1

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA KLASA: 351-01/08-01/92 URBROJ: 2125/1-01-08-05 Gospić, 7. veljače 2008. god.

Na temelju članka 22. Zakona o zaštiti okoliša (“Narodne novine” br.82/94 i 128/99), a u svezi s člankom 237. Zakona o zaštiti okoliša (“Narodne novine” br. 110/07), članka 12. i 75. Statuta Ličko-senjske županije (“Županijski glasnik” br. 16/01 i 3/06), Županijska skupština Ličko-senjske županije na XXII. sjednici održanoj 7. veljače 2008. godine, donijela je

IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE za razdoblje od prosinca 2003. do prosinca 2007. godine

I.

1 . UVOD

Izvješće o stanju okoliša za četverogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu Izvješće) temelji se na Zakonu o zaštiti okoliša koji propisuje izradu Izvješća svake četiri godine, pa je tako i posljednje Izvješće rađeno za razdoblje 1999. – 2003. godine, a ovo je nastavak tog kontinuiranog procesa.

Ovo Izvješće rađeno je na temelju dostupnih podataka i daje ocjenu trenutnog stanja u okolišu Ličko-senjske županije uz osvrt na prethodno Izvješće s naznakama uočenih poboljšanja ili pogoršanja stanja na pojedinim lokacijama po određenim sastavnicama okoliša.

Zanimanje javnosti za pitanja zaštite okoliša posljednjih godina intenzivno raste i na razini potrebe za informacijom o stanju okoliša i na razini mogućnosti i prava njezinog aktivnog učešća pri donošenju bitnih odluka. Kako jedinstvenog sustava informacija o okolišu još nemamo, pri izradi ovog Izvješća morali smo koristiti različite izvore podataka i informacija.

Izvješće o stanju okoliša postaje važan alat u planiranju politike zaštite okoliša, ali i pokazatelj nužnosti ugradnje zaštite okoliša u prostorno planske te druge razvojne i strateške dokumente svih sektora (poljoprivrede, turizma, energetike, prometa i dr.).

Forma izrade Izvješća nije propisana, stoga smo slijedili uobičajenu formu kao i u prethodnom Izvješću. Obrađeni su pritisci pojedinih sektora sektora (poljoprivrede, turizma, energetike, prometa i dr.) na sastavnice okoliša i dana je ocjena stanja po sastavnicama (zrak, voda, more, tlo, biološka raznolikost, otpad).

U zaključnom dijelu Izvješća prikazani su ključni problemi po pojedinim sektorima i sastavnicama okoliša te se upozorava na područja i probleme koji iziskuju pozornost i akciju.

Sukladno suvremenim konceptima, spoznajama i trendovima treba najaviti primjenu zahtjevnije metodologije ukoliko podatkovne osnove to omoguće.

Saznanja o stanju okoliša Ličko-senjske županije, poticaj su učinkovitoj zaštiti okoliša, jer ni ovaj puta ne smijemo zaboraviti da ”OKOLIŠ” nismo naslijedili od naših predaka za uživanje nego smo ga privremeno posudili od naših unuka. 2. ZAKONSKA REGULATIVA I PODZAKONSKI AKTI

Uspostavom i primjenom učinkovite pravne infrastrukture zaštita okoliša RH slijedi moderna međunarodna iskustva. Ustav RH kao temeljni i najviši pravni akt Države izričito navodi da je zaštita okoliša ustavna kategorija i jedna od najznačajnijih vrednota ustavnog poretka. Ustavna je obveza Države da osigura pravo građana na zdrav život. Dijelovi eko sustava koji su zakonom proglašeni kao dobra od državnog interesa (more, morska obala, otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, zemljišta, šume, biljni i životinjski svijet) imaju osobitu zaštitu Države. Radi navedenog, kao instrument promicanja i zaštite okoliša daje se pregled bitnih važećih zakona i podzakonskih akata iz područja zaštite okoliša i prirode:

1. Zakon o zaštiti okoliša – «NN» 82/94 i 128/99; 2. Zakon o zaštiti okoliša – «NN» 110/07; 3. Zakon o zaštiti prirode – «NN» 162/03; 4. Zakon o prostornom uređenju i gradnji – «NN» 76/07; 5. Zakon o vodama – «NN» 107/95 i 150/05; 6. Zakon o zaštiti zraka – «NN» 178/04; 7. Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – «NN» 107/03;

2

8. Zakon o otpadu – «NN» 178/04, 153/05 i 111/06; 9. Zakon o prijevozu opasnih tvari – «NN» 97/93 i 34/95 10. Nacionalna strategija zaštite okoliša – «NN» 46/02; 11. Nacionalni plan djelovanja na okoliš – «NN» 46/02; 12. Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš – «NN» 59/00, 136/04 i 85/06; 13. Uredba o procjeni utjecaja na okoliš – «NN» 34/97; 14. Uredba o opasnim tvarima u vodama – «NN» 78/97; 15. Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom – «NN» 123/97, 112/01, 23/07 i 45/07 16. Uredba o postupanju s opasnim otpadom – «NN» 38/98 i 23/07; 17. Pravilnik o postupanju s ambalažnim otpadom – «NN» 53/96; 18. Pravilnik o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prijevozu – «NN» 54/95; 19. Pravilnik o načinu obavljanja prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu – «NN» 79/96;

Na temelju Zakona o zaštiti okoliša («NN» br. 82/94 i 128/99) doneseni su provedbeni propisi: Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš („NN“ br. 59/00), Pravilnik o katastru emisija u okoliš („NN“, br. 36/96), Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša („NN“ br. 74/99 i 79/99), Pravilnik o zakonu zaštite okoliša („NN“ br. 64/96), Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj („NN“ br. 8/97) te Plan intervencija u zaštiti okoliša („NN“ br. 82/99, 86/99 i 12/01) i drugi koji su na snazi do donošenja propisa prema novom Zakonu. Nakon višegodišnje primjene Zakona o zaštiti okoliša te njegovih provedbenih propisa uočene su neke nepreciznosti koje je potrebno korigirati, što podrazumijeva dopunu postojećih i uvođenja novih zakonskih rješenja imajući u vidu status zemlje kandidata za članstvo u EU i obvezu usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije. Temeljem navedenog, potrebno je uvažiti činjenicu da su na razini Europske unije doneseni novi pravni instrumenti odnosno, postojeće direktive su nivelirane. Zakon o zaštiti okoliša, kao krovni zakon (lex generalis) u zaštiti okoliša osigurava bazu za donošenje niza provedbenih akata kojima će se nacionalno zakonodavstvo u potpunosti uskladiti s europskim.

Temeljem navedenog uvode se novi pojmovi iz pravne stečevine EU. Riječ je o implementaciji odredbi međunarodnih ugovora, odnosno konvencija i protokola iz područja zaštite okoliša. Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (ESPO), Konvencija o prekograničnim učincima industrijskih akcidenata, Konvencija o pristupu informacijama o sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Arhuška konvencija), Okvirna konvencija UN o promjeni klime, Protokol o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš uz Arhušku konvenciju. Zakon o zaštiti okoliša temelji se na odrednicama Nacionalne strategije zaštite okoliša („NN“ br. 46/02). Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom o zaštiti okoliša:

1. Načela zaštite okoliša i održivog razvitka, 2. Zaštitu sastavnica okoliša i zaštitu okoliša od utjecaja opterećenja, 3. Koji su subjekti zaštite okoliša, 4. Dokumente održivog razvitka i zaštite okoliša, 5. Instrumente provedbe zaštite okoliša, 6. Praćenje stanja u okolišu, 7. Informacijski sustav, osiguranje pristupa informacijama o okolišu i sudjelovanje javnosti u pitanjima

okoliša te pristup pravosuđu, 8. Odgovornost za štetu, 9. Financiranje i instrumenti opće politike zaštite okoliša, 10. Nadzor nad primjenom Zakona, 11. Prekršaje i prekršajne kazne, 12. Prijelazne i završne odredbe.

Donošenjem novog Zakona o zaštiti okoliša («NN» br. 110/07) u ovom trenutku očekuje se sljedeće:

1. Učinit će se značajan korak ka usklađivanju s pravnom stečevinom EU–a na području zaštite okoliša, a

proces će se nastaviti donošenjem niza provedbenih propisa i dokumenata. Cjelovit proces usklađivanja trebao bi prema rokovima biti dovršen do sredine 2008. godine;

2. Dokumentima održivog razvitka i zaštite okoliša koji su predviđeni Zakonom određuju se ciljevi vezani za održivi razvitak i polazišta ukupnog gospodarskog, društvenog, socijalnog i kulturnog razvitka i utvrditi smjernice upravljanja okolišem na načelima održivog razvitka te je temeljem navedenog moguće izvršiti usporedbu onoga što je na nivou Županije već napravljeno ili se treba napraviti;

3. Stvaranje institucionalnih uvjeta za razvitak i djelovanje novih instrumenata zaštite okoliša kao strateška procjena planova i programa odnosno odgovarajućih strateških dokumenata kojim se promiče održivi razvitak, a nositeljima zahvata pružaju okviri djelovanja i daje mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenje odluka; objedinjeno sprječavanje i kontrola onečišćenja zraka, tla i voda od strane industrijskih postrojenja i uspostava objedinjenog pristupa zaštiti okoliša u tom smislu praćenjem i poticanjem uporabe novih tehnologija; sprečavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari i obvezivanje onečišćivača da osiguraju sredstva i naknade štetu učinjenu okolišu;

3

4. Stvaranje pravnih temelja i unaprjeđenje uvjeta za uključivanje u europski sustav za okolišno upravljanje tvrtkama ili sustav Evropske unije za ekološko upravljanje (EMAS);

5. Cjelovitije praćenje stanja u okolišu preciznim određivanjem obveza za onečišćivača okoliša; 6. Daljnji kvalitetni razvoj modernog informacijskog sustava zaštite okoliša s preciznim utvrđivanjem

načina dostavljanja podataka i registrom onečišćivanja okoliša koji će osiguravati pouzdane i pravodobne podatke i informacije na temelju kojih će biti moguće redovito izvješćivanje o stanju na području zaštite okoliša i pojedinih sastavnica okoliša i opterećenja;

7. Demokratizacija donošenja odluka i uključivanja najšire javnosti u rješavanje pitanja zaštite okoliša, čime se osnažuje položaj javnosti u pristupu informacijama o okolišu i sudjelovanje javnosti u postupcima donošenja planova i programa kao konkretnih odluka povezanih s okolišem te se ispunjavaju zahtjevi Konvencije o pristupu informacijama i o sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu (Arhuška konvencija), koju je Republika Hrvatska ratificirala u prosincu 2006. godine;

8. Učinkovitiji razvoj edukacije javnosti, stručnjaka i upravnih struktura vezno za zaštitu okoliša; 9. Veće poštivanje zakonskih odredbi vezano za zaštitu okoliša.

