Ž e n a - bosnien och hercegovinas kvinnoriksförbund i ... · susan sontag na predstavi...

Ž E N ALIST BIH SAVEZA ŽENA U ŠVEDSKOJ

K V I N N A

26-27

Poštovani čitaoci, koliko puta smo zastali i na tren pomislili ”Bože kako

vrijeme prolazi”. Djeca koja rastu najviše na tu činjenicu podsjećaju. A vrijeme zaista prolazi, čini nam se sve brže i brže, za svaku godinu koju smo stariji. Deset godina je proteklo od užasne katastrofe stanovništva Srebrenice i očajnoj borbi preživjelih da nađu svoje najmilije. Da-bogda se nikada nigdje ne ponovila ta užasna tragedija koju normalan čovjek ne može da svati. O Srebrenici govori i naš list koji ovom prilikom izlazi sa većim brojem stranica.

Na kulturnom nivou desilo se tokom posljednjih mjeseci izuzetno mnogo. Dani BiH kulture u Danskoj na kojima su ak-tivno učešće uzele članice sekcije žena pri Bosanskom kulturnom centru u Kopenha-genu bilo je raznoliko i svestrano baš kakva je kulturna tradicija BiH. Posjeta kulturno-

RIJEČ UREDNICE

Senada Bešić

umjetničkih društava iz drage nam domovine donijela je duh i dah svega onoga za čim čeznemo. U ove hladne, vjetro-vite aprilske dane poželim se mirisa behara, mirisa zumbula iz naših bašča pa, iako ne vo-lim patetičnost, ponesu me nemiri i čežnja. Ponese me neka pjesma, neki glas, smi-jeh iz komšijskog dvorišta gdje okupljeno društvo zbija naše

šale, a vrijeme prolazi. I znam da kao i ja brojite dane. Još malo čini nam se pa će godišnji. Karte su rezervisane i to nam daje snagu. Oprostite mi ovaj put na sentimen-talnosti.

Mnogi će se sresti na Skupštini BiH Saveza žena u Švedskoj koja se ove godine održava u Örebru i ja vjerujem da će kao i predhodne i ova Skupština proteći na vi-sokom nivou. Oni koji se ne sretnu ovdje u švedskim gradovima daj Bože zdravlja pa da se sretnu dolje u svojim pravim domo-vima i ispune svoja srca zadovoljstvom.

Vaša Senada Bešić

Ž E N A - K V I N N AISSN: 1650-5204

Broj/Nummer 26-27Godina/Årgång 6

Oktobar 2004. – April 2005.Listopad 2004. – Travanj 2005.

Tidskrift utgiven avBosnien och HercegovinasKvinnoriksförbund i Sverige

List BiH Saveza ženau Švedskoj

Izdavački savjet/Utgivningsråd:Selma Borovac (predsjednik)

Fikret BabovićHidajeta Babović

Senada BešićSebiha CrnićEnisa Crnkić

Sajma DizdarevićBelma Hafizović

Selma KamberovićFatima KovačićSehada Lakota

Vahida MehinovićEmira Mehmedbašić

Asima PašalićJasminka Jasna Perić

Ismeta ŠeremetHaris Tucaković

Glavna i odgovorna urednica/ Chefredaktör:Senada Bešić

Grafički urednik/Grafisk redaktör:Haris Tucaković

Lektor za švedski/Korrekturläsare:Petra Berghäll

Adresa/Adress:Bosnien och HercegovinasKvinnoriksförbund i Sverige

Box 353, 541 28 Skövde, SwedenTfn: +46 (0)500-48 14 86Fax: +46 (0)500-41 42 01

Mobil: +46 (0)73-556 36 74E-post: [email protected]

Internet: www.bihsavezzena.comPostgiro: 1269573-0

Org. nr: 866601-5824Cijena/Pris: 15 SEK

Tiraž/Upplaga: 1000Štampa/Tryck:

Vadsbo-Tryck AB, Mariestad +46 (0)501-101 97

Printed in Sweden

Naslovna strana/Framsida:Eno Volić

Miss Mostara/Miss av MostarŠpanija/Spanien, 1993.

11. juli – Dan dijasporeTribina o genocidu u Srebrenici, u Izmiru

U subotu 6. aprila je u Izmiru, u or-ganizaciji Svjetskog saveza dijaspore BiH i Federacije Bošnjaka iz Tur-

ske, održana tribina kojom je obilježena deseta godišnjica genocida u Srebrenici. Otvarajući tribinu, Kemal Baysak, počasni konzul BiH u Turskoj, naglasio je da se tragedija Srebrenice nikada ne smije zabo-raviti.

Na tribini je najprije prikazan film Mu-hameda Mujkića Marš smrti, nakon čijeg je emitiranja u sali bio muk, prekidan tek ponekim glasnim jecajem. Predsjednik Federalne komisije za traženje nestalih Amor Mašović u svome izlaganju naglasio je da je zločin nad Bošnjacima Srebrenice izvršen dva puta. Prvi put u ljeto 995. go-dine, kada su srpski zločinci ubili oko 8,000 srebreničkih muškaraca, Bošnjaka, a drugi put, kada su nakon rata, pokušali sakriti tra-gove ovog stravičnog zločina, izmiještajući tijela ubijenih na druga mjesta.

Glavni odbor SSDBiH, koji je tokom vikenda zasjedao u Izmiru, donio je od-luku da se od vlada svih zemalja u kojima

žive bh. građani traži da se . juli proglasi Danom žalosti. Također je odlučeno da se . juli proglasi Danom dijaspore BiH. (NA)

Žena – Kvinnaär den första bosniska kvinnotidningen

utanför Bosnien och Hercegovina.Första numret: april 1999.

Žena – Kvinnaje prvi bosanskohercegovački ženski

list izvan Bosne i Hercegovine.Prvi broj: april 1999.

Obilježavanje 10 godina tragedije Srebrenice u

Švedskoj

Ove godine navršava se deset godina od tragičnih događaja u Srebrenici. Tim povodom u mnogim mjesti-

ma u BiH i među bh. dijasporom doći će do obilježavanja desetogodišnjice najvećeg zločina u Evropi nakon II svjetskog rata.

Prvi sastanak Organizacijskog odbora Obilježavanja 0 godina tragedije Srebrenice u Švedskoj će se održati 28. aprila (četvrtak) 2005. godine u Stockholmu.

KONTAKT: Fadila JašarevićE-post: [email protected]: 070 90 84 02.

Detaljnije o obilježavanjimagenocida u Srebrenici, strana 6

26-27 | ženaList BiH Saveza žena u Švedskoj

3List BiH Saveza žena u Švedskojžena | 26-27

JOŠ JEDNOM JE SMRT BILA NEUMOLJI-VA. Iz Života je otišla – Susan Sontag! Biće zabilježeno da je poznata ame-

rička književnica, intelektualka i borac za ljudska prava, Susan Sontag, preminula u utorak (28. decembra 2004.) u New Yorku u 71. godini.

Biće zabilježeno da je, upravo, Susan Sontag bila jedna od najznačajnijih figura 20. stoljeća kada je u pitanju književnost, esejistika, kultura, kritika... Bila je jedna od najmoćnijih mislilaca svoje generacije i jedan od vodećih glasova intelektualne opozicije američkoj politici.

Biće zabilježeno da je Susan Sontag rođena u New Yorku 1933. godine. Odrasla je u Arizoni i Los Angelesu, a potom se upi-sala na Univerzitet u Chicagu, a školovala se i na Harvardu i Oxfordu.

Biće zabilježeno da je bila poznata po brojnim interesovanjima za različite um-jetnosti, od baleta da fotografije, kao i po popularisanju pisaca, poput Waltera Ben-jamina, Rolanda Barthesa i Eliasa Canettia. Sontag je napisala 17 knjiga koje su preve-dene na brojne jezike. Za novelu U Americi dobila je 2000. godine prestižno američko literarno priznanje National Book Award. Udruženje njemačkih izdavača i knjižara, prošle (2003.) godine, joj je dodijelilo Mirovnu nagradu.

Biće, takođe, zabilježeno da se čitavog života borila za ljudska prava. Susan Son-tag nije bila ”obični” pacifista, već je bila kritičar koji je zagovarao pravo žrtava dik-tature na oslobođenje.

PreminulaSusan Sontagi nema je višemeđu nama

VELIKI PRIJATELJ SARAJEVA: Ona, Susan Sontag, u toku agresije na državu Bosnu i Hercegovinu i okupacije Sarajeva, boravila je nekoliko puta u Sarajevu. Ratne godine 1993. radila je predstavu Čekajući Godoa u produkciji MESS-a, a 1998. go-dine dobila je Zlatni lovorov vijenac za do-prinos umjetnosti teatra kao prvi stranac kojem je dodijeljeno ovo priznanje.

Biće zapisano da je ratne 1994. go-dine Susan Sontag posjetila i redakciju Oslobođenja gdje je i nastala serija foto-grafija koje je načinila Annie Leibovitz.

OSTAĆE ZABILJEŽENO I DA SE ZNA da je pisala o Sarajevu i Bosni u New York Timesu i u svojim knjigama. Bila je jedna od prvih internacionalnih javnih ličnosti koje su ustvrdile da se u BiH dešava geno-cid. Posljednji put u gradu Sarajevu, gdje je imala brojne prijatelje, boravila je pri dočeku Nove 2000. godine.

I TREBA DA SE ZNA: Susan Sontag bila je počasni građanin Sarajeva.

Sarajlije duguju mnogo Susan Sontag: I zaista, vijest o Smrti poznate američke književnice i velikog borca za ljudska prava, koja je preminula posljednjeg de-cembarskog utorka 2004. godine, uveče u New Yorku, izazvala je nevjericu i tugu kod brojnih prijatelja koje je tokom rata stekla u opkoljenom Sarajevu. Evo samo nekih izjava:

SENADA KRESO, prevodilac: ”Kada mi je moj prijatelj Haris Pašović javio iz Sara-jeva da je umrla Susan Sontag, ono što sam prvo pomislila bilo je da možda više nikog

nema poput nje među intelektualcima u svijetu. Susan Sontag pripadala je onoj drugoj vrsti svijeta koji nestaje, ljudi koji misle sa savješću i odgovornošću prema svijetu i životu.”

HARIS PAŠOVIĆ, reditelj: ”Bila je prijatelj i neko od koga smo učili i prije nego smo se upoznali. Bila je konzistentna u svemu što je radila. Bila je osoba sa najjasnijim moralnim stavom. Možemo biti sretni da smo bili prijatelji i da smo sa njom proveli najteže trenutke opsade Sarajeva.”

DINO MUSTAFIĆ, reditelj: ”Mislim da je Susan Sontag bila jedna od posljednjih intelektualnih gromada koja je svojim djelom i činjenjem bila istinski borac za humanizam, toleranciju i demokratiju. Vrlo hrabro i otvoreno je govorila o svim devijacijama modernog društva, ukazivala na političku bezobzirnost i otvarala oči svijetu i kada je namjerno ignorisao velike tragedije poput ove naše.”

NADA ĐUREVSKA, glumica: ”Raditi sa Susan Sontag na predstavi Čekajući Godoa za mene je bilo neobično iskustvo, prvo zbog toga što je ona bila stranac, a drugo što je žena, jer do tada nisam imala priliku često raditi sa ženama rediteljima. Jednom je dala intervju za jednu njemačku televi-ziju. Pitali su je o radu sa glumcima u Sa-rajevu i ona je spomenula moje ime i rekla ’Kada bi Nada Đurevska znala engleski jezik, bila bi sigurno jedna od najvećih glu-mica Broadwaya’. To mi je mnogo značilo, eto to je bila Susan...”

BOJAN HADŽIHALILOVIĆ, dizajner: ”Njen

Susa

n So

ntag

, Fot

o: A

nnie

Lei

bovi

tz

PIŠE: MEHO BARAKOVIĆ

Zapis, slovo o tome kako su Sarajevo, narod bosanski i država Bosna i Hercegovinaizgubili još jednog velikog prijatelja

ŽENA I SVIJET

4 26-27 | ženaList BiH Saveza žena u Švedskoj

dolazak u Sarajevo je bio psihološki jedan od najljepših momenata koje sam doživio tokom rata. Sjećam se da je došla kod mene u kuću, moja mama je napravila pitu i od srca smo je ugostili. Trio je tada radio razglednice posvećene Sarajevu i rekao sam joj da bih volio da jedna od tih razglednica bude posvećena njoj i njenom dolasku ovdje. Ona je rekla kako bi voljela da na toj razglednici bude replicirane riječi Evite Peron i tako smo napravili razgled-nicu sa riječima Don’t cry for me Sarajevo. Mislim da mi, Sarajlije, mnogo dugujemo toj ženi i nadam se da ćemo napraviti neko trajno sjećanje na nju.”

SPOMEN-OBILJEŽJE I ULICA ZA SUSAN SONTAG: Neka se zna i zabilježi da je Grad-ska uprava Sarajeva sa gradonačelnikom M. Hamamdžićem pokrenula inicijativu da se nedavno preminuloj američkoj književnici i borcu za ljudska prava Susan Sontag oda počast spomen-obilježjem u jednoj od sa-rajevskih pozorišnih kuća, te davanjem njenog imena jednoj od gradskih ulica.

”Vijest o smrti američke književnice i borca za ljudska prava Susan Sontag, Sa-rajevo je zajedno sa svojim građanima primilo sa velikom nevjericom i tugom. Napustila nas je, prije svega, dobra i ple-menita osoba, koju su njeni brojni prijatelji koje je stekla tokom rata u našem Sarajevu, ali i oni mali i veliki ljudi, uvijek dočekivali i prihvatili sa radošću i povjerenjem”, navodi se, između ostalog, u saopštenju iz Grad-ske uprave.

”Odajući danas (nedjelja, 2.1.2005. go-dine) počast Susan Sontag, Sarajevo i nje-govi građani, predvođeni gradonačelnikom prof. dr. Muhidinom Hamamdžićem, izra-žavaju iskreno ljudsko hvala uzornom

piscu, intelektualnoj gromadi i, prije svega, humanisti koji je, ukazujući na političku bezobzirnost i ignorisanje svijeta jedne ve-like tragedije koja nam se dogodila aktivno učestvovao u stvaranju istorije Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Sretan je grad koji su tokom one strašne ratne kataklizme pohodile takve ličnosti poput Susan, koja je jednostavno voljela svijet oko sebe. Ali i tužan, jer je izgubio cijenjenog građanina koji je utkao sebe u borbu za dostojanstvo i postojanost ovoga grada i zemlje”, ističu u Gradskoj upravi.

I dođe kraj: Još jednom je Smrt bila neu-moljiva. Iz Života je otišla Susan Sontag.

Biće zabilježeno da je poznata američka književnica, intelektualac i borac za ljud-ska prava...

Susan Sontag föddes som Susan Ro-senblatt den 16 januari 1933 i New York, växte upp i Tucson, Arizona,

och gick i high school i Los Angeles. Hon avlade filosofie kandidat examen vid Uni-versitetet i Chicago och tog akademisk examen i filosofi, litteratur och teologi vid Harvard Universitet och Sankt Annes Col-lege i Oxford.

HENNES BÖCKER INKLUDERAR fyra romaner: Välgöraren, Sista hjälpen, Vul-kanälskaren och I Amerika, en kollektion av korta berättelser. Även flera verk inom facklitteratur, startande med Mot uttolkning och andra essäer och inkluderande Om fotografi, Sjukdom som metafor / AIDS och dess metaforer, Att se andras lidande, etc.

Hennes berättelser och essäer förekom i The New Yorker, The New York Review of Books, The Times Literary Supplement, Art in America, Antaeus, Parnassus, The Threepenny Review, The Nation, Granta och många andra tidningar i USA och utomlands. Hennes berättelse Vägen vi le-ver nu (1987) finns i många antologier och inkluderades i De bästa amerikanska korta berättelser från 1980-talet och nyligen i De bästa amerikanska korta berättelser från 1900-talet, redigerad av John Updike.

Hennes böcker har översatts till tret-tiotvå språk.

SUSAN SONTAG SKREV OCH REGISSE-RADE FYRA LÅNGFILMER: Duett för kanni-baler (1969) och Broder Carl (1971), båda i Sverige; De lovade länder (1974), gjord i Is-rael under oktoberkrig 1973; och Oguidad resa (1983), från hennes novel med samma namn, gjord i Italien. Hennes pjäs Alice i sängen hade många föreställningar i USA, Mexiko, Tyskland och Holland. En nyare

Susan Sontag har avlidit

AV: HARIS TUCAKOVIĆ

Den amerikanska författaren, filosofen och feministen

Susan Sontag, en av världens intellektuella ikoner,

innehavare avNordstjärneorden,

har avlidit i New Yorkden 28 december 2004.

Susa

n So

ntag

, Pre

ssef

oto

Iwo

Jima

rede

sign

ed b

y Tr

io, S

araj

evo,

1993

.


HENNES SENASTE BESÖK I SVERIGE var i september 2004 då kung Carl XVI Gus-taf tilldelade henne Nordstjärneorden med motiveringen att ”Hon är en stor kultur-personlighet med starka band till Sverige”.

Hennes sista bok, Regarding the pain ot others (2002), utgavs på svenska 2004 med titeln Att se andras lidande. I den ställer hon frågan vad bilder av andras lidande gör med oss.

SARAJEVO ANORDNADE en särskild minneshögtid till Susan Sontags ära, då det gamla Teatertorget i Sarajevo fick nam-net Teatertorget Susan Sontag.

I sina böcker och texter skrev hon väl-digt mycket om Sarajevo och Bosnien och Hercegovina. Hon var en av de första in-tellektuella vilka yttrade sanningen om folkmordet och angreppet mot Bosnien.

Hennes roman I Amerika har dedika-tion ”Till mina vänner i Sarajevo”.

pjäs, Damen från havet, framfördes i Ital-ien, Frankrike, Schweiz och Korea.

Ett av hennes mest kända teaterarbete var en iscensättning av Becketts I Väntan på Godot sommaren 1993 i belägrade Sarajevo. Hon var där nio gånger mellan 1993 och 1996 och blev Sarajevos heder-smedborgare.

SOM FLERÅRIGE AKTIVIST FÖR MÄN-SKLIGA RÄTTIGHETER, var Susan Sontag 1987-9 president för amerikanska PEN-cen-trum, den internationella författarorganisa-tionen som engagerar sig för uttrycksfri-het och spridning av litteratur. Från denna plattform ledde hon ett antal kampanjer för förföljda och fångade författare.

Bland Susan Sontags MÅNGA UT-MÄRKELSER är Nordstjärneorden (2004), Fredspris av German Book Trade (2003), Pris av Prins av Asturia (2003), Jerusalem Pris (2001), National Book Award för I Amerika (2000) och National Book Critics Circle Award för Om Fotografi (1978).

DesetaNobelovka

u književnosti

PIŠE: HARIS TUCAKOVIĆ

Među 748 Nobelovacasamo 34 žene

SVAKI 22. NOBELOVAC JE ŽENA. Samo! To manjim dijelom zavisi od Nobelo-vog komiteta, a suštinski uzrok je,

zapravo, minimalna zastupljenost žena na važnim pozicijama u društvu gdje bi imale mogućnost iskazivanja svojih vrijednosti.

