Riječka luka je višenamjenska luka gdje se manipulira s gotovo svim vrstama tereta.

Lučki sustav posluje unutar Kvarnerskoga zaljeva na lokacijama:

Rijeka - konvencionalni generalni teret, terminal za žitarice i fosfate, terminal za voćeSušak - kontejnerski terminal, konvencionalni generalni teret, drvo Bakar - terminal za rasute terete, Ro-Ro terminal Raša - Bršica terminal za stoku, drvni terminal, te pozadinsko skladište Štalije Škrljevo - pozadinska skladišta Omišalj - naftni terminal.

Riječki bazen

Riječki bazen je zametak razvitka riječkoga lučkog sustava. Taj je dio luke smješten neposredno ispred gradske jezgre, od Mlake na zapadu do Delte na istoku.

Teretna lukaGlavnina instaliranih kapaciteta namijenjena je prekrcaju klasičnih generalnih tereta. Kapaciteti u tom dijelu luke uključuju silos za žitarice, terminale za fosfate i kondicionirane terete, skladišta za željezne proizvode, papir i ostale vrste tereta.

Putnička lukaUnutarnji dio riječkog bazena namijenjen je putničkom prometu. Završena je izgradnja i pušten je u rad novi putnički terminal u čijem se sastavu nalazi i lučki kontrolni centar koji raspolaže najmodernijim sustavom nadzora i upravljanja pomorskim prometom (VTMIS). U sklopu putničke luke otvoren je riječki lukobran,

atraktivna šetnica dugačka 1750 m, čime je omogućen pristup građanima području riječke luke.

Ribarska lukaU luci Torpedo planiraju se infrastrukturni radovi. Sanaciju i rekonstrukciju luke "Torpedo", radi preseljenja ribarske flote iz postojeće luke, treba promatrati u kontekstu Ribarske lučice i burze ribe.

Sušački bazen

Sušački bazen sastoji se od dvaju dijelova, starog dijela luke koji se koristi za prihvat i prekrcaj konvencionalnoga generalnog tereta i drva, i novog dijela s kontejnerskim terminalom. Suvremeni kontejnerski i Ro-Ro terminal na Brajdici pušten je u promet 1978. godine. Razvojni planovi uključuju proširenje i modernizaciju.

Lučki bazen Bakar

Bakarski lučki bazen postao je važan u lučkom poslovanju s terminalom za rasute terete i s Ro-Ro terminalom za rukovanje generalnim teretom, vezan uz nova pozadinska skladišta na području Škrljeva.

Terminal za rasute terete smješten je na sjeveroistočnoj obali zaljeva (lokacija Podbok). Pušten je u promet 1967. godine. Dubina mora uz obalu Podbok od 18 m omogućuje prihvat brodova do 150.000 DWT.

Ro-Ro terminal za generalni teret na obali Goranin, na zapadnoj obali zaljeva, namijenjen je prekrcaju tereta uskladištenog u pozadinskim skladištima u Slobodnoj zoni ŠkrIjevo - Kukuljanovo s kojom tvori jedinstvenu tehnološku cjelinu.

Lučki bazen Raša

Raški lučki bazen (Bršica) specijalizirani je terminal za ukrcaj i skladištenje drva te za prekrcaj žive stoke.

Riječka luka ima veliku tradiciju u prometu drvom i drvnim prerađevinama. Do 1979. godine čitav promet drva obavljao se u sušačkome dijelu luke. Zbog povećanja prometa prostor je postao premalen pa se rješenje tražilo u novim lokacijama izvan neposredne gradske jezgre. Tako je izgrađen terminal u Bršici za rezanu drvnu građu godišnjeg kapaciteta 250.000 tona.

Godine 1982. u Bršici je izgrađen terminal s odgovarajućim kapacitetima za prihvat i otpremu stoke. Terminal ima dva posebna veza za brodove i natkrivene staje kapaciteta 1000 grla krupne stoke.

Bazen je povezan sa željezničkom prugom i cestom. Dubina mora (u prirodno zaštićenom zaljevu) iznosi i do 40 metara. Postoje prostorne mogućnosti za proširenje terminala.

Pozadinski skladišni kompleks Škrljevo

Skladišni kompleks Škrljevo izgrađen je 1978. godine, u prvom redu da bi se ublažio problem skladišnih kapaciteta riječke luke. Skladišni kompleks nudi široke mogućnosti duljeg skladištenja generalnog tereta, vozila i Ro-Ro prikolica te za obradu i industrijsku doradu raznih tereta. Sva su skladišta povezana sa željeznicom i cestom. Skladišni kompleks tehnološki je povezan obalom "Goranin" u 3 km udaljenom lučkom bazenu Bakar, specijaliziranom za Ro-Ro i druge manipulacije generalnog tereta.

Lučki bazen Omišalj

Omišaljski lučki bazen s naftnim terminalom Jadranskog naftovoda smješten je u Omišaljskom zaljevu. Terminal petrokemijske industrije nalazi se u susjednoj uvali Sepen. Naftni terminal opremljen je za kapacitet od 24 milijuna tona nafte u godini. Na terminalu su dva priveza, dubine more 30 m za prihvat tankera do 350.000 DWT. Maksimalni ukrcajno/iskrcajni kapacitet pojedinog veza je 20.000 m3/h.Znakove u dokumentu brišemo tipkama Delete (znak na položaju točke umetanja) i Backspace (znak ulijevo od točke umetanja), dok za brisanje određenog dijela teksta, tekst najprije označimo, pa pritisnemo tipku Delete.