GODI

NA X

II •

BRO

J 109

• 1

5. V

. 201

2.

T E M A B R O J A ( s t r . 1 8 )

3

k a z a l o

O R G A N I Z A C I J A I M A R K E T I N G “ B O N A M A R K “ • A M R U © E V A 1 0

• t e l / f a x 0 1 / 4 9 2 2 9 5 2 , t e l 0 1 / 4 8 1 8 6 0 3 , 4 8 1 8 6 0 0 • e m a i l : b o n a m a r k @ b o n a m a r k . h r

L I J E » N I » K E N O V I N E 1 0 9 • 1 5 . s v i b n j a 2 0 1 2 .

i m p r e s u m

“LijeËniËke novine“ su glasilo Hrvatske lijeËniËke komoreza staleπka i druπtvena pitanja. »lanovi ih dobivaju besplatno.Godiπnja pretplata: 400,00 kn. PojedinaËni broj 50,00 kn.

LIJE»NI»KE NOVINEGlasilo Hrvatske lijeËniËke komore

ADRESA UREDNI©TVA10000 Zagreb, Tuπkanova 37, Hrvatska

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKProf. dr. Æeljko PoljakVlaπka 12, 10000 Zagreb

e-mail:zeljko.poljak@zg.t-com.hrTAJNIK REDAKCIJE

Doc. dr. sc. Draæen PulaniÊ, dr. med.Naklada 18.000 primjeraka

MEDICAL NEWSFOUNDER AND PUBLISHER

The Medical Chamber of CroatiaADDRESS

10000 Zagreb, Tuπkanova 37, CroatiaEditor-in-chief Professor Æeljko Poljak, M.D.

Published in 18.000 copies

Rukopisi se πalju na adresu:“LijeËniËke novine HLK“, 10000 Zagreb, Tuπkanova 37,

e-mail: hlk@hlk.hr ili izravno uredniku.»lanci ne podlijeæu recenziji i uredniπtvose ne mora slagati s miπljenjem autora.

»lanci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora.Mali oglasnik je za Ëlanove Komore besplatan.

UPUTA SURADNICIMA

LIJE»NI»KA KOMORA NA INTERNETU:www.hlk.hr • e-mail:hlk@hlk.hr

Hrvatska lijeËniËka komoraTel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465

RedakcijaNovinarka Borka Cafuk

01/ 45 00 848, e-mail: borka.cafuk@hlk.hr

UREDNI»KI ODBOR

IZDAVA»KI SAVJET

Oblikovanje A. Boman ViπiÊTisak "Mediaprint - Tiskara Hrastic d.o.o."

Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbiod 12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj:534-04-04/10-05/01), za sve oglase lijekova objavljene uovom broju "LijeËniËkih novina", cjelokupni odobrenisaæetak svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputasukladni su Ëlancima 16. i 22. Pravilnika o naËinuoglaπavanja i obavjeπÊivanja o lijekovima, homeopatskimi medicinskim proizvodima (NN br. 62/05).

Draæen BorËiÊ • Nikolina BudiÊBorka Cafuk • Egidio ΔepuliÊ

Stella FatoviÊ FerenËiÊ • Josip JeliÊSlavko LovasiÊ • Adrian LukendaIngrid Márton • Hrvoje Minigo

Mladen PetroveËki • Draæen PulaniÊDario Sambunjak • Katarina Sekelj KauzlariÊ

Ivica VuËak

Prim. dr. Draæen BorËiÊNikolina BudiÊ, dipl. iur.

Prof. dr. Nenad IliÊProf. dr. Tatjana JerenProf. dr. Vesna Jureπa

Dr. Mario MalnarPrim. dr. Vjekoslav MahovliÊ

Prim. dr. Hrvoje MinigoDr. sc. Vladimir MozetiË

Dr. Senad MusliÊDoc. dr. Ljiljana PeriÊ

Prof. dr. Mirjana Sabljar-MatovinoviÊPrim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ

Doc. dr. Hrvoje ©obat

RIJE» PREDSJEDNIKA ..... 5

IZ KOMORE ..... 63. sjednica VijeÊa • 7. sjednica IO-a • Revidirati COM • Ordinacije PZZ-a

ANKETA O LN I WEBU KOMORE ..... 18

IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA ..... 24Iz HZZO-a • Iz UHP-a • Neustavno spajanje bolnica • Dani raka glave i vrata, aktivnog starenja, artritisa, epilepsije

Medicinske sestre • »asopis obiteljske medicine • Filmska tribina u VrapËu • Sustav kvalitete

Tim za bol u Zaboku • Zdravstveni turizam • Portal multiple skleroze • Pharmas centar • Akcija u Brtonigli

PREVENTIVA U HRVATSKOJ ..... 40Tjedan preventive • KroniËne nezarazne bolesti • Upravljanje preventivom

NOVOSTI SA STRU»NIH SKUPOVA ..... 45Kongres hitne medicine • Rinoloπki kongres • Endourology today u ©ibeniku • Simpozij Mayo klinike u Zagrebu

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE ..... 49

MEDICINA I PRAVO ..... 62Zdravstvena sposobnost vozaËa

ZDRAVSTVENA ZA©TITA ..... 63Liste Ëekanja

PISMO »ITATELJIMA ..... 64Specijalizacija djeËje psihijatrije

ZDRAVSTVO U SVIJETU ..... 65LijeËnik na Ëelu Svjetske banke • CPME o zdravlju u krizi • Osnaæivanje pacijenata • Svjetski dan zdravlja

Produæiti radni staæ • Povelja o pravima pacijenata

MEDICOPOLIS ..... 68Faraonov san i olovni vojnici prof. Richtera

COCHRANE ZANIMLJIVOSTI ..... 69Kofein kao analgetik

NUTRICIONISTI»KE TEME ..... 72Kako se rijeπiti celulita • Kako æivjeti dugo?

IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE ..... 80PuretiÊkin sindrom

Prim. dr. ©tefanija PuretiÊ

ZANIMLJIVE LI»NOSTI ..... 85Prof. dr. Branimir Richter

IZ HRVATSKIH BOLNICA ..... 87Novo u Vinogradskoj • Psihijatrija u Strmcu

BIOPATOGRAFIJE ..... 89Istarski skladatelji

LIJE»NICI U SLOBODNO VRIJEME ..... 92LijeËniËki KUD u Ljubljani

LijeËniËki planinarski klub HLZ-a

KALENDAR STRU»NOG USAVR©AVANJA ..... 98

rijeË predsjednika

5

ta koji je Vlada RH usvojila joπ 2009. godinena naËelima europskog zakonodavstva i dob-re demokratske prakse.

U travnju se, naæalost, dogodio tra-giËan ishod nakon aspiracije stranog tijela, teje jedna djevojËica umrla unatoË svim podu-zetim intervencijama. Ostaje vrlo neugodnadilema bi li bio takav ishod da je zahvat s od-govarajuÊom opremom ranije uËinjen. Ovajje dogaaj izazvao velik medijski interes, uzneke veÊ od ranije poznate kvalifikacije da suza to „krivi lijeËnici", da ih se mora primjerenokazniti, a da ih Komora kao njihova cehovskaudruga πtiti jer „vrana vrani oËi ne vadi".

Ovakva pauπalna procjena pojedi-nih novinara nastojala se argumentirati Ëinje-nicom da do sada nikome nije trajno oduzetoodobrenje za samostalan rad lijeËnika (licen-ca). Te optuæbe nikako ne moæemo prihva-titi. Mi u okviru svojih zakonskih ovlasti protivlijeËnika koji su naπi Ëlanovi provodimo disci-plinske postupke i donosimo odgovarajuÊemjere koje su utvrene posebnim aktima Ko-more. Jedino πto nas pri tome zanima jest isti-na. Nikako nam nije u interesu braniti neËijepogreπke i neetiËno ponaπanje, jer tada sjenasumnje pada na Ëitav naπ staleæ. Svaki neæe-ljeni ishod lijeËenja treba pomno istraæiti i teknakon toga donijeti odluku radi li se o propus-tu i pogreπci. Samo tako moæemo utjecati dase pogreπke izbjegnu i da ih je sve manje. Naæalost, velik medijski publicitet izaziva dojamda nam je zdravstvena zaπtita loπa, pa se stva-ra nepovjerenje prema svim zdravstvenimradnicima, πto je pogreπno i opasno. NamalijeËnicima je iznad svega briga za pacijentajer smo zato i birali ovaj poziv. Meutim, uo-Ëavamo da je nedovoljna prevencija nemilih

dogaaja u kojima su stradala djeca. Stoga ÊeKomora potaknuti kod nadleænih institucijaπiru kampanju educiranja populacije o πtoboljoj skrbi za djecu pri njihovim svakodnev-nim aktivnostima, kako bi se umanjila moguÊ-nost traumatiziranja djece i dovoenja njiho-vih æivota u opasnost.

Kvaliteta i sigurnost zdravstvenezaπtite izuzetno je vaæna. Zato je Komora vrloaktivno sudjelovala pri donoπenju Zakona okvaliteti zdravstvene zaπtite, te pri utemeljenjunacionalne Agencije za kvalitetu i akreditacijuu zdravstvu. Viπe smo puta bili i suorganizatoriznanstvenih i struËnih skupova zajedno s Hr-vatskim druπtvom za poboljπanje kvalitetezdravstvene zaπtite HLZ-a. Kao dio naπihzajedniËkih aktivnosti odræan je u Rovinju od20. do 22. travnja dobro posjeÊeni forum„Sustav kvalitete i bolesnikove sigurnosti uzdravstvenih ustanova Republike Hrvatske".Bio je to vrlo zanimljiv skup, na kojem je uvod-no izlaganje imao naπ ministar prof. dr. sc.Rajko OstojiÊ; viπe o tome moæete proËitatiu ovom broju LN-a.

U organizaciji Podruænice ZagrebHLZ-a odræan je u srijedu 2. svibnja u Hrvat-skom lijeËniËkom domu okrugli stol o proble-mima na relacijama PZZ - SKZ - bolnice - HZZO.

Bio je to dobro posjeÊen skup, kojije vodio predsjednik Podruænice prim. dr.Vjekoslav MahovliÊ, a nazoËili su predstavniciHZZO-a, koji su spremno odgovarali napitanja sudionika skupa. Moj je osobni dojamda bi se odræavanjem ovakvih skupova posvim æupanijama uspostavio bolji dijalog me-u kolegama, pruæateljima zdravstvene uslu-ge. Puno toga se moæe lakπe rijeπiti ako se ko-legijalno uvaæavamo i poπtujemo. Tada Êe nasi naπi pacijenti viπe cijeniti.

U mjesecu travnju zavrπeno je anke-tiranje o naπim komorskim glasilima (LijeËniË-kim novinama i web stranici) te o opremlje-nosti ordinacija u primarnoj zdravstvenoj zaπ-titi. Zanimljive rezultate i detaljnije analizesvih ovih istraæivanja za koje smo, kao πto zna-te, ovaj put angaæirali iskljuËivo profesionalce,objavljujemo u LijeËniËkim novinama, pa vasveÊ sad upuÊujem na te tekstove.

Na kraju, podsjeÊam vas da je prednama naπa godiπnja izvjeπtajna skupπtina ulipnju. Nakon godinu dana rada novog vod-stva mislim da moæemo biti zadovoljni, no joπsmo daleko od onoga πto bismo htjeli uËinitiza dobrobit svakoga naπeg Ëlana, a puno togane moæemo ostvariti bez odgovornih u zdrav-stvenoj administraciji. Vjerujem da nas onirazumiju jer su i sami dio naπega profesio-nalnog korpusa, a neki i na istaknutim duænos-tima u samoj Komori.

U oËekivanju uspjeπnog nastavkasuradnje meu nama lijeËnicima, na svim ra-zinama, sve vas pozdravljam.

Vaπ predsjednikPrim. dr. Hrvoje Minigo

• Nakon uspjeπnog simpozija uorganizaciji Komore u Opatiji, a o kome smodetaljno pisali u proπlom broju, sada je po-trebno provesti u djelo sve ono πto smo pri-hvatili i zakljuËili. Mislim da za to imamosnage i moguÊnosti te vjerujem u Vaπupodrπku.

Joπ veÊu potporu, siguran sam, do-bit Êemo nakon Simpozija srednje i istoËnoeu-ropskih komora (ZEVA meeting), koji Êe seodræati u Zagrebu krajem rujna o.g. s tema-ma: osiguranje od profesionalne odgovor-nosti i medijacija, kao alternativno rjeπavanjesporova. Ova vaæna pitanja zanimljiva su zasve lijeËnike, a posebice u ovom dijelu Europete u zemljama koje su bile u komunistiËkimreæimima. Iskustva naπih kolega, Ëlanova broj-nih europskih komora, a koji su nam veÊ naja-vili svoje sudjelovanje na sastanku u rujnu, si-gurno Êe nam pomoÊi u pronalaæenju pravihrjeπenja koja Êe omoguÊiti naπim doktorimarad bez optereÊenja i prijetnji sudskim pro-cesima za naknadu πtete.

Proπlo je viπe od onih sto dana kojise za svaku novu vlast smatraju razdobljemkuπnje, nakon kojeg se veÊ mogu analiziratirezultati vladanja dræavom. Dogodilo se dostapromjena, ali je to ipak prekratko vrijeme zadonoπenje pravednih i toËnih procjena o us-pjeπnosti ili neuspjeπnosti vladajuÊih. Znamoda u zdravstvenom sustavu trajno nedostajenovaca i puno bogatijim zemljama, ali postojei mnogi problemi koje je moguÊe rijeπiti i uzmanje novaca. NajËeπÊe su to organizacijskai komunikacijska pitanja. Kao predsjednikKomore i ovaj put naglaπavam da smo sprem-ni dati svoj doprinos rjeπavanju svih proble-ma u zdravstvu, ako nas predstavnici zdrav-stvenih vlasti prihvate kao partnere. ImamoobeÊanja i naznake da Êe tako i biti. Meutim,osim ukljuËivanja pojedinih duænosnika Ko-more u povjerenstva Ministarstva zdravlja iHZZO-a, πto je za nas priznanje, oËekujemoda nas se viπe ukljuËi kod donoπenja svih vaæ-nih odluka i propisa u zdravstvu, pa i kroz radsaborskih odbora. Vjerujemo da Êe se ovasuradnja odvijati i sukladno Kodeksu savjeto-vanja sa zainteresiranom javnoπÊu u postup-cima donoπenja zakona, drugih propisa i aka-

Zalaæemo se za jaËanjeprofesionalne odgovornosti,a protiv neutemeljenihmedijskih napada na lijeËnike

iz komore

6

lesnike bi zbrinjavali lijeËnici obiteljske medi-cine organizirani u Centre obiteljske medicinetijekom dana od 07.00 - 21.00 sat a nakon to-ga bi bolesnici koji nisu ugroæeni na naËin kojizahtijeva intervencija timova Zavoda za hitnumedicinu odlazili bez pregleda lijeËnika PZZ-a izravno u Hitni bolniËki prijam Æupanijskebolnice »akovec. Zavod za hitnu medicinu bitrebao zatvoriti svoju ambulantu u koju sutakvi bolesnici odlazili ukoliko im nije biodostupan njihov obiteljski lijeËnik ili lijeËniku zamjeni.

Problem leæi u Ëinjenici da ÆB »ako-vec spada u bolnicu III. kategorije i sukladnotome deæurstva su organizirana s minimalnimbrojem lijeËnika dovoljnim za prijem akutnougroæenih i zbrinjavanje veÊ hospitaliziranihbolesnika.

Svi lijeËnici koji su svoj specijalizan-tski staæ odraivali u nekoj od zagrebaËkih kli-niËkih bolnica upoznati su s Ëinjenicom da ta-mo bolesnici u hitne prijeme najËeπÊe ulazebez prethodnog pregleda lijeËnika PZZ-a.Problem je u Ëinjenici da manje bolnice poputËakoveËke, za razliku od zagrebaËkih bolnica,nemaju tolik broj specijalizanata iz drugihustanova na raspolaganju da bi mogle zbri-

njavati bolesnike na takav naËin bez suradnjes PZZ-om.

Pitanje je postoji li moguÊnost utrenutno postojeÊim zakonima i podzakon-skim propisima kao i pravilnicima HZZO-a dase zbrinjavanje bolesnika (bilo akutnooboljelih bilo egzacerbacija kroniËnih bolesti)koji ne zahtijevaju bolniËko lijeËenje osigurau sluæbama PZZ-a tijekom 24 sata, kako bi seosiguralo koriπtenje kapaciteta hitnih bolniË-kih prijema samo za akutno ugroæene boles-nike Ëije stanje zahtijeva obradu bolniËkihspecijalista, pitao je Æokalj.

Predsjednik Komore prim. dr. Hr-voje Minigo je odgovorio da to pitanje trebarijeπiti tako da pacijenti u hitni prijem ne do-laze mimo lijeËnika obiteljske medicine. Æokaljje predloæio da se organizira sastanak na ko-jem Êe sudjelovati svi odgovorni za rjeπavanjetog pitanja, a Minigo se nadovezao da Êe nanjemu sudjelovati i predsjednici Povjerenstvaza PZZ i Povjerenstva za bolniËku djelatnost,dok je predsjednik VijeÊa Komore mr. sc. Ma-rijan Cesarik istaknuo da je za rjeπavanje togaodgovoran æupan.

VijeÊniËka pitanjaiz ©ibensko-kninske æupanije

Predsjednik Æupanijskog povjeren-stva Komore ©ibensko-kninske æupanije mr.Ivo BlaÊe prenio je pitanja koja su postavljenana sastanku Æupanijskog povjerenstva, a nas-tala su temeljem javne rasprave.

Pitanje je imaju li lijeËnici, koji su10 godina radili u hitnoj sluæbi, a potom dobilispecijalizaciju iz drugog podruËja medicine(npr. interne, anesteziologije, kirurgije i sliË-no), pravo na priznavanje specijalizacije i izhitne medicine?

• Anketa o opremljenosti ordinacijau primarnoj zdravstvenoj zaπtiti koja je pot-vrdila pretpostavke da bi ordinacije moglebiti bolje opremljene, prezentirana je VijeÊuna sjednici 9. svibnja. Rezultati ankete poka-zuju da je veÊina opreme nabavljena vlastitimsredstvima ili donacijama te da lijeËnici nisuzadovoljni postojeÊim stanjem i smatraju kakobi pacijentima mogli pruæiti kvalitetniju zdrav-stvenu uslugu kada bi bili bolje opremljeni.

Viπe o anketi proËitajte u Ëlankupredsjednika Povjerenstva za primarnu zdrav-stvenu zaπtitu dr. Senada MusliÊa u ovombroju (str.15.). Podsjetimo, na prijedlog Pov-jerenstva za PZZ Izvrπni odbor Komore odlu-Ëio je da se provede anketa o opremljenostiordinacija u PZZ-u. Anketu je provela agencijaMSA zadovoljstvo kupaca d.o.o. u razdobljuod 12. do 21. oæujka na uzorku od 500 ordi-nacija u PZZ-u - 300 obiteljskih lijeËnika, 100pedijatrijskih i 100 ordinacija ginekologije,od Ëega 370 ordinacija koncesionara i 130 usklopu domova zdravlja.

Koriπtenje kapaciteta hitnihbolniËkih prijema samo zaakutno ugroæene bolesnikeËije stanje zahtijeva obradubolniËkih specijalista

Predsjednik Æupanijskog povjeren-stva Komore Meimurske æupanije mr. IvanÆokalj postavio je vijeÊniËko pitanje o proble-mima zbrinjavanja akutno oboljelih bolesnikau njegovoj æupaniji.

Povjerenstvo Meimurske æupanijeKomore zaprimilo je zajedniËki dopis Ëako-veËke podruænice Hrvatskog lijeËniËkog sindi-kata, Hrvatskog lijeËniËkog zbora i nadleænihiz Æupanijske bolnice »akovec (ravnatelj, pre-dsjednik Upravnog vijeÊa, predsjednik StruË-nog vijeÊa) kojim se izraæava zabrinutost zbogpredloæenog naËina zbrinjavanja akutno obo-ljelih bolesnika u Meimurskoj æupaniji. Pre-ma novoj organizaciji akutno oboljele bo-

S treÊe sjedniceVijeÊa Komore

Ordinacije u PZZ-u nisuidealno opremljene

Zamjenik predsjednika VijeÊa dr. Ivan Horvatek, predsjednik VijeÊa Komore mr. sc. Marijan Cesarik i predsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigo

Borka Cafuk

iz komore

7

S time se predsjednik Komore slaæei istiËe da je Komora viπe puta insistirala da sedefinira koπarica zdravstvenih usluga, no toje vrlo delikatno ekonomsko ali i politiËkopitanje.

Reforma „Hitne"treba reformu

Predsjednica Æupanijskog povjere-nstva Komore LiËko-senjske æupanije dr.Sandra »ubeliÊ upozorila je da je u toj Æupa-niji nastao velik problem prilikom odvajanjasanitetskog prijevoza i Hitne sluæbe pri Zavo-du za hitnu medicinu, pri Ëemu su iz Ministar-stva doπla dva kontradiktorna dopisa, za kojekolege u bolnici smatraju da su na πtetu boles-nika. Naime, prema naputku Ministarstvavitalno ugroæene bolesnike zbrinute u bolnici,a kojima je potrebno kliniËko lijeËenje, tran-sportira sanitet u vozilu bez opreme koja bise trebala uzeti iz bolnice, uz pratnju bolniË-kog osoblja i to onoliko puta koliko ima tran-sporta, dok su potpuno opremljena vozila Hit-ne na parkiraliπtu neiskoriπtena. U drugomdopisu koji je stigao dozvoljava se koristiti ivozila Hitne ako zatreba. Kolege u bolniËkomsustavu smatraju ovo neodræivim jer dolaziljetno razdoblje s bitnim poveÊanjem posla,objasnila je dr. »ubeliÊ i zatraæila miπljenjeVijeÊa.

Predsjednik Komore ustvrdio je dareforma hitne medicinske pomoÊi treba refor-mu i da je ta odluka ishitrena, a predsjednikVijeÊa je dodao da nije zadovoljan ni s jednomod odluka koje se tiËu HMP-a, no da je to za-teËeno stanje te je naglasio da je o tome tre-bala misliti i æupanijska vlast.

Tko osigurava zamjenekoncesionarima na bolovanjuili godiπnjem odmoru?

Predsjednik Æupanijskog povjeren-stva Komore Krapinsko-zagorske æupanije dr.Ivan Horvatek prenio je pitanje svog Povje-

Predsjednik Komore je odgovorioda je to jasno utvreno Pravilnikom o stjeca-nju statusa specijalista iz hitne medicine. Pra-vilnik je donesen 1. listopada 2010. i svi kojisu udovoljavali njegovim kriterijima mogli supodnijeti zahtjev za stjecanje statusa specija-lista hitne medicine u propisanom roku, tj.12 mjeseci od dana stupanja na snagu Pra-vilnika. Kako je taj rok proπao, sada svi lijeË-nici koji æele steÊi status specijalista hitnemedicine moraju iÊi na specijalizaciju iz hitnemedicine.

Na sastanku Æupanijskog povjeren-stva postavljeno je i pitanje o pravodobnomi kvalitetnom rjeπavanju pitanja vlasniπtva,opremljenosti, prostornih kriterija, odræavanjaprostorija i realnog financiranja PZZ-a prijeulaska u Europsku uniju. Predsjednik VijeÊamr. sc. Marijan Cesarik upozorio je da su svata pitanja ona na koja treba odgovoriti,odnosno koja treba rijeπiti, Æupanija jer su toovlasti i odgovornosti lokalne uprave, koja seviπe ne smije praviti da je se to ne tiËe.

Postavljeno je i pitanje vrijedi li pri-znavanje specijalizacije hitne medicine 60bodova kod relicenciranja. Predsjednik Komo-re potvrdio je da priznavanje specijalizacijeiz hitne medicine nosi 60 bodova prilikomrelicenciranja.

Na πalterima za centralno naruËi-vanje bolesnika sada rade sluæbenici koji ne-maju medicinsko znanje potrebno za kvalitet-nu trijaæu bolesnika prema prirodi bolesti paÆupanijsko povjerenstvo zanima mogu li seoni zamijeniti zdravstvenim osobljem.

Na æalost, objasnio je predsjednikKomore, u Hrvatskoj nema toliko zdravstve-nog osoblja koje bi moglo zamijeniti sluæbe-nike jer nedostaje zdravstvenih kadrova.

Jedan je od problema PZZ-a vrlovelika uËestalost posjeta bolesnika bez pravograzloga, i to se potom jednim dijelom prenosina sekundarnu zdravstvenu zaπtitu. Do sadase viπe puta pokuπalo utvrditi princip paketazdravstvenih usluga. Moæda je ovaj eko-nomski trenutak zgodan za ostvarenje teideje, smatra Æupanijsko povjerenstvo.

renstva koje je zatraæilo objaπnjenje tko bitrebao regulirati odsutnost lijeËnika u PZZ-ukoji su koncesionari za vrijeme bolovanja iligodiπnjeg odmora, odnosno tko bi im trebaoosigurati zamjene.

Predsjednik Komore prim. dr. Hrvo-je Minigo objasnio je da su koncesionari pri-vatnici i da su duæni sami osigurati zamjenuza vrijeme bolovanja ili godiπnjeg odmora.

Oleg PetroviÊ izabranza zamjenika ËlanaVisokog Ëasnog suda

VijeÊe je na prijedlog predsjednikaKomore, sukladno odredbi Ëlanka 5. stavka 4.Pravilnika o disciplinskom postupku HrvatskelijeËniËke komore, za zamjenika Ëlana VisokogËasnog suda izabralo prof. dr. sc. Olega Pet-roviÊa, specijalista ginekologije i opstetricije.Prof. PetroviÊ Êe tu funkciju obavljati Ëetirigodine.

Podræano organiziranjeZEVA-e u Zagrebu

VijeÊe je podræalo odluku Izvrπnogodbora Komore da se 19. sastanak ZEVA-eodræi u Zagrebu od 27. do 30. rujna ove godi-ne na temu osiguranja lijeËnika od profesio-nalne odgovornosti i medijacije kao metoderjeπavanja sporova u zdravstvu, u Hotelu Wes-tin. Na sastanku Êe biti prezentirane dragocje-ne informacije kako su ova pitanja rijeπena udrugim centralnim i istoËno europskim zem-ljama.

Usvojen Pravilniko izmjenama i dopunamaPravilnika o provoenjuizobrazbe kandidataza stalne sudske vjeπtake

VijeÊe je usvojilo Pravilnik o izmje-nama i dopunama Pravilnika o provoenju

iz komore

8

Skupπtine Komore. Predsjednik Komore muje odgovorio da se taj Ëlanak odnosi na pravodelegata Skupπtine da prvenstveno sudjelujena sjednicama onih tijela Komore kojih je Ëlante da ako æeli nazoËiti sjednici nekog drugogtijela Komore poπalje pisani zahtjev predsjed-niku tog tijela. Dr. GalijaπeviÊ je ustrajao usvom zahtjevu i uputio prijedlog za autentiË-no tumaËenje Ëlanka 9. Poslovnika o raduSkupπtine Komore predsjedniku Skupπtine ipredsjedniku Komore.

IO je sukladno Ëlanku 18. Poslov-nika o radu Skupπtine, kojim je propisano dapredsjednik Komore upuÊuje prijedlog za da-vanje autentiËnog tumaËenja IO-u, zakljuËioda je prijedlog osnovan te Êe ga podnijetiSkupπtini uz traæenje da se Ëlanak nadopunitime da delegat Skupπtine na sjednicama tijelaKomore kojih nije Ëlan moæe sudjelovati napoziv ili uz dozvolu predsjednika tog tijela.

Komora Êe osnovatiPovjerenstvo za mirenje

VijeÊe je usvojilo zakljuËke V. Sim-pozija Komore ''Pravna zaπtita lijeËnika u o-bavljanju zdravstvene djelatnosti: osiguranje,vjeπtaËenje, medijacija'', koji je odræan u Opa-

izobrazbe kandidata za stalne sudske vjeπtake.BuduÊi da se Komori stalno javljaju lijeËnicikoji bi u svojstvu mentora æeljeli sudjelovatiu praktiËnom dijelu izobrazbe kandidata zastalne sudske vjeπtake, popis mentora se stal-no nadopunjuje. Radi legitimnosti popisamentora Pravilnikom o izmjenama i dopuna-ma propisuje se da Êe IO jednom godiπnjepotvrivati taj popis koji Êe se objavljivati namreænoj stranici Komore.

AutentiËno tumaËenjePoslovnika o raduSkupπtine Komore

VijeÊe je informirano o zakljuËkuIzvrπnog odbora Komore da Êe se SkupπtiniKomore predloæiti da dade autentiËno tuma-Ëenje Ëlanka 9. Poslovnika o radu Skupπtinete da se taj Ëlanak nadopuni.

Naime, Ëlan Skupπtine Komore dr.Galibedin GalijaπeviÊ obratio se predsjednikuKomore dopisom u kojem je zatraæio da muse dostave informacije o svim sjednicama svihtijela Komore najmanje 10 radnih dana prijeodræavanja sjednica kako bi on, kao delegatSkupπtine, mogao njima nazoËiti, pozivajuÊise na Ëlanak 9. stavak 2. Poslovnika o radu

tiji od 23. do 25. oæujka te Êe Komora pokre-nuti aktivnosti sukladno zakljuËcima.

Simpozij i sve teme koje su na nje-mu obraene objavljenje su u travanjskombroju „LijeËniËkih novina".

Predsjednik Komore je objasnio daje cilj Komore da svi lijeËnici budu kvalitetnoosigurani od profesionalne odgovornosti teda se osnuje Centar za mirenje pri Komori.

Tajnik Komore dipl. iur. NikolinaBudiÊ je objasnila da je prvi korak u ostvarenjuCentra za mirenje da VijeÊe donese odluku oosnivanju Povjerenstva za mirenje pri Komorikoje Êe se u poËetku baviti sporovima nastalimzbog nepoπtivanja Kodeksa medicinske etikei deontologije.

U trenutku kada se stvore uvjeti,odnosno kad se svi lijeËnici osiguraju od profe-sionalne odgovornosti, moÊi Êe se poveÊatiopseg rada i na sporove koji proizlaze iz pov-rede pravila struke te omoguÊiti djelovanjeCentra za mirenje pri Komori.

•••••

primjedbe i sugestije na odluke UpravnogvijeÊa organizirati prije same sjednice UV-a,za razliku od dosadaπnjeg naËina rada kadasu se zainteresirane strane, poput Komore, oodlukama mogle oËitovati ali ne i glasati nasamoj sjednici UV-a. IO je najavljena pobolj-πanja u suradnji s HZZO-om podræao jer jeKomori u interesu kvalitetan naËin komuni-kacije i rada s HZZO-om.

No, dogodilo se da je na UV-u HZ-ZO-a prezentirano neπto o Ëemu nije bilo go-vora na prethodnom sastanku pa Êe Komorainsistirati da se njenom predstavniku ipakdozvoli da bude prisutan na sjednicama UVHZZO-a. Naπe opservacije, izjavio je Minigo,

• Predstavnici Komore sudjelovalisu na sastanku s predstavnicima Hrvatskogzavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-a)koji je prethodio sjednici njegovog UpravnogvijeÊa, sukladno odluci predsjednika UVHZZO-a mr. sc. Marijana Cesarika, izvijestioje Izvrπni odbor Komore (IO) predsjednik Ko-more prim. dr. Hrvoje Minigo na sjednici 9.svibnja.

Naime, a kako smo obavijestili uprethodnom izvjeπÊu sa 6. sjednice Izvrπnogodbora Komore, Cesarik je tada najavio da Êezainteresirane strane dobivati materijale zasjednicu UV-a prvi ponedjeljak u mjesecu teda Êe se sastanci na kojima Êe se moÊi iznijeti

poslat Êemo ravnatelju HZZO-a, predsjednikuUV-a HZZO-a i Ministarstvu zdravlja, kojismatra da su to nenamjerne greπke.

Smatramo, istaknuo je Minigo, dase Komora treba viπe aktivirati u donoπenjupropisa, pravilnika i drugih zakonskih i pod-zakonskih akata. Joπ uvijek, naglasio je, pred-stavnik Komore nije imenovan u saborski Od-bor za zdravstvo, πto nije dobro jer Komoranije informirana i nema moguÊnosti da inter-venira na sjednicama Odbora. Morat Êemo,dodao je Minigo, traæiti i veÊi angaæman udonoπenju akata jer je to uloga Komore.

Iz rada stalnihpovjerenstava IO-a

Povjerenstvo za medicinsku etiku ideontologiju odræalo je redovitu sjednicu u -akovu i predavanje o ulozi i znaËenju Povje-renstva, izvijestila je predsjednica Povjerenstvaprof. dr. sc. Mirjana Sabljar-MatovinoviÊ.

Predsjednik Povjerenstva za struËnapitanja i struËni nadzor prof. dr. sc. NenadIliÊ obavijestio je IO da je od proπle sjedniceIO-a obavljen redoviti struËni nadzor na odje-lima za internu i kirurgiju u OB-u Dubrovnik,

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Sa 7. sjedniceIzvrπnog odbora

Nuæan veÊi angaæmanKomore u donoπenju zakonskih

i podzakonskih akataBorka Cafuk

iz komore

9

nosti i deæurstvu dok se ne preciziraju uvjetiugovora.

Predsjednik Komore prim. dr. Mini-go se sloæio da treba razgovarati o tome. Reor-ganizacija HMP-a nije zaæivjela i nije dobra aliKomora ne moæe preporuËiti lijeËnicima dane potpisuju ugovore o pripravnosti i deæur-stvu jer tko Êe onda skrbiti o pacijentima?LijeËnicima se, naravno, mora platiti odgova-rajuÊa naknada za taj posao i nuæno je osigu-rati kontinuitet zdravstvene zaπtite. Nuæno jeuspostaviti odnose izmeu domova zdravlja,HMP-a, obiteljskih lijeËnika i æupanije teravnomjerno raspodijeliti teret. PredsjednicaPovjerenstva za javnozdravstvenu djelatnostprof. dr. sc. Vesna Jureπa se nadovezala ipredloæila neka Povjerenstvo za PZZ sudjelujena iduÊem sastanku Povjerenstva za javno-zdravstvenu djelatnost na kojem Êe biti rijeË

te da Êe se u lipnju provesti redoviti struËninadzor klinika za onkologiju i unutarnje bo-lesti u KBC-u Zagreb, a izvanredni struËninadzor u OB-u Vukovar.

Predsjednica Povjerenstva za stalnumedicinsku izobrazbu lijeËnika prof. dr. sc.Tatjana Jeren izvijestila je Ëlanove IO-a da Êese Pravilnik o trajnoj medicinskoj izobrazbi,koji je na snazi godinu i pol, morati izmijenitii nadopuniti iduÊe godine jer je Povjerenstvuuvidjelo neke nedostatke. Pravilnik Êe se na-dopuniti odredbama koje Êe se ticati meha-nizma kontrole prisutnosti na skupovima irjeπavanja ispita na kraju skupa.

Predsjednik Povjerenstva za pri-marnu zdravstvenu zaπtitu dr. Senad MusliÊizvijestio je IO o osnovnim problemima okojima se raspravljalo na posljednjoj sjedniciPovjerenstva. Jedan od njih je loπa organiza-cija hitne medicinske pomoÊi (HMP) u æupa-nijama kao πto su Varaædinska i DubrovaËko-neretvanska æupanija, u kojima su prostoriHMP-a zatvoreni u vrijeme dok je ekipa na te-renu pa obiteljski lijeËnici trebaju tada preu-zeti taj posao. Postavlja se pitanje izlaska izordinacije na hitnu intervenciju za vrijemeradnog vremena lijeËnika obiteljske medicine,odnosno je li to kaænjivo. Drugo je pitanje pri-pravnosti. Uvjeti ugovaranja kaæu da lijeËnicine moraju prihvatiti intervenciju ako nisu pot-pisali ugovor o pripravnosti i deæurstvu, nou pojedinim æupanijama se lijeËnicima obi-teljske medicine prijeti da Êe izgubiti koncesijuako ne potpiπu ugovor.

Stoga Povjerenstvo traæi da se poπ-tuju akti, da se pozovu zavodi za HMP nasuradnju kako bi se rijeπili problemi na loka-cijama na kojima postoje te da Komora pre-poruËi neka se ne potpisuje ugovor o priprav-

upravo o Zavodu za HMP, kako bi se postojeÊiproblemi odmah pokuπali rijeπiti, πto je IOprihvatio.

Dr. MusliÊ je od Komore takoer za-traæio da reagira kad æupanija ucjenjuje lijeË-nike obiteljske medicine da potpiπu ugovoreo pripravnosti i deæurstvu pod prijetnjom gu-bitka koncesije ili gubitkom ugovora s HZZO-om. S druge strane, upozorio je MusliÊ, u sveviπe æupanija poËeli su ravnatelji domovazdravlja bez ikakvog objaπnjenja mijenjatiraspored radnog vremena. Pravilnik kojim jeto regulirano, objasnila je Jureπa, daje sloboduonima koji organiziraju zdravstvenu zaπtitu naterenu da to Ëine onako kako je za zajednicunajbolje i stoga treba biti oprezan. Prvi do-predsjednik Komore dr. Mario Malnar pred-loæio je da Komora zatraæi da sudjeluje u izradinovog Pravilnika o radnom vremenu, s Ëimese IO sloæio.

Na tragu zakljuËaka s prethodnesjednice IO-a, kojima je podræana inicijativaPovjerenstva za bolniËku djelatnost da Êe seod struËnih druπtava i katedri medicinskih fa-kulteta zatraæiti da dostave vremenske norma-tive pojedinih medicinskih postupaka te daPovjerenstvo izradi smjernice Pravilnika o na-Ëinu voenje, Ëuvanja, prikupljanja i raspola-ganja medicinskom dokumentacijom, Povje-renstvo je na sjednici donijelo plan djelovanja,izvijestila je predsjednica Povjerenstva zabolniËku djelatnost doc. dr. Ljiljana PeriÊ.

Od medicinskih fakulteta, struËnihdruπtava HLZ-a i drugih struËnih druπtava, teAgencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvui socijalnoj skrbi - a o tome Êe se obavijestiti iHZZO - zatraæit Êe se da do kraja lipnja dostavestandarde pruæanja usluga u pojedinim me-dicinskim djelatnostima - vremenske norma-tive, postupke i kadrovske normative.

Predsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigoi prvi dopredsjednik Komore dr. Mario Malnar

Drugi dopredsjednik Komore prim. dr. Draæen BorËiÊi predsjednica Povjerenstva za bolniËku djelatnostdoc. dr. Ljiljana PeriÊ

iz komore

11

da Êe, ako tako nastave, biti podvrgnuti dis-ciplinskom postupku.

Predsjednica Povjerenstva za ostalelijeËniËke djelatnosti prim. dr. Katarina Se-kelj-KauzlariÊ izvijestila je IO da Êe se naiduÊoj sjednici razmotriti poloæaj i problemilijeËnika koji rade u HZZO-u, a moæda i onihkoji su zaposleni u Hrvatskom zavodu za mi-rovinsko osiguranje. Takoer, istaknula je,Povjerenstvo se osmi put ukljuËilo u organizi-ranje jedne od radionica Motovunske ljetneπkole unapreenja zdravlja. Ovaj put razmat-rat Êe se tema prikupljanja podataka i Nacio-nalna zdravstvena strategija, koju je Ministar-stvo zdravlja najavilo prezentirati u lipnju, atema Êe biti i jedan od aspekata lista Ëekanja.

Predsjednik Povjerenstva za meu-narodnu suradnju prim. doc. dr. sc. Hrvoje©obat izvijestio je IO da je dovrπena Hrvatskanacionalna stranica na mreænoj stranici UEMO-a (Europskog udruæenja obiteljskih lijeË-nika) te da se dovrπava ispitivanje naπih lijeË-nika o stupnju informatiziranosti.

Podsjetimo, UEMO se natjecao natenderu Europske komisije za istraæivanjeinformatiziranosti obiteljskih lijeËnika i dobioje sredstva za provoenje istraæivanja, u kojeje ukljuËena i Hrvatska.

©obat je izvijestio i da je odræansastanak EFMA-e (Europskog foruma lijeËniË-kih organizacija) u Armeniji, Ëiji je veÊi dio bioposveÊen javnom zdravstvu. Na sastanku jebilo govora i o alternativnoj medicini, kako jeona zakonski ureena u razliËitim zemljamai o najËeπÊim alternativnim granama. ©obatsmatra da se i u Hrvatskoj o tome treba razgo-varati, πto je podræao predsjednik Komore

Nuæno je definirati vremenski stan-dard pojedine usluge u svakoj medicinskojspecijalnosti. Od struËnih druπtava Êe se za-traæiti da Komori dostave smjernice, ako ihimaju, a isto tako i optimalne kadrovske nor-mative za rad u ambulantama ili stacionarnimuvjetima, te preporuke za medicinsku doku-mentaciju u svojoj djelatnosti.

Povjerenstvo je, takoer, zauzelostav da se Pravilnik o mjerilima za davanjeodobrenja zdravstvenom radniku za sklapanjeposlova iz djelatnosti poslodavca ne bi smioukinuti ali bi se moralo insistirati na njegovomusklaivanju s odredbama Zakona o zdrav-stvenoj zaπtiti i Zakona o radu koje ureujuto podruËje. Predsjednik Komore prim. dr.Minigo se nadovezao i istaknuo da je Pravilnikloπ i da ga treba ukinuti, πto je stav Komore,jer svaki lijeËnik koji izvrπava svoje obveze imapravo raditi izvan radnog vremena, πtoodobrava ravnatelj ustanove u kojoj je lijeËnikzaposlen.

Doc. PeriÊ je izvijestila IO i o za-kljuËku Povjerenstva kojim se traæi da Minis-tarstvo zdravlja definira obraËun plaÊa islobodne dane nakon deæurstva. Iako je tosindikalno pitanje, Povjerenstvo smatra da sei Komora mora oËitovati o tome, s Ëime se IOsloæio.

Povjerenstvo za privatnu praksu iizvanbolniËku specijalistiËku djelatnost pri-kupilo je veÊinu podataka potrebnih za iz-mjenu Cjenika medicinskih usluga Komore,o Ëemu Êe raspravljati na iduÊoj sjednici, iz-vijestio je IO predsjednik Povjerenstva dr. sc.Vladimir MozetiË.

Ugovornim izvanbolniËkim specija-listima je 3. travnja istekao rok do kojeg su semorali oËitovati o tome hoÊe li prijeÊi u do-move zdravlja ili Êe ostati u svojim prostorima.Iako je HZZO odluËio da Êe se taj rok produæitido kraja godine, upozorio je MozetiË, odlukuo tome nikada nije donio pa je MozetiË zatra-æio da Komora intervenira.

MozetiË je zatraæio i da IO donesezakljuËak kako Êe Komora reagirati ako senjeni Ëlanovi ne oglaπavaju sukladno Pravil-niku o naËinu isticanja naziva i oglaπavanjarada privatne ordinacije, zdravstvene usta-nove, trgovaËkog druπtva i druge pravneosobe u privatnom vlasniπtvu koja obavljazdravstvenu djelatnost.

Tajnik Komore dipl. iur. NikolinaBudiÊ objasnila je da Komora u takvim sluËa-jevima moæe pokrenuti disciplinski postupakjer se on odnosi na sve akte Komore koji sene poπtuju, a Ministarstvo zdravlja obavijestitio onome πto se podlijeæe inspekcijskom nad-zoru. Predsjednik Komore je dodao da se Ëla-nove koji ne poπtuju Pravilnik treba upozoriti

istaknuvπi da lijeËnike treba informirati o tomeπto radi alternativna medicina, koliko moæebiti korisna ili opasna. Na EFMA-i je bilo go-vora i o ulozi druπtvenih mreæa u zdravstvu teo tzv. cyber fobiji pacijenata, koje je potrebnosmirivati nakon πto koriste Internet kako bi seinformirali o svojim problemima i bolestima.

Naime, upozorio je ©obat, prvi iz-vor informacija kojem pacijenti vjeruju je In-ternet, a tek treÊi izvor su lijeËnici. Tu se otva-raju mnoga etiËka pitanja, koja su prisutna iu Hrvatskoj, pa je nuæno otvoriti i tu temu zaraspravu.

Na ZEVA-i o osiguranjulijeËnika i o medijaciji

IO je usvojio odluku da Êe se 19.sastanak ZEVA-e odræati u Zagrebu od 27. do30. rujna ove godine na temu osiguranjalijeËnika od profesionalne odgovornosti imedijacije kao naËina rjeπavanja sporova uzdravstvu u Hotelu Westin. Na sastanku Êe bitiprezentirane dragocjene informacije kako suova pitanja rijeπena u drugim europskimzemljama.

Podsjetimo: IO je 3. studenog2011. odluËio da Êe Komora organizirati sasta-nak ZEVA-e, odnosno simpozij lijeËniËkih ko-mora centralne i istoËne Europe. Organiza-cijski odbor ZEVA-e je IO, a uæi organizacijskiodbor Ëine predsjednik Komore prim. dr.Hrvoje Minigo, predsjednik VijeÊa mr. sc.Marijan Cesarik, prvi dopredsjednik Komoredr. Mario Malnar, rizniËar prim. dr. VjekoslavMahovliÊ, savjetnik predsjednika Komore

Predsjednik Povjerenstva za PZZ dr. Senad MusliÊ, predsjednica Povjerenstva za medicinsku izobrazbu lijeËnikaprof. dr. sc. Tatjana Jeren i savjetnik predsjednika Komore za odnose s HZZO-om prim. dr. Josip JeliÊ

ObavijestËlanovima Komore

• Cijenjeni Ëlanovi HrvatskelijeËniËke komore, molimo vas da se pri-likom zapoπljavanja u zdravstvenoj usta-novi javite u raËunovodstvo te ustanoveradi organiziranja plaÊanja ËlanarineKomori. »lanove koji prelaze na radnomjesto u drugu zdravstvenu ustanovumolimo da se jave raËunovodstvu teustanove radi osiguranja kontinuitetaplaÊanja Ëlanarine Komori, buduÊi se us-tega od plaÊe ne provodi automatiz-mom.

iz komore

12

Komore i proslijedio je na usvajanje VijeÊuKomore.

Predsjednik Komore prim. dr. Hr-voje Minigo predloæio je da se prof. dr. sc.Olega PetroviÊa, specijalista ginekologije iopstetricije, imenuje na tu funkciju na vrijemeod Ëetiri godine, sukladno odredbi Ëlanka 5.stavka 4. Pravilnika o disciplinskom postupkuHrvatske lijeËniËke komore, kojim je propi-sano da zamjenike Ëlanova »asnog i VisokogËasnog suda Komore na prijedlog predsjed-nika Komore bira VijeÊe Komore.

Prijedlog za autentiËnotumaËenje Poslovnikao radu Skupπtine Komore

IO je zakljuËio da Êe se SkupπtiniKomore predloæiti da dade autentiËno tuma-Ëenje Ëlanka 9. Poslovnika o radu Skupπtinete da se taj Ëlanak nadopuni.

Naime, Ëlan Skupπtine Komore dr.Galibedin GalijaπeviÊ obratio se predsjednikuKomore dopisom u kojem je zatraæio da muse dostave informacije o svim sjednicama svihtijela Komore najmanje 10 radnih dana prijeodræavanja sjednica kako bi, kao delegatSkupπtine, mogao njima nazoËiti, pozivajuÊise na Ëlanak 9. stavak 2. Poslovnika o raduSkupπtine Komore. Predsjednik Komore muje odgovorio da se taj Ëlanak odnosi na pravodelegata Skupπtine da prvenstveno sudjelujena sjednicama onih tijela Komore kojih je Ëlante da ako æeli nazoËiti sjednici nekog drugogtijela Komore, neka poπalje pisani zahtjevpredsjedniku tog tijela. Dr. GalijaπeviÊ je ustra-jao u svom zahtjevu i uputio prijedlog za au-tentiËno tumaËenje Ëlanka 9. Poslovnika oradu Skupπtine Komore predsjedniku Skupπti-ne i predsjedniku Komore.

IO je sukladno Ëlanku 18. Poslov-nika o radu Skupπtine, kojim je propisano da

prim. mr. sc. Egidio ΔepuliÊ i predsjednikPovje-renstva za meunarodnu suradnjuprim. doc. dr. sc. Hrvoje ©obat.

Pravilnik o izmjenamai dopunama Pravilnikao provoenju izobrazbekandidata za stalnesudske vjeπtake i usvajanjepopisa mentora

»lanovima IO-a je prezentirana in-formacija o donoπenju Pravilnika o izmjenamai dopunama Pravilnika o provoenju izobraz-be kandidata za stalne sudske vjeπtake o ko-jem se odluËivalo na sjednici VijeÊa odræanojnakon sastanka Izvrπnog odbora.

BuduÊi da se Komori stalno javljajulijeËnici koji bi u svojstvu mentora æeljeli su-djelovati u praktiËnom dijelu izobrazbe kan-didata za stalne sudske vjeπtake, popis men-tora se neprestano nadopunjuje. Radi legi-timnosti popisa mentora, Pravilnikom o izmje-nama i dopunama propisuje se da Êe IOjednom godiπnje potvrivati taj popis.

IO je usvojio Popis mentora Hrvat-ske lijeËniËke komore, koji Êe biti objavljen namreænoj stranici Komore.

Usvojeni obrasci Upitnikaza polikliniËko-konzilijarnu ibolniËku zdravstvenu zaπtitu

IO je usvojio obrasce Upitnika zapolikliniËko-konzilijarnu i bolniËku zdravstve-nu zaπtitu koji se koriste prilikom provoenjastruËnog nadzora, a koje je nadopunilo Pov-jerenstvo za struËna pitanja i struËni nadzor.PrihvaÊen je prijedlog da obrasci budu dije-lom Pravilnika o struËnom nadzoru. Na prijed-log predsjednice Povjerenstva za javnozdrav-stvenu djelatnost prof. dr. sc. Vesne Jureπa,IO se sloæio da Povjerenstvo nadopuniobrasce za PZZ.

Takoer je usvojena lista ËlanovaKomisije za provoenje redovitog struËnognadzora za 2012. godinu. Lista nije zatvorenai uvijek se moæe nadopuniti novim Ëlanovimakoji zadovoljavaju uvjete Pravilnika o struË-nom nadzoru, o Ëemu odluku donosi IO.

Prijedlog za izbor zamjenikaËlana Visokog Ëasnog suda

IO je usvojio informaciju o prijed-logu za izbor Ëlana Visokog Ëasnog suda

predsjednik Komore upuÊuje prijedlog zadavanje autentiËnog tumaËenja IO-u, zakljuËioda je prijedlog osnovan te Êe ga podnijetiSkupπtini uz traæenje da se Ëlanak nadopunitime da delegat Skupπtine na sjednicama tijelaKomore kojih nije Ëlan moæe sudjelovati napoziv ili uz dozvolu predsjednika tog tijela.

Usvojeni zakljuËciV. Simpozija Komore

IO je usvojio zakljuËke V. SimpozijaKomore ''Pravna zaπtita lijeËnika u obavljanjuzdravstvene djelatnosti: osiguranje, vjeπta-Ëenje, medijacija'', koji je odræan u Opatiji od23. do 25. oæujka te Êe Komora pokrenutiaktivnosti sukladno zakljuËcima.

Simpozij i sve teme koje su na nje-mu obraene objavljenje su u travanjskombroju „LijeËniËkih novina".

•••••••••••••••••Pregledostalih aktivnostiKomore

U nastavku donosimo popis ostalihaktivnosti Komore koje su se odvijale u raz-doblju izmeu 6. i 7. sjednice IO-a, odnosnoizmeu 23. oæujka i 9. svibnja.

23. - 25. oæujka• u Opatiji je odræan V. Simpozij Hrvatske li-jeËniËke komore „Pravna zaπtita lijeËnika uobavljanju lijeËniËke djelatnosti - osiguranje,vjeπtaËenje, medijacija" 26. oæujka• u Hrvatskoj lijeËniËkoj Komori odræana jetiskovna konferencija na kojoj su prezentiranizakljuËci V. Simpozija Komore28. oæujka• prim. dr. Egidio ΔepuliÊ nazoËio je sveËanomobiljeæavanju 20. godiπnjice Slovenske li-jeËniËke komore u Ljubljani29. oæujka• predsjednik Komore prim.dr. Hrvoje Mini-go i suradnici sastali su se s ministrom zdravljaprof. dr. sc. Rajkom OstojiÊem radi prezen-tiranja aktualne problematike i rjeπavanjaotvorenih pitanja• dr. Ivo JuriÊ je u ime Komore nazoËio sveËa-nom obiljeæavanju Dana medicinskog fakul-teta u Splitu30. oæujka• predsjednik prim. Minigo sudjelovao je nasastanku Agencije za kvalitetu i akreditacijuu zdravstvu

iz komore

13

• u Komori je odræan sastanak s predstav-nicima Centara za mirenje Hrvatske obrtniËkekomore i Hrvatske odvjetniËke komore Bra-nimirom Tuπkanom i Suzanom Kolesar te sasucem Ivicom VeseliÊem, radi preuzimanjaiskustava u vezi s osnivanjem Centra za mire-nje Hrvatske lijeËniËke komore28. travnja• dr. Ivo JuriÊ je u ime Komore nazoËio tra-dicionalnom plesu lijeËnika u organizacijiSplitske podruænice Hrvatskog lijeËniËkogzbora2. svibnja• prim. Minigo je sudjelovao u radu Okruglogstola „Dileme u zdravstvu", u organizacijiZagrebaËke podruænice HLZ-a4. svibnja• prim. Sekelj KauzlariÊ nazoËila je sjedniciGlavnog odbora HLZ-a9. svibnja• odræana je sjednica uæeg Organizacijskogodbora ZEEVA-e za rujan 2012.

Nastavljena je intenzivna suradnjas MZSS-om te je Komora na podruËju ËitaveRH delegirala predstavnike u StruËna povje-renstva za utvrivanje uvjeta za obavljanjezdravstvene djelatnosti glede prostora, rad-nika i medicinsko-tehniËke opreme zdravstve-nih ustanova i trgovaËkih druπtava za obavlja-nje zdravstvene djelatnosti.

•••••

27. travnja• prim. Minigo je u Komori odræao sastanaks predstavnicima tvrtke Rathman d.o.o. u vezis preuzimanjem podataka iz baze Komore unovi sustav

4. travnja• prim. ΔepuliÊ je nazoËio predavanju „Pre-vencija? Moæemo mi to!", odræanom u sklopuTjedna preventive u organizaciji ©NZ-a Andrija©tampar10. travnja• prim. Minigo i dr. Senad MusliÊ sudjelovalisu na sastanku o Odluci o osnovama za skla-panje ugovora u HZZO-u12. travnja• prim. Minigo je gostovao u emisiji HRT-a„In medias res" na temu lijeËniËkih pogreπaka• Ëlanica Æupanijskog povjerenstva KomoreOsjeËko-baranjske æupanije dr. Sanja ScarpaBugariÊ nazoËila je izvanrednoj sjednici Sekcijedomova zdravlja Udruge poslodavaca u zdrav-stvu vezano za otvorena statusna, organiza-cijska i financijska pitanja poslovanja domovazdravlja, koja je odræana u Osijeku16. travnja• prim. dr. Vjekoslav MahovliÊ, prim. dr. Ka-tarina Sekelj-KauzlariÊ, dipl. iur. Nikolina BudiÊi mr. sc. Tatjana BabiÊ sudjelovali su u raduOkruglog stola na temu „Mirenje u sporovimanaknade πtete" u organizaciji Centra za mire-nje Hrvatskog ureda za osiguranje17. travnja• prof. dr. sc. Vesna Jureπa sudjelovala u raduOkruglog stola „Zdravstvo u Hrvatskoj" u or-ganizaciji Razreda za medicinske znanostiHAZU-a

18. travnja• prim. Minigo i prim. Sekelj-KauzlariÊ sastalisu se s dipl. iur. Marijom Pederin u Ministar-stvu zdravlja vezi s odræavanjem Peer misijeu lipnju 2012.• prim. Minigo i prim. Sekelj-KauzlariÊ sud-jelovali u radu 1. sjednice Nacionalnog pov-jerenstva za specijalistiËko usavrπavanjedoktora medicine u Ministarstvu zdravlja19. - 20. travnja• prim. ΔepuliÊ i doc. dr. sc. Hrvoje ©obat su-djelovali su na forumu EFMA / WHO u Ar-meniji 20. - 22. travnja• prim. Minigo, prim. Sekelj-KauzlariÊ i dipl.iur. BudiÊ sudjelovali su kao suorganizatorina forumu „Sustav kvalitete i bolesnikovesigurnosti u zdravstvenim ustanovama RH"koji je odræan u Rovinju24. travnja• dipl. iur. BudiÊ i dipl. iur. Radmila Rumek-»rne sastale su se s pomoÊnicom ministrazdravlja za pravna pitanja dipl. iur. Ljubicom–ukanoviÊ a u vezi s unaprjeenjem suradnjestruËnih sluæbi Ministarstva i Komore, koja setiËe javne ovlasti provoenja struËnog nad-zora, davanja struËnih miπljenja i pokretanjadisciplinskog postupka

HZZO-a o sudjelovanju doktora medicine,specijalista ginekologije i opstetricije u raduCOM-a na temelju odobrenja za samostalanrad koji je izdala Komora.

Komora je veÊ 29. lipnja 2010. dalasvoje miπljenje HZZO-u o radu lijeËnika spe-cijalista pedijatrije u COM-u, u kojem je, kaoi sada, ukazala na odgovarajuÊe odredbe Za-kona o lijeËniπtvu koje ureuju sadræaj odo-brenja za samostalan rad i izriËito propisujuda lijeËnik svoje poslove moæe obavljati samo

• Stav Hrvatske lijeËniËke komoreo radu lijeËnika u centrima obiteljske medi-cine (COM) bio da sudjelovanje u radu morabiti zasnovano na dobrovoljnoj osnovi te daopseg i naËin sudjelovanja lijeËnika mora bitijasno, toËno i kvalitetno reguliran odgova-rajuÊim ugovorom i stimuliran primjerenimiznosom naknade za rad, istaknula je Komora16. travnja u dopisu ravnatelju Hrvatskog za-voda za zdravstveno osiguranje prim. SiniπiVargi u kojem je dala miπljenje na traæenje

u okviru svoje izobrazbe odreene odobre-njem za samostalan rad. Tada je Komora uka-zala i na zakonsku odredbu prema kojoj lijeË-nik iznimno, iako nema odobrenje za samo-stalan rad iz odreene djelatnosti, moæe obav-ljati lijeËniËku djelatnost iz podruËja za kojemu nije dano odobrenje za samostalan rad, ito u ovim sluËajevima:

• u druπtveno kriznim situacijamaili drugim izvanrednim okolnostima kada jenjegovo djelovanje neophodno jer je pruæanjeredovite zdravstvene zaπtite onemoguÊeno

• u hitnim sluËajevima kada bi izo-stanak hitne lijeËniËke intervencije i pomoÊitrajno ugrozio zdravlje ili æivot bolesnika

• u okolnostima deficitarne zdrav-stvene zaπtite u kojima se ne moæe osiguratiredovita zdravstvena zaπtita.

Sukladno tome i uzimajuÊi ukupnurazinu izobrazbe lijeËnika specijalista pedi-jatara, Komora je istaknula svoje miπljenje kakooni mogu sudjelovati u radu COM-a, a taj jenaËelni stav primjenjiv i za lijeËnike specijalisteginekologije i opstetricije, te za sve druge lijeË-nike u primarnoj zdravstvenoj zaπtiti.

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Nuæno je revidirati postojeÊikoncept rada centaraobiteljske medicine

Pedijatri mogu sudjelovatiu radu COM-a

Borka Cafuk

iz komore

15

Za uvoenje dodatnih obveza, kaoπto je to sudjelovanje u radu COM-a, nuænoje utvrditi naËin i uvjete rada i osigurati svepotrebne preduvjete, stav je Komore.