Napisan je i izgovoren vašar svaštarija o navodnoj jednakosti žena i muškaraca. Diskusije se, uglavnom, namjerno pre-bacuju na površne stvari, dok je osnovni preduslov jednakosti – ravnopravnost plata za isti posao. Preciznije – u parama. Jer tamo gdje ima para – tu je žena jako malo. A kada žena ima novac – ima i slo-bodu.

Broj Nobelovki ipak raste, tako da su 3 žene dobile Nobelove nagrade za pro-teklu godinu: Elfriede Jelinek (Austrija) za književnost, Wangari Maathai (Kenija) za mir i Linda B. Buck (USA) za medicinu. Od početka dodjele Nobelovih nagrada 1901., samo je 12 žena dobilo nagradu za mir, 10 za književnost, 7 za medicinu, 3 za hemiju i 2 za fiziku, a niti jedna za ekonomiju, koja se dodjeljuje od 1968.

ELFRIEDE JELINEK je rođena 20. oktobra 1946. u austrijskom gradu Mürzzuschlag.

Debitovala je zbirkom poezije Lisas Schatten 1967., a dolaskom u kontakt sa studentskim pokretima, njeno pisanje se usmjerava kritici društva. Eksperimentalni satirični roman Wir sind Lockvögel, Baby! objavljuje 1970. Romanima Michael. Ein Jugendbuch für die Infantilgesellschaft (1972.) i Ljubavnice (1975., Die Liebha-berinnen) iskazuje se kao književnica koja spretno povezuje feminističko štivo i kri-tiku popkulturalne lažne predstave dobrog života – impresivnim jezičkim eksperi-mentima i visokograđanskom esejistikom.

Njemačku književnu publiku osvaja romanima Ljubavnice (1975.), Die Aus-gesperrten (1980.) i autobiografskom Pi-janisticom (1983., Die Klavierspielerin), koja je 2001. pretočena u zapaženi film Michaela Hanekea. Svi njeni romani os-likavaju nemilosrdnost svijeta i konfron-tiraju čitaoca sa krutim pravilima nasilja i potlačenosti, lovca i lovine. Elfriede po-kazuje kako klišei industrije svijesti uselja-vaju u ljudski mozak paralizujući njegovu sposobnost otpora klasnim nepravdama i polnom ugnjetavanju.

Kritika društva u Nasladi (1989., Lust) prerasta u temeljnu kritiku civilizacije opisom seksualnog nasilja nad ženama kao baznom mustrom naše kulture. Ideju nastavlja prividno mekšim tonom u Gier. Ein Unterhaltungsroman (2000.), studijom hladnokrvnog muškog vršenja vlasti.

Elfriede Jelinek veoma frenetično bičuje Austriju, koju iluzionističkim romanom Die Kinder der Toten (1995.) oslikava kao pakao. U svojoj domovini je veoma kon-troverzna ličnost.

Elfri

ede

Jelin

ek, W

ien,

1987

.


Sva bol svijeta - Srebrenica!Informacije o obilježavanjima10-godišnjice genocida u Srebrenici

Sala u kojoj se u subotu, 6. aprila, u Izmiru održavala konferencija – Tri-bina o desetogodišnjici genocida u

Srebrenici bila je dupke puna. Bina i zidovi sale, osim plakata o Srebrenici ukrašena ogromnim, svježim buketima cvijeća, napravljenim tako da i po svom izgledu podsjećaju na Bosnu i Srebrenicu.

Pred početak je odjednom nastala tišina, svi su ustali i saslušali himne Tur-ske i BiH. O tragediji Srebrenice prvi je govorio domaćin, Ahmet Kemal Baysak, počasni konzul BiH u Izmiru. Zatim, Jas-mina Sarajlić, savjetnik u Ambasadi BiH, ministar Nadarević, konzul Jusuf Pušina i Namik Alimajstorović, predsjednik SSD-BiH. Svi su naglasili da se zlo u Srebrenici ne smije zaboraviti i nikad nikome pono-viti. Konferencija je nastavljena filmom Muhameda Mujkića Marš smrti. Za vri-jeme njegovog prikazivanja dvorana je zanijemila. Na ulazu sredovječni Bošnjak krije suze. ”Tamo više nema mojih… Bilo je strašno i to ne treba zaboraviti”, govori drhtavim glasom.

Nakon prikazivanja filma govorio je Amor Mašović. Naglasio je dva zločina prema ubijenim Srebreničanima. Prvi, u ljeto 995. godine, kada je srpska vojska po-bila 8,000 srebreničkih muškaraca, a drugi, nakon rata, kada su u njihova stratišta ušli bageri i pokušavajući sakriti zločin, tijela ubijenih izmještena na druge lokacije. Mašović je podsjetio da su do sada u BiH

For the full account of the Srebrenica massacre, see David Rohde, Endgame: The Betrayal and Fall of Srebrenica, Europe’s Worst Massacre since World War II (New York: Farrar, Straus and Giroux, 1997).

Det var den 11 juli 1995 som det Internatio-nella samfundet lät den värsta massakern i Europa ske sedan andra världskriget. I den bosniska staden Srebrenica slaktades omkring 8,000 bosnien-muslimska män och pojkar i ett område som av FN prokla-merats som en ”safe area”.

10 år efter Srebrenicamassakern anor-dnas minnesmanifestationer i alla länder där bosnierna bor.

Organisasjon for bosniske kvinner – NETT BK arrangerer markering av dagen for Srebrenica-massakren i

samarbeid med Bosnia-Hercegovina for-bundet i Norge.

Den verste massakren i etterkrigstidens Europa fant sted i byen Srebrenica, . juli 995. I løpet av to dager ”forsvant” 8,000 menn og gutter fra sine familier.

I likhet med resten av befolkningen i Srebrenica, var de sikre på at FN ville beskytte dem, siden FN hadde gitt byen status som ”sikker sone”.

I dag, 0 år etter, er bare en soldat dømt ved Krigsforbrytertribunalet i Haag. Mange går fortsatt fri, blant dem general Mladic og Radovan Karadzic som ga or-dre og dermed har hovedansvar for alle begåtte grusomheter.

Ifølge Dayton-avtalen fra 995 har alle rett til å vende tilbake til sine hjem, men 0 år etter massakren er det bare noen få mennesker som har klart dette i Srebreni-ca. Myndighetene i Republika Srpska , den serbiske entiteten i Bosnia Hercegovina, har akseptert Dayton-avtalen og alle bet-ingelser den innebærer men likevel innfrir ikke kravene i avtalen. Slik hindrer de en trygg tilbakevending. I mellomtiden lever etterlate, flest kvinner og barn, i dyp fat-tigdom.

Deres livssituasjon er preget av kamp

for å skaffe seg mat, et sted å bo og bestreb-elsene på å gi barna en verdig fremtid.

Ikke glem Srebrenica, ikke la ofrene og deres pårørende forbli bare tall i statistik-ken.

Det internasjonale samfunn har også et ansvar.

Markeringen er:Søndag 24 april, kl. 9:00, og stedet er

Trikkestallen, Torshovgata 33. Vi har invitert:ODD EINAR DØRUM, justisminister.MIRSAD KEBO, minister for mennesker-

ettigheter og flyktinger fra Bosnia.AMOR MAŠOVIĆ, advokat fra Sarajevo

og leder for flere kommisjoner som har jobbet med å finne savnede personer og utgraving av massegraver. Han vil vise fil-men Dødens marsj.

MUNIRA SUBAŠIĆ, leder for organisas-jon Mødrene fra Žepa og Srebrenica, selv kvinne som har opplevd Srebrenica trage-dien.

Vi ønsker dere velkommen til å delta i forsamlingen og med deres arbeid bidra til at Srebrenica blir aldri glemt.

For all informasjon vedrørende ar-rangementet kan kontaktes:

SANJA DŽANIĆ, tfn. 98056929 ellerĐENANA MRZIĆ, tfn: 9026457E-post: [email protected] [email protected]

Norveška/NorgePressemelding

Turska/Turkiet

pronađene 363 masovne grobnice. (Haris Halilović, Oslobođenje, 9.4.2005.)

Francuska/Frankrike

S.S.V.D.S. – P.P.P.S.Soutien aux Survivants de la Vallée de Drina-SrebrenicaPodrška Preživjelim Podrinje-SrebrenicaCoordinateur du Réseau ”Justice Interna-tionale Srebrenica”

SREBRENICA: EVROPSKO PITANJE

Smatra se da su događaji u Srebrenici jula 995. najveći masakr koji se desio nakon Drugog svjetskog rata.

Desetogodišnjica pada Srebrenice jula 2005. je prilika da se pokrenu akcije koje bi imale u cilju da ti događaji dobiju evropsku dimenziju da bi se pozitivno unaprijedilo pitanja ljudskih prava u Bosni i Hercego-vini.

I - DATI EVROPSKU DIMENZIJU O PADU SREBRENICE

Opravdano je smatrati da najveći ma-sakr u Evropi nakon Drugog svjetskog rata


postane od velikog značaja za pamćenje svih Evropljana.

Evropa u izgradnji (Evropska Unija i Savjet Evrope) se izgradila po devizi: ”NI-KADA VIŠE OVO” iz Drugog svjetskog rata, što nije spriječilo događanja u Srebrenici. Srebrenica je povrijedila pravo postojanja Evrope: DA BI IŠLA NAPRIJED, EVROPA MORA PAMTITI SREBRENICU…

Cilj akcije Srebrenica 2005: evropsko pi-tanje bi bio da Evropljani saznaju za pad Srebrenice i negacije evropskih vrijednosti koje ti događaji nose. To uključuje sve države, članice Savjeta Evrope ili Evrop-ske Unije, da poduzmu inicijative i podrže ovaj zadatak, reagovati u smjeru rehabili-tacije jedinstvene i demokratske Republike Bosne i Hercegovine i revizije Daytonskog sporazuma…

Podržavanje bi moglo biti stalan način uticaja: podržati evropske predstavnike (iz Savjeta Evrope i Evropske Unije) da zahti-jevaju od svojih vlada da podrže deklaraci-ju ili rezoluciju (Savjeta Evrope), ili odluku (Savjeta Evrope) koja bi podržala taj cilj.

Bilo bi pogodno da ta odluka ili rezo-lucija podstaknu sve učesnike društvenog života koji raspolažu društvenom ili pro-svjetnom odgovornošću (nastavnici, is-traživači, novinari, kulturna društva ili asocijacije) da postignu da se što više naro-da, publike zainteresuje za srebreničku tragediju i da se tako uvjeri o evropskoj dimenziji ovog pitanja.

II - NAPREDOVATI U OSTVARIVANJU LJUDSKIH PRAVA U BOSNI I HERCEGO-VINI

Uspjeh inicijative Srebrenica: evrop-sko pitanje bi moglo poboljšati i učiniti napredak u ostvarivanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Nekažnjavanje od-govornih (Karadžića i Mladića) bi postalo nepodnošljivo; zahtjevi žrtava (pravo na povratak, anketa o nestalima…) bi dobili novu podršku.

I na kraju, Srebrenica 2005. bi značila da je sudbina zemalja bivše Jugoslavije evropska, da su one dio Evrope, ali da je pripadnost jednoj takvoj sudbini zasnova-na na političkoj filozofiji koja je potpuno suprotna svim istrjebljivanjima jednog naroda u ime vjere, boje kože ili bilo kakve druge razlike.

MASAKR U SREBRENICI NAS OBAVEZUJE DA RAZMISLIMO O EVROPI KOJU ŽELIMO:

DA SE NE PONOVI NIKADA VIŠE SRE-BRENICA!

S.S.V.D.S.Sadija Ombašić, predsjednicaJulie Wornan, sekretarStéphane Malhene, blagajnikE-post: [email protected]

Fotografija ”Dodir”, sekundarna masovna grobnica, Kamenica kod Zvornika, 2002., foto: Tarik Samarah, dobitnik Grand Prix-a 2005.

Udruženje preživjelih Drina-SrebrenicaAssociation des surviuvants de la Drina-Srebrenica, Genève, organizuje

Marš za Srebrenicu8-11. jula 2005.

KONTAKT:Ivar Petterson, koordinator, tél: 004/22/349 36 06 ilifaks: 22/ 349 35 67Taner Aličehić 004/78 766 8 90e-mail: [email protected]

Švicarska/Schweizerland

Web magazin BOŠNJACI.net raspisuje

Natječaj za priču”Srebrenica”

Povodom desetogodišnjice obilježavanja tragičnih događaja u Srebrenici, kad su Srbi nad više od deset hiljada Bošnjaka ove ”zaštićene zone” Ujedinjenih nacija, pred očima cijelog svijeta, počinili zločine plane-tarnih razmjera, web magazin BOŠNJACI.net raspisuje natječaj za kratku priču na temu ”SREBRENICA”.

Priče trebaju biti duge do pet kartica, odnosno da ne prelaze 9,000 karaktera.

NAGRADE:Prva nagrada: ,000 KMDruga nagrada: 600 KMTreća nagrada: 400 KM

ŽIRI: Sastav žirija čine poznati bošnjački pisci, publicisti i eminentni intelektualci.

NATJEČAJ JE OTVOREN DO 3. MAJA 2005. GODINE.

Svi koji žele sudjelovati na natječaju trebaju poslati priču putem formulara na adresi:

http://www.bosnjaci.net/natjecaj/

KONTAKT:E-post: [email protected]:http://www.bosnjaci.net

bosnjaci.net

Susret žena u Norveškoj

PIŠE: ALMA OREČ

Tokom srdačnog susreta u Oslu dogovorenabuduća saradnja bh. žena iz Norveške i Švedske

AKTIVNOSTI

8 26-27 | žena

Den 9 oktober 2004 organiserades en gruppresa med 50 bosniska kvinnor till Oslo.

Det var en givande och rolig träff för bosniska kvinnor från både Sverige och Norge och det bestämdes om fortsatt samarbete i framtiden.

26-27 | žena8

Foto: Fahro Konjhodžić

Ranije dogovarani susret bh. žena iz Norveške i Švedske je realizovan 9. i 10. oktobra 2004. u Oslu.

Da bi sve bilo kako treba urađen je de-taljan plan i program, i formirane radne grupe za doček naših dragih gošći iz Švedske. Uglavnom su to bile članice bh. udruženja žena ”Žena ’99” iz Värnama, kao i nekoliko žena iz drugih udruženja i sekcija koje djeluju pri BiH Savezu žena u Švedskoj.

Pripreme za organizaciju dočeka i smještaja gostiju su tekle po planu proši-rene grupe za rad sa starijim osobama i zaduženih članica upravnog odbora naše organizacije Nett BK – Mreža bosanskih žena u Norveškoj. Sve aktivnosti oko pri-hvata gostiju, grupa je blagovremeno i sa puno entuzijazma obavila. Sačinjeni su spiskovi sa imenima, adresama i brojevi-ma telefona domaćina koji su se prijavili i

izrazili želju da ugoste naše zemljakinje u Norveškoj.

Definisan je program boravka gostiju, grupa za rad sa starijim osobama je nabavi-la potrebne artikle za pripremu hrane. Ista grupa je uz pomoć jednog broja naših članica pripremila večeru koja je poslužena u večernjim satima gostima i domaćinima. Prirodnim poljskim cvjetovima su napra-vljeni aranžmani i dekorisana sala za doček gostiju. Veći broj članica je u sopstvenoj kupovini i pripremi hrane dao svoj dopri-nos da trpeza bude još bogatija. Organizo-van je jedan broj članica koje će dočekivati gošće pri ulasku i nuditi osvježavajuće piće – sokove.

Obavljeno je i mnogo drugih priprema koje su činile sadržaj sveukupnih aktivnos-ti, a za to bi trebalo mnogo prostora da se sve pojedinačno navodi.

Po dolasku je gošćama odmah poslužen

topli obrok i okrjepa sokovima i kafom. Veoma brzo smo proširili naš program i organizovan je odlazak na Holmenkollen sa autobusom gostiju. Gosti su posjetili mjesta gdje se 1994. godine odvijao jedan dio Olimpijskih igara u skokovima.

Naša članica Fatima Kasumović je veo-ma uspješno obavila funkciju turističkog vodiča, upoznavajući goste o dinamici pri-prema i takmičenja.

Po povratku u prostorije Hovstua gosti su sa ushićenjem i velikim zadovoljstvom iznosili svoje utiske. Do dolaska osta-lih članica sa gostima se uz kafu i sokove razgovaralo o našem zajedničkom životu u Skandinaviji. Dirljivi su bili susreti jednog broja članica koje su se prepoznale i bile čak u familijarnim odnosima.

U popodnevnim časovima stigle su i ostale članice zajedno sa Đenanom Mrzić, predsjednicom Nett BK, nakon što su prisustvovale predavanju u prostorijama Likestilling na temu Flykt og egsil: traume og metering. Goste je pozdravila, poželjela

dobrodošlicu i predstavila aktivnosti Nett BK predsjednica Đenana Mrzić.

U ime gostiju, domaćine su pozdravile Selma Borovac, predsjednica BiH Saveza žena u Švedskoj, i Ismeta Šeremet, pred-sjednica udruženja žena iz Värnama. Predstavile su rad organizacija u kojima djeluju i predložile nam uključenje u BiH Savez žena u Švedskoj, što je prihvaćeno na obostrano zadovoljstvo.

Uz zajedničku večeru i druženje dogo-varalo se o daljoj saradnji naših organizaci-ja, njihovom organizacionom povezivanju, pa i o široj saradnji sličnih organizacija u Skandinaviji.

SUTRADAN, u nedjelju 10. oktobra u 11 sati, gosti sa domaćinima su se okupili pred ulazom u Frogner park. Predsjednica Đenana Mrzić je pripremila i prezentirala prigodne informacije o samom postanku Frogner parka, njegovim sadržajima koje ga čine jedinstvenim u svijetu, pa i samim tim interes turista da ga posjete je veliki. Tu je veliki broj skulptura koje je Oslu po-klonio u naslijeđe veliki norveški skulptor Vigeland.

Snimci koje je uradio Fahro Konjhodžić, naš novinar i dopisnik Bosanske pošte u Skandinaviji, i tekst kojim je informisao o ovoj posjeti će ostati trajna uspomena za sve nas. Fahro se na samom početku uključio i sa zadovoljstvom, zajedno sa nama, bio u ulozi domaćina ove akcije.

Nakon razgledanja parka i njegovih sadržaja, gosti su se ponovo okupili pored autobusa gdje je sačinjen zajednički sni-mak sjećanja na ovo druženje.

”Hvala vam za ovo zadovoljstvo koje ste nam pripremili”, bile su riječi Ismete Šeremet, predsjednice udruženja žena u Värnamu, a kojoj su se pridružile i druge njene drugarice.

Oko 13 sati opraštale smo se sa našim gostima sa obećanjima da ovo nije naš jedini susret. Opet su naše vrijedne članice pripremile pakete hrane svojim gostima za okrjepljenje u putu. Naravno, zadužena grupa se potrudila da svojim pa-ketom slatkiša i sokova uljepša putovanje i povratak kućama naših gostiju.

