Srijeda, 28. kolovoza 1957.BEOGRAD

BROJ 36. GOD. 1':III.

Cijena ovom broju le 40.- din. - Pret-plata za godinu 1951. iznosi 1.7lY.1.- din.a za Inozemstvo 2.500.- din.- Redak-cija. Kraljevita Marka ul. br. 9. - Te-lefonI: RedakcIla 28-838. Administracija20-nl. Odjeljenje prodaje 22-619. Tele-'

fonska centrala 28..010•

Cian 7.. . )zaštićen je po ovom zakonu kao i

CIan 5Prijevodi, prilagođavanja, muzičke obrade i dru,ge

prerade autorskog djela zaštićene su kao I izvornodjelo, čime se' ne dira u prava autora izvornog djela.

Ovu zaštitu UŽivaju I prijevodi službenih tek-stova iz oblasti zakonodavstva, administracije I sud-stva, ako ti prijevodi nisu> načinjeni u svrhu slu-žbenog objavljivanja I nisu kao .takvi objayljeni.

.- knjige, brošure, članci i ostali 'napisi;- predavanja, govori, besjede I druga djela iste

prirode; . ' .- dramska I dramsko-muzička djela;- koreografska i pantomimska: djela čije je

predstavljanje utvrđeno pismeno ili na neki drugi,način;

- muzička djela' sa riječim.a ili bez njih;- kinematografska djela i djela proizvedena po-

stupkom sličnim kinematografiji; _- djela' iz oblasti crtanja, slikarstva, kiparstva,

arhiteKture i rezbarstva, rezovi '(gravure) u metalu,drvetu ili drugom materijalu. kao i ostala djela li-kovne umjetnosti; "

- djela .svih grana primijenjene umjetnosti, gra-fike i litografije;

- djela umjetničke i dokumentarne fotografijei takva djela proizvedena postupkom sličnim foto-grafiji;

- ilustracije, geografsk~ karte;- planovi, skice I plastična djela koja se odno.;e

na geogratiju, topografiju. arhi,tektur)l ili drugu nauku.

Cian 4.Zaštićene su I zbirke autorskih djela, kao što

su e,nciklopedije, zbornici, antologije, muzičke i fo_'tografske zbirke i sl., koje s obzirom na izbor i raspo-red građe predstavljaju ·samostalne duhovne tvorevine,čime se ne 4irll u prava autora pojedinih djela odkojih su te zbirke sastavljene. .'

Zaštićene. su kao takVe i zbirke narodnih knji-ževnih i umjetničkih tvorevina, dokumenata, sudskihodluka i druge slične građe koja po sebi ne pred-stavlja zaštićena autorska djela, ako te zbirke sobzirom na izbor, raspored i način izlaganj a građepredstavljaju samostalne duhovne tvorevine.

Naslov djelasamo djelo.

Nije dopušteno uzimati za naslov djela naziv većup()trebljen za. jedno autor.sko djelo iste vrste, akebi takav paslov mogao Izazvati zabunu.

CIan 6.Upotreba narodnih književnih i umjetničkih tvo-

revina u wrhu književnog, umjetničkog lli naučnog'obrađivanja slobodna je.

482. -

·SLUZBENJ LIST FNRJ- Izlazi po 'PO'trebl, u srpskom, hrvatskom, ,loven--skom I makedonskom IzdaiiJn. - OSlu!po tarifi; - Zlro račnn kod Narodnebanke FNRJ za pretplatu I posebnaizdanja 1I3Z-T-220. za oglase J032·T·m."

zAKONO AUTORSKOM"PRAVU

GLAVA I.UVODNE" ODREDBE

Cian 1.:lajednica pri~najeautorima naročita ovlaštenja

(autorsko pravo) na njihovim duhovnim tvorevinama(autorska djela).

Predsjednik Republike,'Josip Broz-Tito. v. r.

G LAV A II.AUTORSKO DJELO I AUTOR

1. Autorsko djeloCian 3.

Autorskim djelom smatra se svaka duhovna tvo-reyina, .bez obzira na vrstu, način i oblik Izražavanja.

Pod autorskim djelom u·smislu ovog .zakona ra-~umijevaju se naročito tvorevine' iz oblasti knji_levnosti, nauke i 'umjetnosti, kao:

PredsjednikSavezne narodne skupštine,Petar Stamboll6. v. r.

UKAZ"O PROGLASENJU ZAKONA O AUTORSKOM

PRAVU'

'Cian 2.Autorska djela jugoslavenskih državljana u.ži'liaju

zaštitu po ovo!p zakonu, bilo da su' objavljena uzemlji ili u inozemstvu, bilo da nisu objavljena.

Kao djela· jugoslavenskih državljana Uživaju za-!titu po ovom zakonu i prije neobjavljena djela stra-nih državljana koja ;se prvi put objavljuju u Jugo-slaviji.

Djela' stranih državljana koja nisu prvi putobjavljena u Jugoslaviji. uživaju zaštitu po 'ovom za-konu u okviru obaveza koje' je Federativna NarodnaRepublika Jugoslavija primila međunarodnim ugo-vorima. . .

Djela stranih državljana koja nisu prvi putobjavljena u Jugoslaviji uživaju 'zaštitu po ovom za-konu i na osnovu faktičnog reciprociteta.

" Na osnovu člana 71,točka 2. Ustavnog zakonao osnovama društvenog i pOlitičkog uređenja Fede-rativne Narodne Republike Jugoslavije i saveznimorganima vlasti, proglašava se Zakon o autorskompravu, koji je usvojila Savezna narodna skupAtinana sjednici Saveznog vijeća od 9. srpnja 195.7.

PR br. 12Beograd, 10 srpnja 1957.

SLUŽBENI LIST FNRJ Srijeda, 28. kolovoza 1957;

CIan 21.'.

CIan '22.Kad pravna osoba (akademija, univerzitet.. fa-

kulte~,. I~stitut,. 'po~uzeće" đ~uštvena organizacija)s!.), 111 Jedan 111' VIše pOJedmaca, poduzmu radnjeusmjerene' na stvaranje autorskog djela na komesurađ~je više suradnika koji nisu u radnom odnosu; .

pojedina autorskopravna ovlaštenja na naučnim dje-lima od posebnog intereoJa za 'narodnu obranu.'Rješenje u smislu prethodnog stava donosi Dr-

žavni sekretarijat za poslove narodne. obrane.

. CIan 20,Odredbe čl. 16.-19. ovog zakona primjenjuju se

ako aut6rskopravni odnosi autora I poslodavca nisuposebnim propisom, statutom poslodavca ili ugovorolliizmeđu poslodavca i autora .druk,čije regulirani.

3. Autorsko djelo' stvoreno u radnom odnosu; ponarulIžbl ili. putem poduzimanja

Cljln 16.Kad je autorsko djelo stvoreno u radnom odno'su,"

organ, ustanova, privredna ili društvena organizacija,kao I drugi poslodavac u čijoj je slu'žbf autorsko djelostvoreno, ima' isključivo pravo da to djelo iskori-šćava u okviru svojih zadataka, bez .traženja posebnedozvole od autora i bez plaćanja naknade' za kori-štenje. .

Autor djela iz pr!"thodnog. stava zadržava natom djelu ostala autorska prava, ukoliko ta pravaovim zakonom nisu ograničena.

CIan 19.Tekući' stručni izvještaji, referati, mišljenja, ela-

borati, služBeni..akti i sliČno,št.o· službenik izradi. uvršenju redovne dužnosti I u okvi'ru re<lovrilh zada-taka, ne smatraju se autorskim djelima.

CIan 17..Pravo objavljivanja autorskog djela stvorenog u

r<jdnom odnosu pripada poslodavcu.Pri obj.avljivanju takvog ~ljeia"'P9s10davac je du-

žan naznačiti ime autora.-Ako poslodavac autorsko djelo" štvoreho u rad-

nom odnosu ne objavi u ugovorenom ili primjerenomroku, pra~o na objavljivanje djela stječe autor.

Poslodav.ac može i prije isteka rokova iz pret·hodnog stava dopustiti autoru da objavi autorskodjelo stvoreno u radnom odnosu. .

PO isteku 10 godina od završetka autorskog djelastvorenog u radnom odnosu pravo objavljivanjadjela pripada u svakom slučaju autoru, ako ugo-vorom nije drukčije određeno.

Kad je autorsko djelo stvoreno u okviru ugo-vora o djelu, Isključivi autor je onaj l<oji je stvorio 'djelo, ako iz prirode narudžbe ili ugovora što drugone proistječe,

CIan 18.Ako je autor u radnom odnosu stvorio autorsko

djelo koje prelazi'okv.ire redovne djelatnosti poslo-davca ili r~dovne dužnost! autora, Ui koje predstav.lja duhovnu tvorevinu od izuzetnog značaja i vri-jedno3ti, autor zadržava sva ilutorska ovlaštenja na. tako stvorenom djelu, .

U slučaju, iz prethodnog' stava autorsko' djelomože iskorišćavati i poslodavac u okviru svojih za-d'ataka, bez traženja posebne dozvole od autora i bez'plaćanja naknade' za korištenje ..

strana 6&2.- Broj 36.

CIan 12.Autorima dovršenog kinematografskog' !ijela sma-

traju se .pisac scenarija,' kompozitor, režiser i glavnisnimatelj.

Odnos proizvođača prema aut.orima. k!nemato-grafskog djela, kao I odnosi između autora kinetna_tografskog djela uređuju se ugovo·rom.

Pravo autora u pogledu korištenja kInematograf-skog d.iel~ kao cipline premll trećim osol;>ama, vršiproi7.voc'1ač. .

CIan 9:Autor zbirke autorskih djela je osoba koja je

zbirku sastavila.Autor. prijevoda, prilagođenog, muzički obrađeneg

ili na drugi način prerađenog autorskog djela je osobakoja je to djelo prevela, prilagodila, muzički obradilaili na drugi način preradila. -

Onaj koji je stvorio književno, 'umjetničko llinaučno djelo upotrebom narodnih književnih I umjet-ničkih tvorevina, autor je t.ako st.vorcnog djela ..

CIan 13., Pored' autora, nosilac autorskog prava može biti

i osoba kojoj na osnovu zako-na,' oporuke il! ugovorapripadaju sva ili pojedina autorskopravna Q.vlaštenjakoja ovaj zakon priznaje autoru.

Autorskopravna ovlaštenja koja ovaj. zakon' pri-znaje autoru pripadaju dru!(om' nosiocu autorskogprava u granicama u kojima su mu dana zakonom,odnosno u obimu u kome su C'porukom ili \l!!Ovoromprenesena nll nj ega.

2. AutorCIan 8.

Autor djela je onaj koji je djelo stvorio.~utorom smatra se onaj čije je Ime na djelu

naznačeno, dok se protivno ne dokaže.

CIan 15.

Federacii.a može uz pra vičnu nal>nadu preuzetiod autora odnosno od nosioca autorskog prava, jugo-slavenskog držav1janina, autorsko pravo u cielini. ili

CIan 14.Kad je nosilac autorskog prava federacija, na-

rodna republika, autonomna pokrajina, autonomnaoblast, kotar ili općina. o njegovoj zaštiti staraju seupravni organi odgovarajuće polit!čkoteritorijalnejedinice nadležni za pitanja kulture.

Kad autorsko djelo koristi. državni organ, usta-nova, privredna organizacija i sl., onda se on starai o za,fi!i tOl(a autorskog djela.

CIan .11.Autorsko pravo na anonimnim djelima i na dje-

lima izdanim pod pseudonimom, čiji' autor nije po-znat, vrši Izdavač djela ..

Odredba prethodnog stava prestaje važiti kad seotkrije identitet autora.'

Autorsko pravo na neobjavljenim djelima čiji jeautor nepozT'.at. vrši. udruženje autora takvih djela.

CIan 10.Ako djelo stvoreno suradnjom dvijU il! više :osoba

čini nedjeljivu cjelinu, svim suradnicima na tomedjelu pripada 'nedjeljlvo autorsko pravo ..

Udjeli pojedinih suradnika određuju se razmjernostvarnom doprinosu koji je svaki od njih dao u stva-ranju djela, ako međusobni o~nosi suradnika nisuugovorom drukčije uređeni

Ako djelo stvoreno suradnjom dviju ili više osobane čini nedjeljivu cjelinu. svaki suradnik zadržavaautorsko pravo na svom doprinosu.

SLUZBENI LIST FNRJ Broj 36. - Strana 683,

CIan 34.Ustanove za radiodifuziju" mogu I bez dozvole

emitirati djela snimljena instrumentima za meha-ničim reprodukciju, ali su dužne poštovati ~va drugaprava· autora I ostalih:' ovlaštenika. .

CIan 30.Autori dramskih, dramsko-muzičkih i muzičkih

djela imaju isključivo pravo da daju dozvolu:1) za javno predstavljanje i javno izvođenje

njihovih djela;2) za javno p,enošenJe svakim sredstvom pred-

'. stavljanja i izvođenja njihovih djela.Autorima dramskih i dramsko-muzičkih djela pri-

padaju ista ta prava i na prijevodima tih njihovihdjela.

Cian 3&Autor ima isključivo pravo da daje dozvolu za

prilagOđavanja., obrade I druga preinačavanja njega'"vog djela.

Cian 35.Autor književnih djela ima isključivo pravo da

daje dozvolu za javno recltiranje i čitanje njegovitidjela:

CIan 31.Autor ima isklj:.1čivo pravo da daje dozvolu:1) za emitiranje svog "'djela preko radija ili za

njegovo saopćavanje javnosti bilo kojim drugim sred-stvima bežičnog prijenosa znakova, zvukova ili slika;

2) za' svako saopćavanje javnosti, preko žica llibez žica, djela' emjtiranog preko radija, ako. ovosaopćavanje vrši neka druga ustanova a ne ona kojaga počeb10 emitira preko radija;

3) za saopćavanje javnosti preko zvučnika ili bilokojeg drugog sličnog uređaja za prijenos znakova,zvukova ili slika, njegovog djela emitiranog prekoradija. I

CIan 32.Autori muzičkih i književnih Mela imaju isklju-

čivo pravo da daju. dozvolu:1) za snimanje ovih djela instrumentima za me-

haničku reprodukciju:2) za javno izvođenje ovih djela .snimljenih in-

strumentima za mehaničku reprodukciji".

Cian 33Dozvola dana za javno predstavljanje 1 Javno

izvođenje, za javno prenošenje predstavljanja i izvo-đenja, za javno. emitiranje preko radija, ili za kakvodrugo saopćavanje javnosti, ne obuhvaća dozvolu zasnim,anje djela instrumentima za' snimanje Z'Vukova,ili slika.

Ustanova za radIodifuziju može snimiti vlastitimsredstvima i samo za. svoje potrebe emitiranje za-štićenog djela za koje je dobila dozvolu za emitira-. nje,·1 tno~e ponovno prenositi te snimke uz naknadu1 bez nove dozvole autora i ostalih ovlaštenika, akod'rokčije Jiije ugovoreno.

Ovi snimei mogu se povjeriti javnim arhivimakao dokumentacija.

Srijeda, 28. kolovoza 1%7.

8 poduzetnikom, l).Osilacaut<Jrskog prava na djelu kaocjelini je poduzetnik.

Suradnici na djelu iZ' prethodnog stava zadr-lavaju svaki na svom doprinosu autorsko pravo.

Ovakvi suradnici ne mogu bez suglasnosti podu-j?etnike svoj doprinos posebno objaviti prije negošto· istekne rok od pet godina od objavljivanjazajednlNwg djela.

Poduzetnik ne može bez dozvole suradnika' djeloiz ovog člana ponovno objaviti niti koristiti u drugesvrhe.

Ugovorom između poduzetnika' i suradnika moguse njiho"i uzajamni odnosi i drukčije regulirati.

Cian 27.

Izdavač, prerađivač, izvođač, prikazivač, prevo-di\Jic, smmatelj i svaki drugi ~oJi javno iskorišćav;idjelo autor,a dužan je pri svakom iskorišćavanju 'na-značiti ime autora djela.

2. IskorišćavanjeCIan 28.

Autor ima isključivo pravo da svoJe djelo objavi,t'eproducira, umnoži,. preradi,. izvodi, prikazuje i daga_u ma kome 'vidu iskorišćaya.

Cian 25.Autorska imovinska prava sačinjava pravo autora

na iskorišćavanje djela. ,Iskorišćavanje djela vrši se naročito objavljiva-

njem, prerađivanjem, reproduciranjem, prikaziva-njem, izvođenjem, 'p~enošenjem I prevođenjem djela,. Iskorišćavanje djela od strane druge osobe može

se vršiti samo po dozvoli autora.Za svako iskorišćavanje djela <ld strane druge

<Jsobe autoru pripada naknada, ako zakonom ili ugo-~rorom nije drukčije određeno.

CIan 26.

Autorska' morama prava sačinjavaju: pravoilutora da bude priznat 1 nazna~n kao tvorac djela,'pravo da se usprotivi svakom deformiranju, sakaćenjuBi drugom mijenjanju. dJela, kao i pravo da se uspro-tivi svakOj nedostojnoj upolTebi djela, kOja bi vrije.đala nj.egovu čl!st ili ugled.'

G L A'v A III.

SADR2AJ. ISKORISCAVANJE I PRENOSENJEAUTORSKOG PRAVA

I. SadržajCIan 24.

Autorsko pravo sadrži imovinskopravna i osob-nopravna ovlaštenja (autorska imovinska i moralnaprava).

CIan 23.Kad je na djelu čiju je izradu poduze~a osoba iz

prethodnog člana surađivala i jedna ili više osobakoje se nalaze u radnom odnosu s poduzetnikom,'autorsko pravo tih suradnika regulira se po odred-bama čl. 16.-20. ovog zakona.

Cian 29.

Autor ima isključivo pravo da prevodi I da dajedozvolu za prevođenje svoga djela., "

Kao prevođenje u smislu prethodnog stava ·sma~··tra se i prevođenje s jednog na drugi jezik naroda:.Jugoslavije.

Clan 37.Autori književnih, muzičkih, naučnih m umjet-

ničkih djela imaju isključivo pravo da daju do:zvolu:1) za )(!nematqgra!sko priiagođavanje ili repro ..•

dukci-]u ovih dJera i za promet tako prilagođenih ilireproduciranlh djela;

Srijeda, 28. kolovoza Hi~7i

3) 'Izlaganje 'djela:'na: javnim izložbama, osim .>nitidjela čije' Izlaganje autor zabrani;

4) reproduciranje v~ć objavljenog djela izvršenou svrhu. osobnog usavršavanja, ako reprodukcija nijenamijenjena ni pristupačna javnosti;

5) reproduciranje djela slikarstva kiparstvom Iobratno, kao i reproduciranje djela arhitekture putemslikarstv:a ili kiparstva.

I u slučajevima iz ovog člana autor zadržava svadruga prava· po ovom zakonu.

Cian 43.'. . .

_ Za iskorišćavanje narodnih književnih i umjetnič.Iilh tvorevina putem Izvođenja plaća se naknada t(nduza unapređivanje kulturnih' djelatnosti..Iskorfšćavanje narodnih književnih I' umjetničkih

tvorevina u svakom drugom vid1,lje slobodno.Osobe koje Iskorlšćavaju narodne' književne 'j'

umjetničke tvorevine dužne su naznačiti porijeklo'"djela I uzdržati se od svakog sakaćenja i nedostojne',upotrebe djela.·

O zaštiti prava iz prethodnog stava.odgovarajuća stručna udruženja autora Inauka i umjetnosti.

Cian 42.Bez dozvole autor;1 i-plaćanja naknade za kOI'ište~

nje mogu se objaviti putem štampe I radiodl'fuzije, usvrhu obavještenja o tekućim događajima, govori na-mijenjeni javnosti održani u .predstavnlčkim tijelima,sudskim i drugim državnim organima, naučnim usta-novama, kao i na javnim političkim sastancima i slu-žbenim svečanostima.

Bez dozvole autora i plaća~ja naknade za kori-Uenje .mogu se o drugim govorima, predavanjima.besjedama i ostalim djelima iste. prirode u dnevnojI povremenoj štampi davati samo kraći izvještaji. .

Međutim, samo auto"r ima pravo da sastavi zbirkuod svojih djela navedenih u.ovom članu.

I u slučajevima Iz ovog člana autor zadržava sva-,druga prava po ovom. zakonu.

4. Nasljeđivanje

CIan 411.

Za naslje!livanje autorskili Imovinskih I moral~'nih prava važe odredbe Zakona o nasljeđivanju alW'ovim za,konom nije drukčije određeno. 't

.1Cian 46.

Kad po propisima o nasljeđivanju autorsko prapostaje općenarodna imovina, nosilac autorskog Prl\'la j~ općina na čijem je 'području umrli autor Imaosvoje posljednje prebivalište odnosno boravište-Jugoslaviji. ,__~_._.~:, .

SLUZBENI LIST FNRJ

CIan 40.Jugoslavije dopušteno je bez odo-

Strana 684. - Broj 36.

Cian 41.Na teritoriju Jugoslavije dopušteno je bez odobre-

nja autora I bez- plaćanja naknade za iskorišćavanje:·1) predstavljanje i izvođenje književnog ili umjet-

ničkog djela u svrhu I u vidu nastave, kao i prilikombesplatnih školskih svečanosti;

2) objavljivanje Izvještaja o književnim, umjetnič-kim i naučnim objavljenim djelima, u kojima se sa-držaj tih djela na origlnalan i skraćen način repro-ducira;

2) za javno prikazivanje I za javno Izvođenjetako prilagođenih ili reproduciranih .djela.

Kinematografsko djelo stvoreno prilagođavanjemili reproouciranjem književnih, muzičkih. n~lUčnih.iliumjetničkih djela zaštićeno je kao izvo:no djelo, č;mese ne dira u pravo autora pnlagođenog lli reproduclra-nog djela.

Prilagođavanje u bilo kojem drugom umjetnič-kom oblik,u kinematografskih djela koja potječu odknjiževnih, muzičkih, naučnih i umj.etničkih d;jelaIJe smije se vršiti bez dozvole autora Izvornog dJ.ela,kao ni bez. dozvole .zainteresiranih autora tih kme-matogr~fskih djela, osim ako oni t~ pravo nisuizričito prenijeli nOlproizvođača posebmm ugovorom.

Odredbe ovog člana primjenjuju se I na rep~o-dukciju ili produkciju dobivenu bilo kojim drugimpostupkom sličnim kineinatografiji.

I

Cian 38.Autori djela likovne umjetnosti imaju u P9g1e~u

tih djela, a pisCi i kompozitori u pogledu.' SVOJ~hizvornih rukopisa, pravo da od strane vl~smka .!Ihdjela odnosno rukopisa budu obavještavam f? priJe-nosu vlasništva na djelu ili rukopIsu I o njihovomnovom vlasniku.

Na teritorijubrenja autora:

I) objavljivanje i reproduciranje pojedinih dije-lova književnog lli naučnog djela Il svrhu nastave;

2) preštamp'avanje u povremenim spisima aktuel-nih članaka u kojima se pretresaju opća pitanja odjavnog Interesa, 'al,o autor reproduciranje tih članakanije izričito zabranio; . .

3) reprodl!ci,ranje u novinama i povremenim spi-sima pojedinih aktuelnih fotografija, Ilustracija, te-liničkih nacrta I sl., objavljenih u novinama i drugim 3. Prenošenje autorskih Imovinskih pravapovremenim spisima;

t) reproduciranje umjetničkih djela 17Joženih na - . Cian 44.ulicam~ i trgo,:ima, osi.m ako. je repro?ukClja Idpar- Autorska Imovinska prava na ejelokupnom djeluskog djela dobivena obskom IZ kalupa, lli na pojedinim nje,govim dijelovima mogu se pre-

5) reproduciranje kiparskih i slikarskih djela, kao nositi na pojedince 'i pravne osobe, u cjelini ili dje'i djela arhitekture, putem fotografija u novinama I lomično, za sve vrijeme trajanja autorskog prava lUčasopisima, osim ako je autor to Izričito zabranio; za o~ređeno .kraće- v~ijeme, ~a određeno područje, kao'

6) reproduciranje djela primijenjene umjetnost! I ~a Izdavanje ul prikazivanJe na određenim' jezicims,Jputem industrijske, ~ana~ske ul kućne radi~osti; . Z.a p,ravovaljanost ugovora o !prenošenju i.~o--,

7) doslovno navođenje odlQfDak.a Iz objavljenog vmsklh autorskih prava potrebno je da U2ovor bude'književnog, umjetničkog 111naucnog djela, pod uvje- zaključen u pismenom obliku. .'tom ~a uI:upno navođenje n.e iznosi yiše od jedne Ugovor o prenošenju imovinskih autorskih pravq)četvrtme dJela u kome se vršI navođenJE!. koji nije zaključen u pismenom oblilro ne '

U svim ovim slučajevima mora se jasno naznačiti pravni učinak.ime autora, Izvorno djelo I porijeklo pozajmice.

Pored toga, autor zadržava I sva druga"'prava poovom zakonu, kao i pravo na pravičnu naknadu.

Cian )le.Autori slikarskih, kiparskih, fotografskih i slićnih

djela mogu zabraniti· izlaganje pojedinih svojih djelau određenoj prili ci. . '.

Autor ne može zabraniti izlaganje djela koja pri-padaju . muzejima, galerijama i sličnim ustanovama.

Srijeda, 28. kolovoza 1007. SLU~EN1 r.;rST rNRJ"/i ,'-;;:- ,.7' BroJ U. - Strana 68~

CIan 47.Po smrti autora, autorsko moralno pravo može

vršiti i udruženje autora kome je umrli autor pri-padao, odnosno kome bi pripadao s obzirom na vrstqdjela, ako autor za života ili oporukom nije .drukčije~~~. .

CIan 51.Autorsko imovinsko pravo na anonimnim djelima

i .djelima objavljenim pod pseudonimom prestaje po'isteku 50 godina po objavljivanju tih djela.

Ako pseudoniin ne ostavlja nikakvu' sumnju upogledu. identiteta autora, lU ako autor otkrije svojidentitet, autorsko pravo traje onoliko koliko bi tra-jalo da je objavljeno pod pravim imenom autora.

G L k V A IV.TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA-' CIan 48.

Autors)m imovinska prava traju za života auto-rova i 50 godina. po njegovoj smrti, ako odredbamaovog zakona za pojedine vrste autorskog prava nije'drukčije određeno.

Kad je nosilac autorskog prava.u smislu člana22. ovog zakona pravna osoba, autorsko pravo pre-staje po isteku !il}godina po objavljivanju djela.

CIan 49:Autorska moralna prava traju po isteku autor-

skih imovinskih prava.

CIan 50.Autorsko imovinsko pravo na fotografskim ·i ki·

nematografskim djelima ako ona_ Imaju karakter fo-tografskih djela, prestaje po isteku 5 godina po ob-javljivanju.

Autorsko imovinsko pravo na djelima primije-njene umjetnosti prestaje po isteku 10 g~ina po objav-ljivanju.

Cian 59.Mjere predviđene u čl. 56.-58. sud će narediti

kad smatra da 'su te mjere potrebne radi zaštite [:'0-vrijeđenog autorskog prava.

CIan 60... Ako Osoba .koja. j!1vno .iskorišćava autorovo djelo,

pn1Jkom toga IskonšcavanJa ne .naznači ime autora,autor mož,e od takve osobe zahtijevati odgovarajućunaknadu, naknadno obznanjivanje autorovog imenana pogodan način, kao i da se toj osobi zabrani po-navljanje ovakvih povreda.

'Clan 56.Na zahtjev osobe koja učini vjerojatnim da je

njezino autorsko pravo povrijeđeno, sud može nare-diti i 'prije donošenja presude da, se privremenouzapte i i~ključe iz prometa predmeti, ili zabrani na-stavak već započetih radova, kojima bi se moglananijeti povreda autorskom pravu.

CIan 57.Na zahtjev osobe čije je aut'lrsko pravo povri-

jeđeno sud može u presudi narediti:1) da se presuda .objavi n& trošak osuđenoga;2) da se učiniocu .zabranjuje daljnje vrijeđanje

autorskog prava. .CIan 58.

Na zahtjev ~sobe čije je autorsko. pravo povrij'E-~eno ~ud u presudi može narediti da se predmeti ko-Jlm~ Je n~nesena povreda autorskog prava unište ilipremače, lli' da se .ti predmeti predadu toj osobi uznaknadu nužnih troškova izrade.

CIan 61.Autorsko pravo ne može biti predmet izvršenja.Nedovršena djela i neobjavljeni rukopisi ne me-

gu biti predmet izvršenja.Izvršenje može se voditi samo na imovinskim

koristima koje potječu iz autorskog djela.

CIan 64.Tko bez pristanka ovlaštene osobe, u slučajevima

kad je takav p,ristanak potreban, objavi dnevnik.OSObnopismo HI drugi sličan spis osobnog karaktera,

~azn1t će se novčanom kaznom.

2. KrivIčnopravna zaštit •CIan 62.

Tko pod svojim Imenom ill pod imenom drugog_objavi, pri~aže, Izvede ili. prenese tuđe autorskodjelo, ili dopusti da se to učini, .

kaznit će se zatvorom.Tko na nedopušten način unese dijelove tuđeg

autorskog djela u svoje autorsko djelo,kaznit će se novčanom ltaznom ili zatvorom do

jedne godine. 'Tko' deformlra, sakat! ili na drugi način mijenja

tuđe autorsko djelo;' . .kaznit. će se novčanom kaznom il! zatvorom do

šest mj eseci.CIan 63.

Tko bez dozyole autora ili drugog nosioca autor-skog prava, u slučajevima kad je takva dozvola poodredbama ovog zakona potrebna, objavi, preradi,.reproducira, prikaže, izvede, prenese, prevede ili nadr·ugi način iskoristi djelo zaštićeno ovim zakonom.

kaznit će se novčanom kaznom.Tko u namjeri pribavljanja imovinske koristi

stavi u promet primjerke autorskog djela za kojezna da su neovlašteno reproduciranI il! umnoženi, ilitko ovakve primjerke javno Izlaže lli ih prenosi pre ... ko radija ili ria arugl način,

kaznit će se novčanom kaznom.

CIan 52..•....,.Kad autor djela objavljenog na stranom jeziku .

ne prevede to dje!o na koji od jezika jug091aven_Skih naroda u roku od 10 godina po objavljivanjudjela, ili ne dopusti drugome da ga prevede, .takvo .djelo· može se prev~iti na jezike jugoslavenskih na-roda i bez dozvole autora' djela.

To vrijedi i za djela objavljena na jeziku jednogod jugoslavenskih naroda.

U slučajevima iz ovog člana autor prevedenogdjela zadržava pravo na naknadu 'za izvršeno prevo-đenje, kao i sva ostala autorska prava na prevede-onom djelu.

CIan 53.Trajanje autorskog. prava koje zajednički pri~

pada suradnicima na nekom djelu, računa se od smrtisuradnika koji je posljednji umro. .

CIan 54.Rokovi navedeni u prethodnim članovima ove

glave počinju teći od 1. siječnja one' godine koja do-lazi neposredno poslije smrti autora odnosno' poslijeobjavljivanja djela.

G L AV A V.ZASTITA AUTORSKOG PRAVA

1. Građansl<opravna zaltltaCIan 55.

Osoba čije je autorsko pravo povrijeđeno imapravo na naknadu štete po općim pravilima onakna'"di štete. ~ .

,

PISMIMA.

Srijeda. 28. kolovoza llt57,

Cian 74.Za pokretanje i vođenje sporova pred sudovima

I dl'ugim organima radi ostvarivanja autorskih pravakoja nastaju iz javnog izvođenja književnih i mu-zičkih nescensklh djela· (mala prava), ustanovi zazaštitu autorskih prava nije potrebna posebna -puno-moć' autora:

I) kad je autor čije je pravo predmet pokrenutogspora član saveza autora koji preko te ustanoveostvaruje autorska prava; _

2) kad je autor Oije je pravo predmet pokre_nutog spora strani državljanin čija prava ria dshMUugovora štiti ta ustanova.

Sporove Iz ovog člana ustanova za zaštitu autor-skih prava može pokrenuti I voditi li svoje ime; allje dužna o tako ostvarenim pravima položit)' račun'autoru.

CIan 73.Ustanova za zaštitu autorskih prava ovlaštena je,

ako se autor tome Izričito ne protivi, da se stara clzaštiti I ostvarenju njegovih autol'9klh prava ..

Za pokretanje i vođenje sporova pred sudovimaI drugim organima, ustanova za zaštitu autorskiliprava mora 'imati posebnu punomoć autora čije je.pravo predmet ·spora.

Cian 7&.

Priređivači kulturno-umjetničkih priredaba· dužnisu odgovarajućoj uslJanovi za zaštitu autorskih pravadostavljati programe izvedenih odnosno prikazanlhdjela, kao i uplaćivati autorske honorare za iskori-šćavanje tli~ djela prema postojećim propisima,

Nadzor nad provođenj~m odredbe Iz prethodl1ogstava vrše organi 'unutrašhjih poslova' narodnog od-bora općine. • _ .

Organ unutrašnjih poslova narodilOg odbora. op-ćine dužan 1e, 'na zahtjev autora odnosno ustanoveza zaštitu autorskog prava, zabraniti neovlaštenoizvođenje lli prikazivanje autorskog dje1<i.

PRAVA NA

Cian 77. .

Portreti, djela likovne unijetnosti ili fotogra-fije neke osobe, smiju se puštati u promet lli javnoIzlagati samo sa' pristankom -te osobe.

Po smrti takve osobe, a za vrijeme od 10 gOdinll;;•računaj uči od njezine smrti, za pušlanje u promet C- ;. .

SLUZBENI LIST FNRJ

na snagu kadkulturu Sa~e-

__ , ·1 •••••••••

CIan 66.

Strana 686. - Broj 36.

Clljn 65.

Za suđenje po' krivfčnim djelima Iz čl. 62.'-64.ovol( zakona nadležni su okružni sudov.1.

Gonjenje se poduzima na prijedlog.

Za djelo iz čl. 62.-64. privredna organizacija,ustanova sa samostalnim financiranjem, društvena or-ganizacija i druga pravna osoba kaznit, će se za pri-vredni prestup novčanom kaznom do 1,000.000 dinara.

Za radnje iz prethddnog stava kaznit će se nov-čanom kaznom do. 200.000 dinara I odgovorna osobau privrednoj organizaciji, ustanovi sa. samostalnim.financiranjem, društvenoj organizaciji lli drugoj prav-noj osobi.

CIan 67.Za postupak po priVrednim prestupima iz pret-

hodnog člana nadležni su u prvom stepenu viši pri-vredni sudovi:

G LA V A. VI.OSTVARPtANJE AUTORSKOG PRAVA

Cian 68.Autor može svoja autorska prava ostvarivati

osobno ili preko punon'loćnika.

Clan 69.Ostvarivanjem autorskih prava mogu se na te-

ritoriju Jug09lavije baviti I.savezl autora. ti u pogledUprava 6nlh autorsk4h grana koje Su zastupane utim savezima.' .. Savezi autora .mogu u smislu prethodnog stavaautorska prava jugoslavenskih državljana ostvari-vati i Il inozemstvu.

(:lan 70.

Sekretarijat za prosvjetu i kulturu Saveznog izvr-šnog vijeća određuje koji; će se savezi autora starati oostvarivanju autorskih, prava zajedničkih vllČem brojusaveza, kao i o ostvarivanju, prava Iz onih autorskihgrana koje nemaju svoje saveze autora.

Organ iz prethodnog stava tom će prilikom vo-diti l'e.Čuna da· se pri ostvarivanju, ovih prava osiguraI suradnja ostalih zainteresiranih saveza.

G I. A V, A VII.

DNEVNICIMA, PRIVATNIMI PORTRETIMA

Cian 76.Dnevnici, osobni zapisi i drugi s!lčni spisi osob-

Član 71.. nog karaktera' mogu se objavljivati samo s pristan-kom njihovog' tvoroo. ako zakonom' nije. drukčije'Savezi autora mogu autorska prava u· smislu . određeno. . .

ovog zakona ostvarivati i preko posebne ustanove zazaštitu autorskih prava koju oni u· tu svrhu· osnuju. Privatno pismo koje tvorac nije namijenio jav-

Ustanova za zaštitu a)ltorskih prava Iz prethod- nosti može se objaviti samo s njegovim' pristankom,nog stava posebno se stara o' ostvarivanju autorski li .ako zakonom nije drukčije određeno.imovinskih I moralnih prava u vezi sa Iskorišćava-·· Za objavljivanje pisma Iz prethodnog stava po-njem .autorskih djela i naplaćlvanjem naknade za· treban je I pristanak osobe kojoj je pismo upućeno.,to iskorišćavanje. ako bi se objavljivanjem pisma povrijedili važni in•.

Ustanova za zaštitu autorskih prava Isključivo je teresl te osobe.ovlaštena da se bavi poslovima autorskopravnog po- Poslije smrti osoba navedenih u ovom članu,sredovanja u Jugoslaviji (pribavljanjem I. izdavanjem dnevnici, pisma I ostali spisi Iz ovog člana' mogu· sedozvola za korištenje autorskih djela) kao I da takve objaviti ako to dopusti nadživjelI bračni drug I djeca,poslove vrši za jugoslavenske državljane u Inozem- a kad ovih..nema, ako to dopnste roditelji tih osoba.stvu. . Odredbe prethodnih stavova ne odnose se na dnev•..

Poslovima aut<irskopravnog posredovanja ne mo- nike. pisma I ostale spise iz ovog člana, koji su po.že se baviti nijedna druga osoba u vidu zanimanja:. hranjeni u javnim arhivima, muzejima, bibliotckama

1 sličnim ustanovama.CIan 72~Statut ustanove za zaštitu autorskih prava, kao

.~ostal.e pravilnike te ustanov.e koji se odnose na na-

.čin ostvarivanja autorskih prava, donose savezi au-tora koji su ustanovu osnovali.

Statut iz. prethodnog' stava stupaga odobri Sekretarijat za prosvjetu iznog .izvršnog vijeća.

SLUZaENI LIST FNRJSrijeda, 28. kolovoza 1957.

javno 'izlaganje u smislu pretnodnog stava potrebanje pristanak njezinog bračnog druga i djece, a akoovih nema, onda pristanak njezinih roditelja.

Smatra ·se da postoji pristanak portretlrane 'osobeako je ona za poziranje dobila nagradu.

CIan 78.lwzetno od odreaaba prethodnog člana, dopu-

šteno je .. bez pl'istankau 'smis1u---prelliodnog članajavno izlagati, prikazivati i puštati u promet:

1) portrete, djela likovne umjetnosti ili fotogra-fije ličnosti iz savremene historije;

2) slike u kojima se prikazuju ličnosti kao do-datak nekog kraja ili nekog prizora;

3) slike koje prikazuju zborove, povorke i sličnedogađaje, kojima su prisustvovale prikazane ličnosti;

4) nenaručene portrete, djela likovne umjetnostiili fotog:'afije, ako njihovo javno izlaganje, prika-zivanje ili puštanje u promet odgovara nekom višeminteresu umjetnosti.

G LAV A VIlI.PRELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Cian 79.Odredbe ovog zakona primjenjivat će se i na sva

:autorSka djela objavljena prije njegovog s!JUpanjana snagu. - &'

Autorsko pravo koje je po ranijem zakonu pre-stalo odnosno prešlo na državu, uživat te od dana:stupanja na. snagu ovog zakona osotie kojima topravo pripada po ovom zakonu.

Pravo osoba iz prethodnog stava trajat će do isteka·rc;>kapredviđenog ovim zakonom za trajanje autor- _skog prava.

Cian 80.Ako je autorsko pravo za vrijeme važenja ranijeg

zakona preneseno na drugu osobu (član 7. zakona ozaštiti autorskog prava od 25. svibnja 1946.), onopo isteku roka za koji je preneseno pripada autoruodnosno njegovim nasljednicima i drugim pravnimsijednicima po odredbama ov.og zakona.

Cian 81.Bliže propise o reguliranju odnosa između autora

i osoba koje objavljuju, pre vode, pre'rađuju, repto-duciraju, prikazuju ili izvode autorska djela, kao io naknadi ;za korištenje tih djela, donosi Saveznoizvršno vijeće.

Cian 82.Savezno izvršno vijeće donijet će prop:se kojima'

će se regulirati prava umjetnika - izvođača muzič-kih, književnih i umjetničkih djeia u vezi sa sni-manjem i reproQuciranjem njihovih snimljenil1izvođenja putem' instrumenata, za. mehaničku repro-dukciju, kao i način ostvarivanja tih prava.

Ovlašćuje se Savezno izvršno' vijeće da donesei propise kojima će se regulirati prava ustanove zaradiodifu):iju koia vrši emitiranja svojih izvođenja,kao i prava proizvođača instrumenata za mehaničkureprodukciju.

Cian 83.Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti

Zakon o zaštiti autorskog prava od 2~. svibnja 1946.oj Uredba o .prijenosu poslova aut.orskopravnog za-stupanja i posredovanja na saveze i udruženja:autora, kao i J?vipropisi doneseni na .osnovu navede-nog zakona, a koji su u suprotnosti s odredbama ovogzakona.

CIan 64.Ovaj· zakon /ltupa na snagu po isteku tri

mjeseca od dana objavljenja. u _Službenom llstuFNRJ ••

Broj 36. - Strana 687.

483.Na osnovu člana 79. točka 1. Ustavnc;>gzakona i

člana 23. stav 4 Uredbe o organizaciji i radu SaveZilOgizvršnog vijeća (_Službeni list FNRJ". br. 26/56), Sa-vezno izvršno vi'jeće propi,suje

UPUTSTVOZA !ZVRSENJE Po-JEDINm ODREDABA OP(;EGZAKONA OUREDENJU OPOINA I KO'l,'ARA

1. U pogledu određivanja koje se vrstE' ustanovakoje se bave proizvodnjom, transportom ili prometom·robe lli vrše poštansko-telegrafsko-1elefonsku službu,u. smislu odredaba člana 20. stav 4, člana 24. stav ~člana 25. stav 2 i člana 26. Općeg zakona o uređenjuopćil)a i kotara (»~lužbeni List FNRJ., br, 26/55 i29/57), smatraju privrednim organizacijama čiji rad-nici i službeniai imaju svoj&tvo proizvođa1la, važe ~a-vezni propisi koji su doneseni za izvršenje Zakona opravima i dužnosNma, izboru i opozivu saveznih na-rodnih zastupnika (Uputstvo za izvršenje. Zalwna opravima i dužnostima, izboru i opooivu saveznih na-rodnih zastupnika za izbore koji će se održat.! u vre-meriu od 22.-28. studenoga 1953. - »Slu'iJbeni listFNRJ", br. 39/53 i Objašnjenja za primjenu pojedinihodredaba Za,kona o pravima i dužnostima, izboru iOIpOzivusaveznih narodnih zastupnika - »Službenilist FNRJ «, br. 41153),sa slljedećim izmjenama i do-punama:.kao privredne- organizacije čiji radnici i službe-

nici imaju svojstvo proizvođača -smatraju' se i slije-deće ustanove koje se bave proizvodnjom. t'ransportomili prometo'm robe ili vrše poštansko~telegrafsko-te!e-fons·ku službu, i to: -

a) u proizvođačkoj grupi industrije, trgovine izanatstva:

_ komunalne ustanove koje se bave održavanjemulica i puteva. 'održavanjem i eks-ploatacij?ffi g'1'ad-skog zelenila, gradskom čis,toćom i d:mnJačarskomslužbom,

- šumske direkcije i šumske uprave samo ekosu organizirane kao ustanove sa samostalnim fin~:,-ciranjem i ako se bave l)retežno ·istom djelatnoscukao i šumska gm~podarstva'

b) u proizvođačkoj grupi poljoprivrede:- poslovni savezi zemljo-radnil'lkih zadrug.Navedeni savezni propisi $hodno se primjenjuju

i u pogledu vršenja. bi-r;i1lkO·gprava članova zemljo-radničkih zadruga i članova njihovih domaćinsteva,vršenja' biračkog prava radnika- i' službenika koji suprivremeno izvan radnog odnosa, vršenja biračkogprava proizvođača zaposlenih u oblasti ribarstva, od-ređivanj" pojma privredne organizacije, kao ~ u pO.-gledu prava funkcionera .sindikalne lli zadruzne 01'-ganizacij e koji je za funkcionera izabran od straneproizvođača, da može biti biran -za od-bornik.a.. 2. Op61nske komisije za biračke spiskove, predvi-

đene u članu 113. -stav 3 Općeg zakona o uređenjuopćina i kotara, sastoje se od predsjednika i dva člana,koje imenuje narodni odbor' općine. Predsjednik ,seimenuje iz reda. Nanova narodnog odbora općine, je-dan član je tajnik ili drugi službenik narodnog od-bora općine, a drugi član se imenuje iz reda građana;

Općinske komisije za biračke spiskove vrše pravai dužnosti koje su Zakonom o biračkim spiskovimautvrđene za kotarske komisije za biračke spiskove, I,aoi poslove određene u članu 113. stav 3 Općeg 1.akonao uređenju općina i kotara.

3. Radnici i službenici samostalnih pogona li sa-stavu zemijoradničke zadruge, poslovno,g saveza ze-mijoradničkih zadmga. ili poljoprivr~nog dobra kojise bave privrednim djelatnostima koje spadaju u'grupu industrije. trgovine i zanatstvf\, učestvuju nazborovima bimČ;l koji vrše kandidiranje za izbor