Живот у социјализму (1945-1980)
DESCRIPTION
Сазнајте како се живело у доба социјализма! И још: шта су све изградили учесници омладинских радних акција, када су уведени први кредити, када је фића постао национални ауто, када су жене добиле право гласа, како је прослављан рођендан Јосипа Броза Тита, како су окончане студентске демонстрације 1968. године.TRANSCRIPT
Biblioteka
OVAKO SE @IVELO
Novi vek
@IVOT U SOCIJALIZMU
(1945–1980)
Autor
mr Radina Vu~eti}
Ilustrator
Vladimir Bursa}
Urednik edicije
dr Vesna Biki}
Saradnik istra`iva~
Milena Trutin
Grafi~ki dizajn
Danijela Paracki
Du{an Pavli}
Lektor
Dragana Rakovi}
Grafi~ka priprema
D_sign, Beograd
[tampa
Publikum, Beograd
Tira`
2.000
Izdaje
KREATIVNI CENTAR
Gradi{tanska 8, Beograd
tel.: 011/ 38 20 483, 38 20 464, 24 40 659
www.kreativnicentar.rse-mail: [email protected]
Za izdava~a
mr Qiqana Marinkovi}, direktor
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
930.85(497.11)"1945/1980"
316.728(497.11)"1945/1980"
VU^ETI], Radina, 1972
@ivot u socijalizmu : (1945–1980) / Radina Vu~eti} ; [ilustrator
Vladimir Bursa}]. – Beograd : Kreativni centar, 2011 (Beograd : Publikum).
– 32 str. : ilustr. ; 24 cm. – (Biblioteka Ovako se `ivelo. Novi vek)
Tira` 2.000. – Hronolo{ka tablica: str. [33]. – Registar.
ISBN 978-86-7781-840-1
a) Svakodnevni `ivot – Beograd – 1845–1980
b) Beograd – Kulturna istorija – 1945–1980
COBISS.SR-ID 182624780
S A D R @ A J
I na Istoku, i na Zapadu
2
Socijalizam u gradu
4
Socijalisti~ki standard
6
Privreda i industrija
8
Vespa, fi}a i mercedes
10
Zdravstvena nega za sve
12
Od bakalnice do samoposluge
14
@ena u socijalizmu
16
Znawe pod budnim okom dr`ave
18
Odrastawe pod petokrakom
20
Zlatno doba sporta
22
Moda po stranim uzorima
24
Od socrealizma do avangarde
26
Masovna kultura
28
Prinuda i pobuna
30
Kraj jednog doba
31
Indeks
32
Hronolo{ka tablica
OVAKO SE @IVELO NOVI VEK
@IVOT
U SOCIJALIZMU
(1945–1980)
NOVI VEK
OVAKO SE @IVELO
Radina Vu~eti}
Drugi svetski rat (1939–1945), koji je za sobom ostavio pusto{ i milionske `rtve,
u Jugoslaviji je po~eo 1941. i trajao je ~etiri godine. Svoje oslobo|ewe Beograd
je do~ekao sa samo 270.000 stanovnika. Po prestanku ratnih strahota, lice sveta
bilo je potpuno izmeweno, a novu epohu obele`io je hladni rat. U ovom ratu,
koji je bio borba izme|u Istoka i Zapada, jedan nasuprot drugom na{la su se dva
sistema – komunisti~ki, oli~en u Sovjetskom Savezu i isto~noevropskim zemqama,
i kapitalisti~ki, demokratski, oli~en u Americi i zapadnoevropskim dr`avama.
I na Istoku, i na Zapadu
Iz Drugog svetskog rata Jugoslavija je iza{la s novim ure|ewem. Monarhija je ukinuta, a Beograd
je postao prestonica jo{ jedne od komunisti~kih zemaqa takozvanog Isto~nog bloka. Po~etak
posleratnog perioda obele`ilo je potpuno okretawe Sovjetskom Savezu i preuzimawe sovjetskog
modela dr`ave, privrede, ekonomije, kulture…
2
Do preokreta je do{lo 1948. godine,
nakon sukoba Tita s Moskvom i Josifom
Visarionovi~em Staqinom. Od tada,
Jugoslavija je bila socijalisti~ka
dr`ava s komunisti~kim ure|ewem
koja je veliku ekonomsku i vojnu pomo}
dobijala od Zapada, naro~ito od Amerike.