Jedan broj članica radne grupe se vratio u prostorije Hovstua da ponovo dovede sve u funkciju normalnog rada domaćina koji je iznajmio ove prostorije u toku bo-ravka naših gostiju.

Naše članice zaslužuju veliku pohvalu u angažovanju ove posjete čime su dokazale da su u stanju i da sa malo raspoloživog dati mnogo.

U večernjim satima, nakon povratka kućama, u telefonskim pozivima gošće iz Švedske su se zahvalile na srdačnosti koju su osjetile i puno pozdravile sve nas.

U jesen 1999. godine udruženje žena ”Biseri” regije Hordaland sa cen-trom u Bergenu, čiji je predsjednik

Mubera Mutić, inicira formiranje bosan-skog hora i folklorne grupe. Inicijativa rađa mješovitu muzičku grupu ”Nostal-gija” (koja se trebala zvati ”Bosnalgija”).

Na prvom nastupu, za Dan državnosti BiH te godine, pripremljeno je neko-liko pjesama koje su sa oduševljenjem prihvaćene. U početku je ”Nostalgija” bro-jala tridesetak članova, ali se vremenom broj sveo na petnaestak najupornijih za-ljubljenika našeg melosa. Većina stalnih članova je tu skoro od prvog dana, mada im je zadnje godine pristupilo nekoliko novih, mlađih članova.

ČLANOVI ”Nostalgije” su:SOPRANI: Amela Defterdarević, Amna

Salčin, Vojislava Muftić, Aida Omanović i Mersiha Selimović.

ALTOVI: Ifeta Baftiarović, Zlata Muhsi-nović, Maida Huseinović, Diana Krilić i Nafija Tafro.

MUŠKI DIO: Mehmed Softić, klavijature i harmonika, Rizo Mutić, specijalista za sevdah, Emir Loga, gitara, oprobao se i kao kompozitor, Mujo Memić na solo gitari, Dženan Ključanin na bubnjevima.

SVE TO VODI, i uživa u tome, inspirator i entuzijasta, Dunja Jugo.

Sastaju se redovno, svakog petka, od 19.30 do 23.00 u prostorijama iznaj-mljenog dječijeg vrtića u Bergenu. Dosta vremena prođe i u druženju i priči, ali se dosta i radi, pogotovo kad imaju kakav nastup. A nastupali su, zaista puno, i na obilježavanju značajnijih bh. praznika, a i na pozive norveških institucija. Cilj im je upravo uključivanje u norveške kulturne manifestacije gdje će se iz sveg grla čuti i o dragoj im BiH kroz pjesmu a i zvanične govore, sve to u svrhu stvaranja pozitivne, interkulturalne klime, tj. građenja svojevr-snog mosta između izvorne, naslijeđene kulture i kulture zemlje u kojoj egzistiraju.

Svoj rad finansiraju od mjesečne čla-narine (50 kr) i skromnih prihoda od nas-tupa. Od Bergen komune su dobijali oko 4,000 kr pomoći zadnje tri godine. Teško je zaraditi nešto prilikom organizovanja priredbi, iznajmljivanje prostorija je sku-po, ali im entuzijazma i volje ipak ne fali. Ozvučenje dobijaju besplatno, a sami čiste prostorije da ne bi plaćali. Ako se organi-zuje prodaja kolača, bude i tu neke zarade.

– Ne možemo se pohvaliti velikim pri-hodima u ovih pet godina, ali smo uspjeli kupiti električni klavir, jednu bas gitaru i jedan mali set bubnjeva. Nama je bitno da nam je lijepo, družimo se i van grupe. Pjevamo skoro isključivo bosansku muzi-ku, sve žanrove, ali je akcenat naravno na sevdahu. U Bergenu smo relativno poznati i često nas pozivaju i norveški horovi da nastupamo zajedno, a onda je to prilika da se kaže i koja lijepa riječ o našoj lijepoj BiH, pa nam i to mnogo znači – kako nam reče Dunja Jugo koja je rado pristala na razgovor.

Nostalgija u Bergenu

PIŠE: ENES TOPALOVIĆ

Mješovita muzička grupa”bosnalgičnih” entuzijastau Norveškoj

Den bosniska blandade sångkören Nostalgi bildades i Bergen år 1999 och är väldigt populär bland norrmän och bosnier i Norge.


Dah Bosneu Mönsteråsu

PIŠE: HARIS TUCAKOVIĆ

Saveznom kulturnommanifestacijom

Dah Bosneu Mönsteråsu obilježen

Dan državnostiBosne i Hercegovine

BiH Savez žena u Švedskoj održao je 20. novembra u Mönsteråsu saveznu kulturnu manifestaciju Dah Bosne,

obilježavajući time Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Skupu je prisustvovalo preko 200 bh. žena iz Švedske, kao i veći broj Šveđanki iz Mönsteråsa i regije.

U ime domaćina, bh. udruženja žena Žena 2001 Mönsterås, prisutne je po-zdravila Zekija Zembo, predsjednica udru-ženja.

Centralni dio manifestacije činio je na-stup KUD Grmeč iz Bosanske Krupe, koji je time okončao svoju desetodnevnu turneju po Švedskoj. Krupljani su izvođenjem više sevdalinki i folklornih igara, u koreografiji prof. Himze Krupića, predstavili kulturu i običaje svih naroda Bosne i Hercegovine. Na osnovu rijetko postignutog sudioništva ansambla i publike, kao i opšteg cupka-nja u ritmu bh. melosa, reklo bi se da su i naši i švedski gosti bili prezadovoljni pri-kazanim. Program je završen nastupom Emira Hasića, pjevača izuzetnih glasovnih mogućnosti, koji je pjesmama sa svog no-vog CD-a pobudio pravu buru osjećanja i cijelu salu podigao na noge.

Susret je nastavljen kolima i pjesmom uz harmoniku Hajrudina Zukanovića.

Da bi sve bilo baš onako kako to treba biti, vrijedne članice udruženja žena iz Mönsteråsa su za sve učesnike i goste pri-premile bogatu trpezu bosanske tradicio-nalne kuhinje.

– Mada je naše udruženje formirano 2001. godine, ovo je prva veća manifestaci-ja koju organizujemo, rekla je Zekija Zem-bo i nastavila – pripreme su trajale duže vrijeme i posebno bih se zahvalila ženama koje su se tako srčano angažovale oko ove manifestacije. Zahvaljujem se BiH Savezu žena i našem sponzoru Pristina Livs iz Os-karshamna. Drago mi je da smo se okupili u ovakvom broju i nadam se da su gosti bili zadovoljni.

– Zaista sam prijatno iznenađen gos-toprimstvom i popunjenošću svih termina. Omogućeno nam je da obiđemo gradove, posjetimo škole i veće firme. Tokom dana koristimo bazene i sportske dvorane. Mi smo uzvratili bogatim prikazom običaja, muzike i igara svih naroda i narodnosti BiH. Kažu za Šveđane da su hladni ljudi, ali smo ih, zajedno sa našim Bosancima i Hercegovcima koji ovdje žive, dobro razgalili i sklopili vrlo topla prijateljstva. Nismo iznevjerili, jer kako naši domaćini u Skövdeu tvrde – odavno u Švedskoj nije gostovala grupa sa tako raznovrsnim pro-gramom i popunjenom minutažom od početka do kraja svakog nastupa – kaže koreograf prof. Himzo Krupić.

– Prvi nastup smo imali 13. novem-bra kod naših domaćina – bh. udruženja Behar u Skövdeu, sutradan u Göteborgu, a zatim u Boråsu i Örebrou. Nismo se nadali ovakvom gostoprimstvu. Drago mi je da su nas naši ljudi toplo prihvatili,

kao i da smo jako dobro prihvaćeni od Šveđana. Utisci su nezaboravni i već ima-mo ponude za iduću godinu, koje ćemo sigurno prihvatiti. Današnjim nastupom na saveznoj kulturnoj manifestaciji Dah Bosne završavamo ovogodišnju turneju – kazuje nam prof. Ademir Mesić, pred-sjednik KUD Grmeč.

KUD Grmeč kao Radničko kulturno-umjetničko društvo osnovano je 14. de-cembra 1945. godine, a osnovali su ga,


Grmeč från Bosanska Krupa har un-der de senaste veckorna varit runt och spelat, sjungit och dansat i sto-

ra delar av Europa och nu under slutkläm-men på turnén gästades Mönsterås.

– Det är fantastiskt att de kommit hit, förklarar några av de överlyckliga damer-na framför scenen i Parkskolan under föreställningen.

Entréprogrammet berättar att kultur- och konstsällskapet Grmeč i staden Bosan-ska Krupa grundades 1945 av Arbetarnas kultur- och konstsällskap och av italienska och tyska ingenjörer som jobbade med återuppbyggandet av staden efter andra världskriget.

I Mönsterås bjuder det här alldeles speciella kultursällskap på en närmare två timmar lång föreställning med folkdanser och sånger och publiken där de flesta är kvinnor kan sångerna. Och de visar det.

– Det har kommit folk från egentligen hela södra Sverige för att vara med idag – berättar Zekija Zembo som är ordförande i den bosniska kvinnoföreningen i Mön-sterås där ett antal energiska medlemmar lagat mat och bakat kakor i nätter och da-gar inför festen.

– Allt vi lagat och bakat till de här fes-tligheterna har vi lagt ut själva, berättar Sanita Ustaibrišević under den högklas-siga musik- och dansföreställningen i Mönsterås. (utdrag från Barometern, 2004-11-22)

Bosniskmusikglädje

i helgen

pored bosanskokrupskih radnika, itali-janski i njemački inžinjeri koji su radili na obnovi Bosanske Krupe poslije drugog sv-jetskog rata. Pri društvu su aktivne horska, dramska, muzička, sekcija narodnog veza i najbrojnija folklorna sekcija. Folklorni an-sambl broji 180 članova u tri uzrasne kate-gorije i koncertnu grupu oko 45 članova uzrasta od 17 do 45 godina.

Manifestacija Dah Bosne je doživjela odličan prijem kod Šveđana, a o istoj je

objavljeno više tekstova u novinama koje izlaze u Mönsteråsu i okolnim mjestima.

Ranije planirana ”više ženska” mani-festacija u stilu ”pokaži šta znaš”, na kojoj bi se naše žene predstavile u oblastima kojima se bave, pomjera se za proljeće. Za taj period se, takođe, planira grupno puto-vanje u BiH sa ciljem posjete organizaci-jama, školama i udruženjima sa kojima članice Saveza žena sarađuju, odnosno ko-jima šalju humanitarnu pomoć.

AV: FREDRIK LOBERG

Kultur- och konstsällskapet Grmeč från Bosnien fick med

sig publiken så till den grad att allt slutade med en enda

gemensam sång och dans.


Respekt u Karlskroni

PIŠE: EMINA ĆEJVAN

Naše ime Respekt nije slučajno izabrano.Svojim imenom želimo pokazati respekt prema drugima: starim, mladim, stranim itd., ali istovremeno očekujemorespekt prema nama samima.

Osnivačka Skupština bh. udruženja žena Respekt održana je 5.2.2005. u prostorijama Sunnadal škole u

Karlskroni. Prisustvovalo je oko 30 članica i gostiju, a ispred BiH Saveza žena u Švedskoj predsjednica Selma Borovac, kao i predstavnice regija Jug i Istok.

Na samoj Skupštini donesena je i odlu-ka o formiranju sekcija i o okvirnom planu rada.

Aktivnosti udruženja počele su dire-ktno: Gimnastička grupa koja se sastaje svake srijede i Grupa moderni ples koju čine djevojčice i mlađe djevojke. Sa radom je počela i literarna sekcija koja se sastaje svake druge sedmice. Vokalna grupa je u fazi pripreme svog rada, a aktivna je i gru-pa koja ispunjava jedan dio svog slobodnog vremena u šetnji.

Ambicije našeg udruženja su, prije sve-ga, da osmislimo svoje slobodno vrijeme na način kako mi želimo i kakvu potrebu osjećamo te da ga istovremeno učinimo svrsishodnijim.

Vrijednost našeg udruženja je naročito u činjenici da se okupljaju mladi i da posto-ji jedna harmonija u kombinaciji starijih i mlađih.

Potreba za socijalnim životom i za njegovanjem vrijednosti zemlje iz koje potičemo čini da svi naši susreti završe osjećajem zadovoljstva uprkos umoru koji osjećamo u toku dana.

Naše ambicije, što se tiče rada udruženja, su da članstvo istog proširimo na sve druge ljude koje u našem udruženju i njegovim aktivnostima nalaze sebe.

Sa raznim predavanjima i organizova-njem skupova, kako za sve naše ljude tako i za Šveđane, želimo pokazati ko smo i iza čega mi stojimo.

Naše ime Respekt nije slučajno iza-brano. Svojim imenom želimo pokazati respekt prema drugima: starim, mladim, stranim itd., ali istovremeno očekujemo respekt prema nama samima.

Naš zadatak i cilj je da uz druženje jačamo vrijednosti prvenstveno žene u stranoj zemlji u kojoj se trenutno nala-zimo.

Demokratidag 2005

PIŠE: SELMA KAMBEROVIĆ

Nagrada za demokratsku inicijativu pripala

Savezu za psihički oboljeleu Emmaboda komuni

Konferencija je održana 19. januara u Stockholmu a pokrovitelji su bili: Dagens Samhälle, Svenska Kommun-

förbundet i Landstingsförbundet. Diskuto-vala su se pitanja kao što su: na koji način funkcioniše demokratija u našem društvu, šta čovjek kao pojedinac može učiniti da poboljša svoje učešće u demokratskim procesima, kako povećati povjerenje u one koje biramo da nas predstavljaju, kako povećati broj žena, mladih i useljenika u političkim strukturama, te na kraju sveo-buhvatna diskusija o tome kako useljenici (političari koji imaju strano porijeklo) doživljavaju svoj angažman. Na kraju, u završnom svečanom dijelu konferencije, dodijeljena je Nagrada za najbolju de-mokratsku inicijativu u 2004. godini.

Obzirom da naša organizacija predsta-vlja jednu veliku grupu useljenika i među našim članovima ima izabranih pred-stavnika u političkim sferama interesantno je prokomentarisati urađeni raport: Dekor ili stvarno učešće.

Raport je rađen na osnovu razgovora sa grupom od 50 politički izabranih pred-stavnika koji su rođeni izvan Švedske. Grupa koja je prezentirala raport, izrazila je zabrinutost dobivenim podacima koji govore o mnogobrojnim preprekama na koje ovi ljudi nailaze.

Raport definiše tri grupe sa kojima se iza-brani političari stranog porijekla susreću u Švedskoj:

1. Zatvorena grupa u kojoj se prepreke za ulazak i pripadnost grupi uočavaju već pri prvom kontaktu, tako da na tome ug-lavnom i ostaje.

2. Licemjerna grupa u kojoj prepreke za ulazak u grupu postoje pri prvom kon-taktu ali također i u svim drugim kontek-stima, na sastancima odbora ili zasjedanja skupštine.

3. Socijalizirana grupa u kojoj prepreke

Den nya kvinnoföreningen Respekt grun-dades i Karlskrona den 5 februari 2005. Redan aktiva sektioner är gympa, mod-ern dans, litteratur och promenad.


izostaju samo u slučaju da svi nauče važeća pravila igre i ponašaju se identično kao i ostali u grupi.

Da bi se novoizabranim otežalo aktivno učestvovanje u svim procesima koriste se sljedeće tehnike:

• Neprimjećivanje ili totalno ignorisanje pojedinca;

• Ismijavanje zbog akcenta koji stranci imaju kada govore švedski ili poteškoća da se korektno izraze u duhu švedskog jezika;

• Nedavanje aktuelnih informacija, ili saopštavanje u užim krugovima itd.

Konkretni prijedlozi za poboljšanje situacije sažeti su u sljedećem:

• Obrazovati sve novoizabrane;• Dozvoliti neformalnije diskusije na

sastancima;• Napraviti plan o ravnopravnosti;• Sačiniti plan kako se boriti protiv ra-

sizma i diskriminacije;• Političke akte sažimati i na laganom

švedskom.Nagrada za demokratsku inicijativu

pripala je ove godine Savezu za psihički oboljele u Emmaboda komuni.

Motivacija za dodjelu nagrade bila je da je taj savez uspio u velikoj mjeri uticati na vrstu i način pomoći koju psihički bolesni-ci mogu dobiti u društvu. Nagradu u ime saveza primio je John de Bie, predsjednik saveza.

Demokratidagen 2005 är ett sa-marrangemang av Sveriges Kom-

muner och Landsting och tidningen Dagens Samhälle.

Anna Lindström och Elisabet Edfast-Ljungberg från Sveriges Kommuner och Landsting redovisade rapporten Dekor eller deltagande som handlar om hur förtroendevalda med utländsk bakgr-und upplever sina uppdrag. Det här är första gången som en undersökning tittat på hur förtroendevalda som är utrikes födda upplever sin situation.

Resultaten pekar på att förhålln-ingssätt och strukturer inte stödjer ett aktivt deltagande utan snarare exklu-derar utrikes födda. Det handlar om en strukturell diskriminering som leder till ett demokratiproblem. För att det ska kunna ske en förändring krävs att problemet erkänns och att det finns en vilja att göra något åt det.

Johan de Bie, RSMH Emmaboda, tilldelades Årets demokratiinitiativ 2004 för hans arbete med att öka psykiskt sjukas inflytande. Hans arbete har bland annat skett genom att personal från kommun och landsting har utbil-dats av brukarna själva.

Udruženje inicijative i projekata

PIŠE: MUHAREM SITNICA-SIĆA

Umjetnici u Stockholmu osnovali Ex Ponto

Konačno se i to dogodilo, bez pompe i fanfara, spontano, iz iskonske želje i duhovne potrebe za kulturnim

blagom našeg podneblja i kulturom ovog prostora u kom živimo da zajedno, na istom mjestu, progovorimo u raznim oblicima i na više jezika, a ponajviše jezikom kulturnog bogatstva koje nas spaja i još više zbližava. I tako je nastalo Višekulturalno umjetničko udruženje Ex Ponto.

IDEJNI POKRETAČ je Ahmo Vržalica, novinar, a INICIJATIVNI ODBOR u sas-tavu: Ljiljana Laks-Pregl, Zlatko Feliks Pregl, Besima Skopljak, Kjell Sköld, Arne Jansson, Sabahudin Bahtijaragić-Cober, Muhamed Tufekčić-Tufe, Seima Višić, Miodrag Stankovski, Ahmed Bešić, Alek-sandar Đorđević, Meho Baraković, Miro-slav Hrkač, Muhamed Ćejvan-Aki, Rašid Durić, Redžep Jahić, Đeđo Kozaragić, Mu-harem Sitnica, Zoran Mamković, Alek-sandar i Elena Neström.

Udruženje je registrovano 22. februara 2005. u Stockholmu sa slijedećim koncep-tom djelovanja: to je udruženje inicijative i projekata, svi projekti bivaju predloženi od svakog člana, te se njime informišu svi članovi udruženja. Oni koje interesuje ponuđeni projekat od pojedinca, udružuju se u Radnu grupu koja teži ka realizaciji projekta kao svog. Udruženje je tu da koor-dinira i potpomaže njihovu inicijativu, novčano i koordinacijom. Ove aktivnosti i pripreme predloženih projekata odvijaju se bez sastanaka, a sva potrebna informatika razmjenjuje se putem Interneta.

