'.O~~~'

р 11996/2001

UIMENARODA

OSNOVNI SUD U PODGORICI, kao prvostepeni рагшёш, u vijecusastavljenom od sudije Zorana Райша, kao predsjednika vijeca i sudijaporotnika Ceda Кооаёестса i Mihaila Vukcevica, kao clanova vijeca, иpravnoj stvari tuiioca МILA DUКANOV1CA, iz Podgorice, koga zastupaрцпогпосгпкNovak Lakovic, advokat iz Podgorice, protiv tuienog 1 redaVLADISLA УА ASANINA, iz Podgorice, i tuZenog II reda JUМEDIJA-MONT DOO - Podgorica, zastupanog ро zakonskom zastupniku - direktoruDusku Jovanovicu, оЬа шйепа zastupana i ро ршюгпосшкц Lidiji Войоуэс,advokatu iz Podgorice, radi naknade nematerijalne stete, nakon odrianejavne glavne rasprave, zakljucene dana 23.04.2002.godine, и prisustvuрцпогпосгпкаtuzioca, zakonskog zastupnika tuZenog II reda i рцпогпосшкаtuzenih 1 i II reda, donio je

PRESUDU

1 олгимюно SE USVAJA tuibeni zahtjev тцйюса, ра seobavezuju tuieni solidamo da isplate tuiiocu, па ime naknade nematerijalnestete, za pretrpljene dusevne bolove, zbo,g PoyredG casti i ugleda, izno? od15.500,00 (petnaesthiljadapetsto) ецга, uz рпраоашсц -zateznu кагпагц,робеу od 23.04.2002.godine, kao dana presudenja, ра do копьёпе isplate, аsve prethodno и roku od petnaest dana, ро pravosnaZnosti presude.

11 ODBIJA SE, kao neosnovan tuibeni zahtjev, и dijelu kojim jetuzilac traiio da se шйеш obaveze па isplatu, mimo dosudenog iznosa, jos86.758,37 eura (osamdesetsesthiljadasedamstopedesetosam eura i.tridesetsedam centi), uz рпрасашсц zateznu kamatu роёсо od danapresudenja, ра do копаёпе isplate.

111 NARElJUJE SE objavljivanjei и cjelosti ove presude, оsolidamom trosku tuZenih, ро ргауозпайпозп presude, и prvom narednombroju dnevnih novina "Dan".

~,

f

2

IV ОВАVEZUJU SE tuzeni solidarno da naknade tuziocu troskoveралпёпор postupka, и imosu od 138,94 eura (stotridesetosam evradevedesetcetiri centa), и roku od petnaest dana, ро pravosna.znosti presude.

Obrazlozenje

Tuzilac je u tuzbi, Нёпо i preko ршюгпосшка, па glavnoj raspraviistakao da su tuZeni zloupotrijebili slobodu javnog iпfопnisапjа, па stetuprava шйюса, kao Нёповп, prenoseCi и dnevnim novinaтa "Dan" , koje se,kao javno glasilo stampaju i izdaju u Podgorici i to и brojevima 815 od16.05.2001.godine, 823 od 23.05.2001.g0dine, 828 od 28.05.2001.godine i836 od 6.06.2001.godine - brutalne i poni.zavajuce neistinite tvrdnje, пагаёцп tuZioca, prvobitno objavljene и zagrebackom tjedniku "Nacional", аintegralno ргепезепе od strane tuZenih, и dnevnim novinama "Пan". Dajucituzbom pregled niza neistinitosti, tuZilac izdvaja, kao posebno stetnesljedece dijelove teksta:

..."Mili Dukanovicu песе biti lako и poslednjih sest mjeseci. Do sadsmo ргопаёй oko 130 milijuna DEM па inozemnim гаёцгшпа, koji suizravno ili posredno vezani uz njegovo ime. Izvor novca su poslovi, vezani

S Ь ., 11uz и опса ......"Takoder пат je и Vasingtonu jedan visoko pozicionirani

dufuosnik Stejt Dipartmenta slikovito rekao: "Pustili smo Dukanovica danapravi pet milijuna dolara, а оп Ьосе nekoliko stotina. Ра neka оп ondafinansira ргогабцп Сrnе Gore, а пе SAD." ...

..."Prema izvorima koje su skupile sluZbe zapadnih zemalja, korist odSuboticeva novca imao je i· Dukanovicev DPS, kojim je navodno od1995.godine do danas цр.асепо 50.000 DEM." ...