Može se konstatirati da su u protekle četiri godine učinjeni pozitivni pomaci na području zaštite okoliša Ličko-senjske županije te se osjeća trend uvažavanja odrednica odnosno ciljeva zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak i to iz domene zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite biljnog i životinjskog svijeta, biološke i krajobrazne raznolikosti i očuvanja ekološke stabilnosti Županije, zaštite i poboljšanja kakvoće pojedinih sastavnica okoliša, zaštite ozonskog omotača, i ublažavanja klimatskih promjena, zaštite i obnavljanja kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza te sprječavanja velikih nesreća na području Županije, koje uključuju opasne tvari. 3. OSNOVNI PODACI O ŽUPANIJI 3.1. Smještaj u prostoru

Ličko-senjska županija je smještena u zapadnom dijelu Hrvatske, između Primorsko-goranske županije na sjeverozapadu, Karlovačke na sjeveroistoku te Zadarske županije na jugu. Područje Ličko-senjske županije sastoji se od dviju geografskih cjelina odijeljenih planinskim lancem Velebita:

• kontinentalni dio, • primorski dio s dijelom otoka Paga.

Osim ove podjele može se učiniti i geografska podjela na Liku i Primorje.

- Kontinentalni dio Ličko-senjske županije je kontaktni prostor triju velikih geografskih cjelina Hrvatske:

Središnje Hrvatske i Sjevernog hrvatskog primorja s područjem Južne Hrvatske. Kroz područje Like ostvaruje se veza triju makro-regionalnih središta: Zagreba, Rijeke i Splita. Reljefna i klimatska struktura te socio-ekonomska kretanja čine Liku ne samo izdvojenom od ostalih dijelova Hrvatske, već i od primorskog dijela Županije.

Reljefna struktura Županije sastoji se od tri elementa:

• nizovi Velebita, Plješivice i Male Kapele, • niže krško Sredogorje, • raščlanjeno dno s velikim poljima u kršu.

- Primorski dio Županije čine dvije geografske cjeline sjeverni i srednji dio podvelebitskog primorja te sjeverni dio otoka Paga. U reljefnom smislu ovo je područje nastavak krškog reljefa kontinentalnog dijela Županije. Glavni reljefni oblici su slaba vertikalna raščlanjenost glavnog grebena i uzdužni pregibi. Strme padine završavaju klifom koje se izmjenjuju s potopljenim dragama na kraju suhih jaruga. 3.2. Gradovi i općine

Ličko-senjska županija po ustroju iz 1997. godine («NN» 10/97) obuhvaća 5350,50 km² površine, što čini 9,45 % ukupne površine Republike Hrvatske. Površina akvatorija Ličko-senjske županije iznosi 596,63 km2. U sastavu Županije su gradovi: Gospić, Novalja, Otočac i Senj te općine: Brinje, Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička jezera, Udbina i Vrhovine. Prema popisu iz 2001. godine na području Ličko-senjske županije obitava 53.677 stanovnika, a u četiri grada živi 34.858 stanovnika, što predstavlja više od polovice stanovništva Županije, odnosno 64,94%. Gustoća naseljenosti nešto je veća u primorskom djelu, a u kontinentalnom djelu Županije je izrazita koncentracija stanovništva u gradovima Gospiću i Otočcu.

Poljoprivredno zemljište prekriva površinu od 2029,24 km². Obradivo zemljište, koje čine bonitetna tla oznake P1, P2 i P3 prema Prostornom planu Ličko-senjske županije, zauzima površinu od 813,03 km², a druge poljoprivredne površine i šumsko zemljište bonitetne oznake PŠ (prema PPŽ) protežu se na 1216,21 km².

4

Približno polovina ukupne površine Županije 3067,50 km², točnije 57,33 % prekrivena je gospodarskim šumama, zaštitnim šumama i šumama posebne namjene bonitetne oznake Š1, Š2 i Š3 (prema PPŽ). Građevinska područja (GP prema PPŽ) zauzimaju površinu od 164,68 km². 3.3. Klimatske karakteristike Ličko-senjske županije Prema izvoru podataka, Državnog hidrometeorološkog zavoda u okviru mreže meteoroloških postaja u Hrvatskoj djeluje sustav za praćenje na temelju svakodnevnog izvješćivanja klimatoloških podataka u terminima 7, 14 i 21 sat s 30 glavnih meteoroloških postaja. Tako prikupljeni podaci kompatibilni su s postojećim dugogodišnjim nizovima, koji su nastali na temelju istovrsnih klimatoloških motrenja.

Ocjena klime za Republiku Hrvatsku u 2007. godini

Temperatura: nastavlja se slijed ekstremno toplih i vrlo toplih godina u Republici Hrvatskoj, što znači da je 90% površine Hrvatske bilo u 2007. godini u klasi 45% toplo i 45% vrlo toplo.

Oborine: 2007. godina je na području Hrvatske bila kišna na 50% površine, a na 45% površine bila je u klasi normalno.

Opća ocjena klime: 2007. godina na području Hrvatske bila je vrlo topla na 45% površine i topla na 45% površine te kišna na 50% površine i normalna na 45% površine. Monitoring klime koji provodi Državni hidrometeorološki zavod na različitim vremenskim i prostornim skalama temelji se na stvarnim podacima izmotrenim u Hrvatskoj mreži meteoroloških postaja diljem zemlje. Ta činjenica daje vjerodostojnost upozorenjima da se nastavlja trend globalnog zatopljenja Zemlje, što se odražava na promjenjivost klime na području Hrvatske i na sve ljudske djelatnosti. Svi koji su uključeni ili bi trebali biti uključeni u događanja promjene klime, trebaju kroz održavanje mreža meteoroloških motrenja i praćenja klime, jačati pripravnost koja će omogućiti pravodobne akcije u slučaju mogućih najavljivanih posljedica zbog projiciranih neuobičajenih klimatskih promjena.

Lika se nalazi u sredini sjevernog umjerenog pojasa. Na raspored klimatskih pojava (temperatura, padaline, vjetar) utječu strujanja sa zapada, azorska anticiklona i islandska ciklona te sibirska anticiklona s istoka.

Kao značajan modifikator klime posebno je značajna horizontalna i vertikalna raščlanjenost reljefa, položaj Like u zavjetrini Velebita i oblik njene zavale. Visina i izduženost Velebita prepreka su toplinskom utjecaju Jadranskog mora. Samo uski pojas u nižem dijelu primorske padine i sjeverni dio otoka Paga nalazi se pod utjecajem Jadranskog mora, tj. pripada submediteranskoj klimi s vrućim ljetima i blagim zimama. Na temperaturni režim bitno utječe Jadransko more, adijabatičko zagrijavanje te bura kao dominantan vjetar na ovom području.

Sažete značajke klime Ličko-senjske županije su:

• srednja siječanjska temperatura najviša je u podvelebitskom primorju (Senj 5,6°C), rastom nadmorske visine opada (Zavižan -4,2°C),

• lička strana Velebita, usprkos porastu temperature s nadmorskom visinom ima nižu temperaturu nego primorje (Ličko Lešće -1,2°C),

• srednje srpanjske temperature više su u primorskom dijelu (Senj 23,9°C).

Obzirom na raspored padalina Ličko-senjska županija ima dva režima: kontinentalni i primorski:

• najviše padalina prima Zavižan, 1898,8 mm, • prosječno najmanje padalina prima Gacko, Perušićko i Vrhovinsko polje, • jugozapadni dio padine Kapele ima maksimum padalina u studenom i travnju te minimum u siječnju i

srpnju, • primorski dio Županije ima sredozemni režim padalina s maksimumom u studenom i minimumom u

srpnju te sa sekundarnim maksimumom u travnju i minimumom u ožujku.

Reljef je glavni faktor koji utječe na pojavu i trajanje snježnog pokrova:

• snijeg se na obroncima Velebita i dijelovima Plješivice javlja sredinom listopada, • padom nadmorske visine prvi snijeg se u Ličkoj i Gackoj zavali javlja u drugoj polovici prosinca, • posljednji snijeg u nižim dijelovima se javlja u travnju, • u ponikvama i osojnim (u sjeni) stranama padina snijeg se održi do srpnja.

Zračna strujanja

• U rasporedu zračnog strujanja na području Gospića prevladavaju slabiji vjetrovi (jačina vjetra do 2 m/s je oko 65%).

5

• U primorskom dijelu Županije dominantna je pojačanost bure - 41,2% i to u hladnom dijelu godine. Bura često ima orkansku snagu.

• Kad se analiziraju klimatološke prilike nekog područja uobičajena je terminološka ljestvica potkrijepljena vrijednostima meteoroloških pokazatelja.

Hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske u svojim izvješćima za period 2003., 2004., 2005., 2006. i djelomično 2007. godinu na temelju praćenja objavio je sljedeće klimatološke pokazatelje na mjernim stanicama u Gospiću i na Zavižanu A) Gospić

godina temperatura oborina 2003. ekstremno toplo vrlo sušno 2004. vrlo toplo normalno 2005. normalno normalno 2006. ekstremno toplo sušno 2007. toplo sušno

B) Zavižan

godina temperatura oborina 2003. vrlo toplo vrlo sušno 2004. normalno kišno 2005. hladno normalno 2006. vrlo toplo sušno 2007. toplo sušno

Izvor: Hidrometeorološki zavod RH rujan, 2007. Zanimljivost: Pojava snijega bila je prisutna u svim mjesecima i svake godine od kad je instalirana postaja

Zavižan (1953.god.), osim u srpnju 2006. godine.