Zapadu se sve vi{e okretala i u sferi
kulture i svakodnevnog `ivota.
Novinu u spoqnopoliti~kom opredeqewu
Jugoslavije predstavqala je i politika
nesvrstavawa – na konferenciji
u Beogradu 1961. godine stvoren je
Pokret nesvrstanih, koji su ~inile
zemqe van dva postoje}a bloka.
Jugoslovenska socijalisti~ka dr`ava mewala je ime
nekoliko puta: Demokratska Federativna Jugoslavija
(DFJ, 1945), Federativna Narodna Republika
Jugoslavija (FNRJ, 1945–1963) i Socijalisti~ka
Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ, 1963–1992).Podeqena Evropa na karti iz
Istorijskog atlasa sveta (London, 1978)
Godina
1944
1951
1961
1971
1981
Broj stanovnika
270.000
428.000
619.000
780.000
1.100.000
Broj stanovnika u Beogradu
Beograd je oslobo|en 20. oktobra 1944.
i postao je prestonica nove zemqe s novim
imenom i novom ideologijom. Zahvaquju}i
specifi~nom polo`aju izme|u Istoka
i Zapada, mogao je da ugosti i Hru{~ova i
Niksona, i Sartra, Stravinskog i Alfreda
Hi~koka, kao i brojne svetske glumce, ali
i posadu Apola 11, i to samo stotinak dana
posle wenog sletawa na Mesec!
3
Beograd je bio tipi~an doseqeni~ki grad
~ije je stanovni{tvo u proseku ~inila tre}ina
ro|enih Beogra|ana i dve tre}ine doseqenika.
Najvi{e je bilo Srba, a drugo mesto su delili
Crnogorci i Hrvati. O mladosti Beograda svedo~i
podatak da je sredinom {ezdesetih prose~na starost
Beogra|anina bila samo 27 godina!
JOSIP BROZ TITO
Neprikosnovena li~nost u socijalisti~koj Jugoslaviji bio je Josip Broz Tito (1892–1980).
Za vreme rata bio je partizanski vo|a i lider komunisti~kog pokreta, a posle rata do`ivotni
predsednik, mar{al, vrhovni komandant, generalni sekretar Partije… Ovakvo objediwavawe
funkcija u rukama jednog ~oveka neizbe`no je vodilo stvarawu kulta li~nosti.
Kult li~nosti bio je
vidqiv u razli~itim
sferama `ivota.
Gradovi, ulice, {kole
dobijaju Titovo ime,
a wegove slike
nalazile su se u svim
javnim ustanovama.
Postao je i po~asni
gra|anin Beograda
1947, a jedna od
najve}ih ulica
koja je do tada
nosila ime kraqa
Milana promenila je naziv u Mar{ala Tita.
U sklopu slavqewa kulta li~nosti, Beograd je
1962. dobio i Muzej 25. maj, u kojem su ~uvani
i izlagani pokloni koje je Tito dobijao. Povodom
svakog wegovog putovawa organizovani su masovni
ispra}aji i do~eci u Beogradu.
Tito i ameri~ki predsednik Nikson
prilikom posete Beogradu, 1970
Re{ewe o promeni naziva Ulice Kraqa Milana
u Mar{ala Tita
Pedesetih i {ezdesetih,
koje su bile kqu~ne za definitivno
okretawe Zapadu, Beograd postaje
moderan grad i doma}in va`nih
me|unarodnih konferencija
i festivala.
Nakon oslobo|ewa trebalo je boriti se sa siroma{tvom,
a u~vrstiti novu, komunisti~ku ideologiju. Pod parolama
obnove i izgradwe i bratstva i jedinstva ra|ala se nova
metropola, s novim naseqima i novim obi~ajima.
Program obnove razru{ene zemqe i izgradwe socijalizma vodila
je Komunisti~ka partija. Beograd, u kojem je tokom rata poru{ena
ili te{ko o{te}ena tre}ina zgrada, obnavqao se muwevitom
brzinom, mewaju}i svoju fizionomiju. Istovremeno, nova vlast
sprovodila je konfiskaciju i nacionalizaciju znatnog dela
privatnog stambenog fonda, a gubitnici su naj~e{}e bili
pripadnici predratne elite i oni koji su sara|ivali s okupatorom.