..."Сrnа Gora postala je talac Mila Dukanovica, koji pod krinkom-borbe za samostalnost zemlje zapravo stiti svoje епопппо bogatstvo, ыеёепоubiranjem dugogodisnje provizije od trgovine duhanom, koji kontrolira иsuradnji sa Stankom Suboticem Canetom... tim se prljavim novcemdjelomice financira i crnogorska dr.zava, по najveCi dio, prema Kestnerovimrijecima dolazio je Dukanovicu i Suboticu" ...

L.

.,;.

3

..."U jesen 1994.godine Bokan je pozvan па jedan sastanak sa Dukanovicemi tadasnjim sefom za prestruktuiranje cmogorske privrede, koji je u imedrzave. Ыо postavljen za kontrolu tog posla... upravo je Subotic kodDukanovica nevjerojatno lako sredio da Bokan dobije dvomjesecni топороlпа sverc prema Italiji. Za tu uslugu Bokan je Milu Dukanovicu platio cetirimilijuna dolara ... sve to vrijeme Subotic je Ыо tek kurir, izmedu Vuceljica,Stanisica i Ваше, s jedne strane i Dukanovica s druge strane. Pretpostavljamda je Dukanovic, zauzvrat od srpske strane, dobijao informacije, koje su mиu politickom smislu, bile bitne. Kako je Сапе doslovce obavljao kurirskeposlove, nije mi poznato,jer nikada nijesam upoznao Dukanovica osobno" ...

..."Ро опоте kako je Subotic рпбао о Mili, koliko ти je novacadavao i ргерпёауао zajednicke dozivljaje, ispadalo je da su iznimno blisю,prijatelji. Тейко mi je odgovoriti tko je komu sef. Oni su naprostoravnopravni partneri. "...

..."Formalno taksa je iznosila 20 dolara ро baksi cigareta, по stvarnoje taksa iznosila 36 dolara. Sest dolara islo je za sport, 20 dolara drzavi, аdeset dolara Mili Dukanovicu. Nikada nije izriCito геёепо da iduDukanovicu, nego se govorilo da idu "covjeku"." ...

..."Nakon sto sam preselio u Svicarsku, nijedan гаёпп nijesam dobioпа uvid, tek samo davao паёешц suglasnost za financiranje nekihDukanovicevic projekata, и borbi protiv Milosevica" ...

.. ."Kako je тоёпо kupljen avion za Dukanovica, nije mi poznato. Samoznam da sam gaja financirao" ...

..."Cijeloj toj priCi mora uskoro doci kraj, jer se Dukanovicevapolitika zapravo svela па zaStitu njegova i Canetova privatnog imetka. Vrloje tesko pri tome procijeniti koliko je Dukanovic dosad zaradio. Ja moguotprilike naslucivati koliko je zaradio, samo od ovog dijela, и kojemu smoСапе i ja sudjelovali. No, bilo je tu i mnogo drugih poslova, poput onog saaluminijem. Na sva mjesta s k<?jih se kontroliraju unosni poslovi, Dukanovicje postavio svoje prijatelje ili kumove." ...

..."Protagonisti tih kriminalnih aktivnosti su bivsi sivac traperica izUba Stanko Subotic Сапе, ро procjenama tezak 500 milijuna dolara ··1cmogorski predsjednik Мilo Dukanovic (130 milijuna DEM)" ...

... "Sekulic je vrlo vjerojatno likvidiran kao neugodni svjedok, koji je оsvim njihovim aktivnostima ргемёе znao" ...

..."Bio je iscrpno црцсеп u to, kako se Subotic, uz Dindicevo iDukanovicevo politicko pokroviteljstvo i policijsku zastitu SDB-a СгпеGore i Srbije prometnuo u glavnog mafijaSkog bosa Balkana i kako je vodiosverc cigaretama" ...

4

Navedene tvrdnje, svaka za sebe i u medusobnoj vezi povrijedujuprivatnost i dostojanstvo tuzioca, njegovu ёазт, ugled i pravo integritetaНёповц, ёппе je dat povod za ovu tuZЬи, а pravni osnov tuzbenog zahtjevatemelji se па odredbama ы. 31 Zakona о javnom informisanju RCG i Сl.200zakona о obligacionim odnosima, pri сети se odgovomost tuZenog 1reda,kao glavnog i odgovomog urednika pomenutih novina i tuZenog IIгеса, kao .izdavaca istih, izvodi iz ёша objavljivanja neistinitih cinjenica, па stetuшйюса, suprotno Сl.6 Zakona о javnom informisanju RCG, а okolnost da suшйеш objavljene tekstove preuzimali od lista "Nacional" пе ekskulpiraШZeпе,tim prije, jer se informacije "Nacionala" пе zasnivaju ni па jednomvaljanom i vjerodostojnom izvoru. Тцййас je takode naveo da je namjera dase povrijedi ugled tuZioca ргцпагпа, u odnosu па obavezu istinitoginformisanja javnosti, па sto црцсц]« projektovani efekat afere iskandalizovanja Нёпоы! tuiioca, koje Cinjenice potvrduju izvuceni jakinaslovi, ргатес! pasaZi, jaki okviri, dimenzije novinskog ргозтога, brojneautorske obrade, upotreba tehnike, naglaSena sugestivnost па ёпаосе,uoCljiva nategnuta veza, izmedu pojedinih Cinjenica, kao i ignorisanjedemantija tuzioca.