Udruženje nema nacionalne, vjerske, administrativno-državne, niti neke druge granice, a pristup udruženju je dostupan svim onima koji se bave umjetnošću ili su joj svojom djelatnošću bliski, u cijelom svi-jetu.

U PRVI UPRAVNI ODBOR su izabrani dr. Ljiljana Laks-Pregl (predsjednik), Ahmo Vržalica (sekretar), Besima Skopljak (bla-gajnik), Kjell Sköld (revizor), Arne Jansson, Zlatko Feliks Pregl, Ahmed Bešić i Aleksan-dar Đorđević.

Udruženje Ex Ponto u ovom trenutku ima 22 člana, a neki od njih učestvovali su u prvom kulturnom programu 6. marta 2005. povodom obilježavanja međunarodnog

Dana žena, a u suradnji sa udruženjem IOGT-NTO Žena Stockholm.

U okviru programa nastupila je članica njihovog udruženja Ana Aljinović koja je pročitala pjesmu Enise Popović-Čengić.

U uvodnom izlaganju predsjednica ud-ruženja Ex Ponto, Ljiljana Laks-Pregl, govo-rila je o pripremljenom programu, dok je Zlatko F. Pregl govorio o ideji i konceptu rada samog Udruženja. Oba izlaganja su si-multano prevođena na švedski jezik.

Zatim je izveden bogat kulturno-um-jetnički program: video-baletski prilog ko-jeg je uradio ZFP, sa muzičkom podlogom profesora muzike Jilmasa Sačića; Kjell Sköld, reditelj i glumac, je na švedskom govorio Sidranovu pjesmu Zašto tone Venecija, švedska glumica Maria Shal je na švedskom jeziku otpjevala kabaretsku pjesmu Pjevam na kiši; glumac Sabahu-din Bahtijaragić-Cober je govorio svoju pjesmu Žena; Zoran Mamković je uz pratnju gitare otpjevao kompoziciju Erica Claptona Tears in Heaven (Suze u raju) na engleskom jeziku; Zlatko Feliks Pregl je govorio pjesmu Pere Zubca Mostarske kiše; Fata Manđuka je održala predavanje o bolesti kostiju.

Sigurno da je ovo tek početak i da će kulturnih programa tek biti na obostrano zadovoljstvo švedske i bosanske publike i poklonika kulture i umjetnosti.

Den 22 februari 2005 grundades i Stock-holm Mångkulturell konstförening Ex Ponto – för alla konstnärer i världen, utan gränser.

Ljilj

ana

Laks

-Pre

gl, f

oto:

Muh

arem

Sitn

ica-

Sića


Putovanja u BiHpostaju tradicija

PIŠE: ZEKIJA ZEMBO

46 žena i omladinki iz naših udruženja isekcija u Švedskoj i Norveškoj putovalo za BiH.Humanitarna pomoć lično uručena u Banja Luku i u manjem obimu u Sarajevo.


I ove godine je BiH Savez žena, u periodu od 8. do 28. marta, uspješno organi-zovao grupno putovanje u domovinu, sa

ciljem da se posjete organizacije sa kojima se sarađuje, te lično uruči humanitarna pomoć. Putovalo je 46 osoba iz udruženja i sekcija sirom Švedske i Norveške.

Putna agencija ZEBA Tours Sarajevo je prihvatala putnike iz svih krajeva Švedske, vodeći računa o broju putnika i količini humanitarne pomoći koja je prikupljena. Najveću količinu pomoći je prikupila regija Istok, tačnije udruženje Žena 200 u Mön-steråsu, Zekija Zembo i Solbritt Carlsson. Pomoć se sastojala od:

• 8 paketa pelena i podmetača za starije osobe dobiveno od Fikrete Sarač iz Kal-mara;

• 2 velike vreće dječije garderobe od Crvenog krsta, tj. predsjednice Birgitte Bäckman u Mönsteråsu.

• rulatora, 2 pokretnih WC-a, dodatka za WC sa ručkama, 5 štapova za starije, od Staračkog doma Allégården u Mönsteråsu.

• aparata za astmatičare sa popratnim lijekovima od Suejle Kovačević-Hamza iz Mönsteråsa.

• velike kutije lijekova (za zakrečenje kostiju, živce, astmu, srce, čir, probavu, kao i razne kreme i blagi sapuni za starije osobe).

Također je prikupljena novčana pomoć od ,000 SEK koja je podijeljena slijedećim organizacijama:

• 2,000:- za MDD Merhamet Banja Luka

za javnu kuhinju od Kyrkliga syföreningen, Mönsterås församling.

• 2,000:- za MDD Merhamet Banja Luka za javnu kuhinju od Forsa syföreningen, Mönsterås församling.

• 2,000:- za MDD Merhamet Banja Luka za javnu kuhinju od Hyresgästförening Åsevad, Mönsterås.

• 3,000:- za MDD Merhamet Banja Luka za ambulantu od Mönsterås församlinga.

• 2,000:- za Zavod za rehabilitaciju dr. Miroslav Zotović Banja Luka, za hendikepi-ranu djecu, od Lions Mönsterås.

Bilo je dosta napora da se to sve prikupi, ponese i razdijeli, ali je sve zaboravljeno na-kon toplih riječi zahvale i priznanja od onih kojima je pomoć uručena.

Posebnu dobrodošlicu je pripremio per-sonal Zavoda za rehabilitaciju dr. Miroslav Zotović u Trapistima, Banja Luka, gdje je načelnica odjeljenja dr. Papić pokazala bol-nicu i upoznala sa personalom koji radi sa hendikepiranom djecom. Zadovoljstvo je bilo obostrano i uz veliku zahvalnost na svemu, domaćini su poželjeli da se ponovo sretnemo. Naglasili su da smo uvijek dobro-došli, sa poklonima ili bez njih.

Humanitarna pomoć je također uručena i SOS Dječijem selu u Sarajevu, te 2-godišnjoj djevojčici Anđelki Stjepanović,

Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriks-förbund har, från 18 till 28 mars, anord-nat för andra gången en studieresa till Bosnien för 46 kvinnor och tjejer från Sverige och Norge.

Humanitär hjälp överlämnat i Banja Luka och en mindre del i Sarajevo. Des-sa resor har nu blivit en tradition.

oboljeloj od cerebralne paralize, epilepsije. Pomoć je poslana od dr. Dženane Zorlak i Enne Jamakosmanović.

Dana 24. marta, počašćeni od naše putničke agencije Zeba tours, krenuli smo na nezaboravno putovanje iz Sarajeva za Mostar, Počitelj, Neum i Dubrovnik, sa ciljem da pokažemo našim švedskim pri-jateljima, a i sami da ponovo doživimo lje-potu naše domovine. Čudno kako smo sve gledali drugim očima i kako smo cijenili te ljepote više nego ikada. Naši švedski pri-jatelji su se divili, a mnogima od nas, koji su davne 992. morali napustiti zemlju, ljubav prema Bosni se još više pojačala.

U povratku smo posjetili Blagaj, izvor rijeke Bune. Bili smo opijeni blještavilom plahovite rijeke koja huči svojim prirodnim tonovima u misterioznom okruženju. At-mosfera je bila neopisiva.

Nakon deset nezaboravnih dana, sa bo-sanskom pjesmom i bosanskim duhom, sa lijepim raspoloženjem čitavim putem, vratili smo se u stvarnost, noseći lijepe us-pomene.

– Kako je, na zadovoljstvo svih putnika, putovanje bilo uspješno, učinićemo sve da se ponovi i slijedeće godine, te da se pretvo-ri u tradiciju, rekla nam je Selma Borovac, predsjednica Saveza.

– Mi, same članice Saveza, smo organi-zatori puta i same smo se potrudile da nam bude ugodno, ali i korisno. Vidjeli smo da hoćemo i možemo i naravno da ćemo nas-taviti.


Internacionalni projekat koji nosi naziv Bosna Quilts imao je svoju prezentaciju i u Göteborgu. Naime, u Galeriji Konstepi-

demin (koja se nalazi u ulici Konstepidemins väg 6) u subotu, 9. aprila 2005., otvorena je izložba, po mnogo čemu neobična.

Zapravo, izloženo je ukupno 9 radova, uslovno rečeno ’umjetničkih djela’ od plat-na. Radi se, o ’slikama’ koje nastaju spaja-njem većih ili manjih raznobojnih i nijan-siranih, posebnih platnenih komada, koji potom bivaju na poseban način objedinjeni i proštepani jednobojnim koncem, tako da se dobije likovno umjetničko djelo (us-lovno, samo tako bi se ono moglo nazvati prekrivačem). Ipak, to je ponajprije ’slika’ kojom se zidna površina ukrašava i ople-menjuje. Ona (ova ’slika’) u znatnoj mjeri podsjeća na ono nešto što se zove bosanska tkana serdžada, koja se i u Bosni počesto stavljala iz sećije na zid (ili kreveta) i na taj način ukrašavala prostor dajući mu toplinu i bajkovitost.

A, sve je, zapravo, počelo onoga trenutka (godine 993.) kada je slikarka i izlagač Lu-cia Feinig-Giesinger, iz grada Vorarlberg u Austriji, okupila grupu žena i otvorila nešto kao ’školu’ kako bi ih obučila da rade nešto korisno i zarađuju sredstva za život (novac) vlastitim radom. Bilo je to vrijeme oružane agresije na državu Bosnu i Hercegovinu i kada je sve razarano, kako bosanska poro-dica, tako i ljudska duša. U toj grupi ’đaka’ se našla i Safira Hošo iz Goražda, koja se na-

kon izvjesnog vremena vratila u Goražde. Po povratku u grad na Drini, Safira je saku-pila grupu zainteresovanih žena u Goraždu, obučila ih ’stvaranju slika’ od tekstila i sada vrši prezentaciju njihovih ’umjetničkih djela’ i njihovu prodaju.

Dvije Šveđanke: Marianne Erikson i slikarka Berit Jonsvik su domaćini ove neobične izložbe koja će biti otvorena od 9. do 24. aprila, i naravno može se razgledati i trgovati, jer je izložba prodajnog karaktera.

Za vrijeme prezentacije i otvaranja ove izložbe nastupio je hor sekcije žena koja nosi ime Fatima Gunić iz Göteborga, na čelu sa predsjednicom Fatimom Kovačić, koje su se predstavile sa dva recitala a za-tim otpjevale, ono što bi se reklo ’po mera-ku’, nekoliko sevdalinki uz pratnju pjevača i harmonikaša Suada Mehinovića.

Takođe, u sklopu programa otvaranja izložbe, nastupio je švedsko-bosanski knji-ževnik i novinar Meho Baraković, koji se predstavio sa nekoliko pjesama iz svoje najnovije knjige stihova Stockholm iznutra i druge pjesme koja je dvojezična (švedsko-bosanska) i do kraja aprila će biti objavljena u Tuzli. Barakovićeve stihove na švedskom

Bosna Quiltsu Göteborgu

PIŠU: MEHO BARAKOVIĆ IVAHIDA MEHINOVIĆ

Izložba ’umjetničkih slika’ od tekstila koje je osmislilaLucia Feinig-Giesinger a izra-dila grupa žena iz Goražda

jeziku je govorila Vahida Mehinović, kon-takt osoba za švedske organizacije u BiH Savezu žena u Švedskoj. Vahida je prisutne pozdravila ispred BHSŽ, u nekoliko rečenica predstavila Savez žena i izrazila zadovoljstvo da su putem ovog projekta naše zemljakinje u Goraždu dobile mogućnost da se iskažu, a istovremeno i nešto i zarade.

Uvidom u afišu izložbe, saznaje se da su se na ovoj izložbi našli radovi, ’slike’, slijedećih autora, žena iz Goražda: Vesne Malokos, Ćamile Sudić i Hedije Kazagić, Sade Srne i Elme Ušanović, Emine Hošo, Sabine Dolo, Safire Hošo, Mirze Kožo, Munire Karo, Mirze Mašić i Ševale Hadžimešić.

Najjeftinija ’slika’ dimenzija 67 x 22 cm košta 6,400 kruna, kako stoji u afiši, a najskuplja je ona dimenzija 93 x 29 cm i njena cijena je 5,400 kruna. I pored opšteg utiska da su cijene izloženih radova previ-soke, i pored toga što se radi o unikatnim radovima ipak je već prvog dana, i u toku samog otvaranja izložbe, prodat jedan rad. Za mnoge, ipak, ’ljepota’ nije skupa i važno je samo da je što više ima – i u prohladnom, aprilskom Göteborgu.

Neka ljepote – ima!

Marianne Erikson, Vahida Mehinović, Fatima Kovačić i Lucia Feinig-Giesinger

Den österrikiska konstnären Lucia Feinig-Giesinger startade projektet Bosna Quilts bland bosniska kvinnor i flyktinglägret Galina i Österrike 1993. Lucia gör skisser och väljer färger, och de bosniska kvin-norna syr ihop tygerna.

Utställningen Bosna Quilts ägde rum 8-24 april på Konstepidemin i Göteborg.

Se också www.bosnaquilt.at

Hor sekcije žena Fatima Gunić iz Göteborga uz pratnju Suada Mehinovića


KUD Osman Džafićna gostovanju

u Švedskoj

PIŠE: SENADA BEŠIĆ

Tokom mjeseca aprila je nekoliko gra-dova u Švedskoj bilo domaćin KUD Osman Džafić iz Prijedora. Ovo

kulturno-umjetničko društvo je posjetilo Norrköping, Värnamo, Jönköping, Skövde i Växjö.

Nastupi ovoga društva bili su prilika da se u ovim gradovima okupe građani iz Bosne i Hercegovine koji se nalaze u Švedskoj i da kroz pjesmu, igru i druženje osjete duh svoje domovine.

KUD Osman Džafić je osnovano 97. go-dine i nosi ime narodnog heroja iz II svjet-skog rata Osmana Džafića. U periodu do 992. godine ovo je društvo okupljalo 250-300 članova koji su svojim programom nastupali na međunarodnim festivalima folklornog stvaralaštva širom Evrope. Iz-bijanjem agresije na BiH ovo je društvo doživjelo istu sudbinu kao i Bošnjaci na ovom području. Prostorije su bile uzurpi-rane, članovi protjerani, oprema i narodne nošnje su bili pokradeni.

Od 2000. godine je počeo povratak pre-dratnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva i uz veliki angažman jednog broja aktivista pokrenuta je inicijativa da se preuzmu pro-storije, a zatim da se pokuša okupiti potre-ban kadar i da se društvo aktivira.

Danas je u društvu aktivno 50 članova koji su organizovani u ansamblu narodnih pjesama i igara, ženskom horu, plesnoj, likovnoj i ekološkoj sekciji. U 2003. godini je društvo održalo 6 koncerata a u 2004. je za devet mjeseci održano 25 uspješnih koncerata od čega su sedam bila gostova-nja u Italiji.

Pored velikog broja entuzijasta ovo se

društvo susreće sa nizom problema, prije svega ekonomskih. Veliku pomoć ovo društvo dobiva od udruženja žena iz Donje Puharske koje šije nošnje i aktivno pomaže ovo društvo.

Iako je ovo društvo okupilo veliki broja Bošnjaka i ostalih nacionalnosti iz BiH koji se nalaze u Švedskoj mora se istaći da je boravak KUD Osman Džafić u Värnamu bio izuzetno atraktivan za sve. U Värnamu i okolnim mjestima nalazi se veliki broj građana sa opštine Prijedor koji su 6. i 7. aprila otvorili svoje domove i svoja srca posjetiocima iz Prijedora. Na samom go-stovanju u Gröndal skoli okupilo se preko 400 posjetioca među kojima su bili pred-stavnici Islamske vjerske zajednice, fudbal-skog kluba Ljiljan, bosanskog udruženja i udruženja žena u Värnamu. Oni su da-

rovali ovo društvo prigodnim novčanim iznosima. Bilo je to veče kada se mislilo samo na domovinu i kada su zaboravljene sve nesuglasice koje postoje između raznih udruženja. Osjećalo se u zraku koliko je bosanski narod željan druženja i kako nam je malo pjesme, naše bosansko kolo i sevdalinka dovoljno da se uhvatimo za ruke i budemo sretni.

Mora se pomenuti da, iako je KUD Osman Džafić amatersko udruženje, svoj program izvode na visokom profesional-nom nivou.

U još uvijek hladnim proljetnim danima grijalo nas je sunce naše domovine koje su sa sobom donijeli članovi KUD Osman Džafić iz Prijedora. Trenuci rastanka pro-tekli su u suzama, smijehu, razmjenama adresa, telefonskih brojeva. ”Dolazite na

Društvo entuzijasta

Narod željan druženja

Suze na rastanku


ljeto”, ”Moramo se vidjeti”, ”Dođite u naše prostorije”, ”Hvala vam na svemu” je samo dio koji su mogao čuti od sakupljenih koji su se rastajali.

Nadamo se da je ovo društvo zadovoljno posjetom u Švedskoj i da se sakupljena sred-stva mogu iskoristiti za najneophodnije. Mi koji živimo ovdje smo više nego presretni. Naša su srca puna i zadovoljstvo je bilo po-kazati mladoj generaciji koje kulturno bo-gatstvo se gaji u našoj domovini.

U Värnamu je 9. aprila ove godine odr-žana Skupština udruženja žena Vär-

namo – Žena 999. Na Skupštini, kojoj je prisustvovao veliki broj članova, usvojen je niz važnih dokumenata. Podnijet je i usvojen Izvještaj o radu udruženja, kao i Finansijski izvještaj udruženja za proteklu godinu. Za ovu je godinu podnesen Plan rada koji je, kao i predhodni, izuzetno bo-gat po sadržaju.

Pošto je Skupština u Värnamu imala izborni karakter izvršeno je niz izmjena u Izvršnom odboru kao i izbor nove pred-sjednice udruženja žena. Hajra Sačić, koja je aktivan član udruženja od osnivanja, izabrana je za predsjednika udruženja. Dosadašnja predsjednica Ismeta Šeremet izabrana je za kontakt osobu u udruženju i Izvršnom odboru.

Značajna pitanja koja su diskutovana na Skupštini u Värnamu bio je doček kul-turno-umjetničkog društva Osman Džafić

iz Prijedora, zatim dolazak udruženja žena iz Osla, koji je planiran za kraj maja, i hu-manitarne aktivnosti.

Poslije radnog dijela sastanak je nas-tavljan u ugodnoj atmosferi kroz šalu i druženje. (S. Bešić)

Hajra Sačić

I tisdags kväll gav folkdansgruppen Os-man Dzafic en fartfylld och färgsprakan-de föreställning i Eriksdalskolans aula.

Gruppen, som kommer från Prijedor i Bos-nien och Hercegovina, bjöd på en konsert fylld med folkdans, sång och musik.

En kör hade en framtrådande roll un-der föreställningen, och gruppens dansare hade fantastiskt vackra folkdräkter då de framförde en fartfylld dans.

– Vi är 50 personer i gruppen och detta är första gången som vi besöker Sverige. Vi är här mellan den 0 och 2 april och gör under den tiden fem framträdanden, säger Sead Suljanovic som är gruppens ledare.