Rad u COM-u mora bitizasnovan na dobrovoljnojosnovi, toËno utvren,reguliran ugovorom iprimjereno stimuliran

Komora u dopisu istiËe i da je HZZO Odlukom o osnovama za sklapanje ugo-vora o provoenju zdravstvene zaπtite iz ob-veznog zdravstvenog osiguranja (NN 43/2010.) prvi put u zdravstveni sustav uveokoncept COM-a, i to na naËin da je preslikasadræaj dotadaπnjeg rada po naËelu grupneprakse, modela rada koji je bio zasnovan nadobrovoljnoj osnovi i koji je predvien Zako-nom o zdravstvenoj zaπtiti, za razliku odCOM-a koji to nije.

Rad u COM-u, naglaπava Komora,mora biti zasnovan na dobrovoljnoj osnovi,

COM nije pripremljenni definiran

Komora je viπekratno upozoravalana nepripremljenost projekta COM-a, nede-finiranost naËina i opsega sudjelovanja lijeË-nika u radu COM-a, te o problemu neujedna-Ëenog vrednovanja rada i samog sadræajadostavljenih ugovora o provoenju aktivnostidoma zdravlja, koji kao jednu od svojih obve-znih sastavnica ukljuËuje sudjelovanje lijeËnikau radu COM-a.

Komora je takoer ukazivala i nanuænost prethodne reforme cjelokupnog su-stava hitne medicinske pomoÊi i jasnog defini-ranja poloæaja obiteljskih lijeËnika u zdravstve-nom sustavu, πto treba prethoditi zaæivlja-vanju COM-a.

LijeËnicu u PZZ-u i bez rada u COM-u obavljaju u svom svakodnevnom raduznaËajan broj pregleda i stalno skrbe o svojimpacijentima tijekom radnog vremena. Njima,kao i svim drugim zdravstvenim djelatnicima,treba biti osigurano ukupno trajanje radnogvremena od najviπe 48 sati tjedno.

toËno definiran i reguliran ugovorom te pri-mjereno stimuliran. S druge strane, trenutaËninaËin vrednovanja rada lijeËnika u COM-udoma zdravlja krajnje je nepravedan. Naime,on se zasniva na iznosu sredstava odreenompostotkom od godiπnjeg iznosa sredstava kojipojedeni tim ostvaruje prema broju opredi-jeljenih osiguranika, pri Ëemu je sam broj izvr-πenja varijabilan.

U veÊini æupanija COM joπ uvijeknije poËeo s radom, a nisu ni prihvaÊeni dos-tavljeni ugovori o provoenju aktivnosti do-mova zdravlja, πto govori o opravdanosti upo-zorenja i traæenja Komore.

Sukladno tome Komora smatra daje nuæno znaËajno revidirati postojeÊi konceptrada COM-a jer u sadaπnjem obliku on nijeprihvatljiv za veÊinu lijeËnika u PZZ-u.

•••••

centralizirane funkcije za zdravstvene usta-nove. Prema tumaËenjima æupanija veÊinaordinacija PZZ-a su u koncesiji i ne spadaju ukategoriju onih za Ëije opremanje su oni nad-leæni. PosljediËno, lijeËnici PZZ-a nisu nikadamogli sudjelovati u raspodjeli financijskihsredstava jedinica lokalne i regionalnesamouprave (æupanije ili opÊine). Sredstvakojim raspolaæu ordinacije PZZ-a u koncesijidefinirao je Hrvatski zavod za zdravstvenoosiguranje sukladno njihovoj kalkulaciji u kojojne postoje predviena sredstva za nabavkuili zanavljanje medicinsko-tehniËke opremepotrebne za svakodnevni rad u ordinaciji.

Tzv."glavarine" prema izraËunuHZZO-a sadræavaju sredstva za reæijske troπ-kove rada ordinacije, troπkove za lijekove izavojni materijal, te plaÊe lijeËnika i medi-cinske sestre.

• U Narodnim novinama 61/2011objavljen je novi Pravilnik o minimalnim uv-jetima u pogledu prostora, radnika i medi-cinsko-tehniËke opreme za obavljanje zdrav-stvene djelatnosti. Osim πto navodi potre-bne uvjete za rad na svim razinama zdrav-stvene zaπtite, Pravilnik u svojim „Zavrπnimodredbama" uvodi obavezu „ ... usklaiva-nja svog rada u pogledu medicinsko-tehni-Ëke opreme s odredbama ovoga Pravilnikau roku od tri godine od dana stupanja nasnagu ovoga Pravilnika."

Opremanje ustanova primarne,sekundarne i tercijarne zdravstvene zaπtiteu vlasniπtvu æupanija ili dræave u nadleænostije njihovih osnivaËa. Osim toga, sredstva kojaosnivaËi investiraju u ustanove u svojem vlas-niπtvu su i tzv. "decentralizirana sredstva" te-meljem Zakona o financiranju jedinica lokalnei podruËne (regionalne) samouprave kao i Mi-nimalnim financijskim standardima za de-

S obzirom na to da se do sada nijeznalo kakvo je stanje vezano uz opremljenostordinacija PZZ-a, Izvrπni odbor Komore je, naprijedlog Povjerenstva za PZZ, odluËio pro-vesti anketu o opremljenosti ordinacija meukolegama u PZZ-u.

Anketa je obuhvatila 500 ordinacijaPZZ-a (300 obiteljskih, 100 pedijatrijskih i 100ordinacija ginekologije u PZZ-u) sukladno mi-nimalnim statistiËkim uvjetima za kvalitetnuverifikaciju podataka, a provela ju je tele-fonskim putem agencija MSA zadovoljstvo ku-paca d.o.o. od 12. do 21.oæujka 2012. na slu-Ëajno odabranom uzorku stratificiranom pre-ma regijama, djelatnostima i vlasniπtvu pro-stora. Osim pitanja koja su se ticala opremeordinacija sukladno Pravilniku, anketa jesadræavala i neka druga pitanja.

»itava anketa objavljena je na mre-ænoj stranici Komore www.hlk.hr.

Anketom je bilo obuhvaÊeno 370ordinacija koncesionara i 130 ordinacija usklopu domova zdravlja, 53% ordinacijakoncesionara je u zakupu prostora u DZ-a,17% ih radi u vlastitom ili unajmljenom pro-storu, a ostalih 30% su zaposlenici DZ-a u pro-storima DZ-a. Osim trenutne opremljenostiordinacija, usporedili smo podatke o oprem-ljenosti u trenutku odlaska ordinacija PZZ u„zakup", odnosno pri odlasku u „koncesiju". Anketa je potvrdila pretpostavke daordinacije PZZ-a nisu zadovoljavajuÊe oprem-ljene i da je, od trenutka odlaska u „zakup" dodanas, veÊina opreme nabavljena vlastitim

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Opremljenost ordinacijaprimarne zdravstvene zaπtite

Rezultati anketeSenad MusliÊ, dr. med., spec. opÊe med.,predsjednik Povjerenstva za PZZ

iz komore

16

podatak o starosnoj dobi lijeËnika PZZ-a izkojeg je vidljivo da Êe sljedeÊih pet do desetgodina u mirovinu otiÊi preko 30% kolegicai kolega iz PZZ-a. Analizom rezultata moæe se zakljuËitida je PZZ segment zdravstva u koji godinamanisu ulagana sredstva i da ordinacije PZZ-anisu opremljene sukladno postojeÊem Pravil-niku. Takoer je vidljivo da su cjelokupneinvesticije u opremanje svojih ordinacija kole-gice i kolege izdvajali iz svog osobnog dohot-ka ili donacijama, a institucije Ëija bi to trebalabiti obaveza, nisu poπtovale svoje obaveze.Jedinice lokalne i podruËne samouprave za-konom su obavezne „... osiguravati uvjete zazaπtitu, oËuvanje i poboljπanje zdravlja stanov-niπtva, organizirati i osiguravati ostvarivanjezdravstvene zaπtite na svom podruËju."

sredstvima ili donacijama, Ëak i kod zapo-slenika DZ-a. Velik dio kolege nije zadovoljantrenutnim stanjem i misli da bi mogli paci-jentima pruæiti kvalitetniju zdravstvenu zaπtitukada bi imali potpuniju opremu.

Glavni razlog nepotpune oprem-ljenosti je nedostatak financijskih sredstavaza πto smatraju da su u najveÊem postotkuodgovorne jedinice lokalne i podruËne samo-uprave (æupanije i gradovi), dom zdravlja i HZZO. Takoer, anketa je pokazala da je skoro50% kolega uvjereno da bi ostvarili veÊi brojDTP-a (dijagnostiËko-terapijskih postupaka)kada bi oprema ordinacija bila potpunija.Ovdje treba skrenuti pozornost na problemkako kolegice i kolege zaposlenici DZ-a nema-ju plaÊene DTP-e koje odrade, veÊ te prihodezadræava njihov DZ. Izrazito je zabrinjavajuÊi

(Zakon o zdravstvenoj zaπtiti,Ëlanak 4.). Hrvatski Sabor donio je 9. lipnja2006. Nacionalnu strategiju razvitka zdravstva2006.-2011.

Glede stanja u PZZ-u je navedenoda lijeËnici u PZZ-u sami ne mogu temeljemsvojih prihoda redovito opremati i zanavljatiopremu svoje ordinacije sukladno Pravilniku.Prema Nacionalnoj strategiji razvitka zdravstva2006.-2011. navedena je obaveza timovimaPZZ-a osigurati svu potrebnu opremu, a kaonositelji te obaveze navedeni su Ministarstvozdravstva i socijalne skrbi kroz decentraliziranasredstva i jedinice lokalne samouprave.

Provoenja ankete prvi je korakkojim smo pokrenuli inicijativu, a pred namaje zasigurno joπ puno posla kojim bismo æeljelipromijeniti postojeÊe stanje.

•••••

Trajna izobrazba u organizaciji Hrvatske lijeËniËke komore i Ëasopisa MEDIX

Rezultati testiranja za broj 96 (listopad 2011)• Sukladno najavi, objavljujemo popis svih imena lijeËnika koji su toËno odgovorili na veÊi broj (iznad 60%) pitanja na temu « Urogenitalne

i spolno prenosive infekcije" objavljenih u Ëasopisu MEDIX broj 96 u listopadu 2011. godine. Svi kandidati time su ostvarili 7 bodova, sukladnoPravilniku HLK. Napominjemo da posebne potvrdnice neÊe biti dostavljene, nego Êe se kao potvrda koristiti popis objavljen u LijeËniËkim novinamaza svibanj 2012. godine. »estitamo svim sudionicima koji su pravodobno odgovorili na postavljena pitanja. PreporuËamo Ëitateljima i ostaletestove znanja koje Êe MEDIX redovito objavljivati.

Uredniπtvo

• Aleksa Renata AmbruπiÊ –uro AndrijaπeviÊ -TriviÊ Izabela AntoniÊ Æeljka AntonijeviÊ Sandra AriÊ Ivana • BaËeliÊ Gabelica Ana BaËiÊ Dinko BaËkov KoloniÊ Milena Bajrami Asip Bakotin Nada BakπiÊ Marta BalajiÊ Marija BalkoviÊ Vanda

Popis lijeËnika koji su toËno odgovorili na viπe od 60% pitanja u testu MEDIX-a • »akloviÊ Marija »apalija Davorka »ekiÊ Zoran »elebiÊ Ilija »iËak Dejan »iËmak Smirnjak Ljiljana »oπiÊ Maja »rneli Marija »uËak Dubravka »udina Nevia »upkoviÊ Premuπ Jelena • ΔoriÊ Æeljko ΔukuπiÊ Ivan ΔurkoviÊ Marica

Balog Sandra BanËiÊ Bogoljub Bano Velimir Banjac Dijana Banjan Ana Marija BaraÊ Katija BarbariÊ Zorana BariÊ Marijana BariπiÊ Anita BariπiÊ Nada Bartulica Ita BatistiÊ Jakπa Bator Ivana Bekavac Mara BekiÊ Dragana Belak Bariπin Anita

BeleviÊ Dinka Belina Kornelija BenËiÊ Krunoslav BenkoviÊ Silvija Berger-Richter Snjeæana BeπliÊ Gabrijela BiliÊ Blanπa BiliÊ Ivica Biπkup Jadranka BiπkupiÊ Muæina Jasminka BlaæeviÊ Draæenka BobiÊ LuciÊ Lana Bodul Marina BoduloviÊ MiπiÊ Zvjezdana Bogdan Maja BoriÊ Gordana

Boπnjak Branimir BradiÊ-Hammoud Mirna Brisky Livia Brisky Tibor BrliÊ Mirjana BrliÊ Tarbuk Brankica Brus ©krljac Martina BubiÊ FriπËiÊ Ruæica Bucko Ana Budimir Mario Buæan GræiniÊ Barbara • CeciÊ Sule Deana CeliπËak KoπtariÊ Irena CikaË Tatjana

iz komore

17

• DaniloviÊ Marija DaniloviÊ Milijana DaπiÊ Nada Daus ©ebeak Danijela Debelec Sanja DejanoviÊ Radomir DobriÊ Darko DobriÊ ©imundæa Milena Dokoza Martina DomoviÊ Zlata Dragoja Vesna DropuliÊ Ljubica DropuljiÊ Nediljka Dujmov Stjepan DumanËiÊ Alen DurakoviÊ Zijad • Dæaja Domagoj DæankiÊ Sanja Dæodæo Biljana • –erek Petar –oreviÊ Branko –uras Velimir –ureviÊ Dragica –uriÊ Slavica • Emedi Vladimir Ermacora Ratko Ezgeta Slavica • FajdiÊ Branka Farkaπ Vedran Ferber GarofuliÊ Tatjana FistaniÊ Indira Fujs Ljiljana • GardaπaniÊ Jasna GaπparoviÊ Iva GaπpartiÊ Melita Glavaπ VraæiÊ SreÊka Glivar Anelko GolaÊ Denisa Golubovac - Rutar Milica GopËeviÊ Rajka GoviÊ Dean Antulica Grbac RinËiÊ Gordana GrbËiÊ - MikuliËiÊ Biserka Gregov Miodrag Grga Mirjana Grgas Josipa GrgiÊ Tina GrgiÊ Æeljka GrubeπiÊ Ivana • Hajdinjak Trstenjak Vlatka Hamπ Vera HatvaliÊ Zrinko Herceg Buhin Slava Hofmann Ozana Horvat –iko Ljiljana HræiÊ Alisa Huljev ©ipoπ Ivana Hunjadi Ljubica • IliËiÊ Amila ImbriovËan Dubravka IvanËiÊ RavliÊ Iva IvankoviÊ Marija IvankoviÊ Mladen IvankoviÊ Pavelka Ivana IvkoviÊ Snjeæana • JadrejËiÊ Vitomir

PeriÊ Mirjana Permozer HajdaroviÊ Snjeæana PeruπiÊ PrpiÊ Singlida PetkoviÊ Tatjana Petran Kozjak Ivona PetroviÊ Ana PetroviÊ Branimir PetroviÊ Gojko PetroviÊ Terezija PetroviÊ Vanja PicukariÊ Zdenka PivËiÊ GomboviÊ Ana Plazibat Luka PocrniÊ Marin PocrniÊ Milan PoliÊ Ivana PopoviÊ Branka Posedel Biserka Prusac Jadranka Puljiz Boæena Puljiz Marijana Puπelja Æeljko PuvaËiÊ Solomun Jadranka • RaËki SimiÊ Dunja RadakoviÊ Petar RadakoviÊ Æeljka RadanoviÊ Davorka RadiÊ Mihael RadiÊ Predrag RaπiÊ Roso Blaæenka Rauπl MalagiÊ Danijela Rnjak Lana RosandiÊ Piasevoli Rosanda Roso BlaæeviÊ Stela RoæiÊ Zoran RudeliÊ ZadroviÊ Maja • Sabo Anica SandukËiÊ Kreπimir Sarka Jasna Scagnetti Ksenia Schubert Ada Schubert Mladen SiliÊ Borjanka Skender Mateja SlaviËek Gordana SoftiÊ Jasmin Somoi Bernardica Srpak Sabina StaniÊ Marta StaniÊ Rikard StanimiroviÊ Ljeposava Staver - Nikolov Elizabeta Staver Dijana StipanoviÊ Milorad StipeË Karmen StipkoviÊ Snjeæana StrajiniÊ Bojana Strugalo Jadranka • ©akiÊ RadetiÊ Jelena ©aliÊ Herjavec Dubravka ©amarija Vladimir ©ebek Æeljko ©estan Katarina ©estan Mario ©ikaniÊ Sonja ©imiÊ Spomenka ©imunoviÊ Zora ©ipicki Tinka ©iriÊ Ivanka ©ket VeliÊ Svjetlana ©kvariÊ Martina ©lezak Tihana

©mider KnezoviÊ Jasminka oπtariÊ ÆelaliÊ Vera ©piπiÊ TreursiÊ Davorka ©tanfel Ivanka ©umberac ©aravanja Suzana ©unjara Dragutin ©uperina Branka ©upraha Biserka ©uran Andrea ©uπnjar Pjera ©veda BreπkiÊ Jasna • Tadej DerenËinoviÊ Agneza Tibljaπ Maura TomiÊ Markica Topolovec-Galic Biserka TrstenjaËki Ljiljanka TurkoviÊ Milica TurkoviÊ Veljka • Uhoda Branko UrumoviÊ Sonja UtrobiËiÊ Ina • Valek Marina Verbanac Ira VidakoviÊ Sonja VidoπeviÊ Ljiljana VidoviÊ ©ehoviÊ Heda Vinter Hrvoje VladiÊ Vesna VladisavljeviÊ Gordana VlasteliÊ Ivana Vodnica Martucci Marina Volf Maja Volinek Tajana Vrdoljak TrogrliÊ Marina Vuica Ana VujeviÊ Miona VujiËiÊ IgnjatoviÊ Marijana VukasoviÊ Merica VukeliÊ Dario VukeliÊ Ina VukiÊ Veljko Vukman Marija VukoviÊ Anita VukoviÊ »eprnja Ljiljana VukoviÊ Dubravka • Winterhalter Zvonar Branka • Zadravec Tihana Zadro Ruæica Zanchi Ivana ZavidiÊ Tina ZekiÊ Boæana ZlaËki RaËiÊ Sanja Zlatar Mirna ZoriËiÊ Marina ZoriÊ BuriÊ Vesna Zubak Ladislava ZujiÊ Ana Filipa Zukan Ines ZukiÊ ©aban • Æambok Ivanka ÆarkoviÊ Branimir Æeljeznjak Dubravka Æic Alemka Æigmundovac KlaiÊ –ura Æupan KovaËiÊ Sanja ÆuriÊ Draæen

Jakovac Marko JanËiÊ Jelena JankoviÊ Periπa Viπnja Jazbec Vjekoslav JelËiÊ Zoltan JovaniÊ KolundæiÊ Mirna JoviÊ Milena JoziÊ Radovan JukiÊ Majda JuriÊ Banai Sanja JuriÊ Ilija JurkoviÊ Krolo Vesna Jurlina Hrvoje Jurlina Marija Justra Ruæica • KajganiÊ Ana KajiÊ Marina KajiÊ Violeta KajiÊ Zvonko Kakarigi Ingrid Kalπan BrkiÊ Sanja Kalπan Saik Vesna KataviÊ Matej KatiËiÊ Vladimira KatiÊ –ema Kevo Æeljko Kinach Inna KlaiÊ Slavica KlobuËiÊ ©piro KneæeviÊ Jozo KneæeviÊ Mira Kocijan Sandra KokiÊ Marina KolaËko ©imiËiÊ Ljiljana KolariÊ BlaæiËko Tanja Kolbah Barbara KolundæiÊ Boæica Komar LukaË Ivona KontiÊ Maπa Kopljar Marija KopriÊ Branko KoriËiÊ Sanja KovaË ©estan Valentina KovaË ©tefanija KrajaËiÊ JagarËec Gabrijela KraljeviÊ Gojun Milena KranjËec JagiÊ Jasenka Krbot Veljka KretoniÊ Ksenija Krizman Vuhinec Barbara Kriæan Branka Kriæan Vladimir KrniÊ Josipa Krot Olga KrznariÊ NikolaπeviÊ Silva Kukec Ivana Kukurin Dajana KuliπiÊ Vlasta Kunac Nino Kunπtek KuËanda Tatjana KupiniÊ RoæiÊ Vlatka Kustura Lea • LakiÊ Teodosija Lambaπa Josip LesandriÊ Nedeljka Lipovac Mren Marija Lokin Branka Lokmer Katarina LoliÊ Irgo Valentina LonËar Dalibor LukiÊ Anita LukiÊ Marijan LuliÊ Jadranka

• LjubiËiÊ –ivo LjubiÊ Snjeæana • MaleπeviÊ Jasenka MaltaπiÊ Ivana MamiÊ Anka MaraviÊ Bravar Smilja MarËec Ivana Mareπ Bratko Vera Mariani PetroviÊ Ina MariÊ Veljko MariÊ Violeta Martinez Ivan MaruπiÊ Emedi Slavica MasovËiÊ Jakov MaπinoviÊ Darija MaπkoviÊ Senka MatejËiÊ Pero MatejiÊ Vesna MatiÊ Mirko MeedoviÊ Denis Meister - BabiÊ Danijela Mendeπ Damir MerÊep Ana Hrvojka MesariÊ Ksenija MesiËek Monika MiÊiÊ Josipa Mihaldinec Zlatko Miholek BrkiÊ Sanda MijiÊ Marijan MikuliËiÊ Saπa Milek Kristina Milovac Silvana Mintas Leo MioËiÊ Juran Anamaria MiπetiÊ Marija MiπiÊ Ivana Miπigoj DurakoviÊ Marijeta MlaËiÊ BojiÊ Nikica MohoriÊ Brumnjak Marinka MunitiÊ Vjera MurπiÊ Miroslav MustapiÊ Sanda MuæiÊ Tamara • NejaπmiÊ BuliÊ Lana NekiÊ MaruliÊ Sanja NeveπÊanin Marko NikoliÊ Ruæica NovinπËak Martina Novosel MatijeviÊ Daniela Noæica Tamara • ObeliÊ Zdenko Obrovac Gudelj Jasminka OjtoviÊ Verica OlujiÊ Vida OrbaniÊ Sonja Osman Salem Ozimec Nada P PaiÊ Nataπa PalËiÊ Margareta Paller Andrea PanËiÊ Slavica PaviÊ Tea PavloviÊ Maja PavoπeviÊ Mirko Pavun Siniπa Pehar Maja Penko Emanuela PeranoviÊ FilipoviÊ Æeljka PerekoviÊ Vladimir PeriÊ Draæen

Viπe od 83 posto ispitanika Ëita„LijeËniËke novine", a mreænu stranicuredovito ih posjeÊuje jedva osam posto

• Zadovoljstvo i Ëitanost „LijeËniËkih novina„ mnogosu veÊiod praÊenja i zadovoljstva mreænom stranicom Hrvatske lijeËniËkekomore pokazuju rezultati ankete koju je provela aHrvatske lijeËniËkekomore pokazuju gencija Hendal, a koji su prezentirani Ëlanovima Iz-vrπnog odbora i VijeÊa Komore 9. svibnja. Anketa je u cijelosti objavljenana mreænim stranicama Komore.

Izvrπni je odbor Komore na 3. sjednici odræanoj 3. studenog2011. izabrao agenciju Hendal kao najpovoljnijeg ponuditelja za istra-æivanje Ëitanosti i stavova Ëlanova Komore o „LijeËniËkim novinama"i mreænim stranicama Komore www.hlk.hr.

Svrha istraæivanja bila je ispitati opÊe zadovoljstvo „LijeËniË-kim novinama" i mreænom stranicom Komore, njihovim sadræajima,pojedinim rubrikama, karakteristikama itd. i potom poboljπati infor-miranje Ëlanova Komore.

Istraæivanje je provedeno na uzorku od 500 lijeËnika, ËlanovaKomore, koje je tijekom sijeËnja 2012. kontaktirala agencija Hendal.Ispitivanje je bilo anonimno, a s obzirom na zanimanje ispitanika i temu,te s obzirom na strukturu Ëlanstva Komore, Hendal je istraæivanje proveokombinacijom dviju metoda: on line upitnikom i telefonskim anke-tiranjem. Anketiranje je trajalo oko 15 minuta.

Osnovni cilj bio je ispitati zadovoljstvo mreænom stranicomKomore i „LijeËniËkim novinama". SpecifiËni ciljevi ispitivanja Ëitateljaobuhvatili su analizu opÊeg zadovoljstva novinama i mreænom stra-nicom; analiza zadovoljstva sadræajem i pojedinim standardnim rubrika-ma mreæne stranice i „LijeËniËkih novina"; utvrivanje πto se najviπe iπto se prvo Ëita; analiza strukture sadræaja i pojedinih rubrika po krite-rijima, vaænost i zadovoljstvo pojedinim rubrikama i sadræajima;preferirane nove teme; sugestije i prijedlozi Ëitatelja; demografija Ëita-telja (segmenti lijeËniËkih skupina, dob, spol, struËna sprema i speci-jalizacija, regija itd.).

Strukturu kvotnog uzorka agencija je konstruirala prema in-formacijama Komore i njegova distribucija prikazana je u tablici kojaslijedi:

Uz reprezentativnost uzorka u pogledu zaposlenja, vodilo seraËuna i o regiji. Ispitanici su podijeljeni u πest regija prikazanih u iduÊojtablici:

18

I „LijeËniËke novine" i mreæna stranica Ëitaju seprvenstveno zbog informacija i novosti

Anketa je pokazala da Ëak treÊina Ëlanova Komore ne pos-jeÊuje njene mreæne stranice, oko 29 posto posjeÊuje rjee, preostalatreÊina ih posjeÊuje i to najviπe povremeno, odnosno jednom mjeseËnodo jednom u dva tjedna, a samo osam posto Ëesto posjeÊuje mreænustranicu, odnosno jednom tjedno do svakodnevno. Osam posto ispi-tanika navodi kako ne odlaze na mreænu stranicu ËeπÊe jer su im LNdovoljan izvor informiranja.

Kao glavni razlog posjete mreænoj stranici Komore 67 postoËlanova navodi informacije i novosti, 24 posto privlaËe informacije okongresima i struËnim skupovima, a 15 posto kao razlog posjetemreænim stranicama navodi uvid u evidenciju bodova za relicenciranje.

»etvrtina Ëlanova Komore koji ne posjeÊuju mreænu stranicuto ne Ëini jer se slabo sluæi raËunalom i Internetom πto je vrlo bitanpodatak. Za posjetu mreænoj stranici Komore 18 posto Ëlanova nemavremena, a Ëak 16 posto nema potrebe. Zanimljivo je da πest posto Ëla-nova Komore uopÊe nije znalo da ona ima mreænu stranicu. Nuæno jeuzeti u obzir i podatak koji pokazuje kako umirovljenici znaËajno viπeod ostalih ispitnih skupina ne posjeÊuju mreænu stranicu Komore, nokada se pogledaju rezultati zaπto posjetitelji mreænu stranicu ne pos-jeÊuju ËeπÊe nema znaËajnijih razlika u pogledu zaposlenja. Meurazlozima neposjeÊivanja mreæne stranice vidljive su znaËajne razlikes obzirom na zaposlenje ispitanika: lijeËnici u bolnici znaËajno viπe odostalih navode kako mreænu stranicu ne posjeÊuju jer nemaju potrebe,dok lijeËnici u primarnoj zdravstvenoj zaπtiti i oni zaposleni izvan sustavaHZZO-a, znaËajno viπe od ostalih navode kako nemaju vremena.Umirovljeni lijeËnici znaËajno viπe od ostalih skupina navode kako jeglavni razlog zbog kojeg ne posjeÊuju mreænu stranicu Komore taj πtose slabo sluæe raËunalom/Internetom.

Ispitanici koji su jako zadovoljni mreænom stranicom, od-nosno koji su joj davali ocjenu 4 ili 5, kao glavni razlog za zadovoljstvonavode Ëinjenicu da na stranici mogu pronaÊi sve πto im treba. Preostalirazlozi su da je stranica informativna, da zadovoljava potrebe te da jepregledna. Ispitanici koji su davali ocjenu 3 mreænoj stranici, kao glavnerazloge navode slabu aæuriranost, nedostatak informacija/loπe in-formacije te odgovor „ne znam". Ispitanici s niskim ocjenama zado-voljstva, odnosno koji su davali ocjenu 1 ili 2, najnezadovoljniji su s uri-ranoπÊu, nedostatkom informacija, nepreglednoπÊu i kompliciranoπÊu.

OpÊenita Ëitanost web stranica i "LijeËniËkih novina"

Anketao zadovoljstvu Ëitatelja „LijeËniËkih novina"

i o zadovoljstvu mreænom stranicom Komore

anketa o lijeËniËkim novinama i webu komore

anketa o lijeËniËkim novinama i webu komore

19

S druge strane, Ëitanost „LijeËniËkih novina" (LN) iznosi 83posto, πto je izvrstan rezultat. Samo 15 posto ispitanika LN Ëita povre-meno, a jedva dva posto ih uopÊe ne Ëita. Glavni su razlog ËitanostiLN-a za 57 posto Ëlanova Komore informacije i novosti koje one donose.

Osnovni je razlog zaπto 10 ispitanika ne Ëita LN je πto njihËetiri ne prima novine na kuÊnu adrese, po troje novine ne zanimajuili za to Ëitanje nemaju vremena, a po jedan za Ëitanje nema potrebe,ne Ëita novine jer nemaju sadræaj vezan uz struku i navodi neπto drugokao razlog.

Ispitanici koji su jako zadovoljni LN-om, a koji su davaliocjene 4 ili 5, kao glavni razlog za zadovoljstvo navode Ëinjenicu dasu novine informativne, potom slijede razlozi da novine zadovoljavajuËitateljeve potrebe, ali i da moæe bolje.

Svaki Ëetvrti ispitanik koji je davao ocjenu 3 navodi odgovor„ne znam". Ispitanici s niskim ocjenama zadovoljstva, koji su davali oc-jenu 1 ili 2, nezadovoljni su zbog nedostatka informacija, neodgo-varajuÊeg sadræaja i nezanimljivosti.

Zadovoljstvo „LijeËniËkim novinama"veÊe je od zadovoljstva mreænom stranicom

Iz prosjeËnih ocjena zadovoljstva LN-om i mreænom stra-nicom Komore vidi se da je ocjena zadovoljstva LN-om veÊa od ocjenezadovoljstva mreænom stranicom. Obje su ocjene su ipak u razini „Za-dovoljan/na sam" (prosjeËna ocjena 4), no ipak je zadovoljstvo LN-omstatistiËki znaËajno veÊe.

Predstavnicaagencije Hendal

prezentiralaje rezultateistraæivanje

Ëitanosti i stavovaËlanova Komore

o LijeËniËkimnovinamai mreænim

stranicamaKomore

www.hlk.hr

»itanost “LijeËniËkih novina”veÊa od 83%!

anketa o lijeËniËkim novinama i webu komore

20

Pregled odnosa vaænosti i zadovoljstva elementima mreænestranice pokazuje kako postoji znaËajna razlika u svim elementima.

Naime, Ëlanovi koji posjeÊuju mreænu stranicu iskazuju zna-Ëajno veÊu vaænost nego zadovoljstvo za sve elemente osim za Izgled/dizajn i Fotografije - kojima su Ëlanovi zadovoljniji nego πto su im oniopÊenito vaæni (slika 1).

S druge strane, pregled odnosa vaænosti i zadovoljstvarubrikama mreæne stranice pokazuje kako postoji znaËajna razlika ugotovo svim elementima, osim za Propisi i obrasci, Ako trebate i Naslovnastranica, koji imaju podjednaku vaænost i zadovoljstvo. Razlike su vidljiveu dva smjera: za rubrike Medicinska izobrazba i Obavijesti veÊa je vaænostod zadovoljstva, dok su rubrikama LijeËniËke novine, Cjenici i troπkovnicite O nama, Ëlanovi zadovoljniji nego πto su im te rubrike vaæne (slika2).

Slika 1.Slika 2.

Odnos vaænosti i zadovoljstva elementima LN-a pokazujekako postoji znaËajna razlika u gotovo svim elementima, osim za Di-namiku izlaæenja i Izgled/dizajn, koji imaju podjednaku vaænost i zado-voljstvo. Za sve ostale elemente Ëlanovi iskazuju znaËajno veÊu vaænostnego zadovoljstvo, izuzev za Fotografije, kojima su Ëlanovi zadovoljnijinego πto im je taj element opÊenito vaæan (slika 3.).

Pregled odnosa vaænosti i zadovoljstva rubrikama LN-a poka-zuje kako postoji znaËajna razlika na veÊini rubrika, osim za rubrikeAktualna tema, Iz Hrvatskog zdravstva, Zdravstvo u svijetu, Pravilnici inormativni akti, Drugo miπljenje te Iz Komore, koje imaju podjednakuvaænost i zadovoljstvo. Razlike su vidljive u dva smjera: za rubrike Novostiiz medicinske literature i Novosti sa struËnih skupova navodi se veÊavaænost od zadovoljstva, dok su rubrikama Zanimljive liËnosti,Medicopolis, Biopatografije, Urednikov kutak, RijeË predsjednika te Oglasifarmaceutske industrije, Ëlanovi zadovoljniji nego πto su im te rubrikevaæne (slika 4.).

Kada pogledamo rezultate o vaænosti rubrika LN-a, vidimokako umirovljenici rubrike Kalendar struËnog usavrπavanja te Pravilnicii normativni akti procjenjuju najmanje vaænim u usporedbi s ostalimskupinama. Rubrike Zanimljive liËnosti i Urednikov kutak umirovljeniciprocjenjuju vaænijima od ostalih skupina dok, zajedno sa zaposlenimaizvan sustava HZZO-a, procjenjuju rubriku Zdravstvo u svijetu vaænijomnego πto to smatraju ostale skupine. Rezultati Ëitanja LN-a pokazujuda ih mlai ispitanici (25-34 godine) u najmanjoj mjeri Ëitaju, a znaËajnonajviπe (znaËajno viπe od ostalih dobnih skupina) navode kako LN Ëitajupovremeno.

anketa o lijeËniËkim novinama i webu komore

21

Prijedlozi za poboljπanje sadræaja i izgleda

Kada su upitani za prijedloge kako poboljπati izgled i sadræajmreæne stranice, veÊina Ëlanova nije znala dati neki konkretan odgovor.

©to se tiËe izgleda, 18 posto Ëlanova navodi da su njime zadovoljni ida niπta ne bi promijenili (slika 5.). U pogledu sadræaja 13posto Ëlanovanavodi to isto. Ipak, kao najËeπÊe spominjan konkretan razlog navodise potreba za boljom aæuriranoπÊu stranice (17 %) (slika 6.).

Slika 3.Slika 4.

Slik

a 5.

Slika 6.

anketa o lijeËniËkim novinama i webu komore

22

Upitani za prijedloge poboljπanja izgleda i sadræaja LN-aveÊina, odnosno viπe od 40 posto, izjasnila se da ne treba mijenjatiniπta, tj. da su zadovoljni. ©to se tiËe izgleda, 14 posto Ëlanova navodikako bi trebalo modernizirati dizajn, a gotovo svaki Ëetvrti navodi kakone zna πto bi promijenio (slike 7. i 8.)

Slike 5 i 6: Prema Vaπem miπljenju, koji bi bili prioriteti za poboljπanjeu pogledu izgleda web stranice? Prema Vaπem miπljenju, koji bi biliprioriteti za poboljπanje u pogledu sadræaja web stranice?

Slika 8.Slik

a 7.

anketa o lijeËniËkim novinama i webu komore

23

Kada su upitani za galeriju fotografija na mreænim stranicama,znaËajno viπe Ëlanova navodi kako ne bi voljeli vidjeti galeriju fotografijasa sastanaka Komore i sastanaka na kojima su sudjelovali duænosniciKomore.

Gotovo 90 posto Ëlanova navodi kako im se svia dinamikaizlaæenja LN-a i ne bi je mijenjali.

„LijeËniËke novine" primarni medij Komore

Sukladno rezultatima istraæivanja, agencija Hendal je pre-dloæila Komori da LN zbog Ëitanja i zadovoljstva ostanu njen primarnimedij i zadræe dosadaπnju dinamiku izlaæenja.

Kao moguÊnosti daljnjeg razvoja karakteristika i rubrika agen-cija je predloæila da se fotografije i izgled/dizajn odræavaju na dosadaπ-

njoj razini s obzirom da su percipirani kao dodane vrijednosti. Od rubrikase predlaæe da Urednikov kutak, Iz komore i RijeË predsjednika zadræesvoju dosadaπnju formu i zastupljenost, a da se rubrikama Zdravstvou svijetu i Pravilnici i normativni akti podigne zadovoljstvo.

Za mreæne stranice Komore agencija je na temelju rezultataankete predloæila sljedeÊe unaprjeenje: dodatno komuniciranje pov-jerenja u informacije te da se odræava dosadaπnja razina inovativnosti.

Fotografije i dizajn bi bilo dobro odræavati buduÊi da imajunisku vaænost. Od rubrika, predlaæe da rubrika Propisi i obrasci zadræisvoju dosadaπnju razinu, a da se resursi preusmjere s Naslovne stranicei LijeËniËkih novina zbog njihove niske vaænosti.

Borka Cafuk•••••

24

Nama je najvaæni j i paci jent,odnosno da naπi pacijenti budu zaπtiÊeni ida pacijent bude na srediπnjem mjestu zdrav-stvenog sustava, istaknuo je Cesarik.

Ravnatelj HZZO-a dr. Varga izjavioje da je HZZO otvoren za suradnju sa svima,te da je krajnji cilj odstraniti birokratiziranostiz procesa lijeËenja ljudi.

LijeËenje ljudi mora biti svrsisho-dno i brzo, a zdravstvena zaπtita sveobuhvat-na i dostupna. To nam je cilj, pogotovo u ovojrecesijskoj godini da im, kad se izvrπe mjereπtednje koje su apsolutno nuæne, moæemoosigurati skrb. Ni Ministarstvo zdravlja nitiHZZO neÊe πtedjeti na djeci, istaknuo jeVarga.

StruËni radni tim Ministarstvazdravlja i HZZO-a razvija strateπki plan do2020. Sve promjene bit Êe planirane i svi Êebiti pravodobno o tome obavijeπteni, obja-snio je Varga te dodao da HZZO o svemuraspravlja s lijeËniËkim udrugama i udrugamapacijenata, poslodavcima u zdravstvu, da seniπta ne radi bez konzultacija sa strukom teda se teæi postizanju konsenzusa.

KliniËke smjernice stalno se spo-minju ali nam statistika pokazuje da se njihvrlo rijetko pridræava, upozorio je Varga. Pri-dræavanje smjernica jamËi najveÊu uËinko-vitost lijeËenja ali i ekonomsku uπtedu, prem-da πtednja nije uvijek primarna.

Od 2000. do 2003. godine Mini-starstvo zdravstva je razvilo 53 kliniËke smjer-nice na nacionalnoj razini kljuËne za kliniËkovoenje i za utvrivanje terapijskih smjernica.One su vrijedile do sijeËnja 2014. No, smje-nom vlasti one su ukinute i rado bih Ëuo ob-jaπnjenje kako je doπlo do ukidanja nacio-nalnih kliniËkih smjernica. OËito je bilo u ne-Ëijem interesu da mi imamo danaπnju potroπ-nju lijekova kavu imamo mimo kliniËkihsmjernica, naglasio je Varga.

Zamjenik predsjednika UV-a HZZO-a i struËnjak za kliniËke smjernice dr. Dra-gan Karolija MariniÊ nadovezao se i dodaoda postoje podaci iz literature gdje su straniautori pokazali da primjena smjernica kori-πtenja antibiotika poboljπava i medicinske iekonomske pokazatelje. U jednoj studiji kojaje trajala πest godina, propisivanje lijekovasukladno smjernicama poveÊalo se sa 40 na99 posto, a troπkovi su se paralelno smanjiliza 40 posto.

Uvijek postoji paralelni uËinak, od-nosno poboljπanje zdravstvenih i ekonomskihpokazatelja, istaknuo je Karolija MariniÊ iustvrdio da Êe HZZO raditi na tome upravokroz listu lijekova, dijagnostiËke i terapijskepostupke.

iz hrvatskog zdravstva

rama, s udrugama i drugim zainteresiranimsubjektima. LijeËenje u inozemstvu, u sluËa-jevima koji nisu financirani temeljem meudr-æavnih ugovora, Hrvatsku je proπle godine koπ-talo 42,5 milijuna kuna, lijeËilo se 486 osigura-nika, u 50 posto sluËajeva radilo se o djeci mla-oj od 18 godina, a najveÊi udio u tom brojuodnosi se na kardiokirurπko lijeËenje djecezbog priroenih malformacija cirkulatornogsustava (17,9 posto).

U 43 posto sluËajeva lijeËenje je za-vrπeno, a u 51 posto lijeËenje Êe se nastavitiu inozemstvu.

To je neπto πto moramo promijeniti.O tome se govori dobrih osam, devet godina.VeÊinu tih metoda, ako ne i sve, trebamo uve-sti u hrvatsko zdravstvo jer imamo sjajne lijeË-nike i medicinske sestre i trebamo vratiti naπumedicinu u vrh europske medicine, naglasioje ministar. Pravilnik o ortopedskim pomaga-lima je zoran primjer birokratskog slijepila,ustvrdio je OstojiÊ, koji smatra da je Pravilnikmoæda bio kukaviËje jaje.

- Kada netko skrbi o djetetu ili od-raslom i date mu za to svu moguÊu opremu- respiratore, pulsimetar, oksimetar, roditeljeeducirate i oni postanu u biti poluprofesio-nalci, te moraju zanemariti svoje radno mjesto,ne mogu privreivati, a na kraju im se one-moguÊi dobivanje potroπnog materijala - toje nedopustivo, istaknuo je ministar.

Sukladno izmjenama i dopunamaPravilnika o ortopedskim i drugim pomaga-lima osiguranici Êe ponovo moÊi nadoplatitivrijednost invalidskih kolica, ako kolica kuplje-na na doznaku HZZO-a koπtaju viπe nego πtoje propisano Pravilnikom.

Nepokretnim traheotomiranim oso-bama potpuno ovisnim o tuoj pomoÊi te oso-bama oboljelim od spinalne miπiÊne atrofijeomoguÊeno je ostvarivanje prava na 900aspiracijskih katetera tromjeseËno.

UV HZZO-a je donijelo i Odluku oobjavi novog NatjeËaja za specijalistiËkousavrπavanje zdravstvenih radnika iz obiteljskemedicine u akademskoj godini 2012/2013.Do sada je HZZO osigurao 786 specijalizacijau obiteljskoj medicini.

Pridræavanje smjernicapoboljπava i medicinskei ekonomske pokazatelje

Predsjednik UV-a HZZO-a mr. sc.Marijan Cesarik izjavio je da je osnovano novoPovjerenstvo za lijekove i novo Povjerenstvoza ortopedska pomagala te da Êe ona poËetis radom 18. travnja, te da Êe se nastojati rijeπitisve tekuÊe probleme pa i probleme biro-kratskog sljepila.

•••••••••••••••••Sa 6. sjedniceUpravnog vijeÊaHZZO-aOstojiÊ:Naiπli smo ne samo navelik broj kostura iz ormaraveÊ i na kukaviËja jaja

• Naiπli su ne samo na velik broj ko-stura iz ormara, veÊ i, na æalost, na kukaviËjajaja, kao πto su primjerice neki pravilnici, is-taknuo je ministar zdravlja prof. dr. sc. RajkoOstojiÊ na konferenciji za novinare u povodu6. Sjednice Upravnog vijeÊa Hrvatskog zavodaza zdravstveno osiguranje, odræanoj 18. trav-nja. Ministar je zahvalio ravnatelju HZZO-aprim. Siniπi Vargi i predsjedniku UV-a HZZO-a mr. sc. Marijanu Cesariku na svemu onomeπto su napravili u posljednjih par tjedana, apogotovo na donoπenju nove liste lijekova ko-ja nije obnavljana veÊ gotovo godinu dana.

Danas je usvojena nova lista lije-kova, a prethodna je bila usvojena u svibnju2011.

Dakle, od tada, unatoË svim naπimobvezama, unatoË napretku medicine, unatoËdrugim lijeËenjima - nova lista nije bila usvo-jena. Danas su na listu lijekova uvrπtena ukup-no 143 lijeka u 312 oblika, od Ëega Ëak 17novih lijekova. Na osnovnu listu lijekova beznadoplate uvrπteni su, primjerice, lijekovi zalijeËenje pluÊne hipertenzije, multiple skle-roze, karcinoma πtitnjaËe, gljiviËnih infekcijai kroniËnih virusnih hepatitisa.

S druge strane, dodane su indika-cije lijekovima koji se od prije nalaze na listi,primjerice indikacije za lijeËenje juvenilnogidiopatskog artritisa te lijekovi koji se koristenakon transplantacije srca. Na dopunsku listulijekova uvrπteni su novi lijekovi za πeÊernubolest i depresiju. Sniæene su cijene za ukupno600 oblika lijeka. Kada vidim taj podatak ondazaæalim zaπto lista lijekova nije bila obnovljenaveÊ godinu dana jer se svakom novom listomlijekova mogu sniziti cijene, neki su lijekovisniæeni za Ëak 20, 30 i viπe posto i to govorimoo diferentnim cijenama i diferentnim lijekovi-ma, istaknuo je ministar i dodao da Êe se insi-stirati na generici a liste Êe se obnavljati baremtri puta godiπnje. Sniæavanjem cijene lijekovaostvarit Êe se uπteda od 150 milijuna kuna.

Promijenjen je i Poslovnik rada UV-a HZZO-a i u njega je preslikan rad ministar-stava i Vlade. To znaËi da su sve toËke koje subile na UV-u prethodno proπle ne samo struË-ne radne skupine veÊ i koordinacije s komo-

25

iz hrvatskog zdravstva

Prijedlog UV-a KBC-a Sestre milo-srdnice o izdvajanju upuÊen je Vladi RH.Sukladno prijedlogu, i u dogovoru s GradomZagrebom, Klinika za djeËje bolesti Zagrebtrebala bi se spojiti u jednu nacionalnu djeËjubolnicu skupa s joπ tri zdravstvene ustanovekoje se bave lijeËenjem i rehabilitacijom djeceu vlasniπtvu Grada Zagreba, tj. DjeËjom bol-nicom Srebrnjak, Specijalnom bolnicom zazaπtitu djece s neurorazvojnim i motoriËkimsmetnjama Goljak i Psihijatrijskom bolnicomza djecu i mladeæ u KukuljeviÊevoj.

Ministarstvo zdravlja je 18. travnjapriopÊilo da bi takva objedinjena djeËja bol-nica trebala postati nacionalni centar zapedijatrijsku hematologiju i onkologiju, oËemu je raspravljalo Povjerenstvo za pedi-jatrijsku hematologiju i onkologiju koje jeosnovao ministar zdravlja prof. dr. sc. RajkoOstojiÊ. Povjerenstvo Ëini 14 struËnjaka kojise bave tim podruËjem medicine, a zadaÊa imje izraditi kliniËke smjernice i jedinstvene pro-tokole lijeËenja za djecu s hematoloπkim i on-koloπkim bolestima. Povjerenstvo je na svomprvom sastanku 18. travnja zakljuËilo da je li-jeËenje te djece u Hrvatskoj visoko kvalitetnoi na razini svjetskih klinika, ali da je nuæno po-boljπati struËnu i znanstvenu organizaciju radate nadzor u provoenju zdravstvene zaπtitekod te skupine bolesnika. Povjerenstvo je od-luËilo i da se u Hrvatskom lijeËniËkom zboruosnuje StruËno druπtvo za pedijatrijsku hema-tologiju i onkologiju koje Êe dalje usmjeravatirad struËnjaka i klinika.

Na konferenciji za novinare odræa-noj u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osigu-ranje 18. travnja ministar zdravlja je izjavio daHrvatskoj treba klinika za djeËje bolesti sasvojim referentnim centrima.

U njoj je, primjerice, referentnicentar za djeËju hematoonkologiju, a ona Êebiti nukleus eventualnog spajanja sa susjed-nim zagrebaËkim djeËjim bolnicama. PoπtovatÊemo zakon. Istodobno Êu zamoliti predsjed-nika Skupπtine Grada Zagreba Davora Ber-nardiÊa da razmisli o naπem prijedlogu da setri zagrebaËke djeËje bolnice - Srebrnjak, Ku-kuljeviÊeva i Goljak - formiraju u jednu zagre-baËku djeËju bolnicu, a moæda da u treÊemkoraku Gradska skupπtina i Ministarstvozdravlja pokuπaju razumno pomoÊi naπoj djecitako da stvorimo jednu veliku nacionalnuustanovu za djeËje bolesti, koja Êe na jednomemjestu pruæiti svu paletu zdravstvenih usluga- prvo preventivne akcije, prevenciju i javno-zdravstvene akcije; drugo - dijagnostiku iterapiju, i treÊe - njegu i rehabilitaciju.

Borka Cafuk•••••

Dr. Nenad Korkut rukovoditeljSluæbe za odnose s javnoπÊuHZZO-a

Konferenciju za medije je mode-rirao ortoped dr. Nenad Korkut, kojeg je rav-natelj HZZO-a imenovao novim rukovodi-teljem Sluæbe za odnose s javnoπÊu HZZO-a,a koji je javnosti moæda poznatiji kao jedanod hrvatskih najuglednijih modnih kritiËara

Dr. Korkut je diplomirao na MEF-uu Zagrebu 1992., pripravniËki staæ je odradiou DZ-u Trnje, nakon Ëega je 1994. poloæiostruËni ispit. Poslijediplomski studij iz orto-pedije zavrπio je 2003., a 2006. poloæiospecijalistiËki ispit.

Od 1994. je radio u DZ-u Zlatar,zatim u DZ-u Karlovac te u DZ-u Trnje. Odsrpnja 1996. dekretom Ministarstva zdravstvadodijeljen je Hitnoj pomoÊi Vinkovci, zatimHitnoj pomoÊi Æupanja i DZ-u GraËac, od1998. radi u Hitnoj pomoÊi Karlovac a u lipnju2000. prelazi u OB Karlovac.

Nakon polaganja specijalistiËkogispita 2006., Korkut radi kao specijalist orto-ped u ambulantama opÊe ortopedije, djeËjeortopedije i u ortopedsko traumatoloπkoj am-bulanti. Uz operativni program bavi se i ultra-zvukom lokomotornog sustava. Od rujna2011. do danas zaposlen je u Sluæbi za kon-trolu Direkcije HZZO-a kao viπi inspektor zamedicinske poslove.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••UHP traæi osnivanjeneovisnog tijelaza ravnopravnosudjelovanjeu raspravis Komorom?!

• Udruga hrvatskih pacijenata(UHP) zatraæila je od ministra zdravlja prof.dr. sc. Rajka OstojiÊa osnivanje neovisnogtijela za ravnopravno sudjelovanje u raspravis Hrvatskom lijeËniËkom komorom kada onadaje struËne ekspertize u kojima su u sukobuinteresi lijeËnika i pacijenata. To bi tijelo,smatra UHP, trebalo biti pri Medicinskom fa-kultetu SveuËiliπta u Zagrebu.

Predsjednik UHP-a dipl. oec. MarijoDrlje istiËe da je razloga za osnivanje takvogtijela viπe. Komora brani staleæ pa u procesuprocjene sluËajeva u koje su involvirani i pa-cijenti njih nitko ne zastupa.

Neovisno tijelo bi pacijentu, nanjemu razumljivom jeziku, dalo objaπnjenja;njegovim bi osnivanjem bili dobitku pacijenti,zdravstveni radnici i Komora jer bi se nespo-razumi i neæeljeni sluËajevi sveli na opÊe prih-vatljiv naËin i mjeru, smatra UHP.

Tijelo bi trebalo imati sedam Ëla-nova i to: tri lijeËnika, jednog predstavnikamedija, medicinsku sestru, jednog predstav-nika udruga i pacijenta o kome se raspravljaili njegovog zastupnika.

UHP zakljuËuje da se time ne oma-lovaæava Komora ili bilo koje drugo mjero-davno tijelo veÊ da se na taj naËin æeli vratitipovjerenje u solidarni javni zdravstveni sustav.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Ustavni sudproglasio spajanjebolnica neustavnim

Klinika za djeËje bolesti Zagrebizdvaja se iz KBC-a

• Upravno vijeÊe KBC-a Sestre mi-losrdnice na Ëelu s predsjednikom odluËilo jeda Êe se Klinika za djeËje bolesti Zagreb izdvo-jiti iz sastava KBC-a. Temelj za to je odlukaUstavnog suda koji je 6. oæujka proglasio ne-ustavnim postupak spajanja zagrebaËkihbolnica koje je 2010. proveo bivπi ministarzdravstva mr. Darko MilinoviÊ, odnosno uki-nuo Ëlanak 37. stavak 2. Zakona o zdrav-stvenoj zaπtiti.

Podsjetimo, Skupπtina Grada Zag-reba je 27. rujna 2010. zatraæila ocjenu suglas-nosti Ëlanka 37. stavka 2. Zakona o zdrav-stvenoj zaπtiti s Ustavom Republike Hrvatskena temelju Ëlanka 36. stavka 1. Ustavnogzakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Taj je Ëlanak bivπi ministar izmijenioi iz odluËivanja o Mreæi javne zdravstvenesluæbe izbacio lokalnu samoupravu, pa je Mre-æu donosio ministar uz prethodno pribavljenomiπljenje Hrvatskog zavoda za zdravstvenoosiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdrav-stvo i nadleænih komora πto je dovelo, smatraUstavnu sud, do poremeÊaja nadleænosti iz-meu jedinica regionalne samouprave i dræa-ve na podruËju zdravstva i zdravstvene politi-ke i do neustavnog ograniËenja prava na lokal-nu samoupravu. Sporni Êe Ëlanak Zakona pre-stati vrijediti najkasnije 15. srpnja tekuÊegodine. Odluka Ustavnog suda RH broj: U-I-4633/2010 od 6. oæujka 2012. objavljena jeu Narodnim novinama 035/2012.

26

s ciljem osnivanja prve ustanove za palijativnuskrb u Hrvatskoj. Glavni je cilj da palijativnamedicina ue u sustav zdravstvene skrbi, a dabi se to ostvarilo nuæno je mijenjati legislativukoja ne prepoznaje palijativnu skrb niti na jed-noj od tri razine sustava.

U savjetovaliπtu Êe svi oboljeli odneizljeËivih bolesti moÊi dobiti savjet multidis-ciplinarnog tima struËnjaka sastavljenog odspecijalista obiteljske medicine, anesteziologa,neurologa, psihijatara, medicinskih sestara,psihologa, farmaceuta te pravnika, a moÊi Êese dobiti i duhovna pomoÊ. Obitelji pacijenatamoÊi Êe dobiti savjet kako se ponaπati premaoboljelom od neizljeËive bolesti i podrπku utrenutku æalovanja. Sve su usluge savjetova-liπta besplatne, struËnjaci su volonteri, a savje-tovaliπte je ureeno uz pomoÊ donacija.

Savjetovaliπte Êe educirati i zdrav-stvene te djelatnike srodnih struka kako paci-jentu ublaæiti bol i vratiti ga u okrilje obitelji.

Informacije o radu savjetovaliπtamogu se naÊi na mreænoj stranici www.ostaniuzmene.com ili dobiti pozivom na broj tele-fona 01/4572-100.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Svjetski dan zdravlja- Aktivno zdravostarenjePopulacija od 65 i viπe godinauskoro Êe nadmaπiti ukupanbroj petogodiπnjaka

• Starost nije bolest veÊ normalnafizioloπka pojava, a funkcionalno sposobanstariji Ëovjek najkorisniji je Ëlan zajednice ukojoj æivi, poruka je Svjetskog dana zdravljakoji je obiljeæen 7. travnja s temom «Aktivnozdravo starenjefl.

Svjetska zdravstvena organizacija(SZO) je istaknula nuænost stvaranja odgova-rajuÊe zdravstvene politike i zdravstvenih us-luga za starije osobe i pozvala je zemlje Ëlaniceda omoguÊe resurse koji Êe pomoÊi starijojpopulaciji da vodi zdrav i aktivan æivot.

Prema podacima SZO-a bilo je sre-dinom proπlog stoljeÊa u svijetu 14 milijunaosoba u dobi od 80 i viπe godina, a 2050. taÊe se brojka popeti na 400 milijuna. U nared-nih pet godina prvi put u povijesti Êe popula-cija u dobi od 65 i viπe godina brojËano nad-maπiti ukupan broj petogodiπnjaka.

Glavni tajnik Ujedinjenih narodaBan Ki-moon istaknuo je da starije osobe vri-jedno doprinose druπtvu kao Ëlanovi obitelji,

aktivni sudionici u radnoj snazi i kao volonteriunutar zajednice.

Mudrost koju su starije osobe stekletijekom æivota Ëini ih jedinstvenim resursomdruπtva. No, viπe starijih ljudi znaËi i poveÊanupotraænju u zdravstvenom sustavu i sustavusocijalne skrbi, istaknuo je Ban Ki-moon.

NajveÊa su zdravstvena prijetnja zastarije osobe, dodao je, nezarazne bolesti, ana prvome su mjestu po fatalnosti bolesti srcai moædani udar, dok su oπteÊenja vida i de-mencije najveÊi uzroËnik invalidnosti. U zem-ljama s niskom prihodima je incidencija neza-raznih bolesti dva ili tri puta veÊa nego u zem-ljama s visokim dohotkom i stoga je nuænoosigurati resurse za zbrinjavanje potrebastarijih osoba.

Generalna direktorica SZO-a Mar-garet Chan naglasila je da ne nije dopustivoda nedostatak novaca ili nemoguÊnost pris-tupa zdravstvenoj skrbi igra odluËujuÊi uloguu tome tko ostaje u formi a tko Êe preranoonemoÊati.

Jednostavne intervencije moguznatno utjecati. Na primjer, dræanje hiperten-zije pod nadzorom uz pomoÊ vrlo pristupaË-nih lijekova uvelike pridonosi dugovjeËnosti,no ovaj je tretman pristupaËan za samo oko10 posto starijih osoba u zemljama u razvoju.Redovita umjerena tjelesna aktivnost ima po-mlaujuÊi uËinak. Drevni kineski sustav TaiChi vjeæbi moæe obnoviti osjeÊaj ravnoteæestarijih osoba i pomoÊi prevenciji padova,istaknula je Chan.

U Hrvatskoj je 17,6 posto osobastarijih od 65 godina

U Hrvatskoj je danas 17,6 postoosoba starijih 65 godina, a za oËekivati je daÊe se broj 85-godiπnjaka utrostruËiti u iduÊihdeset godina. Prema podacima gerontoloπkihcentara bio je 2001. svaki πesti stanovnik Hr-vatske stariji od 65 godina, dok je danas tosvaki Ëetvrti ili peti. Hrvatska ima i najveÊuprosjeËnu dob u svijetu u kojoj muπkarci æivedulje od 72 godine, a æene doæive oko 80 go-dina æivota. U Hrvatskoj su, kako istiËe vodi-teljica Ureda SZO-a u Hrvatskoj prof. dr. sc.Antoinette KaiÊ Rak, kroniËne nezaraznebolesti uzrokom 94 posto izgubljenih godinaæivota osoba starijih od 60 godina, a meunjima prednjaËe bolesti srca i karcinom pluÊa.

U povodu Svjetskog dana zdravljaministar zdravlja prof. dr. sc. Rajko OstojiÊposjetio je zagrebaËki Dom za starije osobeTrnje, Ëiji su stanovnici, meu kojima i mnogiu invalidskim kolicima, svojom vjeæbom po-kazali kako se unatoË godinama i bolesti moæemisliti pozitivno i biti fiziËki aktivan, priopÊenoje iz Ministarstva zdravlja.

•••••••••••••••••»etvrti Hrvatski danraka glave i vrata

Klinika za maksilofacijalnukirurgiju KB-a Dubravaorganizirala besplatnespecijalistiËke preglede

• ObiljeæavajuÊi Ëetvrti Hrvatskidan raka glave i vrata Klinika za maksilofa-cijalnu kirurgiju KB-a Dubrava organizirala je24. travnja besplatne specijalistiËke pregledeza graane koji imaju smetnje u usnoj πupljini,ædrijelu ili sinusima, na glavi ili vratu, oteæanegutanje, izrasline, ranice ili pigmentacije pokoæi glave i vrata, a bez prethodnog naru-Ëivanja i uputnica. Akciju je organizirala ra-di podizanja svijesti graana o raku glave ivrata te poticanja graana na specijalistiËkipregled.

Prvi Hrvatski dan raka glave i vrataobiljeæen je pod sloganom ''Æelimo govoriti''23. lipnja 2009. u sklopu iste meunarodneakcije kojom je obiljeæen Tjedan karcinomaglave i vrata. Tada je u viπe hrvatskih bolnicana odjelima za maksilofacijalnu kirurgiju i ORLodjelima pregledano viπe od 1200 sugraana.

Proπle se godine u ovu javnozdrav-stvenu akciju ukljuËilo viπe od 30 dræava izvanSAD-a, a samo u KB-u Dubrava pregledanoje viπe od 400 osoba. Kao i prijaπnjih godina,Klinika za maksilofacijalnu kirurgiju KB Dub-rava i Hrvatsko druπtvo za maksilofacijalnu,rekonstrukcijsku i plastiËnu kirurgiju glave ivrata HLZ-a nositelji su akcije u Hrvatskoj. Viπena http://www.headandneck.org.

Borka Cafuk

••••••••••••••••OtvorenosavjetovaliπteHrvatskog centraza palijativnu skrb

• Hrvatski centar za palijativnu skrbu Zagrebu otvorio je ured i savjetovaliπte 18.travnja u povodu Europskog dana prava pa-cijenata. U okviru savjetovaliπta djelovat Ëe isrediπnji ured Koalicije udruga u zdravstvu.

Predsjednik Hrvatskog centra zapalijativnu skrb dr. sc. Zoran LonËar istiËe daje otvorenje savjetovaliπta dio akcije ''Ostaniuz mene'', koja je pokrenuta prije dvije godine

iz hrvatskog zdravstva

27

loga, koji su koncentrirani uglavnom u veÊimsrediπtima. Stoga su se lijeËnici-reumatolozidobrovoljno ukljuËili u ovu akciju s ciljem πtoranijeg prepoznavanja artritisa u osoba s jutar-njom ukoËenoπÊu, bolnoπÊu i oteËenim zglo-bovima, a koji zbog tih tegoba joπ nisu bilikod lijeËnika. BuduÊi da je broj pregleda bioograniËen na 500 pacijenata, oni koji su æeljelibiti pregledani u jednoj od sedam bolnica uZagrebu, Osijeku, Rijeci i Opatiji, morali su seprethodno naruËiti na besplatni telefon, a

Napredak medicine i poboljπanjeæivotnih uvjeta uËinili su æivot ne samo duljimveÊ i zdravijim, pa viπe nije presudno kolikoje netko kronoloπki star, nego kako æivi svojustarost, poruËio je ministar zdravlja.

U obiljeæavanje Svjetskog danazdravlja ukljuËio se i HZZO dijeleÊi promo-tivne materijale i jabuke na πtandovima naCvjetnom trgu u Zagrebu. Gradski ured zazdravstvo i branitelje Grada Zagreba raspisaoje natjeËaj ''©ampion zdravlja'' za 2011. godi-nu, tj. osobu koja svojim djelovanjem podiæesvijest ljudi u svojoj okolini o razliËitim Ëimbe-nicima koji utjeËu na zdravlje i doprinosestvaranju zdravijeg Zagreba.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Prvi „Dan ranogprepoznavanjaartritisa "

• Hrvatski nacionalni odbor «De-setljeÊa kostiju i zglobova 2011-2020.fl je podpokroviteljstvom Ministarstva zdravlja 21.travnja organizirao Dan ranog prepoznavanjaartritisa. Toga su dana hrvatski reumatolozidarovali 500 besplatnih pregleda. Naime, Na-cionalni odbor je prepoznao problem ranogprepoznavanja i lijeËenja artritisa u naπoj ze-mlji, πto je jedan od zahtjeva suvremene reu-matologije. Razlog dugog Ëekanja na reuma-toloπki pregled je nedostatan broj reumato-

probir je uËinjen na temelju kratkog upitnika.Akciji je prethodila konferencija za novinstvo16. travnja u Hrvatskom novinarskom domuu Zagrebu. Predstavili su je dr. Danica Krama-riÊ, izaslanica Ministra zdravlja RH, prof. dr.sc.Jadranka MoroviÊ Vergles, koordinatoricaHrvatskog nacionalnog odbora DesetljeÊakostiju i zglobova prof. dr.sc. –urica BabiÊNagliÊ, predsjednica Hrvatskog reumatolo-πkog druπtva, i prof. dr.sc. Simeon Grazio,predsjednik Hrvatske lige protiv reumatizma.„Duljina Ëekanja na takvu vrstu pregleda u nasje πest do osam mjeseci. U usporedbi s nekimdrugim vrstama pregleda, to nije puno, ali jeteπko ako imate bolne i oteËene zglobove",istaknula je dr. KramariÊ, naËelnica sluæbezdravstvene zaπtite Ministarstva zdravlja.

Kako bi se graane dodatno oba-vijestilo o akciji, od 16. do 20. travnja najavao besplatnim reumatoloπkim pregledima emi-tirana je na postajama Hrvatskog radija, RadioSljemenu, Puli, Rijeci i Osijeku. U emisijamaHRT- a su nastupili prof. dr. –ura BabiÊ Nag-liÊ, prof. dr. Simeon Grazio, doc. dr. TatjanaKehler, prof. dr. Marija GlasnoviÊ i prof. dr.Jadranka MoroviÊ-Vergles.

U akciji su 21. travnja od 9-15 satidobrovoljno su sudjelovali lijeËnici i medicin-ske sestre ili fizioterapeuti iz zdravstvenihustanova KB Dubrava, KBC Zagreb, KBC Sestremilosrdnice i Poliklinike «Dr. Drago »opfl uZagrebu, KBC Osijek u Osijeku, KBC Rijeka uRijeci i Thallasoterapia u Opatiji.

Dræimo vrijednim navesti djelatnikekoji su sudjelovali. To su bili:

iz hrvatskog zdravstva

LijeËnici i medicinske sestre iz KB-a Dubrava, koji su sudjelovali akciji Dana ranog prepoznavanja artritisa

Koordinatorica Nacionalnog odbora DesetljeÊa kostiju i zglobova prof.dr.sc. Jadranka MoroviÊ Vergles,uz plakat Dana ranog prepoznavanja artritisa

28

•••••••••••••••••„LjubiËasti dan"

• „Purple day" obiljeæava se 26.oæujka na svim kontinentima i u viπe od sto-tinu zemalja svijeta, a proglaπen je najutje-cajnijim meunarodnim danom u svrhu po-dizanja razine osvijeπtenosti o epilepsiji.

Osnovan je 2008. na poticaj dje-vojËice Cassidy Megan, njenih roditelja iUdruge za epilepsiju iz Nove ©kotske u Kanadi.Cassidy, tada bila devetogodiπnja djevojËicas epilepsijom, osjeÊala se usamljeno i neshva-Êeno te je izrazila æelju da svima govori o epi-lepsiji kako bi pokazala da se ljudi s epi-lepsijom ne razlikuju od drugih ljudi i da moguvoditi normalan i ispunjen æivot.

Tijekom proπle Ëetiri godine Cassi-dyno lice se smijeπilo sa tisuÊe plakata i slaloporuku „Æelim da ljudi znaju da nisi sam akoimaπ epilepsiju!". Stotine razliËitih organizacijau razliËitim zemljama svijeta prepoznale suvrijednost i vaænost ove poruke i pridruæile seobiljeæavanju manifestacije „LjubiËastog da-na". Za obiljeæavanje dana izabrana je ljubi-Ëasta boja lavande koja je internacionalna bojaepilepsije, a isto je tako povezana i s osjeÊajemusamljenosti koji se uËestalo javlja kao poslje-dica druπtvene stigmatizacije i izolacije osoba

- Thallasotherapia u Opatiji: doc.dr. sc. Tatjana Kehler, mr. sc. dr Anita LegoviÊ i mr.sc. dr Draæen Massari

- KBC Osijek: prof. dr. Marija Glas-noviÊ, dr. Ivana KovaËeviÊ, prof. dr. JasminkaMilas-AhiÊ, dr. Igor PerkoviÊ, dr. Mirela PeπiÊ-Peπorda, dr. Roberta ViπeviÊ; medicinske ses-tre: Kristina JurËeviÊ, Marijana KovaËek, EditaKneif, Vesna Meπko, Katica PuktaloviÊ; admi-nistratori: Jasna Krpan,Tihana Laksar, MarijaMavrin i Danijela Varga.

- KBC Rijeka: dr. Vlasta GrubiπiÊ -KaravaniÊ, dr. Doris StamenkoviÊ, dr. Nives©tigliÊ-Rogoznica i doc. dr. Tea Schnurrer -Luke VrbaniÊ; medicinske sestre: AleksandraDikliÊ i Renata TomiÊ, VMS.

- KB Dubrava: prim. dr. Olga Ba-dovinac, dr. Melanie Ivana »ulo, dr. sc. AnaGudelj GraËanin, dr. sc. Joπko MitroviÊ, prim.dr. sc. Ljubica MatijeviÊ-MaπiÊ, profesoricaZdravstvenog veleuËiliπta, prof. dr. JadrankaMoroviÊ-Vergles, dr. Silva PukπiÊ, dr. Anama-rija SutiÊ, dr. Lea ©alamon, prim. dr. sc. Davo-rin ©akiÊ; medicinske sestre: Suzana Obra-doviÊ, Verica OreπËanin, dipl.med.techn iAna TuπetiÊ.

- KBC Sestre milosrdnice: dr.Diana Balen, mr. sc. dr Frane GrubiπiÊ, dr. sc.Iva PopoviÊ i dr Velimir ©uπak; fizioterapeuti:Ivan AnzuloviÊ i ©tefanija Opalin.

- KBC Zagreb: prof. dr. –uraBabiÊ-NagliÊ, prof. dr. Nada »ikeπ, prof. dr.Boæidar ΔurkoviÊ, prim. dr. sc. Nadica Lak-taπiÊ, dr. Miroslav Mayer, dr. Ivan Padjen,prim. dr. sc Porin PeriÊ i dr. Iva Æagar; medi-cinske sestre: Mandica Krpan i Marica Petri-ËeviÊ, bacc.med.techn.

- Poliklinika "Dr. Drago »op":prim. mr. sc. dr. Zoja GnjidiÊ i prim. dr. Da-vorka RosiÊ.

Primljeno je viπe od tisuÊu tele-fonskih poziva, a probir je trebao biti prove-den uz ograniËen kadrovski i prostorni kapa-citet. Akcija su bila podræale i omoguÊile far-maceutske tvrtke. Nadamo se da Êe ovakvahvalevrijedna akcija postati tradicionalna, aanaliza ovakvog pristupa pokazat Êe koliko jeakcija bila uspjeπna u smislu glavnog cilja,ranog otkrivanja artritisa. Ti rezultati bit Êeprikazani na sljedeÊem Hrvatskom reuma-toloπkom kongresu, koji Êe biti odræan uSolarisu 25.-28. listopada.

Za Nacionalni odborDesetljeÊa kostiju i zglobova

Jadranka MoroviÊ Vergles i Simeon Grazio•••••••

s epilepsijom. Ljudi iz cijelog svijeta nose 26.oæujka ljubiËasto kako bi pruæili podrπku oso-bama s epilepsijom, a u mnogim πkolama seodræavaju predavanja, organiziraju se koncerti,plesovi, veËere, πetnje, utrke i drugi sportskidogaaji. Kao poseban cilj ovogodiπnje mani-festacije „LjubiËastog dana", Cassidy je navelapotrebu da se promijeni pogreπan naËin prika-zivanja æivota osoba s epilepsijom na televiziji,u knjigama te u drugim medijima.

Hrvatska se 2010. po prvi puta uk-ljuËila u djelovanjem Hrvatske udruge za epi-lepsiju i Referentnog centra za epilepsiju Mini-starstva zdravlja RH, a 2011. akcija je proπirenai ukljuËivanjem lijeËnika Klinike za pedijatrijuKBC-a Zagreb i Klinike za neurologiju KBC-aOsijek.

Predavanja su ove godine odræanau Zagrebu u nekoliko osnovnih i srednjih πko-la, u djeËjem vrtiÊu Markuπevec, Klinici za neu-rologiju KBC-a Zagreb, Referentnom centruza epilepsiju KBC-a Zagreb, Centru za hitnumedicinu KBC-a Zagreb, Klinici za neurologijui Srediπnjem hitnom prijamu KB-a „Sveti Duh",na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te u Me-dicinskoj πkoli u Osijeku. UËenici navedenihπkola i ostali sudionici pripremili su prigodneljubiËaste ukrase i postere. Hrvatska udrugaza epilepsiju je osmislila i πtampala letak u svr-hu educiranja populacije o epilepsiji i potrebipoznavanja osnovnih postupaka πto uËinitikod epileptiËkog napadaja. Manifestacija jeprigodno bila medijski popraÊena. Nadamose da smo ovim akcijama uspjeli ispravnoeducirati o epilepsiji i na taj naËin pripomoÊiruπenju predrasuda o osobama s epilepsijom.

Ana Sruk, spec. neurolog, KB „Sveti Duh"Andreja Bujan KovaË,

specijalizant neurologije, KBC Zagreb

•••••••••••••••••Joπ jedno priznanjeakademiku Reinerui hrvatskoj medicini

• Akademik Æeljko Reiner, ravnateljKBC-a Zagreb i predsjednik Akademije medi-cinskih znanosti Hrvatske, izabran je na nedav-nom Svjetskom kongresu o aterosklerozi uSidneyu, Australija, u Upravni odbor Svjetskeudruge za aterosklerozu (InternationalAtherosclerosis Society - IAS), krovno tijelosvih nacionalnih druπtava za aterosklerozu nasvijetu, koje jednom u tri godine na svjetskomkongresu bira svoje vodstvo. Upravni odborima 6 Ëlanova, od kojih svaki predstavlja jedandio svijeta, a Reiner je izabran da u njemupredstavlja Europu.

iz hrvatskog zdravstva

29

zdravstvene njege u Hrvatskoj" pojasnila jeprofesorica Malnar. „To je, zajedno s dovrπet-kom uspostave visokoπkolskog sustava obra-zovanja medicinskih sestara u Hrvatskoj kom-patibilnog s europskim standardima, vaænoza unapreenje profesije sestrinstva" zakljuËilaje.

Da je uloga medicinske sestre uzdravstvenom timu osobito vaæna pokazujese kod pristupa duπevnim bolesnicima, skupinikoja je joπ uvijek, naæalost, ponegdje stigma-tizirana. „Kod odbijanja terapije ili nesurad-ljivosti pacijenta medicinska je sestra ta kojaintervenira, kontrolira, nagovara bolesnika nakomunikaciju i obavjeπtava lijeËnika", pojasnilaje dr. Kata Dujam Vine, specijalistica psihi-jatrije, koja veÊ godinama surauje s Centrom„Nada" i poruËila okupljenima kako se boritiprotiv stigme duπevnih bolesnika. „Uz adek-vatno lijeËenje bolesnika, vaæno je Ëuvati lijeË-niËku tajnu, unaprijediti psihosocijalne oblikelijeËenja i lijeËenje u zajednici, te raditi na po-zitivnoj projekciji psihijatrijske struke i pshijat-rijskih ustanova." Upravo u ovom segmentuzdravstvene njege dolazi do izraæaja holistiËkipristup bolesniku koji kaæe da je potrebnolijeËiti Ëovjeka, a ne bolest.

Ovogodiπnji je Simpozij ugostiooko 200 zdravstvenih djelatnika, πto je poka-zatelj njegove prepoznatljivosti u struËnoj za-jednici i znaËenju u trajnom struËnom usavrπa-vanju medicinskih sestara i tehniËara. Nje-govim su sudionicima, izmeu ostalog, pred-stavljeni i brojni novi standardi u radu medi-cinske sestre, od kojih se istiËe najinovativnijipristup u zbrinjavanju i lijeËenju rana - Vivanoterapija negativnim tlakom.

Marina ÆivkoviÊ

•••••••••••••••••Svjetski kongressestara intenzivneskrbi u ©ibeniku

• Od 12. do 15. travnja odræan jeu ©ibeniku 5. Meunarodni kongres Hrvat-skog druπtva medicinskih sestara anestezije,reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije i 8.Meunarodni kongres Svjetske federacijemedicinskih sestara intenzivne skrbi pod nazi-vom „Sadaπnji I buduÊi izazovi za intenzivnuskrb". Odræan je pod pokroviteljstvom Mini-starstva zdravlja RH, Hrvatske komore medi-cinskih sestara, Grada ©ibenika i ©ibensko-kninske æupanije. Bilo je prisutno 400 sudioni-ka, kojima su se najprije obratili prof. dr. sc.Ruth Kleinpell, predsjednica WFCCN-a, AnteÆupanoviÊ, gradonaËelnik ©ibenika, Æeljko©imunac, doæupan, Katarina Dugina, dipl.

Vjerojatno je tome pridonije i to πtoje najugledniji svjetski kardioloπki znanstveniËasopis „Circulation" nedavno s njim objaviointervju, ubrajajuÊi ga meu najuglednije eu-ropske znanstvenike i struËnjake iz tog pod-ruËja. Taj je Ëasopis i prije dvije godine objavios njime razgovor, nazivajuÊi ga u naslovu pio-nirom preventivne kardiologije i ubrajajuÊiga meu najistaknutije europske kardiologe,πto pokazuje koliko je u svijetu cijenjen ne samo on osobno veÊ i hrvatska medicina.

Marina LukaË-

med. techn. - predstavnica HKMS, DragicaBranica, pomoÊnik ravnatelja OB ©ibenik, teRosa Thornsteinsdottir, predsjednica Europ-ske federacije intenzivne skrbi. SveËanostotvorenja uveliËala je izvedba nekoliko pjesa-ma klape Fortica.

Tijekom tri dana prezentirano je120 saæetaka u obliku usmenih posterskihprezentacija. Za vrijeme trajanja kongresa su-dionicima je bio omoguÊen simultani prije-vod. Ovaj kongres bio je joπ jedan pokazateljuspjeπnosti rada Hrvatskog druπtva medicin-skih sestara anestezija, reanimacije, intenzivneskrbi i transfuzije, ali i pokazatelj poloæaja kojeovo Druπtvo i njegovi predstavnici imaju umeunarodnim razmjerima. Ovo je bila izvrs-na prilika za medicinska sestre i tehniËare izHrvatske da sudjeluju na jednom veÊem me-unarodnom dogaaju.

•••••••••••••••••»asopisni klubobiteljske medicinena Medicinskomfakultetu u Splitu

• Prepoznavπi potrebu praktiËneimplementacije i πirenja principa medicineutemeljene na dokazima u obiteljskoj medi-cini, Katedra obiteljske medicine Medicinskogfakulteta u Splitu osnovala je u prosincu 2011.Ëasopisni klub obiteljske medicine. »lanovikluba su specijalisti i specijalizanti obiteljskemedicine koji se æele baviti znanstvenim ra-dom, ali i kvalitetnije traæiti i nalaziti dokazei odgovore na pitanja iz svakodnevne prakse.

Sastanci kluba odræavaju se svakogtreÊeg Ëetvrtka u mjesecu u 19:30 h na MEF-u u Splitu, a osmiπljeni su tako da se pravilnoizmjenjuju teme kritiËkog Ëitanja odabranogËlanka relevantnog za praksu i pretraæivanjabaza podataka po PICO (engl. Patient, Inter-vention, Comparison, Outcome) sustavu.

U prvom sluËaju Ëlanovi kluba ne-koliko dana ranije dobiju odabrani ËlanakelektroniËkom poπtom te se o Ëlanku kritiËkiraspravlja na sljedeÊem sastanku kluba.

U drugom sluËaju zajedniËki se traæiodgovor na pitanje proizaπlo iz prakse, na-stojeÊi da bude utemeljen na istraæivanjimanajveÊe kvalitete i razine dokaza (sustavni pre-gledi, meta-analize). Klub je otvorenog tipai stalno prima nove zainteresirane Ëlanove.Voditeljica Ëasopisnog kluba je dr. sc. Davor-ka Vrdoljak, dr. med., specijalist obiteljskemedicine.

Doc. dr. sc. Livia Puljak

•••••••••••••••••Medicinske sestre- nezamjenjivakarika uzdravstvenoj zaπtiti

• Uloga medicinske sestre u cjelo-kupnom procesu zdravstvene zaπtite je ne-zamjenjiva, a njezina kontinuirana edukacijai profesionalno usavrπavanje nuæni za una-preenje procesa zdravstvene zaπtite - glavnisu zakljuËci simpozija „Sestrinstvo - poziv,motivacija i kreativnost" odræanog u VojniÊu,u organizaciji Centra za rehabilitaciju „Nada",podruænica VojniÊ, i tvrtke Paul Hartmann.

»etrvti struËni simpozij „Sestrin-stvo - poziv, motivacija i kreativnost" okupioje u prostorijama podruænice Centra za reha-bilitaciju „Nada" u VojniÊu mnogobrojnezdravstvene djelatnike, posebice medicinskesestre, koji su zahvaljujuÊi nizu razliËitih edu-kativnih predavanja doπli do novih bitnihspoznaja u procesu zdravstvene njege i skrbii sloæili se u jednom - vaænosti kontinuiraneedukacije medicinskog osoblja za unapre-enje ove struke. „Posebno mi je zadovoljstvoπto je ovaj Simpozij tijekom godina postaovaæna instanca na putu profesionalnog raz-voja hrvatskih medicinskih sestara i razmjenemeusobnog znanja, πto je uz njihovu emo-tivnu zrelost kljuËno za unapreenje kvaliteteprocesa zdravstvene zaπtite", poruËila je pub-lici Ljubica KuπiÊ, glavna sestra podruæniceCentra.

U bogatom simpozijskom progra-mu brojni su poznati predavaËi, poputprof.dr. Daniele Malnar s rijeËkog Medicin-skog fakulteta, istaknuli razvojne moguÊnostiove profesije koja je jedna od pet reguliranihu Republici Hrvatskoj, πto znaËi da ima znan-stveni potencijal koji je zasad, naæalost, nedo-voljno, iskoriπten. „Sestrinstvo se bazira naznanju, teoriji i istraæivanju, na πto nas i europ-ski okviri potiËu, i æelim istaknuti kako jeupravo istraæivanje kl juËno za razvoj

iz hrvatskog zdravstva

35

6. "Taj mraËni predmet æelja"(Bruno KragiÊ, prim.Bartul Matijaca)7. "NiËiji sin"(Arsen OstojiÊ, dr. Stanislav MataËiÊ,prof.Vlado JukiÊ)8. "Psiho"(Damir RadiÊ, prof.Vlasta Rudan)9. "Jesenja sonata"(Diana NenadiÊ, dr. Zdenka Brumen Budanko)10. "Dobri Will Hunting"(Draæen IlinËiÊ, prof.Slaana ©trkelj-IveziÊ)11. "Stanar"(Mima SimiÊ, doc.Darko MarËinko)12. "Zaπto je poludio gosp.R."( Draæen IlinËiÊ, prim. Bartul Matijaca)13. "Annie Hall"(Draæen IlinËiÊ, prim. Vlasta ©alekar)14. "Metastaze"(Branko Schmidt, prof. Slavko Sakoman)

Osnovna ideja prilikom pokretanjaovog oblika edukacije bila je Ëinjenica da me-u najgledanije filmove svakao spadaju onikoji tretiraju razne psihijatrijske teme. Meunjima su neki koji problematiziraju samu psi-hijatriju kao struku, ali i oni Ëiji su glavni junacibilo psihijatrijski bolesnici, bilo da samo imajuodreene znaËajke koje imaju i psihijatrijskukonotaciju.

Mnogi od ovih filmova toliko su us-pjeπni da psihijatrijski laici Ëesto kroz njih iden-tificiraju i psihijatriju kao struku, odnosno naosnovi njih formiraju svoj stav o psihijatriji,duπevnim bolesnicima i njihovu lijeËenju.

Tako formirani stavovi i pogledi upravilu su pogreπni. Zato nema praktiËki nijednog psihijatra koji se nije susreo s pitanjimao psihijatriji i duπevnim bolesnicima koja suformirana na osnovi informacija i stavovazasnovanim na filmovima. I sami psihijatrinau se tada u neprilici - ili zato πto u tom tre-nutku i u tom druπtvu nije primjereno ulazitiu struËne rasprave, ili zato πto su ti (pogreπni)stavovi praktiËki tako petrificirani da se ne mo-æe oËekivati njihova promjena bez obzira kojibi se struËni argumenti podastrli.

Osim toga, ima i takvih filmova kojiproblematikus psihijatrijskom konotacijomobrauju tako dobro da ih se moæe koristiti uterapijske svrhe, ali i iz njih uËiti. Sve ovo (ane zanemarujuÊi ni dimenziju uæika gledanjemfilma i raspravi o filmu) potaklo nas je da iz-vrsnu dvoranu u edukacijskom centru Klinikeza psihijatriju VrapËe iskoristimo za edukacijuspecijalizanata iz psihijatrije gledanjemfilmova koji problematiziraju psihijatrijskapitanja te raspravom o tim filmovima.

DræeÊi kako ovaj oblik edukacije, uopuπtenoj i kulturom proæetoj atmosferi, do-prinosi ne samo poveÊanju znanja, nego i sna-laæenju psihijatara u socijalnim situacijama,nadamo se da Êe i dalje prihvati specijalizantiiz psihijatrije, ali i drugi koji vole film i kojezanima psihijatrija.

Stoga, pozivamo sve specijalizanteiz psihijatrije, ma u kojem se radoblju speci-jalizacije nalaze i u ma kojoj klinici (ili bolniciili odjelu) trenutno obavljaju specijalizantski

•••••••••••••••••Filmska tribina„Film i psihijatrija"u bolnici VrapËe

• U Klinici za psihijatriju VrapËedvije godine se redovito odræava filmska tri-bina, prvenstveno u cilju edukacije specija-lizanata iz psihijatrije gledanjem filmova kojiproblematiziraju psihijatrijska pitanja teraspravom o tim filmovima.

Nakon svakog filma o njemu uvod-no govore 5-10 minuta filmski kritiËar i psihi-jatar. Zatim slijede rasprava, u kojoj sudjelujugledatelji (specijalizanti, psihijatri, psiholozi,studenti...) i zavrπne rijeËi uvodniËarafilmskog kritiËara i psihijatra.

Tijekom 2010./2011. godine prika-zani su filmovi, uz komentatore:

1. "Let iznad kukaviËjeg gnijezda"(Draæen IlinËiÊ, prof.Norman Sartorius)2. "Genijalan um"(Tomislav Kurelec, prof.Miro JakovljeviÊ)3. "Gospodin Jones"(Nenad Polimac, prof.Vesna Medved)4. "Kad jaganjci utihnu"(Draæen IlinËiÊ, dr.Stanislav MataËiÊ)5. "Rio Bravo"(Damir RadiÊ, prim. Darko Breitenfeld)

Iz albuma

Planinarskog kluba:

Bijele stijene

iz hrvatskog zdravstva

36

podrazumijeva nacionalne standarde kva-litete, aktivnosti za poboljπanje kvalitete, akre-ditaciju dobrovoljnu i stimuliranu i procjenuzdravstvenih tehnologija; upravljanje rizicima,πto podrazumijeva sigurnost pacijenata,osoblja i usluga te stalno poboljπavanje kvali-tete, a to pak podrazumijeva uspostavljanjei razvoj pokazatelja mjerenja kvalitete rada.Nuæno je, zakljuËio je OstojiÊ, uskladiti pro-pise do kraja i stvoriti preduvjete za meu-narodnu akreditaciju. Izvijestio je prisutne daupravo radi na strategiji hrvatskog zdravstvakoja Êe vrijediti do 2020. te je najavio da Êestrategija biti uskoro prezentirana a javna ras-prava o njoj Êe zapoËeti 12. lipnja. Jedan odvaænih dijelova strategije bit Êe upravo uprav-ljanje kvalitetom, istaknuo je ministar.

Iskorak prema kvaliteti je ono πtomoæe poboljπati zdravstvenu zaπtitu ali pritome se nikako ne smije zaboraviti sigurnost,ustvrdio je ravnatelj Agencije za kvalitetu iakreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi dr.Renato Mittermayer i dodao da se ne smijese dozvoliti smanjenje sigurnosti iako je manjefinancijskih sredstava u sustavu.

OsvrÊuÊi se na ministrov govor Mi-ttermayer je izjavio da su u Agenciji razmiπljalio tome da su moæda na obrnuti naËin donijelineke odluke. No, kada su zapoËeli s radomvodili su se kvalitetom zdravstvene zaπtite kaorezultatom mjera koje se poduzimaju suklad-no suverenim spoznajama u zdravstvenimpostupcima, a koje osiguravaju najviπi moguÊipovoljan ishod lijeËenja i smanjenje rizika odneæeljenih posljedica za zdravlje ljudi.

Temeljem toga je izraen plan iprogram mjera za osiguranje, unapreenje,promicanje i praÊenje kvalitete zdravstvenezaπtite, te su donijeti akreditacijski standardia potom i obvezatni.

Zamisao je da akreditacija u naπemzdravstvenom sustavu bude dragovoljna alii da ipak postoji sigurnosni paket koji omogu-Êava da dijelovi iz obveznog standarda i poka-zatelja kvalitete daju sigurnost unutar zdrav-stvenog sustava kako bi ga se moglo pratitii kontrolirati.

Najvaæniji su ljudi

Ovih smo dana svjedoci afera uzdravstvu kojima se stvara vrlo negativna slikao svim zdravstvenim radnicima, posebice odoktorima, izjavio je predsjednik HrvatskelijeËniËke komore prim. dr. Hrvoje Minigo.Izgleda kao da se æeli kreirati sukob izmeupacijenata i medicinskog osoblja. Ovakvestvari kakve se sada dogaaju poËinju plaπitilijeËnike, πto nije dobro jer je rezultat togadefanzivna ili alibi medicina, koja jako punokoπta a nije svrsishodna. Komora, zakljuËio jeMinigo, æeli oËuvati ugled zdravstvenih rad-

nika, pogotovo lijeËnika, te zahtijeva da lijeË-nici struËno obavljaju svoj posao i da se pridr-æavaju lijeËniËke etike i deontologije.

Kvaliteta je neπto o Ëemu se ne go-vori dovoljno, smatra predsjednica Hrvatskekomore medicinskih sestara Dragica ©imunec.Svi predivni uvjeti padaju u vodu onog tre-nutka i prestaju biti bitni kada bolesnik ne do-bije zdravstvenu skrb po koju je doπao. Naj-vaæniji su ljudi - struËni, kvalitetni i obrazovanizdravstveni djelatnici, istaknula je ©munec.

Takoer, naglasila je da je ulaganjeu zdravstvenu edukaciju najbitnija stvar usustavu zdravstvene zaπtite jer izravno πtiti pa-cijente i πtedi velik novac te da su svi odgo-vorni za ono πto rade, a ne samo ravnateljizdravstvenih ustanova.

Mjerenje i unapreenje kvaliteteusluga mora biti praÊenoprilagodbom sustava financiranja

Za praÊenje efikasnosti rada, paonda dalje i kvalitete, bilo bi vrlo znaËajno ikorisno da se toËno zna koji se dio proraËunabolnice odnosi na koju djelatnost, smatra dipl.oec. Ivan Lukovnjak iz Udruge poslodavacau zdravstvu. Uspjeπnost odjela i djelatnost sadane korespondira s naËinom rada, kvalitetomrada, intenzitetom rada veÊ sa sustavomfinanciranja kao takvim. ZnaËajan nedostatakmodela financiranja je stalno produæivanjerokova plaÊanja. Kako bi osigurao kontinuitet,planirani opseg i strukturu rada sustav finan-ciranja zahtijeva i primjeren sustav priljevasredstava, a to Êe se osigurati u onom Ëasukad Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranjebude plaÊao svoje obveze u ugovorenim ro-kovima koji su predvieni Zakonom o roko-vima plaÊanja, odnosno u roku od 30 i 60 da-na, istaknuo je Lukovnjak.

Proces mjerenja i unapreenja kva-litete usluga u bolnicama mora biti praÊenodgovarajuÊom prilagodbom sustava finan-ciranja. Neprimjeren sustav financiranja, a Lu-kovnjak misli da postojeÊi sustav ima te karak-teristike, moæe kompromitirati, odnosno uma-njiti oËekivane efekte procesa unapreenjakvalitete. PostojeÊi DTS (dijagnostiËko te-rapijske skupine) sustav u kombinaciji s DBL-om (dan bolniËkog lijeËenja) moæe se primi-jeniti kao vrlo dobra osnova, a ovakav kakavjest ne moæe biti ono πto Êe zadovoljavati pi-tanje financiranja kvalitete. Unapreenje pos-tojeÊeg modela financiranja moguÊe je nanaËin da se stimulira unapreenje kvalitete idefinira kroz uvoenje dodatnog sustava vred-novanja izvrπenih usluga u sklopu jedin-stvenog maksimalnog iznosa sredstava prora-Ëuna, naglasio je Lukovnjak.

staæ, kao i druge zainteresirane (psihijatre,psihologe, socijalne pedagoge, socijalne rad-nike, studente, sveuËiliπne nastavnike, filmskekritiËare i druge novinare koji prate kulturu- ali i zdravstvo) da nam se prikljuËe.

Filmska tribina „Film i psihijatrija"odræava se na Klinici za Psihijatriju VrapËeprvog utorka u mjesecu u 19.30 sati.

Prof. dr. sc. Vlado JukiÊ,voditelj Filmske tribine

i ravnatelj Psihijatrijske bolnice VrapËe

•••••••••••••••••Forum„Sustav kvalitetei bolesnikovesigurnosti uzdravstvenimustanovama RH"

• Forum je odræan od 20. do 22.travnja u Rovinju u organizaciji Hrvatskogdruπtva za poboljπanje kvalitete zdravstvenezaπtite HLZ-a, Hrvatskog druπtva za bol HLZ-a, Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdrav-stvu i socijalnoj skrbi, Hrvatske lijeËniËke ko-more, Hrvatske komore medicinskih sestarai Udruge poslodavaca u zdravstvu.

ObraÊajuÊi se sudionicima na ot-varanju Foruma. ministar zdravlja prof. dr. sc.Rajko OstojiÊ je, izmeu ostalog, naglasio dasu oËekivanja bolesnika uvijek ista - najboljamoguÊa zdravstvena skrb uz minimalni rizikza zdravlje. Na kvalitetu zdravstvene skrbiutjeËu mnogi Ëimbenici, od organizacijezdravstvenog sustava, raspoloæivog osoblja,uvoenja promjena, pristupa razvijenoj teh-nologiji, raspoloæivog znanja i vjeπtina, pove-zanosti obrazovanja i zdravstvenog sektora,te sposobnosti apsorpcije i usvajanja novihznanja.

U pripremi nacionalnastrategija zdravstva

U SAD-u, istaknuo je OstojiÊ, pos-toje dva seta standarda, tzv. obvezatni i akre-ditacijski. U zemljama Europske unije to nijeuobiËajeno a u Hrvatskoj se primjenjuju. Akre-ditacijski set standarda je nadogradnja obve-zatnog, a u Hrvatskoj je obrnuto, πto je neo-biËno, istaknuo je ministar i naglasio da totreba popraviti.

Nova politika kvalitete hrvatskogzdravstva je prioritet nacionalne politikezdravstva na svim razinama. Ona je integriranisustav koji povezuje osiguranje kvalitete, πto

iz hrvatskog zdravstva

37

Acute Pain) proglasa u kojem se govori o"...nuænosti integralnog i multidisciplinarnoglijeËenja boli kao elementarne osovine u pos-tizanju najviπeg moguÊeg stupnja fiziËkog imentalnog zdravlja pojedinca te odræavanjanjegove ukupne kvalitete æivota u svakojæivotnoj dobi".

Ravnateljstvo Specijalne bolniceSv. Katarina u Zaboku odluËilo je na temeljuprijedloga StruËnog i Znanstvenog VijeÊa od24. travnja 2012. da formira i organizira inter-disciplinarni tim za akutnu bol ("Acute painservis"-APS).

Organizirali smo ga radi uvoenjajedinstvenog i suvremenog pristupa terapijiakutne boli, proizaπlog iz najnovijih baziËnihspoznaja, u svakodnevnu, rutinsku kliniËkupraksu. Uvidjeli smo da jedino interdiscipli-narnim pristupom i aktivnim sudjelovanjemsvih direktnih sudionika operacijskog procesamoæemo omoguÊiti kvalitetnu individualnuprocjenu akutne postoperativne boli, njenolijeËenje i evaluaciju, sa svrhom bræeg i kvali-tetnijeg oporavka bolesnika. Takvim se pristu-pom bolesniku moæe omoguÊiti zapoËinjanjerane, bezbolne fizikalne terapije i aktivnofunkcionalno pokretanje, πto Ëini osnovu reha-bilitacije u tzv. fast-track ortopediji. Integri-rajuÊi tehnike regionalne analgezije u terapijiakutne boli ujedno je moguÊe racionalnominimalizirati upotrebu opijatnih analgetikakao i sve njihove pridruæene neæeljene pojave.

Lukovnjak oËekuje, i siguran je, daÊe se mijenjati naËin i metodologija utvr-ivanja maksimalnog iznosa sredstava i da Êese onda meu kriterijima koji Êe se uzeti uobzir naÊi i kriterij kvalitete. Druga je varijantada maksimalni iznos sredstava bude vredno-vanje strukture i opsega izvrπenog rada, a dase definiraju namjenska sredstva kojima Êe sestimulirati odreena razina kvalitete. U obasluËaja, zakljuËio je Lukovnjak, mora se defi-nirati odreena skala vrednovanja jer se beznje ne moæe neπto financirati ili stimulirati.Definiranje skale vrednovanja prema kojoj biodreena zdravstvena ustanova dobivala i tajsegment dodatnih sredstava u ovom jetrenutku najsloæeniji zadatak.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Interdisciplinarnitim za akutnu bolu Zaboku

• Na temelju Deklaracije SZO-a"Æivot bez boli Ëini osnovno ljudsko pravo".International Association on the Study of Paini European Federation of the IASP) izdali su2011. godine kao "Globalne godine u zbrinja-vanju akutne boli" ( The Global Year Against

Tim naπe bolnice Ëine lijeËnici:anesteziolog (prim. dr. sc. Dubravka BartolekHamp, voditelj tima), kirurg (dr. med. EduardRod, specijalist ortopedije), specijalist fizikalnemedicine (dr. med. Darija Granec) te po po-trebi kliniËki farmakolog. Operativni dio timaukljuËuje medicinske sestre prvostupnice:anestezioloπkog tehniËara (Bernarda ©tok,koordinator operativnoga rada), odjelnu se-stru za bol (Ivanka Mesar-Husar) i fiziote-rapeuta (Miroslav JamniÊ).

Vjerujemo da Êe tako organiziranii sistematski pristup lijeËenju akutne boli bitiokosnica prevencije razvoja kroniËne bolinaπih bolesnika i nadogradnja veÊ postojeÊedosadaπnje dobre kliniËke prakse aneste-ziologa.

Prim. dr. sc. Dubravka Bartolek Hamp

•••••••••••••••••Poslijediplomskistudij «Zdravstveniturizamfl

• Senat SveuËiliπta u Rijeci donio jena 28. sjednici 13. lipnja 2011. odluku o iz-voenju studijskog programa poslijedip-lomskog interdisciplinarnog specijalistiËkogstudija „Zdravstveni turizam". Studij se izvodina Fakultetu za menadæment u turizmu i ugo-

Iz albuma

Planinarskog

kluba:

Na HahliÊu

iznad Rijeke

iz hrvatskog zdravstva

38

privatnom ili profesionalnom kontaktu sovom boleπÊu i onime πto ju prati.

Osnovna je ideja i zamisao pri kre-iranju ovog portala bila omoguÊiti jedinstve-nu zajednicu svim oboljelim osobama, kao iudrugama, ustanovama i inicijativama koji sebave ovom kompleksnom boleπÊu, da na lakπii bræi naËin dou do svih potrebnih informa-cija na πto bræi i na πto kvalitetniji naËin. Natragu ovog, portal je podijeljen na tri cjeline:MS ordinacija, MS zajednica i MS inicijative.

U okviru ovog portala oboljelimaÊe biti omoguÊeno meusobno komunici-ranje, razmjena iskustava te pristup Ëlancima,novostima i sadræajima vezanim uz temu mul-tiple skleroze, a sve radi podizanja kvaliteteæivota oboljelih. Valja naglasiti da podaciobjavljeni na portalu nisu zamjena za profe-sionalni medicinski savjet i ne smiju se smat-rati osnovom za donoπenje odluka o lijeËenju.Osim navedenog, svrha je portala i potporaudrugama te zdravstvenim ustanovama kojesvojim radom veÊ godinama pruæaju pomoÊoboljelim osobama.

Procjenjuje se da u Republici Hrvat-skoj viπe od tri tisuÊe ljudi boluje od multipleskleroze, a s obzirom na prirodu i komplek-snost bolesti moæe se reÊi da podrazumijevaisto toliko razliËitih iskustava. Ta Ëinjenica po-kreÊe neiscrpna pitanja i nedoumice, kakokod oboljelih, tako i kod svih ostalih koji sesusreÊu sa ovom boleπÊu. Stoga se Ëinilo po-trebnim pokrenuti ovakav specijalizirani por-tal koji bi postao centralno mjesto razmjeneinformacija i iskustava, πto kod ovakve bolestiuvelike pomaæe onima kojima je to potrebnokako bi se πto lakπe nosili s boleπÊu. Osoba zakontakt: ga Emira »ustoviÊ, tel: +385 952002 012, e-mail: e.custovic@agenti.us;Agentius d.o.o., RemetineËka 139, 10 000Zagreb

stiteljstvu (FMTU), zajedniËki s Medicinskim i Filozofskim fakultetom SveuËiliπta u Rijeci,a uz potporu velikog broja suradnih institucija(WIFI, BFI, ustanove zdravstvenog turizma....).

Pokretanje ovog studija motiviranoje spoznajom da u Hrvatskoj postoje vrhunskistruËnjaci u podruËju zdravstva i turizma, aliim nedostaju znanja o interakciji ovih znanja,vjeπtina i kompetencija u cilju postizanja siner-gijskih procesa u ovom segmentu selektivneturistiËke ponude. Studij mogu upisati osobekoje su zavrπile diplomski sveuËiliπni studij istekle najmanje 300 ECTS bodova (ili visokustruËnu spremu prema ranijim propisima) izpodruËja druπtvenih znanosti, biomedicinei zdravstva, te ostalih relevantnih podruËja.

Ustrojava se kao part-time studijkoji traje dvije akademske godine (120 ECTSbodova), πto ukljuËuje praktiËni rad u surad-nim institucijama koje nude razliËite oblikezdravstveno-turistiËkih usluga ili sudjelovanjeu nastavnom procesu druge visokoπkolskeinstitucije u sklopu meunarodne razmjene.

U realizaciji programa je ukljuËeno69 sveuËiliπnih nastavnika i suradnika. Pozavrπetku studija, student dobiva diplomu (tediplomu supplement) i stjeËe akademski naziv«sveuËiliπni specijalist /specijalistica zdrav-stvenog turizmafl (univ.spec.zdrav.tur.).

Fakultetsko vijeÊe Fakulteta za me-nadæment u turizmu i ugostiteljstvu imeno-valo je VijeÊe od 9 Ëlanova koje upravlja stu-dijem. U tijeku su aktivnosti na priznavanjuovog studija kao specifiËnog oblika zanimanjakoji bi se upisivao u radnu knjiæicu i bio nuænapretpostavka za obavljanje menadæerskih po-slova u zdravstvenom turizmu. PoËetak studijase oËekuje sredinom rujna. Informacije nawww.fthm.uniri.hr ili na upit mpopadic@fthm.hr.

Voditeljica studijaprof. dr. sc. Milena PerπiÊ

•••••••••••••••••Portal„Multipla skleroza"- mreæa tisuÊa licaJavnozdravstveni projekt kojipromiËe komunikaciju meuËlanovima i institucijama

• Multipla skleroza naziv je nedav-no pokrenutog portala javno zdravstveneprirode, prvoga takve vrste u Republici Hr-vatskoj. Namijenjen je prvenstveno osobamakoje boluju od ove bolesti, Ëlanovima njihovihobitelji te. naposljetku, svima koji su u

•••••••••••••••••Prva godiπnjicaPharmaS Centra

• Peti svibanj 2012. vaæan je dan zakompaniju PharmaS koja je 2011. na taj da-tum otvorila PharmaS Centar u PopovaËi. Bioje to svojevrsni zamah u lea ovoj farmaceut-skoj kompaniji te sluæbeni poËetak radatvornice na hrvatskom træiπtu.

Godinu dana poslije PharmaS jepostao prepoznatljiv farmaceutski brand kojije sada prisutan u nekoliko zemalja regije.Samo na hrvatskom træiπtu trenutaËno se na-lazi 30-tak generiËkih lijekova (raËunajuÊi ob-like i doze) na podruËju lijeËenja kardioloπkihbolesti, bolesti probavnog i æivËanog sustava.

U ovoj godini PharmaS oËekuje rastposlovanja jer se na novoj listi odobrenih lije-kova nalazi joπ πest molekula te na nadopuniiza toga daljnje molekule.. Iako relativno krat-ko na træiπtu, lijekovi se mogu pohvaliti s dob-rim udjelima, posebice u gastro i kardio grupi.UbuduÊe Êe se joπ jaËe razvijati portfolio proiz-voda, pa moæemo oËekivati i lijekove za tera-piju boli te terapiju osteoporoze.

Osim u Hrvatskoj, PharmaS je prisu-tan i na træiπtima regije - Srbija, BiH i Kosovo.TrenutaËni broj od 150 zaposlenih Êe se ovegodine poveÊati s obzirom da se uskoro otvaratvornica lijekova u Srbiji u Zrenjaninu koja Êepodrupijeti rast kompanije prvenstveno nasrpskom,træiπtu.

PharmaS je i druπtveno odgovornakompanija, a jedan od najveÊih projekata jepodrπka Hrvatskom paraolimpijskom odboru.Upravo iz tog razloga za proslavu godinu danaPharmaS-a za zaposlenike i njihove obitelji te

iz hrvatskog zdravstva

Predsjednik Planinarskog kluba dr. Berislav Banek priprema kotlovinu

39

dermatitis seborrhoica (2), verrucae vulgaris(3), acne papulopustulosa (5), dermatitis ro-saceiformis (1), lentigo solaris (1), erythemachronicum migrans (1), hyperkeratosispalmaris et seborrhoica (7), hyperpigmen-tationes (1), alopecia areata (2), lympho-edema cruris utque (1), onychomycosis pedis(5), gasatritis chronica et pruritus (3), hyper-thyreosis (1), lyphoma (3), pityriasis rubrapularis (1).

Odbor za zdravstvo, πkolstvo i so-cijalnu skrb iz Brtonigle posebice se brine zasvoju populaciju koja æeli zdravlje kao pred-uvjet uspjeπne ekonomske razine svojihstanovnika. Ovogodiπnjim pregledima smorano dijagnosticirali u 8 mjeπtana sindromdisplastiËnih nevusa, a u 15 displastiËne ne-vuse koje treba odstraniti.

Preventivna aktivnost bila bi us-pjeπna i da su samo otkriveni displastiËni ne-vusi. Aktivnost je posebice bila korisna jer sedobio pregled najËeπÊih dermatoza, a brojalergijskih bolesti je dokazao ekoloπki povolj-nu atmosferu za æivot i rad bez invalidnosti.

Od polinoza (rinitis, bronhitis) bo-lovalo je 11 pregledanih (nekoliko sluËajevaiz iste obitelji), πto nije zabrinjavajuÊi broj.

Atopijski dermatitis naen je u 4dobrovoljca, a u najblaæem obliku sa samosuhom koæom u 6 sluËajeva. SporadiËne subile druge alergijske i ostale koæne bolesti.

U srednjoj i starijoj populaciji biloje 5 sluËajeva s proπirenim retikularnim ve-nama i teleangiektazijama, πto nije problem.

Svih 57 pregledanih dobrovoljacadobilo je upute za daljnje pretrage i potrebnolijeËenje.

Organizatorice su zadovoljne od-zivom i zadovoljstvom mjeπtana koji su preg-ledani. Zadovoljne su bile i obje dermato-venerologinje sa zdravstvenim stanjem mjeπ-tana Brtonigle, a svojim su odazivom prido-nijele preventivnoj aktivnosti za odræavanjezdravlja stanovnika Hrvatske.

Poæelimo i sljedeÊe godine uspjeπnuaktivnost Odbora za zdravstvo, πkolstvo isocijalnu skrb iz Brtonigle!

Mr. sc. Dragana MijatoviÊ

•••••

graane organiziran je "Paraolimpijski dan uPharmaS-u" tijekom kojeg su se svi pobliæemogli upoznati s problemima sportaπa i osobas invaliditetom te se okuπati u paraolimpijskimsportovima i druæiti s poznatim paraolim-pijcima, od kojih je viπestruki svjetski rekorderu plivanju Mihovil ©panja odræao i pouËnamotivacijska predavanja.

•••••••••••••••••Javno - preventivnaaktivnostu Brtonigli

• Kao i svake godine, Odbor zazdravstvo, πkolstvo i socijalnu skrb iz Brtonigleorganizira s predsjednicom Olgom Sabadin,socijalnom radnicom, i Ëlanovima mr.sc. Dra-ganom MijatoviÊ, neurologinjom, GiuliomFernetich i Zvjezdanom Mikoli besplatnepreglede za svoje mjeπtane u okviru javne pre-ventivne humanitarne aktivnosti. Svake godi-ne je druga zdravstvena problematika obu-hvaÊena javno-preventivnom aktivnoπÊu.

Motto ovogodiπnje teme Odborabio „Alergijske bolesti koæe" i u njoj je pregle-dano 57 mjeπtana s 28 razliËitih bolesti.

Dana 4. svibnja odræala je u preda-vaonici Zajednice Talijana u Brtonigli preda-vanje prof. dr. sc. Jasna LipozenËiÊ s koauto-ricom dr. sc. Zrinjkom Paπtar, s naslovom„Alergijske i atopijske bolesti".

Nakon predavanja i rasprave , ukojoj su sudjelovali kolege iz primarne zdrav-stvene zaπtite iz Umaga te stanovnici Brtoni-gle i okolnih mjesta, obavljeno je 15 pregleda.IduÊega su dana obje doktorice iz Zagrebapregledale joπ 42 bolesnika s razliËitim aler-gijskim, ali i drugim koænim bolestima i pro-mjenama. Dermoskopski su pregledani svi spigmentnim madeæima na koæi. Odaziv je bioodliËan. kao i uspjeπna organizacija Odboraiz Brtonigle koji je omoguÊio i dijagnostiËkii terapijski postupak u ambulantama PZZ-au Umagu. Zanimljivo je bilo da su neki ispita-nici imali i po tri razliËite koæne bolesti.

Najviπe je bilo pregledanih s pig-mentnim madeæima (15) i displastiËnim ne-vusima i sindromom (8). Rano dijagnosti-ciranje za ove bolesnike znaËi ozdravljenje!Od alergijskih bolesti najviπe je bolesnikaimalo rinokonjunktivitis, kontaktni alergijskidermatitis (6), nealergijski dermatitis (1), kro-niËni prurigo (2), xerosis in atopica (6), ato-pijski dermatitis (4), bronhitis (3), dermatitissolaris (2), alergijski fotodermatitis (2), angio-edem lica (1) i holinergijsku urtikariju (1). Os-tale koæne bolesti su bile: varices cruris (5),

Sudionice Javno-preventivne aktivnosti „Alergijske bolesti koæe" u Brtonigli: prof. dr. sc. Jasna LipozenËiÊ,Giulia Fernetich, mr. sc. Dragana MijatoviÊ, Olga Sabadin i dr. sc. Zrinjka Paπtar

iz hrvatskog zdravstva

Prodajem ordinacijuRadi odlaska u mirovinu

prodajem ili iznajmljujemopremljenu i uhodanupulmoloπku ordinaciju(BogiπiÊeva 1, Zagreb).

Ordinacija se moæe koristitii kao ordinacija

druge djelatnosti.Kontakt:

Dr. »uËeviÊmob. 091 4647681

40

Cilj ovoga prvog Tjedna preventivebio je pokazati da objavljeni Ëlanci ne ostanusamo skup rezultata znanstvenog projekta (od2003. godine), veÊ moæda jedinstven uvid uizazove s kojima smo suoËeni i u problemekoji sputavaju preventivno djelovanje zadnjihdesetak godina u Hrvatskoj. Program Tjednapreventive ukljuËivao je struËne radionice pos-veÊene temama vrednovanja javnozdravstve-nih akcija (3. travnja 2012.) i organizacije su-stava preventive (5. travnja 2012.) te posebansimpozij (4. travnja 2012. u Starogradskoj vi-jeÊnici u Zagrebu).

Posjet predsjedniku RHIvi JosipoviÊui struËne radionice

U povodu predstavljanja tematskogbroja Ëasopisa Collegium Antropologicum iobjave rezultata projekta Hrvatska zdravstvenaanketa 2003-2011 / Regionalizam kardiova-skularnih bihevioralnih rizika - model inter-

vencije, predsjednik RH Ivo JosipoviÊ primioje 29. oæujka 2012. predstavnike projekta iskupinu istraæivaËa koautora objavljenihznanstvenih Ëlanaka. Delegaciju su predvodiliakademik Pavle Rudan i profesor emeritusSilvije VuletiÊ.

U prostorima ©NZ „Andrija ©tam-par" odræana je 3. travnja 2012. radionicaUpravljanja preventivnim aktivnostima. Skupsu pozdravili dr. Dunja Skok-Poljak u imeMinistarstva zdravlja, prof. dr. Æeljko Metelkou ime HLZ-a i prof. dr. Slobodan Lang u imeorganizatora 2. Hrvatskog kongresa preven-tive i unapreenja zdravlja. Nakon uvodnihplenarnih predavanja (prof. dr. Marija StrnadPeπikan: Koordinacija javno zdravstvenihaktivnosti; doc.dr. Nataπa Antoljak: Nacio-nalni program probira na rak debelog crijeva;prof. dr. Vesna Jureπa: Preventiva u PZZ; dr.Danijela LazariÊ-Zec: Primjer preventivnogprograma u Istarskoj æupaniji; dr. TatjanaNemeth-BlaæiÊ: Program prevencije HIV-a-metode evaluacije) sudionici su raspravilipotrebu i naËine uspostave Registra preve-ntivnih aktivnosti kao alata za poticanje, us-mjeravanje i koordinaciju preventivnih aktiv-nosti u zajednici u okviru nekoliko radionica.Osnovno pitanje postavljeno na raspravi biloje: Moæemo li u Hrvatskoj dogovoriti naËinevidentiranja preventivnih javnozdravstvenihprojekata/aktivnosti, odnosno uspostavitisustav upravljanja preventivnim aktivnostima(UPA)? GovoreÊi o specifiËnim planovima zabuduÊnost, na kraju radionice doneseni su izakljuËci te pregled aktivnosti πto ih trebapoduzeti u buduÊnosti (Tablica 1).

• U Zagrebu je od 29. oæujka do 5.travnja 2012. pod motom „Imamo li snageza prevenciju kroniËnih nezaraznih bolesti"odræan prvi Tjedan preventive. Povod ovomstruËnom programu bio je izlazak posebnogizdanja Ëasopisa Collegium AntropologicumposveÊenog istraæivanju rizika i stanja pove-zanih s kardiovaskularnim bolestima u Hrvat-skoj. Znanstveno-struËni program pod pokro-viteljstvom Ministarstva zdravlja uspjeπno jeorganiziran u suradnji HD-a za javno zdrav-stvo HLZ-a, Hrvatskog epidemioloπkog druπ-tva HLZ-a - Sekcije za kroniËne nezarazne bo-lesti, HD-a za πkolsku i sveuËiliπnu medicinuHLZ-a, HD-a za medicinsku informatiku, ©NZAndrija ©tampar MEF-a u Zagrebu i HZJZ-a.

Cijeli program Tjedna preventivebio je oslonjen na rezultate projekta Hrvatskazdravstvena anketa 2003-2011. i planove zabuduÊnost ovog istraæivaËko-intervencijskogprograma.

Hrvatska zdravstvena anketa ciljanoje oblikovana javnozdravstvena akcija kojana πirokoj osnovi zdravstvene i socijalne zaπti-te radi na razvoju i poboljπanju zdravlja sta-novniπtva. Akciju je pokrenulo 2003. Ministar-stvo zdravstva i socijalne politike, a organi-zacijski su je proveli ©NZ „Andrija ©tampar"HZJZ s Hrvatskom komorom medicinskih se-stara kao partnerom. Rezultati Hrvatske zdrav-stvene ankete ukazuju na problem srËanihbolesti u Hrvatskoj kao vodeÊeg uzroka smr-tnosti. Prema rezultatima HZA 2003. zabri-njavajuÊa je prevalencija riziËnih ponaπanja,kao πto su nezdrav naËin prehrane, tjelesnaneaktivnost, pretjerana konzumacija alkoholai puπenje πto, uz psiholoπki stres karakteristi-Ëan za tranzicijske zemlje, predstavlja rizik odrazvoja kroniËnih bolesti i objaπnjava velikustopu smrtnosti od srËanih bolesti u Hrvatskoj.Iz svega navedenog zakljuËeno je kako pri-marna i sekundarna prevencija nisu dovoljnoi adekvatno organizirana aktivnost primarnezdravstvene zaπtite. Kao odgovor, aktivnostiHZA provedene 2008-2009. bile su jedin-stveni pilot javnozdravstvene akcije sa ciljemrazvoja primarne i sekundarne prevencije u20 æupanija i u gradu Zagrebu, a s poslje-dicom redukcije riziËnih ponaπanja i srËanihbolesti. Rezultati spomenutih aktivnostiprezentirani su u tematskom broju ËasopisaCollegium Antropologicum.

Tjedan preventiveLeta PiliÊ dipl. ing.Dr. sc. Aleksandar Dæakula dr. med.

preventiva u hrvatskoj

• Potrebno je uspostaviti Odbor sastavljen od predstavnika kljuËnih dionika i struËnihdruπtava koji bi koordinirali i usmjeravali rad sustava UPA

• Sporazumom izmeu kljuËnih dionika (MZ, HZJZ,HZZO, mreæa ZZJZ) potrebnoje osigurati poËetne resurse za uspostavu inicijalnog tehnoloπkog rjeπenja

• Potrebno je razviti zakonsku regulativu koja bi regulirala rad sustava UPA (uvrstitiu redovite aktivnosti u GPP2013), a za unapreenje i odræivost preventivnih aktivnosti u RHpotrebno je izraditi posve novi Zakon o prevenciji bolesti i promicanju zdravlja, raditi nauspostavi Fonda za prevenciju bolesti i promicanje zdravlja koji bi prikupljanjem posebnihporeza i taksi na po zdravlje πtetne proizvode osigurao potrebna sredstva za snaæni razvojpreventive

• Izgradnja se treba odvijati kroz najmanje dvije faze. U prvoj fazi predlaæe seizgradnja IKT rjeπenja s minimalnim setom atributa koji bi obuhvatio najvaænije informacijeo postojeÊim preventivnim aktivnostima i njihovim rezultatima. Druga faza razvoja registrapreventivnih aktivnosti podrazumijeva reguliranje sekundarne uporabe podataka iz eksternihbaza podataka (u kojima se nalaze podaci prikupljeni u okviru pojedinih preventivnihaktivnosti, npr. Cezih, registar za rak i sl.). Interoperabilnost sa sliËnim inicijativama u svijetukorisna je te ju je potrebno uzeti u obzir

• S obzirom na opseænost i zahtjevnost projekta potrebno je pilotiranje na dijeluaktivnosti. Za poËetak je potrebno obuhvatiti preventivne aktivnosti iz podruËja kroniËnihnezaraznih bolesti (KVB, DM, tumori, KOPB, mentalne, ozljede) te obuhvatiti sljedeÊe riziËneËimbenike: puπenje, alkohol, tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana, hipertenzija, hiper-lipidemija, debljina, uz dodatna polja: spol, dobna skupina, ugroæene populacije, demografskoobiljeæje, slobodno polje, nositelj, izvor financiranja, razina provedbe (predloæak dostupanza suicide)

Tablica 1.

preventiva u hrvatskoj

41

bolesti?, na kojoj su o istraæivanjima kroniËnihnezaraznih bolesti u Hrvatskoj, odnosnoiskustvima projekta HZA, govorili voditeljprojekta prof. emeritus Silvije VuletiÊ, dr. sc.Ognjen BrboroviÊ i dr. sc. Sanja MusiÊMilanoviÊ. Nakon njihovih predavanja pred-stavljeni su neki od aktualnih preventivnihprograma u Hrvatskoj. Trenutno stanje, pro-bleme te moguÊa rjeπenja iznijeli su: dr. SanjaPredavec za program ranog otkrivanja rakadebelog crijeva, prof. dr. Boris BrkljaËiÊ zaNacionalni program ranog otkrivanja rakadojke - Mamma, dr. sc. Tamara PoljiËaninza Nacionalni program zdravstvene zaπtiteosoba sa πeÊernom boleπÊu, prof. dr. Miro-slava KatiËiÊ za Akcijski plan za prevenciju ismanjenje prekomjerne tjelesne teæine i prim.Joπko Zekan, dr. med., za Nacionalni pro-gram ranog otkrivanja raka vrata maternice.

ZakljuËciTjedna preventive 2012.

Tjedan preventive 2012. zavrπio jeraspravom na kojoj je u prvom redu prepozna-

Simpozij „Prevencija?Mi to moæemo!"

U Starogradskoj vijeÊnici odræan je4. travnja u 2012. struËni skup pod nazivomPrevencija? Mi to moæemo! na kojem su uzministra zdravlja prof. dr. Rajka OstojiÊa su-djelovali i ministar znanosti, obrazovanja isporta Æeljko JovanoviÊ, predsjednik HAZU-a akademik Zvonko KusiÊ, prof. emeritusSilvije VuletiÊ, dr. sc. Sanja MusiÊ MilanoviÊ,akademik Pavle Rudan, akademkinja VidaDemarin te dekan MEF-a u Zagrebu prof. dr.Davor MiliËiÊ.

Skupu je prethodila konferencija zatisak na kojoj se πiroj javnosti pokuπalo pri-bliæiti problem kroniËnih nezaraznih bolestiu Hrvatskoj te daljnji koraci u njihovoj pre-venciji.

Posljednji dan u sklopu programaTjedna preventive 2012. odræana je na ©NZ„Andrija ©tampar" radionica pod nazivom ©to(i kako) Ëiniti u prevenciji kroniËnih nezaraznih

ta potreba da se prevenciji bolesti posvetiznaËajno veÊi prostor te da se osnaæivanjem,povezivanjem i investiranjem preventivi vratimjesto koje joj pripada.

Naime, malo je djelatnosti na Ëijupovijest hrvatsko druπtvo moæe biti tako po-nosno kao na javno zdravstvo. Pionirskipothvati i svjetska prepoznatljivost preven-tivnog djelovanja nisu nam samo bogatonaslijee veÊ obveza i orijentir koji nam govorida uvijek moramo viπe i bolje.

Prevencija bolesti bila je i ostalaugraena u sve segmente zdravstvenog dje-lovanja u Hrvatskoj.

U konaËnici, razvojem UPA sustavaomoguÊit Êe se obuhvat informacija o preven-tivnim programima koji se provode u zaje-dnici, a prikupljene informacije Êe pomoÊi pla-niranju novih programa i stvaranju suradnemreæe struËnjaka i organizacija.

•••••

bolesti te da je ove godine za sve preventivneakcije osigurano 16 milijuna kuna. Na æalost,preventive nije bilo zadnjih desetak godina iizgubila se ta kljuËna uloga zaπtite zdravlja.Mi smo ove godine izrazito ponosni πto Êemonapokon zapoËeti program prevencije kar-cinoma grliÊa maternice koji vodi dr. JoπkoZekan, i πto Êemo u postojeÊe programe na-pokon ukljuËiti Ëitavu populaciju, naglasio jeministar zdravlja.

Prioritet je Ministarstvaznanosti uvoenjezdravstvenog odgoja

Ministar znanosti, obrazovanja isporta doc. dr. sc. Æeljko JovanoviÊ izjavio je

• Ovoga smo trenutka svi zajednospremni uhvatiti se u koπtac s glavnim zdrav-stvenim problemima u Hrvatskoj, a to su deb-ljina i na drugom mjestu puπenje, istaknulaje dr. sc. Sanja MusiÊ MilanoviÊ, jedna odinicijatora Tjedna preventive na konferencijiza novinare odræanoj 4. travnja.

Tjedan preventive s temom ''Ima-mo li snage za suzbijanje kroniËnih nezaraznihbolesti u Republici Hrvatskoj?'' odræan je od29. oæujka do 5. travnja u Zagrebu. Viπe o sa-mim dogaajima i zakljuËcima radionica odr-æanih u sklopu Tjedna preventive te done-senih preporuka proËitajte u posebnom Ëlan-ku u ovom broju LN-a.

Ministar zdravlja prof. dr. sc. RajkoOstojiÊ smatra da Hrvatska ima dovoljnosnage, da moæe suzbiti kroniËne nezarazne

da se u svojoj lijeËniËkoj karijeri bavio pre-vencijom debljine i kardiovaskularnih bolestite da sada kao ministar vodi resor u kojem sezaista kroz preventivu moæe pokazati u kojojmjeri moæemo unaprijediti naπe zdravlje.Zdravlje mladih prioritet je i zadatak odgo-vornih odraslih. Kada je rijeË o mladima, ali io svim ranjivim skupinama koje nisu u stanjusame rijeπiti svoje probleme i zadovoljiti svojepotrebe, onda je neophodna intersektorskasuradnja. U ovom sluËaju to je suradnja Mini-starstva zdravlja, Ministarstva znanosti, obra-zovanja i sporta te, vrlo bitna, suradnja s me-dijima.

Posebno æelim naglasiti da je iSvjetska zdravstvena organizacija, kada je upitanju zdravlje mladih, istaknula kao cilj dado 2020. godine mladi trebaju biti zdraviji,imati veÊe moguÊnosti usvajanja æivotnihsposobnosti i donoπenja zdravog izbora te bitiosposobljeni za preuzimanje druπtvene iekonomski uspjeπne uloge u zajednici. Dakle,moraju imati znanje. Znanje je moÊ, a ovodruπtvo je druπtvo znanja. Æelimo li biti zdravijii moÊniji moramo usvajati informacije i znanjakroz zdravstveni odgoj. Na pitanje jesmo li ustanju boriti se protiv kroniËnih nezaraznihbolesti, ministar zdravlja je odgovorio: Da,jesmo, i hoÊemo, i moæemo. Stoga Ministar-stvo znanosti, obrazovanja i sporta kao jedanod svojih prioriteta u ovom mandatu istiËeuvoenje zdravstvenog odgoja. Skupina vrlodobrih struËnjaka saËinila je kompletnuanalizu svih sadræaja zdravstvenog odgoja uosnovnim i srednjim πkolama i na temelju toga

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Joπ o prvom Tjednu preventive

Imamo li snage za suzbijanjekroniËnih nezaraznih bolestiu Republici Hrvatskoj?

Za sve preventivne akcijeosigurano 16 milijuna kuna

42

Na prvome mjestu debljina,a slijedi je puπenje

Prof. emeritus Silvije VuletiÊ pod-sjetio je na rezultate hrvatske zdravstvene an-kete i na javnozdravstveni program koji se sa-stoji od nekoliko projekata. Nosioci tog pro-grama, odnosno ©NZ Andrija ©tampar i Hr-vatski zavod za javno zdravstvo, zapoËeli sus njim gotovo prije deset godina.

Hrvatska doæivljava ono πto su svezapadne zemlje veÊ poËele doæivljavati. Nai-me, riziËno ponaπanje graana izrazito se po-veÊava. Populacija se sve neadekvatnije hranii manje se kreÊe tako da fiziËka neaktivnostpostaje glavna varijabla epidemioloπkih istra-æivanja, uz puπenje i alkohol, i sve je to umo-tano u mediju jednog distresa. Anketom su2002./2003. procijenjeni riziËni faktori u po-pulaciji Republike Hrvatske, πto je uËinjeno nareprezentativnom uzorku od 9070 stanovnika,a pokazala je da su problemi vezani uz preva-lenciju sve veÊe debljine. I drugo, ona je nau-zorku od 3200 stanovnika pratila procespetogodiπnjeg starenja i time dobila trend,incidenciju i brzinu promjena. Rezultati suneugodni i ako se takav trend nastavi a sustavzdravstvene zaπtite se na neki naËin ne upleteu taj proces - sasvim sigurno Êemo 2020. imatistanje kakvo danas prevladava u SAD-u,objasnio je VuletiÊ.

Dr. sc. Sanja MusiÊ MilanoviÊ, kojaje vodila akcije nacionalne javnozdravstveneakcije ''Reci da nepuπenju!'' i projekt ''Æivjetizdravo'' pri Ministarstvu zdravstva, istiËe kakobi ovog trenutka trebalo djelovati na jedanjedini Ëimbenik rizika - na debljinu.

Prema europskoj strategiji ovogtrenutka postoje Ëetiri bihevioralna rizika nakoja treba djelovati, a to su puπenje, prehrana,alkohol i tjelesna neaktivnost, te tri bio-medicinska: debljina, hipertenzija i dislipi-demija. U Hrvatskoj zdravstvenoj anketi jedino

Êe izraditi kvalitetan projekt koji Êe omoguÊitida zdravstveni odgoj postane sastavni dioπkolskog kurikuluma. Zdravstveni odgojpredstavlja prevenciju debljine, bolesti srca,tj. prevenciju svih kroniËnih nezaraznih bo-lesti, zaπtitu mentalnog zdravlja, prevencijubolesti ovisnosti, zaπtitu reproduktivnogzdravlja, prevenciju spolno prenosivih bolesti,neæeljenih trudnoÊa... Zdravstveni odgoj unaπim πkolama jamËi zdraviju i sretniju Hrvat-ske. Moj moto je, kada je rijeË o zdravstvenomodgoju, da je to borba za Ëovjeka koji Êe zna-njem i vjeπtinama upravljati svojim zdravljemi tako se boriti za svoju osobnu slobodu, istak-nuo je ministar znanosti.

HAZU Êe poduprijetisve javnozdravstvenei preventivne akcije

Hrvatska akademija znanosti i um-jetnosti (HAZU) u ovom sluËaju ima dvostrukuulogu, naglasio je predsjednik HAZU-a prof.dr. sc. Zvonko KusiÊ.

Andrija ©tampar je bio predsjednikAkademije deset godina poslije rata, a u jav-nosti je zanemareno da je on i jedan od naj-znamenitijih Hrvata koji je stvorio potpunonovu koncepciju. Hrvatska, odnosno tadaJugoslavija, bila je prepoznata po javnomzdravstvenom sustavu koji je tada dominiraosvijetom i kopirao se. »injenica je da smo tozaboravili, upozorio je KusiÊ.

Doπlo je razdoblje kada je domi-nirala kliniËka medicina, atraktivni operacije,skupi lijekovi, a preventiva je bila zanemarenai podcijenjena.

Tjedan preventive, a posebno pri-sutnost dvaju ministara, budi optimizam dato neÊe biti kao do sada, odnosno samo kam-panjski. Potrebna je zapravo jedna nova para-digma - promjena druπtvene svijesti, i ona tre-ba iÊi od odgoja i obrazovanja, ministarstva,a ne smije biti prepuπtena samo ©NZ-u An-drija ©tampar ili Hrvatskom zavodu za javnozdravstvo.

HAZU je potpuno otvorena orga-nizacija, nije viπe ceremonijalna, okrenuta jebuduÊnosti i smatra svojim poslanjem i ob-vezom da se ukljuËi u rjeπavanje aktualnihdruπtvenih problema.

Ovo je jedan vaæan problem i neÊeto biti tako lako rijeπiti kao πto nam se Ëini. Mimoramo mijenjati svijest graana, a tu sumediji kljuËni.

HAZU Êe kroz svoj razred za medi-cinske znanosti podupirati sve javnozdrav-stvene i preventivne akcije, zakljuËio je KusiÊ.

je πto nismo mjerili dislipidemija jer za to nis-mo imali dovoljno financijskih sredstava.

U podlozi vodeÊih kroniËnih neza-raznih bolesti, kako u Hrvatskoj tako i u dru-gim razvijenim druπtvima, pet je osnovnih uz-roËnika: kardiovaskularne bolesti, πeÊernabolest, kroniËna opstruktivna pluÊna bolest,mentalne bolesti i izdvojeno imamo i najËeπÊasjela tumora. A u podlozi svih vodeÊih bolestileæi debljina. Problem debljine u Hrvatskoj jeiznimno velik prema naπim rezultatima i 20posto ljudi ima ovog trenutka debljinu. Nagodiπnjoj razini, ako rezultate s naπeg uzorkaprojiciramo na ukupnu populaciju, onda svakegodine oko 1,5 posto osoba starijih od 18 go-dina ulazi u kategoriju osoba s debljinom.

Prema tome, rijeË je o galopiraju-Êem problemu kojem definitivno nismo stalina kraj i Ëini mi se da je ovo trenutak u kojemse s time hvatamo u koπtac. Vrlo rado se svireferiramo i pozivamo na Andriju ©tamparakad nam to odgovara. »ini mi se da je ovo tre-nutak u kojem poËinjemo provoditi neπto πtoje ©tampar provodio poËetkom proπlog sto-ljeÊa. Evo samo jedan primjer! ©tampar jeuveo termin socijalne bolesti, a debljina jeklasiËna socijalna bolest po dva svoja aspekta:socijalno je uvjetovana i odnosi se na cijelupopulaciju.

©tampar je uveo i termin socijalnepedagogije, a ministar JovanoviÊ je poËeouvoditi socijalnu pedagogiju. Prema tome neotkrivamo toplu vodu, veÊ smo ovog trenutkaspremni da se svi zajedno uhvatimo u koπtacs glavnim problemima, a to su na prvomemjestu debljina a na drugome puπenje, izjavilaje MusiÊ MilanoviÊ

Podsjetimo, LijeËniËke novine suveÊ 2005. u broju 43 od 15. listopada bilemeu prvim medijima koji su upozorili na pre-komjernu teæinu hrvatskih graana.

Borka Cafuk

preventiva u hrvatskoj

43

potrebno je formiranje radne skupine koja Êebiti zaduæena za detaljnu razradu plana i im-plementaciju sustava po fazama. Radna sku-pina Êe, ovisno o podruËju koje Êe biti razma-trano, u pojedinim fazama svog djelovanjaukljuËivati meritorne struËnjake drugih granau cilju sveobuhvatne i detaljne analize i spe-cifikacije razmatranog dijela sustava (npr. za-konodavstvo, financije, ...). Osnovu radneskupine Ëini organizacijski odbor radionice(e-mail: hcjz@hzjz.hr). Ona Êe do 1. lipnja ut-vrditi vremenski plan aktivnosti, rokova i od-govorne osobe. ZakljuËci radionica i smjernicete predstojeÊi zadaci za radnu skupinu susljedeÊi:

• Sustav preventive u zavodima zajavno zdravstvo preoptereÊen je te je potreb-no osiguravanje dodatnih resursa (ili re-aloka-cija resursa) za njihovo provoenje. Takoerje potrebno aktivnije ukljuËiti primarnu zdrav-stvenu zaπtitu, posebice patronaæne sestre,ali pod struËnim vodstvom javnozdravstvenihstruËnjaka i æupanijskih zavoda za javnozdravstvo na Ëelu s HZJZ-om.

• Definirati poslovne procese teizdvojiti linearne procese u sustavu prevencije.

• Jasno definirati preventivneaktivnosti i njihov opis ukljuËiti u zakonskuregulativu.

• S obzirom na opseænost i zahtjev-nost projekta pilotirati dio aktivnosti. Za po-Ëetak obuhvatiti preventivne aktivnosti iz pod-ruËja kroniËnih nezaraznih bolesti (KVB, DM,tumori, KOPB, mentalne, ozljede) i riziËneËimbenike - puπenje, alkohol, tjelesna neaktiv-nost, nepravilna prehrana, hipertenzija, hiper-lipidemija, debljina, uz dodatna polja - spol,dobna skupina, ugroæene populacije, demo-grafsko obiljeæje, slobodno polje, nositelj,izvor financiranja, razina provedbe (predloæakdostupan za suicide).

• Evaluacija je izrazito vaæna te jepotrebno oformiti neovisno edukacijsko tijelokada organizacijski i financijski preduvjetibudu zadovoljeni.

• Sporazumom izmeu kljuËnihdionika (MZ, HZJZ,HZZO, mreæa ZZJZ) osigu-rati 80 000 kn za uspostavu inicijalnog tehno-loπkog rjeπenja.

• Sve je viπe preventivnih programakoji se Ëesto meusobno preklapaju, a da pri-tom oni koji ih provode ne znaju jedni za dru-ge. To istovremeno pridonosi i neracional-nom troπenju postojeÊih resursa i ponekadzbunjuje javnost. ZakljuËci 2. Hrvatskog kon-gresa preventive i unapreenja zdravlja odr-æanog 3. travnja (Kumulativni izvjeπtaj Znan-stvenog odbora Kongresa 25. travnja dostu-pan na http://www.zdravi-gradovi.com. hr/media/42696/izvjestaj-znanstveni-odbor.pdf)i poglavlje 12. Strateπkog plana razvoja javnog zdravstva (dostupno 25. travnja na http://www.zdravlje.hr/ministar stvo/strateski_plan_razvoja_javnog_zdravstva_za_ razdoblje_2011_2015) naglaπavaju potrebu uspostaveRegistra preventivnih projekata i programaodnosno sustava upravljanja preventivnimaktivnostima (UPA) te je radionica Upravljanjepreventivnim aktivnostima (UPA), organi-zirana u sklopu Tjedna preventive 2012.,aktivni nastavak navedenih inicijativa.

Radionica je odræana 3. travnja na©NZ-u „Andrija ©tampar" u organizaciji Hr-vatskog druπtva za javno zdravstvo HLZ-a,Hrvatskog epidemioloπkog druπtva HLZ-a,Sekcije za kroniËne nezarazne bolesti HED-a,Hrvatskog druπtva za πkolsku i sveuËiliπnu me-dicinu HLZ-a, HD-a za medicinsku informa-tiku, ©NZ-a „Andrija ©tampar" i HZJZ-a, uzaktivno sudjelovanje brojnih preventivnihstruËnjaka. Nakon uvodnih plenarnih preda-vanja sudionici su raspravili potrebu i naËineuspostave Registra preventivnih aktivnostikao alata za poticanje, usmjeravanje i koordi-naciju preventivnih aktivnosti u zajednici uokviru nekoliko radionica.

Osnovno pitanje rasprave bilo je:Moæemo li u Hrvatskoj dogovoriti naËinevidentiranja projekata o preventivnim, od-nosno javnozdravstvenim projektima/aktiv-nostima, odnosno upravljanja preventivnimaktivnostima? Sudionici svih radionica su sesloæili da su evidentiranje i evaluacija projekatao preventivnim aktivnostima u Hrvatskoj po-trebni i da je navedeni sustav moguÊe i pot-rebno uspostaviti. S obzirom na potrebu dalj-njeg specificiranja i provoenja aktivnosti

• Uspostava Fonda za prevencijubolesti i promicanje zdravlja omoguÊila bi odr-æivost sustava za upravljanje preventivnimaktivnostima te je daljnje aktivnosti potrebnousmjeriti u cilju njegove uspostave (sredstvabi djelomiËno bila osigurana i iz samih proje-kata - svaki preventivni projekt morao bi pred-vidjeti sredstva za recenziju i evaluaciju).

• Uspostaviti posebnu jedinicu zaprijavu i praÊenje projekata prema EU-u idrugim fondovima.

• Radom UPA morao bi koordiniratiodbor sastavljen od predstavnika kljuËnih dio-nika te je potrebna njegovo formiranje.

• UPA je potrebno uvrstiti u GPP2013. i ostale zakonske akte koji regulirajuzdravstvene statistiËke aktivnosti kao redovitoistraæivanje.

• Definirati Zakon o prevenciji bo-lesti i promicanju zdravlja te Pravilnik o Fonduza prevenciju bolesti i promicanje zdravlja

• Izgradnju odvijati kroz najmanjedvije faze. U prvoj se predlaæe izgradnja re-gistra preventivnih aktivnosti s minimalnimsetom atributa za opis projekta (odnosno pre-ventivne aktivnosti), a projekte koji se finan-ciraju javnim novcem predstaviti svojim rezul-tatima u registru (registar mora imati bar je-dan atribut koji se odnosi na rezultat svakepojedine preventivne aktivnosti). Druga fazarazvoja registra podrazumijeva reguliranjesekundarne uporabe podataka iz eksternihbaza podataka (u kojima se nalaze podaciprikupljeni u okviru pojedinih preventivnihaktivnosti, npr. Cezih, registar za rak i sl.).

• Interoperabilnost sa sliËniminicijativama u svijetu korisna je te ju je pot-rebno uzeti u obzir.

U konaËnici, razvojem UPA sustavaomoguÊit Êe se obuhvat podataka o preven-tivnim programima koji se provode u zajed-nici, a prikupljeni podatci pomoÊi Êe planira-nju novih programa i stvaranju suradne mreæestruËnjaka i organizacija.

Potrebna je, dakle, daljnja aktivnauspostava sustava u okviru interinstitucionalnesinergistiËke i poticajne intervencije. »lanciu kojima se raspravljaju pojedine dimenzijeuspostave UPA (organizacijska pitanja, legisla-tiva, financijski okvir, evaluacija, determinantei IKT u UPA) bit Êe objavljeni u HrvatskomËasopisu za javno zdravstvo.

Pozivamo sve zainteresirane nasuradnju u procesu uspostave UPA. Svojeprijedloge i primjedbe moæete poslati naadresu H»JZ-a (hcjz@hzjz.hr).

Organizacijski odbor Radionice“Upravljanje preventivnim aktivnostima”

•••••

Upravljanjepreventivnimaktivnostima

preventiva u hrvatskoj

like, bila je tema radionice dipl. zn. UroπaZafoπnika.

P r i o r i t e t e z b r i n j a v a n j a uobjedinjenom hitnom bolniËkom prijemuprema meunarodno priznatom modelutrijaæe prezentirali su dr. Gordana SlavetiÊ,bacc. med. techn. Damir VaæaniÊ i dipl. med.teh. Marina FriπËiÊ iz objedinjenog hitnogprijema koprivniËke OB ''Dr. Tomislav Bardek'',koji su edukaciju za bolniËku trijaæu zavrπili uAustraliji.

O potrebi πire uporabe automat-skog vanjskog defibrilatora, koji nakonsvladane kratke edukacije mogu upotrebljavatii laici, govorili su dipl. zn. Boπtjan »avniËari dr. Dario ©vajda.

Niz zanimljivih predavanja vezanihuz spremnost na sve izazove koje donosi turis-tiËka sezona - od uobiËajenih postupaka spa-πavanja æivota do ugriza otrovnica, utapanjai nesreÊa pri ronjenju - priredili su doc. dr. sc.prim. Nenad KaranoviÊ, doc. dr. sc. MladenCarev i dr. Hrvoje StipanËeviÊ.

U sklopu Kongresa prezentirana jeknjiga Smjernice za rad izvanbolniËke hitnemedicinske sluæbe, koje pokrivaju cijeli spektarstanja s kojima se svakodnevno susreÊe timhitne medicinske sluæbe i predstavljaju jedin-stvenu medicinsku literaturu na podruËjuHrvatske, priopÊio je Hrvatski zavod za hitnumedicinu. Knjigu su u sklopu Projekta unaprje-enja hitne medicinske sluæbe i investicijskogplaniranja u zdravstvu uredili Ëlanovi struËneradne skupine Ministarstva zdravlja premapredloπku UK Ambulance Service Clinical Prac-tice Guidelines, a namijenjena je radnicimahitne medicinske sluæbe i ukupnoj medicinskojjavnosti. IzdavaËi knjige su Ministarstvo zdrav-lja i Hrvatski zavod za hitnu medicinu.

U priopÊenju se istiËe da Smjerniceosiguravaju okvir za odgovarajuÊi standardpruæanja hitne medicinske skrbi temeljen naznanstvenim dokazima pojaπnjavajuÊi sveaspekte zbrinjavanja hitnih medicinskih stanjau odraslih, specifiËnih metoda lijeËenja, odræa-vanja æivota u odraslih, zbrinjavanja hitnih sta-nja u traumi odraslih i zbrinjavanja hitnih sta-nja u porodiljstvu i ginekologiji te hitnih stanjau djece, odræavanja æivota u djece, kao i zbri-njavanja ærtava zlostavljanja. Posebnu pozor-nost posveÊuje etiËkim pitanjima u hitnojmedicini i dostupnim lijekovima.

Smjernice su uredili Ëlanovi struËneradne skupine za edukaciju doktora medicine,medicinskih sestara i tehniËara u djelatnostihitne medicine pod vodstvom dr. sc. IngridBoπan - Kilibarda, i dr. Radmile Majhen Uje-viÊ. U UredniËkom odboru hrvatskog izdanjasu: dr. Branka Bardak, prim. mr. Maja Grba-BujeviÊ, med. teh. Miljenko Gvoæak, dr.Hrvoje Kniewald, dr. Branka TomljanoviÊ imr. sc. Rajka Turk. Recenzenti su prof. dr. sc.Julije MeπtroviÊ, prof. dr. sc. ©tefek Grmeci prim. Mirjana LonËariÊ - Katuπin.

•••••

45

novosti sa struËnih skupova

• Prvi Kongres hitne medicine smeunarodnim sudjelovanjem odræan je uorganizaciji Hrvatskog druπtva za hitnu medi-cinu HLZ-a i Hrvatske udruge medicinskihsestara i Druπtva hitne medicinske pomoÊi apod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja,Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu iSplitsko-dalmatinske æupanije od 19. do 21.travnja u Trogiru.

Kongres je zamiπljen kao poveznicasvih zdravstvenih radnika koji sudjeluju u pru-æanju hitne medicinske skrbi. Izmeu ostalog,dr. Radmila Majhen UjeviÊ upoznala je su-dionike Kongresa s radom prijavno-dojavnejedinice, a predavanje je odræala i voditeljicaOdjela hitne medicinske komunikacije u St.Olavs bolnici u Trondheimu (Norveπka) Kris-ten Mo Haga.

Hrvatski indeks hitnog zbrinjava-nja, Ëijom se implementacijom æeli postiÊi dasvi pacijenti budu na vrijeme prepoznati izbrinuti, izraen je upravo prema norveπkomindeksu. Svjetska praksa suoËavanja sa stre-som, Ëija akumulacija izaziva ozbiljne nepri-

1. Kongres hitne medicines meunarodnimsudjelovanjem

Objavljene Smjernice za radizvanbolniËke hitne

medicinske sluæbeBorka Cafuk

Iz a

lbum

a pl

anin

arsk

og k

luba

HLZ

-a: N

a hr

ptu

Mos

ora

novosti sa struËnih skupova

46

Ta bas pobjeda hrvatske rinologijejoπ viπe obavezuje da ispunimo obeÊanje kojesmo dali danog na 1. Hrvatskom rinoloπkomkongresu. Takoer, na taj Êe naËin svi kon-gresi do organizacije kongresa Europskogrinoloπkog druπtva biti trening i predigra togavelikog dogaaja.

Tako smo shvatili i 2. Hrvatski rino-loπki kongres. Cilj mu je bio unaprijeditiznanja i vjeπtine hrvatskih rinologa, ali i svihostalih sudionika.

Novost je na ovome kongresu bila„zemlja partner".

Cilj je ove ideje da se u bilateralnimrazmjenama iskustva i znanja vezanih zastruku dva nacionalna rinoloπka druπtva boljeupoznaju i tako zajedniËki pridonesu una-preenju nacionalnih rinologija. PoËaπÊeni

• 2. Hrvatski rinoloπki kongres smeunarodnim sudjelovanjem odræan je od23. do 25. veljaËe u Zagrebu, u organizacijiRinoloπke sekcije Hrvatskog druπtva za oto-rinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata i podpokroviteljstvom Europskog rinoloπkog druπ-tva. Predsjedao mu je prof. dr. Tomislav Bau-doin, a poËasni predsjednik bio je prof.dr. Li-vije Kalogjera.

Kad smo 2010. organizirali 1. Hr-vatski rinoloπki kongres, obeÊali smo stvorititradiciju dobrih rinoloπkih kongresa. U meu-vremenu je Hrvatska izborila organizaciju 26.Kongresa Europskog rinoloπkog druπtva (ERS- European Rhinilogic Society) i 33. ISIAN-a(International Symposion on Infection andAllergy of the Nose), koji Êe se odræati u Dub-rovniku 2016.

smo time πto je naπ prvi partner bila Bugarska.Predstavnici Bugarskog rinoloπkog druπtva iBugarskog druπtva za ORL i kirurgiju glave ivrata, predvoeni predsjednicima tih dvijudruπtava dali su znatan doprinos ovomeKongresu.

Program 2. Kongresa sastojao se od11 okruglih stolova i poster sekcije. Imali smosudionike iz 12 zemalja iz Europe i iz SAD-a.Bilo je oko 50 uglednih pozvanih predavaËate oko 180 polaznika. Tijekom Kongresa orga-niziran je i 1. TeËaj iz navigacijske endoskopskesinusne kirurgije (NESS) na kojem je 15polaznika imalo priliku vjeæbati na modelimabaziËnu i naprednu endoskopsku sinusnukirurgiju i kirurgiju lubanjske osnovice uz po-moÊ navigacijskog sustava.

Na Kongresu je bilo rijeËi o najno-vijim saznanjima o bolestima nosa i parana-zalnih πupljina, o najsuvremenijim dijagnos-tiËkim metodama te o konzervativnom i ki-rurπkom lijeËenju tih bolesti.

Prema miπljenju polaznika kongresje ispunio zadane ciljeve.

•••••

2. Hrvatskirinoloπki kongres

Tomislav Baudoin

sestara i tehniËara bilo je 12 predavaËa, uzedukacijski teËaj za medicinske sestre itehniËare koji je organizirala tvrtka „RichardWolf". Glavna tema bila je endoskopsko lije-Ëenje urolitijaze. Prof. dr. Shanaz Allousi i dr.Christoph Lang iz NjemaËke i dr. Mario©unjara iz Hrvatske uspjeπno su izveli 6endoskopskih operacija koje smo imali prilikeuæivo gledati u kongresnoj dvorani hotelaOlympia.

Prikazali smo operaciju perkutanenefrolitotripsije, ureterorenoskopiju najmoder-nijim semirigidnim i fleksibilnim instrumen-tima, destrukcija bubreænih konkremenataHolmium laserom i fotodinamiËki PDD dija-gnostiËki sustav koji sluæi za bolje i ranije otkri-vanje karcinoma mokraÊnog mjehura. Ovajse postupak temelji na interakciji izmeu

• Od 19. do 22. travnja odræan jeu Hotelu Olympia u Vodicama meunarodnikongres Endourology today u organizacijiOdjela kirurgije i urologije OpÊe æupanijskebolnice ©ibenik i Hrvatskog uroloπkog druπtva.Sudjelovalo je oko 300 lijeËnika iz 12 europ-skih zemalja. Predavali su vodeÊi europskistruËnjaci iz endourologije, meu njima prof.dr. Æeljko Kaπtelan, prof. dr. Ali Riza Kuraliz Turske, dr. Sandi Poteko i prim. dr. NadoVodopija iz Slovenije, prof. dr. Shanaz Allou-ssi iz NjemaËke, prof. dr. Milan Hora iz»eπke, prof. dr. Dimitar Mladenov iz Bugar-ske, prof. dr. Anastasios Kollias iz GrËke,prof. dr. Peter Tenke iz Madæarske, prof. dr.Ioan Coman iz Rumunjske, a svoje je radovepredstavilo joπ 30-ak urologa iz Hrvatske i ju-goistoËne Europe. Na Simpoziju medicinskih

svjetla odgovarajuÊe valne duljine i stanicatumora selektivno obogaÊenih tvarima. Tetvari stvaraju fluorescentne kontraste tijekomPDD-a, πto urologu omoguÊava bolju de-tekciju i minimalnih, jedva vidljivih tumorskihpromjena na sluznici mokraÊnog mjehura.

Mnogi kolege iz inozemstvagovorili su o robotskoj kirurgiji, koja je danasvrlo moderna tema u europskoj urologiji. UHrvatskoj se robotska kirurgija joπ uvijek nijerazvila, vjerojatno zbog pooteπkoÊa s investi-ranjem, no moæda je baπ to tema za sljedeÊi,drugi meunarodni skup pod nazivom "En-dourology today".

Tvrtka Richard Wolf organizirala jeradionicu upoznavanja i rukovanja s endo-skopskim instrumentima (semirigidni i flek-sibilni ureterorenoskopi i nefroskopi) krozkoju je proπlo 60 kolega urologa. Svoje proiz-vode izlagalo je 37 tvrtki.

Svi sudionici kongresa sloæni su uocjeni da je skup bio vrlo zanimljiv i eduka-tivan, sa znaËajnim meunarodnim sudje-lovanjem.

Za Organizacijski odbor:dr. Daniel ReljiÊ i dr. Marin PaiÊ,

©ibenik•••••

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Meunarodni kongres„Endourology today"u ©ibeniku

novosti sa struËnih skupova

47

bila idealna prilika da spoji ugodno s korisnim,nauËi πto je novo u podruËju kirurske pato-logije, upoznaju vrhunski struËnjaci s klinikeMayo te ujedno vide Zagreb i okolni dijeloviHrvatske.

Predavanja su bila skoro sva u stan-daridiziranom formatu a zapoËinjala su pri-kazom nekog kliniËkog sluËaja. PredavaËi susvoje mikroskopske preparate za svaki sluËajposlali raËunalskim struËnjacima KlinikeMayo, koji su iz njih onda napravili elektroniË-ku kopiju ("virtual slide").

Te elektroniËke preparate su struË-njaci s Klinike prenijeli na DVD disk, koji suonda dali sudionicima simpozija. Kako je bilo38 sluËajeva, svaki je sudionik dobio elektro-niËku kopiju 38 mikroskopskih preparata.Zatim je svaki sudionik mogao otvoriti na

• Grupa patologa iz Klinike Mayo(Rochester, Minnesota, SAD) odræala je odprvog do Ëetvrtog svibnja ove godine 38 pre-davanja u zagrebaËkom hotelu Westin.

Predavanja su bila dio Devetna-estog meunarodnog simpozija kirurπke pa-tologije, tradicionalnog poslijediplomskogseminara koji Klinika Mayo organizira svakegodine za patologe iz cijelog svijeta.

Svih sedmoro predavaËa bili su sKlinike Mayo, osim mene kome su dodijelilipoËasnu titulu predavaËa uzvanika. Pretpos-tavljam da je razlog mog ukljuËenja u zag-rebaËki simpozij bila svima poznata Ëinjenicao mojoj vezi s hrvatskim patolozima, πto su ipotvrdili molbom da posluæim kao veza s pa-tolozima u Hrvatskoj i zagrebaËkim Medicin-skim fakultetom. Svoj sam zadatak „odradio"time sto sam odræao tri predavanja i povezaoorganizatore simpozija s patolozima u Zagre-bu. Kako je kotizacija za svakog sudionika bilapreko 800 dolara, zamolio sam organizatoreda poklone zagrebaËkim patolozima po petulaznica za svaki dan. Preko profesora SvenaSeiwertha napravili smo zatim listu od 20mlaih patologa, sa svih odjela za patologijuu Zagrebu. S te je liste svakoga dana njihpetero prisustvovalo naizmjence predavanji-ma od 7:30 do 13:00 sati. Neki su doπli i viπeputa jer ulaz u dvoranu za predavanja nisuprestrogo kontrolirali.

Osim toga, organizatori su pozvalina sveËanu veËeru na dan otvorenja simpozijanekoliko profesora patologije, prodekana,aktualne i bivπe dekane Fakulteta u duhudugogodiπnje suradnje Klinike Mayo s hrvat-skim lijeËnicima i biomedicinskim znanstve-nicima.

Na simpoziju je ukupno prisustvo-valo 160 patologa, ne ubrajajuÊi onih 20 do-maÊih patologa koji su sudjelovali naizmjen-ce. VeÊina sudionika bila je iz sjeverne Ame-rike, no znatan broj ih je doπao i iz zapadneEurope, Bliskog istoka i Australije. U razgovorusa sudionicima pitao sam mnoge zbog Ëegasu doπli u Zagreb. NajËeπÊi odgovor je bio:Zbog ugleda Klinike Mayo i zajamene visokerazine predavanja te zbog toga πto se simpozijodræavao u Zagrebu. Drugim rijeËima, ovo je

svom raËunalu s DVD diska svaki pojedini pre-parat te ga prouËavati do mile volje, pokazatiga svojim kolegama ili ga elektroniËki poslatiprijateljima diljem svijeta, kao neku vrstutelepatologije.

PredavaËi su svaki sluËaj prodisku-tirali u svjetlu moderne dijagnostiËke pato-logije, uz obilnu primjenu ancilarnih tehnikakao sto su imunohistokemija, citogenetika,molekularna biologija itd. Moglo bi se reÊi dasu prikazi sluËajeva bili kao uvod ili izgovor dase u drugom dijelu izlaganja prikaæe suvre-meno stanje znanosti koja je relevantna zarazumijevanje toga kompliciranog sluËaja.

Sva predavanja su sva bila priprem-ljena u Power point formatu, a sudionici su ihdobili snimljene na elektroniËkom mediju,popularnom memori stiku.

Svakako bi trebalo istaknuti da supredavaËi s Klinike Mayo bili oduπevljeni gos-toprimstvom, hranom, piÊem i ljepotom priro-de.

SudeÊi po pljesku predavaËima,mislim da su i ostali sudionici otiπli iz Zagrebaprepuni vrlo ugodnih dojmova.

•••••

SimpozijKlinike Mayo u ZagrebuIvan Damjanov,profesor patologije SveuËiliπta Kansas

Iz a

lbu

ma

pla

nin

ars

kog

klu

ba

HLZ

-a

novosti izmedicinske literature

Inhibitori protonske crpke tijekom trudnoÊe i prevalencija hipospadije kod muπke novoroenËadi•

Infekcija Helicobacterom pylori i trudniËka hiperemeza•

Vazoaktivna terapija akutnog varicealnog krvarenja: meta analiza•

Povezanost planocelularnog karcinoma jednjaka i HPV seroloπkih biljega•

PoremeÊen motilitet æuËnog mjehura i uËinak metforminau pacijentica sa sindromom policistiËnih ovarija

•Uloga akupunkture u lijeËenju funkcionalne dispepsije

•SprjeËavanje krvarenja iz gornjeg probavnog trakta u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom

•ElektriËna kardioverzija atrijske fibrilacije sigurna je i uËinkovita u hitnoj sluæbi

•Albumin za spontani bakterijski peritonitis - samo za visoko riziËne bolesnike

•Upalne bolesti crijeva su znaËajan Ëimbenik rizika za postoperativne tromboembolijske incidente

•'Halo' utjecaj æeluËanog premoπtenja zbog pretilosti pomaæe cijeloj obitelji

•»ak je i blaga anemija povezana sa smrtnim rizikom u nekardiokirurπkih operacija

•JamËi li „single-port" laparoskopija bezbolniji oporavak nego konvencionalna laparoskopija?

•Postoperativne limfociste nakon limfadenektomija

•DrastiËni fetalni ishod uslijed transplacentarnog transfera dasatiniba

kod trudnice oboljele od KML-a•

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

novosti iz medicinske literature

50

poËinje u prvom trimestru trudnoÊe. EtiologijaGH-a i dalje nije poznata, meutim Ëini se daje multifaktorska i rezultat razliËitih stanja. SveveÊi broj znanstvenih dokaza iz dana u dangovori u prilog pozitivnoj korelaciji gravi-ditetne hiperemeze i infekcije s H. pylori teupuÊuje na vaænost njegove detekcije. Prvoistraæivanje koje povezuje ova dva entitetadatira iz 1998. godine.

G. M. Mansour i suradnik iz Kaira2011. publiciraju u Egiptu rezultate svog vrlozanimljivog i vaænog istraæivanja u koje suukljuËili 80 trudnica s GH-om i 80 zdravihtrudnica kao kontrolnu skupinu. 71 trudnicaiz skupinom s GH-om i 24 zdrave trudnice izkontrolne skupine seroloπkim testiranjem bilesu pozitivne na H. pylori. Osam trudnica s GH-om je razvilo intraktabilno povraÊanje, a triod njih imale su i hematemezu.

Ezofagogastroduodenoskopski jeverificiran antralni gastritis i duodenitis kod8 GH pozitivnih ispitanica, a kod dvije su uo-Ëene æeluËane i duodenalne erozije.

Svih 8 trudnica lijeËeno je netera-togenim terapijskim eradikacijskim protoko-lom i atake povraÊanja su se toliko smanjileda se trudnoÊa uredno nastavila do porodazdravog novoroenËeta.

Prema rezultatima te egipatskestudije vrlo je vaæan „screening" za infekcijus H. pylori tijekom trudnoÊe kod sluËajevagraviditetne hiperemeze. Kod intraktabilnihsluËajeva treba provesti neteratogeni terapijskireæim jer se njime znaËajno reducira simpto-matologija i to bez negativnih posljedica zaishod trudnoÊe i zdravlje novoroenËeta.

ImajuÊi u vidu nejasnu i multifa-ktorsku etiopatogenezu GH-a te sve veÊi brojznanstvenih dokaza koji govore u prilog vaæ-nosti infekcije s H. pylori kod GH-a, kliniËarii, posebno, ginekolozi, trebali bi u prvomtrimestru trudnoÊe pomiπljati na vaænost H.pylori. Neinvazivna dijagnostika poputserologije i testa za fekalni H. pylori antigensu jednostavne, jeftine, dostupne i neπkodljivemetode.(Arch Gynecol Obstet. 2011;284(4):843-7.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Vazoaktivna terapijaakutnog varicealnogkrvarenja: meta analiza

• Vazoaktivni lijekovi poput vazo-presina, somatostatina i njihovi analozi (ter-lipresin, vapreotid i oktreotid) Ëesto se koristeu lijeËenju akutnog varicealnog krvarenja.Meutim, rizici i pozitivni uËinci ovakve tera-

pije nisu u cijelosti poznati. M. Wells sa su-radnicima iz University of Western Ontario,London, ON, Canada, publicirao je meta ana-lizu o uËinkovitosti vazoaktivne terapije kodakutnog varicealnog krvarenja. U meta analizusu ukljuËena randomizirana kontroliranaistraæivanja preuzeta iz devet elektroniËkihbaza podataka, a 30 istraæivanja s ukupno3111 ispitanika je zadovoljilo kriterije.

Koriπtenje vazoaktivnih agensa biloje povezano sa znaËajno manjim rizikom za7-dnevni mortalitet (RR 0,74; 95% CI 0,57-0,95; P = 0,02), signifikantnim poboljπanjemhemostaze (RR 1,21, 95% CI 1,13-1,30; P <0,001), smanjenim potrebama za transfu-zijskim lijeËenjem (P < 0.001) i kraÊim traja-njem hospitalizacije (P = 0.007).

Studije nisu pokazale razliku u uËin-kovitosti ovisno o vrsti vazoaktinog lijeka, iakoautori istraæivanja naglaπavaju da se radi o vrloniskoj kvaliteti dokaza. (Aliment Pharmacol Ther. 2012 Apr 8. [Epub aheadof print])

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Povezanostplanocelularnogkarcinoma jednjakai HPV seroloπkih biljega

• Uloga humanog papiloma virusa(HPV) u etiologiji planocelularnog karcinomajednjaka nije posve jasna.

Freddy Sitas sa suradnicima anali-zirao je povezanost izmeu planocelularnogkarcinoma jednjaka i 28 seroloπkih biljega zaHPV izmjerenih u serumu iz 6 studija prove-denih u regijama s razliËitim rizikom za ovajtip karcinoma. IstraæivaËi su testirali serumeod 1561 ispitanika i 2502 kontrolna ispitanikaiz 6 razliËitih studija na protutijela za glavniHPV L1 kapsidni protein i/ili za rane proteineE6 i/ili E7 usmjerene za 8 visokoriziËnih tipovaHPV, 2 niskoriziËna i 4 kutana tipa.

Svi dobiveni rezultati usklaivani suza druge Ëimbenike rizika ovog tipa karcino-ma poput puπenja cigareta, alkoholne konzu-macije i drugih Ëimbenika.

Autori su uoËili statistiËki signifi-kantnu povezanost izmeu planocelularnogezofagealnog karcinoma i antitijela na E6 zaHPV 16 (OR = 1,89, 95% CI = 1,09 to 3,29, P= .023) i HPV6 (OR = 2,53, 95% CI = 1,51 to4,25, P < .001), ali ne i za ostale testirane HPVtipove. Nije uoËena statistiËki signifikantnapovezanost ovog tipa malignoma i antitijelana E7 za bilo koji testirani HPV tip.

•Inhibitori protonske crpketijekom trudnoÊe iprevalencija hipospadijekod muπke novorodenËadi

• Upotreba inhibitora protonskecrpke (IPC) u znatnom je porastu kod lijeËenjatrudnica od gastroezofagealne refluksne. Pre-valencija hipospadije takoer raste, dok se pri-roeni defekti dijagnosticiraju u 0,3-0,8% mu-πke novoroenËadi. Povezanost majËinogabuzusa IPC-a i hipospadije nije poznata, sto-ga je kolega R. Erichsen s Odjela za kliniËkuepidemiologiju, Aarhus University Hospital,Aarhus, Danska, publicirao prevalencijsko is-traæivanje na ovu temu koristeÊi se podacimadanskog nacionalnog registra u razdoblju od1997.- 2009. godine. Abuzus IPC-a kod majkeklasificiran je prema vremenu ekspozicije: 1)30 dana prije koncepcije te tijekom prvog tri-mestra, te 2) 30 dana prije koncepcije te tije-kom Ëitave trudnoÊe.

Ishod istraæivanja praÊen je dija-gnosticiranjem hipospadije nakon poroda. Uistraæivanje je ukljuËeno 430 569 æivoroenemuπke djece od kojih je 2926 bilo izloæenokonzumaciji IPC-a u ranijim stadijima trud-noÊe. Od djece izloæene abuzusu IPC-utijekom trudnoÊe u dvadesetero (0,7%) je di-jagnosticirana hipospadija, dok su u kontrol-noj skupini, bez fetalne ekspozicije IPC-u,dijagnosticirane 2683 (0,6%) hipospadije.

Ukupno je 5227 muπke djece biloizloæeno IPC-u tijekom Ëitave trudnoÊe i kod32 ispitanika (0,6%) je dijagnosticirana hipo-spadija.

Autori zakljuËuju da upotreba IPC-a nije povezana s pojavom hipospadije umuπke novoroenËadi.(Am J Ther. 2012 Feb 3. [Epub ahead of print])

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Infekcija Helicobacterompylori i trudniËkahiperemeza

• Graviditetna hiperemeza (GH)javlja se kod 1% trudnoÊa i uzrokuje teπko iprotrahirano povraÊanje koje Ëesto ima za po-sljedicu dehidrataciju, poremeÊaj elektrolit-ske neravnoteæe (hiponatrijemiju, hipokalije-miju), metaboliËku hipokloremijsku alkolozu, ketonuriju i gubitak tjelesne mase. GH uvijek

novosti iz medicinske literature

51

konzumacije obroka. 12-tjedna terapija met-forminom rezultirala je znaËajnim poboljπa-njem volumena i ejekcijske frakcije æuËnogmjehura.

Ovim je istraæivanjem po prvi putu literaturi dokazan poremeÊen motilitet æuË-nog mjehura kod ispitanica sa sindromom po-licistiËnih ovarija. Metforminska terapija nesamo da poboljπava metaboliËki i hormonal-ni disbalans veÊ takoer pozitivo utjeËe namotilitet æuËnog mjehura.(Clin Endocrinol. 2012;76(3):373-378.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Uloga akupunktureu lijeËenjufunkcionalne dispepsije

• Funkcionalna dispepsija Ëest jegastrointestinalni poremeÊaj. Definira se kaoepigastriËna bolnost ili peËenje, postpran-dijalna punoÊa ili rana sitost bez podleæeÊeorganske bolesti, prema Romskim III krite-rijima. Prevalencija ovog poremeÊaja variraod 11-45% . Iako vitalno ne ugroæava, ovabolest smanjuje kvalitetu æivota, a uËinak kla-siËne farmakoterapije nije joπ jasan.

T. T. Ma je istraæivao uËinkovitostakupunkture na olakπanje simptoma i po-boljπanje kvalitete æivota. U istraæivanje jeukljuËio 712 ispitanika koji su metodomsluËajnog uzorka podijeljeni u 6 skupina: sku-pina A - specifiËne akupunkturne toËke premameridijanima æeluca; skupina B - nespecifiËneakupunkturne toËke prema meridijanima æe-luca; skupina C - specifiËne akupunkturne toË-ke poput prijelaznih toËaka; grupa D - speci-fiËne akupunkturne toËke prema meridijanimaæuËnog mjehura; skupina E - tzv. „laæna" aku-punktura i skupina F - itoprid.

Terapija je trajala 4 tjedna s 5 seansitjedno, a razdoblje praÊenja 12 tjedana. Ishodje monitoriran skalama za praÊenje indeksadispepsije i kvalitete æivota te odgovorom pa-cijenta. Ukupan odgovor bio je znaËajno veÊiu akupunkturnoj skupini A (70,69%), a niæi u„laænoj" akupunkturnoj skupini (34,75%), ukomparaciji s itopridom i drugim akupunktur-nim skupinama.

Ovim je istraæivanjem pokazano dase akupunkturom uËinkovito lijeËe funkcio-nalne dispepsije.(Alimentary Pharmacology & Therapeutics. 2012;35(5):552-561.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

Istovremena seropozitivnost na HPV16 E6 iE7 bila je rijetka (4 sluËaja ispitanika, 2kontrole).

Takoer je uoËena statistiËki zna-Ëajna povezanost ovog karcinoma i kapsidnogprotutijela za visokoriziËan mukozni tipHPV33 L1 (OR = 1,30, 95% CI = 1,00 to 1,69;P= .047) i niskoriziËni tip HPV6 (OR = 1,22,95% CI = 1,05 to 1,42; P = .010) te HPV11(OR = 1,30, 95% CI =1,09 to 1,56, P =.0036).

Iako se HPV za sada ne Ëini vaænimËimbenikom rizika za ezofagealni planoce-lularni karcinom, autori ipak smatraju da sene moæe iskljuËiti moguÊnost i vaænost nekihHPV tipova u etiopatogenezi manje skupinekarcinoma.(Journal of the National Cancer Institute. 2012;104(2):147-158.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•PoremeÊen motilitetæuËnog mjehurai uËinak metformina upacijentica sa sindromompolicistiËnih ovarija

• PoremeÊeno praænjenje æuËnogmjehura dobro je dokumentirani Ëimbenik uformiranju æuËnih kamenaca. Cilj je ovog is-traæivanja, koje je vodio Serhat Isikom skolegom, utvrditi motilitet æuËnog mjehurakod pacijentica sa sindromom policistiËnihovarija (PCOS).

U istraæivanje je ukljuËeno 36 ispi-tanica s PCOS-om i 20 zdravih kontrolnih ispi-tanica. Volumen æuËnog mjehura mjeren jenataπte elipsoidnom formulom (π/6 x L x Dx W) nakon trodimenzionalnog mjerenja ul-trazvuËnim ureajem (duljina x πirina x dubi-na). Nakon toga su ispitanice dobile tekuÊistandardni obrok, te je volumen æuËnog mje-hura odreen nakon 10, 20, 30, 40, 50, 60,75 i 90 minuta. Ejekcijska frakcija æuËnog mje-hura izraËunana je nakon svakog mjerenja.Ispitanice s PCOS-om reevaluirane su nakon12-tjedne terapije metforminom u dozi od1000 mg/dnevno.

Rezultati istraæivanja su pokazali daje prosjeËan volumen æuËnog mjehura biosignifikantno veÊi u ispitnoj skupini u kompa-raciji s kontrolnom skupinom (27·2 ± 12·5cm3 vs 13·3 ± 7·0 cm3, P < 0.001). Dok jepoËetna vrijednost ejekcijske frakcije æuËnogmjehura bila sliËna meu skupinama, pove-Êanje ejekcijske frakcije bilo je znaËajno niæeu PCOS skupini poËevπi od 20. minute nakon

•SprjeËavanje krvarenjaiz gornjeg probavnogtrakta u bolesnikas akutnim koronarnimsindromom

• Bolesnici s akutnim koronarnimsindromom (AKS-om) ili infarktom miokardasa ST-elevacijom (STEMI) Ëesto su lijeËenikombinacijom antitrombotika plus antikoagu-lanti ili trombolitici, no svi ti lijekovi mogu po-veÊati rizik od krvarenja iz gornjeg probavnogtrakta. Optimalano lijeËenje, kako bi se sma-njio navedeni rizik, do sada nije prospektivnoistraæivano.

Nedavno je skupina istraæivaËadvostruko slijepim istraæivanjem randomizirala313 bolesnika hospitaliziranih radi AKS-a iliSTEMI-ja da primaju 20mg esomeprazola ili40 mg famotidina. Bolesnici su bili lijeËeni as-pirinom, klopidogrelom i enoxaparinom ilitromboliticima, te su praÊeni na pojavukrvarenja iz gornjeg probavnog trakta.

PraÊenje je trajalo od 4 do 52 tjed-na, s medianom od 19 tjedana za esomepra-zolsku skupinu i 17,8 tjedana za famotidinskuskupinu. Samo je jedan bolesnik iz esomepra-zolske skupine razvio krvarenje iz gornjeg pro-bavnog trakta, u usporedbi s devet bolesnikau famotidinskoj skupini (hazard ratio, 0,095;95% interval sigurnosti, 0,005-0,504).

Autori zakljuËuju da je esomeprazolsuperioran famotidinu u spreËavanju krvarenjaiz gornjeg probavnog trakta u bolesnika sAKS-om ili STEMI-em koji primaju antiagre-gacijsku i antikoagulacijsku terapiju ili trombo-litiËku terapiju. Rezultati ovog istraæivanja suskladu s ranijim istraæivanjima koja su pokazalada lijeËenje inhibitorima protonske pumpe(IPP) moæe smanjiti krvarenja iz gornjeg pro-bavnog trakta u bolesnika koji uzimaju aspirini klopidogrel. IPP se takoer Ëini uËinkovitimakada postoji i dodatan rizik zbog lijeËenjaenoxaparinom ili tromboliticima. SuperiornostIPP-a naspram H2 receptorskom antagonistuu skladu je s ranijim istraæivanjima prevencijekrvarenja iz gornjeg probavnog trakta uvisoko-riziËnih bolesnika.

S obzirom na navedeno trebalo birazmiπljati o koterapiji s IPP-om u bolesnikas AKS-om i STEMI-em koji primaju dvojnuterapiju.(Am J Gastroenterol 2012;107:389.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

novosti iz medicinske literature

56

•Albumin za spontanibakterijski peritonitis- samo za visokoriziËne bolesnike

• U ranijem randomiziranom istra-æivanju bolesnika s cirozom jetre smanjila jeprimjena intravenskog albumina zajedno santibiotskom terapijom incidenciju zatajenjabubrega i smrti od spontanog bakterijskogperitonitisa (SBP) (N Engl J Med 1999; 341:403).

Kasnije provedena istraæivanja pre-dlagala su da bolesnici s cirozom, koji imajuurednu bubreænu funkciju i niski serumski bili-rubin, moæda ipak ne trebaju albumin tijekomSBP-a. Meutim, navedena istraæivanja prove-dena su u populaciji odabranih bolesnika kojimoæda ne reflektiraju uobiËajeno stanje.

Sada je skupina istraæivaËa retro-spektivno pregledala ishode neselektiranekohorte bolesnika s cirozom koji su lijeËeniod SBP-a. Za bolesnike se smatralo da imajuniski rizik smrtnosti ako ima je urea bila <11mmol/L i bilirubin <68 μmol/L tijekom epi-zode SBP-a te da im je rizik mortaliteta visokako im je urea bila 11 mmol/L i bilirubin 68μmol/L. Svi su bolesnici primali antibiotike(veÊinom cefotaksim ili ceftriakson sedamdana). Neki visoko-riziËni bolesnici primali sui infuzije albumina (1,5 g/kg tjelesne teæineprvi dan i 1 g/kg treÊi dan). Glavne proma-trane krajnje toËke istraæivanja bile su bolniËkasmrtnost, vjerojatnost preæivljenja nakon 3mjeseca i razvoj bubreænog zatajenja (serum-ski kreatin >133 μmol/L).

Tijekom 7 godina bilo je 216 epi-zoda SBP-a u 167 bolesnika; 30% epizodajavilo se u nisko-riziËnih bolesnika, a 70% uvisoko-riziËnih. U usporedbi s epizodama uvisoko-riziËnih bolesnika, epizode u nisko-ri-ziËnih bolesnika rezultirale su niæim stopamabubreænog zatajenja prije izljeËenja SBP-a(4,7% naspram 25,6%; P=0,001) i manjombolniËkom smrtnoπÊu (3,1% naspram 38,2%;P<0,001) te veÊim preæivljenjem nakon trimjeseca (93% naspram 53%; P<0001).Visoko-riziËni bolesnici koji su primali i albu-min i antibiotike naspram samo antibiotikaimali su niæu bolniËku smrtnost (28,8%naspram 46,8%; P=0,02) i viπe preæivljenjenakon tri mjeseca (62% naspram 45%;P=0,01).

Navedeni rezultati potvruju ranijenalaze da svi bolesnici s cirozom koji dobijuakutnu epizodu SBP-a ne zahtijevaju infuzijealbumina. Albuminske infuzije mogu biti

•ElektriËna kardioverzijaatrijske fibrilacijesigurna je i uËinkovitau hitnoj sluæbi

• U prospektivnom istraæivanjujedne hitne sluæbe randomizirala je skupinaistraæivaËa 246 stabilnih odraslih bolesnika satrijskom fibrilacijom (AF) trajanja kraÊeg od48 sati da prime ili elektriËnu kardioverziju ilifarmakoloπku kardioverziju intravenskimpropafenonom. IskljuËeni su bili oni bolesnicikoji su u redovitoj terapiji primali antiaritmikili koji su imali valvularnu bolest, AF poslje-diËno akutnom koronarnom sindromu, elek-trolitski disbalans, sepsu, febrilitet, hipoter-miju, nelijeËenu hipertireozu ili CHADS2 skor2.

Bolesnici u skupini elektriËne kar-dioverzije podvrgnuti su sedaciji propofolomi tada su primili sinkronizirane bifaziËne πo-kove od 100-150-200 J, prema potrebi.

Bolesnici u skupini farmakoloπkekardioverzije primali su intravenski propafe-non (2 mg/kg tijekom 10 minuta).

ElektriËna kardioverzija bila je znat-no uspjeπnija u povratku sinusnoga ritma ne-go farmakoloπka kardioverzija (89% naspram74%). ElektriËna kardioverzija zahtijevala jemedian od 1,5 πokova. U farmakoloπkoj sku-pini median vremena do kardioverzije bio je220 minuta duæi. Od 33 bolesnika koji se nisukonvertirali primjenom propafenona, uspje-πan povratak u sinusni ritam postignut je u28 bolesnika elektriËnom kardioverzijom (os-talih 5 nije pristalo na postupak).

Neæeljeni dogaaji nisu se znaËajnorazlikovali izmeu skupina. Kardioverzija AFkratkoga trajanja je u hitnoj sluæbi u stabilnih,inaËe zdravih bolesnika, siguran i uËinkovitpostupak. ElektriËna kardioverzija je uËinko-vitija i zahtijeva manje vremena nego farma-koloπka kardioverzija, a s dodatkom proce-duralne sedacije bolesnik je dobro podnosi.(Emerg Med J 2012;29:188.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.•••••••••••

ograniËene na bolesnike s visokim vrijed-nostima ureje i bilirubina, koji odraæavaju bub-reænu i jetrenu funkciju.(Clin Gastroenterol Hepatol 2012;10:309.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•Upalne bolesti crijevasu znaËajan Ëimbenikrizika za postoperativnetromboembolijskeincidente

• Dugo je poznato da bolesnici supalnom bolesti crijeva (engl. inflammatorybowel disease - IBD) imaju veÊu vjerojatnostda Êe razviti tromboembolijske komplikacije,osobito duboku vensku trombozu (DVT) ipluÊnu emboliju (PE). Bolesnici s tom boleπÊuimaju takoer poveÊan rizik za vensku trombo-emboliju, a tu je i dokaz da pacijenti s tom bo-leπÊu koji imaju PE takoer imaju poveÊan rizikmortaliteta.

Meutim, smjernice profilakse DVT-a i PE-a ne spominju bolesnike s tom boleπÊu,objaπnjavaju autori u Ëlanku objavljenom uArchives of Surgery. Merrill (MassachusettsGeneral Hospital, Boston, SAD) i Millham(Newton Wellesley Hospital, Boston, SAD) di-zajnirali su retrospektivnu studiju kako biistraæili javljaju li se ti trendovi u bolesnika pod-vrgnutih operaciji u bolnicama ËlanicamaAmerican College of Surgeons National Surgi-cal Quality Improvement Program.

U istraæivanju je sudjelovalo 211bolnica Ëlanica, πto je ukljuËivalo 271 368kirurπkih bolesnika. Od tih bolesnika je u 2249dijagnosticiran IBD (0,8%). IstraæivaËi su utvr-dili incidenciju DVT-a, PE-a, infarkta miokardai moædanog udara u roku od 30 dana od ope-racije u obje skupine. U cijelom uzorku, istraæi-vaËi su otkrili 2665 sluËajeva DVT-a ili PE-a(1,0%). Incidencija PE-a bila je viπa u bolesnikas IBD-om (2,5%, P <0,001). Takoer je viπastopa DVT-s ili PE-s kod pacijenata s tom bo-leπÊu ali s ne-crijevnim (engl. nonintestinal)operacijama (5,0%, P = 0,002).

Kad se nuznalaz odvojio iz regresij-ske analize, istraæivaËi su potvrdili povezanostizmeu IBD-a i poveÊanog rizika za DVT ili PE(omjer izgleda, 2,03, 95% interval pouzda-nosti, 1,52 - 2,70). Za ne-intestinalne opera-cije omjer je bio 4,45 (95%-tni interval pouz-danosti, 1,72-11,49).

IstraæivaËi nisu naπli poveÊan rizikod postoperativnog infarkta miokarda ili

novosti iz medicinske literature

57

Operacija je kombinirana sa savje-tovanjem u vezi s promjenama prehrambenihi æivotnih navika. Nakon 12 mjeseci istraæivaËisu primijetili gubitak teæine u odraslih Ëlanovaobitelji, od srednje vrijednosti 106,1 na 102,5kg (p_=0,01). Djeca pacijenata teæila su premaniæem indeksu tjelesne mase od 31,2 kg/m2(oËekivano, na temelju projekcije rasta) na29,6 kg/m2 (P = 0,07). IstraæivaËi su takoerprimijetili porast razina dnevnih tjelesnih ak-tivnosti kod odraslih Ëlanova obitelji, mjerenoprema Seven-Day Physical Activity Recall upit-niku, od 8 do 17 metaboliËkih ekvivalentnihradnih sati (ekvivalent za konzumiranje 1 kcal/kg tjelesne teæine/sat, p=0,005), te kod djeceoperiranih pacijenata od 13 do 22 meta-boliËkih ekvivalentnih radnih sati (p=0,04).

Prehrambene navike, mjereneprema Three-Factor Eating upitniku, takoerse poboljπavaju meu odraslim Ëlanovima obi-telji, ukljuËujuÊi i smanjenje nekontroliranogjedenja (od rezultata od 35 na rezultat 28; P=0,01), zatim smanjenje 'emocionalnog' jede-nja (od 36 na 28; P=0,04) i smanjenje konzu-miranja alkohola (od 11 piÊa mjeseËno do 1piÊa mjeseËno, p=0,009).

Autori zakljuËuju da obavljanje ope-racije premoπtenja æeluca na samo jednombolesniku ima pozitivan 'halo' utjecaj na teæi-nu, prehrambene navike, razine aktivnosti,ponaπanje i zdravlje cijele obitelji.(Arch Surg 2011;10:1185-1190.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•»ak je i blaga anemijapovezana sa smrtnimrizikom unekardiokirurπkihoperacija

• »ini se da je u bolesnika podvr-gnutih velikim nekardiokirurπkim operacijamaËak i blaga preoperativna anemija zasebnopovezana s poveÊanim rizikom za 30-dnevnimorbiditet i mortalitet, rezultati su studije ob-javljene u Ëasopisu Lancet. Prema Musallamui sur. (Department of Internal Medicine at theAmerican University of Beirut Medical Center,Libanon), iako se koncentracija hematokritagotovo uvijek mjeri prije velikih ne-kardioki-rurπkih operacija, mali je broj studija istraæivaoimplikacije preoperativne anemije na postope-rativne rezultate, odnosno ishod.

Trenutna studija pokuπala je odre-diti ishod i komplikacije na temelju statusaanemije u bolesnika s preoperativnom ane-

mijom koji su podvrgnuti velikoj nekardio-kirurπkoj operaciji. IstraæivaËi su analiziraliveliku bazu podataka 2008 American Collegeof Surgeons' National Surgical Quality Impro-vement Program, πto opisuju kao prospektiv-no validirani registar ishoda iz 211 bolnicaπirom svijeta.

Ukupno je 227 425 pacijenata biloukljuËeno u bazu podataka koji su podvrgnutivelikim nekardiokirurπkim operacijama u2008. Od toga je 69 229 pacijenata (30,4%)imalo preoperativnu anemiju. Procijenjene suinformacije o 30-dnevnom mortalitetu i mor-biditetu, demografski i preoperativni i perio-perativni Ëimbenici rizika. Morbiditet je uklju-Ëivao srËani, respiratorni, srediπnji æivËani,mokraÊni sustav, ranu, sepsu, vensku trombo-emboliju i ishode.

Anemija je definirana kao blaga akoje koncentracija hematokrita bila izmeu 30i 38% kod muπkaraca i 30 i 35% kod æena;umjerena do teπka anemija je definirana kaokoncentracija hematokrita 29% ili manje uoba spola.

IstraæivaËi su otkrili da je prisutnostanemije bila povezana s viπe od 40%-tnim po-veÊanim rizikom za postoperativni mortalitetu prvih 30 dana (omjer ishoda [OR], 1,42,95%-tni interval pouzdanosti [CI], 1,31-1,54).

ZnaËajno je da je omjer bio sliËanza blage i umjerene do teπke anemije - 1,41(95% CI, 1,30 - 1,53) i 1,44 (95% CI, 1,29 -1,60). Rizik za postoperativni morbiditet uprvih 30 dana bio je takoer veÊi u bolesnikas anemijom (prilagoeni OR, 1,35; 95% CI,1,30 - 1,40), bilo kod blage anemije (pri-lagoen OR, 1,31; 95% CI, 1,26 - 1,36) ili um-jerene do teπke anemije (prilagoen OR, 1,56;95% CI, 1,47 - 1,66). Kada je bila pri-sutnaanemija istodobno s poznatim preoperativnimËimbenicima rizika, rizik za 30-dnevni mor-biditet i mortalitet znatno je veÊi nego kad jeprisutna samo anemija ili Ëimbenici rizika.

Autori sugeriraju da su πtetni uËincipreoperativne anemije povezani s poveÊanimrizikom za ozbiljan nekardijalni morbiditet,ukljuËujuÊi diπni, mokraÊni sustav, cijeljenjerane, septiËke i tromboembolijske kompli-kacije. LijeËnici bi prije operacije trebali uzetiu obzir lijeËenje anemije kada god je tomoguÊe zakljuËuju autori.

U pridodanom uvodniku je HansGombotz (Zavod za anesteziologiju i inten-zivno lijeËenje, OpÊa bolnica Linz, Linz, Austri-ja) istaknuo da provedena studija nije procije-nila uzrok anemije, ali pretpostavlja da bi kodtreÊine bolesnika s anemijom uzrok bio pre-hrambeni nedostatak, treÊina bi vjerojatnoimala kroniËne bolesti, a treÊina imala anemijunepoznatog uzroka. Studija 'snaæno' sugerirada bi lijeËenje anemije, kao dio univerzalnestrategije upravljanja s krvi pacijenta, trebalo

moædanog udara u pacijenata sa IBD-om. Zarazliku od prethodnih izvjeπÊa, meutim,tromboembolijski incidenti nisu bili smrtono-sniji nego inaËe kod IBD bolesnika. Smrtnostkod bolesnika s DVT/PE-om i IBD-a je 8,6%a u onih s IBD-om 8,8 %.

Drugim rijeËima, postoperativniDVT i PE dva su puta ËeπÊi kod bolesnika supalnom bolesti crijeva nego u onih bez tebolesti, pokazuju podaci. Poznato je veÊ 75godina da IBD pacijenti imaju veÊi rizik zatromboembolije, ali nema posebnih smjernicaza profilaksu ove populacije, navode autori.

Takoer dodaju da ovi rezultatisugeriraju da standardnu DVT i PE profilaksutreba ponovno razmotriti u ovoj skupinipacijenata.(Arch Surg 2012;147:120-4.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•'Halo' utjecajæeluËanog premoπtenjazbog pretilosti pomaæecijeloj obitelji

• Kada je pretila osoba podvrgnutaoperaciji æeluËanog premoπtenja, Ëlanovi obi-telji takoer mogu izgubiti na tjelesnoj teæinii usvojiti zdravije navike, navodi se u studijiobjavljenoj u Ëasopisu Archives of Surgery.

Djeca pretilih roditelja imaju veÊuvjerojatnost za pretilost, a ona je u djetinjstvuËvrsto povezana s pretiloπÊu u odrasloj dobi.Takoer postoje dokazi da kirurgija æeluËanogpremoπtenja moæe neizravno utjecati na teæi-nu djece. Jedno je istraæivanje pokazalo da je52% manje vjerojatno da djeca pretilih majkibudu i sama pretila, ako su roena nakon πtoje majka podvrgnuta operaciji, a u usporedbis djecom roenom prije operacije.

Da bi se istraæili uËinak kirurgijeæeluËanog premoπtenja na Ëlanove obitelji,Morton i sur. (Stanford University School ofMedicine, California, SAD) proveli su prospek-tivno, longitudinalno i viπedimenzionalno is-traæivanje prikupivπi podatke prije Roux-en-Y æeluËanog premoπtenja i jednu godinu na-kon operacije.

Istraæivanje je provoeno od 1. si-jeËnja 2007 do 31. prosinca 2009. u akadem-skom bariatrijskom centru. Studija je ukljuËi-vala 85 sudionika (35 bolesnika, 35 odraslihËlanova obitelji i 15 djece mlae od 18 go-dina). Od odraslih Ëlanova obitelji bolesnikakoji su operirani, 60% je bilo pretilo prijepostupka, kao i 73% djece pacijenata.

novosti iz medicinske literature

59

postati standard zaπtite bolesnika podvr-gnutih elektivnim kirurπkim zahvatima, oso-bito u onima u kojima se oËekuje znatan gu-bitak krvi.

Nezavisni komentator G.M.T.Hare (znanstvenik u Keenan Research CentreSt. Michael, Toronto, Ontario, Kanada) pri-mjeÊuje da Êe ovi podaci poboljπati naπe sa-daπnje razumijevanje o riziku perioperativneanemije te da bi rezultati mogli biti πiroko pri-mjenjivi na medicinsku praksu u SjevernojAmerici.

Ostaje da se pokaæe hoÊe li tretmananemije smanjiti postoperativnu smrtnost teda ovo istraæivanje snaæno podupire potrebuza pokretanjem randomiziranih istraæivanjavezanih za ovu problematiku.(Lancet 2011;15;378:1396-407.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•JamËi li „single-port"laparoskopija bezbolnijioporavak negokonvencionalnalaparoskopija?

• U posljednjem broju ËasopisaEuropean Journal of Obstetrics & Gynecologyand Reproductive Biology objavljen je rad ko-reanskih kolega u kojem su analizirali peri ipostoperativni tijek pacijentica, pogotovokomparirajuÊi njihov doæivljaj boli premaprihvaÊenoj kvantificiranoj skali od 1 do 10kod konvencionalne i tzv. singl-port laparo-skopije. Studija je dizajnirana kao retrospek-tivna, a provedena je na SveuËiliπtu Sungkyu-nkwan, Samsung medicinski centar, Seul.

U studiju je ukljuËeno 188 paci-jentica, podijeljenih u dvije skupine po 94;sve su redom operirane zbog benignih bolestina adneksima.

Boli je 24 sata poslije operacije bilamanja u pacijentica podvrgnutih singl-port"laparoskopiji (p=0,006). Takoer, skupinapacijentica operiranih na taj naËin prosjeËnoje koristila manje analgetika u usporedbi sonima koje su podvrgnute konvencionalnojlaparoskopskoj tehnici. Ovi rezultati sugeri-raju prednost single-port laparoskopije usvakodnevnoj kliniËkoj praksi u pogledu re-dukcije postoperativne boli i smanjivanjapotroπnje analgetika.(EJOG;2012(162):71-74)

Ingrid Márton, dr.med.

•Postoperativne limfocistenakon limfadenektomija

• Postoperativno formiranje limfo-cista prepoznata je komplikacija nakon lim-fadenektomije indicirane ginekoloπkom neo-plazmom.

Godinama se mnogo debatira oeventualnoj prevenciji nastanka limfocistanekim farmaceutskim metodama i koriπte-njem stanovitih kirurπkih tehnika.

Studija objavljena 2010. iz Cochra-inove baze podataka nedvojbeno je pokazalakako se postavljanje retroperitonealne dre-naæe s ciljem prevencije nastanka limfocistenakon zdjeliËne limfadenektomije nije poka-zalo uËinkovitim.

Analiza je pokazala da se limfocistamoæe oËekivati u onih pacijentica u kojih jeperitoneum ostavljen otvoren, a pri tom jepostavljena retroperitonealna drenaæa. VeÊinaautora sugerira da se ne postavlja retroperi-tonealna drenaæa, te da se peritoneum ne πi-va. Ima autora koji sugeriraju omentoplastiku,ali potrebno je provesti viπe studija kako bi seocijenili potencijalni benefiti te operativnetehnike. Postoje stanovite naznake o blago-tvornom uËinku octreotidne terapije, analogusomatostatina (op. I. M.), ali uloga lijeka uginekoloπkoj onkologiji joπ nije ispitana.

U posljednje vrijeme Ëesto se intra-operativno primjenjuju neka hemostatskasredstva (Tacho Sila, Fibrillara, Floseala), po-Ëesto s idejom preveniranja nastanka limfe-dema i limfocista, a o Ëemu ima i objavljenihradova.

U zakljuËku moæemo napomenutida prema dosadaπnjim spoznajama perito-nizacija nakon limfadenektomije i postavljanjeretroperitonealnih drenova neÊe smanjiti inci-denciju limfocista i limfedema.(EJOG 2012 (161):125-129)

Ingrid Márton, dr.med.

•DrastiËni fetalni ishoduslijed transplacentarnogtransfera dasatiniba kodtrudnice oboljele odKML-a

• KroniËna mijeloiËna leukemija(KML) je mijeloproliferativna bolest koja nas-taje kao posljedica klonalne proliferacije

pluripotentne matiËne stanice s posljediËnomhiperplazijom stanica hemocitopoeze u koπ-tanoj sræi i poveÊanjem broja stanica u peri-fernoj krvi. KroniËna mijeloproliferativnabolest ukljuËuje Ëetiri entiteta, a jedan od njihje KML.

To je neoplastiËna bolest pluri-potentne matiËne stanice koja preteæno zah-vaÊa granulocitnu lozu. Javlja se u odraslihosoba, u oko 10% æena reproduktivne dobi.

U viπe od 90% pacijenata moæe sedokazati translokacija t (9;22), tijekom kojenastaje skraÊeni kromosom 22, poznatiji podnazivom „Philadelphia" kromosom (op. I.M.).LijeËenje se temelji na primjeni inhibitora ti-rozin kinaze poput: imatiniba, dasatiniba ilinilotiniba. Nedovoljno je podataka o mogu-Êim utjecajima takve terapije na embrij/fetusi o potencijalnom teratogenom efektu.

Berveiller i suradnici su opisali slu-Ëaj 23-godiπnje pacijentice kojoj je u vrijemezapoËinjanja lijeËenja dasatinibom zbog KML-a bila dijagnosticirana trudnoÊa u trajanju od7 tjedana amenoreje. Nakon savjetovanja,pacijentica je odluËila nastaviti trudnoÊu.

U 16. tjednu trudnoÊe dijagnos-ticiran je teæak fetalni hidrops. S obzirom nainfaustnu prognozu ploda, opstetriËki tim seu suradnji s trudnicom odluËio za prekidtrudnoÊe. Koncentracija dasatiniba u plazmimajke iznosila je 4 ng/ml, πto se smatra uobi-Ëajenom koncentracijom, dok je vrijednostlijeka u fetalnoj plazmi iznosila 3 ng/ml, a uplodovoj vodi 2 ng/ml. Kariogram ploda bioje uredan.

Autori prikaza ove bolesnice sma-traju da je to prvi dokumentirani sluËaj tran-splacentarnog prijelaza dasatiniba i njegovedokazane fetalne hematoloπke toksiËnosti:leukopenije i trombocitopenije, edema, asci-tesa i pleuralne efuzije; kao poznatih i veÊopisnih nuspojava lijeka u odraslih osoba.

Ovaj sluËaj nedvojbeno propitujesigurnost primjene dasatiniba u trudnoÊi.(Anti-Cancer Drugs 2012 Mar)

Ingrid Márton, dr.med.

••••••••••••••

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

• U suradnji s Ëasopisom Croatian Medical Journal donosimo popis recentnih publikacija hrvatskih autora objavljenih u ugledniminozemnim znanstvenim i struËnim medicinskim Ëasopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI.

KarloviÊ D, Serretti A, MarËinko D, Martinac M, SiliÊ A, KatiniÊ K. Serum testosterone concentration in combat-related chronicposttraumatic stress disorder. Neuropsychobiology. 2012;65(2):90-5.Department of Psychiatry, “Sestre milosrdnice” University Hospital, Zagreb, Croatia.

Solter D, Solter M. Benefit of Combined Triiodothyronine (LT3) and Thyroxine (LT4) Treatment in Athyreotic Patients Unresponsiveto LT4 Alone. Exp Clin Endocrinol Diabetes. 2012;120(2):121-3.Department of Otorhinolaryngology, Head and Neck Surgery, Sisters of Mercy University Hospital Center, Zagreb, Croatia.

Leppée M, Culig J. Difference between drospirenone-containing oral contraceptives and other oral contraceptives related to riskof venous thromboembolism. J Fam Plann Reprod Health Care. 2012;38:137-138 doi:10.1136/jfprhc-2012-100297Department of Pharmacoepidemiology, Andrija Stampar Institute of Public Health, Zagreb, Croatia.

Adamec I, BoπkoviÊ M, Skvorc A, Posavec V, RadmiloviÊ M, GabeliÊ T, Habek M.Do we need broad immunological work-up in allpatients with CIS? J NeurolSci. 2012;315(1-2):86-8.University Hospital Center Zagreb, Department of Neurology, Referral Center for Demyelinating Diseases of the Central Nervous System,Zagreb, Croatia.

CvitkoviÊ A, VukoviÊ-Lela I, Edwards KL, KaranoviÊ S, JuriÊ D, CvoriπÊec D, FuËek M, JelakoviÊ B. Could Disappearance of Endemic(Balkan) Nephropathy Be Expected in Forthcoming Decades? Kidney Blood Press Res. 2011;35(3):147-152.Institute for Public Health, County Brodsko-Posavska, Slavonski Brod, Croatia.

TrbuπiÊ M, Riederer M, VuËiÊ M, LovriËeviÊ I, Kruπlin B, Gauster M, Mohrenz S, Berghold A, Tiran B, Degoricija V, Frank S. Increasedexpression of endothelial l ipase in symptomatic and unstable carotid plaques. J Neurol. 2012;259(3):448-56.University of Zagreb School of Medicine, Zagreb, Croatia.

novosti iz medicinske literature

60

Akademija medicinskih znanosti Hrvatskeraspisuje

NatjeËaj za dodjelu nagrada

- Nagrada "Ante ©ercer"autoru iz Hrvatske za najbolji znanstveni rad objavljen u 2011. godini

- Nagrada "Borislav NakiÊ"autoru iz Hrvatske mlaem od 35 godina za najbolji znanstveni rad objavljen u 2011. godini

Kandidate mogu predlagati: kolegiji AMZH, Glavni odbor AMZH, Znanstveno-nastavna vijeÊa zdravstvenih fakulteta,

Hrvatski lijeËniËki zbor i njegova strukovna druπtva

•

Prijedlozi trebaju sadræavati: æivotopis kandidata, publikaciju koja se predlaæe za nagradu, temeljito obrazloæenje i prijedlog za jednu od

navedenih nagrada. Prijedloge s kompletnom dokumentacijom u tri primjerka πaljite na adresu:

Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Odbor za nagrade i priznanja AMZH, Praπka 2/III, 10 000 Zagreb.

•

NatjeËajni rok traje do 31. kolovoza 2012.

O rezultatima natjeËaja kandidati Êe biti obavijeπteni u roku od 60 dana nakon isteka natjeËajnog roka.

Obavijesti u Tajniπtvu AMZH, tel. 01/ 4640 586 ili 4828 662, fax 01/ 4828 038, e-mail; amzh@zg.t-com.hr ili office@amzh.hr; www.amzh.hr

medicina i pravo

62

Odgovorpravobraniteljstvadr. PuπkariÊu

U svom podnesku puËkom pravo-branitelju postavljate pitanje kako postupitiu sluËaju kada tijekom lijeËenja utvrdite dapacijent boluje od bolesti radi koje nije spo-soban sigurno upravljati vozilom. Zakon o si-gurnosti prometa na cestama („Narodne no-vine" broj 67/08 i 74/11) u Ëlanku 233. stavku3. u takvom sluËaju propisuje obvezu lijeËnikuda na to upozori pacijenta i obavijesti policij-sku upravu ili postaju na podruËju koje pacije-nt ima prebivaliπte.

S druge strane, Zakon o zaπtiti pra-va pacijenata („Narodne novine" broj 169/04)Ëlankom 25. stavkom 1. propisuje pravo paci-jentu na povjerljivost podataka koji se odnosena stanje njegova zdravlja sukladno propisimao Ëuvanju profesionalne tajne i zaπtite osobnihpodataka.

»lankom 16. Ustava Republike Hr-vatske propisano je da se slobode i prava gra-ana mogu ograniËiti samo zakonom da bi sezaπtitila sloboda i prava drugih ljudi te pravniporedak, javni moral i zdravlje. Dakle, UstavRepublike Hrvatske odreuje zdravlje ljudi kaojedan od razloga radi kojeg se mogu zakonomograniËiti slobode i prava graana.

Primjere zakonskog ograniËavanjaprava pacijenata radi zaπtite zdravlja drugihljudi nalazimo u Zakonu o zdravstvenoj zaπtiti,kao i u Zakonu o zaπtiti prava pacijenata. »la-nak 22. Zakona o zdravstvenoj zaπtiti propi-suje prava koja imaju pacijenti u ostvarivanjuzdravstvene zaπtite.

U stavku 1. toËki 6. citiranog Ëlankapropisano je pravo pacijenta da odbije pre-gled ili lijeËenje, ali uz ograniËenje iz Ëlanka16. Ustava Republike Hrvatske, odnosno ako

time ne ugroæava zdravlje dugih ljudi. Istotako, Ëlanak 27. stavak 1. Zakona o zaπtiti pra-va pacijenata propisuje pravo pacijentu dasamovoljno napusti stacionarnu zdravstvenuustanovu, osim ako bi time πtetio zdravlju ilisigurnosti drugih osoba.

Na isti je naËin Zakon o sigurnostiprometa na cestama ograniËio pravo paci-jenta na povjerljivost. Pacijent ima pravo napovjerljivost podataka koji se odnose na stanjenjegovog zdravlja, osim podatka o bolesti radikoje nije sposoban sigurno upravljati vozilomËime ugroæava æivot i zdravlje drugih ljudi.

Osim toga, Ëlanak 21. Zakona o li-jeËniπtvu („Narodne novine" broj 121/03 i117/08) propisuje da lijeËnik mora Ëuvati kaolijeËniËku tajnu sve πto sazna o zdravstvenomstanju pacijenta koji mu se obrati za lijeËniËkupomoÊ. LijeËnik moæe otkriti lijeËniËku tajnusamo uz odobrenje pacijenta, osim ako je po-sebnim zakonom drukËije propisano. Zako-nom o sigurnosti prometa na cestama pro-pisan je izuzetak od Ëuvanja lijeËniËke tajnes ciljem zaπtite æivota i zdravlja drugih ljudi.

U svakom sluËaju, smatramo da bibilo dobro kad bi zdravstvena ustanovaovakve sluËajeve uredila svojim opÊim aktom.

S poπtovanjemZamjenik puËkog pravobranitelja

Branko Tinodi

•••••

• Naπ kolega dr. Andrej PuπkariÊuputio je puËkom pravobranitelju podnesakkojim pita treba li lijeËnik obavijestiti MUPako zakljuËi da neki njegov pacijent nije viπesposoban za upravljanje motornim vozilom.

OËito ga je na to naveo raskorakizmeu zakonskih propisa s jedne strane iobaveze Ëuvanja lijeËniËke tajne s drugestrane. Ovdje donosimo pravobraniteljevomiπljenje od 26. travnja ove godine (Broj: P.P- 30-14-390/12).

Dakako, odgovor pravobraniteljaima samo juridiËku vrijednost, dok bi za etiË-ku stranu pitanja trebalo pribaviti miπljenjePovjerenstva za etiku Komore ili HLZ-a. AkoetiËko i juridiËko stanoviπte ne bilo suglasno,lijeËnik Êe se naÊi u dilemi koja zavrjeuje ras-pravu. Naime, zakon mora biti subordiniranetici; postojali su Ëak i zloËinaËki zakoni, ali,kako znamo, krπenje i takvih zakona podlijeæesankcijama.

No postoji joπ jedno pitanje na kojenema odgovora ni u Zakonu o sigurnosti pro-meta na cestama (NN 67/08) ni u Pravilnikuo zdravstvenim pregledima vozaËa (NN 1/11)u kojem su navedene zdravstvene kontrain-dikacije. Naime, ako lijeËnik na temelju Ëlanka233. stavka 1., 2. i 3. uputi MUP-u na propi-sanom obrascu „IzvjeπÊe o promjeni zdrav-stvenog stanja ili tijeku lijeËenja vozaËa i ka-ndidata za vozaËa" svog osiguranika, MUP Êega uputiti na «izvanredni nadzorni pregledflu ustanovu medicine rada, a taj pregled moraplatiti osiguranik.

Ako se tamo ustanovi da je osigu-ranik ipak sposoban za vozaËa, taj ima pravopomisliti da ga je njegov lijeËnik oπtetio svo-jim „IzvjeπÊem".

A ako ga je oπtetio, imao bi pravoljutiti se na svog lijeËnika i traæiti obeπteÊenje.Bilo bi zanimljivo znati πto o tome misli pra-vobranitelj.

Urednik

Mora li lijeËnik prijavitipoliciji vozaËa kojizdravstveno nije viπesposoban?

Iz uredniπtva•

Ovaj broj LNizlazi sa zakaπnjenjem

jer se s tiskom Ëekalo na izvjeπtajsa sjednice VijeÊa Komorei rezultate ankete o webu

Komore i LijeËniËkim novinama

Ispravak•

U proπlom broju ispod slikena str. 37 dolje piπe:

lijeËnica dr. Mirjana KostiÊ,a trebalo bi pisati:

Dr. sc. Mirjana KostiÊ, pedijatrica,HZZO, Zagreb.

63

moæemo je proglasiti πtetnom pa Ëak i opas-nom u smislu bavljenja problemom Ëekanja.U tablici 1. Prikazani su problemi/ posljedicelista Ëekanja te skupine koje su najviπe pogo-ene ovim problemom.

Tablica 1.Posljedica loπeg upravljanja listama Ëekanja

Pogorπava ishode lijeËenja(vaæno za zdravstvene radnike i pacijente)

Oteæava lijeËenje(vaæno za zdravstvene radnike i zdravstvenu

administraciju)PoveÊava patnju pacijenata

(vaæno za pacijente i njihove obitelji)PoveÊava nejednakosti i nepraviËnost u zdravlju

(vaæno za zdravstveni sustav i pacijente)PoveÊava rizik korupcije

(vaæno za zdravstveni sustav i pacijente)

OËigledno je da loπ sustav voenjalista Ëekanja predstavlja oblik kroniËne (moædai maligne!?) bolesti zdravstvenog sustava, pajednostavna rjeπenja nikako ne mogu biti prviizbor u terapiji. Zato nastavimo s dijagnos-tikom.

Zaπto nastaju liste Ëekanja- tko je odgovoran i πto su uzroci?

U raspravu o uzrocima koji gene-riraju problem lista Ëekanja najbolje je krenutipodjelom na uzroke koji su povezani:

a) s akterima i resursima u zdrav-stvenom sustavu (slika 1)

b) s naËinom rada u zdravstvenomsustavu (posebice mikro-menadæmentom)

Premda se uobiËajeno govori o mi-nistarstvima i osiguravateljima kao glavnimgeneratorima problema Ëekanja, treba imatina umu da su istraæivanja pokazala kako zna-Ëajnu ulogu u „priËi o listama Ëekanja" imajui sami pacijenti. Naime, u nesreenim susta-vima se pacijenti nerijetko prijavljuju na viπe

lista, ne odjavljuju se nakon πto obave traæenizahvat na drugome mjestu - ili jednostavnopokuπavaju dobiti drugo miπljenje unutar istogsustava.

Promatramo li ih kao indikator narazini mikro-menadæmenta, liste Ëekanjapokazuju ozbiljan nedostatak jasnih pravila zaupuÊivanje na pretrage, preglede, zahvate(zbog Ëega se sve upuÊuje pacijent?). U komu-nikaciji izmeu profesionalaca postalo jeuobiËajeno poslati samo uputnicu (pod-sjeÊamo - to je zapravo financijski dokument,tj. Ëek) pa se tako od kolega zapravo traæi nekazdravstvena usluga, a ne odgovor na kliniËkopitanje. Primjerice: traæi se pregled gastro-enterologa, a ne odgovor zaπto pacijent imamelenu?

Druga znakovita i zabrinjavajuÊaspoznaja jest gotovo potpun izostanak uskla-ivanja i suradnje meu ustanovama u rjeπa-vanju problema lista Ëekanja. VeÊ letimiËanpregled sadræaja dostupnih na internetskimstranicama pokazuje kao se u sustavu po-javljuju razliËite informacije, poslovne politikei tehnike prokazivanja odnosno „rjeπavanja"lista Ëekanja. Osnovano se postavlja pitanjeËime mi zapravo veÊ godinama raspolaæemokao prikazom jedinstvenih nacionalnih lista ivremena Ëekanja o kojima toliko govorimo?Pokuπamo li ovaj metodoloπko-terminoloπkipregled staviti u kontekst podataka javno dos-tupnih o zdravstvenom sustavu, moæemo zak-ljuËiti kako liste Ëekanja zapravo predstavljajunekoliko dimenzija problema:

• Neadekvatna evidencija,praÊenje i nadzor lista Ëekanja(neadekvatan sustav naruËivanja?)• Ne postoji upravljanje uslugama koje seosiguravaju i plaÊaju kroz sustav HZZO-a(ne postoji uvid u „træiπte" zdravstvenihusluga u javnom sektoru?)• Neusklaeni zahtjevi za zdravstvenimuslugama(neujednaËeni kriteriji za dijagnostiku iterapiju?)• Loπe koriπteni postojeÊi kapaciteti(neprepoznata „uska grla" u sustavu + loπmenadæment?)• OgraniËeni kapaciteti(tehniËka, kadrovska i financijskaograniËenja?)

SagledavajuÊi sve navedeno, po-staje jasno zaπto veÊ odavno u svijetu liste Ëe-kanja na zdravstvene usluge nisu „laka meta",a joπ manje tema na kojoj se mogu pokupitilaki bodovi. Meutim, upravo sloæenost i vaæ-nost problema trebaju biti poticaj da se radiozbiljno, sustavno te u suradnji svih onih kojizbog lista Ëekanja imaju problema - ili baremna njih mogu utjecati.

•••••

zdravstvena zaπtita

• Liste Ëekanja spadaju u onu sku-pinu tema u zdravstvenoj zaπtiti o kojoj pod-jednako intenzivno (i emotivno) govore i pa-cijenti i lijeËnici i zdravstvena administracija.©to viπe, Ëini se kao postoji konsenzus okoovog „prioriteta", i svi kao da govorimo isto.

Meutim, poËnete li se sustavnijebaviti ovim problemom otkrit Êete zanimljivuËinjenicu: konsenzus meu svima spomenu-tima zaista postoji! Naæalost, taj konsenzusnije rezultat postignutog dogovora, veÊ viπe-godiπnjeg „doæivljaja" lista Ëekanja i zakljuËakana popriliËno skromnoj koliËini informacija.Dovoljnoj da o listama æuËno raspravljamo,ali da, naæalost, niπta viπe od toga niti ne mo-æemo uËiniti.

Æelimo li doista krenuti u borbu slistama Ëekanja, potrebno je znati i istraæitimnogo viπe - toËnije, mnogo viπe od onogπto uobiËajeno znamo o problemu s listamaËekanja.

Zato poËnimo redom - listom pita-nja na koje moramo odgovoriti:a) ©to (ni)su liste Ëekanja?b) Zbog Ëega su liste Ëekanja vaæne?c) Zaπto nastaju liste Ëekanja?d) ©to je problem s listama Ëekanja u RH?

©to (ni)su liste Ëekanja?

Liste Ëekanja su administrativno-menadæerski alat za registriranje pacijenatakoji imaju potrebu za zahvatom ili dijagno-stiËkim postupkom koji se ne moæe pruæiti uistom trenutku. Vaæno je znati da se u liste pa-cijenata za prvi pregled ne bi trebali upisivationo koji su naruËeni na kontrolni pregled pre-ma planu kontrola (npr. kontrola za godinudana). Svakako bi iz liste trebalo izdvojiti ipacijente u procesu kompleksne obrade kojaukljuËuje viπe meusobno povezanih dija-gnostiËkih postupaka. Naæalost, na nekimlistama Ëekanja u Hrvatskoj nalaze se i paci-jenti "predbiljeæeni" za neki zahvat u viπe usta-nova, ili oni koji su pretragu veÊ obavili odnos-no viπe je ne trebaju, ali o tome nisu obavije-stili ustanovu koja vodi listu Ëekanja.

Zbog Ëega su liste Ëekanja vaæne?

UobiËajeno je liste Ëekanja prika-zivati kao problem koji muËi pacijente. Meu-tim, ta je tvrdnja sve samo ne toËna. ©to viπe,

©to bi trebalo znati o listamaËekanja u zdravstvu?Dr. sc. Aleksandar Dæakula, dr. med.

»EKANJE

Ministar-stvo

Pacijenti PZZ

BolnicaHZZO

Slika 1.Akteri kojipridonoseproblemuËekanja uzdravstvu

64

DjeËja i adolescentna psihijatrija veÊsu dulje vremena prisutne u veÊine europskihzemalja kao odvojena specijalizacija. One imajuzajedniËke temelje s psihijatrijom, ali postojeznaËajne razlike u odnosu na odraslu psihi-jatriju, πto je vaæno za kliniËku praksu, istra-æivanja, ali i za nastavu. DjeËja psihijatrijaukljuËuje mnogobrojne kontekste, npr. obitelji πkola. Neizostavno se ukljuËuje razvojna di-menzija i obiteljski kontekst. Koristi se multimo-dalno lijeËenje i veÊinom je lijeËenje ambu-lantno. Akademsko voenje je nuæno u takvompristupu, posebno specijalizirano za problemdjeËje i adolescentne psihijatrije, koje bi odr-æavalo visoke standarde znanstvenog i kliniË-kog umijeÊa imajuÊi u vidu bio-psiho-socijalnopodruËje (http://www.uems-cap.eu/). Radiprodubljivanja znanja internacionalna znan-stvena suradnja se Ëini od odluËujuÊe vaænosti.

DjeËja psihijatrija je danas vrlo iza-zovna i atraktivna disciplina. Svakodnevnobiljeæimo poboljπanja kod naπih pacijenata, πtonam daje zaista i odreenu nagradu u naπemËesto mukotrpnom poslu.

U naπoj zemlji gotovo svake godineima sve viπe aktivnosti na rjeπavanju ovog pro-blema. Mentalno zdravlje djece i adolescenatai njihovih obitelji predstavlja razvojni prioritetRepublike Hrvatske, jer se radi o vrlo vulnera-bilnoj skupini. Sva financijska sredstva uloæenau toj dobi viπestruko su isplativa jer znaËajnopreveniraju poremeÊaje u odrasloj dobi.

Posebno je intenzivirana domaÊa imeunarodna suradnja. Samo da navedem inedavni primjer: u matiËnoj kuÊi gdje radimprvi je put u njezinoj povijesti osnovan specijali-stiËki zavod za djeËju i adolescentnu psihijatrijui psihoterapiju, koji sadræi ambulantni dio,dnevnu bolnicu za mladeæ; prvi put u povijestiKlinike imamo 10 stacionarnih kreveta i uskoroÊe se otvoriti ovaj odjel otvorenog tipa, suklad-no iskustvima drugih odjela pri kliniËkim bol-niËkim centrima u Hrvatskoj, a za πto se uvijek

zalagao predstojnik Klinike prof. dr. RudolfGregurek, a potporu je dao ravnatelj KBC-aZagreb akademik Æeljko Reiner.

Prema sluæbenim podacima UEMS-a (specijalistiËke sekcije za djeËju i adolescen-tnu psihijatriju Europske zajednice, koja je dos-tupna na web adresi: http://www.uems-cap.eu/), Hrvatska ima ukupno 40 djeËjih i adoles-centnih psihijatara, dakle, jedan djeËji psihi-jatar dolazi na oko 32 000 djece i adolescenatado 20 godina (podaci iz godine 2008.).

To znaËi da se meu ukupno 32zemlje navedene u tom popisu (nisu navedenesamo Europske zemlje, navedene su i zemljepromatraËi, ukljuËujuÊi i Rusiju) svrstavamo nadno ljestvice prosjeka jednog djeËjeg psihijatrana broj djece i mladih. Iza nas su samo Bu-garska, Rumunjska i Poljska! Na tom æalosnompopisu ispred nas su Ëak i zemlje iz naπeg okru-æenja kao πto su Srbija & Crna Gora (tada je bi-la joπ jedinstvena dræava) I Slovenija, s napo-menom da nije bilo podataka o svim zemlja-ma. PrednjaËe ©vicarska (jedan djeËji psihijatarna 3022 djeteta i adolescenata), Finska (6600),Norveπka (6879) itd.

Prema ovoj kalkulaciji, dakle, Ëini serealnim da je u Hrvatskoj potrebno baremdvostruko viπe djeËjih psihijatara da bi se pos-tigao europski prosjek! Dakle, Hrvatska trebaimati barem joπ oko 40 djeËjih psihijatara dabi bila sliËna barem Danskoj koja ima pribliænosliËan broj stanovnika kao Hrvatska, dakle dabude jedan djeËji psihijatar na oko 15 000 dje-ce i adolescenata.

Promocija mentalnog zdravlja u jed-noj naciji treba se oslanjati na djeËju i adoles-centnu psihijatriju. Posebno se to odnosi nastanja trudnoÊe i razvojne faze djeteta.

Istaknutu ulogu u ovom slijedu imaadolescencija kao kritiËno razdoblje. LijeËenjei (re)habilitacija ne smiju se nikako zaboravitii trebaju se primijeniti πto ranije.

Pozivam ravnatelje na akreditacijusvojih ustanova iz djeËje i adolescentne psihi-jatrije, gdje postoji veÊ organizirana sluæba izdjeËje i adolescentne psihijatrije, sukladnozakonskim propisima u RH (potrebno je imatidva (sub)specijalista iz djeËje i adolescentnepsihijatrije).

Pozivam takoer ravnatelje usta-nova na raspisivanje natjeËaja u svojim sredi-nama iz djeËje i adolescentne psihijatrije, jernam to moæe biti dugoroËno za dobrobit naπedjece i zemlje. Pozivam mlae kolegice i kolegeda prema svojim moguÊnostima pokuπaju iz-vesti pritisak na ravnatelje svojih institucija zaraspisivanjem natjeËaja iz djeËje i adolescentnepsihijatrije. Trenutna kriza i financijska recesijane bi trebale biti sada «dobro opravdanjefl oneisplativosti ulaganja u djecu i naπu buduÊ-nost.

(ivan.begovac@mef.hr)

• Ovim pismom obraÊam se radipodræavanjem akreditacije i raspisivanja na-tjeËaja iz specijalizacije iz djeËje i adolescentnepsihijatrije ravnateljima kliniËkih bolniËkihcentara, predstojnicima klinika, ravnateljimabolnica, ravnateljima domova zdravlja, ravna-teljima zavoda za javno zdravstvo i drugimravnateljima institucija, ali i svim cijenjenimËitateljima «LijeËniËkih novinafl, kolegicamai kolegama, da ih informiram o kadrovski defi-citarnom stanju djeËje i adolescentne psihi-jatrije u Hrvatskoj. Posebno je zabrinjavajuÊestanje u splitskoj regiji i juænoj Dalmaciji, ali iu drugim hrvatskim regijama izvan Zagreba,kao i na lokalnoj razini.

Nadam se da Êe ovaj poziv dobroprihvatiti i Ministarstva zdravlja, HZZO, Hrvat-ska lijeËniËka komora, Hrvatski lijeËniËki zbori druge struËne i strukovne udruge.

Æelim upozoriti lijeËniËku javnostda je nedavno u Hrvatskoj odobrena posebnaspecijalizacija iz djeËje i adolescentne psihi-jatrije (odvojena od specijalizacije iz psihi-jatrije). Dostupne su informacije na webstranici Ministarstva zdravlja RH (http://www.mzss.hr/). Neformalno sam doznao da postojiveliko zanimanje mladih kolegica i kolega izrazliËitih dijelova Hrvatske za ovu novu spe-cijalizaciju.

Epidemioloπke studije govore daoko 20% djece i adolescenata imaju znaËajnepsihiËke smetnje, suicid je treÊi vodeÊi uzroksmrti meu adolescentima, oko 50% poreme-Êaja u odrasloj dobi imaju svoj poËetak u dje-tinjstvu ili adolescenciji, no unatoË tome nedo-staju prikladne sluæbe za rjeπavanje ovoggoruÊeg problema (Belfer ML; Child and ado-lescent mental disorders: the magnitude ofthe problem across the globe. Journal of childpsychology and psychiatry 2008; 49(3):226-36).

pismo Ëitateljima

Poziv u povoduraspisivanja natjeËajaza specijalizaciju iz djeËjei adolescentne psihijatrije

Doc. dr. sc. Ivan Begovac, dr. med., predsjednik Hrvatskog druπtva za djeËju iadolescentnu psihijatriju i psihoterapiju HLZ-a; predstavnik Hrvatske pri UEMS-ovojsekciji Europske zajednice za djeËju i adolescentnu psihijatriju; proËelnik specijalistiËkogzavoda za djeËju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju na Klinici za psiholoπkumedicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu

65

o novom Ëelniku Svjetske banke proËitajte nahttp://www.dartmouth.edu/~president/bio/.Borka Cafuk

•••••••••••••••••CPME - zdravlje jeosnovno ljudskopravo na kojeekonomska krizane smije utjecati

• Svjetski dan zdravlja dobrodoπlaje prigoda da se podsjetimo da je dobrozdravlje samo po sebi vrijednost. Za njega jevrijedno boriti se joπ viπe kad je ekonomskostanje teπko. Zdravlje i pristup zdravstvenimuslugama prvo je ljudsko pravo. Europski lijeË-nici naglaπavaju da je dobro zdravlje neprocje-njivo, poruËio je predsjednik Stalnog odboraeuropskih lijeËnika (Standing Committee ofEuropean Doctors/CPME) dr. Konstanty Ra-dziwill u povodu obiljeæavanja Svjetskog danazdravlja 7. travnja.

FiziËki i mentalni integritet kao i pri-stup preventivnim i kurativnim zdravstvenimuslugama osnovna su prava svih osoba.

Premda su ekonomske prednostiulaganja u zdravstvo i zdravstvenu radnu sna-gu primamljive, profit sam po sebi ne bi smiobiti osnovica promicanja zdravlja, upozoravaCPME.

Premda se prioriteti i pravac poli-tike mijenjaju, vrijednosti moraju ostati nepro-mijenjene. CPME stoga podsjeÊa kreatoreeuropske politike da je dobro zdravlje nepro-cjenjivo i da aktivnosti u svim podruËjima poli-tike trebaju biti usmjerene osiguranju najbo-ljeg zdravlja graana i najbolje zdravstveneskrbi za sve.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Prva Europskakonferencijao osnaæivanjupacijenata

• Prva Europska konferencija o os-naæivanju pacijenata (tzv. patient empower-ment) u zdravstvenom sustavu odræana je uKopenhagenu 11. i 12. travnja u suradnji s Re-gionalnim uredom SZO-a za Europu, podpokroviteljstvom danskog predsjedniπtva Vije-Êa Europske unije, danskog Ministarstvazdravstva, Nacionalnog odbora za zdravstvo,

Odbora za zdravlje i obrazovanje, Europskemreæe za osnaæivanje pacijenata i drugih or-ganizacija. Konferencija je posveÊena temiosnaæivanja pacijenata i graana te utjecajui doprinosa takvog osnaæivanja zdravstvenomsustavu i sustavu socijalne skrbi u Europi.

PoveÊan pristup informacijama iznanju, socijalnim medijima, samoupravlja-juÊim programima, novi pravni zahtjevi za su-djelovanje pacijenata, reorganizacija zdrav-stvenih sustava, nove tehnologije itd., sve todoprinosi novoj dinamici u kojoj pacijenti igraani redefiniraju svoju ulogu u æivljenju skroniËnim bolestima. Cilj konferencije je ko-naËno uËiniti taj kritiËni korak prema izgradnjipristupa zdravstvenom sustavu i sustavu soci-jalne skrbi prikladnih za 21. stoljeÊe.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Uz ovogodiπnjiSvjetski dan zdravlja

Zdravstvena preventivasinergiËna je ekoloπki,ekonomski i antirecesijski

• Jedna od plodotvornih pojavnosti,uoËena tijekom ove godine inaËe skromnogobiljeæavanja Svjetskog dana zdravlja, moæebiti tretirana kao patognomiËna i atraktivnaza neke elemente ustaljenog ponaπanja ljudskezajednice. Zdravstvo nije ekskluzivno u "svo-jim" interesima, veÊ obratno: poluËuje πanseza sinergiju interesa brojnih sektora organizira-noga druπtva.

Radi se o sljedeÊem. Po obiËaju suna repertoaru svakogodiπnjeg Svjetskog danazdravlja preteæito bili elementi programa kojemoæe prihvatiti narod a koji su svima razumljivii s kojima su u stalnom doticaju. To je posebicevaæno u sadaπnjem recesijskom razdoblju kadase praktiËki od svake fiziËke i pravne osobeoËekuje doprinos antirecesijskoj politici Ëitavezemlje, kao πto je to u veÊini dræava svijeta.

U prvom planu urbanih manifes-tacija, pogotovo u naπemu glavnom gradu,bili su neki elementi promocije zdravlja i pre-vencije bolesti, πto je i posve razumljivo i viso-ko probitaËno. Kao preporuËljiv element pre-ventivne zaπtite opravdano se izdvajaju puπe-nje i nedostatak kretanja.

Dokazani su πtetni utjecaji puπenjana najvitalnije dijelove Ëovjekovog organizma,poËam od krvoæilnog sustava pa do novotvo-rina, ali je vaæna i ekonomska posljedica puπe-nja. IzraËunano je da ekonomski prosjeËanzdravstveno dobrostojeÊi puπaË koji puπi skup-lje cigarete moæe kroz nekoliko desetljeÊa (ako

•••••••••••••••••LijeËnikJim Yong Kim naËelu Svjetske banke

• AmeriËki lijeËnik dr. sc. Jim YongKim, rektor Dartmouth Collegea, koji je pos-vetio svoju karijeru pronalaæenju novih naËinaosiguravanja zdravstvene skrbi siromaπnimaπirom svijeta izabran je za predsjednika Svjet-ske banke.

Na njezinu se Ëelu tako prvi put na-πao Ëovjek koji nije iz financijskih, diplomat-skih i politiËkih krugova i zapravo je izbor iz-nenadio javnost jer Kim nije uopÊe spominjankada se razmatralo tko bi mogao obavljati tufunkciju. Predsjednici Svjetske banke od sa-mog njenog osnutka redom su bili ameriËkidræavljani. Iako su ovaj put zemlje u razvojupokuπale progurati svoje kandidate, tj. kolum-bijskog ministra financija José AntonijaOcampa i nigerijsku ministricu financija Ngo-zi Okonjo-Iwealu, Upravni odbor Svjetskebanke ponovo je izabrao Amerikanca.

Kim je jedna od vodeÊih liËnosti napodruËju globalnog zdravstva, bio je direktorOdjela za borbu protiv HIV/AIDS-a SZO-a iradio je na jaËanju zdravstvenih sustava u siro-maπnim zemljama. U povodu izbora za pred-sjednika Svjetske banke Kim je izjavio da jenajbolji naËin za borbu protiv siromaπtva stva-ranje novih radnih mjesta i da rast træiπta morabiti prioritet svakoj zemlji. U fotelju ËelnikaSvjetske banke Kim Êe sjesti u srpnju ove go-dine.

Prije odlaska na Dartmouth Colle-ge, Kim je predsjedao Odjelom za globalnozdravlje i socijalnu medicinu pri Harvard Me-dical School i bio je direktor Francois-XavierBagnoud Centra za zdravstvo i ljudska prava.Predavao je antropologiju, socijalnu analizu,socijalnu medicinu i globalno zdravlje.

SuosnivaË je Partnera u zdravlju(1987.) u sklopu Ëega je razvio tretman zamultirezistentnu tuberkulozu. Kao direktorOdjela za HIV/AIDS SZO-a postavio je prviglobalni cilj za lijeËenje HIV/AIDS-a uvoe-njem ''3 do 5'' inicijative, kojoj je cilj bio osigu-rati antiretroviralne lijekove za tri milijunaosoba s HIV/AIDS-om do 2005. godine. Inici-jativa ''3 do 5'' startala je u rujnu 2003. i svojambiciozni cilj postigla 2007. Kimov rad napodruËju globalnog zdravlja uËinio ga je svjet-ski poznatim i priznatim.

Kim jer roen u Koreji, a u SAD jedoπao kada mu je bilo pet godina. Diplomiraoje na SveuËiliπtu Brown, lijeËniËku diplomu jestekao na Harvard Medical School, a doktoratiz antropologije na SveuËiliπtu Harvard. Viπe

zdravstvo u svijetu

zdravstvo u svijetu

66

naπega gospodarstva, pa je korisno skrenutina njih upozoriti i radikalno ih mijenjati, azdravstveni sustav moæe tome pruæiti odgova-rajuÊu znanstvenu i pragmatiËku podrπku.

U prvom redu treba misliti na naka-radno obiljeæje tog sustava da glavnina nje-govih korisnika uæiva mirovine u godinamakoje se inaËe tretiraju kao vrhunac radnih, bi-hevioralnih, intelektualnih i drugih sposo-bnosti. Da bi se sprijeËilo "odlazak u miro-vanje" osoba koje joπ uvijek posjeduju uzornoiskoristive sposobnosti za rad, u Europi se, ai πire, javlja pokret koji nastoji omoguÊiti svimradno sposobnima starijim osobama, bezobzira na dob, da i dalje rade ako to æele.

Protivnici zamisli o produæenju rad-nog i mirovinskog staæa navode kako bi takvapragma bila opasna po zdravlje ljudi. Pri tomezanemaruju sluæbena stajaliπta tako uvaæenihorganizacija kao πto su Ujedinjeni narodi i nje-zini ogranci, koji se odavno zalaæu za tzv.zdravo, produktivno i kreativno starenje. Timeomalovaæavaju i neka svjetska iskustva; poz-nato je da najbolje zdravstveno stanje (posvjetski prihvaÊenim znanstvenim kriterijima)u radiπnom Japanu, gdje je nedavno statistiËkiutvreno preko 40 000 stogodiπnjaka!

Poznato je da u toj zemlji ljudi du-go rade i da nakon odlaska u mirovinu nastav-ljaju povremeno raditi, ponekad moæda i neπ-to izmijenjene poslove.

Nije sluËajno da ljudi u profesijamakoje ne poznaju formalno umirovljenje (a tosu znanost, umjetnost, politika i neke druge)duæe æive. DapaËe, javlja se i hipoteza da æeneduæe æive od muπkaraca (oko 6 godina) jer sui radno agilnije.

Koja je u tim razmatranjima ulogasustava zdravstva?

Uz demografe, zdravstvo insistirana populacijskoj dinamici po kojoj ljudi sveduæe æive (u zadnjih stotinu godina prosjeËnose udvostruËilo oËekivano trajanje æivota!), stime da sve veÊi broj njih, radeÊi intelektualnoa ne fiziËki, ne potraæuje neku fiziËku snaguza nastavljanje rada i nakon sadaπnjeg zaËu-ujuÊeg dobnog limita. Zaboravlja se da up-ravo takvi zaposlenici svojim znanjem i empi-rijom stvaraju uvjete za otvaranje drugih inovih radnih mjesta. Zdravstvo, dakle, trebadokazivati da su ljudi u „post-radnom raz-doblju" u pravilu i dalje radno sposobni te daonima koji æele dalje radit treba to omoguÊi-ti te ih zadræati tako dugo u radnom odnosukoliko to dopuπta njihovo zdravstveno stanje.Zdravstvo se takoer treba prikljuËiti dokazi-vanju da se stil i naËin rada, tehnologija i radniinstrumenti toliko usavrπavaju da smanjujuopasnost od nepovoljnog utjecaja na zdravljeili od ozljeivanja te da se kontinuiranim du-ljim zadræavanjem u radnom odnosu pobolj-πava zdravstveno stanje ne samo zaposlenika

veÊ i njegove obitelji i okoline. Sve u svemu,zdravstveni sustav mora razraivati znanstve-nu podlogu kojom Êe dokazati da se duæimradom moæe i duæe æivjeti, da ljudi fiziËki, men-talno, intelektualno i bihevioralno duæe ostajuzdravi ako rade, da zdravlje ne zahtijeva miro-vanje veÊ obratno: kreativan i produktivan radosigurava ne samo dohodovno osamostaljenjenego i druga korisna svojstva, kao πto stoji irezolucijama Ujedinjenih naroda i Svjetskezdravstvene organizacije.

Prim. dr. Berislav Skupnjak

•••••••••••••••••Europska povelja opravima pacijenata

Preambula• UnatoË razlikama, nacionalni su-

stavi zdravstva u zemljama Europske unije bi-ljeæe jednaka prava pacijenata, potroπaËa, ko-risnika, Ëlanova obitelji, posebno osjetljivihgrupa stanovniπtva i ugroæenog stanovniπtvaopÊenito. UnatoË deklarativno opÊeprihva-Êenom Europskom socijalnom modelu (Euro-pean Social Model), neka ograniËenja dovodeu pitanje provedbu nabrojenih prava.

U ulozi europskih graana ne pri-hvaÊamo da se prava promiËu teoretski, a ne-giraju u praksi poradi financijskih ograniËenja.Iako su financijska ograniËenja opravdana, nemogu i ne smiju krπiti legitimnima prava pa-cijenata niti ih Ëiniti upitnima.

Ne prihvaÊamo da se prava mogupravno priznati i definirati, a onda ne poπtivati,provoditi u odabranim projektima i zatim ihzaboraviti s dolaskom nove vlade, tj. vladajuÊestrukture.

Povelja o osnovnim pravima iz Niceuskoro Êe biti dijelom novoga europskog usta-va. To je osnova za izravno imenovanje Ëetr-naest trenutno ugroæenih prava pacijenata.To su prava na preventivne mjere, dostupnost,informaciju, pristanak, slobodan izbor i odlu-ku, privatnost i povjerljivost, poπtivanje paci-jentovog vremena, nadgledanje standardakvalitete, sigurnost, inovacije, izbjegavanjenepotrebne patnje i boli, individualizirani pri-stup, prituæbu te pravo na odπtetu.

Ova se prava izravno naslanjaju naviπe meunarodnih deklaracija i preporuka,koje su prepoznali Svjetska zdravstvena orga-nizacija i VijeÊe Europe. Ona uzimaju u obzirorganizacijske i tehniËke parametre, kao i pro-fesionalne moguÊnosti i dostignuÊa pojedinihzemalja Ëlanica Europske Unije.

PojedinaËno, nacionalni zdravstvenisustavi u zemljama Ëlanicama EU-a iskazujupopriliËne razliËitosti u odnosu na poπtivanje

zbog puπenja prije ne umre) „popuπiti" jednudobro ureenu vilu!

Eliminiranje puπenja vaæno je i eko-loπki jer prestaje zagaivanje zatvorenihprostora pogubnim duhanskim dimom koji -da se dodatno spomene - stvara i tzv. pasivnepuπaËe.

Drugi je primjer moguÊe preven-tivne zaπtite fiziËko kretanje i razgibavanje jer,osim izvrsnog utjecaja na osteomuskularnisustav, uvelike doprinosi boljitku praktiËkisvih sustava Ëovjekovog organizma. Pritompostoji i ekonomski interes jer, primjerice,smanjeno koriπtenje motornih vozila u koristbicikliranja ili pjeπaËenja uπteuje znaËajnafinancijska sredstva. Ovdje je u igri i ekoloπkiinteres jer izgaranje fosilnih goriva u automo-bilima kontaminira okoliπ, poveÊava stakle-niËke plinove, stvara buku, prometne Ëepovai sl.