Копаёпо je ргесйойю da sud usvoji tuZbeni zahtjev i ооауейе tuZепеda tuZiocu, па ime naknade nematerijalne stete, za pretrpljene dusevnebolove zbog povrde casti i ugleda, solidamo isplate iznos od 102.258,37ецга, uz рпрасашс» zateznu kamatu, робем od dana presudenja, ра doкопаспе isplate, kao i da ве, ро ргамозпайпоэп presuda objavi u cjelosti, uprvom narednom broju dnevnih novina "Dan". TroSkove postupka je traZioро АТ, а prema ргйойепогп troskovniku.

Тцйеш su, izjasnjavajuci эе, preko ршюшосшка, о navodima iztuzbe, osporili osnovanost tuzbenog zahtjeva u cjelosti, isticuCi da Zakon оjavnom informisanju RCG црцсц]« па obavezu da se sloboda javnoginformisanja cijeni па nivou standarda koji вц sadrZani u mеduпагоdпiщ..dokumentima о ljudskim sIobodama i pravima, dok sam pomenuti Zakontreba tumaCiti u skladu sa principima Evropske konvencije о ljuds1Шn 1.

pravima i uz koriscenje prakse precedentnog prava Evropskog~uda iEvropske komisije za ljudska prava. Рцпогпосшк tuZenih je istakla da Zakonо ja~m iпfОЩ1isапjuRCG, u ы. 31 st. 1. u~je odg,?vomost autora"

lnforma~ije, za istinitosC cfatih,-odnosno-objavljenih informacija," dok -je~ 2. istog. сlапа utvrdena supsidUama odgovomost glavnog i"oagovomog urednika i to samo u slucaju kada autor nije розпат, а potom i "

5

izdavaca, u slucaju neodgovomosti glavnog i odgovomog urednika. Dalje jenavela da-s~dnevne novine "Dan" integralno prenijele pisanja zagrebackogtjednika "Nacional", oznacivsi u zaglavlju uredno autora teksta, glavnog iodgovomog urednika i izdavaca, ра пе postoji odgovomost tuienih ukonkretnoj pravnoj stvari, kao ni svjetskih agencija, koje su prenijele pisanje"Nacionala". Рцпогпосгпк tuienih je istakla prigovor nedostatka pasivnelegitimacije па strani turenih, kao i aktivne legitimacije па strani tuiioca, jerро misljenju рцпогпосшка меnih, nije jasno istupa li u predmetnojgradanskoj-pravnoj stvari tuiilac, kao predsjednik drZave ili ranijipredsjednik V1ade ili istupa kao gradanin ili pak ройпёаг.

Рцпошосшк tuzenih копаёпо je predlozila da sud odbaci мЬи, kaonedozvoljen~ zbog nedostatka aktivne legitimacije tuZioca, odnosno pasivnelegitimacije МеniЬ. Altemativno je predloZila da sud odbaci мЬи, kaoneosnovanu. Тгоёкоме postupkaje tra.iila ро АТ.

Zakonski zastupnik tuzenog II reda копаспо je predlozio da sudodbijе ili odbaci tuzbeni zahtj ev.

U dokaznom postupku sud je izvrsio uvid u dnevne novine "Dan"broj 815 od 16.05.2001.godine, broj 823 od 23.05.2002.godine, broj 828 od28.05.2001.godine, broj 836 od 6.06.2001.godine, izvrsio uvid u izvode saveb sajta zagrebackog tjednog lista "Nacional" (adresa www.nacional.hr) -brojevi 287 od 17.05.200 1.godine, broj 288 od 24.05.200 1.godine, broj 289od 31.10.200 1.godine i broj 290 od 6.07.2001.godine, izvrsio uvid ukrivicne s ise Osnovno su . u Pod orici К 01/5939 iizvrsio uvid upravosna.znu presudu Vise suda u Podgorici кz 261/2002 od

.04.2002.godine. Ь

Nakon ocjепе izvedenih dokaza, svakog zasebno i svih skupa, umedusobnoj povezanosti, kao i' rezultata cjelok:upnog рагшёпоя postupka,sud nalazi da iz utvrdenog Cinjenicnosg stanja proizilazi gradansko-pravnaposljedica, blize predstavljena u izreci presude. .

Naime, uvidom u krivicne spise Osnovnog suda u Podgorici К01/5939 i ргасозпайгш presudu Viseg suda u Podgorici кz 261/2002 od16.04.2002.godine utvrduje se da je tuZeni 1 reda Vladislav Аёапш, kaoglavni i odgovomi urednik dnevnih novina "Dan" oglaSen krivim da jeроёшю krivicno djelo klevete iz Ы. 76 st. 3 u vezi st. 2 i st. 1 кz RCG, u

'",.~"

6

produienom trajanju, па stetu privatnog шёюса Mila Вцкапостса, lZPodgorice, ра je osuden па kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca.

<~hodno cl. 12 st. 3. ZPP-'4 koja odredba je imperativne prirode, uparnicnom postupku, radi naknade nemateri· alne stete, u vidu dusevnihо ov'4 z og povrede casti i u led sud· е u о ledu ostoJanJa lVlcnog

~·ela ikflVlcne о govomostj J)Cjnjocavezan za prayosnainu presudu, kojomse optuieni oglaSava krivim.JOvo pravilo о vezanosti tice se dokazivanja ipredstavlja izuzetak od паёега slobodne ocjene dokaza u рагшёпошpostupku, а njegov smisao je u tome sto шйеш 1 reda пе пюйеозропп da jeпёшю radnju krivicnog djela i da je za nju odgovoran. Вгсе krivicnog djelaklevete putem stampe iz cl. 76 st. 3 u vezi st. 2 i st. 1кz RCG cini iznosenjei1iргопоёеп]е neceg neistinitog, sto гпойе da skodi casti i ugledu nekog Пса,ра u konkretnoj pravnoj stvari posebni elementi krivicnog djela l"pronosenje", "neceg neistinito ", "sto moze da skodi casti i ugledu nekog i \\ / /

lca , mogu iti redmet reis itivan·a arnicno sud kao sto to пе I ~

.moze lti ni pitanje krivicne od ovornosti о Мепо .ег u pogledu OVihJravru СШJепiсауап neoboriva pretpostavka njihove таёповп (praesumptio

iuris et de iure), а pravosnaina krivicna presuda, kojom se оршйеш oglaSavakrivim, predstavlja apsolutni dokaz. Stoga je, пцйпо, valjalo odbiti prijedlogzakonskog zastupnika tuzenog II reda za izvodenje dokaza saslusanjemsvjedoka, Citanjem predlozenih isprava i saslusanjem zakonskog zastupnikatuzenog II reda u svojstvu раппёпе stranke, а па okolnost istinitostiobjavljenih текэтоуа, jer je upravo эаорвтасап]е, putem stampe пеёеяneistinitog, uslov inkriminacije u ovoj pravnoj stvari. Medutim, цзгоёшodnos izmedu stete i radnje, velicina stete, kao i subjektivne pretpostavkegradanske odgovornisti, utvrduju se u раппёпогп postupku, nezavisno odkrivicne presude.

7

Ustava RCG, jemcl se pravo па naknadu stete, prouzrokovaneobjavljivanjem петаёпоя podatka ili obavijestenja.

Clanom 16 Zakona о obli acionim odnosima .е ro isano da je svakoduian da se dIii od pQ.Stupkakojim se mo.zedrugom prouzrokovati stet'!, аcl. 1. st. 10. Zakon~ о javnom iпfопnisanjи RCG, obezbjed~j~sej j_emci__-SiОЬоdаjavnog informisanja, koja se, shodno st. 2~istog

O

~lana garantuje паnivou standarda, sadr.zanih и medunarodnim dokumentima о ljudskimpravima i slobodama (OUN, OEBS, Savjet Evrope, EU), dok je st. 3.pomenutog propisa odredeno da ovaj zakon treba tumaCiti, и skladu saprincipima Evropske konvencije о ljudskim pravima i uz koris6enje prakseprecedentnog prava Evropskog suda i Evropske komisije za ljudska prava.

Ovaj sud je uvjerenja da su sloboda izra.zavanja i sloboda informisanjaod vitalnog znacaja za demokratsko drustvo i uslov za ostvarenje ostalihsloboda i prava, kao i progres drustva и cjelini. Pri tome se slobodainformisanja odnosi, пе samo па informacije, koje se povoljno primaju, ve6 iпа опе koje uznemiravaju, cak i sablamjavajи, jer to predstavlja zahtjevdemokratije, cije je jedno od osnovnih obiljezja pluralizam misljenja ispremnost па toleranciju. Ройпёап i drugi javni zvanicnici, пито morajuispoljiti ve6i stepen tolerancije, jer su slobodnim opredijeljenjem da budu tosto jesu, dobrovoljno prihvatili da budu izlozeni sudu javnosti, koja ima"pravo da znа". Stoga je i granica prihvatljive kritike ройпёага sira nego kadje rijec о privatnim licima, kao sto je to utvdeno presudom Evropskog sudaza ljudska prava, и slucaju "Lingens protiv Austrije" (Series А No.103 od8.07.1986.godine ).

Medutim, sloboda izraZavanja, prema duhu Evropske konvencije,шроёю nije apsolutno pravo, ve6 izvjesno, spada и pravo, uslovljeno uznatnoj mjeri. Naime, apsolutna i пеоягашёепа sloboda izraZavanja znaCilaЫ sopstvenu negaciju, ukoliko Ы ukljucivala i pravo па "govor mrznje",povredu intimne sfere drugog ili pak njegovog moralnog integriteta.

granicenje slobode izraZavanja, da Ы bilo pravno validno, mora bitilegalno, legitimno i demokratski пито. ~

Legalitet ogranicenja slobode izraZavanja proizilazi iz cl. 6. st. 1.Zakona о javnom informisanju RCG, kojim je propisano da su javna gIasila

. dufua da objavljuju таёпе, objektivne, blagovremene i potpune informacije оsvim dogadajima i pojavama, postuju6i novinarsku etiku i profesionalniо...

8

kodeks, dok je Сl. 6 st. 2 Zakona о javnom infonnisanju RCG odredenaobaveza javnih glasila da postuju privatnost i dostojanstvo gradana.. .

Legitimitet ogranicenja slobode izraiavanja jasno je sadrian и odredbiСl. 1О st. 2 Evropske konvencije, kojom je nonnirano da koris6enje slobodeizrazavanja ромаё! za sobom duinosti i odgovomosti, zbog cega se гпойеpodvrgnuti fonnalnostima, uslovima, ogranicenjima ili kaznama, propisanimzakonom i nuZnim и demokratskom druStvu, izmedu ostalog i и interesuzaStite ugleda ili prava drugih. StanoviSte· ovog suda da je оягашёеп]«slobode izraiavanja и interesu zaStite ёазп i ugleda pojedinca пuinо иdemokratskom drustv14 temelji se па premisi da je osnovni preduslov zauZivanje ljudskih prava siroko prihvatanje uvjerenja da je dostojanstvosvakog pojedinca najvise, пе samo privatno, nego i javno dobro. Udemokratskom drustvu pravo па slobodu izraZavanja mora biti, иsadrzajnom smislu, uskladeno sa pravom pojedinca па moralni integritet(ёавт i ugled), jer se samo tako ровпйе гаепотейа izmedu slobode i poretka.

ОЬ· avljujuCi, kako· е to utvrdeno pravosnafuom krivicnompresu от, nelstlrute Cinjenice о tuZiocu, pri сети se istom imputiraju iizvrsеПjа najtezjb krjvjcnih djela теаи kojim i ubistvo svog kuma i visokihfUr11(cionerapolicije, а пе otkre l·u·uCi to ni .еdniт relevantnim dokazom,_

zeru su rubo zlou otri· ebili slobodu info . . Ovakvomz oupotrebom tuzeni su odstupili,..Q.Q._novinarsko.g prava i duinost~_~

ikfitikUjUrad tuZioca, kao javnog funkcionera, iznose6i svoj stav, kroz

~ . a:rgUmentovanu ras ravu i di·alo а и funkci·i traZen·a istine уе6 su rioritet~ ?а 1 govoru mrZnje i potrebi da se tuZilac, и cje]osti diskredituje kao Иёлоы.

Neprofesionalnost и djelovanju tuZenog. 1 reda, kao glavnog i odgovomogurednika, ogleda se и odsustvu razumnog napora da se provjeri tacnost,~ IJ./objektivnost i potpunost infonnacija! koje su pripremljene za objavljiva~ ? ~<-iako iste svojim difamiraju6im.sadrZajem dovode и pitanje moralni integritet I

шйюса i vrijedaju njegovo ljudsko dostojanstvo, а saglasno Сl. 30. st. 2.Zakona о javnom infonnisanju RCG glavni i odgovorni urednik javnogglasila je odgovoran za svaku infonnaciju ti javnom glasilu, osim za'infonnacije koje je duZan da objavi и skladu sa zakonom ili pravilima оmedijskom predstavljanju politickih stranaka.

ilvI

U konkretnoj pravnoj stvari, пе radi se о iznosenju misljenja, kaoizjave koja пе sadrzi cinjenicne konotacije i za koje se пе Ы moglo dokazatida je neistinito (vrijednosni sud), niti se radi о stilizaciji, kroz retoriku, satiruili porugu, уес о jasnom ргепоёешц Cinjenicnih tvrdnji., koje пито

~.

9

podlijefu гпояпсо] i potrebnoj provjeri istinitosti, Stoga, Cinjenica da tuZilacobavlja visoku drZavnicku funkciju пе oslobada odgovomosti шзепе, jerdostojanstvo svakog pojedinca, kao prirodno pravo, koje se stice rodenjemproizilazi iz Univerzalne deklaracije о pravima covjeka koja propisuje da sesva ljudska Ыса radaju slobodna i jednaka и dostojanstvu i ргачппа. Тоpravo pripada i predsjedniku Republike, kada и svojstvu gradanina istupituZЬот, radi zaStite svog povrijedenog subjektivnog prava. Humano idemokratsko druStvo шояцсе je graditi samo preko afmnacije dostojanstvacovjeka i njegovih osnovnih licnih vrijednosti,

Odgovomost tuZenih proizilazi iz cl, 31, st, 2, Zakona о javnominformisanju RCG, kojim je propisana solidarna gradansko-pravnaodgovomost autora, glavnog i odgovornog urednika, овшеаёа ili izdavacajavnog glasila, и slucajevima, kada se и javnom glasilu objavi neistinitainformacija, kojom se пагцваса ugled ili interes lica па koje se informacijaodnosi ili kojom se vrijeda ёазт ili integritet pojedinca, iznose ili prenoseneistiniti navodi о njegovom zivotu, znanju ili sposobnostima ili па drugiпаёш vrijeda njegovo dostojanstvo, Рп tome, zakon ne pravi razliku иodgovomosti subjekta koji prvobitno iznosi neistinitu informaciju, kaosopstvenog uvjerenja ili saznanja ili pak prenosi, saopstavajuci па taj паёшпеёю neistinito, kao tudeg uvjerenja ili saznanja, kako su и konkretnomslucaju postupili шйеш.

Nije prihvatljivo stanoviste tuZenih о nepostojanju njihove gradanskeodgovomosti, zbog cinjenice da se zagrebacki nedjeljnik "Nacional"slobodno prodaje и Republici Cmoj Gori, а ovo imajuCi и vidu odredbe cl,206 вт, 1 Zakona о obligacionim odnosima, kojim je propisano da za stetukoju vise lica prouzrokuju zajedno, svi цёевшс! odgovaraju solidarno, аstavom 3, istog clana je predvidena solidarna odgovomost za stetu i lica,koja su je prouzrokovala rade6i nezavisno jedna od drugog, ako se пе moguutvrditi njihovi udjeli и prouzrokovanoj steti, Znacajno je primjetiti da je uvrijeme ob'avl'ivan'a inkriminisanih tekstova za rebacki t'ednik "Nacional"

1 о moguce kupiti па veoma malom bro'u roda'nih m'esta и Republicf", . g avnom и lavnom gradu i u ogranicenom tirafu, о Je

тзт 'Dan" jedan od na'Citani'ih dnevnika, prostomo distrib}liran иери lСl rnoj Gori i dostupan najsiroj citalackoj javnostl,~--~~--~----~~~----~---

Роягеёпо je pravno stanoviste рцпопюсшка tuZenih, koja je istaklanedostatak stvame legitimacije stranaka, kao negativne procesnepretpostavke, zbog koje Ы ро njenom misljenju trebalo odbaciti tuzbu,

~"

10

Suprotno ovome misljenju, nedostatak pasivne legitimacije па strani шёепйт,odnosno aktivne legitimacije па strani tuZioc~ kao odnos stranaka ргегпаsubjektivnom pravu, koje je dovelo do врога, nije procesna ргетровтамка,kao uslov za punovaZnost parnice, vee je stvarna legitimacija materijalno-pravna kategorij~ Ciji Ы eventualni nedostatak ромаёю odbijanje tuibenogzahtjev~ а пе odbacivanje МЬе. U konkretnoj pravnoj stvari, naprotiv,stvarna legitimacija stranaka je izvjesn~ ра je valjalo odluCiti kao u izreci.

Sud nije prihvatio ni prijedlog punomoenika tu.zenih za izvodenjedokaza saslusanjem tu.zioca u svoJstvu arnicne stranke i v·estacen· етvjestaka те lcms е s е - пе1lторsihijЭtrа па okolnost pretrpljenih

-dusevriili Ьоl0уа tu.zioca zbog ovrede casti i u led ima·uei _tLY-idu--dа-jе---sas usanJe раПllсшh stranaka dokamo sredstvo, supsidijarno ро svomznаёаJU,obzirom da ти sud ristupa kad пета diUgih dokaza ili kaCLu rkoslzve ешт dokazima ustanovi da je to potrebno za utvrdivanje vafuih

'-сmjешс~ sto nije slucaj u predmetno· _ а Ы пе otrebno saslusanjeuZlOca u svo·stvu amicrie stranke vodilo samo - novo· stigmatlz~osteeenog. е оЬ·tno .е da izt!osenje ili prenosenje brutalnih i ponizaVajUClnelstina о licnosti tuZioc~ irnputiranjem tu.ziocu aktivnosti poput mafijaskogudruZivanj~ sverca velikih razmjera i ubistav~ kao teskih krivicnih dj~ i_ne~asnog паёmа zivota u cjelosti, narusava psihicku ravnote.zu шйюса,iшnоsеСl rnи dusevni Ьоl zbo ovrede casti i u led do ko·ih se vrijednostitradicionalno i u osebno· m·eri drzi u Re ublici Cmoj Gori, za oJeСШJепiспоutvrden·e ni·e otrebna strucna ротое vest а, er su о

ice poznate svakom prosjecnorn cov·eku, kandali уап· ет Нёпоы!ZlOCa,istom je nanesen d V , Ciji intenzitet i trajanje opravdav[

~e sa IS а Clje, kroz novcanu nakDadu nematerijalne stete i'ObjaV1jlVanjepresude о trosku tuzenih, obzirom da su tu.zeni iskazaliupomos 1 slstematicnost, u iznosenju kompromitujuCih петзтша, naJPrlJepOjedinacno u brojevima dnevnog lista "Dan" 815, 823,--828 i 836, а potom iОЬjеdШjепо u specijalnom izdanju od 10.07.200 l.godine, ucinivsi ihdostupnim najsiroj citalackoj javnosti. Kako se ipak, u konkretnom slucajuпе radi о nikakvom oboljenju шйюса, koje Ы iziskivalo zdravstveni pregled~----------------~~~----~~~----------------~~~~~---

1 1

~-Sib.ijatra,_.kao n~otrebnim u predmetnoj pravno] stvап .•

Prilikom od.redivanja visine naknade nematerijalne stete, sud je vodio ';J.rаСUШlо znacaju povrijedenog dobra i о cil·u kome sIuii ova naknada .. f

. Je егп obara - casti i ugleda tradicionalno se visoko nalazi паhijerarhijskoj ljestvici vrijednosti cmogorskog drustva, kome pripadaju ituZilac i tuieni. Cast, kao izvor nadahnuca za moralne odvi е kroz istorijuСmе Gore, kab 1 ug е re stavl· а·и sveuku nost l·udskih vrijednosti. Lt/петаtеПJа пе рпrоdе i kao takva Cine licno dobro, kao odraz covjekoveunutraSnJeprirode ko·е se stiee roden· ет, а razvi· . от citavo zivota ipre ostavka su za sticanje ostalih vrijednosti, zbog cega ova dobra uiivaju i-pravnu zastitu. Л

K~ о cilju kome sluii поубапа naknada nematerijalne stetepreovladujuce je shvatanje savremenog prava о pravnoj prirodi i licnoj idrustvenoj svrsi dosudivanja naknade - kao satiSfakCi~prema tome,dosudeni iznos nije, niti to тпойе biti еkv1Vаlепt.РQyr1Jе:dё~ licnogdobIatuZioca - casti i ll:gleda i psihickog bola, koji tuzilac trpi zbog stetnogdrianja tuiепЩ: ~QI .,. p'ored _ovog, p.redstavlja nemjerljivi unu~asnji!епоmеп, koji se kao takav, пе moze "lzraziti brojem novcanih .edinic~.~~itlsfa Clja, kao pravna sustina novcane naknade nematerijalne steteоzшiсаvа potrebu da sud naruseni pravni poredak (teza) stetnim djelovanjemstetnika (antiteza), ponovno uspostavi (sinteza), ото ucu·uCi ostecenom da

oz osu е ovra 1 s с vпоtеZч uk1anjanjem trpljenja uпешюушв О] s еп. N.aknada stete se doziy]java kao ргijаt~zivljЩ, dok$-sama steta neprijatan dozivljaj. ~

Iznos koji je sud dosudio ujedno пuinо pokazuje i odnos driaveprema vrednovanju zaSticenih dobara, kao i d<?stignuti nivo uskladednostiopsteg drustvenog i pojedinacnog interesa i izraze postignutog sklad~izmedu postavljenih principa i realnosti. ~ealnost pak. nalazi svoj odraz unovcanim vrijеdnщtimа, koje sudska praksaJnije izvor prava, ali djelujesnagom svog autoriteta) dosudu-е kao naknadu nematerijalne stete,: usljeddusevnih bolova, zbog naroclto teskog invaliditeta 1 1 smrtl liskog lica -najbliZim srodnicima ili samom ostecenom za dusevne bolove, zbog~umanJenJa Zlvotne aktivnostl vlsokog procenta, dakle u zivotnimsltuacljama, kada Je пеmаtеrijаIЛа steta manifestovana kroz dusevni ЬоГ

t.

12

najintenzivnija i najduzeg vremenskog trajanja. Kako pravna поппаostvaruje svoju vrijednost tek u dodiru sa zivotom, to je sud prilikomodmjeravanja naknade stete zbog povrede easti i ugleda, пито limitiraniznosima, koje sudska praksa dosuduje, ц pomenutim primjerima. Upravo,rukovodeCi se, prethodno obrazlozenim pravnim razlozima, ~dozivl·ava·uci ravo kao umijece dobro i ravieno, odbio dio~~g-

~lmJe 1 ас пазю mimo dosudenog iznosa jos 86.758,37 euraza pretrpljene dusevne Ьоюуе zbog povrede ёази i ugleda, kao i zateznukamatu koja Ы tuZiocu pripala па ovaj iznos.

Pored ovog, .sud je vodio гаёцпа, pri procjeni svote помёапояobestecenja da оёгеёепа naknada пе bude ц visini,. koja Ы щ.оglаobeshrabriti javna glasila da eine dostupnim javnosti in(опnасijе, koje .setieu javnog interesa, [ег Ы dosudivanje takve naknade predstavljal0 stetan

Ut:icaj па slobodu izrazavanja.

S druge strane, sud je imao u vidu da je povreda easti i ugleda шйюса,od strane мепш ueinjena putem stampe, sto je imalo za posljedicu da suobjavljene neistine, koje skode easti i ugledu тцйюса, ueinjene dostupnimvelikom broju gradana, sirom Republike Сгпе Gore, kao i da su шйешiskazali sistematienost i upornost u iznosenju котпргопшшцсш neistina.

Saglasno ы. 199. Zakona о obligacionim odnosima, sud je odredioobjavljivanje presude па solidaran тгоёак stetnika, ро pravosnainosti presudeц prvom narednom broju dnevnog lista "Dan", а ц сЩu sto potpunijesatisfakcije ostecenog.

Odluku о troskovima sudje donio pozivom па ы. 154. st. 2. ZPP-a, раje шйепе, kao вцрагшбаге, koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari,shodno еl. 161. st. 3. ZPP-a, obavezao da solidarno naknade ttiZiocusrazmjeran dio troskova, obzirom па postignuti uspjeh u parnici od 15,15%.Pri tome je sud, saglasno ы. 155. ZPP-a, uzeo u ,obzir samo troskove, koji subili пuZni za vodenje parnice, а koje je ttiZilac shodno еl. 164. ZPP-a·opredijeljeno пауео do zakljueenja glavne rasprave. Оуе troskove сшеtroskovi zastupanja ро advokatu па tri odr.zana roeista od ро 111,81 ецга,troSkovi sastava tuzbe od 111,84 ецга, kao i troskovi takse па мЬи iodlukuod ро 178,95 eura, kao i troskovi satnice, za svaki naredni заробеп sat uvisini od 25% od propisane nagrade odgovarajuceg tarifnog broja, sve роАТ i u sk1adu sa Zakonom о sudskim taksama, sto ukupno iznosi 917,12eura, od eega 15,15% iznosi 138,94 ецга, koji iznos predstavlja ukupan

13

iznos koji su tuieni, па ime naknade раппёпш troskova, solidarno duZniisplatiti tuiiocu . Pri tome sud nije prihvatio za.htjev tuiioca za naknaduраппёпйт troskova koji se odnose па troskove sastava jos jednog podneska,jer ро ocjeni ovog suda isti nijesu bili nufui za vodenje ove parnice.

Na osnovu izloienog оёшёепо je kao u izreci presude.

OSNOVNI SUD и PODGORlCIпаnа, 23.04.2о02.go din е

PREDSJEDNIK ытся-зоои»,Zoran Райп s.r.

Pouka о pravnom lijeku: Protiv ove presude гпойе se izjaviti ialba Visemsudu u Podgorici, а preko ovog suda, u roku od petnaest dana, od danaprijema pismenog otpravka presude .

.•..