Socijalizam u gradu
U obnovi zemqe i izgradwi
infrastrukture (pruga, mostova, puteva)
posebnu ulogu imale su omladinske
radne akcije. Za u~e{}e u wima, koje
je podrazumevalo te`ak fizi~ki rad,
omladinci nisu bili pla}eni
i na akcije su odlazili dobrovoqno,
jer im je to ~esto bila preporuka
za napredovawe u dru{tvu. Zahvaquju}i
i radnim akcijama, Beograd je dobio
Novi Beograd, Adu Ciganliju, Auto-put
bratstva i jedinstva, a obnovqeni su
i mnogi objekti stradali u ratu.
Auto-put bratstva i jedinstva
(Beograd–Zagreb), dug 382 km,
napravqen je za samo dve godine
(1948–1950), a gradilo ga je
319.000 brigadira!
PETOKRAKA UMESTO KRUNE
Pozori{ni trg postao je Trg republike, na mestu
sru{enog Mosta kraqa Aleksandra podignut je Most
bratstva i jedinstva, kasnije nazvan Brankov most,
biv{i Dvorski park postao je Pionirski park, ulice
nazivane po kraqevima, kraqicama ili knegiwama
dobijaju naj~e{}e imena narodnih heroja,
a nekada{wu krunu zamewuje petokraka.
4
NOVI BEOGRAD, GRAD IZ PESKA
Predratna ideja o gradwi Novog Beograda postala je
realnost u poratnoj Jugoslaviji, kada grad po~iwe da se
{iri na levu obalu Save. Konkurs za urbanisti~ko
re{ewe Novog Beograda raspisan je 1947, a 1948.
po~elo je stvarawe nove prestoni~ke celine iz peska
i mo~varnih terena. Urbanisti~ki plan predvi|ao je
izgradwu zgrada SIV-a i CK, Olimpijskog stadiona za
150.000 gledalaca i jezera za 70.000 kupa~a.
U prvih pet godina u arhitekturi je dominirao
socrealisti~ki pravac. Wega su karakterisale
te{ke zgrade sandu~are, u kojima su broj i veli~ina
prostorija bili mnogo mawi nego do tada.
Socrealizam je, me|utim, brzo napu{ten u korist
savremenih svetskih kretawa u arhitekturi.
Najo~igledniji primer socrealizma u arhitekturi
je Dom sindikata. Ova zgrada monumentalne forme
dugo je bila sedi{te radni~kih sindikata.
5
[ezdesete godine su zlatno doba izgradwe Beograda.
Grad dobija zna~ajne dr`avne institucije, muzeje, sportske centre, bolnice, hotele, prve podzemne
prolaze, mostove i glavne saobra}ajnice, a povezuje se sa Zemunom u jedinstvenu gradsku celinu.
[ezdesetih godina izgra|eno je ~ak 86.767 stanova!
Na`alost, ni to nije bilo dovoqno za sve one
kojima je bio potreban krov nad glavom.
AVALSKI TORAW
Jedan od simbola grada – Avalski toraw – visine 202,85 m, izgra|en po
projektu Ugqe{e Bogunovi}a i Slobodana Jawi}a, pu{ten je u rad 1965.
godine. U trenutku izgradwe bio je deseti po visini u svetu. Toraw je bio
otvoren za posetioce, a deci je najve}a atrakcija bila vo`wa liftom, kojoj
su se radovali i roditeqi, jer su verovali da je lekovita za grlo, nos i
plu}a. Toraw je sru{en u bombardovawu 1999. i ponovo izgra|en 2010. godine.
Na Avalskom torwu nalazila se televizijska antena te{ka 25 tona
Zgrada Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije (CK)
podignuta je 1964. godine. Bio je to oblakoder u ameri~kom stilu
s potpuno socijalisti~kom namenom, jer se u wemu nalazilo
sedi{te Partije. Druga zna~ajna vi{espratnica – Palata Beograd
(Beogra|anka) – podignuta je 1974. sa idejom da u centru grada
nikne zgrada koja }e dominirati visinom (24 sprata) i postati
centralni gradski orijentir. Na prvih nekoliko spratova
nalazila se moderna robna ku}a, dok su na ostalim bile poslovne
prostorije i gradska radio-stanica Studio B.
Zgrada CK