I PRITISCI NA OKOLIŠ 4. STANJE OKOLIŠA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE Ovaj dio Izvješća bavi se procjenom stanja, opterećenja okoliša i procjenom trendova koji proizlaze iz pritisaka pojedinih sektora kao što su urbanizacija, poljoprivreda, turizam, energetika, industrija na okoliš u cjelini. Svaki od navedenih sektora čini izravan ili neizravan pritisak gotovo na sve sastavnice okoliša (zrak, voda, tlo). Iz podataka Katastra emisija u okoliš (KEO), odnosno tabele koja slijedi može se tek zaključiti da pritisak postoji, ali je nemoguće odrediti koliki je pritisak nekog od navedenih sektora, već kasnije iz prikaza stanja sastavnica okoliša možemo eventualno uočiti trendove

Izvori onečišćenja na području Ličko-senjske županije

Budući je u Republici Hrvatskoj uspostavljeno vođenje Katastra emisija u okoliš (KEO), u ovom

trenutku Ličko-senjska županija raspolaže sljedećim podacima o emisijama u okoliš:

Proizvođač

neopasnog otpada

Tehnološka

jedinica

Ključni broj

otpada

Ukupna količina

(t)

Ukupna količina

obrađenog otpada (t)

Ukupan broj zagađivača

09 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

5933,5120

2700,0000 37

Autopraonica i automehaničarska

radionica (06)

16 01 17 1,7500 1,7500

0,0000 1

BILLAd.o.o. (06)

420 420 420 420

15 01 07 15 01 02 15 01 04 20 03 01

83,5480 3,0260 2,0790 0,0430

78,4000

0,0000 4

COSEPI-INO HOLC (06)

30 01 05

2700,0000 2700,0000

2700,0000 2700,0000

1

Dom za odrasle BISTRIČAK Otočac

(06)

2 18 01 03 45,0000 45,0000

1

6

Proizvođač

neopasnog otpada

Tehnološka

jedinica

Ključni broj

otpada

Ukupna količina

(t)

Ukupna količina

obrađenog otpada (t)

Ukupan broj zagađivača

Dom za starije i nemoćne

osobe Gospić (06)

1 1

20 01 25 18 01 03

0,1940 0,0600 0,1340

0,0000 2

Dom za starije i nemoćne

osobe Udbina (06)

18 01 03

4,0000 4,0000

0,0000 1

EUREST CROATIA d.o.o. (06) GS

5 20 01 25 0,0400 0,0400

0,0000 1

HŠ d.o.o. Uprava šuma RJ Gospić

(06)

16 01 03

17,9000 17,9000

0,0000 1

HŠ d.o.o. Uprava šuma RJ Senj (06)

16 01 03

21,5800 0,0000 1

HC d.o.o. T.J. Brinje (06)

11

200304

6,0000 6,0000

0,0000 1

HC d.o.o. T.J. Lovinac (06)

13 13

19 08 09 20 03 04

8,2800 0,2800 8,0000

0,0000 2

HC d.o.o. T.J. Perušić (06)

1 1

20 03 04 19 08 09

3,1000 3,0000 0,1000

0,0000 2

HEP – Proizvodnja d.d.o. Pogon HE

Senj (06)

1

12 01 01 0,2000 0,2000

0,0000 1

Jurišić V.A.A. (06)

1 16 01 03

1,9000 1,9000

0,0000 1

KONZUM d.d. (06)

453 453 454 454 772 772

15 01 01 20 01 25 20 01 25 15 01 01 15 01 01 20 01 25

69,9400 19,7000 0,2400 0,8500

27,0000 21,5000 0,6500

0,0000 6

LTV d.o.o. L. Lešće

(06)

4 4 4 4

15 01 01 15 01 02 17 04 05 16 01 03

49,0700 8,9900 0,4200

23,1800 16,4800

0,0000 4

Metalna oprema d.d. Senj (06)

1

12 01 01

398,0000 398,0000

0,0000 1

Pilana Krasno d.o.o. (06)

03 01 05 03 01 01

2520,0000 672,0000

1848,0000

0,0000 2

Spaz d.o.o. Novalja (06)

20 01 25

0,9800 0,9800

0,0000 1

Spaz d.o.o. Trg Loža Novalja (06)

2

20 01 25

0,6500 0,6500

0,0000 1

Spaz d.o.o. Trg Loža Novalja (06)

1

20 01 25

0,2800 0,2800

0,0000 1

U.O. Macola – Hotel Macola (06)

1

20 01 25

1,1000 1,1000

0,0000 1

5933,5120

2700,0000

37

7

Skupljač komunalnog

neopasnog otpada

Tehnološka

jedinica

Ključni broj

otpada

Ukupna količina

(t)

Ukupno privremeno

Uskladišteno (t)

Ukupan broj zagađivača

09 Ličko-senjska županija

17013,7800 0,0000 10

GKD d.o.o. Senj (06) 1

20 03 01

3467,0000 3467,0000

0,0000 1

Komunalac d.o.o. Otočac (06)

1

20 03 01

1828,0000 1828,0000

0,0000

1

Korenica d.o.o. Korenica (06)

1

20 03 01

5325,0000 5325,0000

0,0000 1

Komunalije d.o.o.

Novalja (06)

2 2 2 2 2

20 03 07 15 01 04 15 01 01 15 01 07 15 01 02

286,7800 56,4000 3,8200

87,0800 102,4000

37,0800

0,0000 5

Velinac d.o.o. Karlobag (06)

1

20 03 01

5100,0000 5100,0000

0,0000 1

Vodovod d.o.o. Brinje (06)

1

20 03 01

1007,0000 1007,0000

0,0000 1

17013,7800 0,0000 10

Obrađivač neopasnog otpada

Tehnološka jedinica

Ključni broj otpada

Ukupna količina (t)

Količina obrađenog otpada (t)

Ukupan broj

obrađivača Ličko-senjska

županija

29828,0000

0,0000

13

GKD Komunalac d.o.o. Senj (06)

1

20 03 01

3467,0000 3467,000

0,0000 1

GKD Komunalije (06) Novalja

1

20 03 01

3115,0000 3115,0000

0,0000 1

Komunalac d.o.o. Otočac (06)

20 03 01 20 03 04

2048,0000 1828,0000 220,0000

0,0000 2

Komunalac d.o.o. Korenica (06)

20 03 01

5325,0000 5325,0000

0,0000 1

Usluga d.o.o. Gospić (06)

2 2 2

20 03 01 20 03 01 20 03 01

9750,0000 8700,0000 470,0000 580,0000

0,0000 3

Velinac d.o.o. Karlobag (06)

20 03 00 20 03 01 20 03 02 20 03 03

5116,0000 220,0000

4080,0000 102,0000 714,0000

0,0000 4

Vodovod d.o.o. Brinje(06)

20 03 01

1007,0000 1007,0000

0,0000 1

29828,0000 0,0000 13

Skupljač neopasnog otpada

Tehnološka jedinica

Ključni broj otpada

Ukupna količina (t)

Ukupan promet otpada

(t)

Ukupan broj

skupljača Ličko-senjska

županija 528,4790

528,4790 -0,0000 0,0000

6 6

Metis

d.d.Podružnica Otočac (06)

91 91 91 91 91 91

17 04 01 17 04 02 17 04 03 17 04 05 17 04 07 17 04 01

12,6620 22, 1830

1,2000 487,9200

1,1460 3,3680

528,4790 - 0,0000 6

8

Proizvođač opasnog otpada

Tehnološka jedinica

Ključni broj otpada

Ukupna količina (t)

Ukupna količina obrađenog

materijala (t)

Broj proizvođača

09

Ličko-senjska županija

65,1141

0,0000

83

Dom za odrasle Bistričak

Otočac (06)

2

18 01 13

0,0430 0,0430

0,0000 1

Automehaničarski obrt Šporčić Otočac (06)

13 02 05

0,8000 0,8000

0,0000 1

Automehaničarski obrt

Josip Dasović Ličko Lešće (06)

13 02 05 16 01 99

5,1350 0,0750 5,0600

0,0000 2

Autoservis Ž. Peranić, Novalja (06)

1

13 02 05

0,0850 0,0850

0,0000 1

Autoservis K. Peranić

Novalja (06)

1

13 02 05

0,1550 0,1550

0,0000 1

Autoservis Mica Senj (06)

13 02 05

0,0930 0,0930

0,0000 1

Autoservis d.o.o. PJ

Gospić (06)

16 06 01 16 01 03 20 01 40 13 02 05

4,1500 0,2000 3,0500 0,1000 0,8000

0,0000 4

COSPEI-INO-HOLZ Otočac (06)

13 02 05

0,1300 0,1300

0,0000 1

Dasović d.o.o. Brinje (06)

13 02 05

2,0000 2.0000

0,0000 1

Dom za starije i nemoćne osobe

Gospić (06)

1

18 01 03

0,0190 0,0190

0,0000 1

Dom za starije i nemoćne osobe

Udbina (06)

18 01 03

0,3070 0,3070

0,0000 1

Dom zdravlja Gospić (06)

1

18 01 05

0,3680 0,3680

0,0000 1

Dom zdravlja Korenica (06)

1

18 01 05

0,0610 0,0610

0,0000 1

Dom zdravlja Otočac

(06)

1 1

18 01 03 18 01 05

0,2071 0,1781 0,0290

0,0000 2

Dom zdravlja Senj (06)

18 01 03

0,7685 0,7685

0,0000 1

GM Kvarte (06) 13 02 05

0,0500 0,0500

0,0000 1

GPD vl. S. Trcol Novalja (06)

1 1

13 02 05 16 01 03

16,2500 1,1500

15,1000

0,0000 2

HŠ d.o.o. Zagreb – Uprava šuma PJ

Gospić (06)

13 02 05 16 01 07 16 06 01

1,8400 1,4000 0,2000 0,2400

0,0000 3

HŠ d.o.o. Zagreb – Uprava šuma PJ

Senj (06)

16 01 07 13 02 05 16 06 01

3,0300 0,0500 2,6000 0,3800

0,0000

3

9

Proizvođač opasnog otpada

Tehnološka jedinica

Ključni broj otpada

Ukupna količina (t)

Ukupna količ.obrađenog

otpada (t)

Ukupan broj zagađivača

Hep Proizvodnja d.o.o. Pogon He

Senj (06)

1

13 06 01 13 02 05

0,2000 0,1500 0,0500

0,0000

2

HP D.D. Središnja Pošta Gospić (060)

13 02 05

0,2350 0,2350

0,0000 1

HP područna uprava ILP Poštans. središte Gospić (06)

13 02 08

0,0600 0,0600

0,0000 1

Hrvatske autoceste

d.o.o. Brinje (06)

11 11 11

13 02 05 20 01 33 20 01 33

0,5300 0,3500 0,0900 0,0900

0,0000 3

Hrvatske autoceste d.o.o. Perušić (06)

12

13 02 05

0,5000 0,5000

0,0000 1

Hrvatske autoceste d.o.o. Sveti Rok (06)

11 13 13 13

13 02 05 20 01 33 13 05 02 13 05 07

4,3000 0,4000 0,2000 0,7000 3,0000

0,0000

4

IGM Oštra d.o.o. (06)

13 02 05

0,5000 0,5000

0,0000 1

INA d.d. Zagreb, PJ Gospić, benzinska

postaja Brinje

135917

15 01 10

0,0080 0,0080

0,0000 1

INA d.d. Zagreb, PJ Gospić, benzinska

postaja Brinje

135909 135909

15 01 10 13 07 03

0,4800 0,1060 0,3740

0,0000 2

INA d.d. Zagreb, PJ Gospić, benzinska

postaja Brinje

13590917

15 01 10

0,0100 0,0100

0,0000 1

INA d.d. Zagreb, PJ Gospić, benzinska postaja D. Lapac

13590917

15 01 10

0,0850 0,0850

0,0000 1

INA d.d. Zagreb, PJ Gospić, benzinska

postaja Bilajska

13590917

15 01 10

0,0430 0,0430

0,0000 1

INA d.d. Zagreb, PJ Gospić, benzinska postaja Budačka

13590917 13590917

13 07 03 15 01 10

0,4440 0,3830 0,0610

0,0000 2

INA d.d. Zagreb, PJ Gospić, benzinska postaja Karlobag

13590917 13590917

13 07 03 15 01 10

0,4130 0,4030 0,0100

0,0000 2

INA d.d. Zagreb, PJ Gospić, benzinska postaja Korenica

13590917 13590917

13 07 03 15 01 10

3,1870 3,0000 0,1870

0,0000 2

INA d.d. Zagreb, PJ Gospić, benzinska

postaja Otočac

13590917 13590917

15 01 10 13 07 03

1,8030 0,1030 1,7000

0,0000 2

INA d.d. Zagreb, PJ Gospić, benzinska

postaja Udbina

13590917 13590917

13 07 03 15 01 10

2,8640 2,7600 0,1040

0,0000 2

INA d.d. Zagreb, PJ Gospić, benzinska postaja Vrhovine

13590917 13590917

15 01 10 13 07 03

1,6510 0,5440 1,5970

0,0000 2

INA d.d. Zagreb, PJ Gospić, benzinska

postaja Zir

135909

15 01 10

0,1260 0,1260

0,0000 1

INA d.d. Zagreb, PJ Gospić, benzinska

postaja Zir

135909

15 01 10

0,1540 0,1540

0,0000 1

K.Č. Balenović (06) 1

07 07 07

0,0320 0,0320

0,0000 1

10

Proizvođač opasnog otpada

Tehnološka jedinica

Ključni broj otpada

Ukupna količina (t)

Ukupna količina obrađenog otpada (t)

Ukupan broj zagađivača

Lička tvornica vapna d.o.o. L.

Lešće (06)

4 4 4

16 06 01 13 02 05 13 01 10

7,4000 3,4600 1,0000 2,9400

0,0000 3

Metalna oprema d.d.

Senj (06)

13 01 10 16 06 05 15 01 04

0,2100 0,1000 0,0300 0,0800

0,0000 3

OMV Hrvatska d.o.o.

B.S. Janče – istok (06)

34 34 34 34 34

15 01 10 15 02 02 13 05 02 05 01 05 16 07 99

2,0250 0,1250 0,1600 0,9700 0,5300 0,2400

0,0000 5

OMV Hrvatska d.o.o. B.S. Janče – OMV

Hrvatska d.o.o. B.S. Janče) – zapad (06)

34

15 01 10

0,0940 0,0940

0,0000 1

Stomatološka ordinacija Dr. Bačić

Vanda, Senj (06)

18 01 03

0,0188 0,0188

0,0000 1

Stomatološka ordinacija Dr.

Mariela Pehovac Novalja (06)

18 01 03

0,0057 0,0057

0,0000 1

Stomatološka ordinacija Dr.

Rončević Legac Nat Senj (06)

18 01 03

0,1014 0,1014

0,0000 1

Stomatološka ordinacija Dr. Vinka Tomljenović Senj

(06)

18 01 03

0,0302 0,0302

0,0000 1

Stomatološka ordinacija Dr.

Margareta Palčić Novalja (06)

18 01 03

0,0062 0,0062

0,0000 1

Stomatološka ordinacija Dr. Nives Dabo, Novalja (06)

18 01 03

0,0012 0,0012

0,0000 1

Stomatološka ordinacija Dr.

Smiljana Čemeljić Novalja (06)

18 01 03

0,0250 0,0250

0,0000 1

Zavod za javno zdravstvo Gospić

1

18 01 03

2,0800 2,0800

0,0000 1

65,1141 0,0000 83

Skupljač opasnog otpada

Tehnološka jedinica

Ključni broj otpada

Ukupna količina (t)

Ukupan promet otpada (t)

Ukupan broj

skupljača 09 Ličko-senjska

županija (06) INA d.d.Zagreb,

PJ Zadar (06)

82 82

16 07 08 15 01 10

207,8880 207,8880

2,8880 205,0000

0,0000 0,0000

2 2

207,8880 0,0000 2 Izvor: Ured Državne uprave – Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstva i imovinsko-pravne poslove

- Ispostava Otočac, rujan 02007. Obrazloženje: Pravilnik o katastru emisija u okoliš (“NN” br. 36/96) Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05).

11

Ovaj dio Izvješća kao što je već uvodno spomenuto bavio se procjenom stanja i trendova koji proizlaze iz pritisaka pojedinih sektora prometa, energetike, industrije, poljoprivrede, turizma i dr. Iz podataka Katastra emisija u okoliš (KEO).

Promet Ličko-senjska županija osim što je najslabije naseljena županija, nije ni ravnomjerno naseljena, a

pritisak na prostor unutar prometnih koridora raste. Prijevoz putnika i roba izrazito je upućen na cestovni promet i autocesta Zagreb – Split koja u duljini cca 130 km prolazi kroz Ličko-senjsku županiju. Od puštanja u promet ove dionice autoceste, dakle od početka 2004. godine kada je godišnji prosječni dnevni promet iznosio 6 628 vozila, tijekom 2005. godine promet je rastao te prosječni godišnji dnevni promet za tu godinu iznosio 10 535 vozila, tako da je u početku promet rastao s intenzitetom čak 27%, da bi taj rast u 2006 u odnosu na 2005. godinu bio oko 2%, a 2006. godine prosječni godišnji dnevni promet (tunel Sv. Rok) je bio 10.765 vozila što znači da je tom dionicom tijekom 2006. godine prošlo 3.929.225 vozila. Važno je napomenuti da je tijekom ljetnih mjeseci taj promet daleko intenzivniji tako da je kroz dva ljetna mjeseca prosječni dnevni promet 2006. godine bio 27.176 vozila. Prema podacima iz Izvješća o stanju okoliša Republike Hrvatske u 2003. godini, osobni automobili činili su 82%, teretna vozila 9,3%, a autobusi 0,3% ukupnog broja cestovnih vozila pa možemo reći da je to omjer vozila koja se kreću i spomenutom autocestom. Pri izradi Studije o utjecaju na okoliš ove dionice procijenjena je emisija po kilometru dionice s oko 7,0 tona sumpornog dioksida i oko 17,5 tona dušičnih oksida u zrak .

Promet kroz Županiju raste, a time i potrošnja motornog goriva i povećana je emisija u okoliš. U proteklih pet godina ukupna potrošnja goriva porasla je 33,5% s tim da je potrošnja bezolovnog benzina porasla 2-3 puta, a potrošnja olovnog benzina smanjena je za 73%, što je dovelo do smanjenja emisije olova. Prema podacima Centra za vozila, ispravnost vozila u odnosu na rezultate eko-testa znatno je porasla što se vidi iz dijagrama.

Eko-testa: Od 1. listopada 2004. rezultat eko-testa postao je uvjet za ovjeru ispravnosti vozila na tehničkom pregledu. Ispravnost vozila u odnosu na rezultate eko-testa, u prvom tromjesečju 2005. (94,63%) porasla je preko 30% u odnosu na isto razdoblje 2004. (63,87%), što potvrđuje opravdanost donošenja mjere kojom je tehnička ispravnost vozila uvjetovana prihvatljivim rezultatom na eko-testu, tj. dopuštenim udjelom CO u ispušnim plinovima (Pravilnik o tehničkim pregledima vozila «NN» br.136/04)

Prema našoj procjeni emisija plinova u zrak s autoceste prelazi vrijednost emisija svih drugih zagađivača u Županiji, iako je i kroz Studiju o utjecaju na okoliš i kroz prikaze kontrole stanja po Hrvatskim autocestama dokazano da je zrak na području Županije unatoč tome I kategorije.

Prijevoz opasnih tvari danas se kroz Županiju može usmjeriti autocestom koja je sigurnija za promet, naročito u otežanim uvjetima, a ima i zatvoreni kontrolirani sustav odvodnje oborinskih voda. Važno je ovdje spomenuti i željeznički promet, jer željeznička pruga Zagreb-Karlovac-Gospić-Knin prolazi Županijom uzdužno, gotovo paralelno s autocestom i njenom kapitalnom obradom sigurno će se prekinuti stagnacija željezničkog prometa, ljudi i roba.

U Izvješću o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj naznačen je bitan podatak da je u prijevozu kemikalija i kemijskih proizvoda željezničkom prugom najopterećenija željeznička pruga Zagreb-Karlovac-Gospić-Knin u RH jer se njome godišnje preveze do 30 000 tona kemikalija i kemijskih proizvoda.

Energetika i industrija kao pokretač razvoja postaju okolišno «savjesniji». Na području Županije za proizvodnju energije najznačajniji je hidropotencijal iz kojeg se proizvodi energija u HE Sklope i HE Senj, a sve više jača tendencija korištenja obnovljivih izvora za proizvodnju energije pa je u gradnji vjetroelektrana «Vrataruša» snage 42 MW. Vjetroelektrane se smatraju ekološkim izvorima energije i jedini prigovor je vizualno onečišćenje krajobraza i stvaranje buke, a jedno i drugo može se ublažiti tehničkim rješenjima.

Rast domaće proizvodnje prirodnog plina u Republici Hrvatskoj omogućit će šire korištenje plina i izgradnja magistralnog plinovoda Bosiljevo – Split koji ide uzduž Županije i bit će izgrađen na našem području već tijekom 2009. godine s mogućnošću priključenja grada Gospića i Otočca preko mjerne redukcijske stanice. Plinofikacija naselja i korištenje plina u industriji smanjit će stopu rasta emisija CO.

12

Turizam Prema podacima iz Izvješća o stanju okoliša Republike Hrvatske turizam postaje najbrže rastuća

industrija kako u svijetu tako i kod nas. Razvitak turizma sa sobom nosi niz negativnih posljedica za okoliš, posebno ako se tom razvitku ne pristupi sa sustavnim i održivim planovima. Turizam uzrokuje sve oblike onečišćenja kao i bilo koji drugi oblik industrije tj. emisije u zrak i vode, buku, različite vrste otpada, uporabu kemikalija pa i vizualno onečišćenje krajobraza uzrokovano turističkom izgradnjom.

Zahvaljujući prirodnim ljepotama i činjenici da je cca 30% prostora zaštićeno kao Nacionalni parkovi ili Park prirode Ličko-senjska županija je područje sa iznimno velikim turističkim potencijalom i u razvitku turizma Županija može ostvariti najveći gospodarski napredak. Zbog toga treba podvući sve nužne mjere vezano na postojeće kapacitete da se smanji utjecaj turizma na okoliš, a naročito kod realizacije novoplaniranih turističkih zona.

Već pri detaljnijem planiranju i projektiranju zona kroz odredbe za provođenje planova i propisane studije o utjecaju na okoliš potrebno je detaljno propisati mjere zaštite okoliša kako bi se smanjio negativni utjecaj turizma na okoliš koji može dugoročno uzrokovati i neželjene ekonomske učinke tj. pad posjetitelja zbog promjene kakvoće okoliša.

Vidan je rast broja turista u priobalnom i otočnom području Županije, ali se i znatno povećao broj posjetitelja u zaštićenim područjima, Nacionalnim parkovima i Parku prirode. Tendencija rasta broja posjetitelja u tri nacionalna parka Ličko-senjske županije iskazana je grafikonom

Broj posjetitelja u nacionalnim parkovima

0

200000

400000

600000

800000

1000000

broj

pro

dani

h ul

azni

ca

20052006

2005 855866 10862 1139292006 866218 9724 104071

NP Plitvička jezera

NP Sjeverni Velebit NP Paklenica

Prema podacima iz Izvješća o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj broj posjetitelja u Nacionalnim parkovima povećava se u odnosu na 1997. godinu. Porast iznosi čak četiri puta. Na ovom grafikonu dan je prikaz za protekle dvije godine kada je taj rast nešto sporiji. Za manje nacionalne parkove kao što su NP «Paklenica» i NP «Sjeverni Velebit» ovaj podatak koji se temelji na broju prodanih ulaznica ne znači da je toliko bio i stvarni broj posjetitelja, tako da i za ova dva nacionalna parka možemo reći da je broj posjetitelja u porastu. Kod nacionalnih parkova vezano na sustav posjećivanja važno je odrediti nosivost, odnosno ograničiti broj posjetitelja kako se ne bi ugrozio temeljni fenomen.

Donošenjem Izmjena i dopuna Prostornog plana Županije u koji su ugrađeni elementi zaštite obalnog područja mora, potaknute su mjere zaštite obalnog pojasa od nekontrolirane izgradnje. Donošenjem planova upravljanja za zaštićena područja u koji su ugrađeni elementi «nosivosti» prostora u sustavu posjećivanja i nastojalo se ublažiti opterećenje najosjetljivijih prostora u zaštićenim područjima.

Kako je zaštita okoliša i praćenje stanja okoliša od iznimne važnosti, kako prije izgradnje, tako tijekom i nakon izgradnje autoceste A1 Zagreb – Split; dionica Mala Kapela - Sveti Rok pojačane su aktivnosti oko sustavnog praćenja utjecaja na okoliš po tematskim skupinama: zrak, buka, vode, propusnost autoceste za životinje.

13

Pritisci na okoliš izazvani aktivnostima ljudi u našoj Županiji bitno su niži od onih u industrijski razvijenim dijelovima Republike Hrvatske , a prema podacima iz Izvješća o stanju okoliša u RH na području Države nigdje ne prelaze kritičnu granicu. Poratno razdoblje i smanjene privredne aktivnosti , negativne s aspekta privrednog razvitka države pogodovale su okolišu i smanjile pritisak na okoliš koji je i do tada bio daleko niži od europskih prosjeka. Iako pritisci posljednjih godina rastu zajedno s razvojem gospodarstva, a naročito prometa (autocesta) to nije zabrinjavajuće pod uvjetom da se njihov budući rast uskladi s potrebama zaštite okoliša,

II. SASTAVNICE OKOLIŠA

Pojedine sastavnice okoliša (zrak, voda, tlo, ..) ne mogu se promatrati kao problem županije, regije ili samo naše države jer se prostiru na većem području i nalaze se u stalnom kretanju, nprimjer zrak, kopnene vode ili more nisu ograničeni regionalnim ili državnim granicama . Rješenje problema ipak se treba tražiti u aktivnostima pojedinih regija i zemalja kako bi se utjecalo na cjelokupno stanje u okolišu. Na području cijele Države, a naročito u našoj Županiji koja je s 30% svoje površine pod posebnom zaštitom stoji velika odgovornost očuvanja prirodnih vrijednosti okoliša uz istodobno smanjenje štetnih utjecaja. 4.1. ZRAK

Kakvoća zraka prati se uobičajeno u naseljima, prometnim punktovima i industrijskim područjima u

kojima dolazi do jačeg onečišćenja zraka. Očuvanje zraka od različitih vrsta onečišćenja u određenom smislu je specifično u odnosu na ostale sastavnice okoliša po tome što je osim lokalnog utjecaja zastupljen regionalni i globalni utjecaj. Lokalni utjecaji vezani su uz onečišćenje u neposrednoj blizi samog izvora onečišćenja, regionalni se vežu uz zakiseljavanje i fotoeksidozivne plinove, a globalni problemi uz klimatske promjene i problem stratosferskog ozona.

Za ocjenu stanja kakvoće zraka na određenom području potrebno je raspolagati s podacima o aktivnostima koje izravno utječu na kakvoću zraka, pokazateljima onečišćenosti, tj. koncentracijama onečišćujućih tvari u prizemnom sloju, kao i podacima i saznanjima o prirodnim i antropogenim čimbenicima.

Meteorološki i klimatološki parametri bitni su za dinamičku i prostornu rasprostranjenost onečišćujućih tvari u zraku.

Ocjena/procjena stupnja onečišćenosti zraka se utvrđuje analizom postojećeg stanja određenog lokaliteta na osnovi:

• rezultata redovitih mjerenja u državnoj mreži tijekom jedne godine,

• rezultata redovitih mjerenja u područnoj mreži tijekom najmanje jedne godine,

• rezultata mjerenja posebne namjene,

• procjenom stupanja onečišćenosti primjenom matematičkih modela ili primjenom drugih metoda procjene u skladu s opće prihvaćenom praksom u svijetu.

Baza podataka o kakvoći zraka za Ličko-senjsku županiju je nedostatna za kvalitetnu ocjenu postojećeg

stanja onečišćenja zraka.

Za potrebe praćenja globalnog onečišćenja zraka i procjene utjecaja daljinskog prijenosa onečišćenja u sklopu glavnih meteoroloških i klimatoloških postaja (Gospić, Zavižan–Velebit, Senj), koje su uglavnom smještene u prigradskom području (područje s pretežito obiteljskim kućama) ili rekreacijskom području, vrlo rijetko se nalaze u gradskom području, prati se onečišćenje zraka i kiselost oborina.

Budući još nije uspostavljena područna mreža za redovito mjerenje onečišćenosti zraka u Ličko-senjskoj županiji u ovom trenutku relevantni pokazatelji za ispravnu ocjenu kakvoće zraka su nedostatni. Za prvo Izvješće o stanju okoliša (Županijski glasnik 6/99) dana je preliminarna ocjena kakvoće zraka na osnovi kratkotrajnih mjerenja koncentracije onečišćujućih tvari provedenih od strane poduzeća Dvokut-ecro iz Zagreba, a osim ovih mjerenja ekipa Ekopatrole - dnevnik “Vijesnik” tijekom 1980. i 1981. godine provela je “blic” snimku stanja kakvoće zraka na području Like.

Dakle, dosadašnja mjerenja i podaci o kakvoći zraka za područje Ličko-senjske županije izrazito su manjkavi, a sva kvalitetnija prostorna i gospodarska planiranja, glede namjene i korištenja prostora ili strateških opredjeljenja, teško je ostvariti bez objektivnih saznanja o tom važnom elementu okoliša. Snimljeno “nulto stanje” kakvoće zraka Ličko-senjske županije pokazalo je da je zrak čist ili neznatno onečišćen, odnosno I kategorije. Ova činjenica nikako se ne bi smjela tumačiti kao povećana ekološka stabilnost, u smislu povećane sposobnosti okoliša da prihvati promjene prouzročene vanjskim utjecajem (dodatna onečišćenja), a da pri tome zadrži svoja prirodna svojstva, već je to velika obveza Županije i Republike Hrvatske da taj prostor što kvalitetnije zaštiti. Kao jednu od prvih mjera zaštite potrebno je što prije uspostaviti sustavno mjerenje, barem osnovnih pokazatelja kakvoće zraka, tj. SO2 dima i sedimenata na lokacijama koje su bile obuhvaćene posebnim mjerenjima s dodatkom Grada Gospića.

Iz pregleda je vidljivo da ova Županija nema značajnijih industrijskih objekata (prema vrsti djelatnosti i broju zaposlenih) koji bi emisijama u zrak utjecali na okoliš.

14

Onečišćenje zraka na području Ličko-senjske županije prvenstveno je vezano uz emisije enegetskih izvora kojima se zadovoljavaju potrebe grijanja, potrebe za potrošnom toplom vodom i enegijom za kuhanje (domaćinstva i uslužne djelatnosti) te emisije iz prometa i lokalni difuzni izvori onečišćenja (paljenje otpada i korova).

Temeljem istražnih radova, na dionici autoceste kroz Ličko-senjsku županiju, može se potvrditi da je utjecaj emisija onečišćujućih tvari na okolno područje neznatan, odnosno zrak će ostati prve kategorije. Onečišćenje zraka osim o emisiji onečišćenih tvari, ovisi i o meteorološkim uvjetima. U atmosferi se onečišćujuće tvari transportiraju, kemijski i fizikalno mijenjaju i razgrađuju. Za te su događaje značajni procesi i pojave u atmosferi koji djelotvorno sudjeluju u rasprostiranju i difuziji onečišćujućih tvari, a to su prvenstveno strujanje i turbulencija zraka. Upravo orografija terena i klimatske karakteristike na području analizirane dionice autoceste pospješuju pročišćavanje zraka. Prema raspoloživim podacima meteorološke postaje Ličko Lešće najveća je učestalost vjetra iz NW, N i S smjera, najveća jačina vjetra je iz S, SW i SE kvadranta što uz orografiju terena omogućava dobru dispoziciju onečišćujućih tvari emitiranih s autoceste. 4.1.1. Ocjena stanja

Sažeto se može reći sljedeće:

• razine onečišćujućih tvari za većinu ispitivanih parametara gotovo su na razini prirodnog sastava zraka,

• pojavnost malo povišenih koncentracija onečišćujućih tvari na pojedinim lokalitetima može se povezati s povremenim pojačanim lokalnim aktivnostima (paljenje korova), nepotpunom razgradnjom organskih tvari (neuređena odlagališta otpada, uređaji za obradu otpadnih voda, luke ...), pojačanim prometom u određenim vremenskim periodima itd.,

• dugoročnija mjerenja jednostavnijim metodama (tijekom cijele godine) dat će pouzdanije pokazatelje za ocjenu veze uzrok-posljedica, tj. izvora onečišćenosti (stacionarni, mobilni, difuzni) s prizemnim koncentracijama onečišćujućih tvari,

• koncentracija sumpor-dioksida, dušik-dioksida i dima su vrlo niske, što je u skladu sa svrhom mjerenja, tj. praćenjem pozadinskih razina koncentracije onečišćenja zraka,

4.1.2. Preporuke za aktivnosti koje su proizašle iz uočenih problema i utvrđenih nedostataka

relevantnih podataka za cjelovitu ocjenu stanja okoliša Ličko-senjske županije

Uspostava sustava područne županijske mjerne mreže za praćenje kakvoće zraka (tijekom cijele godine) u potpunosti. 4.1.3. Mjere za sprečavanje i ograničavanje onečišćenja okoliša po sastavnicama okoliša

Glavni cilj je:

• djelovati preventivno u cilju postizanja kakvoće zraka I kategorije na području cijele Županije.

Prioritetni cilj je:

• analiza izvora onečišćenja zraka,

• racionalizacija i optimizacija prometa,

• uspostava sustavnog nadzora emisije mobilnih izvora.

Mjere unapređenja i zaštite koje su preporučene:

• ažurirati izradu katastra emisija u okoliš,

• uspostaviti područnu županijsku mjernu mrežu za praćenje kakvoće zraka,

• izvršiti kategorizaciju područja na osnovi izmjerenih pokazatelja onečišćenosti zraka.

• mjerenje emisija onečišćujućih tvari iz različitih izvora razine buke nakon puštanja u promet autoceste Zagreb –Split,

• Praćenje stanja okoliša – propusnost autoceste Zagreb – Split – dionice Mala Kapela – Sv. Rok za životinje.

Praćenje kakvoće zraka

Već pri izradi Studije o utjecaju na okoliš za dionice autoceste kroz našu Županiju snimljeno je nulto

stanje zraka i utvrđena njegova I kategorija. Rađena je i procjena mogućih emisija u zrak od prometa , te se sada provjerava realnost tih procjena. U točki I. opterećenje prometa dani su osnovni podaci o prometu i emisijama.

Praćenje kakvoće zraka na prometnoj dionici autoceste Mala Kapela – Sveti Rok, obavljeno je tijekom 2005., 2006. i 2007. godine na lokacijama (mjerna mjesta):

15

1. Križpolje 2. Otočac 3. Lički Osik 4. Barlete.

Mjerenja je obavila tvrtka «Dvokut-Ecro» iz Zagreba po nalogu Hrvatskih autocesta i to na način da su mjerene imisijske koncentracije relevantnih pokazatelja kakvoće zraka. Mjerenja prikazana u ovom Izvješću obavljena su tijekom lipnja mjeseca 2007. godine u pokretnom laboratoriju i na svakoj od postaja pratilo se stanje kroz period od tjedan dana. Valja napomenuti da mjerenje nije vršeno u vrijeme ekstremnih prometnih opterećenja autoceste. Ova opažanju su kratka i nisu mjerodavna da se iz njih donese zaključak o kakvoći zraka.

Kao što je već spomenuto mjerenje i analiza kakvoće atmosfere obavljeno je sukladno Zakonu o zaštiti zraka («NN» br.178/04).

Rezultati su uspoređeni s Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku («NN» br. 133(05) i Uredbom o kritičnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku («NN» br. 133/05).

Parametar stupnja onečišćenje atmosfere SO2 praćen je na spomenutim postajama automatski, s ispisom i pohranjivanjem rezultata analize svakih 20 minuta prema standardu HRN EN 14212:2005.

Srednja vrijednost varirala je i iznosila 1,7 µg/m³ – Otočac do 10,1µg/m³ – Barlete i nigdje nije prekoračila vrijednost propisanu Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku.

Parametar stupnja onečišćenja atmosfere NO2 praćen je automatski s ispisom i pohranjivanjem rezultata analize svakih 10 minuta, prema standardu HRN EN 14211:2005.

Srednja vrijednost koncentracije NO2 varirala je po postajama i iznosila 20,6 µg/m3 – Križpolje do 50,8 µg/m³– Barlete) i nije prekoračila vrijednost propisanu Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku.

Uzorkovanje i analiza koncentracije lebdećih čestica (PM 10) provedeno je gravimerijskom metodom s 24-satnim usrednjavanjem prema standardu HRN EN 12341. Srednja prosječna koncentracija PM 10 varirala je po postajama i iznosila 18,387 µg/m³ – Otočac do 29,28 µg/m³ – Križpolje i nije prekoračila vrijednost propisanu Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku.

Analiza metala i sulfata u PM 10 provedena je AES metodom prema standardu HRN EN 14902:2005. Koncentracija metala i sulfata nisu prekoračila vrijednosti propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku.

Uzorkovanje i analiza benzena provela se prema standardu NIOSH 1501. Srednja prosječna koncentracija varirala je po postajama i iznosila 0,16 µg/m³ – Križpolje do 0,33 µg/m³ – Barlete, nije prekoračila vrijednost propisanu Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku.

Iako rezultati mjerenja ukazuju na to da promet bitnije ne ugrožava kakvoću zraka u Županiji te da je ona i dalje I kategorije, njegov utjecaj nije bez značaja jer daleko prelazi utjecaje stacionarnih izvora onečišćenja što ukazuje na potrebu stalne kontrole kakvoće zraka, uspostavom slanih automatskih postaja barem na mjestima gdje autocesta prolazi u koridoru od 100 m od građevinskih područja naselja u općini Brinje, gradu Otočcu i gradu Gospiću.

PROSJEČNE SATNE KONCENTRACIJE CO2

KRIŽPOLJE

16

OTOČAC

LIČKI OSIK

PROSJEČNE SATNE KONCENTRACIJE CO2

BARLETE

17

PROSJEČNE SATNE KONCENTRACIJE NO2

KRIŽPOLJE

OTOČAC

LIČKI OSIK

18

BARLETE

(Izvor: Hrvatske autoceste d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje autocesta 2007.)

4.2. VODA

Voda trajno kruži planetom Zemljom kroz oborine, procjeđivanje, tok, isparavanje i kreće se između

podzemnih voda i atmosfere. Tako se voda u rijekama promjeni 22 puta u jednoj godini. Utjecaj ljudskih aktivnosti na jednu od faza ciklusa vode djeluje na vodu u cjelini.

Zatečeno stanje zaštite voda i mora u Ličko-senjskoj županiji

Vodni resursi na području Ličko-senjske županije obuhvaćaju podzemne i površinske vode (vodotoke,

jezera, akumulacije) i more. Analiza zatečenog stanja zaštite (2007.) obuhvaća i obrađuje sljedeće cjeline:

- površinske i podzemne vode - more

Površinske i podzemne vode

Analiza stanja voda na području Županije provedena je po vrstama i namjeni vodnih resursa: za izvorišta vode za vodoopskrbu, vodotoke, jezera i akumulacije te za posebno vrijedna područja prirode. Obrađene su hidrološke i hidrogeološke karakteristike, izdašnost, korištenje i kakvoća voda, ugroženost od izvora onečišćenja, posebno vrijedni ekosustavi i zaštićena područja prirodne baštine. Po ovim cjelinama daje se opći prikaz značajki vodnih resursa i pripadajućih područja. Ocjena stanja daje se na osnovi integralnog sagledavanja svih čimbenika korištenih u analizi.

U tu svrhu izrađeni u tabelarni prikazi s ocjenom stanja zaštite po vodnoj pojavi i slivu. Temeljne značajke krških slivova su prostrane zone prikupljanja vode u planinskim područjima vrlo

bogatim padalinama i kompleksni uvjeti izviranja na kontaktima okršeni vodo-propusnih karbonatnih vodonosnika i zona vodonepropusnih stijena ili pod uspornim djelovanjem mora.

Dio planinskog područja drenira se prema Jadranu, a dio prema rijeci Uni. To znači da se područjem Like prostore razvodnica između Jadranskog i Crnomorskog sliva.

Područje Like ograničeno je sa zapada Velebitom, a s istoka nizom Lička Plješevica, Čemernica, a u geomorfološkom smislu to je depresija s pojavama u kršu uključujući velika krška polja sa stalnim i povremenim vodotocima.

To su rijeke Gacka i Lika sa smjerom toka prema sjeveroistoku i rijeke Otuča i Ričica koje pripadaju slivu rijeke Zrmanje. Područje Like u hidrogeološkom smislu pripada i sliv priobalnih izvora od Novljanske Žrnovnice do Selina što uključuje veliki dio Vinodolskog područja i Podvelebit.

U tom priobalnom području završavaju sve podzemne vode karbonatnih masiva Velike Kapele i Like, formirajući pri tom brojne izvore i vrulje, uglavnom otvorene prema utjecaju mora.

U ovom području izdvajamo:

Jadranski sliv - sliv rijeke Gacke - sliv rijeke Like,

Crnomorski sliv - sliv rijeke Une koji drenira Koreničko polje, Bjelopolje, Krbavsko i Lapačko polje, - sliv Stajničkog polja - sliv rijeke Korane.

19

Sliv rijeke Gacke ima centralni položaj u odnosu na cijeli prostor Like. To je tipični krški sliv površine 490 km2, koji se poput lepeze širi oko područja stalnog izviranja u dio tektonske jedinice Ličko Sredogorje, a koja se sastoji od niza bora izgrađenih od okršenih karbonatnih stijena dinarskog pravca (NW-SE) prostiranja presječenih mlađim Jelar naslagama u zoni izviranja i Male Kapele – jugozapadno krilo antiklinale, izgrađeno od okršenih karbonatnih stijena. Posebni značaj za dreniranje vode prema zoni izviranja ima reversni rasjed između ovih dviju tektonskih jedinica, radi čega se usmjeruju podzemne vode prema glavnom izvoru Gacke – Tonković vrilu. Odlika ovog izvorišta je stabilnost izviranja iz krškog podzemlja čak tokom ljetnih sušnih razdoblja i visoka kvaliteta vode. Prosječna količina oborina u slivu godišnje iznosi 1350 mm.

Izvorišna zona rijeke Gacke jedan je od najvrjednijih resursa vode za piće u Hrvatskoj, a u slivu je kaptirano 60 l/s za vodoopskrbu Grada Otočca i naselja Gackog polja. To govori da su mogućnosti izvorišne zone rijeke Gacke daleko veće od momentalne eksploatacije.

Retencijske sposobnosti sliva su znatne, a ukupne rezerve izvorišta su oko 400x106 x m3/sec, a danas je samo neznatna količina tog vrijednog resursa u korištenju.

Stalnih površinskih tokova u slivu nema osim rijeke Gacke i Babinog potoka. Manji tokovi u gornjem dijelu sliva su Čanak i Kozjan, lokalnog značaja i s dubljom krškom podzemnom

vodom povezani su preko ponora. Povremeni površinski vodotoci su potoci Mezimovac i Jaruga koji poniru u Perušićkom polju.

Sliv rijeke Like površine je oko 1170 km2. Dok sliv Gacke ima tipično krške karakteristike, sliv rijeke Like vezan je za površinsku vodu i plitko podzemno otjecanje. U slivu su izražene bujične karakteristike zbog velikog udjela vodonepropusnih stijena (paleozoik i trias).

Sliv je formiran sa sjeveroistočne strane Velebita od područja Mogorića i Metka (izvorna zona Mrđenovac) do Lipovog polja (ponorna zona). Velebit je zbog svoje geološke građe (vodonepropusne stijene) u jezgri hidro-geološka barijera (Pavičić 1974 i 1995; Bijondić 1982) od visine Bakovac potoka prema jugu, gdje se postepeno ta funkcija gubi i omogućava formiranje ponornih zona Otuče i Ričice (sliv rijeke Zrmanje).

Spomenuta velebitska barijera razlog je formiranja sliva rijeke Like, ali i jednako tako razlog je poniranja u Lipovom polju nakon prestanka te barijere. U Velebitu ima pojava manjih izvora (Štirovača), niskih temparatura i visoke čistoće.

Rijeka Lika počinje velikim brojem malih krških izvora, ali ima pravu drenažnu funkciju za dio podzemnih voda iz Ličkog Sredogorja. Izvori uz desnu pritoku rijeke Like – Jadovu, su samo preljevi za visoke vodne valove iz područja Ličkog Sredogorja,a temeljnu drenažnu funkciju ima gornji dio rijeke Like i njezine desne pritoke Glamoščice.

Odlučujuću ulogu ima položaj Ličkog rasjeda koji odvaja pretežno karbonatni masiv Ličkog Sredogorja od pretežno klastičnog područja tektonske jedinice Velebit.

Razvodnica prema slivu rijeke Zrmanje vezana je uz pojave vodonepropusnih stijena paleozoika na području Metka. U graničnom području slivova dviju rijeka utvrđene su pojave tzv. podzemne bifurkacije. Naime, dio vode koji površinski pripada slivu rijeke Jadove, odnosno slivu rijeke Like podzemno otječe prema vodotoku Ričica, koja je dio sliva rijeke Zrmanje što je utvrđeno trasiranjem. U slivu Like kaptirano je više izvora za vodoopskrbu, a najveći Mrđenovac vezan je za dotoke iz Ličkog Sredogorja.

Prosječne godišnje oborine iznose 1720 mm, kakvoća vode je dobra obzirom na dotoke iz Velebita, ali same kaptaže su u lošem stanju. Vode Gacke i Like završavaju dijelom u zatvorenom sustavu HE Senj, a dio visokih voda ponire u prirodnim ponorima. Trasiranja podzemnih tokova ovih rijeka pokazala je povezanost s brojnim priobalnim izvorima podvelenitskog kraja od Novljanske Žrnovnice na sjeveru do Karlobaga na jugu. Izgradnjom HE sustava prirodni režim toka ovih rijeka bitno je promijenjen.

Sliv priobalnih izvora od Novljanske Žrnovnice do Karlobaga ima izduženu l zonu izviranja u obalnom području, više ili manje otvorenu prema utjecaju mora. Ukupna površina sliva iznosi 2060 km2, a prostire se od Lič - polja u Gorskom kotaru do ponornih zona rijeka Like i Gacke. Cijeli sliv je podijeljen u dva dijela i to antiklinalnom formom i eruptivnim prodorom u Senjskoj Dragi.

U ovom slučaju posebno je važno za vode s područja Like otjecanje velikom brzinom krškim podzemljem prema priobalnim izvorima i vruljama od Jurjeva do Karlobaga (> 30 cm/s), međutim te vode su za sada praktički izgubljene, jer svi priobalni izvori i vrulje zaslanjuju tijekom ljetnih sušnih razdoblja. Dio vode iz ponornih zona Gacke i Like zaobilaze barijeru Senjske drage i otječu prema izvorištu Novljanska Žrnovnica i ostalim priobalnim izvorima.

Specifičan položaj unutar sliva Novljanske Žrnovnice zauzima Brinjsko polje (481 m.n.m.). Izvorna zona javlja se na sjevernom rubu, a ponorna zona na južnom rubu polja. Vode Brinjskog polja poniru i podzemno otječu jednim djelom prema ponornoj zoni Gacke, a drugi dio prema Krivom Putu. Dokazano je da se ovdje miješaju s podzemnim vodama ponornih zona rijeke Like i Gacke i preko Krmpotskog polja nastavljaju put prema izvorištu Novljanska Žrnovnica.

Za sliv rijeke Zrmanje, vezani tokovi južnog dijela Ličko-senjske županije. Područje je slabo istraženo, a geološka situacija je veoma kompleksna radi kompliciranih tektonskih odnosa, no hidro-geološki se može objasniti na način da južno od Sv. Roka masiv Velebita gubi hidro-geološku funkciju barijere. Sliv Zrmanje je važan u drenažnom sustavu južnog dijela Like. Pripada mu rijeka Ričica koja izvire u graničnom području tektonske jedinice Velebit i Bruvno na području Raduča, a lokalnom krškom razvodnicom je odvojena od sliva

20

rijeke Like te cijeli niz malih vodotoka na SI padini Velebita. Sve ti tokovi poniru ili u Gračačkom ili duž Štikadskog polja dok je zona ponovnog izviranja tih voda desna obala rijeke Zrmanje koja je isto kao i izvorište u Muškovcima u sustavu vodoopskrbe Grada Zadra.

Sliv rijeke Une je u hrvatskom krškom području zastupljen samo malim dijelom, a kroz Ličko-senjsku županiju je Una djelomično i granična rijeka s BiH. Vode s područja Like protječu ispod navučenih vodonepropusnih stijena kroz mlađe vodopropusne karbonatne stijene, što omogućava stvaranje jakog krškog izvorišta na području oko Srba u susjednoj Zadarskoj županiji. Slivu Une na području Ličko-senjske županije pripada Krbavsko i Koreničko polje koja su krškim podzemljem povezana izvorištima na području BiH, što je dokazano trasiranjem. 4.2.1. Vodnogospodarstvene odrednice

U ovom trenutku iznimno je važno znati da su potrebni daljnji istraživački radovi da bi se uopće dobila približna slika o količini tzv. eksploatacijskih voda, jer količina vode na temelju pojava na izvorištima nije mjerodavna, nije poznata za davanje takvih procjena, ona je zapravo samo produkt viška vode iz podzemlja. Vodonosnici u kršu kolebaju u količini vode ovisno o padalinama i nepoznanica su, te su neizbježna istraživanja da bi se kao takvi potvrdili u svrhu rješavanja konkretnog vodno – gospodarstvenog ili nekog drugog zadatka.

Strategija korištenja vodnih resursa iste, pod hitno treba razlučiti u vode za redovnu vodoopskrbu (bliže potrošaču) i one namijenjene flaširanju za čije količine se ništa ne može zaključiti bez prethodnog istraživanja. Voda namijenjena flaširanju rangirana je najvišim nivoom kakvoće i u principu ima je premalo te se samo istraživačkim radovima može potvrditi njihova pojavnost.

Tamo gdje nema ekonomske isplativosti za redovnu vodoopskrbu prema Zakonu, Hrvatske vode dogovaraju i odobravaju potrebne istraživačke radove u svrhu pronalaska najkvalitetnije vode namijenjene za flaširanje i prodaju diljem svijeta. Temeljem navedenog pretpostavlja se da je količine vode potrebna za vodoopskrbu i poljoprivredu u konačnici na području Ličko-senjske županije znatno manja od raspoloživih količina, ali isto tako se nameće znatno ozbiljniji pristup zaštite ovog resursa neprocjenjive vrijednosti. 4.2.2. Vodoopskrba Ličko-senjske županije

Na javnu vodoopskrbu priključeno je 84% stanovnika Županije. Suvremenu vodoopskrbu nema Kosinjska mikro regija u srednjoj Lici i mikro regija Lukovo Šugarje u priobalju. Nešto izraženiji su problemi oko Grada Senja s vodozahvatima, pripremom pitke vode, sanacijom dotrajalih cjevovoda, nadzorom zdravstvene ispravnosti.

Javnim vodovodima upravlja devet javnih poduzeća: a) Vodoopskrbni sustav Grada Gospića i Općine Perušić

Grad Gospić i Općina Perušić opskrbljuju se pitkom vodom iz izvorišta: Ričina, Pećina, Odra, Domičuša, Muharev jarak, Vrbas, Košna voda, crpilište Mrđenovac i Vriline. Upravljanje vodoopskrbom je pri javnom poduzeću “Usluga” d.o.o. Gospić. Kapacitet sustava je ≈ 90 l/s.

Sva crpilišta se nalaze na nižim nadmorskim razinama pa postoji mogućnost onečišćenja iz obližnjih naselja koja se nalaze iznad izvorišta. Također je moguće onečišćenje zbog izgradnje šumskih putova i eksploatacije mineralnih sirovina (Bužim i Trnovac).

b) Vodoopskrbni sustav Grada Senja

Vodovod Hrvatsko primorje - Južni ogranak (417 l/s) koji koristi vode rijeka Like i Gacke, vodozahvati Hrmotine (40 l/s) i Senjska Draga s više malih izvorišta (6 l/s) opskrbljuju Grad Senj i okolna naselja: Bunica, Sveti Juraj, Senjska Draga, Sitnica–Jablanac pitkom vodom. Vodoopskrbom upravlja “GKD Komunalac d.o.o.” Senj.

Ostala naselja se opskrbljuju iz malih lokalnih izvora, bunara, javnih i kućnih cisterni.

Moguće onečišćenje vodozahvata Senjska Draga su gnojnice i septičke jame te prometnice u neposrednoj blizini. Riječni tokovi Like i Gacke potencijalno su izloženi onečišćenjima uobičajenim za površinske vode.

c) Vodoopskrbni sustav Grada Otočca

Vodovod “Gacka” s izvorištem u L. Lešće i T. Vrilo kojim upravlja poduzeće “Komunalac” d.o.o. Otočac opskrbljuje pitkom vodom Grad Otočac te naselja Sinac, Ličko Lešće, Čovići, Švica, Ponori, Brlog, H. Polje, Kompolje, Zalužnicu, Glavace, Škare, Doljane, Podum, Staro Selo, Brloška Dubrava, Drenov Klanac, Tokljace, Vrhovine, Vivoze i Šumećicu. Kapacitet vodo-zahvata je 210 l/s, a onečišćenje je moguće od industrije i privatnih objekata smještenih u blizini izvorišta.

d) Vodoopskrba Grada Novalje

Vodoopskrbnim sustavom sjevernog dijela otoka Paga koji je teritorijalno pod Ličko-senjskom županijom upravlja Javno poduzeće “Komunalije” iz Novalje. Za vodoopskrbu se koristi voda s kopna, 70 l/s iz

21

vodovoda Hrvatskog primorja - Južnog ogranka. Lokalna izvorišta, premda nedostatna za potpunu vodoopskrbu, predstavljaju dragocjenu i sigurnosnu rezervu za eventualne posebne situacije u slučaju prekida dovoda vode s kopna. Proširenjem sustava Hrmotine na Velebitu i izgradnjom druge cijevi podmorskog dovoda do otoka Paga osigurale bi se dovoljne količine pitke vode za stanovništvo Grada Novalje i naselja sjevernog dijela otoka Paga, kao i potrebe povećane potrošnje pitke vode u turističkoj sezoni.

e) Vodoopskrbni sustav Općine Karlobag

Opskrba Općine Karlobag je iz izvorišta Oštarije (Velika Rudanka i Crno Vrelo) putem Javnog poduzeća “Velinac” d.o.o. Karlobag. Vodocrpilište je uređeno, kapaciteta 10 l/s. Dio Općine Karlobag opskrbljuje se riječnom vodom Vodovoda Hrvatsko primorje - Južni ogranak.

f) Vodoopskrbni sustav Nacionalnog parka “Plitvička jezera”

Kaptaža i priprema pitke vode je u samom središtu Nacionalnog parka “Plitvička jezera“ iz jezera Kozjak, a ovim se vodovodom opskrbljuje i dio Karlovačke županije. Vodovodom upravlja tehnička služba Nacionalnog parka. Kapacitet sustava je 60 l/s, a zbog nenaseljenosti u području gornjih jezera moguće onečišćenje je svedeno na minimum.

g) Vodoopskrba Udbine, Korenice i Ličkog Petrovog Sela

Izvorišta Kraljevac i Krbavica opskrbljuju pitkom vodom Udbinu, Vrelo Koreničko Korenicu i Čujića Krčevina i Ličko Petrovo Selo s okolnim selima putem javnih sustava kojima upravljaju poduzeća Komunalac Udbina i Korenica, i kapacitet vodozahvata je od 12 l/s do 45 l/s. Zajedničko za sva izvorišta su zapuštenost, uništenost mehanizacije za pripremu vode, septičke jame i gospodarski objekti u neposrednoj blizini izvorišta, blizina magistralnih cesta itd. Stanovništvo se upozorava o tome koja izvorišta, odnosno vodoopskrbni sustav nisu ispravni i koja voda nije upotrebljiva za piće.

h) Vodoopskrba Općine Donji Lapac

Izvorište Ostrvica kraj Kulen Vakufa u susjednoj Republici Bosni i Hercegovini kojim upravlja JP “Vodovod i kanalizacija” Bihać, kapaciteta 30 l/s, u ovom trenutku predstavlja poseban problem zbog lokali-teta, ali i zbog veze podzemnim tokom s Lapačkim Barama. Podzemni tok protječe ruralnim područjem tradicionalno vezanim na uzgoj stoke (oko 5000 grla). Onečišćenje vode potvrđeno je laboratorijskim analiza-ma. Problem onečišćenja vodozahvata je izraženiji zbog privremenog odlagališta otpada u blizini Lapačkih Bara i krške podloge. Naselje Nebljusi opskrbljuje se iz izvorišta Loskun i tvori zasebni sustav u vodoopskrbi stanovništva Općine Donji Lapac. Izrađen je projekt vodoopskrbnog sustav Joševica iz kojeg bi se riješila vodoopskrba Općine Donji Lapac neovisno od sustava iz susjedne države.

i) Vodoopskrba Općine Brinje

Sustavom upravlja komunalno poduzeće Vodovod iz Brinja. Sustav se temelji na tri izvorišta (ukupna izdašnost izvora 81,0 l/s, jedna crpna stanica i dvije vodospreme zapreme 800 m3): Kaptaža Žižića vrelo utvrđene izdašnosti 80-100 l/s na koti 630 m.n.v. Izvor je izlaznog tipa, a vodno gospodarskom suglasnošću dopušteno je korištenje 65 l/s vode. Crpilište Žižići sastoji se od izvorišta, strojarnice s dva odvojena crpna postrojenja za smjer Brinje i za smjer Stajnica-Jezerane i zajedničke klor-stanice. Za smjer prema Brinju postavljen je tlačni cjevovod od crpne stanice do vodosprema Jelavlje (63o m n.v.) i Kip (554 m n.v.), svaka zapremine do 400 m3. Kaptaža izvora Maljkovac nalazi se u Lučarima, 2,5 km sjeverozapadno od Brinja, na koti 520 m.n.v. Izvor je stalan, ali slabe izdašnosti (0,5 – 8,0 l/s). Kaptiran je još 1901. i voda se gravitacijom dovodi do Brinja. Kaptaža izvora Lončarevo vrelo nalazi se u naselju Lončari (530 m n.v.), sjeverozapadno od Brinja. Kaptiran je 1882., priključen na vodovod od Maljkovaca, koji dovodi vodu gravitacijski do Brinja, a zbog male izdašnosti (0,5 – 2,0 l/s) služi kao pomoćni izvor. Sadašnja ukupna potreba za vodom Općine Brinje prema podacima (Vodoopskrbni plan LSŽ-u izradi) je oko 10,6 l/s , što znači da izdašnost sada kaptiranih izvora na tom području prelazi potrebe za vodom.

j) Vodoopskrba Općine Lovinac

Sustavom gospodari trgovačko društvo „Vrilo“ d.o.o., osnovano 01. veljače 2007. godine. Izvorišta iz kojih se snabdijeva vodovod Općine Lovinac su Mračaj i Vriline. Obnovljena je cijela postojeća vodovodna mreža, a u tijeku su istražni radovi u svrhu dobivanja novih količina vode ili povoljne lokacije vodozahvata na području Lovinca

22

(Gornja Ploča). U tijeku su istražni radovi s ciljem dobivanja dodatnih količina vode na području Lovinca (Sveti Rok), ali ujedno i zaštitu izvorišta Kozjana.

Dogotovljena je projektna dokumentacija i ishođena građevinska dozvola za vodovod Lovinac – Volarica.

U tijeku je izrada projektne dokumentacije za vodovod Gornja Ploča – Parčići – Vranik – Piplica – Muntanja – Smokrić.

4.2.3 Rezultati ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće Vodoopskrba pučanstva Ličko-senjske županije zadovoljava trenutne potrebe količinom i kvalitetom. U narednom periodu mora se poraditi na kvalitetnijoj kaptaži izvora, modernizirati preradu/pripremu vode za piće, proširiti i podići kvalitetu postojeće vodovodne mreže kako bi opskrbili naselja i sela.

Kontrolu zdravstvene ispravnosti pitke vode treba provoditi u skladu s Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće («NN» 182/04).

Ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za piće na području Ličko-senjske županije vrši Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije - Odjel ekologije - