NACIONALNA STRATEGIJA POVEĆANJA KONKURENTNOSTI HRVATSKIH PROIZVOĐAČA I PREDSTAVLJANJE HRVATSKO-

EUROPSKOG KLASTERA KONKURENTNOSTI RURALNOG SEKTORA

Željko Pravdić, POMOĆNIK MINISTRICE GOSPODARSTVA, PODUZETNIŠTVA I OBRTA ZA TRGOVINU I UNUTARNJE

TRŽIŠTE

2

SADRŽAJ

•Temeljna načela poljoprivredne politike

• Ocjenjivanje sukladnosti (certifikacija, normizacija, akreditacija)

•Klasteri

3

TEMELJNA NAČELA POLJOPRIVREDNE POLITIKE SU:

•Jedinstveno tržište•Načelo prednosti unije•Financijska solidarnost

4

PRIORITETI RURALNOG RAZVOJA ZA RAZDOBLJE 2014-2020 KOJI DOPRINOSE OSTVARENJU STRATEGIJE EU 2020:

•Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima•Jačanje održivosti i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede•Promicanje organizacije prehrambenog lanca……

5

CILJEVI ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE:

•Održiva proizvodnja hrane•Održivo upravljanje•Ujednačen teritorijalni razvoj

6

ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA SE TEMELJI NA DVA PRISTUPA:

1.Tržišna politika

2.Politika ruralnog razvoja

7

OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI

CERTIFIKACIJA

NORMIZACIJA

AKREDITACIJA

8

NORMA

Pisani dokument koji podrazumijeva niz precizno i sažeto danih definicija, tehničkih specifikacija, kriterija, mjera koje opisuju materijale, proizvode, procese i sustave

•Hrvatska norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo hrvatsko normirno tijelo.

• Hrvatske se norme pripremaju, prihvaćaju i objavljuju u skladu s odredbama Zakona o normizaciji i njegovih provedbenih propisa.

9

• Akt o pokretanju postupka za prihvaćanje,norma i objava o prihvaćenoj normiobjavljuju se u službenome glasilu hrvatskognormirnog tijela.

• Hrvatske norme označuju se pisanomoznakom HRN. Naziv hrvatska norma ioznaka HRN ne smiju se upotrebljavati zaoznačivanje drugih vrsta dokumenata.

• U skladu s međunarodnim ugovorima kojiobvezuju Republiku Hrvatsku pri izradbihrvatskih norma uzimaju se u obzirmeđunarodne norme, europske norme inacionalne norme drugih država.

10

Postupci ocjene sukladnosti

Ocjena sukladnosti je svaki postupak koji se upotrebljava direktno ili indirektno u određivanju jesu li ispunjeni zahtjevi relevantnog tehničkog zakonodavstva ili norme

Ti postupci uključuju:•postupke uzorkovanja, ispitivanja i inspekcije•evaluaciju, verifikaciju i osiguranje sukladnosti, i•registraciju, akreditaciju i odobrenje

Bilo koja kombinacija ovih postupaka također je pokrivena definicijom

11

Certifikacija

Postupak u kojem neovisna organizacija na temelju provedenog ocjenjivanja sukladnosti, utvrđuje zadovoljava li proizvod, proces, sustav upravljanja ili osoba kriterije sadržane u određenom normativnom dokumentu.

12

Proizvod je je

Ispitivan od Inspekcija od Certificiran od

Laboratorija Inspekcijskog tijela Certifikacijskog tijela

Tržište

Mjeriteljskotijelo

Akreditacijskotijelo

13

Prema normama ISO 9001:2008 ili ISO 14001:2004 certifikacija je pisani dokument (certifikat) vanjskog neovisnog tijela da je ono obavilo audit sustava upravljanja i verificiralo da je sustav usklađen sazahtjevima gore navedenih norma ili nekih drugih norma

Akreditacija znači nešto sasvim drugo

Akreditacija se odnosi na službeno priznavanje posebnog tijela, a to je akreditacijsko tijelo, da jecertifikacijsko tijelo kompetentno da provodi certifikaciju prema određenim normama u posebnim sektorima poslovanja

14

Testiranje je tehnička operacija koja se sastoji od određivanja jedne ili više karakteristika proizvoda koji se ispituje, procesa ili usluge prema utvrđenim postupcima

Inspekcija je ocjena (evaluacija) sukladnosti mjerenjem, promatranjem, ispitivanjem ili baždarenjem relevantnih karakteristika

Certifikacija je postupak koji provodi treća strana dajući pisani dokument kojim se garantira da je proizvod, proces ili usluga u skladu sa utvrđenimzahtjevima

Akreditacija je postupak kojim mjerodavno tijelo daje službeno priznanje da je tijelo ili osoba kompetentna provoditi određene poslove

15

Ministarstva nadležna za usklađivanje zakonodavstva s direktivama novog i starog pristupa

HZN HAA DZM Mjeriteljski institut

Nadzor nad tržištem

Mreža laboratorija (Notified bodies) tijela koja provode ocjenu sukladnosti

16

Nacionalne politike sigurnosti hrane služe da bi koordinirale i pojačale napore svih zainteresiranih strana u svrhu ispunjenja zajedničkog cilja -sigurna i kvalitetna hrana

17

Državna politika i strategije

Državna politika sigurnosti hrane

Analiza rizika u području sigurnosti hrane

Plan službenih kontrola

xystrategija

Informacijska kampanja

Posebne sektorske smjernice

Financijska potpora za opremu

Izobrazba o analizi opasnosti

18

KLASTERI

19

KLASTERI

Klaster je oblik strateškog saveza, tj. grupa srodnihpoduzeća ili udruženja proizvođača iz jedne grane,uključujući i proizvođače sirovina, kao i vladinih inevladinih organizacija i znanstvenih i obrazovnihinstitucija koje tako udružene rješavaju zajedničkeprobleme i, unapređujući poslovanje, postižu uspjeh uodređenom segmentu djelatnosti i natprosječnukonkurentnost i promociju u zemlji i inozemstvu.

20

KLASTERI

- Politika razvoja klastera postala je važan diogospodarske politike diljem Europe

- Iskustva Europe su pokazala da je najbolji način zajačanje konkurentnosti gospodarstva sektorskaspecijalizacija, te uspostava klastera konkurentnosti

- Slijedom toga Ministarstvo gospodarstva osnivaMeđuresornu Radnu skupinu za razvoj klasterakonkurentnosti- koja je izradila podloge za sektorskuspecjalizaciju

21

KLASTERI

U Republici Hrvatskoj identificirana su tri pilot klastera:

•Drvno-prerađivački•Prehrambeno-prerađivački•Automobilski

22

CILJEVI KLASTERA

•Vertikalno i horizontalno udruživanje gospodarskihsubjekata•Ostvarivanje novih prilika za članove temeljenih napotrebama tržišta•Povećanje konkurentnosti•Osvajanje novih tržišta•Razvijanje sinergijskog odnosa s dobavljačima,kupcima, distributerima i međunarodnim tržištem•Provođenje zajedničkih aktivnosti

23

ZAKLJUČAK

Vraćamo se zadružnom poduzetništvu jer je to budućnost za oporavak ruralnog sektora- udruženi imamo što i ponuditi.

24

Zahvaljujem na pažnji!