Navoenjem ovih Ëinjenica æelimpodsjetiti na to kako mnoge mjere preventiv-ne politike, osim svog primarnog zadatka uzaπtiti oËuvanja i unapreenja zdravlja, zadirui u podruËja ekonomije i ekologije, a takvozajedniπtvo interesa do punog izraæaja moæedoÊi upravo u danaπnjim vremenima kada setoliko insistira na antirecesijskoj politici.

Prim. dr. Berislav Skupnjak

•••••••••••••••••Zdravstvo trebapodræavatiproduæenje radnogstaæa za mirovinu

• Iz opravdanih i razumljivih razlo-ga srediπnja tematika koja zaokuplja naπe me-dije, ali i privatan æivot praktiËki svakog graa-nina. je sveopÊa - usuujemo se reÊi globalnakriza koja je zahvatila sve pore i segmenteljudskog æivota. Ne ulazeÊi u finese njezineuzroËnosti, odnosno, joπ vaænije, njezinog uk-lanjanja, navodimo samo neke Ëimbenike kojisu u prisnoj vezi s tim - kao πto poneki tvrde- najveÊim zlom danaπnjice.

Po takvom pristupu u lepezi Ëimbe-nika koje se smije okriviti za tekuÊu katastro-falnu krizu ima "uvaæenu" ulogu sustav miro-vinskog osiguranja. To ne samo zbog toga πtosredstva za to osiguranje zahtijevaju 10-11 %bruto druπtvenog proizvoda naπe zemlje veÊi zbog toga πto taj sustav "strπi" po nekim svo-jim odlikama i nosi europske a moæda i svjet-ske rekorde.

U sustavu mirovinskog osiguranjaregistriraju se neka svojstva koja taj sustav ËineznaËajno odgovornim za katastrofiËno stanje

67

naËin koriπtenja istih kao i na sve moguÊnostikoje pruæaju znanstvena istraæivanja i inova-tivne tehnologije.

4. Pravo na pristanak

Svatko polaæe pravo na sve infor-macije koje mogu omoguÊiti aktivno sudjelo-vanje u odlukama o vlastitom zdravlju; oveinformacije su preduvjet za svaki postupak izahvat u svrhu lijeËenja, ukljuËujuÊi i sudjelo-vanje u znanstvenim istraæivanjima.

5. Pravo na slobodan izbor

Svatko polaæe na temelju odgova-rajuÊih informacija pravo na slobodan izborizmeu razliËitih postupaka i zahvata, te pru-æatelja/osiguravatelja zdravstvenih usluga.

6. Pravo na privatnost i povjerljivost

Svatko polaæe pravo na povjer-ljivost vlastitih podataka, ukljuËujuÊi one ovlastitom zdravstvenom stanju i moguÊimdijagnostiËkim ili terapijskim postupcima, kaoi na zaπtitu privatnosti tijekom odvijanja pre-gleda, specijalistiËkih posjeta i lijeËniËko-kirur-πkih zahvata opÊenito.

7. Pravo na poπtivanje pacijentovog vremena

Svatko polaæe pravo na potrebnuzdravstvenu uslugu unutar najskorijeg mogu-Êeg i unaprijed odreenog vremenskog termi-na. Ovo se pravo odnosi na sve etape u traja-nju medicinskog postupka.

8. Pravo na nadgledanje standarda kvalitete

Svatko polaæe pravo na visokokva-litetnu zdravstvenu uslugu sukladno vred-novanju na jasno utvrenim standardima.

9. Pravo na sigurnost

Svatko polaæe pravo na sigurnostod πtete prouzroËene slabom organizacijomzdravstvenih usluga, struËnim nemarom i gre-πkom, kao i pravo na dostupnost zdravstvenihusluga i zahvata visokih sigurnosnih stan-darda.

10. Pravo na inovacije

Svatko polaæe pravo pristupa ino-vativnim postupcima, ukljuËujuÊi dijagno-stiËke postupke sukladno meunarodnim

standardima, te neovisno o ekonomskim ilifinancijskim okolnostima.

11. Pravo na izbjegavanje nepotrebne patnje i boli

Svatko polaæe pravo biti saËuvanod patnje i boli koliko god je to moguÊe u sva-koj od faza svoje bolesti.

12. Pravo na individualni pristup

Svatko polaæe pravo na individu-alno prilagoen dijagnostiËki ili terapijskipostupak koji je u najveÊoj moguÊoj mjeri pri-lagoen osobnim potrebama.

13. Pravo na prituæbu

Svatko polaæe pravo na prituæbu usvakoj prilici u kojoj doæivi povredu, te polaæepravo na odgovor ili drugu povratnu reakcijuu tom pogledu.

14. Pravo na obeπteÊenje

Svatko polaæe pravo na dostatnoobeπteÊenje unutar razumnog roka kad godpretrpi fiziËku, etiËku ili psiholoπku povreduuzrokovanu zdravstvenom uslugom.

•••••

Tekst smo pretiskali iz Ëasopisa «Pacijentfl broj56 od travnja 2012. s odobrenjem izdavaËa,t.j. Hrvatske udruge za zaπtitu pacijenata.

Odobrenje je popraÊeno ovimtekstom: Povelju smo dobili u sklopu izvedbeprojekta "Assesing Patients' Rights in Europe"u provedbi europske mreæe udruga pod nazivomACN (Active Citizenship Network) koje smoËlanica.

Prijevod je osigurala Hrvatska udrugaza promicanje prava pacijenata u sklopu togaprojekta. Mr. sc. –ula RuπinoviÊ Sunara, dr.med.

prava pacijenata. Neki od sustava imaju po-velje o pravima pacijenata, drugi zasebnepravne akte, administrativne akte, pravila pos-tupanja u pojedinim ustanovama, tijela poputpravobranitelja za pacijente, raznolike alter-nativne odredbe itd. Drugi nemaju ni jednood navedenih rjeπenja. U svakom sluËaju, pos-tojeÊa Povelja moæe osnaæiti stupanj zaπtiteprava pacijenata/graana u raznolikim nacio-nalnim kontekstima te posluæiti u svrhu uskla-ivanja nacionalnih sustava zdravstva u favori-ziranju graanskih prava i prava pacijenata.Ovo je iznimno vaæno posebice u kontekstuslobode kretanja unutar zemalja Ëlanica EU-a kao i u sklopu procesa πirenja EU-a.

Povelja je podastrijeta na miπljenjecivilnom druπtvu, nacionalnim i EU institucija-ma, kao i svakome tko moæe pridonijeti aktiv-nostima ili sugestijama u zaπtiti ili opovrga-vanju nabrojenih prava. Poradi izravne pove-zanosti s europskom svakodnevnicom i tren-dovima u zdravstvu, Povelja moæe biti podloæ-na buduÊim izmjenama i zasigurno Êe se raz-vijati tijekom vremena.

Primjena Povelje prvenstveno Êe bi-ti povjerena aktivnim graanskim udrugamakoje rade na podruËju prava pacijenata na na-cionalnoj razini. Takoer Êe zahtijevati dazdravstveni djelatnici, zdravstveni menadæeri,vladajuÊe strukture, pravosudna i administra-tivna tijela prihvate obaveze.

PoveljaU Povelji je nabrojano 14 prava pa-

cijenata i ona Êe se pojaviti na lecima i plaka-tima koji Êe se koristiti prilikom obiljeæavanjaEuropskog dana prava pacijenata πirom Eu-rope.

1. Pravo na preventivne mjere

Svatko polaæe pravo na odgova-rajuÊu uslugu u svrhu prevencije bolesti.

2. Pravo na dostupnost

Svatko polaæe pravo na dostupnostzdravstvenih usluga sukladno svojim zdrav-stvenim potrebama.

Dostupnost zdravstvenim usluga-ma mora biti jamËena svima jednako, bez dis-kriminacije spram financijske raspoloæivosti,mjesta boravka, prirode bolesti ili vremenapotrebnog za doseg zdravstvene usluge.

3. Pravo na informaciju

Svatko polaæe pravo na pristup sve-ukupnosti informacija koje se odnose na osob-no zdravstveno stanje, zdravstvene usluge te

zdravstvo u svijetu

medicopolis

Prof. dr. Stella FatoviÊ-FerenËiÊ

Faraonov san i olovnivojnici profesoraBranimira Richtera

68

• Knjiga Smrt je izljeËiva RogeraDobsona, koja je nastala kao zbir ideja pret-hodno objavljenih u Ëasopisu Medical Hypo-thesis, nedavno je prevedena i na hrvatski je-zik, u izdanju Medicinske naklade.

»asopis Medical Hypothesis osno-van je 1976. godine postavπi medijem za pub-liciranje revolucionarnih ideja, upravo onihkoje u standardnim Ëasopisima nikada ne biugledale svjetlo dana.

Njegov je faktor utjecaja 1,3 , a s in-terneta ga skidaju oko 26.000 puta mjeseË-no. Jedna od ideja objavljenih na njegovimstranicama, kasnije i u istoimenoj knjizi, nosinaslov Smrt je izljeËiva. Suπtina te hipotezesastoji se u ideji da se smrt moæe prevariti Ëu-vanjem svijesti kao svojevrsnog softvera.

Kada se za to otvore povoljne mo-guÊnosti, tvrdi tvorac hipoteze Charles Ol-son, saËuvana svijest Êe se ponovo ugraditiu novi mozak, a Ëovjek nastaviti sa svojim æivo-tom. No, sigurna sam da ste i sami, i neovis-no o hipotezama, doæivjeli poneki presadakneËije svijesti ili ideje u vlastiti um. One kojuvam je prenio netko od vaπih uzora, one kojepovremeno bljesnu prizivajuÊi sjeÊanjem svogtvorca, kao da je æiv.

Nedavno je preminuo umirovljeniprofesor MEF-a u Zagrebu Branko Richter(Zagreb, 19. sijeËnja 1920. - Zagreb, 3. trav-nja 2012.). U mnoge od nas usadio je svojeideje, misli i poruke. Predavao mi je na fakul-tetu i u sklopu poslijediplomske nastave.Poslije sam ga sretala na povjerenstvima, uHrvatskome lijeËniËkom zboru, na predstav-ljanjima knjiga, domjencima i sl.

Koncept knjige Rasprave i graa zapovijest znanosti - Klio u medicinskoj praksiposveÊen povjesniku medicine Mirku Draæe-nu Grmeku, testirala sam upravo zahvaljujuÊijednom naπem sluËajnom susretu u lipnju2006., ispred zgrade Hrvatskoga lijeËniËkog

doma. IspriËala sam mu kako razmiπljam oknjizi u kojoj Êe lijeËnici, sluæeÊi se povijeπÊukao alatom, govoriti o svojoj medicinskojpraksi. U to vrijeme sam bila u dvojbi moæe lise takav projekt opÊe ostvariti.

Pozorno me sluπao i nakon kraÊestanke spremno odgovorio: Na dobrom steputu kolegice! Mogu Vam to potvrditi i vlas-titim iskustvom. ZahvaljujuÊi poznavanju po-vijesti iskorijenio sam malariju u Tunisu. I takoje kocka bila baËena! Idejni projekt je dobiosvoju potvrdu, ali i poticaj profesora kojeg samizrazito cijenila.

»ak πtoviπe, profesor Richter je zaknjigu napisao i neobiËnu priËu naslovljenuFaraonov san i eradikacija malarije u Tunisu.Potpuno je toËno kada se tvrdi da iz tekstovamoæemo iπËitati ljude, njihovu skromnost iliaroganciju, intelekt ili povrπnost. Tekst kojisam od profesora Richtera dobila bio jeprecizan i bez samohvale, zanimljiv i vjeπtoiznesen. Prepoznala bih mu autorstvo Ëak daga i nije potpisao.

A glasoviti je parazitolog, ekspertSvjetske zdravstvene organizacije i sveuËiliπniprofesor Branimir Richter imao i neπto πto muje zasigurno davalo posebnost. Izraivao jeolovne vojnike po uzoru na one iz svoga dje-tinjstva. Nastala je tako zbirka pukovnije grofaKazimira DraπkoviÊa iz 18. stoljeÊa. Za cijelupukovniju izradio je 822 olovne figurice, akao predloæak su mu posluæile zidne slike, kojese nalaze izloæene u prostorijama dvorca Tra-koπÊan. Osim navedene regimente, izradio jei niz manjih unikatnih zbirki drugih olovnihvojnika, a dio tog blaga bio je izloæen i u zag-rebaËkoj kuli LotrπËak. Danas je taj ËudesnivojniËki svijet, Richterova sjajna regimenta,izloæen u dvorcu TrakoπÊan.

Nedvojbeno se ideja o izradi maliholovnih vojnika fiksirala u Richterovu kreativnusferu i ondje sretno bujala. Niπta je nije mogloutiπati. U trenucima kada se umorni struËnjaki nastavnik odmarao od bitke s mikrobima,nastajala je moÊna regimenta vraÊajuÊi ga udjetinjstvo. Taj je stvaralaËki duh nadahnjivaoi djelovanje u epidemiologiji, medicinskoj eticiili bilo kojoj drugoj sferi.

Ostao je za njim naπ prvi udæbenikmedicinske parazitologije u πest izdanja, pu-kovnije studenata koje su iz njega uËile, pukov-nije lijeËnika specijalista u medicinskim usta-novama πirom svijeta i pukovnije malih olovnihvojnika. Duhom djeËaka i mudroπÊu voj-skovoe uvjerio nas je u svijet u kojem vjeπtina,hrabrost i dobrota pobjeuju.

Moæe li bilo koji drugi segment ne-Ëije svijesti zaæivjeti snaænije u naπim sjeÊa-njima?

stella@hazu.hr

•••••

Prof. Richter

(desno), autorica

Ëlanka i urednik

«LijeËniËkih

novinafl 2007. g.

69

Cochrane knjiænica objavljujesustavne pregledne Ëlanke kojise bave procjenom djelotvornostiintervencija u medicini.Na mreænoj straniciwww.thecochranelibrary.org moguse pretraæivati saæetci. Pristup punimtekstovimaCochrane Ëlanaka u Hrvatskojosigurava Ministarstvo znanosti,obrazovanja i πporta korisnicima iz biomedicinskog konzorcijana mreænoj stranici Centraza online baze podataka:www.online-baze.hr, gdje jepotrebno kliknuti na pretraæivaËkosuËelje Ovid SP, unutar kojeg se nalazipoveznica na Cochrane Database ofSystematic Reviews. Kad u traæilici ovebaze pronaete Ëlanak koji vaszanima, punom tekstu pristupatepreko poveznice EBM Topic Review.

••••

Doc. dr. Livia Puljak,Medicinski fakultet u Splitu

livia@mefst.hr

••••••••••••••••••••••••••

ljudi kofein konzumira umjereno. NajËeπÊi izvorikofeina danas su kava (100 mg - 150 mg/πalici),Ëaj (75 mg/πalici), gazirana piÊa (do 40 mg/piÊu),energetski napitci (oko 80 mg/piÊu) i obiËnaËokolada (do 50 mg/ploËici). Neki visoko-ener-getski napitci sadræe koliËinu kofeina ekvivalentnupet ili πest πalica kave.

Kofein je metilksantin koji djeluje sti-mulativno na srediπnji æivËani sustav. Ima πirok ras-pon fizioloπkih uËinaka u ljudi, ukljuËujuÊi pojaËanubudnost, izdræljivost, viπu frekvenciju srca i krvnitlak te se smatra psihostimulansom. Adjuvans je uovom kontekstu pomoÊna tvar koja pojaËavauËinke lijeka, ali sama za sebe nema direktneuËinke. Nekoliko prekliniËkih istraæivanja obavljenihna glodavcima pokazalo je da postoji antinoci-ceptivni uËinak kofeina opÊenito, ali samo u vrlovisokim dozama od 50 mg/kg ili veÊim.

Kofein u koliËini u kojoj se uzima hra-nom obiËno se ne smatra analgetskim. Dodaje seveÊ godinama kao pomoÊno sredstvo u lijekovekoji se daju na recept i bez recepta, na osnovi idejeda pospjeπuje analgetsku aktivnost lijekova protivbolova.

Dokazi koji podupiru uporabu kofeinakao pomoÊnog sredstva za analgetike ograniËenisu. Postoji svega nekoliko malih pokusa koji dajuneposredne dokaze da dodatak kofeina pojaËavaanalgetska svojstva analgetika. Randomizirani po-kusi koji su pokuπali odgovoriti pojaËava li dodatakkofeina analgetiku njegova analgetska svojstva dalisu proturjeËne rezultate - neki su pokazali da uËinakpostoji, a neki nisu. Osim toga, problem je πto velikbroj autora podatke iz kliniËkih istraæivanja o uËinkukombinacije kofeina i analgetika ne objavljuje ili ihobjavi djelomiËno, ili pak ih samo spomene u preg-lednim Ëlancima. Laska i suradnici su 1984. napisalipregledni Ëlanak u kojem su koristili podatke iz 30pokusa, a od kojih su samo 4 bila objavljena. S ob-zirom na to da u nekim kliniËkim pokusima nije do-kazan koristan uËinak dodatka kofeina analgetiku,razmatranje uËinkovitosti kombinacije kofeina ianalgetika podlijeæe otklonu zbog pristranog objav-ljivanja jer pokusi koji nisu pokazali uËinak nisu bilipublicirani.

RazliËiti ishodi primarnih studija o do-datku kofeina analgeticima moæda su nastali zbogtoga πto se ispituju razliËiti kliniËki modeli boli.Primjerice, dodatak kofeina moæda bi mogao bitikoristan za glavobolju, ali ne i za lijeËenje boli nakonkirurπkog zahvata. Nadalje, neki pokusi usporeivalisu kombinaciju kofeina i analgetika s razliËitim do-zama samog analgetika, a u nekim pokusima i srazliËitim analgeticima. U malom broju preglednihËlanaka pokuπalo se sustavno odgovoriti na pitanjeje li dodatak kofeina analgetiku uËinkovit. Tri preg-ledna rada iz 1990-ih nisu pokazala nikakav uËinakdodatka kofeina analgetiku, a rad Palmera i su-radnika iz 2010. demonstrirao je zanemariv uËinakdodatka kofeina paracetamolu u odnosu na samparacetamol.

Istraæivanje Sawynoka i suradnika je po-kazalo da vrlo male doze kofeina (manje od onihkoje bi mogle imati adjuvantnu analgetsku aktiv-nost) zapravo inhibiraju antinocicepciju nekolikolijekova, osobito paracetamola, Ëime je dalo nas-lutiti da kofein koji se uzima hranom moæe zapravonaπkoditi analgetskoj aktivnosti nekih lijekova.

Juliano i suradnici su 2004. pokazali danaglo uskraÊivanje kofeina moæe uzrokovati

glavobolju, koja prestaje nakon davanja kofeina.Kako kofein moæe djelovati kao pomoÊno sredstvoanalgeticima

Mehanizam kojim kofein moæe pospje-πiti analgetska svojstva lijekova protiv bolova nijesasvim jasan. Poznato je da je kofein kompetitivniantagonist adenozinskih A1 i A2 receptora ako seu plazmi nalazi u koncentracijama koje se uzimajuhranom. Potencijalni mehanizmi djelovanja kofeinaukljuËuju poremeÊaj normalnog adenozinskogsignaliziranja. Predloæeni mehanizmi djelovanjaukljuËuju: poboljπanje apsorpcije lijeka zbog sma-njenja æeluËanog pH i poboljπanja prokrvljenostiæeluca, smanjenje eliminacije lijeka zbog smanjenjaprokrvljenosti jetre, blokadu perifernih pronocicep-tivnog adenozinskog signaliziranja i aktivacijucentralog noradenozinskog puta koji potiskuje bol,transkripcijsko smanjenje ciklo-oksigenaze 2 prekoblokade adenozinskog A2 receptora, ukidanje in-hibicijske adenozinske aktivnosti na centralne koli-nergiËke æivËane zavrπetke te promjene raspolo-æenja i emocionalnog stanja zbog kojih nastaju pro-mjene u doæivljaju boli.

Rezultati

Derry i suradnici su sustavnim pretraæi-vanjem literature pronaπli 19 pokusa (ukupno 7238ispitanika) u kojima se usporeivala kombinacijakofeina i analgetika sa samim analgetikom. U veÊinipokusa koriπteni su paracetamol ili ibuprofen, s do-datkom 100 - 130 mg kofeina. Bolna stanja istraæe-na u pokusima uglavnom su bili postoperativnazubobolja, poslijeporoajna bol i glavobolja.

Analizom podataka iz svih pokusa autorisu utvrdili da postoji malen, ali statistiËki znaËajanuËinak dodatka kofeina u dozama od 100 mg ili ve-Êima te da dodatkom kofeina 5-10% pacijenata viπeima zadovoljavajuÊu kontrolu boli. Autori su utvrdilida postoji joπ 20 pokusa s 9785 ispitanika, za kojenisu uspjeli dobiti podatke. Meutim, Derry i surad-nici su procijenili da Ëak i ako bi rezultati svih tih 20pokusa bili negativni, to ne bi utjecalo na zaklju-Ëak o pozitivnom uËinku koji je dobiven analizom19 dostupnih pokusa.

ZakljuËak autora

Ako se kofein u dozi koja odgovarakoliËini kofeina koja se nalazi u jednoj πalici kavedoda analgetiku kao πto je paracetamol ili ibu-profen, takav lijek Êe postiÊi analgetsku aktivnostu 5-10% pacijenata viπe u usporedbi sa samimlijekom.

Odgovor na pitanje

Neka vaπi pacijenti nastave uzimatianalgetik s dodatkom kofeina; moæda se nalaze uonih 5-10% pacijenata kojima takva kombinacijaomoguÊuje bolju kontrolu boli nego analgetik samza sebe.

Literatura: Derry CJ, Derry S, Moore RA. Caffeine asan analgesic adjuvant for acute pain in adults.Cochrane Database of Systematic Reviews 2012, Issue3. Art. No.: CD009281. DOI: 10.1002/14651858.CD009281.pub2.

cochrane zanimljivosti

Scenarij

• Pacijenti vam Ëesto navode da su po-pili analgetik s dodatkom kofeina da bi ublaæili gla-vobolju ili dismenoreju, a vi im taj lijek nikad nistepreporuËili. Kad ih pitate zaπto uzimaju taj lijek, onivam kaæu da im taj bolje pomaæe. Niste sigurni imali tu kakvog kliniËkog uËinka, ili je to placebo.

Pitanje

Postoje li dokazi iz kliniËkih studija dakofein kao pomoÊno sredstvo znaËajno pomaæedjelovanju analgetika?

Kontekst

Kofein se dodaje nizu analgetika kojimase lijeËe razliËita bolna stanja. Kofein je spoj koji senalazi u sjemenkama, listovima i plodovima mno-gih biljaka, a smatra se da djeluje kao prirodni pes-ticid. Ljudi kofein konzumiraju barem 5000 godinau obliku napitaka kao πto su Ëaj i kava, te hrane kaoπto je Ëokolada. Konzumiranje kofeina varira izme-u osoba i populacija, ali se moæe opÊenito defini-rati kao malo (< 100 mg/dan), umjereno (100 mg- 400 mg/dan) ili veliko (> 400 mg/dan); veÊina

Kofein kaoanalgetski adjuvansza akutnu bolodraslih

nutricionistiËke teme

72

potkoæne grudice sala i stvari napreduju - sva-ke godine po malo. Celulit se javlja zbog veli-kog broja masnih stanica adipocita koji se za-dræavaju u dæepovima vezivnog tkiva. ©to jemanje tjelesne aktivnosti, to je viπe adipocitaispod povrπine koæe, a s vremenom nastajeprava „kora od naranËe". Onaj tko olako mislida je celulit masno tkivo i da se vjeæbom lakoskida, ljuto se vara jer to nisu obiËne naslage.

Naime, zbog slabe krvne cirkulacijeu tom sloju koæe masne naslage su vrlo tvrdo-korne. Zbog takvih se znaËajki najveÊi dio pre-parata za smanjivanje naslaga celulita baziraupravo na pojaËavanju cirkulacije. No, zajed-niËko je da svi postupci djeluju sporo pa trebamnogo strpljenja i upornosti. Dok je tanak slojpotkoænog masnog tkiva normalna zaπtita mi-πiÊa, tetiva i æivaca od hladnoÊe, pritiska iliudara, celulit je Ëisti viπak koji u organizmu

nema nikakvu funkciju. Celulit je vrsta masnogsloja koji se stvara u potkoænom vezivnomtkivu samo na odreenim mjestima, a kojiovisi o tjelesnoj teæini, nasljeu i utjecaju oko-liπa. Dok je kod æena celulit lociran na bedrimai straænjici, kod muπkaraca je obiËno na vratui trbuhu.

Mnogi misle da je celulit direktnovezan uz debljinu i da se redukcijom teæineautomatski gubi, ali to uopÊe ne mora biti ta-ko. Naime, ima æena koje su sjajno skinule tje-lesnu teæinu, ali je celulit ostao, ili ima mrπavihæena koje pate zbog celulita. Stil æivota i naËinprehrane utjeËu na nastanak celulita, a najveÊiproblem su toksiËne tvari i masnoÊe koje sestvaraju metabolizmom u tijelu. Zbog razli-Ëitih uvjeta u kojima celulit nastaje, postoje irazliËiti njegovi tipovi. Primjerice, plesaËicei trkaËice imaju tvrdi celulit koji je zbog visokekoncentracije stanica osobito æilav i predstav-lja gotovo nepremostivu prepreku. Mekanicelulit se Ëesto via na plaæama u obliku nasla-ga koje se kod hoda tresu te zahvaÊaju veÊedijelove tijela.

Zanimljivo je da je, za razliku odobiËnoga masnog potkoænog tkiva, celulit viπeosjetljiv na dodir i promjenu temperature.

Smatra se da pored hormonskihturbulencija kojima æene podlijeæu veÊ odranog puberteta, veliku ulogu u nastankucelulita ima nasljee i nedovoljno uzimanjevode, dakle kroniËna dehidracija.

Sretna je okolnost za muπkarce πtokod njih masne stanice u koæi leæe dublje negokod æena.

Svaki dobar poznavatelj problemareÊi Êe da kod celulita, kao i kod debljine,nema Ëarobnog πtapiÊa, nema univerzalnogi nema radikalno uËinkovitog sredstva. Ali zatopostoje temeljna pravila ponaπanja koja moguznaËajno pomoÊi, a to su: konzumiranje malo-masne hrane, veÊih koliËina vode, intenzivnovjeæbanje najmanje tri puta tjedno, strojnamasaæa. Pouzdano je utvreno da ruËna ma-saæa poboljπava cirkulaciju u koæi za 60%, astrojna masaæa za 200%. No, kod toga trebaznati da takva intenzivna masaæa, koja zapravodovodi do lagane upale koæe, samo privre-meno skuplja tkivo i umanjuje utisak naran-Ëine kore. Povoljan uËinak traje oko 8 dana.

„Najstraπniji"æenski problem

• Celulit je, prema rijeËima novi-nara iz US Today, flnajstraπniji« æenski proble-m i one Êe uËiniti sve da se „naranËine kore"rijeπe. Ako nakon jutarnjeg kupanja pogled uzrcalo zastraπuje, onda je to zbog celulita, akoprije godiπnjeg odmora æena ima paranojuod kupaÊeg kostima onda je to zbog celulita!Te se Ëinjenice, naravno, komercijalno obilatokoriste.

Uzroci ove pojave nikad nisu jedno-znaËni, veÊ u pravilu imaju svoje podrijetlo ugenetici i hormonalnim poremeÊajima, s timda nastanku celulita kumuje sjedenje pred TV-om, πto izaziva slabu cirkulaciju, zatim nepra-vilna prehrana i dehidracija, puπenje i alkohol.Plazma i limfa koja dolazi iz komprimiranih ioslabjelih kapilara, akumuliraju se i stagniraju,stvaraju se vakuole koje prorastu masnim sta-nicama. Vrijeme Ëini svoje i - eto celulita!

Zapravo, postoje tri teorije o uzro-cima pojave celulita:- hormonalni poremeÊaj (viπak estrogena)- nedostatak kretanja i stagniranje limfnecirkulacije- loπa i nebalansirana prehrana (intoksikacija).

Pouzdano se zna da estrogen ome-kπava vezivno tkivo i da se prvi celulit javljaodmah nakon poroda. Prema tome, viπakestrogena bio bi prirodan pokretaË nastankacelulita, ali poznato je takoer da mu pri-donosi slaba limfatiËna cirkulacija. OËito jeda je rijeË o nekoliko uzroka koji djeluju simul-tano. Utoliko je teæe boriti se protiv tog pro-blema. Cirkulacija limfe u tijelu direktno jeovisna o kretanju. Grudaste naslage masnogtkiva koje potpuno deformiraju bokove i straæ-njicu javljaju se kod svih æena u jednom æivot-nom razdoblju, pa Ëak i kod æena koje pazena svoj izgled i tjelesnu teæinu. Koæa postajedeblja kao naranËina kora, nakupljaju se

Kako serijeπiti celulita

»ovjek buduÊnosti bitÊe gomila sala?

Dr. sc. Ignac Kulier

nutricionistiËke teme

73

Nakon πto je napunio pedesetu,Martin Andrew iz Haddenhama, Engleska,trËao je svaki dan 16 km i svaki tjedan igraocricket sve dok jednoga lijepog dana nije osje-tio bol u leima, a hlaËe koje je volio postalesu mu preuske. Umjesto 80 kg, πto je dugovremena bio njegov standard, naslagao je 92kg, zbog Ëega se osjetio spor i trapav. Frustri-ran neuspjeπnom nisko kaloriËnom dijetomu kojoj su masti bile zbrisane, odluËio se zanovu "vjeru", odnosno za revolucionarnu dije-tu dr. Atkinsa gdje je bilo sve dozvoljeno, o-sim πto su ugljikohidrati bili sotonizirani, tj.svedeni na minimum. Volim soËan odrezak uumaku i volim borovnice s vrhnjem, a to miAtkinsova dijeta dopuπta - bilo je njegovo raz-miπljanje. Na opÊe iznenaenje svojih pri-jatelja, za dva mjeseca izgubio je 13 kg pa jeopet poËeo igrati cricket. Nitko nije bio sretnijiod Martina.

Ova zavodljiva priËica inficirala jeposebno u SAD-u desetak milijuna ljudi -sljedbenika Atkinsove dijete, a prisutna je iπirom svijeta, svugdje gdje su doprle njegovedvije knjige. Je li moguÊe da je toliko pogri-jeπila sluæbena medicina, da je pogrijeπilo nastotine poznatih svjetskih klinika meu kojimai Klinika Mayo, a da je ovaj doktor (koji je nes-retnim sluËajem preminuo u travnju 2003.)bio u pravu gurajuÊi ljude u napast hambur-gera, krmiÊa, kobasica, masnih sireva, dakle,u sve ono πto bismo nazvali "junk food"? Je limoguÊe da nisko ugljikohidratna, odnosnovisoko proteinska i visoko masna hrana, po-voljnije djeluje na ljudsko zdravlje od obrnutesituacije? Je li moguÊe da je svakodnevni de-beli sloj majoneze na kruhu s debelim kriπ-

Bez obzira kome se obratili zbogcelulita, ne oËekujte Ëuda jer Ëuda se ne do-gaaju! Ali, sretna kombinacija zdrave (me-diteranske) prehrane, odgovarajuÊih vjeæbii masaæe moæe u velikoj mjeri pomoÊi. PoËetis preventivom prije godiπnjeg odmora, samoje slatka iluzija koja se rasprsne kao mjehurod sapunice. Detoksifikacija organizma je do-bar poËetak za bitku protiv celulita, a to znaËimnogo svjeæeg voÊa i povrÊa, veÊe koliËinevoÊnih sokova i cjelovitih æitarica. To istovre-meno znaËi izostavljanje kave, cigareta, alko-holnih piÊa, sode, soli, πeÊera i oπtrih zaËina.Trebalo bi konzumirati malomasnu hranubogatu vlaknastom strukturom i kompleksnimugljikohidratima.

Hrana bez svinjetine i govedinepodrazumijeva manje masti animalnog pod-rijetla i manje toksina, a uzimanje velike koli-Ëine izvorske vode znaËi ispiranje tih toksina.

Dijeta dr. Atkinsa- davno svrπeno vrijeme

Zaπto je masna hrana toliko atrak-tivna? Mlijeko bez masti je vodenasto, sla-doled bez masti je prazan, a peËenje bez mas-noÊa je - suho! Jesu li masti ili ugljikohidratinajveÊi neprijatelji zdravlja? Ne moæemopromijeniti naslijeene gene, ali moæemouvjete okoliπa. Rezultati najnovijih istraæivanjasigurno Êe vas iznenaditi.

Kad nam netko u prolazu dobacibez ikakve zle namjere kako smo se u posljed-nje vrijeme "zaokruæili", slegnemo ramenimai naglas komentiramo: "Takva mi je genetskastruktura". No, postavlja se pitanje koliko jeto ispravan odgovor? Je li bitka s viπkom kilo-grama zapravo bitka s vjetrenjaËama? Idemou svemir, spremamo se moæda i na Mars, ane moæemo kontrolirati svoj tanjur.

kama masnog sira zdraviji od æitnih pahuljicas jogurtom ili mlijekom? Zar je moguÊe da seobistinio nekad (1973.) snimljeni film Woo-dyja Allena pod nazivom "SpavaË", u kojemse on iz sna budi nakon 200 godina te bezbriæ-no uæiva u masnim hamburgerima, kremastimkolaËima i drugim visoko kalorijskim delici-jama bez ikakve opasnosti po zdravlje?

Naravno, davni film Woodyja Alle-na bio je Ëista fantazija, a dobro poznate Ëi-njenice o kobnom djelovanju zasiÊenih mas-nih kiselina na stjenke krvnih æila, koje su obi-lato zastupljene u masnoÊama animalnogpodrijetla, znanstveno su verificirane veÊ prije30 godina.

Veliku zabunu izazvali su rezultatistudija koje su objavljene u uglednom znan-stvenom Ëasopisu New England Journal ofMedicine, a koje potvruju (barem za sada)postavke dr. Atkinsa. Drugim rijeËima, ljudina Atkinsovoj dijeti (visoko proteinska, visokomasna hrana) gube viπe tjelesnu masu u reæi-mu mrπavljenja od skupine na konvenci-

»ovjek buduÊnosti „hrpa sala"?

nutricionistiËke teme

74

odnosno stimulira termogenezu. Poslije togotkriÊa sve ide drugim pravcem i sve se viπeuzroci pretilosti traæe na molekularnoj razini.Nije sve tako jednostavno kako se u poËetkuËinilo jer sada je barem jasno da postoji cijeliorkestar hormona koji su povezani s centrimaza glad i sitost u hipotalamusu. Atkins je odav-no zaboravljen i od njegove "revolucionarne"dijete nije ostalo niπta.

Danas znanstvenici kaæu da Ëak 70posto pretilosti ima svoje korijene u genetici,ali bez ikakve dvojbe - geni nas ne Ëine preti-lima! Oni samo spuπtaju ili diæu, kompjutorskireËeno - "set up" organizma. Zdravstvenevlasti ugroæenih zemalja kao i oni koji stvarajupropise, izlueni su nemoguÊnoπÊu da pro-blem pretilosti rijeπe. U tom kontekstu na pa-met padaju svakakve ideje koje se kasnijepokaæu kao sasvim luckaste. Tako je britan-sko medicinsko udruæenje predloæilo poseb-nu taksu na visoko masne namirnice, prven-stveno na kremaste kolaËe, dizano tijesto ineke druge industrijske proizvode visokog sa-dræaja masnoÊa. Drugi "udar" na nezdravuprehranu pokuπao je naËiniti u Bostonu JohnBanzhaf. On je, naime, pojedinaËno pisaonajpoznatijim lancima brze hrane upozorava-juÊi ih kako njihova hrana, koja se prodaje naulici, u kioscima i postajama autobusa. nikakonije zdrava te "moæe djelovati na mozak kaoalkohol ili heroin". Naravno, tog naivca nitkonije posluπao. U Kaliforniji iz srednjih πkola istudentskih kampova uklanjaju automate zagazirane napitke, a taj primjer slijede i fran-cuske zdravstvene vlasti. Bilo je prijedloga dapretile osobe plate veÊu tarifu karata na avion-skim linijama.

onalnoj (malomasnoj) prehrani. Prva studijana SveuËiliπtu Pennsylvania dovrπena je nauzorku od 63 muπkarca i æene prosjeËne teæi-ne 97 kg, od kojih je polovica bila na klasiË-nom reæimu, a druga polovica na Atkinsovojdijeti. Poslije tri mjeseca strogog reæima, ukojem je sve bilo registrirano, Atkinsovaskupina izgubila je 6,6 kg, a skupina na kon-vencionalnoj (malomasnoj) dijeti samo 2,6kg. Ako vam je dakle stalo samo do mrπavlje-nja pod svaku cijenu, ne iskljuËujemo Atkin-sovu dijetu, ali ako razmiπljate πto Êe biti svaπim krvnim æilama onda Êete postupiti sas-vim drukËije.

Bez obzira vjerovali ovim istraæiva-njima ili ne, jasno proizlazi da nisu sve mas-noÊe loπe, pa Ëak i onda kad je rijeË o onimaæivotinjskog podrijetla, jer kako bi se ondamogla objasniti poznata Ëinjenica da Eskimiæive gotovo potpuno na takvim masnoÊama?Istina, radi se iskljuËivo o morskim æivotinjamakoje obiluju omega-3 masnim kiselinama.Posljednjih godina ima podosta struËnjakakoji kaæu da je za dramatiËnu debljinu u svijetukriv sve zagaeniji okoliπ. Naravno, oni kodtoga ne objaπnjavaju kako to da u tom istomzagaenom okoliπu æive ljudi koji apsolutnone dobivaju na tjelesnoj teæini? Odgovori, dak-le, ne leæe samo u okoliπu veÊ prije svega ugenetici. Naime, jednostavna jednadæba pokojoj kalorijski unos s jedne strane mora odgo-varati kalorijskoj potroπnji s druge strane, viπene moæe zadovoljiti sve potrebe suvremeneznanosti. Zapravo, tako je bilo sve do 1995.godine kad je zahvaljujuÊi pionirskim rado-vima molekularnog genetiËara dr. Friedmanaotkriven hormon leptin koji topi masno tkivo,

I sad jedno zanimljivo pitanje: zaπtotoliko volimo masne namirnice? Zato πto smomoæda kao dojenËe kroz majËino mlijeko do-bivali oko 4% masti? Mnogi psiholozi kaæu dase Ëovjek lako navikava na odreen tip i karak-ter namirnice i da tu naviku nosi cijelog æivota.A masnoÊa upravo odreuje karakter neke na-mirnice. Primjerice, peËenje ne moæe biti bezhruskave korice i bez masnoÊe. Sladoled bezmlijeËne masti je prazan, a mlijeko bez mastije vodenasto. Izbor nezdravih namirnica ili loπeprehrambene navike dio su spektra utisaka izrane mladosti. ©to je najËeπÊe bilo na stolu,tko je to jeo, kako je jeo - to se pamti. Pitamvas πto bi bila Ëokolada bez mlijeËne masti?Gorka ploËa bez duπe i slasti koja pali po grlu?Uostalom, πto mlijeËna mast znaËi za Ëokoladunajbolje se vidi kad je usporedite s nekim Ëoko-ladnim desertom gdje se koristi imitacija.

Ako unesete samo 100 kcal dnevnoviπe, to Êe na kraju godine biti sedam kg nove(nepoæeljne) teæine. Naæalost, ljudi ne zbrajajukalorije i neÊe se s tim zamarati, a ignorancijaproblema ima visoku cijenu. NjemaËka studijaiz 2001. godine koju je prezentirao pedijatardr. Berthold Koletzko pokazala je da dojen-Ëad hranjena najmanje πest mjeseci na prsimaima 40% manji rizik za pretilost u kasnijem æi-votu. DojenËad hranjena umjetnim mlijekom(formulom) ima znatno veÊu πansu za pretilostu poznim godinama. I joπ neπto: πto je sadræajproteina u formuli viπi u odnosu na majËinomlijeko, veÊa je πansa da se poslije pojavi preti-lost. Suvremeni urbani naËin æivota kao i odla-zak u samoposlugu donosi i druge nevolje.Djeca zamjenjuju mlijeko sokovima i tako nedobivaju dovoljno kalcija, a Ëim ovaj mineralnedostaje, raste koncentracija hormona kalci-trola u krvi, πto nepovoljno utjeËe na mehani-zam razlaganja masti. Posljedica je pretilostdjece.

Populacija u europskim gradovimanajviπe je ugroæena, pa moæemo govoritio "urbanim debeljucama". Nakon tri desetljeÊauzdræavanja od masnih obroka i visoko-kalo-rijske hrane, Europljani su postali sve deblji ideblji pa imamo situaciju da se danas preko50 posto odraslih graana EU-a klasificira kaopretilo ili, Ëak, ekstremno pretilo, za πto bi semoglo reÊi da se vrtoglavo pribliæavamoameriËkim trendovima. Ipak, najbolji indikatorza alarmantnu stanje s kojim se susreÊu lijeË-nici-pedijatri jest prava epidemija dijabetesatipa II kod djece. Zaπto je do toga doπlo - raz-lozi su viπeslojni, ali sigurno je da na ulazu ima-mo previπe kalorija, a na izlazu premalo po-troπnje.

Sjedenje uz PC, gledanje televizije,sjedenje u πkoli i totalna neaktivnost stvarajuurbane "debeljuce". Udio kalorija masti koji jena podruËju EU-a krajem 1990. bio Ëak 40%,pao je na 36%, ali je ukupan unos kalorija

nutricionistiËke teme

75

masa osobe u kilogramima podijeli s kva-dratom visine u metrima (BMI = m/h2).

Podatak o BMI-ju sluæi kao priliËnorealan indikator ukupnoga tjelesnog masnogtkiva, a viπak masnog tkiva se potom dovodiu direktnu vezu s nekim bolestima suvremenecivilizacije. No, naravno, BMI ima neka ogra-niËenja koja treba uvaæavati. Primjerice, kadase radi o sportaπima, osobito body builderimakoji podiæu miπiÊnu masu iznad standarda,moæe doÊi do pretjerivanja, a kod starijih oso-ba i bolesnika koji gube miπiÊnu masu moæedoÊi do podcjenjivanja. Kod istraæivanja zdrav-stvenog statusa neke osobe nabrojani su uzkoriπtenje BMI-ja i faktori rizika kao πto su hi-pertenzija, visoki trigliceridi, visok πeÊer, nas-ljedna osnova, neaktivnost i puπenje. Ovisnoo BMI-ju dobivate i broj pojedinih rizika: πtoje BMI veÊi, veÊi je i broj rizika.

Ako se pogleda godiπnje izvjeπÊeBehavioral Risk Factor Surveillance Systema kojese izvodi na temelju telefonskog intervjua veli-kog broja pretplatnika, zakljuËak je: Amerikaje sve teæa i teæa. ©est je od deset Amerikana-ca pretila, s tim da se od 1980. godine stanjepogorπalo 100% unatoË svim poduzetim mje-rama.

Problemom pretilosti se bave nutri-cionisti, lijeËnici, psiholozi, genetiËari, a njomese bavila i poznata TV emisija flOprah«, uz na-pomenu da je voditeljica i sama nekoliko puta

proπla tu golgotu. Na podruËju SAD-a postojijako udruæenje pretilih muπkaraca i æena kojise Ëak meusobno æene jer se meusobno do-bro "razumiju" i jer je debljina udvoje - lakπa!

Dr. Jim Hill sa SveuËiliπta u dræaviKolorado posebno prati one koji su uspjeπnoizvrπili redukciju tjelesne teæine i, naravno, po-stignutu teæinu zadræali. Njegova baza po-dataka je dragocjena jer se jedino tako mogupratiti problemi onih koji su proπli golgotu re-dukcije. Najpoznatiji njegov primjer je braËnipar Karen Brown i Robert Romaniello; ona jeizgubila 35, a on 30 kg. Jedina sredstva bilasu odricanje od jela i mukotrpan trening. Sadakad se osjeÊaju fantastiËno, trude se viπak kilo-grama skinuti i sinu koji je takoer pretjerao.

Dr. Hill kaæe da je to jedna od naj-boljih metoda jer se angaæirate i psihiËki i fi-ziËki i spremni ste na "ærtve", tj. ne oËekujete"Ëuda" od raznih preparata za mrπavljenje.

NajËeπÊa je komponenta svakog odpreparata za redukciju tjelesne teæine dobronam znani kofein ili, da budemo toËniji, nje-gov roak guaranin puno jaËeg uËinka (2,5-3 puta) iz paste guarane. Za razliku od stan-dardnog kofeina iz kave, guaranin se sporoapsorbira i dulje djeluje. Upravo zbog togapastu guaranu koriste sportaπi. Svi jednakotvrde da kofein stimulira termogenezu, odnos-no da ubrzava fltopljenje« masnog tkiva.

Termogeneza je proces stvaranjatjelesne topline, a ako se taj proces ubrzava,troπi se viπe kalorija. ©to peÊ bolje grije - viπetroπi!

Zanimljivo je opseæno istraæivanjeprovedeno na raËun federalnih vlasti SAD-a izkojega proizlazi (a to je i preporuka) - malo-masna, visoko ugljikohidratna hrana (povrÊe,voÊe, riba), πto bi otprilike odgovaralo naπojmediteranskoj prehrani, naravno, uz odgova-rajuÊi trening. Problem je u tome πto je gole-ma ponuda ameriËkih samoposluga svugdjeista pa i onaj tko bira namirnice vrti se zapravo

dnevno - porastao! »ak su i tradicionalnozdravi trendovi u prehrani Francuza poËelidobivati negativne tonove. Tako je nacionalniinstitut za medicinska istraæivanja (French Na-tional Institute of Medical Research) objavioda je proporcionalan udio pretilih osobaporastao s 9,6% u 2000. na 11,3% u 2003.godini. S obzirom na kratko razdoblje od trigodine to je velik porast i dobar indikatoronoga πto nam dolazi.

Mrπavljenje - bitka s vjetrenjaËama?

Redukcija teæine prije svega je go-lem business, a tek potom i briga za zdravlje.Celulit je "najstraπniji" æenski problem i æeneÊe sasvim sigurno uËiniti sve da ga se rijeπe.No je li indeks tjelesne mase realno mjerilo?

Najnovija istraæivanja RAND insti-tuta jasno pokazuju da pretili ljudi imaju dvos-truko viπe kroniËnih zdravstvenih problemanego osobe normalne teæine, pa Ëak od puπa-Ëa i alkoholiËara. Znanstveno istraæivanjeobjavljeno u British Journal of Public Healthobuhvatilo je 9585 osoba i pokazalo je da59% odraslih Amerikanaca ima indeks tjelesnemase (BMI - Body mass index) iznad 25, dakle,da imaju preveliku teæinu. No, utvreno je ta-koer da osobe s BMI-jem iznad 30 obolijevaju200% viπe od raznih kroniËnih bolesti negoosobe s normalnom teæinom. A ekstremnodebeli ljudi imaju Ëak 600% viπe zdravstvenihproblema. BMI je dobro poznata formula zautvrivanje tjelesnog statusa na temelju od-nosa visine i teæine, koji se posebno izraËunavaza muπkarce i za æene. Vrlo je uobiËajena usvijetu i kada se rade studije na velikom uzorkuuvijek se zakljuËci donose upravo uzimajuÊiu obzir BMI. Ovaj indeks ima tri kategorije zasvrstavanje:

• normalna tjelesna teæina (BMI 18,5 - 24,9)

• pretjerana tjelesna teæina (BMI 25 - 29,9)• pretilost (BMI iznad 30)

BMI ili Indeks tjelesne mase samoje okvirni pokazatelj za procjenu tjelesne te-æine. RaËuna se na taj naËin da se tjelesna

Rubensa nisu smetali ni celulit ni hrpe sala, naprotiv!

u istom krugu. Izgleda da ima neπto u psiho-logiji odnosno u potroπaËkom mentalnomsklopu - ako imaπ dovoljno novca, moraπ seobilato hraniti ili, joπ toËnije, svaki Ëas moraπneπto imati u ustima. Taj trend pogaaosobito djecu πkolskog uzrasta jer djeca mora-ju imati sve πto poæele i tu se najËeπÊe pretje-ruje.

Jednom naviknuta na slatko, djecauvijek traæe slatko. Posljedica je neprestanaglad koja postupno traæi nove obroke. Zadnjihse dvadesetak godina broj pretile djece udvo-struËio, a trend porasta se i dalje neza-dræivoπiri. LijeËnici u ordinacijama jasno vide odgo-varajuÊe posljedice: u toku je rapidan porastdijabetiËara tipa 2. Postoje i sljedbenici idejeflfit but fat«, koji negiraju sve napore oko mr-πavljenja, a glavni je adut njihovog idejnogvoe McAfeea da stotine studija o dijetamanisu donijele niπta novoga. On propovijedasljedeÊe: ako moæete jesti cijeli dan, zaπto nebiste imali 200 kg?

Ako postoji golgota, onda je to re-dukcija teæine. Drugim rijeËima, osobe kojenastoje smrπaviti brzim dijetama, bore se pro-tiv povratnog mehanizma koji postaje sve jaËiπto osoba izgubi viπe kilograma, te dijeta za-vrπava neuspjehom ili Ëak dobivanjem na te-æini.

Treba shvatiti da je mrπavljenje, od-nosno redukcija teæine, prije svega golem bu-siness. BuduÊi da ima na stotine preparata ireæima za mrπavljenje koji doslovce „tope saloza mjesec dana", potrebno je samo odluËitise za jedan i - gotovo. Naravno, kada se zad-nje kapsule konzumiraju, u pravilu nastupaduboko razoËaranje i frustracija.

Kilogrami se lako dobivaju, ali teπkoskidaju!

•••••

(Poglavlje iz autorove knjige "RiziËan æivot"preraeno za LijeËniËke novine)

nutricionistiËke teme

Doæivjeti stotu tako viπe nije nedo-stiæan cilj i nikako nije rezerviran samo za pov-laπtene druπtvene slojeve. Upravo obratno,nova medicinska istraæivanja pokazuju da ljudikoji æive s kalorijskim deficitom profitiraju kadje rijeË o godinama æivota - manje unesenihkalorija moglo bi produljiti æivotni vijek.

Naravno, ovdje mislim na ljude kojiimaju i viπe nego dovoljno hrane u svom okru-æenju i ta ih neumjerenost u jelu dovodi dovrlo opasnog stanja do debljine, pretilosti,adipoznosti.

Pandemija pretilostiPretili ljudi prosjeËno æive kraÊe i to

je nedvojbeno dokazano nizom znanstvenihistraæivanja. Skloniji su mnogim bolestima, apoglavito bolestima srcoæilnog sustava i di-jabetesu. Danas mnoga osiguravajuÊa druπtvau razvijenim zemljama u svojim izraËunimauzimaju u obzir da Êe pretili ljudi umrijeti prije

• U danaπnjem uæurbanom svijetuljudi su u neprestanoj utrci za nekim ciljem.Nekome je to zarada, a nekome æelja da po-stane moÊan u hijerarhiji svoje poslovne orga-nizacije, ili da postane Ëelni Ëovjek u jedinicilokalne samouprave, ili Ëak predsjednik dr-æave! U ovoj utrci Ëesto se ne biraju sredstvada bi se doπlo do æeljenog cilja, a ta su sred-stva razliËita.

Sredstvo za postizanje osobnogprobitka moæe biti utemeljeno na poπtenjui poπtenoj igri, ali isto tako moæe biti i u supro-tnosti s etiËkim kodeksima i danaπnjim moral-nim vrijednostima. Bez obzira na koji se naËintrËi ova æivotna utrka, svim njezinim sudioni-cima zajedniËko je da sebi i svojim bliænjimaæele dug i zdrav æivot.

Kako doæivjetiduboku starost

Tu dolazimo da prvog apsurda suv-remenog svijeta: πto nam æivot, zahvaljujuÊitehnoloπkim dostignuÊima postaje bræi, ima-mo dojam da je sve kraÊi. Razlog je jedno-stavan: u neprestanoj smo stisci s vremenomkojeg nikad nemamo, nemamo ni vremenaza æivot za koji bismo htjeli da traje baremjedno stoljeÊe. A to su neki veÊ i dosegli zah-valjujuÊi poveÊanju æivotnog standarda i na-pretku medicinske znanosti.

* Naπ rijeËki kolega mr. sc. Sandi KrstiniÊ, dr. med., nedavno je objavio zanimljivu,popularno pisanu knjigu o zdravlju "Æivjeti prema emocijama" (VBZ, 2012). Na prijedloguredniπtva preradio je jedno poglavlje za naπe Ëitatelje.

Njegovo je uæe podruËje interesa neuronutricionizam, mlada znanstvena disciplinakoja se bavi utjecajem prehrane na nastanak emocija.

Prva njegova knjiga „Neuronutricionizam" - prehrana prema emocijama - novemedicinske spoznaje o nutritivnim elementima koji moduliraju emocije, objavljena je 2009.a veÊ iduÊe godine prevedena je na slovenski, srpski, njemaËki i ruski jezik (u pripremi je i πpa-njolsko izdanje).

Rodio se u Rijeci i 1995. diplomirao na MEF-u u tom gradu. Nakon poslijediplomskogstudija bavi se psihofarmacima. Educirao se i u sklopu izobrazbe kadrova u multinacionalnimkompanijama te na raznim poslovnim πkolama, meu njima na Management Centre Europeu Bruxellessu. Sudjelovao je na nizu znanstvenih skupova o neuroznanosti (Kairo, Goa, Prag,Madrid, Istanbul, Atena, Honolulu...).

Kako æivjeti dugo?

Dr. Sandi KrstiniÊ, Rijeka*

Pretili ljudiæive kraÊe

jer suskloniji bolestima.

76

nutricionistiËke teme

77

nego oni koji su preporuËene tjelesne maseza svoju dob. Na temelju tih matematiËkihpostavki pretilima se dodjeljuje veÊa mjeseËnamirovina nego onima za koje se pretpostavljada Êe æivjeti dulje. I tako je nastao novi para-doks: netko tko se ne brine o svom zdravljubit Êe nagraen veÊim novËanim primanjima.

Na ovaj naËin stimulira se i nezdravnaËin æivota, jer osiguravajuÊem druπtvu i jestu interesu da klijent πto prije umre (!) kako nebi trebalo isplaÊivati doæivotnu mirovinuzdravom klijentu - do njegove stote ili joπdulje.

»uvajmo svoje zdravljeObiËno ne razmiπljamo dugoroËno

o svom zdravlju jer nemamo potrebu za ne-Ëim πto trenutaËno imamo, a to je æivot bezveÊih problema unatoË desetcima kilogra-ma viπka. Kada debljina zapoËne svoj smrto-

nosni pohod na naπe zdravlje, vrlo je teπko,Ëesto i nemoguÊe, vratiti se u zdravo stanje.

Infarkt zauvijek oπteti srËanu pum-pu i samo se transplantacijom moæe ponovnouspostaviti jednaka prijaπnja funkcija srËanogmiπiÊa. No transplantacija srca nije ni danasjednostavan terapijski postupak i vrloje ograniËenih resursa. Moæda Êemojednog dana imati umjetno srce je-dnake kvalitete kao i ljudsko, ali toje joπ uvijek daleka buduÊnost.

Ono πto moæemo uËinitisad jest smanjiti kalorijski unos na-mirnica na onu koliËinu koja se pre-poruËuje ovisno o naπim dnevnimaktivnostima. Ali uz ovu mjeru moæese povremeno provoditi i kratkotraj-no gladovanje, πto Êe nam dugoro-Ëno produljiti æivot. Takav postupaksuvremena medicina danas ne pre-poruËuje, ali se polako dolazi do spo-znaja da povremeno gladovanje mo-æe biti blagotvorno za naπe zdravlje.

Gladovanje se prepo-ruËuje ne samo da bi se sprijeËilodebljanje, nego se u kratkom razdob-lju moæe preporuËiti i osobama koje

imaju primjerenu tjelesnu masu za svojuvisinu, spol i dob.

Neke religije nalaæu da se kraÊevrijeme posti, odnosno da se vjernik odriËehrane. Takav je obiËaj ukorijenjeni meurazliËitim rasama i vjerskim skupinama viπetisuÊa godina, pa se Ëini da su i naπi dalekipreci znali πto je dobro za zdravlje duπe i tijela.

ObiËaji kratkotrajnog posta zadræalisu se i do danaπnjih dana, no sve se manjeprovode pod utjecajem æivota u izobilju hranekoji je donijela suvremena civilizacija.

Produljimosvoj æivotni vijek

»esto je dovoljno zaviriti u povijesti saznati kako doseÊi dulji æivot u buduÊnosti.I nova medicina pokuπava objasniti zaπtogladovanje ili smanjivanje kalorija moæe dobroutjecati na zdravlje. Neki istraæivaËi misle daje rijeË o jednostavnom mehanizmu ËiπÊenjaorganizma detoksikaciji, no bolje je to nazvatiautodestrukcijom, kojoj je cilj nova konstruk-cija, odnosno autodestrukcija koja potiËeregeneraciju ili obnovu organizma.

Izgleda da organizam nije baπ pot-puno savrπen mehanizam, kako Ëesto misli-mo, jer ne moæe savrπeno funkcionirati kadga zatrpavamo obiljem hrane. Taj viπak ener-gije pretvara se u masno tkivo koje Êe nam

moæda trebati u trenucima kada hrane ne bu-de dovoljno. I do tog je trenutka debljanjeopravdano, gledajuÊi s fizioloπkog aspekta, alisamo u onim sluËajevima kada doe donestaπice hrane. Tada Êe naπ organizam troπitimasne zalihe i to Êe nam omoguÊiti da pre-æivimo.

SprijeËimo bolestiDruga, novija hipoteza, pretpo-

stavlja se da organizam u procesima nepre-stane razgradnje i izgradnje Ëini niz pogre-πaka, a takve pogreπne stanice i kemijski pro-cesi mogu biti rizik za pojavu bolesti. U stanjugladovanja organizam treba energiju za svojeuobiËajene fizioloπke procese i ako se ova ene-rgija ne unosi izvana hranom, onda organizamposeæe za unutarnjim resursima za proizvo-dnju energije, ali i za sintezom ili izgradnjomnovih stanica. Dok je u potrazi za energijomi tvarima, organizam postupa vrlo inteligen-

tno i najprije troπi ili razgrauje onespojeve i stanice koje su imale po-greπku ili su moæda veÊ toliko istro-πene da ne mogu potpuno pravilnofunkcionirati. Na taj naËin tijelo sesamo Ëisti od neæeljenih i πtetnih spo-jeva. A ËiπÊenje od toksina uvijek jedobrodoπlo. Bez πtetnih proizvodai viπka tereta sve lakπe i bolje funkcio-nira, pa tako i naπ organizam.

Bez gladovanja nema niprilike za ËiπÊenje, a bez ËiπÊenja or-ganizma nagomilavaju se πtetne tvarikoje kroz dugi niz godina moguolakπati nastanak bolesti.

Do suprotnog uËinkadovest Êe uskraÊivanje kalorija svakakalorija manje mogla bi znaËiti minu-tu æivota viπe!

•••••(sandi.krstinic@gmail.com)

Duboka starostviπe nije takonedostiæan ciljniti povlastica

samoza povlaπtene.

Manjeunesenih kalorijamoglo bi produljiti

æivotni vijek.

iz povijesti hrvatske medicine

80

remeÊajem uzrokovana kliniËka slika juvenilnehijaline fibromatoze s karakteristiËnim koænimpromjenama, kontrakturama zglobova, hiper-trofijom gingive i koπtanim lezijama.

Dr. ©tefanija PuretiÊ nastavila je lije-Ëiti i pratiti toga pacijenta tijekom njegovih49 godina koliko je doæivio. O njemu je izvi-jestila na sastanku Dermatoveneroloπke sekcijeZbora lijeËnika Hrvatske 1963. i u BeËu na Me-unarodnom kongresu pedijatara 29. kolovo-za do 4. rujna 1971. (PuretiÊ ©, PuretiÊ B. Cli-nical and Histopathological Observations onSystemic Familial Mesenchymosis. Proceedingsof the XIIIth International Congress of Pediatrics,Vienna 1971, 373-81).

»lanak je bio zapaæen i πiroko citi-ran (Ishikawa H, Hori Y. Systematisierte Hyali-nose in Zusammenhang mit EpidermolysisBullosa Polydystrophica und Hyalinosis Cutis etMucosae. Arch Klin Exp Dermatol 1964;218:30-50; Hamada K, Ohdo S, Hayakawa K,Kikuchi I, Koono M. PuretiÊ syndrome - Gingi-val fibromatosis with hyaline fibromas. JapanJ hum genet 1980;25:249-55; Richieri-CostaA, Mascero D, Grimald A. Puretic Syndrome in

a Brasilian Child. Rev Brasil Genet 1983;6:101-7; Finlay Ay, Ferguson SD, Holt PJA. JuvenileHyaline Fibromatosis. Brit J Derm 1983;108:609-16). Pod nazivom "Puretic syndrome"citirao je taj Ëlanak i Victor A. McKusic (1921.- 2008.), u klasiËnom udæbeniku Mendelianinheritance in Man 1965. te u njegovim kas-nijim izdanjima, a veÊ od 1985. postoji i onlineizdanje (OMIM). Uvrπten je meu 842 kliniËkasindroma u Birth Defects Atlas and Compen-dium (Daniel Bergsma, 1973.), a nalazimo gazastupljenog i u knjizi od 1892 stranice BirthDefects Encyclopedia (Mary Louise Buyse,1990.).

KliniËka slika koju je 1962. opisalaskupina sa zagrebaËkog sveuËiliπta poslije jepovezana s jednom raspravom objavljenomgotovo 90 godina prije. Naime, 1873. je uMedico - Chirurgical Transactions (glasilu Kra-ljevskog medicinskog i kirurπkog druπtva uLondonu, koje je poËelo izlaziti 1809.) objavioje dr. John Murray (umro 1873.),kirurg u dvi-je londonske bolnice (Middlesex Hospital iPaddington Green Children's Hospital) Ëlanakpod naslovom On three peculiar Cases ofMolluscum Fibrosum in Children in which oneor more of the following conditions wereobserved: hypertrophy of the gums, enlar-gement of the ends of the fingers and toes, nu-merous connective-tissue tumours on the scalp,& other parts of the surface of the body, withvarious superficial affections of the skin (MedChir Trans 1873;38:235-253). (DanasUniversity College London Medical School uzajednici sa SveuËiliπtem u Aberdeenu dodje-ljuju godiπnju nagradu "John Murray" -400funti i diplomu -studentima treÊe godinemedicine za kliniËku farmakologiju). U istomje Ëasopisu objavljen, trideset godina nakontoga Ëlanak A Further Report on the RemarkableSeries of Cases of Molluscum Fibrosum inChildren communicated to the Society by Dr.John Murray in 1873" (Whitfield Arthur,Robinson H. Arthur. Med Chir Trans. 1903;86: 293-302). Stoga se pored eponima"Puretic syn-drome" spominje ie "Murray-Puretic syndro-me" (Savaci N, Gokalp A,Yenidunia MO, Tosun Z. Murray-Pureticsyndrome: a report of two cases. Eur J Plast Surg1988;21:408-10). Kad su poljski autoriDrescher E, Woyke S, Markiewicz C et 1967.opisali juvenilnu hijalinu fibromatozu uËlanova iste obitel j i u Ëlanku Juveni lefibromatosis in siblings (fibromatosis hyalinicamultiplex juvenilis (J Pediatr Surg 1967;3:427-30), u literaturu je uπao pojam Murray-Puretic-Drescher syn-drome (Garlin RJ, Cohen MM,Hennekam RC M. Gingival fibromatosis withjuvenile hyaline fibromatosis (Murray-PuretiÊ-Drescher syn-dome) u Syndromes of the Headand Neck, 2001, p. 1096; Ramzy IM, EI-Gammal AM. Juvenile Hyaline Fibromatosis

• U Ëovjeka je dosad opisano oko6000 genetskih poremeÊaja. U svakom dva-desetom novoroenom djetetu moæemooËekivati, tijekom prvih dvanaest mjeseci æi-vota, znak genetski uvjetovane bolesti. Opisjednog sindroma, skupine znakova uvjeto-vanih genetskim poremeÊajem u svjetsku jemedicinsku literaturu stigao iz Zagreba prijepedeset godina. Pod naslovom A unique formof mesenchymal dysplasia objavljen je usijeËanjskom broju za godinu 1962. ËasopisaThe British Journal of Dermatology Ëlanakskupine autora (©tefanija PuretiÊ, BoæidarPuretiÊ, Marijana Fischer-Herman, MilenaAdamËiË (Brit med J 1962;74:8-19).

U njemu je opisan djeËak kojega supratili od njegova petoga mjeseca æivota kadaje, prvi put 1949. godine, pregledan u DjeËjojklinici na ©alati u Zagrebu zbog gnojnog ko-njunktivitisa i gnojne upale srednjeg uha teperianalnog apscesa. Uz znakove rahitisa vi-dljive su bile kontrakture fleksora ramena, lak-tova, koljena i kukova zapaæene kad je imaotri mjeseca. Stoga nije bilo aktivne pokretlji-vosti, a pasivni su pokreti izazivali bolove. Injegovi brat i sestra, koji su umrli u dojenaËkojdobi, imali su od treÊeg mjeseca æivota bolnekontrakture u laktovima, ramenima i koljeni-ma, πto je upuÊivalo na nasljedno optereÊenje.Antibiotskom terapijom (penicillin, sulfona-midi) uz transfuzije krvi i vitaminsku ishranustanje mu se poboljπalo, ali su kontraktureostale. U dobi od πest i pol godina (1955.) po-novno je primljen, ali na DjeËji odjel Koæneklinike na ©alati, zbog gnojnih koænih lezija tetvrdih, dijelom kalcificiranih potkoænih Ëvo-rova. Zbog skolioze i teπkih kontraktura zglo-bova bio je nepokretan, ali uredno mentalnorazvijen usprkos roditeljskom zanemarivanju.Stanje se popravilo kad je uz antibiotike i vita-mine lijeËen kortizonom te ACTH-om. U listo-padu i prosincu 1959. lijeËen je ponovno i ko-mpletno obraen (radioloπki, biokemijski,citoloπki, histokemijski). Neki od simptomazapaæeni su i u drugih Ëlanova njegove obi-telji. Rezultiralo je Ëlankom u kojem je prvi putopisana, vjerojatno kongenitalnim po-

PuretiÊkin sindrom1962. - 2012.

Ivica VuËak

Dr. ©tefanija PuretiÊ

iz povijesti hrvatske medicine

81

©poljar-©Ëukanec i dr. Sindrom PuretiÊ - Juve-nilna hijalina fibromatoza (ur. G. GjuriÊ, Z.Sabol. Pedijatrija danas ,91, Zagreb 1992, 8-15). U svojoj knjizi Od simptoma do dijagnozeu pedijatriji (1999.) na dva mjesta (Zade-bljanje gingive, str. 267 i Akroosteoliza, str.727) na kojima spominje PuretiÊkin sindrom(Mezenhimalna displazija PuretiÊ) napisao jeprof. dr. Vlado Oberiter: "Multipli kutani i sup-kutani Ëvorovi koji mogu kalcificirati. Nodularnainfiltracija u nazolabijalnoj regiji. Osteoliza ter-minalnih falangi prstiju ruku. Kontrakture zglo-bova, diseboroiËne promjene koæe".

Mesodermal dysplasia Puretic citira-na je u udæbeniku Textbook of Dermatology(ur. Rook A, Wilkinson DS i Ebling FJ) (Black-well Scientific Publications, Oxford-London- Edinburgh-Melbourne) od 3. izdanja 1979.do najnovijeg Ëetverotomnog izdanja 2012.godine. I u najnovijem 6. izdanju udæbenikaDermatologie und Venerologie (ur. Braun-FalcoO i sur.) (Springer) 2012. godine spominje sePuretÊkin sindrom.

Danas je poznato da juvenilna hija-lina fibromatoza (MIM 228600) nastaje zbogporemeÊaja sinteze glukozaminoglikana kaoposljedice mutacije gena receptora 2 toxinaantraksa (ANTXR2) lociranog na 7 cM duga-Ëkom intervalu kromosoma 4q21 omeenombiljezima D4S2393 i D4S395 (Rahman N,Dunstan M, Dawn Teare M, Manlin S. i dr.The Gene for Juvenile Hya-line FibromatosisMaps to Chromosome 4q21. Am J Hum Genet2002;71:975-80). Nasljeuje se autosomalnorecesivno.

Odavno veÊ nema dr. Boæidara Pu-retiÊa (1921. - 1971.), Marijane Fischer-Her-

(Murray- Puretic-Drescher Syndrome; Oral,Systemic and Histo-pathological Findings in anEgyptian gir l . Egypt j med hum gen2004;5:69-78).

Akademik Franjo Kogoj (1894. -1983.) pruæio je svojim suradnicima velikupotporu i ohrabrivao njihovo nastojanje obja-ve Ëlanak o svom otkriÊu u uglednom meu-narodnom Ëasopisu. Uvjeren u vaænost njiho-va izvornog doprinosa medicini unio je opissindroma u svoju monografiju Bolesti koæe (IIdio; JAZU, Zagreb, 1971.). U natuknici Koæa.u drugom Dopunskom svesku Medicinskeenciklopedije LZ Miroslav Krleæa (Zagreb,1986) opisana je Mezenhimna displazijaPuretiÊ.

Prof. Ljiljana Zergollern je na zag-rebaËkoj Klinici za pedijatriju postavila 1988.dijagnozu mezenhimalne displazije PuretiÊ ujedne djevojËice, a tijekom obrade konzulti-rala je prim. dr. ©tefaniju PuretiÊ koja se sugla-sila s dijagnozom. Tekst o toj pacijentici, uz4 fotografije, objavljen je u udæbenikuPedijatrija (1994.) u odlomku Poznatiji sindro-mi u kliniËkoj genetici poglavlja Nasljedne manei bolesti pri porodu. Na teËaju Pedijatrija danas"Zagreb, 1991.) u prigodi obiljeæavanja 20.obljetnice smrti prof. dr. Boæidara PuretiÊa,iznesen je podatak o ukupno pedesetak boles-nika sa znakovima Sindrom PuretiÊ -Juvenilnahijalina fibromatoza opisanih u svijetu te jeistaknuto da su "u posljednje tri godine u Kli-nici za djeËje bolesti MF u Zagrebu bile hos-pitalizirane dvije djevojËice, jedna u dobi 11mjeseci i druga od 2 godine s ovom osebuj-nom bolesti" (Sabol Z, PuretiÊ Z, PuretiÊ ©,

man (1897. - 1994.) ni dr. Milene AdamËiÊ.Stoga samo prvu autoricu moæemo danas pi-tati o osjeÊaju koji je imala dræeÊi u rukamaprimjerak Ëasopisa u kojem je Ëlanak bioobjavljen davne 1962. godine. Ovo pod-sjeÊanje na dogaaj od prije pola stoljeÊa,vaæan za medicinu uopÊe, navlastito za hrvat-sku, zakljuËujem reËenicom iz ranije spome-nute knjige prof. dr. Oberitera u kojoj je Pure-tiÊkin sindrom ubrojen meu viπe od 800 sin-droma s imenom lijeËnika koji su ih opisali, uznak poπtovanja, jer su svojim opaæanjimaobogatili medicinu.

Prim. dr.©tefanijaPuretiÊ

Uz Ëestitkuza roendan

2. srpnja 2012.Ivica VuËak

• Roena je u Prelogu 2. srpnja1922. u obitelji strojobravara i æeljezniËaraDominika Koπaka i Amalije ro. Glavina. Imalaje dvije i pol godine kada su njezini roditelji,nakon smrti starije petogodiπnje kÊeri od po-sljedica "πpanjolke", odluËili preseliti u Zagreb.S navrπenih 6 godina krenula je u puËku πkoluna Trnju.

U tome je razdoblju, zbog infiltratana pluÊima, bila pod kontrolom pedijatricedr. Bronislawe Praπek-Calczynske (1887-1969). Zavrπila je Drugu æensku realnu gimna-ziju te poloæila ispit zrelosti 28. lipnja 1940.

U gimnaziji je uËila njemaËki i fran-cuski, πto dopunjavala u Ljetnoj πkoli u Cerclefrançais gdje joj je predavao prof. Petar Gube-rina (1913. - 2005). Od gimnazijskih dana jebila Ëlan Knjiæevnog druπtva „Sv. Jeronima“u Zagrebu. Razmiπljala je o studiju filozofijeili kemije, no prevladala je æelja da bude spo-sobna pomoÊi drugima te se 25. rujna 1940.upisala na MEF u Zagrebu. Prije ispita iz ana-tomije imala je veliku tremu. Po rijeËima po-sluæitelja iz Zavoda za anatomiju, jedini stu-dent s veÊom tremom, kojega je on dotad su-sreo, bio je Pavle SokoliÊ (1907. - 1977.) kas-nije ugledni internist i utemeljitelj Zavoda zapatoloπku fiziologiju MEF-a. Nakon ispita 9.srpnja 1942. prof. Drago PeroviÊ (1888. -1968.) upisao joj je ocjenu "izvrstan" (dvo-

iz povijesti hrvatske medicine

82

kod izv. prof. Nike Skrivanelija (1900.-1962.), a status specijalista pedijatra priznatjoj je, rjeπenjem povjerenstva za polaganjespecijalistiËkog ispita, 12. prosinca 1951. Od1. kolovoza 1950. je asistentica na Dermato-veneroloπkoj klinici MEF u KBC-u Za-greb (radna odjelu i u ambulantama te vjeæbe sa stu-dentima). U ljetu 1950. utemeljen je DjeËjiodjel Klinike za dermatovenerologiju MEF-ai KBC-a Zagreb, s jednom sobom za djecu sopeklinama i drugom (6 krevetiÊa) za novoro-enËad, uz koje su bile smjeπtene i majke.DjeËaci stariji od 6 godina boravili su na odjeluza muπke bolesnike. NajËeπÊa je dijagnoza uto vrijeme bila sifilis i inficirani ekcemi. Odjelje 1952. moderno preureen, imao je odvoje-ne ostakljene boksove za 20-ero djece do dobiod 15 godina. Ovo je bio i ostao jedinstveniOdjel za djeËju dermatovenerologiju u Repu-

struko podcrtano!). Tijekom studija bila jedemonstratorica na Zavodu za anatomiju tena Zavodu za patoanatomiju kod prof.Sergija N. Saltykowa (1874. - 1964.) koji jojje upisao ocjenu "izvrstan". Na Ëetvrtoj godinistudija pristupila je Hrvatskom lijeËniËkomzboru, po-sjeÊivala mjeseËne skupπtine, a isudjelovala u raspravi. Dobila je privremenudiplomu 7. studenoga 1945., a pravu diplo-mu 1. oæujka 1946. PripravniËki staæ obavilaje od 1. prosinca 1945. do 31. prosinca 1946.na Internoj klinici Medicinskog fakulteta koddoc. Pavla SokoliÊa. Istodobno je radila naZavodu za anatomiju (nastavno i struËno) od1. prosinca 1945. do 3. kolovoza 1950., a naKlinici za djeËje bolesti (struËno, znanstvenoi nastavniËki) od 1. sijeËnja 1947. do 3. trav-nja 1950. ZapoËela je specijalizaciju 1946. tespecijalizirala na DjeËjoj klinici kod prof. Ern-sta Mayerhofera (1877. - 1957.) i Klinici zaDermatovenerologiju kojoj je tada na Ëelu bioakademik Franjo Kogoj (1894. - 1983.).

U braku s kolegom dr. BoæidaromPuretiÊem (vjenËani su 30. srpnja 1945.) po-dizala je dvoje djece: Zvonimira (1946.) iViπnju (1948.). Njezin je suprug promoviranna MEF-u u Zagrebu 2. svibnja 1946. Staæ jezapoËeo u Bolnici za reparatornu kirurgiju uZagrebu (2.5.1946.-12.10.1947.). Proveo jepo jedan mjesec (srpanj i kolovoz 1947) u Voj-noj ambulanti u Koprivnici i u Gerovu. U nas-tavku je bio tri mjeseca u Rodiliπtu te staæ zavr-πio na DjeËjoj klinici na Rebru. Zatim je speci-jalizirao pedijatriju (1.3.1948. - 4.2.1952).Tijekom 1948. proveo je mjesec dana u sri-jemskom mjestu LaËarak na izgradnji auto-ceste.

Na kazuistiËkom sastanku ZLH-a10. srpnja 1947. u predavaonici DjeËje, Koænei ORL klinike na ©alati pokazala je dr. ©. Pure-tiÊ bolesnike s adipozogenitalnom distrofijom(Mb. Frölich) upozoravajuÊi na dva tipa (mas-kulini i feminini) bolesti, o Ëemu je prethodnoizvijestila na mjeseËnom sastanku Druπtvapedijatara Hrvatske 24. lipnja 1947. Na istomje sastanku izvijestila o esencijalnoj trombo-peniji (Mb. maculosus Werlhofii) te o primjerukombinacije Mb. maculosusWerlhofii s Feerovom infantil-nom akrodinijom.

Na redovitom sa-stanku Pedijatrijske sekcije ZLH-a 7. svibnja 1948. izvije-stila je o bolesniku s Lawre-nce-Moon-Biedlovim sindro-mom te o bolesniku sa luetiË-kim gonitisom, a 25. stude-noga 1949. o dva bolesnikasa znakovima Sturge-Webe-roog sindroma.

SpecijalistiËki ispitpoloæila je 3. travnja 1950.

blici Hrvatskoj. Prvih je godina na tom odjelugodiπnje bilo lijeËeno oko 200 djece, a poslijese broj hospitaliziranih poveÊao na oko 300.I broj ambulantno pregledane djece se stalnopoveÊavao. Tijekom 1952. pregledano je uDjeËjoj ambulanti Koæne klinike 4680 djece,a 1974. Ëak 7331 dijete. O tome je pisala podnaslovom Razvoj, sadaπnje stanje i perspektivadjeËje dermatovenerologije u Hrvatskoj (BiltenAkad ZLH, 1976;9:47-8). Prim. PuretiÊ ujednose bavila i dermatohistopatologijom biopsijadjeËje koæe. Bila je konzultantica za djeËjudermatovenerologiju Pedijatrijske klinike KBC-a u Zagrebu.

Viπe je godina volonterski bilaukljuËena javnozdravstvene aktivnosti ©kolenarodnog zdravlja i akcije lijeËenja u zdrav-stveno zanemarenim regijama. Sudjelovala jeu terenskoj edukaciji studenata medicine pro-vedenoj u u Korenici 1952. te u selima kotara»akovec u Meimurju 1953. godine.To je bilaujedno i prigoda za preglede djece te popu-larizaciju zdravog naËina prehrane i provo-enja preventivnih mjera meu roditeljima.Skupa sa suprugom sudjelovala je u medicin-skom dijelu cjelovitog istraæivanja otoka Suskai njegovih stanovnika koji je na prijedlog doc.dr. Branka CvjetanoviÊa (1918. - 2002.) po-duzela JAZU (danas HAZU). U tu svrhu pro-veli su na Susku mjesec dana (od 12. listopadado 12. studenoga 1953.). Pregledali su 346djece u dobi do 14 godina (172 djevojËice i174 djeËaka). Projekt je rezultirao monografi-jom Otok Susak - zemlja vode, ljudi, gospo-darstvo, druπtveni razvitak, govor, noπnja, gra-evine, pjesma i zdravlje (1957.) koju je ure-dio prof. dr. Mijo MirkoviÊ (1898. - 1963.).Uz zajedniËki Ëlanak Zdravlje i bolesti djece,dr. PuretiÊ je napisala i prilog Koæne i spolnebolesti u kojem je opisala poseban oblikpapilogene Êelavosti (alopecija SanSegotica)udruæen s brojnim ateromima na vlasiπtu na-en u æena na Susku, protumaËen tradicional-nim naËinom Ëeπljanja, snaænim vlakom kose,njezinim previjanjem i Ëvrstim pritezanjem uzkoæu pri pravljenju pletenica. Radi ispitivanja

endemske guπavosti odlazilaje tijekom 1954. u selo Rudekraj Samobora, a u cilju pro-uËavanja vaænosti klimatskihËimbenika u lijeËenju djeces alergijama i poremeÊajimadiπnih puteva boravila je1958. u "DjeËjem selu" krajMakarske.

Od 1955. do 1986. bilaje πefica Dermatohistopato-loπkog laboratorija Klinike zakoæne i spolne bolesti na ©a-lati. Nastavila je s aktivno-stima u Zboru lijeËnika. BilaProf. PeroviÊ je u Indeksu ©tefanije PuretiÊ dva puta podcrtao ocjenu izvrstan iz anatomije

iz povijesti hrvatske medicine

83

(1881.-1955.; godine 1945. dobio je Nobelo-vu nagradu zbog otkriÊa penicilina). Novostiiz dermatologije upoznala je u Odjelu koænebolesti bolnice St Thoma's Hospital (dr. GBDowning), a iz histopatologije u St John'sHospital for skin diseases (dr. Henry Haber).Lyell i Downing su bili u Zagrebu 1959.godine. Godine 1959. posjetila je prof. GuidaFanconija (1892. -1979.) u Kinderspitalu uZürichu. SljedeÊih godina nastavila se usavr-πavati u inozemstvu (Geneve, Paris, Glasgow,Marseille). Bila je u Münchenu u Klinici zakoæne bolesti kod Otta Braun Falca, u BeËuu Klinik für Kinderheilkunde kod Karl Kundra-titza (1889-1975.). Godinama je sudjelovalau interkliniËkim kolokvijima koje je inicirao

je aktivna Ëlanica Pedijatrijske, Dermatove-neroloπke (tajnica od 1957. - 1964.) i Alergo-loπke sekcije (tajnica pri osnutku 1952. te 10godina od 1966.). Na sastancima Dermato-veneroloπke sekcije izvjestila je o Dermatitispemphigoides, Exanthema vacciniforme i Le-ischmaniosis cutis (31.3.1954.) te o Epider-molysis bullosa dystrophica (2.6.1954.). Usuradnji sa doc. dr. Brankom FemeniÊem(1915. - 1982.) prikazala je na sjednici ORLsekcije, 8-godiπnju djevojËicu s melanomomna lijevom obrazu, metastazom u mandibulite nekoliko manjih limfnih Ëvorova koji su bilinegativni (14.11.1956.), a na sastanku Aler-goloπke sekcije je prikazala djevojËicu iz ©i-benika lijeËenu na DjeËjem odjelu Dermato-veneroloπke klinike u Zagrebu zbog neuroder-mitisa i oËnih promjena - keratitisa s alergijomu podlozi (6.12.1956.).

Uz tehniËku pomoÊ Svjetske zdrav-stvene organizacije pruæila joj se prigodausavrπavanja u Londonu 1957. Zajedno sa su-prugom posjetila je DjeËji odjel bolnice GreatOrmond Street Hospital for Sick Children ot-vorenog 1852., prva namijenjena bolniËkomlijeËenju djece. (©kotski knjiæevnik James M.Barrie (1860. - 1937.) je 1929. autorska pravana svojega Petra Pana poklonio toj bolnici. Tasu prava izvorno istjecala 1987., ali su zbognaËina koriπtenja produljena do 2007. go-dine, a amandmanom prihvaÊenim 1988.omoguÊuju prihode bolnici po tom temeljui nadalje.)

©efanija PuretiÊ je tamo upoznalauglednog Alana Moncrieffa (1901.-1971.)i dr. Lyella, s kojima je i poslije ostala u pre-pisci. Bila je i na Odjelu za alergije u St Mary'sHospital u kojoj je radio Alexander Fleming

akademik Kogoj i koji su 0d 1959. odræavanisvakogodiπnje, naizmjence, na Klinikama zakoæne i spolne bolesti sveuËiliπta u Zagrebui u Grazu (Prof A. Mutzger). PuretiÊ je nastavilakontakte i u Grazu 1972. odræala predavanjeDas Krankebein des Kinders.

Sudjelovala je na Prvom kongresualergologa Jugoslavije odræanome u pro-storijama Dermatoveneroloπke klinike na©alati u Zagrebu 16. do 18. listopada 1961.na kojem je bilo 135 sudionika. Iscrpno je uLijeËniËkom vjesniku prikazala tijek kongresai ukazala na probleme te medicinske disci-pline. U ime svoga πefa, akademika Kogoja,odræala je glavno izvjeπÊe na struËnom sastan-ku alergologa odræanom u hotelu "Excelsior"u Dubrovniku 18. do 20. listopada 1962. uprigodi obiljeæavanja desete obljetnice osnut-ka Alergoloπke sekcije ZLH-a. (U toj prigodiprvi je put letjela avionom.)

Naziv primariusa dobila je 1972.»lanak Acrodermatitis enteropathica Danbolt,objavljen 1979., priznat joj je kao ekvivalentmagistarskog rada te je 1980. postala znan-stveni asistent. PrihvaÊena joj je tema doktor-ske disertacije na MSEF-u u Zagrebu Sistemnafamilijarna mezenhimoza kao zaseban kliniËkientitet.

Niz godina bila je ispitivaË studen-tima iz dermatovenerologije te Ëlanica povje-renstava za specijalistiËke ispite. Iz Ëlanakakoje je u suradnji sa suprugom objavila u Ëaso-pisu Medicinar 1950. te 1962. i 1963. Pneu-monije kod djece (Medicinar 1950;4/7-8/:333-50); Bronhopneumonije dojenËadi (Medicinar1962;13/5-8/:236-54); Bronhiolitis, pneu-monije i empijem u djeËjoj dobi (Medicinar)1963;14/1/:22-49) uËile su generacijestudenata, o Ëemu svjedoËe podcrtane stra-nice u volumenima toga struËnog Ëasopisa

Sa suprugomdr. Boæidarom

84

drug therapy koji Êe biti odræan u Opatiji 18-20. listopada 2012. Svoj zanos medicinom ientuzijazam prenijeli su prim. dr. ©tefanija Pu-retiÊ i njezin suprug ne samo na djecu - i sini kÊi su zavrπili medicinu te izgradili znaËajnekarijere - nego je i troje od ukupno njezineËetvoro unuËadi slijedilo taj put. Ostaje vidjetiodabir njezinih sedmoro praunuËadi... Odprim. dr. ©tefanije PuretiÊ moæemo mno-gonauËiti.

Iz bibliografije ©tefanije PuretiÊ

Do Ëlanka u British Journal od Dermatologyobjavila je ove radove:PuretiÊ ©. Esencijalna trombopenija. LijeË vjesn1947;69:275.PuretiÊ ©, PuretiÊ B. Pneumonije kod djece. Medicinar1950;4/7-8/:333-50.PuretiÊ ©, PuretiÊ B. Sturge-Weber syndrom. LijeË vjesn1951;73:11-4.BrnobiÊ A, PuretiÊ ©, ZlatiÊ M, ÆmegaË Z. Prikaz opeklinalijeËenih u zagrebaËkoj Dermatoveneroloπkoj klinici urazdoblju 1945. - 1950. u (ur. Franjo Kogoj) IzvjeπÊaDermatoveneroloπke klinike. Izdanje JAZU 1952:159-85.PuretiÊ ©. SluËaj Lymphocytoma. LijeË vjesn 1953;75:238.PuretiÊ ©. Primarni tuberkulozni kompleks koæe sakonzekutivnim vulgarnim lupusom in loco morbid. LijeËvjesn 1953;75:238-9.»ajkovac S, PuretiÊ ©. Candidiasis granulomatosa. RadMed fak Zagreb 1953; 3:245-60.Kogoj F, PuretiÊ ©. Zur Frage der Granulomatosis disci-formis chronica et progressiva Miescher. Hautartzt 1953;4:305-9.PuretiÊ ©. Tropske treponematoze. u Spolne bolesti, njiho-va etiologija, statiËka i dinamiËka simptomatologija,terapija i socijalno-medicinsko znaËenje /ur. Franjo Ko-goj/. Zagreb JAZU, 1954; 237-43.Kogoj F, PuretiÊ © Kalzium extern. Wien med Wchschr1954;104:261-3.Kogoj F, PuretiÊ ©. Zur Histologie der Dermatitis pemphi-goides. Hautarzt 1955; 5:198-203.JuretiÊ M, PuretiÊ ©. Einige Probleme und therapeutischeVersuche der herpetischen Infection. VIII International

congress of Pediatrics. Kopenhagen, Denmark 1956; 333.PuretiÊ ©, PuretiÊ B. Mastocitoze. Rad Med fak Zagreb1957; 3:232-44.PuretiÊ B, PuretiÊ ©. Zdravlje i bolesti djece. u (ur. MirkoviÊM.) Otok Susak - zemlja vode, ljudi, gospodarstvo,druπtveni razvitak, govor, noπnja, graevine, pjesma izdravlje. JAZU Zagreb, 1957:519-33.PuretiÊ ©. Koæne i spolne bolesti. u (ur. MirkoviÊ M.) OtokSusak - zemlja vode, ljudi, gospodarstvo, druπtveni razvi-tak, govor, noπnja, graevine, pjesma i zdravlje. JAZUZagreb, 1957: 553-8.Skrivaneli N, PuretiÊ B, PuretiÊ ©. Dermatitis exfoliativaneonatorum Ritter. Med enc I izd. LZ FNRJ 1959;3:72-5.Skrivaneli N, PuretiÊ B, PuretiÊ ©. Dijete (novoroenËe,dojenËe, malo dijete, πkolsko dijete) - rast i razvitak djece.Med enc I izd. LZ FNRJ 1959;3:252-9, 273-9, 279-88.PuretiÊ ©. PuretiÊ B. Egzem dojenËadi i male djece. Medenc I izd. LZ FNRJ 1959;3:428-36.PuretiÊ ©. The Treatment of infantile Eczema. Acta mediug 1959;13:275-80.PuretiÊ ©, PuretiÊ B. Acrodermatitis enteropathica(Danbolt). Jug Pediatr 1961;3:265-77.VrsaloviÊ-SarajliÊ M, PuretiÊ ©. KonstantinoviÊ M. Xero-derma pigmentosum Kaposi s malignom alteracijom LijeËvjesn 1961;83:1253-60.PuretiÊ ©. Prvi kongres alergologa FNRJ. LijeË vjesn1962;84:67-8.PuretiÊ B, PuretiÊ S. Bronhopneumonije dojenËadi.Medicinar 1962;13/5-8/:236-54.

•••••

iz povijesti hrvatske medicine

studenata medicine u Srediπnjoj medicinskojknjiænici na ©alati. Sudjelovala je na mnogimstruËnim sastancima u zemlji i u inozemstvu.Objavila je oko 120 struËnih i znanstvenih ra-dova u domaÊim i meunarodnim Ëasopi-sima, suraivala je u viπe udæbenika dermato-venerologije domaÊih i stranih autora te napi-sala poglavlje Koæne bolesti u djetinjstvu uudæbeniku KliniËka pedijatrija (ur. M. Veli-savljev, KoraÊ D, JuretiÊ M, 1987.).

Bila je Ëlanica Savjeta MEF-a u Zag-rebu i Centralnog savjeta KBC-a Zagreb.Umirovljena je 1881. I nakon umirovljenja joπje sljedeÊe 4 godine sudjelovala u poslijedi-plomskoj nastavi iz podruËja πkolske medi-cine, medicine zaπtite majke i djeteta, dijabe-tologije i neonatologije. Zbog potrebe sluæbeu ratno se doba ponovno 1993. vratila u Der-matohistopatoloπki laboratorij Klinike za koæ-ne i spolne bolesti. Od 1990. do 2000. bilaje konzultantica za djeËju dermatovenero-logiju u Hospiciju Majke Terezije u Zagrebu.

»lanica je Hrvatskog katoliËkoglijeËniËkog druπtva. Od 1993. poËasna je Ëla-nica Hrvatskog dermatoloπkog druπtva HLZ-a. »lanica je Akademije medicinskih znanostiHrvatske te njezina Senata od osnutka 1993.Dva puta bila je predsjednica »asnoga sudaAkademije. Njezino predavanje Ernst Mayer-hofer: uËenik Clemensa v. Pirqueta i naπ uËiteljodræano u Senatu AMZH-a objavljeno je uRadu HAZU (Medicinske znanosti, knj. 27;1994:29-40; ur. D. Dekaris, D. Buneta).

Vlada SFRJ odlikovala ju je Orde-nom rada sa zlatnim vijencem (1981.), primilaje viπe diploma, povelja i medalja od HLZ-a iMEF-a, povelju za viπe od 50 godina Ëlanstvai rada u HLZ-u. "Zbog unaprjeenja znanostiHrvatske" primila je od Akademije MZH nag-radu Dr. Pavao ΔulumoviÊ (1971.).

Za doprinos medicini ubrojena jemeu Outstanding people of the 20th Centuryi dobila zlatnu medalju od International Bio-graphical Centre Cambridge. Za "znaËajandoprinos modernoj medicini i pedijatrijskojdermatologiji" dodijeljena joj je, u okviru Glo-bal Year of Medicine and Healthcare 2006,srebrna medalja i nagrada The Marie CurieAward (14.3.2006).

Dr. ©tefanija PuretiÊ nastavlja po-sjeÊivati struËne sastanke. Njezin najnovijiËlanak Clinical varieties of mastocytoses objav-ljen je 2001. (PuretiÊ S, Milavec D. Clinicalvarieties of mastocytoses. Acta Med Croatica.2001;55:61-6.).

Sudjelovala je na Meunarodnomsimpoziju pedijatrijske dermatovenerologijeu Zagrebu 15.-16.8.2000., na Prvom regio-nalnom simpoziju (Mediteran, Srednja i IstoË-na Europa) o nasljednim buloznim epider-molizama u Zagrebu 3.-4.4.2009., a Ëlanicaje znanstvenog i organizacijskog odborameunarodnog skupa Update in dermatologic

zanimljive liËnosti

85

vrijednosti noseÊi Ëvrsto uvjerenje u ispravnostmedicinske znanosti. Iako vezan uz parazi-tologiju i malariologiju, svojom je πirinom ob-razovanja utjecao na mlade ljude (studentemedicine i lijeËnike) kojima je pomagao daiskreno prihvate odabran i odgovoran poziv.

Roen je 10. sijeËnja 1920. u Zagre-bu, gdje je habilitirao 1955. i 1961. izabranje predstojnika Zavoda za parazitologiju Me-dicinskog fakulteta. U njemu je ostao do umi-rovljenja 1986. Dvadestiπestogodiπnji umiro-vljeniËki æivot, uz praÊenje novosti u medicini,Richter je vrlo zanimljivom i rijetkom hobiju:izlijevanju olova u male kalupe, koji su pred-stavljali likove vojnika pukovnije grofa Kazi-mira DraπkoviÊa. Napravio je ukupno 822 fi-gurice kositrenih vojnika koje je darovao dvor-cu TrakoπÊan, gdje su pohranjeni u vitrinama.

Kao mladi struËnjak izradio je 1949.prijedlog mjera eradikacije malarije na pro-storima bivπe Jugoslavije i zahvaljujuÊi njego-vom usmjeravanju akcije suzbijanja to jepostalo prvo kontinentalno podruËje u svijetuu kojem je izvrπena eradikacija malarije. UHrvatskoj je eradikacija zavrπena 1954. Natemelju ovih iskustava SZO 1955. izrauje svojmodel za eradikaciju malarije u svijetu i te go-dine izabire Branimira Richtera godine u radnuskupinu struËnjaka za suzbijanje malarije.

• Ove retke posvetili smo uspomenina nestora hrvatske parazitologije, naπegadragog profesora, uËitelja dr. BranimiraRichtera, lijeËnika koji je zaduæio hrvatskuakademsku zajednicu. Bio je vrstan znanstve-nik i struËnjak Svjetske zdravstvene organi-zacije, a svojim je nastavnim djelovanjem ilijeËniËkim radom osposobljavao lijeËnike usvojem okruæenju.

Prof. Richtera nisam dugo pozna-vala, ali sam imala veliku radost razgovaratis njim u posljednjim desetljeÊima njegovaumirovljeniËkog æivota. Kao jedan od osni-vaËa Hrvatskoga katoliËkog lijeËniËkog druπ-tva stvarao je profil i strategiju funkcioniranjaDruπtva. Æelio je okupiti visokoobrazovanedjelatnike u zdravstvu radi promicanja krπ-Êanskih naËela u zaπtiti zdravlja naroda i Ëuva-nju ljudskog æivota. Poznavali smo ga kao pre-davaËa, izvjestitelja s razliËitih dogaanja; bioje prevoditelj i prireivaË tekstova i razvijaodruge aktivnosti Druπtva.

Prof. Richter bio je ponosan na svojrad u Druπtvu i zadovoljan zbog njega. Pono-san, jer je mala skupina lijeËnika u okolnosti-ma neizvjesnosti politiËkog i ekonomskogprevrata pokrenula godine 1991. stvaranjeDruπtva, a zadovoljan jer je ono preæivjelo inadvladalo poËetne teπkoÊe. Danas se razvilou organizaciju s preko 2700 Ëlanova, osnovalobrojne podruænice diljem Hrvatske i predsta-vilo se javnosti izmeu ostalih aktivnosti i vla-stitim struËnim Ëasopisom Glasnik HrvatskogakatoliËkog lijeËniËkog druπtva.

Kao studenti dodiplomske i poslije-diplomske nastave Medicinskog fakulteta uZagrebu pamtimo ga po pedagoπkoj izvr-snosti; na njegova smo predavanja rado dola-zili, jer je uz propisani nastavni sadræaj uvijekdonio zanimljivosti s raznih strana svijeta gdjeje boravio kao uvaæeni parazitolog, struËnjaki entomolog.

Prof. Richter bio je jednostavan,obiËan, skroman (a velik poznavatelj medi-cine), gajio je poπtovanje prema svakom Ëov-jeku. Bio je odluËan u provedbi medicinskih

Prof. dr.Branimir Richter

Nestor hrvatske parazitologije

(Zagreb, 10. sijeËnja 1920. - 3. travnja 2012. )

Doc. dr. Marica MiletiÊ - Medved

Olovni vojniciprof. Richterau TrakoπÊanu

86

nika na prigovor savjesti”, te 'poπtivanjeljudskoga æivota od njegova poËetka dosmrti'. Naglaπavao je potrebu za intenzivnimprogramom trajne edukacije visokoobrazo-vnih zdravstvenih struËnjaka u kojem je uvijekbilo mjesta i za etiËke aspekte zadane te-matike. Taj se program trajne edukacije s vre-menom sve viπe πirio te zadobio svoje mjes-to u sustavu edukacije Hrvatske lijeËniËke ko-more.

Kao student Richter je 1938. po-stao Ëlanom Hrvatskoga katoliËkoga aka-

demskog druπtva Domagoj i bio je 'doma-gojac' do njegova utrnuÊa 1945. Profesorovujak dr. Ljubomir MarakoviÊ (1887.-1959.),knjiæevni kritiËar i jedan od protagonista hr-vatskoga katoliËkoga pokreta, ubraja se meunajistaknutije Ëlanove akademskog druπtvaDomagoj.

Richter je kao student medicine za-okupljen idejom kako unositi katoliËka moral-na naËela u posao lijeËnika i to ga je zaokup-ljalo joπ godine 1939. ili 1940., a sve u okvirurada Domagoja.

Drugi svjetski rat i izvanredne prili-ke nakon njega zaustavile su ove aktivnosti.Antireligiozna atmosfera trajala je do padakomunistiËke vlasti i osnutka samostalne de-mokratske dræave Republike Hrvatske.

Richter je znanstvenik zagrebaËke©tamparove ©kole narodnog zdravlja i kaoparazitolog i entomolog postigao je izvanred-ne svjetske epidemioloπke uspjehe s eradika-cijom malarije.

Æivotne godine poklonile su prof.Richteru intelekt, marljivost i mudrost. Uz ob-razovanje na najprestiænijim institutima, tosu bili granitni temelji velikih dosega u medi-cinskoj znanosti Hrvatske i svijeta.

•••••

(marica.miletic-medved@sb.t-com.hr)

zanimljive liËnosti

Godine 1960. on postaje Ëlanomradne grupe za nastavu i program SZO-a izpodruËja malarije i njezina suzbijanja. Kaoistaknuti ekspert SZO-a za malariju i kao hu-mani parazitolog - malariolog aktivno sudje-luje u suzbijanju malarije i nekih rijetkih trop-skih bolesti u mnogim zemljama Afrike i Azije(Maroko, Tunis, Turska, Sirija, Indija, Sri Lan-ka, Burma, Malezija, Tajland, Indonezija itd.).

Osim nastavnog djelovanja napodruËju parazitologije, sudjeluje aktivno unastavi iz mikrobiologije, epidemiologije, sa-nitarne biologije i javnog zdravstva te organi-zira niz meunarodnih sastanaka u okvirimasuradnje sa SZO-om.

Mentor je brojnim kandidatima zastjecanje znanstvenog zvanja magistra i dok-tora medicinskih znanosti, a 1981.-1985. jeprodekan Medicinskog fakulteta u Zagrebuza dodiplomsku nastavu.

Kao prodekan je osamdesetih go-dina izradio prvi Katalog znanja i vjeπtinaMEF-a u Zagrebu.

Bio je Ëlan brojnih meunarodnihstruËnih i znanstvenih organizacija (Radnagrupa za nastavu i programe iz podruËja ma-larije SZO-a, Agencija za meunarodni razvojSAD-a, Meunarodno epidemioloπko udru-æenje, NjemaËko druπtvo za tropsku medicinuitd.).

Napisao je i objavio viπe znanstve-nih i struËnih radova; autor je brojnih priruË-nika, a samostalno je napisao udæbenik iz pa-razitologije, koji je doæivio πest izdanja i smat-ra se klasiËnim djelom na polju parazitologijeu nas. »esto je isticao da je u parazitologijivaæna morfologija, pa je u svojem zagrebaË-kom udæbeniku Medicinska parasitologijaobogaÊivao struËno πtivo vlastitim crteæimapreparata iz zbirke ili prema klasiËnim uzor-cima. Gradivo je tako postalo lakπe savladivouz jasne ilustracije i dijagrame.

U znanosti se Richter zalagao zapriznanje znanstvenosti u medicini, za racio-nalan intelekt u otkrivanju uzroËno-poslje-diËnih odnosa u prirodi i Ëovjeku, a ne samoza skupe dijagnostiËko-terapijske postupke.

Pionirski je isticao kako primjenakontaktnih insekticida s rezidualnim djelova-njem nema za cilj eradikaciju anofelizma (ka-ko se tada euforiËno vjerovalo), nego malarijekao endemije. Anofelizam se na svijetu ne mo-æe iskorijeniti, no moæe ga se u naseljima sve-sti na kritiËno vrijeme, kada se prijenos uzro-Ënika zaustavi, pa se fond parazita u stano-vniπtvu sam iscrpi, te ni povratak anofelizmana prijaπnju gustoÊu viπe ne moæe obnovitiendemiju malarije.

Richter je s nekolicinom ËlanovaHrvatskoga katoliËkoga lijeËniËkog druπtvaunio novost u Kodeks medicinske etike Hrvat-skoga lijeËniËkog zbora istiËuÊi “pravo lijeË-

Obnovljeno proËelje „stare dame"

87

li da je v. d. njegovog ravnatelja neko vrijemeobnaπala prof. dr. Santa VeËerina.

Direktorica je u razgovoru s ured-nikom naglasila da sadaπnja prelijepa slika nasamom ulazu u bolnicu ostavlja lijep dojam

na sve bolesnike, posjetitelje bolnice i pro-laznike i da to zahvaljuje Poglavarstvu gradaZagreba koje je veÊ 2010. odluËilo financijskipomoÊi ureenje fasade upravne zgrade i dvo-riπta ispred nje.

Radovi su zapoËeli u rujnu 2011.BuduÊi da je zgrada zaπtiÊeni spomenik kul-ture iz 19. stoljeÊa, arhitekt koji je izradio pro-jekt prethodno je prouËio stare fotografije inastojao zadræati nekadaπnji oblik dvoriπta.

I tako je 29. oæujka zavrπilo preure-enje «stare damefl.

•••••

iz hrvatskih bolnica

• Druæba sestara milosrdnica dobilaje u Zagrebu koncem 19. stoljeÊa vilu gene-ralice Socias u Vinogradskoj cesti, na nekadaπ-njem starom groblju ubogih, gdje je premanacrtima arh. Widmana sagraena nova imoderna bolnica, troπkom od 500.000 forinti,koja je svota djelomiËno uzeta na zajam. Unju su se Ëasne sestre uselile 15. srpnja 1894.

Ta zgrada, koja danas sluæi kao up-ravna zgrada KBC-a „Sestre milosrdnice", iprostor pred njom stekli su nakon viπe od jed-nog stoljeÊa epitet „najruænije bolnice u Hr-vatskoj". Odnedavna je izgubila taj epitet jerje ureena ulazna zgrada i pred njom malitrg, tako da je taj nekoÊ ruæni zagrebaËki ku-tak postao vrlo ugodan ne samo prilaz bolnicinego i za boravak. Promet je pred bolnicomdanas ureen rotorom. Istina, njegov centarnije fontana kao πto se u poËetku mislilo negodonekle Ëudno likovno ostvarenje: grb bol-nice na koso presjeËenom kamenom valjku.

Dodajmo i podatak da je sadaπnjiravnatelj KBC-a „Sestre milosrdnice" neurolo-ginja prof. dr. Vesna ©eriÊ, rodom SpliÊanka(1949.), ali, kako sama kaæe, odavno se osjeÊaZagrepËankom. Zabiljeæimo i to da je po prviput ravnateljica lijeËnica, po Ëemu je „Vino-gradska" prestigla KBC „Zagreb", izuzmemo

Novo u staroj«Vinogradskojfl

Æeljko Poljak

Prof. dr. Vesna ©eriÊ,ravnateljica KBC-a „Sestre milosrdnice"

«Dvoriπtefl pred KBC-om danas

88

Ruπevne zgrade kupio je talijanski BolniËki redod Boga, uredio ih i izgradio nove te je u njimaproπle godine otvorio «Bolnicu sv. Rafaelafl.Kao i druge poduzetnosti u Hrvatskoj, i ova jenaiπla na brojne poteπkoÊe tako da je nakon«pisma namjerefl 2005. godine trebalo mnogostrpljivosti i upornosti da se naum provede udjelo.

Bolnica je namijenjena psihijatrij-skim bolesnicima i raspolaæe sa 143 kreveta,od Ëega je 40 namijenjeno palijativnoj skrbi.U obliænjoj ©umetlici sagraen je i samostanBolniËkog reda od Boga. U bolnici Êe se lijeËitii najteæi bolesnici, kao i oni od kojih su digleruke njihove obitelji.

Bolnica je formalno otvorena sla-vljem joπ 29. svibnja proπle godine, iako tadajoπ nije poËela primati bolesnike.

Na sveËanosti su bili mnogi uglednigosti, meu njima tadaπnja predsjednica Vla-de, apostolski nuncij, generalni prior Reda, sa-borski zastupnici, æupani i poæeπki biskup.

•••••

iz hrvatskih bolnica

• U Strmcu, πumovitoj gorskojdolini Psunja nedaleko od Nove Gradiπke, bioje joπ za vrijeme prve Jugoslavije, u doba kadje bilo vaæno klimatsko lijeËenje tuberkuloznihbolesnika, ureen sanatori j za nj ihovoporavak. S napuπtanjem klimatoterapijesanatorij je bio napuπten i, sliËno kao onaj naBrestovcu iznad Zagreba, poËeo propadati.

Nova psihijatrijskabolnica kod NoveGradiπke

Æeljko Poljak

JECQUES (JACQUES) MODERNE DE PIN-GUENTE (JAKOV NOVAK). MatiËne knjige nepostoje iz kojih bi se utvrdila toËna godinaroenja. Vjerojatno je roen u Buzetu krajem15. stoljeÊa (oko 1490. ?), a umro je u Lyonu,izmeu 1561. i 1568.). Bio je nakladnik tiskar.Umro je u dobi od sedamdesetak godina, vje-rojatno od kroniËnih bolesti.

FRANCESCO SPONGA - USPER, roen u Ro-vinju 1561., umro je u Veneciji 1641. od kata-ra, upale pluÊa ili raka. Bio je skladatelj, peda-gog i orguljaπ.

GABRIELLO PULITI, roen oko 1580. u Mo-ntepulcianu, Toscana. Kao skladatelj pisao jesvjetovne i duhovne madrigale, mise i motetete instrumentalna djela.

U istarskim krajevima (Trst, Piran,Kopar, Labin) ostaje do smrti 1643. Umire u63. godini od kroniËne bolesti.

ANTONIO TARSIA, roen u Kopru 1643. aumro u Kopru 1722. Bio je kapelnik, orguljaπ,glazbeni pedagog i skladatelj. Æivot mu je biomiran i bez stresa. Umro je u 79. godini æivota,dakle u starosti.

GIUSEPPE TARTINI (1692-1770) vrstan jeviolinist i skladatelj 18. stoljeÊa. Roen je uIstri, u Piranu. Nakon osnovnog obrazovanjau Kopru, u πto je bilo ukljuËeno i glazbeno ob-razovanje, odlazi u franjevaËki centar u Padovuna studij prava. Bio je godinama svjetskipoznati violinistiËki virtuoz i poslije u Padoviotvorio tzv. Tartinijevu πkolu violine i kom-pozicije. Pod starost se sve viπe povlaËio s duæ-nosti, a osobito nakon 1765., od kada viπeboluje. Sve je manje pokretan i vezan za kre-vet, a 1768. je pretrpio blaæi moædani udar.

Donekle se oporavio, ali teπkoÊe upisanju nota nakon toga vidljive su u autografujedne sonate. Imao je sve veÊe boli, mjeseci-ma patio od nesanice, dobivao vrtoglavice,osjetila mu zatajuju, osobito sluπno, boluje odzatvora i opÊenito ima niz znakova cerebralnei opÊe ateroskleroze.

U okviru toga javlja se na nozi vri-jed, a uskoro i gangrena, koja je i neposrednouzrokovala njegovu smrt unutraπnjim toksiË-kim poremeÊajima, u dobi od 78 godina.

ANTONIO SMAREGLIA (1854 - 1929), roenje u Puli, hrvatsko-talijanskog je podrijetla(majka iz IËiÊa, otac iz Vodnjana), æivio je i dje-lovao dobrim dijelom u Trstu. Bio je dirigent,πto mu je bilo kasnije onemoguÊeno sljepo-Êom. Koliko mu je zdravlje omoguÊavalo, skla-dao je i opere „Sigetski vazal", „ Istarske noÊi"i „ Oceana" izvedena nedavno u Zagrebu.NajveÊi dio njegovih opera nastao je nakongubitka vida, diktirajuÊi svome sinu. Umro jesa 75 godina u Gradu, kroniËno bolestan idepresivan zbog izolacije, ali obiteljski zbrinut.

MATKO BRAJ©A-RA©AN (1859 - 1935)roen je u PiÊnu kraj Raπe u Istri. Bio je bioskladatelj, zborovoa, etnomuzikolog, pisac,glazbeni teoretiËar i pravnik. Skladao je uglav-nom vokalna djela, zborska, crkvena djela saznaËajnom rodoljubnom porukom. Sa 50 go-dina objavio je pjesmaricu „Hrvatske narodnepopijevke iz Istre". Odselio se iz Istre zbog od-naroivanja. Dio svoga æivota bio je slijep, πto

• Istra je podruËje bogatoga glaz-benog æivota a i proπlosti. Mnogo nadarenih skladatelja potraæilo je u proπlosti put usavr-πavanja, djelovanja i stvaranja ugleda u Italiji.Poslije su, u 20. stoljeÊu, prisilno istjerani izsvoje rodne grude, uglavnom u Hrvatsku, gru-bom faπistiËkom politikom odnaroivanja hr-vatskog puËanstva. U naπim slavenskim pre-djelima istarski su skladatelji gajili i dalje svojistarski glazbeni folklor, afirmirajuÊi ga svojimskladbama. Mnogi su se nakon osloboenjaIstre vratili i u njoj okrunili svoje profesionalnoæivotno djelo, unoseÊi ljubav i strast premaistarskom melosu.

NajveÊi doprinos istraæivanju istar-skih skladatelja iz razdoblja renesanse i barokadao je muzikolog dr.sc. Ennio StipËeviÊ kojidjeluje pri HAZU-u, u Zavodu za povijest hr-vatske knjiæevnosti, kazaliπta i glazbe, na Od-sjeku za povijest hrvatske glazbe.

U ovom pregledu donosimo crticeiz æivota znaËajnih osoba glazbene povijestikoje su djelovale na istarskom poluotoku iosoba koje su rodom iz Istre a djelovale su iz-van nje. Ovdje su biopatografije sa sudbinamaistarskih skladatelja, korisni psiholoπki te me-dicinski podaci koj idaju uvid u njihov æivot istvaralaπtvo. Uzrok smrti viπe skladatelja, pamoæda i istarskih, svakako su kuga, glad, rati migracije.

ANDREA ANTICO DA MONTONA (AndrijaMotovunac, Motovunjanin, StariÊ, tal. Anti-cho, Antigo, Antiquo, lat. Andrea de Antiqu-ist, roen oko 1470-1480? - umro nakon1539.?), glazbeni nakladnik, tiskar, sastavljaËantologija, intabulator, skladatelj.

UËio je tehniku tiskanja nota 1504.u venecijanskoj tiskari. Odlazi u Rim zbog ha-ranja kuge. Nakon dvije godine (1509.) objav-ljuje u vlastitoj ediciji svoje vokalne frottole.

Migracije- patnje - bolestiistarskih skladatelja

Davorka PeriÊ, Nevio ©etiÊ, Darko Breitenfeld, Ivana Paula Gortan-Carlin,Boro Nogalo, Biserka MajstoroviÊ

biopatografije

Giuseppe Tartini

Antonio Smareglia

89

90

Pridonio je objaπnjenju organizacijetzv. istarske ljestvice. Poznat je po svojimzborskim radovima: ΔaÊe moj, Roæenice, Naπkanat je lip, Galijotova pesan, itd. Emigriraoiz Istre zbog odnaroivanja.

U starosti je oslijepio, a umro je odraka u dobi od 80 godina.

TIHOMIL VIDO©IΔ (1902 - 1973), roen jeu Boljunu, pokraj Lupoglava u sjevernoj Istri.U poËetku je bio vojni kapelnik, zatim srednjo-πkolski nastavnik. Skladao je djela vezana uzistarski folklor. Skladao je komediju „Karne-valski capriccio" te komiËne opere „Stari mla-diÊ", „»empresi" i „Sunce".

Emigrirao je iz Istre i djelovao uglav-nom u Zagrebu. Dirigirao je orkestrima te biouvaæeni glazbeni pedagog. Bio je pretio, pov-remeno depresivan, bolovao je od πeÊerne bo-lesti te rarzmjerno naglo umro u 71. godiniod moædanog udara.

Josip BrnobiÊ

JOSIP BRNOBIΔ (1904 - 1984) roen je u Br-nobiÊima kraj Huma, u srediπnjoj Istri. Prisilnoje emigrirao u Ljubljanu, gdje se glazbenoπkolovao i djelovao. Poslije je pedagoπki

djelovao diljem tadaπnje Jugoslavije. U starijojdobi vraÊa se u svoje krajeve te djeluje kaoglazbeni pedagog u Rijeci. Æivio je samaËkimæivotom, dobro druπtveno uklopljen u svojubliæu rodbinu i πire. Bio je razmjerno dobrazdravlja. Umro je s 80 godina od raka prostate.

LUIGI DALLAPICCOLA (1904 - 1975) roenje u Pazinu. Skladatelj je i pijanist πkolovan uFirenci. Djelovao je i kao pedagog. VeÊ 1972.dolazi do prve veÊe zdravstvene krize, tj. doveÊih srËanih poteπkoÊa (popuπtanje srca spluÊnim edemom), πto ga je stiglo na puto-vanju u Juænoj Africi u Durbanu. To ga je pri-sililo da prekine s putovanjima i javnomdjelatnoπÊu te smanji djelatnost. Naglo jeumro sa 75 godina od pluÊnog edema zbogpopuπtanja srca, napose lijeve klijetke.

SLAVKO ZLATIΔ (1910-1993) roen je u So-vinjaku pokraj Buzeta. Studirao je glazbu uTrstu a diplomirao kompoziciju u Zagrebu.Bio je glazbeni pedagog, melograf i etnomu-zikolog. Radio je kao profesor na MuziËkojakademiji u Zagrebu.

Bio je strastveni puπaË cigareta ilule. Biopatografski bolovao je od duodenal-nog vrijeda koji je puknuo. Imao je resekcijuæeluca a patio je od gihta. Imao je srËanih te-goba i ekstrasistole.

mu je oteæavalo rad. Umro je u dobi od 75godina. Obolio je od upale pluÊa, a uzroksmrti bio je srËani infarkt.

JOSIP MANDIΔ (1883 - 1959) roen je u Tr-stu, podrijetlom iz Istre, roditelji iz Kastva.©kolovao se u Trstu, Zagrebu i BeËu te konaË-no djelovao gotovo 40 godina u Pragu kaopublicist i propagandist naπe glazbe. Skladaoje instrumentalna te osobito vokalna djela,napose opere „Petar SvaËiÊ", „Kapetan Niko".

Nedavno je u Zagrebu uspjeπnoizvedena njegova „Mirjana". Emigrirao je izIstre zbog odnaroivanja. Kao diplomat bioje progonjen od Ëeπkog komunistiËkog reæimai æivio na granici egzistencije. Imao je veÊeuroloπke probleme te operirao prostatu, a um-ro je od raka bubrega u dobi od 76 godina.

IVAN MATETIΔ - RONJGOV (1880 - 1960)roen je u Ronjgima na vratima Istre. Poznatije istarski skladatelj, melograf, harmonizator,teoretiËar i glazbeni pisac. OsjeÊao je ljubavprema istarskoj narodnoj glazbi, netempe-riranom pjevanju i zvukovima sopela. Mnogoje zapisivao istarske i druge napjeve, napisaoje zbirku „»akavsko-primorska pjevanka".

biopatografije

Matko Brajπa - Raπan

Josip MandiÊ

Ivan MatetiÊ - Ronjgov

Tihomil VidoπiÊ

Luigi Dallapiccola

Slavko ZlatiÊ

91

biopatografije

VJEKOSLAV GRÆINIΔ (1932 - 1970) roenje u Iki, a umro u Rijeci. Kao Istraninu djela munose obiljeæja istarskog glazbenog folklora.Skladao je orkestralnu i instrumentalnuglazbu. Bolovao je od tuberkuloze pluÊa i kra-ljeπnice. Umro je naglo s 38 godina od srËa-nog infarkta.

NELLO MILOTTI (1927 - 2011) roen je uTrstu, umro u Puli. Diplomirao je kompozicijuna MuziËkoj akademiji u Ljubljani. Bio je skla-datelj, dirigent i glazbeni pedagog. Æivio je uPuli te djelovao u Istri. Bolovao je od Alzhei-merove bolesti te umro s 84 godine od moæ-danog udara.

•••••

Preæivio je infarkt miokarda, bolo-vao od insuficijencije koronarnih arterija,kroniËne obstruktivne pluÊne bolesti. U starijojdobi imao je kontrakturu koljena a pred smrthipotoniju muskulature i bio je nepokretan.Umro je u dobi od 83 godine u svom domuu Puli.

EMIL COSSETTO (1918-2006) roen je u Tr-stu, ali je odgojen i obrazovan u Zagrebu. Di-plomirao je dirigiranje u Zagrebu i bio zborskidirigent, skladatelj vokalno-zborskih, komor-nih i klavirskih djela, glazbeni pedagog teneko vrijeme predsjednik Hrvatskog druπtvaskladatelja. Imao je krvoæilnih poteπkoÊa i nizuroinfekcija. Umro je nakon moædanog udarau dobi od 88 godina. Emil Cossetto

Nello Milotti

Zdravstvoi recesija

• Buran, ali plodonosan razvitakmedicinske tehnologije, impresivno pove-Êanje broja starijih, porast Ëovjekove æelje dabude πto zdraviji i da πto dulje æivi predstav-ljaju nove izazove i zahtijevaju kontinuiran,odræiv i postojan preustroj zdravstvenogsustava. Usporedno s takvim stanjem stvariodvijaju se sveopÊe krize - kontinentalne, su-pernacionalne, nacionalne, distriktne,sektorske i ostale.

Dakako da ti recesijski dogaajiitekako tangiraju naπu domovinu Hrvatsku,pa njihov utjecaj i posljedice osjeÊamo prak-tiËki svakodnevno.

Svi subjekti, i fiziËki i pravni, prola-ze razdoblja brojnih recesijskih postupakakojima je primaran cilj bræi ekonomski opo-ravak, financijska konsolidacija, oËuvanje ba-rem minimalnog kreditnog rejtinga zemlje ipoËetak trasiranja puta u univerzalni na-predak.

U takvim zbivanjima koja su za glav-ninu puËanstva popraÊena brojnim postup-cima i zahvatima, nolens-volens aktivnu i pa-sivnu ulogu odigravaju i osjeÊaju svi zdrav-stveni sustavi. Ponaosob se to osjeÊa upravau lijeËniËkim redovima.

To i jest razlog zbog Ëega ja kaodugogodiπnji Ëitatelj i suradnik naπih uvaæenih"LijeËniËkih novina" osjeÊam potrebu pred-loæiti uvoenje rubrike koja bi se bavila recesij-skom problematikom i koja bi (uvjetno reËe-no) mogla imati naslov „Sudioniπtvo sustavazdravstva u recesijskim postupcima".

»ini se da bi to bio dobar put za ob-znanjivanje specifiËne aktivacije zdravstvenogsustava na vjetrometini rjeπavanja i ublaæa-vanja recesijskih oluja, kao i za informiranjecjelokupne hrvatske javnosti o pridruæivanjuzdravstva sveukupnoj kampanji mjera i akcijaza bolje funkcioniranje sustava zaπtite zdravljakoje se, sreÊom, ionako u zemlji provodi.

Prim. dr. Berislav Skupnjak

•••••

pismo uredniπtvu

kluba

Iz albuma planinarskog kluba HLZ-a

lijeËnici u slobodno vrijeme

da bi bilo vaæno imati bar povremeno i takvuinformaciju. Da zdravstvenim radnicima nijevaæno iskljuËivo zadovoljstvo primljenim

osobnim dohotkom, potvruju izmeuostalog i tekstovi u LijeËniËkim novinama ozdravstvenim profesionalcima - umjetnicimana naπim prostorima.

Ove priloge kao i sadræaje o odnosumedicine i umjetnosti sa zanimanjem pratim,a moram priznati da brojnost i raznolikost,bogatstvo umjetniËkog izraæaja pomalo izne-nauje. Posebno je zadovoljstvo πto rubrikaodnosno predstavljanje radova naπih kolegai dalje traje.

U tom kontekstu htio bih spome-nuti sliËnost i bogatstvo u naËinu provoenjaslobodnog vremena naπih kolega i susjeda.Naime, nedavno sam doπao do publikacijekoja je izazvala paænju i vrlo ugodan dojamte potaknula na razmiπljanje i kratko spominja-nje Ëitateljima LijeËniËkih novina.

Ova slikovita knjiga «Ars Medicifl,objavljena je krajem 2009. godine povodom30. godiπnjice Kulturno-umjetniËkog druπtva(1979 - 2009) Medicinskog fakulteta i KliniË-kog centra u Ljubljani.

InaËe, urednica «Ars Medicifl je li-jeËnica, prof. dr. Zvonka ZupaniË Slavec, me-dicinska humanistkinja i povjesniËarka medi-cine, koja je proπle godine gostovala u Hrvat-skom lijeËnikom domu prilikom predstavljanjanjezine knjige o tuberkulozi.

Od 1993. godine ona vodi brojnoKulturno-umjetniËko druπtvo MEF-a i KC-a uLjubljani (500 Ëlanova!). U okviru druπtva dje-luju likovna, fotografska, dramska i literarnasekcija, Ëetiri pjevaËka zbora meu kojima izbor studenata medicine, orkestar, komorniinstrumentalni sastav, brojni instrumentalnisolisti, folklorna skupina, πahisti i drugi.

Godiπnje odræe stotinjak priredabau prostorima KC-a i MEF-a za bolesnike i obi-telji, zdravstveno osoblje te u domovima za

92

• Dobro se sjeÊam iznenaenja,dok sam kao klinac promatrao æestoku nogo-metnu utakmicu dvaju slavonskih klubova,kad su ljudi oko mene zavikali: ajde, doktore!Ovaj je bio kirurg, a igrao u obrani. Uz dokto-ra nogometaπa, iznenadio sam se i doktoromplaninarom pa onim koji zna svirati klavir.Onda sam se prestao iznenaivati i shvatioda su i doktori ljudi, odnosno ne moraju baπstalno biti doktori, a slobodno vrijeme moguprovoditi isto kao i drugi.

SjeÊam se i razmiπljanja iz studen-tskog doba, kad je bilo zanimljivo saznati Ëimese netko od profesora/ica bavi, zanima izvanposla. To kao da im je davalo jednu dodatnu,rekao bih blaæu, bogatiju, simpatiËniju dimen-ziju, pa je nekako i stres ispita bio manji kodonih sa poznatim hobijem.

Zadnjih godina posebno je aktu-alna i tema umirovljenja lijeËnika, sa stajaliπtanedostatka odnosno planiranja, ali i naËinabuduÊeg provoenja vremena.

U tom rasponu razmiπljanja izroniloje i jedno provokativno, na neki naËin sebiËnopitanje, koje sam se pitao u ulozi bolesnika:smije li se medicinar zanimati, baviti neËimdrugim osim medicine, Ëak i u svoje slobodnovrijeme?

Jasno, dileme nema, moæda bi semoglo reÊi da je zapravo poæeljno imati hobi,odnosno naÊi vremena za neku svoju druguljubav koja donosi zadovoljstvo i izvan radnogvremena.

Tema lijeËnici u slobodno vrijemeizaziva zapravo niz asocijacija, jedan «brainstormingfl. Uz to se lako nadovezuje i temapremorenosti, sagorijevanja lijeËnika (burnoutsyndrome) ili povratka «retrofl medicini.

Naravno, ne u smislu koriπtenja sta-re medicinske tehnologije, nego u moguÊ-nosti da primjerice, za komunikaciju lijeËnikai bolesnika bude dovoljno vremena.

U tom smislu prisjeÊam se anketazadovoljstva bolesnika pruæenim zdravstve-nim uslugama, uz dodatak da je takoer vaæ-no i zadovoljstvo onih koji usluge pruæaju te

Tri desetljeÊalijeËniËkog KUD-au LjubljaniMario Troπelj, dr. med, Zagreb

Prof. dr. Zvonka ZupaniË Slavec, lijeËnica,povjesniËarka medicine,

predsjednica KUD-a od 1993.godine

2. Big band orkestar Medicinskog fakulteta u Ljubljani

93

lijeËnici u slobodno vrijeme

knjige odnosi se na predstavljanje vizualnihdjela - slikara, fotografa i kipara, jer kako na-pominje urednica, glazbena i likovna djela suesperanto umjetnosti, razumljiva svima.

Na gotovo 300 stranica i uz 550 fo-tografija, posebno dinamiËno i prirodno dje-luje simbioza u prikazu likovnih i literarnihdjela, jedno uz drugo, odabrana pjesma uzkoju slijedi prigodna slika ili fotografija.Posebno su opisane sve priredbe u KliniËkomcentru u Ljubljani od 2000. do 2009. godinekao i lijeËniËki koncerti od 1989. do 2009.godine, s koncertnim programskim sadræa-jima i imenima izvoaËa.

Simbiozu na odreen naËin Ëinezdravstveni radnici i bolesnici, u suæivotu pri-likom boravka u zdravstvenoj ustanovi. Ured-nica napominje kako je temelj poslanja KUD-a u toj dvojnosti, s jedne strane Ëlanovi kroz

umjetniËke aktivnosti obogaÊuju sebe, a sdruge obogaÊuju i prenose dobro osjeÊanjena bolesnike i zdravstveno osoblje.

Kroz ovakav unikatan odnos i dob-rovoljno djelovanje Ëlanova KUD-a, boravaku bolnici postaje lakπi, a oporavak moæe bitiuspjeπniji.

Medicinske usluge praÊene su raz-nim umjetniËkim djelima kojima se bolniËkiprostor odijeva u optimistiËne boje, ispunja-vaju ga glazbeni, dramski, literarni, plesnisadræaji.

To ujedno predstavlja poticaj dru-gim zdravstvenim ustanovama u Sloveniji idrugim zemljama koje u svom radu osjetepotrebu i imaju za cilj ponovno oæivljavanjei osnaæivanje procesa humanizacije medicine.

Ljubljana uzoru UNESCO-ovompokretu Art in HospitalU povodu 30-godiπnjiceKUD-a KBC-a i MEF-a u Ljubljani

Prof. dr. Zvonka ZupaniË Slavec, dr. med,predsjednica KUD KC in MF;predstojnica Inπtituta za zgodovino medicineMedicinska fakulteta Univerze u Ljubljani

• Raznolikost osoblja KBC-a (Uni-verzitetskog kliniËkog centra) i MEF-a (Me-dicinskog fakulteta) u Ljubljani unosi i razno-likost u njihove slobodne aktivnosti. Visokaobrazovna struktura i predanost Ëlanova KUD-

starije, a pored toga odræavaju i druge javnenastupe. U uvodnom dijelu prof. ZupaniËSlavec podsjeÊa na helenistiËke osnove medi-cine i navodi kako je Apolon bio bog glazbe,ljubitelj sviranja na liri, a istovremeno i zaπ-titnik medicine. Njegova polusestra Atena -Higieia brinula se za zdravlje i istovremenonadahnjivala umjetnike pa su Apolon i Atenatako u sebi objedinjavali medicinu i umjetnostu najπirem smislu.

Knjiga nije pisana kao povijesnipregled nego je prepuπteno pojedinim sku-pinama unutar KUD-a da se predstave pre-ma svom doæivljavanju i iskustvu umjetniËkogdjelovanja. Tako da su djelovanja skupinanapisana i kao povijesni osvrti ili opisi sjeÊanjaili kao obrade aktualnijih dogaanja. VeÊi dio

Cintare- etnoskupina

Europski zbor - orkestar studenata medicine u Ljubljani

Prof. dr. Zvonka ZupaniË Slaveci prof. dr. Mijo Bergovec

- ZagrebaËki lijeËnici pjevaËi

94

LijeËnik je u trenucima nemoÊi ibespomoÊnosti uvijek traæio naËin da ojaËaduh. Pribjegavao je umjetnosti i njenim razli-

Ëitim æanrovima. I lijeËnici ljubljanskog KBC-a i MEF-a obogaÊuju se u svoje slobodno vrije-me duhovno kulturom i bave umjetnoπÊu narazliËite naËine. Dugo su djelovali pojedinaËnoili sa svojim prijateljima i poznanicima, ali je1970. profesor patologije Ivan Franc Lenartpotaknuo lijeËnike muziËare da javno nastupa-ju na struËnim sastancima predkliniËkih insti-tuta (na anatomiji, fiziologiji i patologiji). Odtada su medicinarske koncerte odræavali svakegodine i sve ËeπÊe.

Meu nastavnicima MEF-a i KBC-asazrijela je 1979. misao o stvaranju kulturno-umjetniËkog druπtva koje bi povezalo umje-tniËku misiju osoblja na obje institucije.

Podnositelji zahtjeva bili su profe-sori patologije Ivan Franc Lenart i Anton Do-lenc te pedijatar Pavle Kornhauser. Prvi jedobro svirao na violonËelu, drugi je uzeo u

u (Kulturno-umjetniËkog druπtva KBC-a i MEF-a) razlog su da KUD u svojim redovima imaljude koji se, osim medicinom, bave i umjet-noπÊu. ©to je zapravo medicina - znanost iliumjetnost?

PoËnimo s podrijetlom znanstvenemedicine i pogledajmo kako su stari Grci razu-mijevali medicinu.

Apolon je bio bog glazbe, pogo-tovo vjeπt na liri, ali ujedno zaπtitnik zdravstva.Njegova polusestra Atena (Athena-Higieia)brinula se za zdravlje i nadahnjivala umjetni-ke. Apolon i Atena su sjedinjavali umjetnosti medicinu u najπirem smislu. »ak je i danasfilozofijska osnova medicine ostala sliËna.

LijeËniËka misija objedinjuje znanjeiz medicine sa sposobnoπÊu da se razumijepacijent kao psihofiziËka cjelina.

Samo dio toga se moæe nauËiti namedicinskim πkolskim klupama, πto lijeËnikeviπe ili manje svrstava u umjetnike svoje struke.LijeËnik radi s punom radoπÊu znajuÊi da spa-πava æivote, pomaæe pri raanju i olakπavapatnje, ali mu je teπko kad je suoËen sa smrtnobolesnima, teπkim æivotnim sudbinama i kadmora zaklopiti oËi umiruÊima.

Slikari KUD-a,slikarska kolonija

ZagrebaËkilijeËnicipjevaËi- nastup nalijeËniËkomkoncertu uSlovenskojfilharmoniji

Pro medicoi pijanistPavle Kornhauser

lijeËnici u slobodno vrijeme

ruke kist, a treÊi je bio majstor crno-bijele ti-pke. Osnova za osnivanje KUD-a bile su veÊotprije aktivne amaterske umjetniËke grupekoje su okupljale zdravstvene djelatnike svihstarosnih skupina i zanimanja. Prvi predsje-dnik KUD-a bio je prof. dr. Anton Dolenc.

Osim likovnih umjetnika s prvimpredsjednikom (1980) i likovnim terapeutomJanom MilkoviËem, kojega je 1983. naslijedioradiolog prof. dr. Ludvik Tabor, djelovale suinstrumentalne i vokalne glazbene skupine,solisti, instrumentalisti i pjevaËi.

U KUD-u su se naπli ljudi koji su za-posleni u dvije velike zdravstvene ustanove,a zbliæava ih strukovni rad koji je na korist istudentima i pacijentima. Moderna medicina,meutim, usredotoËena na tehniËko savrπen-stvo, zanemaruje vaænost druæenja. Otuenjekoje doæivljavamo mi sami, naπi studenti i pa-cijenti, ometa zdravstvene i obrazovne uspje-he. Misija kulture, posebno u umjetnosti, pre-vladava na MEF-u i u KBC-u ovu otuenost,integrira i unapreuje odnos izmeu zaposle-nika i korisnika, multilateralno potiËe prija-teljski i predan rad.

Glazba prati kroz æivot mnoge lijeË-nike. U njoj se pojavljuju kao ljubitelji iizvoaËi, solisti i instrumentalisti u orkestru,solo i zborski pjevaËi, dirigenti, Ëak i kao skla-datelji. Drugima je bliæe likovno izraæavanjei radije poseæu za olovkom i kredom, uglje-nom, temperom ili uljanim bojama. Neki sevjeπto bave dlijetom i rezbarenjem. Danas sesve viπe traæi sklad boja i kroz objektiv foto-grafskog objektiva. TreÊima je na srcu plesnikorak. Svaki traæi svoj put ljepoti prirode: Arsnaturae demula (umjetnost se natjeËe s priro-dom).

Manje je onih kojima muza vodipero. Izraæavaju se ritmom i rimama. Epski idramski talent imali su neki slovenski lijeËniciveÊ od kolijevke, na primjer Bogomir Ma-gajna, Slavko Grum, Danilo Lokar, JosipVoπnjak, Joæe Felc i drugi. Naπ KUD dobio jeime po lijeËniku piscu koji je uvrπten meuklasike slovenske literature, dr. sc. Lojzu Krai-gheru.

Zaposlenici u zdravstvu osjeÊaju is-cjeliteljsku moÊ umjetnosti. Tu spoznaju sveviπe primjenjujemo u bolnici da bi se pacijentosjeÊao ugodno. Glazbom i drugim æanrovi-ma umjetnosti svjesno unosimo toplinu, go-stoljubivost i raznolikost u bolniËku sobu.Zato u KBC-u veÊ 30 godina organiziramokoncerte, izloæbe i druga sliËna dogaanja zabolesnike, njihove obitelji, medicinsko osobljei prijatelje umjetnosti. Ovakva dogaanja do-nose mir, optimizam i nadu te time doprinoselijeËenju. Ljekovitu moÊ umjetnosti proglasioje i UNESCO-a. Pod njegovim je vodstvom udevedesetima jedno desetljeÊe nastajao i tra-jao europski projekt Umjetnost u bolnici (Art

95

cima, njihovim roacima, osoblju i prijatelji-ma umjetnosti. Posljednjih nekoliko godinanastupali su mnogi umjetnici, svi dobrovolj-no.

Izloæba KBC-a bila je jedna od naj-posjeÊenijih u Sloveniji jer je bila otvorenasvaki dan u godini i svaki sat u danu. PosjeÊujuje bolesnici, njihova rodbina, oni koji Ëekajuna pretrage, medicinsko osoblje, studenti me-dicine i drugi. Likovna sekcija KUD-a svakegodine poklanja svoje slike bolnici. I aula MEF-a je iz godine u godinu sve vaæniji izloæbeniprostor. U suradnji sa studentima KUD u njojpostavlja razliËite izloæbe, Ëesto i fotografske.Prilikom izloæbe studenti organiziraju putopis-na i druga predavanja, likovno bogato opre-mljena. ©arolika i lijepa likovna oprema obijuizloæbenih prostora doprinosi opuπtenomugoaju.

»lanovi druπtva takoer nastupajuna brojnim struËnim, znanstvenim i druπtve-nim skupovima KBC-a, MEF-a, Slovenskog li-jeËniËkog druπtva, LijeËniËke komore Sloveni-je, Ministarstva zdravstva, SveuËiliπta, Zavodaza zdravstveno osiguranje Slovenije i drugdje.Oni su redoviti gosti kod pedijatrijskih, onko-loπkih i psihijatrijskih bolesnika i gdje god imakroniËnih bolesnika koji se dugo lijeËe.

Takoer nastupaju u staraËkim do-movima, i izvan Ljubljane, pa Ëak i inozem-stvu. Mjeπoviti pjevaËki zbor „Dr. BogdanDerË" viπe je puta posjetio slovenske radnikemigrante u bliskim i dalekim zemljama Euro-pe, u SAD-u, Kanadi i Australiji. Druæenje snaπim zdravstvenim radnicima koji rade u ino-zemstvu pruæa priliku za naπe lijeËnike danau ustanove za usavrπavanje.

U obje matiËne ustanove i izvannjih KUD prireuje oko 100 nastupa godiπnjei po tome je jedinstven jer u Sloveniji ne po-stoji druga udruga koja djeluje u takvom op-segu i tako dugo. Toga nema nijedna europ-ska zdravstvena ustanova. Ovakvo oboga-Êenje bolnica svijet ne pozna. To je ujednopoticaj za buduÊnost KUD-a i primjer drugimbolnicama u zemlji i inozemstvu.

Veseli nas da su KBC i MEF usmje-reni ne samo na tjeskobe bolesnog Ëovjeka,nego da su æariπte koje se brine za duhovni

æivot svojih zaposlenika. U isto vrijeme oboga-Êuje kulturni izriËaj i struËni rad te jaËa odnosemeu ljudima i diæe ih na viπu razinu.

•••••(zvonka.slavec@gmail.com)

Preveo sa slovenskogÆeljko Poljak

lijeËnici u slobodno vrijeme

in Hospital). Mi smo s pravom ponosni πto jenaπ KUD u Ljubljani, s bogatom kulturnomtradicijom i razliËitim aktivnostima, bio uzorza UNESCO.

KUD se sastoji od oko 500 Ëlanovakoji su zaposleni u KBC-u i MEF-u. »lanovi uraznim sekcijama zadovoljavaju svoje umjet-niËke æelje, potrebe i sklonosti. U druπtvu suËetiri zbora, orkestar, komorni instrumentalnisastav, umjetnici i fotografi, pisci, knjiæniËari,recitatori, glumci, πahisti i folkloristi. VeÊinusekcija vode umjetniËki direktori. Oni se brinuza kvalitetan rad i dobar izbor programa, pre-ma znanju i sposobnostima Ëlanova i njihovoginteresa.

KUD su dosad vodili patolog prof.dr. Anton Dolenc (1979-1982), ortoped prof.dr. Fedor PeËak (1982-1986), pedijatarMatjaæ Bidovec (1986-1988) i prof. dr. PavleKornhauser (1988-1993), a posljednje deset-ljeÊe i pol lijeËnica, povjesniËarka medicine,prof. dr. Zvonka ÆupaniË Slavec (1993 -).

Ambicije KUD-a nisu prezahtjevne.Æelimo da se Ëlanovi bave pjevanjem, muzici-ranjem, plesom, slikarstvom, da se opuste izadovolje svoje umjetniËke sklonosti te da sesusreÊu i druæe sa zaposlenicima u svojim isrodnim ustanovama. »lanovi nastoje svoj radi javno predstaviti. Nastupanje je motivacijaza kvalitetan rad kojim djeluju na svoju oko-linu.

Priredbe se u KBC-u odræavaju svakimjesec. Tijekom cijele godine odræi se oko 25slikarskih i fotografskih izloæaba. Svako otva-ranje prati bogat i raznolik kulturni program.Nastupaju naπi Ëlanovi ili poznati slovenskiumjetnici. Svoje nastupe poklanjaju bolesni-

Prof. dr.Zvonka ÆupaniË Slavec

96

πto je 2000. godine trasirao LijeËniËku plani-narsku stazu iz GraËana na Sljeme oznaËenubrojem 55 i po godiπnjem pohodu tom sta-zom poËetkom travnja.

»lanovi su ove godine na 13. po-hodu po redu, na frekventnom mjestu testaze kuhali u kotlu grah i mjerili krvni tlak za-Ëuenim izletnicima koji su tuda prolazili.

Obavijesti daje predsjednik Klubadr. Berislav Banek, tel. 091/5090 - 396(e-adresa:berislav.banek@zg.t-com.hr).

Æ. Poljak•••••

• Doite prvog ili treÊeg Ëetvrtkau mjesecu u 19,30 sati u Hrvatski lijeËniËkidom, ©ubiÊeva 9, mala dvorana desno, nasastanak Planinarskog kluba Hrvatskog lijeË-niËkog zbora.

Na sastanku se u neformalnom o-bliku dogovaraju izleti, odræavaju planinarskapredavanja s projekcijama i prepriËavajuprotekli izleti. Donesite sa sobom jednu svojufotografiju 3x2,5 cm za planinarsku iskaz-nicu.UËlaniti se mogu i Ëlanovi vaπe obiteljii prijatelji (Ëlanarina je simboliËna).

Izleti se planiraju tako da ih ima zaseniore, djecu i one æeljne teπkih alpskih vrho-va. Nekad se ide autobusom, nekad vlastitimautomobilima, a u okolicu Zagreba tramva-jem i pjeπice. O Klubu moæete Ëitati na njego-voj stranici na internetu (www.pk hlz), a uovom broju vidjeti nekoliko slika s izleta izdruπtvenog albuma (autor dr. Berislav Banek).

Klub je osnovan 1995. i sada imaπezdesetak Ëlanova. Poznat je po i po tome

lijeËnici u slobodno vrijeme

Iz Planinarskog kluba HLZ-a

Ako ste osamljeni,otueni i æelite s druπtvomu prirodu...

UltrazvuËna dijagnostika djeËjeg kukaHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, Klinika za djeËje bolestitijekom 2012. god.Nevenka ValiËeviÊ, tel.: 01/4600-2145.200,00kn

Kardiopulmonalna reanimacija (CPR) - 5 modularnih teËajevatijekom 2012.god.BLS (Basic life support - Osnovno odræavanje æivota), kotizacija 300,00knOpskrba diπnog puta u CPR-u, kotizacija 400,00knVenski put i lijekovi u CPR-u, kotizacija 300,00knDefibrilacija i monitoring, kotizacija 400,00knKatedra za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeËenje, MEFSveuËiliπta u RijeciRijeka, Kabinet vjeπtina, tijekom 2011. godineDiana Javor, tel. 051/407-400, fax./tel.: 051/218-407, e-mail: djavor@medri.hr

Hrvatsko psihijatrijsko druπtvo - Prepoznavanje i lijeËenjedepresije i anksioznih poremeÊaja - uloga lijeËnika PZZ - 140radionicaDr. Patricija Delimar, tel.: 01/2481-234

Edukacija iz neurofizioloπke tehnike - Evocirani potencijaliKBC Zagreb, Rebro - Klinika za neurologijuKontinuirana individualna edukacijaPapo Æeljka, tel.: 01/2388-352200kn po danu edukacije

Primjena harmoniËnog rezaËa u kirurgijiKBC Split, Klinika za kirurgiju KriæineJandra Rafanelli, tel.: 021/557-4811.200,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju, RTG odjelZagreb, tijekom cijele godineDr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713, Vera RakiÊ-Erπek, mob.: 098/235-718,e-mail: dmiklic@hotmail.com3.500,00kn

TeËaj trajne pedijatrijske izobrazbeKBC Zagreb, Klinika za pedijatrijuZagreb, jednom mjeseËnoDr. D. MiloπeviÊ, tel.: 4920-013, mob.: 091/7213-113

kalendar struËnog usavrπavanja

98

UREDNI©TVO NE ODGOVARA ZA PODATKE U OVOM KALENDARU JER SU TISKANIONAKO KAKO SU IH ORGANIZATORI DOSTAVILI

• e d u k a c i j a t i j e k o m c i j e l e g o d i n e •Tjedno aæurirani raspored trajne medicinske izobrazbe nalazi se na web stranici : www.hlk.hr

Kongresi,simpozijii predavanja

UpuÊujemo organizatore da struËne skupove prijavljujuiskljuËivo putem web stranice Hrvatske lijeËniËkekomore (www.hlk.hr) na kojoj se nalazi aplikacija zapostupak trajne izobrazbe. U navedenoj aplikacijipotrebno je ispuniti sve obvezatne rubrike.Za sva pitanja vezana uz pristup aplikaciji moæete seobratiti kod ge Tatjane BabiÊ, dipl.iur. i ge FulvieAkrap u Komoru, na telefon: 01/45 00 830 i fax 01/46 55 465.•Organizatori koji struËne skupove joπ uvijek prijavljujuna obrascima Komore, moraju ispunjene obrasce poslatiizravno u Hrvatsku lijeËniËku komoru, Povjerenstvu

za medicinsku izobrazbu lijeËnika, Tuπkanova 37, Zagrebili na fax: 01/4655-465.•Za prijavu struËnog skupa u Kalendaru «LijeËniËkih novinaflmolimo organizatore da na gornje brojeve telefona ili na e-mail dostave slijedeÊe podatke: naziv skupa, organizatora,mjesto, sat i datum odræavanja skupa, kontakt osobu, telefon,fax, e-mail i kotizaciju. Organizatori koji æele viπe prostora iliæele priloæiti program kao umetak «LijeËniËkih novinafl,pogotovo s logotipom i ilustracijama, trebaju isto dogovoritis poduzeÊem za marketing «Bonamarkfl (Zagreb, Amruπeva10, tel/fax: 01 4922 952, tel 01/4818 603) i to po pos-tojeÊem cjeniku za oglaπavanje u «LijeËniËkim novinamafl.

KRATICEAMZH - Akademija medicinskih znanostiHAZU - hrvatska akademija znanosti i umjetnostiHD, genitiv HD-a - Hrvatsko druπtvoHLK, gen. HLK-a - Hrvatska lijeËniËka komoraHLZ, gen. HLZ-a - Hrvatski lijeËniËki zborHZJZ - Hrvatski zavod za javno zdravstvoKB - KliniËka bolnicaKBC - KliniËki bolniËki centarMEF, gen. MEF-a - Medicinski fakultetMZSS - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RHOB - OpÊa bolnicaPZZ - Primarna zdravstvena zaπtitaSB - Specijalna bolnica•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••TeËajevi iz kardiopulmonalne reanimacijeTijekom 2012. godineSplit, doc.dr.sc. Mladen RakiÊ, mob.: 098/423-455, fax.: 021/556-580,e-mail: mladen.rakic@st.htnet.hr, dr. M. Lojpur, mob.: 091/5242-806Rijeka, koordinator teËaja dr. Fred Zeidler, tel.: 051/217-223,e-mail: fred.zeidler@ri.htnet.hrOsijek, koordinator teËaja dr. Zlatko Houra, tajnica Dobrila Beljakov,tel. 031/511-502Slavonski Brod, tajnica teËaja sr. Draæenka Nikolovska, tel. 035/447-122/2291.200,00kn

TeËajevi kardiopulmonalne reanimacije Europskog vijeÊa zareanimatologiju za odrasle i djecu u organizaciji Hrvatskogdruπtva za reanimatologiju HLZ-aTrodnevni teËajevi naprednog odræavanja æivota za odrasle (ALS-AdvancedLife Support) i djecu (EPLS-European Paediatric Life Support) EuropskogvijeÊa za reanimatologiju HLZ-aTrodnevni teËaj zbrinjavanja ozlijeenog bolesnika - Europski trauma teËaj(ETC - European Truma Course)Jednodnevni teËajevi osnovnih postupaka odræavanja æivota odraslih uzupotrebu automatskog vanjskog defibrilatora (KPR/AVD) i teËaj neposrednogodræavanja æivota (ILS - Immediate life support)Tijekom cijele godine u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Slavonskom Brodu,Dubrovniku, Koprivnici, Zadru, Poæegi i ©ibenikuSve detaljne informacije nalaze se na www.crorc.org

EPI Centar seminari «Epilepsija i neuroznanostflKB «Sestre milosrdnicefl, Klinika za neurologijuZagreb, svaki zadnji Ëetvrtak u mjesecuDr.sc. Hrvoje HeÊimoviÊ, tel.: 01/3787-731, e-mail: hecimovic@inet.hr

Kompjutersko navoenje u kirurgiji koljenaKlinika za ortopediju LovranLovran, tijekom cijele godineNataπa MoæetiÊ, tel.: 051/710-212200,00kn

Edukacija iz elektroencefalografije i epileptologijeKlinika za neurologiju MEF SveuËiliπta u Zagrebu i KBC Zagreb,Referentni centar MZRH za epilepsijuKontinuirana individualna edukacija tijekom cijele godine u trajanju od 30radnih danaProf.dr.sc. Sanja Hajnπek, tel.: 01/2388-344, 2388-374e-mail: centar-za-epilepsiju@net.hr200kn po danu edukacije

Gerontoloπke tribine za lijeËnike PZZNastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske æupanijeHelena GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/358-728Tijekom 2012. god.

Javnozdravstveni struËni sastanci u HZJZ-uHZJZ ZagrebMjeseËno, tijekom 2012. god.Dr. Ivan Pristaπ, tel.: 01/4863-243, e-mail: ivan.pristas@hzjz.hr, www.hzjz.hr

Unapreenje zdravlja ljudi treÊe æivotne dobi (gerontoloπkeradionice)Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske æupanijeGrad Cres, tijekom 2012.god.Helena GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/334-728

Trajna pedijatrijska edukacija - Pedijatrijska sekcijaKBC Rijeka, Klinika za djeËje bolestiRijeka, jednom mjeseËnoMr.sc. Neven »aËe, dr.med., tel.: 051/659-111

Izobrazba kandidata za stalne sudske vjeπtakeHLKZagreb, tijekom 2012.god.Tajana Koπtan, Tatjana BabiÊ, tel.: 01/4500-83010.500,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Tijekom 2012., druga srijeda u mjesecuDr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

TeËaj trajne edukacije iz ehokardiografijeKB „Sestre milosrdnice", Kl. za internu medicinu - Zavod za kardiovaskularnebolestiZagreb, tijekom 2012. - trajna edukacijaProf.dr.sc. Vjeran NikoliÊ Heitzler, dr.med., tel.: 01/3787-93712.000,00kn

TeËaj iz osnova medicinske akupunktureHrvatsko druπtvo za akupunkturu (HLZ)Zagreb, 10 mjeseci (+1), jedna subota i nedjelja mjeseËno (18 sati)Dr.Dalibor Veber, e-mail: dr.thew@yahoo.com, GSM: 091/4748493http://www.medicinska-akupunktura.com/Cijena: 15.000,00 kuna

Trajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera i osobeu nadzoru - DDD trajna edukacijaKoruniÊ d.o.o.Zagreb, tri termina tijekom jeseni 2012.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

Trajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera i osobeu nadzoru - DDD trajna edukacijaKoruniÊ d.o.o.Zagreb, tri termina tijekom proljeÊa 2012.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

KliniËki pristup bolesniku s πeÊernom bolestiKBC „Sestre milosrdnice", MEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 30.01.-17.12.2012.Prof.dr.sc. Milan Vrkljan, tel.: 01/3787-127, e-mail: milan.vrljan@kbcsm.hr- teËajevi tijekom cijele godine

Suvremeni pristup lijeËenju osteoporozeon-line, 11.11.2011.-15.03.2012.Pliva Hrvatska d.o.o.Dr. Ivana Klinar, mob.: 098/499-925, www.plivamed.net

Suvremeni pristup lijeËenju alergijskog rinitisaHD za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata HLZ-aZagreb, Karlovac, Pula, Rijeka, »akovec, Koprivnica, Krapina, Split, Dubrovnik,Makarska, MetkoviÊ, Buzet, Poæega, Bjelovar, Zadar, ©ibenik, Virovitica,Varaædin, Sl. Brod, Vukovar, Vinkovci, Osijek, GospiÊ - VeljaËa-svibanj 2012.Mia LuliÊ, tel.: 01/6051-943

Novosti u lijeËenju upalnih bolesti crijevaHD za kliniËku prehranuPoæega, Rijeka, Osijek, Split, Zagreb istok, Zagreb zapad - travanj - listopad2012.Jana Würth, tel.: 01/4650-950

Save Sight Years - SaËuvajte vid tijekom godinaEwopharma d.o.o.Osijek, Split, Rijeka, Zagreb - 24.04. - 15.06.2012.Zvonimir »aiÊ, tel.: 01/7787-346

SVIBANJ

Ostanite ukljuËeniSavez gluhih i nagluhih grada ZagrebaZagreb, 25.05.2012.Petra Herak, tel.: 01/4619-116

HipotireozaKBC „Sestre milosrdnice"Zagreb, 25.05.2012.Æeljka Rakvin, tel.: 01/3787-420

Multidisciplinarni pristup lijeËenju pacijenata s afazijomHrvatsko logopedsko druπtvo, Sekcija logopeda u zdravstvuZagreb, 25.05.2012.Dr.sc. Katarina PaviËiÊ Dokoza, mob.: 091/5232-437

BPH od dijagnoze do terapijeGlaxoSmithKline d.o.o.Novalja, 25.05.2012.Lea Mataπin KapustiÊ, mob.: 091/3833-270

kalendar struËnog usavrπavanja

99

Kvantitativna kliniËka reumatologijaMEF SveuËiliπta u Zagrebu i Kl. za reumatske bolesti i rehabilitaciju,Zavod za reumatske bolesti i imunologiju Kl. za unutraπnje bolesti KBCZagrebZagreb, 25.-26.05.2012.Jasminka JurjeviÊ, tel.: 01/2388-171, fax.: 01/2388-289,e-mail: jjurjevi@kbc-zagreb.hr1.000,00kn

16. simpozij HDRAA - HLZ - Edukativni program KB „Svetiduh" i OB „Tomislav Bardek" KoprivnicaHLZ, HD za regionalnu anesteziju i analgezijuKoprivnica, 25.-26.05.2012.Davorka StoπiÊ, tel. :01/3712-049

TeËaj za dispeËere medicinske prijavno-dojavne jediniceHrvatski zavod za hitnu medicinuMarija Bistrica, 25.-27.05.2012.Ana BokuliÊ, tel.: 01/4677-362

Dijagnostika i lijeËenje bolesti i ozljeda πakeSveuËiliπte u Dubrovniku, OB Dubrovnik, Zavod za kirurgiju, Odsjek zaplastiËnu kirurgiju, Odsjek traumatologije i Odjel fizikalne terapijeDubrovnik, 26.05.2012.Doc.dr.sc. Marko Margaritoni, tel.: 020/431-76080,00kn

Zbrinjavanje bolesnika s opstruktivnim bolestima pluÊa uobiteljskoj mediciniDruπtvo nastavnika opÊe/obiteljske medicineZagreb, 26.05.2012.www.dnoom.org, tel.: 01/4590-100

4. hrvatska konferencija o alkoholizmu i drugim ovisnostima,11. Alpe-Jadran konferencija o alkoholizmu,5. Alpe-Jadran konferencijaHLZ, HD za alkoholizam i druge ovisnosti, Klinika za psihijatriju KBC „Sestremilosrdnice"Opatija, 27.-30.05.2012.Prof.dr.sc. Danijel Buljan, tel.: 01/3787-239

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 28.05.-01.06.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

Medicina ronjenjaHLZ, HD za pomorsku, podvodnu i hiperbariËnu medicinuPula, 28.05.-02.06.2012.Prof.dr.sc. Nadan M. Petri, tel.: 052/353-9912.000,00kn

Prevencija nasilja u obitelji - prijavljivanje sumnje na nasiljeNastavni zavod za javno zdravstvo PGÆMali Loπinj, 31.05.2012.Ines LazareviÊ Rukavina, tel.: 051/358-728

Odabrane teme iz arterijske hipertenzije i nefrologijeHLZ, HD za hipertenzijuZagreb, 31.05.-02.06.2012.Prof.dr.sc. Bojan JelakoviÊ, mob.: 01/2368-271700,00kn

Erasmus Course on MRI - Female Pelvis and Breast MRIHLZ, HD radiologaZagreb, 31.05. - 03.06.2012.Ruæa Bobinac, tel.: 01/2903-255650,00 i 500,00EUR

6. skup hrvatskih specijalizanata i mladih lijeËnika - Hrvatskamedicinska buduÊnostUdruga „Mediteraneo"Biograd n/m 31.05. - 03.06.2012.Dr. Marko MiliÊ, mob.: 097/7129-799200,00kn

LIPANJ

Pruæanje prve pomoÊi osobama ozlijeenima u prometnojnesreÊiHrvatski Crveni kriæZagreb, 01.06.2012.Æarka RogiÊ, dr.med., Blaæenka Ledinsky, tel.: 01/4655-814(RobiÊ - k.br. 136; Ledinsky - k.br. 128)800,00kn

»etvrti hrvatski Cochrane simpozij / The fourth CroatianCochrane SymposiumMEF SveuËiliπta u SplituSplit, 01.-02.06.2012.Ana »ulina, tel.: 021/557-920150,00-750,00kn

UltrazvuËna dijagnostika sustava za kretanje u djece iadolescenataHD za djeËju ortopediju HLZ-a, Klinika za ortopediju KBC-a i MEF SveuËiliπtau ZagrebuZagreb, 01.-02.06.2012.Dr. Igor (c)migovec, tel.: 01/2368-986, 01/2368-911, fax.: 01/2379-913e-mail: ortopedija@yahoo.com2.000,00kn

Arterijska hipertenzija 2012 HD za hipertenziju, Druπtvo za razvitak nefrologije „Prof.dr. MilovanRadoniÊ", Zavod za nefrologiju, arterijsku hipertenziju i dijalizu KBC Zagreb,MEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 01.-02.06.2012.Dr. Sandra KaranoviÊ, tel.: 01/2388-271, 2388-592, fax.: 01/2367-468,e-mail: sandra_k910@yahoo.com; www.hdh.hr

»etvrti hrvatski Cochrane simpozij / The fourth CroatianCochrane SymposiumMEF SveuËiliπta u SplituSplit, 01.-02.06.2012.Ana »ulina, tel.: 021/557-920150,00 - 750,00kn

13. simpozij preventivne pedijatrijeHLZ, HD za preventivnu i socijalnu pedijatrijuSkrad, 02.06.2012.Martina Boπnjak, tel.: 01/4600-162, mob.: 091/4600-268300,00kn

Pruæanje prve pomoÊi osobama ozlijeenima u prometnojnesreÊiHrvatski Crveni kriæZagreb, 02.06.2012.Æarka RogiÊ, dr.med., Blaæenka Ledinsky, tel.: 01/4655-814(RobiÊ - k.br. 136; Ledinsky - k.br. 128)800,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

101

II. balneoloπki skup „Dr. Ivan ©reter"SB Lipik i HD za balneoklimatologiju HLZ-aLipik, 02.06.2012.Dr. Oto Kraml, tel./fax.: 034/440-731, mob.: 098/497-575,e-mail:oto.kraml@bolnica-lipik.hr100,00kn

23rd Summer Stroke School Healthy Life Style and Preventionof StrokeHD za prevenciju moædanog udaraDubrovnik, 04.-08.06.2012.Katarina BrajkoviÊ, tel.: 01/6386-190750,00kn

Meunarodni kongres fizioterapeutaHrvatski zbor fizioterapeutaVaraædin, 07.-10.06.2012.Marinela Jadanec, bacc.physioth., tel.: 01/3712-281900,00kn

Knee and Shoulder Arthroscopy - cadaver workshopKlinika za ortopedijuRijeka, 08.-09.06.2012.Sonja SoriÊ, tel.: 051/710-275, e-mail: soric.sonja@gmail.com3.000,00kn

Zbrinjavanje bolesnika s kardiovaskularnim bolestima uobiteljskoj mediciniDruπtvo nastavnika opÊe/obiteljske medicineStarigrad Paklenica, 09.-10.06.2012.www.dnoom.org

XII. bioetiËki simpozij HLZ-a - Prijepori u zdravstvu - mirenjeili sudovanjeHLZ, Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologijuZagreb, 11.06.2012.Stella Polla, tel.: 01/4693-300, e-mail: tajnistvo@hlz.hrDr. Goran IvaniπeviÊ, tel.: 01/2376-296, e-mail: g_ivanisevic@hotmail.com

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 11.-15.06.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

Acumed Croatia Surgeon Bioskills CourseHLZ, Hrvatsko traumatoloπko druπtvoTrogir, 12.-13.06.2012.Dr. Tomislav VlahoviÊ, mob.: 098/235-640

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..." - Medikamentozna terapijamoædanog udaraZavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 13.06.2012.Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013,e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

Socijalne determinante mentalnog zdravlja - od pojedinca doodgovornosti druπtvaSto koluri Split, Hrvatska udruga za psihosocijalno zdravljeSplit, 13.-16.06.2012.Maja SoËo, mob.: 091/2222-3831.400,00kn

ERCP i EUS Adriatic workshopHrvatsko gastroenteroloπko druπtvoZagreb, 14.-15.06.2012.Jasenka Duvnjak, tel.: 01/4651-214

Pruæanje prve pomoÊi osobama ozlijeenima u prometnojnesreÊiHrvatski Crveni kriæZagreb, 15.-16.06.2012.Æarka RogiÊ, dr.med., Blaæenka Ledinsky, tel.: 01/4655-814(RobiÊ - k.br. 136; Ledinsky - k.br. 128)1.250,00kn

Translacijska medicina - vaænost suradnje znanstvenika, lijeËnikai knjiæniËaraMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 15.06.2012.Tomislav MatiÊ, tel.: 01/4566-745, 4566-743

P.A.I.N. COURS - miπiÊno-koπtana bolHD za lijeËenje boli HLZ-aOsijek, 16.06.2012.Gabrijela ©elendiÊ, tel.: 01/3764-111

8th CEOC - Central European Oncology CongressA best of ASCO meetingHrvatsko onkoloπko druπtvoOpatija, 17.-20.06.2012.„Penta" d.o.o., e-mail: ines.rosandic@penta-zagreb.hr, danijela.curcic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-607, 4628-608, fax.: 01/4553-284, www.penta-pco.com/ceoc2012350,00 - 550,00EUR

Simpozij intenzivne medicine s meunarodnim uËeπÊemHLZ, HD za hitnu i internistiËku intenzivnu medicinuBrijuni, 18.-21.06.2012.Helena Globan, tel.: 01/2367-4651.000,00kn

52nd International Neuropsyhiatric Pula CongressUdruga za neuropsihijatrijuPula, 20.-23.06.2012.Katarina BrajkoviÊ, tel.: 01/6386-1902.250,00kn

4th Summer School of Neurosonology and Stroke ManagementKBC ZagrebZadar, 22.-24.06.2012.Dr.med. Antonija Miπmaπ, mob.: 091/5656-649800,00kn

Koriπtenje kompjuterskog programskog paketa „Microlabs"u nastavi iz opÊe i primijenjene farmakologijeMEF SveuËiliπta u SplituSplit, 27.-29.06.2012.Darko Modun, mob.: 098/892-373

Pain and pleasureHD za palijativnu medicinuDubrovnik, 27.-30.06.2012.„Penta" d.o.o., e-mail: danijela.curcic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-607,fax.: 01/4553-284, www.penta-pco.com1.125,00 - 2.625,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

102

X. simpozij o epilepsiji s meunar.sud.Hrvatska liga protiv epilepsije, Hrvatska udruga za epilepsiju HD za EEG ikliniËku neurofiziologiju HLZ, HD za djeËju neurologiju HLZOpatija, 27.-30.06.2012.Prof.dr.sc. Davor Sporiπ, tel.: 01/2903-094, e-mail: neurologija@kdb.hrProf.dr.sc. Igor PrpiÊ, tel.: 051/659-132, e-mail: igorp@medri.hr1.500,00kn do 30.04.2012.; 1.800,00kn od 01.05.2012.

Zbrinjavanje medicinskog otpadaEkoplanet d.o.o.Rijeka, 30.06.2012.Karmen VirË, tel.: 052/214-457

SRPANJ

StatistiËka obradba podataka u biomedicinskim istraæivanjimaMEF SveuËiliπta u RijeciRijeka, 06.-07.07.2012.Vedrana Marinac TopiÊ, tel.: 051/651-255, e-mail: mi@medri.hr2.100,00kn

RUJAN

XIII. loπinjska πkola prirodnih ljekovitih Ëinitelja - Zdravlje iturizam u HrvatskojHLZ, HD za balneoklimatologiju i LjeËiliπte Veli LoπinjVeli Loπinj, 07.-08.09.2012.Mirjana Horvat, Atlantis, tel.: 01/4811-155, e-mail: zagreb@atlantis-travel.hrLjeËiliπte Veli Loπinj, tel.: 051/236-111, e-mail: ljeciliste-veli-losinj@ri.t-com.hrDr. Goran IvaniπeviÊ, tel.: 01/2376-296, e-mail: g_ivanisevic@hotmail.com700,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..." - Inkontinencija urina - problemdijagnostike i lijeËenjaZavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 12.09.2012.Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013,e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

22. znanstveni sastanak - Bolesti dojkeHAZU - Razred za medicinske znanostiZagreb, 13.09.2012.Ga. SekuliÊ, dr. PrpiÊ, tel.:01/4895-171300,00kn

Prvi europsko-ameriËki simpozij o lijeËenju kroniËne boli ibolnih stanja kraljeæniceWorld Institute of Pain, SAD; Spec.bol. „Sveta Katarina", Hrvatska; HD zaspinalnu kirurgiju, Hrvatska; Carolinas Pain Institute, SAD; The Sceptor PainFoundation, SAD, International Society for Applied Biological Sciences,SAD/Hrvatska; HD za lijeËenje boli, Hrvatska;Bol, otok BraË, 14.-16.09.2012.Nikolina Borak, ULIX travel, tel.: 01/6410-935, mob.: 099/6154-321,e-mail: cropain@ulixtravel.com, www.svkatarina.hr; www.ulixtravel.comOd 1. travnja do 10. kolovoza 2012. - lijeËnici - 1.700,00kn; studenti,specijalizanti - 450,00kn; osobe u pratnji - 450,00knOd 11. kolovoza do 16. kolovoza 2012. - lijeËnici - 2.000,00kn; studenti,specijalizanti - 600,00kn; osobe u pratnji - 450,00knCijene radionica - Od 1. travnja do 10. kolovoza 2012. - lijeËnici - 600,00knOd 11. kolovoza do 16. kolovoza 2012. - lijeËnici - 700,00kn

©kola manualne medicine (radionica) - ZdjelicaHrvatski zbor fizioterapeutaZagreb, 15.09.2012.TonÊi ©itiÊ, bacc.physioth., mob.: 095/8300-766800,00kn

Aesculap Akademija - Osnovni teËaj laparoskopske kirurgijeAesculap AkademijeAesculap akademija d.o.o.Zagreb, 19.-21.09.2012.Sonja ©ikiÊ, tel.: 01/7789-462, mob.: 091/2356-7483.000,00kn+PDV - specijalizanti, 3.500,00kn+PDV - specijalisti

4. meunarodno struËno znanstveni skup - Zaπtita na radu izaπtita zdravljaHrvatski zavod za zaπtitu zdravlja i sigurnost na raduZadar, 19.-22.09.2012.Jasna Krainz, prof., tel.: 01/6558-703/231

Ultrazvuk πtitnjaËe i povrπinskih struktura glave i vrataHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 19.09. - 17.11.2012.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6776.500,00kn

TORAKS 2012 - 2. kongres Hrvatskog torakalnog druπtva sme.sud.Hrvatsko torakalno druπtvoZagreb, 20.-23.09.2012.„Penta" d.o.o., e-mail: ksenija.zunic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-609,fax.. 01/4553-284, www.penta-pco.com/toraks2012500,00-2.000,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

103

Ortopedska pomagala 2012Kl. zavod za rehabilitaciju i ortopedska pomagala KBC Zagreb i MEFSveuËiliπta u Zagrebu i Druπtvo za protetiku i ortotiku - ISPO Croatia©ibenik, 20.-22.09.2012.Biserka TominiÊ, tel.: 01/2362-349, e-mail: btominic@kbc-zagreb.hrdo 31.07.2012. - 1.000,00kn (900,00kn Ëlanovi ISPO i specijalizanti, pratnja700,00kn, jednodnevna kotizacija samo za struËni skup 500,00kn; nakon31.07.2012. kotizacija za sve sudionike i pratnju iznos 1.100,00kn

Pruæanje prve pomoÊi osobama ozlijeenima u prometnojnesreÊiHrvatski Crveni kriæZagreb, 21.09.2012.Æarka RogiÊ, dr.med., Blaæenka Ledinsky, tel.: 01/4655-814(RobiÊ - k.br. 136; Ledinsky - k.br. 128)800,00kn

Primjena ultrazvuËne dijagnostike u infektologiji odrasle dobiHLZ, HD za ultrazvuk u medicini i biologijiZagreb, 21.-22.09.2012.Jasminka Blaha, tel.: 01/2826-1912.500,00kn

Simpozij o neuromuskularnim bolestimaKBC Split, Klinika za djeËje bolestiSplit, 21.-22.09.2012.Anita UrsiÊ, tel.: 021/556-811500,00 - 750,00kn

Pruæanje prve pomoÊi osobama ozlijeenima u prometnojnesreÊiHrvatski Crveni kriæZagreb, 22.09.2012.Æarka RogiÊ, dr.med., Blaæenka Ledinsky, tel.: 01/4655-814(RobiÊ - k.br. 136; Ledinsky - k.br. 128)800,00kn

22nd International Conference on regenerative Orthopaedicsand Tissue EngineeringHrvatska akademija znanosti i umjetnostiOpatija, 20.-22.09.2012.Daria Papo Polaπek, mob.: 098/438-7681.250,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 24.-28.09.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

7. hrvatski internistiËki kongres s meunarodnim sudjelovanjemHrvatsko internistiËko druπtvo HLZ-aOpatija, 27.-30.09.2012.Prof.dr.sc. Izet AganoviÊ, tel.: 01/2420-517, e-mail: info@ik-2012.com1.200,00kn

LISTOPAD

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 01.-05.10.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek,mob.: 098/235-7183.500,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

104

9. hrvatski kongres plastiËne, rekonstrukcijske i estetskekirurgije s meunar.sud.HLZ, HD za plastiËnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgijuZagreb, 03.-06.10.2012.Studio HRG, Ljubica GrbiÊ, dipl.oec., tel.: 01/6110-4493.000,00kn

XII kongres hrvatskih obiteljskih doktora HLZ-aHrvatsko druπtvo obiteljskih doktora HLZ-aRovinj, 04.-06.10.2012.Prim.mr.sc.dr. Bruno Mazzi, tel.: 052/846-878, mob.: 098/224-900»lanovi 800,00kn, pratnja 200,00kn, ostali 1.000,00kn

European transplant coordinators organisation annual meetingEuropean society for organ transplantation, European transplant coordinatorsorganizationDubrovnik, 04.-07.10.2012.ETCO-EOS Secretariat: Jane Lewis, e-mail: etco-eedc@esot.org„Penta" d.o.o., e-mail: danijela.curcic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-607,fax.: 01/4553-284, www.penta-pco.com100,00-500,00EUR

3. kongres Koordinacije hrvatske obiteljske medicineKoordinacija hrvatske obiteljske medicine, Conventus Credo d.o.o.Bol na BraËu, 04.-07.10.2012.Anja AleksiÊ, Conventus Credo d.o.o., mob.: 099/4406-728, tel.: 01/4854-696, fax.: 01/4854-580, e-mail: info@conventuscredo.hrRana kot. - za Ëlanove KOHOM-a 1.300,00kn, za neËlanove KOHOM-a1.500,00knRana kotizacija - za staæiste 500,00kn, za specijalizante 1.000,00knKasna kotizacija 1.600,00kn

3. hrvatski kongres psihodermatologije s meunarodnimsudjelovanjemHrva.dermatoloπko druπtvo HLZ-aSplit, 04.-07.10.2012.Dr.sc. M.Vurnek ÆivkoviÊ, tel.: 01/3787-823,e-mail: psychodermatology2012@gmail.com2.000,00kn za specijaliste (500,00/750,00kn za specijalizante)

24th ETCO Congress, European organ donation congressHrvatska donorska mreæaDubrovnik, 05.-07.10.2012.Nikola ÆgrabliÊ, tel.: 052/376-351290,00 - 510,00EUR

15th Croatian International Rhinosurgical Advanced School(CIRAS)HD za ORL, kirurgiju glave i vrata, PENTA d.o.o.Zagreb, 09.-12.10.2012.Marcel MarjanoviÊ Kavanagh, mob.: 095/8147-633, „Penta" d.o.o.e-mail: ines.rosandic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-608, fax.: 01/4553-284, www.penta-pco.com500,00/280,00EUR

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..." - Palijativna medicina - izazovza hrvatsko zdravstvoZavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 10.10.2012.Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013,e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

1st Congress of Hepatobiliary and Pancreatic surgeryConventus Credo d.o.o.Dubrovnik, 10.-14.10.2012.Anja AleksiÊ, mob.: 099/4406-728

kalendar struËnog usavrπavanja

105

11. hrvatski kongres s meunarodnim sudjelovanjemHrvatsko druπtvo za endoskopsku kirurgijuSlavonski Brod, 10.-13.10.2012.Prim. Josip SamardæiÊ, dr.med., endokongrs@bolnicasb.hr2.500,00kn

6. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolest i s meunarodnimsudjelovanjemHLZ, HD za kliniËku psihijatrijuPrimoπten, 10.-13.10.2012.Studio Hrg d.o.o., Ljubica GrbiÊ, dipl.oec., tel.: 01/6110-4501.600,00kn

Napredni ITLS teËajHrvatska gorska sluæba spaπavanjaRavna Gora, 12.-14.10.2012.Dr. Tvrtko Pervan, tel.: 01/3313-031, e-mail: tvpervan@gmail.com2.500,00kn

©kola manualne medicine (radionica) - Prsna i lumbalnakraljeπnicaHrvatski zbor fizioterapeutaZagreb, 13.10.2012.TonÊi ©itiÊ, bacc.physioth., mob.: 095/8300-766800,00kn

Multidisciplinarni pristup u terapiji osoba starije dobiStomatoloπki fakultet SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 13.10.2012.Lada PriπliÊ, tel.: 01/4802-170650,00kn

Dijagnostika i lijeËenje karcinoma debelog crijevaSveuËiliπte u Dubrovniku, OB Dubrovnik, Zavod za kirurgiju, Odsjek zaabdominalnu kirurgiju, Odjel gastroenterologije, Odjel radiologije i OdjelonkologijeDubrovnik, 13.10.2012.Doc.dr.sc. Marko Margaritoni, tel.: 020/431-76080,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 15.-19.10.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

Dileme u neurologijiKBC Zagreb, Klinika za neurologiju(c)ibenik, 17.-21.10.2012.Aleksandra Novosel, tel.: 01/2388-3101.800,00kn specijalisti, 1.000,00kn specijalizanti

Update in dermatologic drug therapyAkademija medicinskih znanosti HrvatskeOpatija, 18.-20.10.2012.„Spektar putovanja", Jelena KrmiÊ, tel.: 01/4819-3001.140,00; 530,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

106

X. kongres Hrvatskog pedijatrijskog druπtvaHrvatsko pedijatrijsko druπtvoPula, 18.-21.10.2012.Prof.dr.sc.Julije MeπtroviÊ, dr. Mirna Milevoj-Raæem, mob.: 098/440-692,www.hpd.com.hr, mirna.razem@gmail.comDo 15.09.2012. - 1.200,00kn, nakon 15.09.2012. - 1.300,00kn, specijalizanti700,00kn, znanstveni novaci 500,00kn, umirovljenici - osloboeni

XVI kongres Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinskepomoÊi s me.sud.Hrvatska udruga djelatnika hitne medicinske pomoÊiNovi Vinodolski, 18.-21.10.2012.Jasminka PeriÊ, mob.: 099/8847-466500,00kn

1st Croatian Head and Neck Course on Cranial Base SurgeryKBC Zagreb, Kl. za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrataZagreb, 25.-26.10.2012.Marcel MarjanoviÊ Kavanagh, tel.: 01/2367-610150,00/100,00/50,00 EUR

14. godiπnji kongres Hrvatskog reumatoloπkog druπtvaHLZ-aHrvatsko reumatoloπko druπtvo HLZ-a©ibenik, 25.-28.10.2012.Mirjana Horvat, Atlantis, tel.: 01/4811-155, e-mail: zagreb@atlantis-travel.hrDr. Goran IvaniπeviÊ, tel.: 01/2376-296, e-mail: g_ivanisevic@hotmail.com1.000,00kn

Ultrazvuk dojkeHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 25.10. - 15.12.2012.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6779.500,00kn

Suvremene spoznaje o orofacijalnim bolestimaHrvatska akademija znanosti i umjetnostiZagreb, 26.-27.10.2012.Prof.dr.sc. Jelena Aurer-Koæelj, mob.: 099/2333-071

IV. hrvatski kongres πkolske i sveuËiliπne medicine s me.sud.:Javnozdravstveni izazovi πkolske i adolescentne medicineHD za πkolsku i sveuËiliπnu medicinu HLZ-aSplit, 26.-28.10.2012.Dr. Æeljka Karin, tel.: 021/315-958, e-mail: info@hdssm-kongres 2012.com,www.hdssm- kongres2012.comRana kotizacija (do 01.06.2012.) za Ëlanove HDSSM 1.500,00kn, ostali1.900,00kn, specijalizanti 750,00kn; kasne kotizacije uveÊane za 350,00kn

STUDENI

Advanced paediatric life supportKBC Split i KBC Rijeka, Jedinice intenzivnog lijeËenja djeceOpatija, 02.-04.11.2012.Prof.dr.sc. Julije MeπtroviÊ, mob.: 098/432-5902.500,00kn