Osman Dzafic bildades redan 97 men under kriget i det forna Jugoslavien låg verksamheten nere för att sedan återupptas när kriget var slut.

Arrangörer av föreställningen i Eriksdal-skolans aula var Kulturföreningen Behar tillsammans med Bosnien och Hercegovi-nas kvinnoriksförbund, Studieförbundet NBV samt Våra Gårdar. (Skövde Nyheter, 2005-04-5, s. 6)

nova predsjednica udruženja žena u Värnamu

Fartfylldfolkdans, sång och

musik med Osman Dzafic

AV: ROLF LARSSON

Arif Dizdarević i bh. udruženje Bosna i Hercegovina – sekcija Prijedorčana u Nor-rköpingu su pokrenuli aktivnosti u vezi švedske turneje KUD Osman Džafić.

U organizaciju su se uključila i udru-ženja Sarajevo Jönköping, Žena ’99 Värnamo, Behar Skövde i Ljiljan Växjö, a zatim je upućen poziv KUD-u Osman Džafić.

BiH Savez žena u Švedskoj je bio jedan od donatora ove turneje.

Alija Ganić (lijevo) je bio veoma uspješan

konferansje tokom švedske turneje

KUD Osman Džafić. Posebno je bio dirljiv

njegov susret sa Hajrudinom-Hajri-

com Zukanovićem, harmonikašem i dugogodišnjim

sekretarom i vođom orkestra KUD Osman

Džafić, koji od 1992. živi u Švedskoj.

Foto: Rolf Larsson

BiH dani kultureKopenhagen 2005.Izvanredna prezentacija bh. kulture i turizma

Na osnovi saznanja do kojih su došli putem dnevnih aktivnosti sa našim građanima i jedne an-

kete provedene od strane Bosanskog kul-turnog centra (BKC) u Kopenhagenu, bh. udruženja i organizacije koje djeluju u Kopenhagenu i okolini su odlučili da organizuju manifestaciju pod nazivom Bosanskohercegovački kulturni dani, Ko-penhagen 2005. Pri tome su dobili punu podršku Ambasade BiH koja je, takođe, pomogla i u kontaktima sa poznatim bh. ličnostima iz svijeta muzike i filma.

Na ovoj manifestaciji, koja je trajala od . marta do 23. aprila 2005., posjetioci su imali priliku da prisustvuju mnogim kulturnim događajima kao što su: izložba slika, književno veče, veče filma, teatra i televizije, pjesme i plesovi naroda BiH, koncerti narodne i zabavne muzike, prezentacija bh. kulinarstva, izložba ručnih radova, prezentacija turizma Bosne i Her-cegovine, izložba dječijih crteža i ostalo.

Ovdje ćemo navesti samo neka od imena kao što su: Hasija Borić, Bahrija Mujakić, Muhamed Ćejvan-Aki, Biljana Žakula, Meša Bajrić, Enes Mundžić i os-tali.

Posebnu pažnju i veliki broj posjeti-laca je privukla prezentacija bh. turizma (8. aprila). Uvodnu riječ su održali g. Sead Maslo, ambasador BiH u Danskoj, i Murat Ćorić, predsjednik Gradskog vijeća Mo-

stara. Prezentacija je priređena u saradnji Ambasade BiH u Danskoj, BKC i Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanjskog kan-tona. Prisustvovalo je i više uglednih gostiju iz BiH, Danske i drugih skandinavskih ze-malja.

Članice BKC Kopenhagen, koje takođe djeluju i pri BiH Savezu žena u Švedskoj, su od 2. do 4. aprila veoma uspješno prezen-tirale bh. kulinarstvo i ručne radove.

BiH Savez žena u Švedskoj se uključio i kao donator ove manifestacije.

Detaljnije: www.dankubih.dk

18

Musaik

Dana 7. aprila Grad Helsingborg je u Koncertnoj dvorani u Helsing-borgu organizovao jednodnevni

aranžman, gdje su se svojom kulturom i tradicijom predstavili zajedno švedska udruženja i drugi narodi koji žive u Hels-ingborgu.

U interesantnom i raznolikom spletu ig-ara, pjesme, poezije i izložbe, predstavili su se između ostalih Samiska kulturförening, Poesisällskap, Folkdansensvänner Hels-ingborg, Kurdiska kulturhuset, Kroatiska, Makedonska och Rinia ungdomsförening.

Kao i do sada, društvo BH Žena 2000 Helsingborg se predstavilo izložbom bo-sanskih rukotvorina, staro i novo na istom prostoru.

Slike Enise Grozdanić su privukle poseb-nu pažnju naših domaćina.

Interesantna je bila prezentacija Turi-stička ponuda BiH. Film o ljepotama BiH je prikazivan cijelo vrijeme: stari gradovi, rijeke, mostovi, planine, jezera, more…

Djevojke Amna i Mela u ulozi ”domaćica” u lijepim bosanskim nošnjama su najavile program i pomagale prisutnim gostima. I one su bile dio ljepote sa podneblja BiH.

Aplauze i divljenje su izazvali ”mali muzičari” Renato i Deni Dragić, te Denis M. koji su svirali na sintisajzeru i saksofonu. Svoj nastup su završili pjesmom Sarajevo ljubavi moja.

Kao i uvijek izazvali su masu suza kod prisutnih gledalaca, a organizatori odali pri-znanje našem udruženju BH Žena 2000 na angažovanju i dobroj prezentaciji. (S.B.)

Multikulturalni aranžmanuz muziku i ples

KALMAR I OKOLINA: . Agančić Sanela, 50 kr 2. Alekić Mirsad, 00 kr 3. Aličković Senka, 20 kr 4. Alić Amir, 00 kr 5. Alić Ernad, 00 kr 6. Alidžanović Amila, 50 kr 7. Alidžanović Enisa, 40 kr 8. Ališić Silvana, 50 kr 9. Arnautović Jasminko, 50 kr0. Bajraktarević Nermin, 00 kr. Bajramović Enesa, 20 kr2. Bećirović Emir i Senada, 00 kr3. Begović Namko, 00 kr4. Beharić Jasmin, 00 kr5. Beharić Jasmina, 00 kr6. Beharić Mirsada, 00 kr7. Beharić Mujo, 00 kr8. Behlulović Branka, 50 kr9. Bundić Hasnija, 50 kr20. Burić Fadil, 00 kr2. Curkić Almir, 00 kr22. Delić Ismeta, 20 kr23. Delkić Dina, 50 kr24. Dika i Rasima, 00 kr25. Drinčić Edin, 40 kr26. Fazlinović Senida, 50 kr27. Filović Reuf i Sabiha, 00 kr28. Gozić Jusuf i Božana, 00 kr29. Habul Emir, 00 kr30. Habul Zlata, 00 kr3. Hadžalić Adnan i Ruža, 00 kr32. Hadžialić Mesudija, 50 kr33. Hadžiselimović Belma, 50 kr34. Hajić Halid, 00 kr35. Halili Denisa, 30 kr36. Hatić Fikret i Amira, 00 kr37. Hodžić Ferid, 00 kr38. Hodžić Hasan i Rahima, 00 kr

39. Hodžić Jasmin i Merima, 00 kr40. Hodžić Saida, 40 kr4. Huseinović Šaha, 50 kr42. Ikanović Hatemina, 00 kr43. Ikanović Jasmina, 00 kr44. Imamović Elvira, 00 kr45. Imamović Emira, 00 kr46. Jakupović Mustafa i Edina, 00 kr47. Jašarević Fatima, 20 kr48. Jašarević Sanel, 40 kr49. Jusić Amir i Sanela, 00 kr50. Kadić Samir, 00 kr5. Kadrić Vedrana, 40 kr52. Kaharević Suad i Sabina, 00 kr53. Karamehmedović Alan, 20 kr54. Karamehmedović Senad i Alina, 00 kr55. Kljajić Aida, 50 kr56. Kubašić Ajša, 20 kr57. Kuduzović Fuad i Nura, 00 kr58. Lakić Senada, 50 kr59. Lelić Elvisa, 00 kr60. Lelić Kemal, 00 kr6. Lelić Mila, 00 kr62. Lelić Muhamed i Jasminka, 00 kr63. Lelić Sevleta, 00 kr64. Marković Gordana, 50 kr65. Mašić Edin i Minka, 00 kr66. Mašić Senada, 50 kr67. Medić Jasminka, 00 kr68. Meheti Martin, 20 kr69. Mehmedović Senad i Nermina, 00 kr70. Mujić Nisvet i Sabiha, 00 kr7. Mutilović Jasmin Mubera, 00 kr72. Nadarević Ramo, 50 kr73. Nadarević Sabina, 50 kr74. Obradovac Ajiša, 00 kr75. Obradovac Faruk i Nada, 200 kr76. Okanović Sabina, 50 kr77. Okanović Sedžida, 50 kr78. Omić Sadik, 00 kr79. Perić Jasmin i Lejla, 00 kr80. Perić Jasna, 00 kr8. Perić Sanel, 00 kr82. Petrović Mirsada, 00 kr83. Picar Mersad, 20 kr84. Samardžić Suad i Amira, 00 kr85. Sandžaka Vahida, 00 kr86. Sarač Fikreta, 00 kr87. Sejdić Zelkida, 00 kr

88. Sejdin Ibrahim i Amela, 200 kr 89. Senada, Ismeta, 20 kr 90. Sipić Hata, 20 kr 9. Sjanić Suzana, 00 kr 92. Smajić Irman, 00 kr 93. Smajlović Mesud, 00 kr 94. Suljić Džemila, 30 kr 95. Šefket, 20 kr 96. Šerifović Amila, 50 kr 97. Šuškić Amar, 00 kr 98. Talić Amila, 00 kr 99. Tatarević Fehim, 00 kr00. Tatarević Muhamed i Amira, 00 kr0. Tatarević Šefka, 00 kr02. Trčić Sabiha, 20 kr03. Tuzlo Fatima, 50 kr04. Vehabović Semira, 40 kr05. Vrbanjac Ernad i Merisa, 00 kr06. Vrbanjac Ismet, 00 kr07. Vrebac Dario, 00 kr08. Vučkić Mina i Fata, 50 kr09. Vučkić Senad i Ferisa, 00 kr0. Vuković Dušanka, 80 kr. Zubanović Milada, 40 kr2. Zubanović Samir i Almir, 00 kr

Dobrovoljnim prilogom je prikupljeno 8,860 kr, a prodajom lutrija 2,840 kr. Sveu-kupno: ,700 kr.

TINGSRYD: . Alagić Ismeta, 500 kr 2. Alagić Sulja, 50 kr 3. Bećirević Elmedin, 00 kr 4. Bajrić Fadil, 00 kr 5. Bajrić Hida, 00 kr 6. Bukvić Ajša, 200 kr 7. Čaić Ramiza, 00 kr 8. Čatak Edin, 00 kr 9. Dizdarević Merzuk, 200 kr0. Fajković Kasim, ,000 kr. Fajković Ervin, 50 euro2. Gerzić Enes, 00 kr3. Hadić Jasmin, 00 kr4. Hadić Eso, 20 kr5. Ismajlovski Kamber, 00 kr6. Ibričić Sejo, 50 kr7. Karaga Ishak, 500 kr8. Karaga Muharem, 200 kr9. Karaga Sadin, 200 kr20. Karajković Emso, 00 kr2. Mujanović Agan, 00 kr22. Nezirević Hamid, 00 kr23. Osmanbašić Enes, 300 kr24. Osmanbašić Mirso 00 kr25. Osmanbašić Senad, 00 kr26. Omer Ćajko, 00 kr27. Omer Mehdija, 00 kr28. Ramić Velida, 00 kr29. Raković Nijaz, 500 kr30. Raković Mehmed, 200 kr3. Raković Merima, 200 kr32. Sedić Midho, 500 kr

Ukupno: 6,920 kr

Humanitarnanovčana pomoćza 14-godišnju Anelu Fajković iz Dubrave kod Bosanske Gradiške koja boluje od akutne leukemije

Na kulturno-zabavnoj večeri u Kal-maru 25.9.2004. je od dobrovoljnih priloga prikupljeno 8,860 kr i od pro-

daje lutrija 2,840 kr. U akciji su učestvovali naši građani koji žive u Kalmaru i okolini Kalmara. Zatim je u Tingsrydu prikupljeno još 6,920 kr.

Svu prikupljenu novčanu pomoć je lično uručio Nijaz Raković iz Tingsryda.

PIŠE: JASNA PERIĆ



Čvrsto zategnuta duga kosa u bogati rep pristaje svim tipo-vima kose, a posebno je dobar za gustu kosu. Jedan pramen se odvaja i njime omota rep.

Retro prije svegaLJEPOTA: KOSA

Šta je trend a što nije, najteže je odlučiti kada je o kosi riječ. Nosi se i duga i kratka, kovrčava,

ravna, šišana stepenasto, sa šiškama ili bez, s ukosnicama ili bez njih… Pa ipak, samo jedan

ženski pogled je dovoljan da odmah prepo-zna je li frizura u modi ili nije…

Duga, vrlo kovrčava kosa je pravasuprotnost već neko vrijeme važećim modnim frizurama. Naravno, prvo je potreban minival, a zatim se oblikuje prstima da bi bila što bujnija.

Trend povratka u pedesete nije mimoišao ni frizure. Da biste napravili ovakvu frizuru, neophodno je imati poludugu kosu jednake dužine. Još dok je kosa mokra, valja je podijeli-ti stazom sa strane, pa uviti uvijačima srednje veličine. Kad se osuši, izgledaće prirodno valovita i zato je treba samo pročešljati prstima. Može i sme-đa, ali kosa obojena pepeljasto ili u nijansama zlatne će bolje pristajati ovoj frizuri.

U retro stilu, poput sufra-žetkinja, i ova poluduga frizura je jednake dužine s vrlo blagim uvojcima. Zbog kovrča koje padaju jedne na drugu kosa iz-gleda kao da je različite dužine, a to joj daje prirodnost.

Izuzetno kratke frizure ko-jima se želi naglasiti tip andro-gene, moćne i samosvjesne že-ne. Da bi se to postiglo, kosa se češlja od čela prema natrag i uz pomoć gela priljubi uz glavu. Očekivani učinak će izostati ako kosa nije znalački ošišana.

Kontrast: u gornjem dijelu glave kosa je čvrsto stegnuta i glatka, dok je donji dio repa razbarušen.

Stepenasto ošišana kosa se može svezati u labavi rep, s izvučenim slobodnim prame-novima oko lica.

Za opšte informacije o soci-jalnom osiguranju (npr. dječiji dodatak, stambeni dodatak i nadoknade za vrijeme bo-lovanja) na Vašem jeziku:

bosanski/hrvatski/srpski:0771-55 21 51

arapski: 0771-55 21 54perzijski: 0771-55 21 53španski: 0771-55 21 52

Umjesto starih pozivnih 0611-, uvedeni su novi brojevi tele-fona 0771-, za odgovarajuće jezike.

Projekat traje do 30. juna, a radi se na tome da se od EU

Jezički centardobije potpora za isti do kraja godine.

Vođa projekta Ewa Sand-eheim pokušava povezati više ustanova i preduzeća s projek-tom.

Språkcenter – flerspråkig kund-tjänst har nytt telefonnummer. Den som ringer de gamla 0611- numren kommer att mötas av en hänvisning till det nya num-ret 0771- på respektive språk.

Presskontakt:Henriette Johansson, informa-

tionsstrategtfn: 023-66 99 206

mobil: 070-388 92 06

VITAMIN B ILI TIAMIN. Neophodan je u procesu metabolizma šećera, kao i za funkcionisanje mišića i nervnog sistema. Nedostatak vita-mina B može izazvati bolest zvanu beri-beri, poremećaj apetita i pro-bavne smetnje (npr. začep), smanjiti pamćenje i izazvati nesanicu, klonu-lost i razdražljivost.

Smanjeni unos i povećana potre-ba za ovim vitaminom česta je kod osoba koje konzumiraju dosta alkohola. Ovaj vitamin se prirodno razgrađuje i ne zadržava se u tijelu, već se izlučuje mokraćom. Zato ga možete uzimati svakodnevno.

DNEVNA DOZA: , mgTRUDNICE: ,6 mg

VITAMIN B2 ILI RIBOFLAVIN. Pomaže u pretvaranju bjelančevina, masti i šećera u energiju. Važan je za rast i razvitak organa. Kao antioksidant štiti kožu, sluznice i oči. Nedostatak vitamina B2 očituje se oštećenjima i promjenama kože i sluznica, sušenjem i pucanjem usana te konjunktivitisom i keratitisom, zbog čega oči pojačano suze i smeta im svjetlo.

DNEVNA DOZA: ,3 mgTRUDNICE: ,8 mg

VITAMIN B ILI FOLNA KISELINA. Aktivno sudjeluje u stvaranju i ob-novi crvenih krvnih zrnaca, sluznice i nervnih ćelija. Kod žena koje puše i uzimaju kontracepcijsku pilulu, u trudnoći može nastupiti ozbiljan manjak ovog vitamina.

DNEVNA DOZA: 80 μg (mikrograma)

B-kompleks za um i tenZDRAVLJE

Vitamini B skupine su dragocjeni za zdravlje pod uslovomda ih uzimamo u odgovarajućim količinama


TRUDNICE: 400 μg

VITAMIN B6 ILI PIRIDOKSIN. Aktivi-ra sintezu serotonina, materije koja reguliše raspoloženje i osjećaj gladi. Sudjeluje i u metabolizmu magnezi-ja. Njegov nedostatak može izazvati brojne poteškoće: umor, mučninu, gubitak težine, seboreju kože, grčeve kod male djece, poremećaj rasta i slabokrvnost (anemiju).

DNEVNA DOZA: ,5 mgTRUDNICE: 2,2 mg

VITAMIN B2 ILI KOBOLAMIN. Odgovoran je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, ali i drugih ćelija i tki-va, a osobito za obnavljanje koštane srži. Važan je za kožu i rad nervnog sistema. Nedostatak ovog vitamina dovodi do smanjenja broja crvenih krvnih zrnaca, odnosno stanja koje se naziva perniciozna anemija te do neuroloških bolesti sa poremećajima hoda i vida.

DNEVNA DOZA: 2,0 μg

TRUDNICE: 2,6 μg

VITAMIN B3 ILI NIJACIN (nikotinska kiselina). Kao i B2, sudjeluje u meta-bolizmu bjelančevina, šećera i masti u organizmu. Pridonosi ”ćelijskom disanju” i važan je za prijenos nervnih podražaja. U vrlo velikim dozama pomaže u snižavanju povećanog kolesterola u krvi. Sprječava pelagru, bolest koja se očituje crvenilom i svrbežom kože. Manjak vitamina B3 očituje se umorom, ali je vrlo rije-dak. Najčešće nastupa kao posljedica dugotrajne vegetarijanske ishrane, alkoholizma i prevelikih doza nekih lijekova.

DNEVNA DOZA: 5 mgTRUDNICE: 20 mg

VITAMIN B8 ILI BIOTIN ublažava seboreju lica i vlasišta. Zajedno sa vitaminom B6 donekle usporava ispadanje kose te sprječava pucanje kose i noktiju. Nedostatak je rijedak, a uzrokuje kožne promjene i akne, upalu jezika, pucanje noktiju i kose, te rjeđe bol u mišićima i depresivna stanja. Vitamin B8 stvaraju u orga-nizmu i crijevne bakterije.

DNEVNA DOZA: 50-200 μgTRUDNICE: 300 μg

VITAMIN B5 ILI PANTOTENSKA KISELINA. Pridonosi stvaranju nekih hormona i možda pomaže kod nekih promjena kostiju i zglobova. Prema nekim istraživanjima, čini se da pomaže i u borbi protiv infekcija. Primjenjuje se u liječenju ispada-nja kose, ali uspjeh nije potvrđen, a neki smatraju da pomaže i u bržem zalječenju rana. Zbog relaksirajućeg učinka, može se takođe reći da ovaj vitamin donekle ublažava stres. Nedostatak je vrlo rijedak, jer se vi-tamin B5 nalazi u brojnim namirni-cama, a već postoji i u organizmu.

DNEVNA DOZA: 4 do 7 mgTRUDNICE: 0,3 mg

Za dobro pamćenje

Za lijepu kožu

Za zdravu krv

Za raspoloženje

Za obnovu tkiva

Za zdrav metabolizam

Za lijepu kosu

Za otpornost


15 recepata zaoporavak kože poslije zime

Zimske temperature, premalo prirodnog svjetla, suhi zrak za-tvorenih prostora… Koža je dosta trpila, vrijeme je za opora-

vak. Odgovarajuća ishrana i njega će joj brzo vratiti sjaj.

LJEPOTA I ZDRAVLJE

1Obilan doručak

2Vlažnost i zaštita

U proljeće se više nego ikad želimo riješiti suvišnih kilograma, ali to ne znači da je proljeće vrijeme gladovanja. Hladnoća i zimski virusi su iscrpili organizam. Treba mu oporavak, a za to je najbolja okrjepljujuća ishrana. To ne znači i neizbježan unos suvišnih kalorija.

Bez obzira na to imate li višak kilograma ili ste zadovoljni svojom figurom, doručak i dalje ostaje najvažniji dnevni obrok. Ako ste od onih koji ujutro ”ne mogu jesti”, znajte da je tome kriv mozak koji poruku o osjećaju gladi šalje tek 45 minuta nakon buđenja. Zato ustanite malo ranije. Isplati se doručkovati, jer ćete tako izbjeći napade gladi koji vas tokom dana tjeraju na bezgla-vu potragu za čokoladom, napolitankama, slanim štapićima… Najbolji doručak? Odlučite se za mlijeko ili jogurt, jer sadrže bjelančevine, kalcij i vitamine A i B; inte-gralni hljeb ili keksi sadrže skrob, vlakna i bjelančevine; svježe voće ili voćni sok osigu-ravaju vam vitamin C i dragocjenu vodu.

Poznato je da kvadratni metar kože za je-dan sat izgubi 5 mg vode. Zato je važno tu količinu nadoknaditi dnevnom njegom. Osim UV zraka, koje prodiru u dublje slo-jeve kože, i obično dnevno svjetlo pokreće biohemijske procese sa posljedicom pre-

3Mazite tijelo

4Japanska kupka za opuštanje

ranog starenja i slabljenja prirodne sposob-nosti proizvodnje elastina i kolagena neo-phodnih za elastičnost i čvrstoću kože.

Pravi odgovori su kreme koje sadrže koenzim Q10, najjači antioksidant čije je djelovanje poznato gotovo pet desetljeća i, nešto mlađi, koenzim R (Nivea Visage) te sfingolipide (Vichy Nutrologie) koji u središtu epiderme podstiču proces stvaranja lipida dragocjenih za zadržavanje vlažnosti u tkivu kože. Ne zaboravite ni to da su UVA i UVB filteri dragocjeni sastojci dnevnih krema.

Zarobljena čarapama, farmerkama i debe-lim vestama, koža tijela je cijele zime teško dolazila do kiseonika. Iako koža preko svog površinskog sloja ne diše, upravo taj sloj, sastavljen od odumrlih ćelija, otežava proces koji se odvija u dubljim slojevima – dotok kiseonika u ćelije. Koža zato posta-je neugodno gruba, ljušti se i gubi sjaj. Za sjaj i mehkoću je dovoljan jedan peeling sedmično.

Sredstvom za peeling tijela najprije is-trljajte suhu kožu peta, koljena i lakata. Navlažite zatim kožu cijelog tijela i nježnim kružnim pokretima se izmasirajte, od gležnjeva, preko bedara i stražnjice, sve do ramena. Ne trljajte jako jer će peeling i bez trljanja, a to znači nadraživanja kože, obaviti svoju zadaću. Isperite kožu mlakom vodom i dobro je osušite. U suhu kožu umasirajte hidratantno mlijeko ili kremu. Ne vjeru-jete da je to dovoljno za vašu ”krokodilsku” kožu? Potražite u parfimeriji uzorak peelin-ga za tijelo i nakon prvog tretmana će vaše sumnje nestati (Decleor Creme Exfoliante).

Stres, umor, tjelesna otpornost oslabljena zimom i nedostatkom svjetla… Posljedice su neizbježne. Najbolji način opuštanja je

5Korisne masnoće

6Kupanje na svjetlu

7Juhe za zdravlje i ljepotu

8Opskrbite se vitaminom C

9Zaštitite usne

kupka koja nas vraća u ”stanje fetusa” kad smo zaštićeni bezbrižno plutali u majčinoj utrobi. Zato dan završite isprobavajući bla-godati ”japanske kupke”. Počnite trljanjem suhog tijela ručnikom, istuširajte se, a zatim na desetak minuta uronite u kadu. Nakon toga, osiguran vam je okrjepljujući san.

Namjeravate se do ljeta riješiti svih dodat-nih centimetara koje ste nakupili tokom zime? Iz ishrane ste izbacili sve masnoće? Ne pretjerujte s tim! Postoje i korisne masnoće, a sadrže ih biljna ulja, u prvom redu maslinovo ulje koje svakodnevno koristite u pripremi sirove i kuhane hrane. Dovoljne su dvije kašike dnevno.

Lakše se budite nego zimi? Normalno da je tako, jer vas budi prirodno jutarnje svje-tlo. Iskoristite duže proljetne dane i kad god možete boravite na otvorenom. Osim što ćete udisati čisti zrak, dnevno svjetlo će vam pomoći protiv umora i depresije. Ne zabo-ravite ni to da prirodno, sunčevo svjetlo podstiče sintezu vitamina D u koži.

Juhe donose tijelu dragocjenu vodu (250 ml po jednom tanjuru) i vitamine, a imaju malu energetsku vrijednost (svega 50 kalorija po tanjuru). Istraživanja pokazuju da su osobe koji jedu dosta juhe u boljoj tjelesnoj formi, a uz to im ne prijeti debljanje. Pripremajte juhe od povrća koje možete jesti i hladne.

To je vitamin energije, odlična pomoć pro-tiv umora, prehlada i alergija. Obogatite ishranu namirnicama koje ga sadrže ili ga dodajte svakodnevnoj ishrani u obliku tableta.

Proizvođači kozmetičkih preparata su pronašli način kako kremama dodati vi-tamin C u stabilnom obliku. Taj sastojak poboljšava otpornost kože na sve štetne fak-tore, štiti je od slobodnih radikala i podstiče proces obnove (Garnier Synergie C, Phyris Phyto Active, Gatineau Activ Eclat C).

Ne zaboravite da taj nježni dio lica, osim od hladnoće, treba štititi i od sunca. U koži usana nema žlijezda lojnica, koje luče sebum i time stvaraju površinski zaštitni sloj. Osim toga, govorom i disanjem do-datno podstičemo isušivanje kože usana. Ako još imamo naviku vlažiti usne jezikom, isušivanje i pucanje su neizbježni. Dakle, više puta dnevno prijeđite preko usana zaštitnim balzamom (Labello, Rosal). Ko-ristite mat, kremasti ruž, jer supersjajni

15 enkla tips för hudåterhämtning efter vinter


10Njegujte stopala

11Masirajte ruke

12Spriječite suvišni sjaj

ruževi vrlo često prekomjerno isušuju usne. Kremasti ruževi obogaćeni su hidratantnim i zaštitnim sastojcima (Le Rouge Clarins).

Svakim korakom opterećujemo taj mali dio tijela koji podnosi cijelu našu težinu. Osim toga, stopalima uveliko prijeti otežana cirkulacija, a posljedica je suha, zadebljala koža. Zato svakog jutra i večeri, nakon tuširanja, nježno ali odlučno masirajte sto-pala hranjivom ili hidratantnom kremom. Masažu počnite na palcima, a završite na gležnjevima.

Ako to ponavljate svaki dan, ubrzaćete cirkulaciju, spriječiti isušivanje, a time znatno usporiti stvaranje zadebljale kože na stopalima. Za temeljnu njegu i pedi-kuru će vam, u tom slučaju, biti dovoljno pola sata jednom mjesečno: noge uronite u mlaku vodu sa specijalnom soli ili pjenom, pa kamenom plovućcem ostružite tvrdu kožu. Zatim uredite nokte i vaša stopala su spremna za proljetni korak.

Vrat i ruke su dijelovi tijela koji prvi počnu otvoreno pokazivati koliko vam je godina. Ruke su stalno izložene brojnim štetnim učincima pa se koža ruku lahko isuši. Uz to i brzo gubi prirodnu odbrambenu sposob-nost, tako da se osim bora i borica javljaju i tamne mrlje pigmenta. Zato nakon svakog pranja umasirajte u kožu ruku hidratantnu i zaštitnu kremu (Trend). Navečer nanosite kremu za ruke bogatijeg sastava, jer sadrži sastojke koji će spriječiti stvaranje pjegica i mrlja (Collistar, Christian Dior, Lancaster, Decleor).

Masnu ili kombinovanu kožu je lahko pre-poznati, a njen sjaj je teško prikriti samo puderom. Navika redovitog čišćenja je neizostavan dio brige o koži, ali neće dati do-bre rezultate ako se ne koriste odgovarajući proizvodi.

Najveća greška je pokušati spriječiti suvišni sjaj sredstvima koja prekomjerno isušuju kožu. Ti proizvodi će na površinu izvući još veći sjaj jer vrlo često isušuju samo gornji sloj kože. Zbog toga do žlijezda lojnica u koži stiže znak za uzbunu: zaštitni sloj sebuma na površini je uništen! Lojnice se trude nadoknaditi taj nedostatak pa luče veću količinu sebuma, a tada je neizbježan neželjeni sjaj.

Treba, dakle, nježno ali temeljito us-postaviti ravnotežu lučenja, odgovarajućim proizvodima koji na površini kože ne os-tavljaju sjajni sloj. Zabranjena je upotreba tonika i losiona s alkoholom. Hidratantne kreme sa biljnim ekstraktima i esencijalnim

13Ukrotite kosu 14Kao u kozmetičkom salonu

15Udobnost prije svega

suvišnog elektriciteta u kosi (L’Oreal Ker-astase Voile Protecteur).

Ako nemate posebnih problema s kožom (akne, kuperoza, proširene pore…) pa niste prisiljeni jednom mjesečno odlaziti kozmetičarki, priuštite sebi kod kuće mali ali redovni kozmetički tretman. Sastoji se od temeljnog čišćenja lica uobičajenim mlijekom ili kremom, dodatnog čišćenja i osvježenja tonikom te parne kupke koja će proširiti pore, pomoći da iz njih iziđu nečistoće i otvoriti put intenzivnijoj njezi u obliku maske i kreme. Oslobođena od mr-tvih ćelija, koža će dobiti svježu boju, sjaj i novi podsticaj za obnavljanje.

Neugodni osjećaj težine, otekli zglobovi, bol u nogama… Ako su to problemi koji su vas mučili prošlog proljeća, sigurno i ove go-dine zabrinuto očekujete prve tople dane. Nemate li posebno izraženih zdravstvenih tegoba, tada je vjerojatno riječ o posljedi-cama otežane cirkulacije u nogama.

Pomoći će redovno vježbanje ili bavlje-nje sportom, pravilna ishrana i dovoljno tečnosti – ali samo ako uz sve to pripazite na odjeću i obuću. Znate li da su pripijena odjeća (hlače i donje rublje), stegnuti re-meni i visoke potpetice najveći neprijatelji pravilnog optoka krvi? Obnovite garderobu i promijenite navike odijevanja. Osnovno pravilo pri izboru neka glasi: udobnost prije svega.

uljima su najbolja pomoć koži (Biotherm Age Fitness, Shiseido The Skincare, Lan-caster Skin Pure).

Suvišni elektricitet u kosi nije isključivo zim-ski problem. Javlja se i u proljeće, kad više boravimo na otvorenom ili u želji za prom-jenom isprobamo novi šampon. A tada svježe ošišanu kosu ne uspijevamo ukrotiti. Dovoljan je jedan potez češljem i već svaka dlaka strši u svom smjeru! Najbolje rješenje je izbjegavati šampone koji previše isušuju i koristiti kremaste šampone obogaćene hranjivim sastojcima. Svakako izbjegavajte isušivanje kose električnim sušilom: toplinu zraka iz sušila podesite na umjerenu ili sa-svim nisku.

Nakon svakog pranja na kosu nanosite regenerator. Sprejovi koji kosu štite od UV zraka ujedno sprječavaju nakupljanje

Kupka će vampomoći dazaboravite

brige i obaveze


Jednoga dana dođoše, Ajku da zapro-se, prosci iz daleka. Iz čuvene kuće Eminovića. Ne bi bogatije kuće na

cijeloj Pešteri. Po prvi put ne spomenu pro-scima majka Aiša Ajkine nedovršene ćilime i mladost.

– Popričat ću s kćerkom i porodicom, pa ako im bude suđeno… – procijedi ona nekako kroz zube.

Nije mogla od sreće čekati da goste is-prati, i da Ajki sretna poleti. Da je samo znala šta suđeno bi! Da je samo Ajka znala, ne bi ona jadna tako tiho i bezbrižno treći ćilim tkala! Da je samo znala…

– Dragi Bože! Da li si se baš tako igbali rodila?! Takva kuća! Hiljadu godina još da tražiš nećeš naći takve kuće.

– Majko, hoću da vidim prvo momka…Kad prosci, po drugi put, dođoše majka

im reče šta djevojka traži. Pogledaše se. A majka se, Ajkinog zahtjeva, sad kao zasra-mi, i pognuvši glavu ne vidje, šta vidjeti mo-rade. To iskoristi prvi prosac, taj stari lisac, i brzo se snađe, te podržavajući četvrtastom, žilavom rukom koštunjavu bradu, da mu slučajno ne bi zadrhtila i izdala ga, povika, čak i nekako veselo:

– Kad ona to traži… Uradićemo tako. Dovest ćemo joj momka. Pa neka se djeca vide i begenišu.

Otišli su kao popareni. – Šta ćemo sad? Onoj ljepoti, onoj vili,

on nije… – izusti drugi prosac, dok su za-micali klisurom.

– Auh jazuka! – dodade sad hrabrije treći.

– Baš šteta! Onakva vila…! – potpomože četvrti.

– Stanite ljudi! – povika prvi prosac, prije nego četvrti dovrši misao, a i ostali išta stigoše reći, uz onaj njegov osmjeh koji je očekivao jedino podršku njegovoj namjeri. – Što joj njega moramo dovesti?! Dovest ćemo joj mog Nezira. A kad nam jed-nom prag preskoči, i da je najveća rugoba na svijetu, neće se imati kud više vratiti. Urađenom poslu, mahane nema…

A Nezir lijep. Diči ga snaga orla, a oko so-kola.

Kad ga Ajka ugleda, sva uzdrhta. A koja ne bi pred njim zaklecala!?

– Biću tvoja – prošaputala je stidno. I tako mu se rekla.

Nezir proguta pljuvačku i pognu glavu. Kako bi najradije sad u zemlju potonuo, kako bi sad se u nebesa ispario! Kako bi joj samo rado istinu rekao!? No, ne moga to ni on uraditi. Starijih bi i za njega sveta.

Pogledao je još jednom to mlado prelijepo lice. Zamalo da joj ne reče. Ne čini to, Nezire. Krv možeš zamjesti – kao da ču, i umjesto da joj kaže šta je čeka, on žurno izjuri iz njene djevojačke sobe, ostavljajući je da, dok ne dođe zakazano vrijeme, kroz prozor gleda prelijepa proljetna prostranstva.

* * *I dođe zakazano vrijeme. Zakazani dan.

Odvede sretnu Ajku stoijedan svat. Uzrujan je bio njen pogled ispod crvenog vela dok je svadbenicima ponosna dvorila, budna ga sanjajući. Njegov stas, njegovo prelijepo lice, oči… A kada bi joj taj crveni veo dodirnuo usne, zadrhtala bi kao da su je dodirnule njegove usne, i ruke njegove bi osjetila na grudima umjesto jeleka, dok joj je po tijelu ispod kata od leda ”dikse pa vidi” gmizala draž…

Kada će je više pustiti noćas?! Kada će je više povesti njemu – u đerdek? – pitala se i dvorila sve nemirnije. – Pred zoru, kad se i najhorniji igrači zasite igre, povest će me – tješila se.

U đerdek će je uvesti, vrata zaključati, ispred njih zapjevati:

– Sabah me mori, sabah me mori, sabah me mori, glava me boli. Tuđin me mami, tuđin me mami, tuđin me mami iz tuđe zemlje…

Gasuljica je ckiljila. Sobičak je mirisao na dunje. Uvele su je jenđe. Pogled joj je bio spušten. Da žene ne bi primijetile, da joj u oku ne bi toliku žudnju i sreću vidjele.

Tek kada su se vrata za jenđama zatvo-rila, brava zaškljocala, pjesma razlegnula, pogledala ga je ka krevetu. Vezena prostrta postelja čekala je prve kapi. Stajao je kraj prozora. Ne! To nije on! Nije to onaj njen Nezir! Ne, to sitno tijelo nije njegovo!

– Ko si ti? – zajapila je.Okrenuo se: – Ja sam tvoj suđenik.– Ti?! Ni moji komadi te neće! – vrisnula

je i sručila se na pod. – Ja sam tvoj, i ti si moja, htjela ti ili ne

htjela.Bože! I nju ta sudbina snađe. Da li je išta

ružnije mogla naći: hem mršav, hem mali, hem žmirav. Zakukala bi najradije iz sveg glasa. Vrisnula bi do neba. Ali… Nije imala više snage. A i dobro je znala, da je niko njen sad neće čuti. Njoj pomoći više nema. Tiho je nad sudbinom svojom zaplakala.

– Ja te ni mrtva neću – prošaputala je još jednom i zagnjurila glavu u svoje svilene dimije.

…Okolo žute, okolo žute, unutra ljute… – pjevale su žene još žešće ispred njenih vrata.

Jutro je tako te mladence zateklo. – Past će krv ako se vratiš – ubjeđivali

su je.Ona ćuti. Niti jede, niti pije. Niti s kim

progovora. Sjedi i tvrdo čeka. Ona je nešto odlučila.

Poručiše joj za rod. Bijaše joj rodu teško. I krivo za tako podlu prevaru. Ali, Eminovići, bogami, i zaprijetiše:

– Odavde je nećete ni mrtvu izvesti. Biće krvi do koljena, da se za sva vremena pamti i priča. Ovakva se kuća ne može tako lahko osramotiti. Pala joj je kašika u med… Pa i on nije nakaza. Pošten je, vrijedan, miran… Biće sretna i rahat sa njim.

Tješila je i majka:– Jeste kćeri da su nas mučki prevarili, ali

šta ćemo sad. Tu je – što je. Takva ti je sud-bina. Bio ti on suđen i tu se ne može ništa više promijenit. Možeš samo krv zamest. Ti znaš šta sve biva… Osveta je kurvina rabota. Sjećaš li se Nevjestinog polja? Tu je stotine izginulo… Da se za sva vremena priča i pamti.

Osta Ajka. Ne iz straha, ne… Ne neeee…

ŽenskoKULTURA

Uz odobrenje bh. književnice Bi-sere Suljić-Boškailo objavljujemo, specijalno za čitaoce lista Žena, kraći izvod iz njene nove knjige Suđenici

Med tillåtelse av Bisera Boškailo, public-erar vi ett kortare urval från hennes nya bok Suđenici.

Aaron Gritzka: The Caged Bird, 2004.


Naše bosanskohercegovačko kulturno bogatstvo je sadržano i u našem pis-mu srednjovjekovnom, u bosančici.

U IX vijeku dvojica braće Ćirilo i Metodije iz okoline Soluna su udarili temelje slaven-ske pismenosti postavljanjem alfabeta koji su nazvali glagoljica. Cilj ovog pisma je bio da se širi misionarstvo, odnosno pokrštavanje slavenskih plemena, koji su tada bili višebožci, tako da i prvi prevod Biblije bio je na glagoljici.

Učenik Ćirilov, Kliment Ohridski, tvorac je novog pisma ćirilice, čiji su korijeni uzeti iz grčkog alfabeta, pisma koje je bilo manje komplikovano u odnosu na glagoljicu i koje se brzo širilo iz Makedonije ka Srbiji, Bugar-skoj, Rusiji, i nešto sporije ka Bosni. Prema naučnim spoznajama ćirilicu u Bosnu su donijeli Makedonci, direktnim ili indirekt-nim posredovanjem preko Zete.

Na ovom tlu ovo se pismo modifikovalo prema vlastitim glasovnim potrebama u pismo, koje nosi naziv bosančica i koje je zadržano do danas. U nekom sredinama za ovo pismo se kaže begovica ili begovača, ali u suštini radi se o vrlo malim nijansama u bosanskom pismu.

Najpoznatiji i najstariji dokument na ovom pismu je Povelja Kulina bana iz 89. godine čiji se original još čuva u muzeju Ermitaž u St. Petersburgu (Lenjingrad).

U tom periodu to je bilo važeće pismo u Bosni koje se upotrebljavalo u običnom životu, kao diplomatsko pismo, kao crkve-no-vjersko pismo, u školstvu. Tragovi su sačuvani na stećcima i na njima su se i najduže zadržali. Do sedamnaestog stoljeća sreću se motivi na nadgrobnim spomenici-ma Bosanaca katoličke i pravoslavne vje-roispovijesti, dok kod muslimanske sve do devetnaestog stoljeća (u Sarajevu i oko Sa-rajeva).

Na bosančici pisane su crkvene knjige iz perioda bogumilstva. Poslije za vrijeme os-manske vlasti bosanski franjevci služili su se bosančicom, a zadržana je i u kućama poto-maka vlastelinskih porodica.

Međutim, inkvizicija, koja je imala posebnu moć u srednjem vijeku i koja je zabranjivala bogumilstvo, imala je za po-sljedicu da je vrlo mali broj knjiga pisan bosančicom sačuvan iz tog perioda.

Heretička Tajna knjiga čiji se prevod sa latinskog nalazi u Bečkoj Nacionalnoj bibli-oteci je nepobitan dokument o inkviziciji i zabrani bogumilstva, a time i bosančice kao

Kontinuitet bosančice

PIŠE: VAHIDA ŠEREMET

Povelja Kulina bana iz 1189. godineje krunski je svjedok postojanja bosanske države

i već izgrađenog stila u sferi pismenosti

KULTURA

Povelja Kulina bana od 29. avgusta 89. pisana latinskim jezikom i pismomi bosanskim jezikom i pismom

Urkund av den bosniska fursten Kulin Ban från den 29 augusti 1189, på både latinska och bosniska språken och alfa-beter (latin och bosančica), är kronvittne för den bosniska statligheten och redan utvecklad skrivstil.


pisma.U toku su iskopavanja na Uni-

verzitetu u Visokom za vrijeme Kulina bana. Ima vjerovanja da je to bio drugi univerzitet u Evropi poslije Španije (djelovao od 75. godine). Postoje i pisani tragovi da su ovaj Univerzitet posjećivali i sticali znanja paganske sekte iz Francuske. Kad bude završeno ovo istraživanje, sigurno ćemo imati više informacija o školstvu, kulturi, a time i pismenosti.

Na kamenoj ploči iz XII stoljeća i koja je pisana bosančicom, a koja je nađena u okolini Zenice, Fikret Ibrahimpašić, veliki poznavalac prošlosti BiH, je pročitao nat-pis gdje se spominje sudstvo. To je nepobitan dokument da je država Bosna bila tako savre-meno uređena da je poznavala i ovaj oblik vlasti.

Dolaskom Austrougarske monarhije u BiH dolazi do ve-likog preokreta u načinu života, pa tako i u školstvu.

U svojoj kući posjedujem knjigu Izvještaj o radu Pre-parandije iz 892. godine u kojoj je sadržan nastavni plan i pro-gram obrazovanja.

U školskoj knjizi Gramatika bosanskoga jezika iz 890. go-dine, a koju je napisao profesor iz Sarajeva, Frane Vuletić, na strani broj 6 i 7 dat je uporedni pregled bosančice kroz vjekove na ka-menim spomenicima uporedo sa latinskim, grčkim, ćirilično crkvenim i ćirilično građanskim pismom, a zatim bosančica dana u rukopisu sa više varijanti, pisana na kamenoj ploči iz XVIII stoljeća, na olovnoj ploči, kao manastirsko pismo i kao begov-sko pismo u Krajini i Hercego-vini.

Upravo po ovoj knjizi budući učitelji, prema Izvještaju dva sata sedmično su vježbali da pišu na staroslovjenskom pismu i na bosančici. U ovoj Gramatici koja sadrži pisma latinično, ćirilično, staroslovjensko i bosančicu ne-ma arebice, pisma koje je bilo jako rašireno u muslimanskoj sredini i na kojem je napisana al-hamijado književnost.

Da je bosančica doživjela i nadživjela XX stoljeća navodim tri izvora.

U rukopisu Čokić Fadila,

mog dajđe (9-994. godine iz Tuzle) do kojeg sam slučajno došla ove godine, o njegovim razmišljanjima o školstvu stoji:

”Napomenut ću još da je među muslimanima bilo, istina vrlo rijetko, uglavnom samo u starim begovskim porodica-ma, potomcima naše srednjo-vjekovne vlastele, još i poznava-nja i služenja bosančicom.

Jednom mom školskom drugu, Šemsudinu Gavran Ka-petanoviću pisala je i njegova nena iz Počitelja bosančicom, pa sam i ja ta pisma čitao, jer smo u Gimnaziji u Sarajevu učili i ta naša stara pisma i naš stari jezik da bi mogli čitati natpise na starim spomenicima. (To je period 20-tih godina prošlog stoljeća).

Ovo pismo su obavezno poznavala sva čeljad, i muška i ženska u tim starim begov-skim porodicama i služili su se njime samo u svojim zatvorenim međusobnim odnosima.”

Nedavno sam slučajno stupila u vezu sa gospođom Borkom Tomljenović iz Mičigena, kćerkom cijenjenog tuzlanskog hirurga dr. Jovanovića, a moje majke drugaricom iz osnovne škole i velikim zaljubljenikom suživota u BiH. Poklonila mi je svoju priču o Begovskoj poro-dici Tuzlić, i prosto nestvarno, u jednom fragmentu naslućuje da se i u ovoj porodici sačuvala bosančica u jednom starom dokumentu, koji se čuvao kroz vjekove (nije imala nikakve in-formacije da me ova oblast in-teresuje).

Naš najveći pjesnik, Meh-medalija Mak Dizdar nadahnuo se ljepotom sa izvorišta Bosne i u svom Kamenom spavaču uvezao kontinuitet Bosne i bosančice, jer je i mnoge stihove, koji su izveze-ni bosančicom ovjekovječio.

A ja Vam nudim na dar bosančicu, da možete naučiti da napišete samo svoje ime i prezime, i da budete ponosni na to, jer u svijetu vrlo rijetko neko ima tu mogućnost. Na ovaj način moći ćete da cijenite i čuvate lje-potu bosansku i nastavite njeno hiljadugodišnje postojanje.

Tuzla, 5.2.2004.

Izvor: Gramatika bosanskoga jezika za srednje škole. Dio I. i II. Nauka o glasovima i oblicima. Sarajevo: Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu, 890. Reprint Wuppertal: Bosanska riječ – Bosnische Wort, 994., s. 7.

Runori Bosnien

Ostrogoter (lat. ostrogothi, ostrogothæ) har kommit till

Bosnien ca år 490 e.Kr. med sin kultur och skrift – runor.

Den hela futharken,runalfabeten,

från 400-500- talet, finns ingraverad in en stenstolpe bredvid ingången i en antik

aula av en ostrogotisk furstes förvaltnings hus i staden Breza, centrala Bosnien.

(H.T.)

Dan današnji, i mimo naše volje i mogućnosti naših, preće u ono ”ne-što” što se zove juče, a potom se ra-

suti, kao nešto što je od pijeska napravljeno, tako da će nama, na kraju nekakvom, ostati samo sjećanje na taj dan i na ono što se u njemu događalo.

A mogu li se od sjećanja, od onoga što je prošlo, mogu li se od toga KNJIGE pra-viti, ispisivati!?

Naravno da mogu. Sve što je napisano, sjećanje je na nešto što se dogodilo i zbilo, u jednom vremenu, nama i svijetu oko nas.

Nakon knjiga Sjećanje (2001.) i Bijeli mantili tuđine (Mostar, 2002.), doktori-ca Emina-Emica Potur sačinila je novu knjigu, moglo bi se reći memoarske proze, pod naslovom Nakon jednog desetljeća. To je, na izvjestan način, produžetak njenog ljudskog i liječničkog sjećanja na jedno njeno vrijeme, koje se može pod-vesti pod nazivnik svega onoga lijepog i značajnog, čega se autorica sjeća, u čemu je učestvovala i živjela, da bi se to ”obojilo” zvukovima i bojama sadašnjosti.

Knjiga (rukopis) Nakon jednog deset-ljeća je homogena cjelina, unutar koje postoje veće ili manje, i sve zajedno tvore i sačinjavaju jedno pitko, emocijama nato-pljeno štivo, koje se počesto doživljava i kao san, unutar koga sve što je dotaknuto, kao tugom da odzvanja i da je prošiveno. Rekao bih i to, da je ova proza bajkovita mnoštvom ”sitnica” (detalja) koji ovom kolopletu misli i osjećanja daju ukus podnošljive gorčine i ono ”nešto” što se, naprosto, ne može zaboraviti. U ta mi-nula vremena, kao da smatra autorica, živjelo se skromno i u ”ravnoteži” – ono čega nije bilo, ili nije bilo dovoljno, kao da nije ni trebalo, niti nedostajalo, po svaku cijenu. Imalo se koliko se imalo, i sa malo se bilo zadovoljno. Zapravo, sve čega nije bilo dovoljno, to se nadoknađivalo nečim drugim, sličnim ili se živjelo bez toga.

Život se sastojao od fino oblikovane ”jave i snova” (čitaj, svakodnevnih obaveza, ra-dosti i tuga) i sklada između onoga oko nas i onoga u nama. Radost življenja je postojala i ona je odzvanjala punoćom i jednostavnošću.

U prvoj većoj cjelini pod nazivom Na-kon jednog desetljeća, po kojoj je i cijela knjiga dobila naziv, ime dobila, doktorica Potur priča i iscrtava okvir za sliku ispod koje bi mogao da stoji naslov U rod-nom Mostaru sam – nakon deset godina življenja i trajanja u Americi. Miješaju se slike iz sjećanja u kojima ima ”mirisa bo-sioka i šeboja”. Prvi koga je susrela u Gradu na Neretvi bio je njen dugogodišnji pri-jatelj (imena nisu važna!?), inače pjesnik. Od njega i ”zvanično” saznaje da se pod mostarskom kapom nebeskom živi teško, veoma teško. Na pitanje kako se živi, mu-dar čovjek i pjesnik odgovara: ”Živi se od nafake, a ne od plate!”.

Emina, nadalje, ispisuje rečenice i govori o svome boravku sa prijateljima na Boračkom jezeru. Svuda je prate slike

razrušenih ljudskih domova. Ne može se pobjeći od ljudskog bola koji je pre-poznatljiv i vidljiv. Potom slijedi izlet u Bla-gaj. Zna autorica da se za ljubav ne moli, ona se rađa, pa makar nastajala i iz pepela.

U ”okvir” novog poglavlja, nove cjeline, pod naslovom Gorštaci, Poturova, takođe, smješta jedno vrijeme koje je minulo, prošlo. Ona se, zapravo, sjeća vremena kada je kao ljekar radila u Hitnoj pomoći i kada je na poziv dolazila kolima, ali dio puta počesto se morao prelaziti i pješke da bi se u Podveležju pomoglo bolesnima. Slike tog prostora i vremena su veoma upečatljive i obojene prepoznatljivim kolo-ritom koji, naprosto, ”živi” i kada sve, baš sve, mine i prođe. Kao da ima u svemu tome nešto, ono ”voljeno i bolno”, što ni-kada neće biti zaborav i neće biti zaborav-ljeno. To se, zapravo, nastani u čovjeku (u autorici ove knjige), pa u njemu traje i živi do same smrti njegove. I kada je čovjeku dato da bira, on skoro namjerno, izabere ono teže što je, da bi stalno imao o čemu brigu brinuti. Živi se, u Podveležju, skoro da bi se moglo reći, ne kako čovjek hoće, nego kako čitav niz okolnosti ”nacrta” da se tako i tako mora živjeti. Ni sada se, zasigurno, nije odmaklo, mnogo, daleko. Skoro sve ono što je bilo uzgor, genocidni rat je sveo na mjeru i istrajavanje – u nadi. Sigurno je da će biti bolje, znatno bolje, ali kada?!

Ostala poglavlja ove knjige Šetnja po Cabrillo Marini i Dugi vikend sa bratom nose u sebi, zašto ne reći, onaj ”američki iliti amerikanski” miris i okus. Naime, autorica piše (i priča) i iscrtava prošlost prostora i grada u kome sada živi, na-kon svega što joj se u Bosni (u Mostaru) i životu izdogađalo. U ovom dijelu knjige ona se služi nečijim drugim sjećanjem i iskustvom, a da bi ispričala svoju priču, koja opet u sebi sažima i ljubav, i emocije, i slike koje dolaze iz neke nepredvidive i neuhvatljive daljine i postaju onaj fini ”ma-terijal” od koga se mnogo toga (i onoga) može napraviti i izatkati.

Filigranskom preciznošću, i nadasve urođenim smislom za punoću i sadržajnu rečenicu, i ova proza doktorice Potur doživljava se kao nešto ljekovito, kao nešto od čega bi se mogli, hajmo reći, napraviti mehlemi za svaku ranu, i za

Knjiga sazdana odsjećanja, ljubavi i emocija


Emina-Emica Potur: ”Nakon jednog desetljeća”(recenzija rukopisa)

SVIJET KNJIGE

Efter ett decennium är en bok skapad av minnen, kärlek och känslor.

Författarinnan Dr Emina-Emica Potur har under kriget, år 1993, flytt till Califor-nia och efter ett decennium återvänt till födelsestaden Mostar.

Det här är hennes tredje bok.


Nakon, možda bi prikladnije bilo reći, rukoveta poezije i dva prozna teksta – priče, unutar korica knjige

Trag duše (Rožaje, 2000.), nedavno, u go-dini 2004., Naza Iković je objavila svoju novu, drugu knjigu proze, priča pod sasvim jednostavnim naslovom Tri priče. Izdavač ove knjige je agilna i nedavno osnovana or-ganizacija sandžačkih pisaca – Udruženje bošnjačkih pisaca u skandinavskim zemlja-ma sa sjedištem u Malmö-u. Na čelu ovo-ga Udruženja je, zašto posebno ne naglasiti i to, s razlogom, književnik Ragip Sijarić. Kako je u više navrata Sijarić istakao ”ovo Udruženje, kako je zamišljeno, trebalo bi da bude ’kuća prostrana i velika’ za sve bošnjačke pisce sa prostora Sandžaka (ali, ne i samo iz Sandžaka!) koji djeluje u zem-ljama Skandinavije, ali i, znatno, šire.”

I šta reći na početku ovog zapisa, ovog slova o knjizi Tri priče Naze Iković. Možda na samom početku da se naglasi i razgovi-jetno podvuče činjenica koja neoborivo stoji – da Ikovićeva kada piše, ispisuje prozu, čini to na pjesnički način, mišlju i vokabularom žene koja sve, baš sve osjeća dušom, i dušom to i priča, i ispisuje. Ona ispisuje, što bi se reklo sam život, svoj život i život okoline u kojoj je odrastala, živjela i preživljavala sadašnjost. Sve se to sliva u neobičan i neponovljiv kolorit, iskustvo iz koga izranjaju i izrastaju sadržaji razni, razne priče koje naprosto nagovaraju au-toricu da ih ”pretoči i preslika” na papir, kako bi ostale da ”žive” i kada sve mine i prođe. Njega (vremena) će biti i kada nas ne bude više. Zato, za života treba se ”is-crtavati” sve ono što se u duši nataložilo…

Profesor i književnik Alija Džogović, recenzent knjige Tri priče u svojoj knji-ževničkoj besjedi, slovu koje je objavljeno u

bolu, i bolest svaku. Jezik kojim je knjiga ispisana i ”ispričana” je sočan, rečenični sklopovi su veoma vješto utkani jedan u drugi, priča je tečna i zanimljiva, a kada se opisuje priroda i okoliš, čini se to sa mje-rom i prefinjenim osjećanjem za opisivanje detalja. Možda bi se moglo reći, i sa ma-lom (skoro i nevidljivom) zadrškom, da je ovo i pomalo tužna knjiga iz koje izbija na površinu (a šta je to zapravo ”površina”!?) svjetlost jednog minulog, ali po mnogo čemu, dobrog vremena. Knjiga je sazdana od sjećanja, ljubavi i emocija, i istkana, up-ravo kao prostrani ćilim bosanski, u ovom slučaju – mostarski. I taj ćilim nije da se dnevna soba prekrije, nego da se njime zi-dovi dnevne sobe naše zastru. A šare na ćilimu, to su ljudske, to su naše sudbine, naši životi koji prolaze i otiču u neka pro-stranstva, druga i daleka. Svaka boja ima svoje značenje, ima svoj život i vrijeme življenja. I sve te boje zajedno, kao da se ulijevaju u jedan Zbir i jedan Prostor, čine sjećanje naše, na sve ono što je prošlo. Ali, ipak, ništa nije prošlo, dok smo mi pri svijesti i pameti. Dobro je što se imamo čega Sjećati. Šta bi bilo da nije tako. Kao, nemamo se čega sjećati, a živjeli smo. Nije, da nismo, živjeli...

I na samom kraju, ako se od mene traži da, u jednoj jedinoj rečenici, iznesem svoje mišljenje, ono je sljedeće: ”Najiskrenije preporučujem da se ovaj rukopis u obliku knjige štampa, i da tako postane svojinom svih onih koji se sa knjigom druže. Neka se knjiga štampa i neka još jedno ljudsko sjećanje, ljubav za svakog živog stvora i ono ’živo’ i ljubičasto se razlije, svuda una-okolo.

Ovo je, zaista – KNJIGA!”

Emina-Emica Potur je rođena u Mo-staru. Srednju školu i Višu realnu gim-naziju završila je u Mostaru, Medicinski fakultet u Novom Sadu, a specijalizaciju u Sarajevu.

Radila je kao ljekar u raznim ambu-lantama. Predavala u Medicinskoj školi Dr. Ante Jamnicki, otvorila Rejonsku ambulantu Balinovac i Tekija kao i pri-gradsku ambulantu Polog, organizovala odsjek za Kućno liječenje dok je bila na dužnosti direktora Doma zdravlja RMC Dr. Safet Mujić, a na mjestu šefa službe Opšte medicine zatiče je agresija i rat. Radila je do maja 1993. godine kad je napustila Mostar.

U Americi je bila dopisnik više ča-sopisa, i volontirala u Lions Club of San Pedro, za retardiranu djecu.

Nakon jednog desetljeća vratila se u rodni Mostar.

Priče ispričane i ispisane– dušom

Zapis, slovo o književnici Nazi Ikovići njenoj novoj knjizi priča

(Naza Iković: ”Tri priče”, izdavač Udruženje bošnjačkih pisaca u skandinavskimzemljama, biblioteka ”Bihor”, knjiga IV, Prizren/Malmö, 2004.)


Tre berättelser är den andra boken av Naza Iković som för länge sedan, år 1955, kom till Sverige.

sklopu knjige, vrlo nadahnuto i analitično iskazao je svoje pozitivno mišljenje o ovom, samo po broju stranica, skromnom djelu Ikovićeve. On je, između ostalog, zapisao da se sa sigurnošću može reći, njen pro-zni uspjeh i pronalazak pravog književnog izraza, koji je kod ove književnice bio la-tentan – koji je bio prikriven u njenoj pričaonici pod zlatnim ključićem, negdje u dubini duše, govorne erupcije i životnog iskustva.

Takođe se može reći da je ona ovom knjigom realističkog žanra progovorila pravom riječju, našla svoj stvaralački izraz, ispoljila svoje skrivene i svoje ženske spo-sobnosti da priča i pripovijeda (i zapisuje) šta je bilo i kako je bilo. Zato je, pišući ove priče, i krenula od iskustva, saznanja i po-voda, od doživljenih tema, od onoga što je vidjela i čula – što se dešavalo u njenom okruženju i njenom vremenu. Sa tog as-pekta, njoj je blisko i to vrijeme, i ljudi o kojima govori i pripovijeda, i njihov gov-orni sistem i stilska nadgradnja. Istinitost i životnost njenih priča, njihovo motivsko


jezgro, sočnost i negramatičnost njenog jezika, jednostavnost i unutrašnji nekakav žar svega, i još ponešto, svakako su osnovne pripovjedne vrijednosti – proistekle, svaka-ko, iz narodnih pripovijedanja i narodne govorne (usmene) stilistike i bijelopoljskih izvora, i neispričanih priča.

Recenzent, književnik Džogović, zapisa da prva priča u ovoj knjizi ima autentičnu tematsku osnovu. Ona je, u stvari, jedna ve-lika društvena drama, a u okvirima socijalne porodice našega vremena – ona je tragedija velikih razmjera. U njoj su u sukobu dva vremena – prošlo, sa naslijeđenom etikom i kulturom, i sadašnje, sa brojnim inovaci-jama i shvatanjima. Sve se dešava u sukobu na pragu između prošlosti i sadašnjosti. U središtu ovoga društvenog sukoba su autentični junaci, gorštačka zdrava energija i shvatanja života po logici prirodnog prava, emocija i bujice energije.

Tragika priče Vejsil ima, možda, antičku rezoluciju i kao društvena drama i kao lična tragika. Njeni likovi su osobe iz stvarnog života, tipični za svoju sredinu, za svoje vri-jeme i svoju biološku prirodu. Oni postu-paju po zakonu emocija i vlastitih želja čiji su biološki korijeni rezultat pravno-etičke strategije prošlosti i njene socio-kulture.

Priča druga, Bihorska nevjesta, je, tako-đe, osobita i samosvojna socio-egzisten-cijalna povijest o bošnjačkoj sandžačkoj (bihorskoj) etici i porodičnoj kulturi. Njena tematika je tipična, likovi onakvi kakve vidi-mo u svakoj bošnjačkoj sredini – obdareni čistotom duha i percepcije života, kreativni u diskursu gradnje budućnosti, prirodni i energični, i posebno čuvari tradicije, i lične i kolektivne etike. Siže ove priče doveden je do savršenstva, kao i njen didaktički diskurs i gustina jezičkih gnomskih znakova – što u stilističkom smislu predstavlja impresivan

poetski etimon. Književno-jezička estetičnost ove priče, zasigurno, ide u vrhove proze ovoga žanra – po modelu da riječima bude tijesno, a mi-slima široko. A što je posti-gnuto piščevim odnosom prema jeziku – onom lije-pom bosanskom jeziku ”čiste genijalnosti i ranga narodnih umotvorima” – kako je govo-rila slavna Isidora Sekulić.

I priča treća, Senada, ove Nazine knjige je osobit prim-jer oblikovanja tipičnih likova. Ikovićeva je zaista uspjela da stvori savremene književne likove – originalne i kom-pletne, konkretne i stvarne, i postojane. Oni su psihološki i etički cjeloviti. Priča Senada,

uistinu bi se moglo reći, je takođe, teoretski primjer dobre kratke priče.

Neka se zapiše i to: u diskursu opšte defi-nisanosti pripovijedanja Naze Iković stoji, kao integralni rezime, da ona posjeduje pri-rodni dar i kulturu za realistično kazivanje blisko narodnim adetima (kazivanjima), smireno kazivanje po mjeri umjetničkog djela, manir i sposobnost koju je naslijedila od onih narodnih pamtiša i pametara u svo-joj, podosta homerskoj i bošnjačkoj sredini. A činjenica da u Sandžaku još traju homer-sko pjevanje i pripovijedanje – potvrđena je opusima Avda Međedovića, Adema Kurtagića, Đula Bahovića, Ašira Ćorovića, Džemaila Arnautovića i mnogih drugih bošnjačkih pjevača, ali i Naze Iković – kao kazivača i zapisivača umjetničke priče.

Zaista, Naza umije i zna da pronađe i izdvoji prava literarnu temu i autentičan događaj, da sa lahkoćom vodi tok radnje po brižljivo utvrđenoj teorijskoj skali – sve do njenog raspleta, dramskog, pripovjed-nog, stilsko-lingvističkog. Dijalog u njenim pričama je spontan i prirodan, gramatički i semantički čist i prilagođen tempu pripo-vijedanja, kompoziciji priča i stepenu kul-ture likova i društvene sredine. U ovakvoj jezičkoj umjetničkoj funkciji je, zaista i njen kompletan jezički sistem. Realistički manir pripovijedanja i primjena narodne jezičke forme u umjetničkom djelu, osnovne su komponente i karakteristike književne kre-acije Naze Iković.

Meni ubogom zapisivaču ostalo je još da kažem i zapišem i ovo: Naza Iković je rođena 20. decembra, daleke 1929. go-dine, u Bistrici kod Bijelog Polja. Završila je srednju medicinsku školu, a zatim radila u Rožajama, Peći i Beranama. Još od godine 1955. došla je u Švedsku i sada živi u Halm-stadu.

Thom

as B

arbè

y: S

omeo

ne to

wat

ch o

ver m

e

30 List BiH Saveza žena u Švedskoj

Smijeh je lijek

Kad bi muškarci moglizatrudniti

… porodiljski dopust bi trajao najmanje dvije godine;… prirodni porođaj bi zastario;… jutarnje mučnine bi postale problem broj jedan nacionalnog zdravstva;… sve metode kontracepcije bi bile 100 posto djelotvorne;… djeca bi ostajala u porodilištu dok ne nauče sama ići na WC;… muškarci bi bili spremniji na obaveze;… sinovi bi se morali vraćati kući ”najkasnije do 10”;… poslovne torbe koristile bi se za nošenje pelena;… odjeća za trudne muškarce bi bila posebna modna linija;… trudni muškarci bi ostajali u krevetu tokom cijele trudnoće;… restorani bi posluživali sladoled i kisele krastavce kao glavno jelo;… žene bi vladale svijetom.

Muški zašto i kako

• Zašto muškarci vole ljubav na prvi pogled?- Tako uštede mnogo vremena.• Zašto muškarci ne upadaju u krizu srednjih godina?- Zaustave se u pubertetu.• Zašto muškarci jure za ženama koje nemaju namjeru ženiti?- Iz istog razloga zbog kojeg psi jure za automobilima koje ne namjeravaju voziti.• Zašto muškarci svojim spolovilima daju imena?- Zato što žele biti na ti s onim ko odlučuje za njih.• Koja je najkraća knjiga na svijetu?- ”Sve što muškarci znaju o ženama”• Kako natjerati muškarca da radi trbušnjake?- Stavite mu daljinski upravljač na pod ispod fotelje.• Zašto psihoanaliza traje kraće kod muškaraca?- Kada se trebaju vratiti u djetinjstvo, oni su već tamo.• Koja je razlika između muškarca i porođaja.- Jedan može donijeti mnogo boli, ponekad i gotovo neizdržive, dok je drugi jednostavno – rađanje djeteta.

26-27 | žena

Anida SokolŽivot nije bajka

Ne plači prijateljukada budeš ostao sam.Ne plači kada vidiš da nijesve savršeno kao prijekad si kao malen sanjao.I budi hrabar ti to možešproći kroz sve teškoćekoje ti je život donio.Život nije bajkai život nije savršen.Moj san je sve dalje i tišemislila sam da nisu česte kišeali sada ih je sve više.

Ne plači prijateljicekada budeš ostala sama.Ne plači kada vidiš da nijeljubav kao iz sretne pričeo kojoj si sanjala.I budi hrabra ti to možešpobijediti sve poteškoćekoje ti je život nanio.

Tebi

Tebi, posvećujem ovu pjesmujer tebi, bih ja sve dala.I tebi, jer ova ljubav nije malai tebi, kako to nisam prije znala.

Tebi, kojeg sam krišom zvalai tvoje poglede krala.Jer ti si moja prva ljubavZbog koje ja živim.

Tebi, čovjeku kojem se ja divimi u tebi svu svoju sreću vidim.

Ti ćeš vječno biti moj najljepši sanBez obzira da li to dozvoljava nekoI ti ćeš uvijek biti u srcu momBez obzira da li bio blizu ili daleko.

Moje utočište

Ti si moj otok usred mora.Ti si moj lijek protiv bola.Cvijet usred bijelog snijega.Moje utočište nakon bijega.Pjesma u tišini.Sunce u daljini.Tvoj je pogled moja hrana.Trenutak bez tebe najveća životna mana.

Sve što je lijepo u mom životu si ti:sreća, ljeto i proljetni danruža, voće i najljepši san.Nije mi teško priznati da te volim.Stavljam ruku na srcei priznajem čitavim tijelom svojim.Tebi pripisujem svešto je u mom životu lijepo.Od kako si ti tumoje oko je na nesreći slijepoZbog tebe ja više ne poznajem tuguZbog tebe ne osjetim kišu već samo dugu.Ljubavi hvala ti.Tvoje ime je moj jedini glas.Tvoj osmijeh moj jedini spas.Ti si cvijet usred bijelog snijega.Moje utočište nakon bijega.Toplina u hladnoći.Sunce u samoći.Tvoj je pogled moja hranaTrenutak bez tebe najveća životna mana.

Sve što je lijepo u mom životu si ti:sreća, ljeto i proljetni danruža, voće i najljepši san

Sabiha RizvanovićOplakana dva prozora Oplakana dva prozora gdje sam zoru čekala.Oplakani, suzom zaliveni, vječno zatvoreni.Umorno je srce moje prelazeći i brijeg i dol,Tražila sam srcu lijeka da utješim srcu bol.Zarasle su staze kud sam nekad hodila.Srušena je džamija gdje sam namaz klanjala.Odosmo u tuđinu u nepoznati svijet.Gledam zelen berem cvijeće moje srceBosnu moju zaboravit nikad neće.Gledam cvijet Bože moj kakav je ovo svijet.Neko me gleda osmijehom a neko ružno,Ne zna da je moje srce bolno i tužno.Kad umrem ne palite mi svijeće,Ne nosite mi cvijeće, duša moja osjetiti neće.Učite mi Jasin i Elham.Šta je vas to će meni biti kad umrem spas.Proljeće, proljeće mirisalo cvijeće,Ruže cvatu, sunce grije, slavuj pjeva, žito zrije.Sad ja stara bolujem ničem se ne radujem,Ni jeseni, ni proljeću, ni slavuju, a ni cvijeću.Svaka ptica na grani pjeva pjesmu svoju,A ja stara i umorna snivam djecu svoju.

Sadeta SokolBiH

Lijepa li je zemlja mojašto po njoj hodim.

Draga mi je zemlja mojajer me mati u njoj rodi.

U mojoj zemljisunce najjače grije

Nebo je plavoI plavlje nigdje nije.

Tamo je ljubavi višetamo miluju kiše,a duga ponajviše.

BiH i narodi njeniživješe u miru i slozi

al’ pojaviše se mračne silezemlju podijeliše

na tri dijela rastrgošenarod pobiše i istjeraše

drugi nas prihvatišehvala im najviše.

Ja ni suza nemam višesve sam isplakala

za moju porodicuza moju BiH

i za cijeli narod moj.

Pomozite nam da se vratimotamo gdje je ljubavi više

jer mi od ovog života želimo višetamo gdje je ljubavi više

gdje miluju kišea duga ponajviše.

Poezija naših članica

Sabiha Rizvanović(slika iz mladosti)

Sabiha Rizvanović (född 1920, bild från ungdom) – den äldsta samarbetaren

av tidningen Žena – Kvinna


Invandrarna

En kommer hit för att fly från nödenEn kommer hit för att undgå döden

En kommer hit, av terror tvungenEn kommer hit för att gifta sig med Kungen

Dom är tyskar, iranier, greker och turkarMest är dom snälla, andra är skurkar

En del är ärliga, andra skummaEn del är genier, andra dumma

Mest är dom fredliga, andra vill slåssMed andra ord: dom är som oss!

Med fel och brister, tuffa och mjukafast inte lika avundsjuka…

Vissa är färgade, andra är arierSom köper sin bruna färg i solarier

Vissa är svarta, andra gulaVissa är vackra, andra fula

Men fast dom ibland av annan färg e’Är dom precis som vi i Sverige

Och när dom vill jobba här är tacket”Ni får inte jobba än för facket!”

En del är båtfolk från VietnamSom inte kan sjunga ”We shall overcome”

Och inte kan ”Rulla di rulla” som viOch dom blir sällan så fulla som vi

En del är mer judar än viEn del har andra gudar än vi

En del söker lugnet i stället för bråketDet enda vi svenskar kan bättre är språket

Det sägs att vi stammar från Adam och EvaSom inte var svenskar – men ja må dom leva!

Useljenici

Stiže jedan amo da pobjegne od jadaStiže jedan amo da glava ne stradaStiže jedan amo, izbjeg’o od maljaStiže jedan amo da oženi kraljaOni su Grci, Turci, Iranci i ŠvabeVećinom su ljupki, a drugi barabeNeki su časni, drugi vole krastiNeki su geniji, drugi budalastiVećinom su mirni, drugi polemičniRiječima drugim: tako nama slični!

S greškom i manom, odvažni i stidniipak nisu jednako zavidni…Jedan je obojen, a drugi ArijZa tamnu boju koristi solarijNeki su žuti, drugi čokoladniNeki su lijepi, a drugi gadniIako su katkad u boji drugoj nekojOni su tačno kao mi u ŠvedskojKada žele radit’, odziv je pri ruci”Vi još ne možete raditi u struci!”

Neki su narod s lađa što ostavi VijetnamI ne zna za onu ”We shall overcome”Čak ne zna ni ”Vrti se vrti” k’o miOni su rijetko pijani k’o miNeki su veći Židovi neg’ miNeki imaju drugačije bogove neg’ miNeki traže mir umjesto nevoljeJedino mi Švedi znamo jezik boljeAdam i Eva – pređi nam od iskoniNe bjehu Švedi – al’ nek’ žive oni!

Preveo: Haris Tucaković

ŽEN A 2 6 - 2 7 Bosse Parnevik

BOSSE BO PARNEVIK, rođen 1938. u Göteborgu, je vjerova-tno najpoznatiji švedski imi-

tator i komičar, posebno aktivan u periodu 1970-1990. U mladosti je bio dobar trkač preko prepona.

Odrastao je u Munkforsu, Värm-länd, i već u djetinjstvu nastupao u školskim i drugim aranžmanima. Na TV je debitovao u novogodišnjem programu uoči 1957. godine. Nakon što je njegova pristupnica u pozorišni savez odbijena motivacijom da ”tu imitatori nemaju šta da rade”, kon-taktira Lennarta Hylanda i doživljava pravi uspjeh u Vrtešci.

Slijedeći veliki uspjeh postiže Sva-kim osmim danom 1965-1967., a prvi vlastiti TV-program Harpsundspar-

taj dobija krajem 1971. Parneviko-va TV-Party postiže 1978. dotada najveću procentualnu gledanost u svijetu, a Parnevikova Oscarsparty doživljava pravi uspjeh sa 368 pred-stava od jeseni 1987. do januara 1989.

Ostvario je niz genijalnih imitacija slijedećih osoba: Tage Erlander, Olof Palme, Ingvar Carlsson, Njegovo Veličanstvo Kralj, Beppe Wolgers, Ulf Thorén, Larry Hagman (JR Ewing), Jimmy Carter, Ronald Reagan itd.

Cijeli bruto prihod jedne ekstra predstave Oscarsparty, za svoj 50-ti rođendan, darovao je Društvu Stall-bröderna, što je činilo početak Par-nevikovog fonda iz kojeg se svake go-dine dodjeljuju Parnevikove stipendije talentovanim revijalnim radnicima – artistima, tehničkom personalu i omladinskim grupama. (H.T.)

Ž e n a - bosnien och hercegovinas kvinnoriksförbund i ... · susan sontag na predstavi...

Documents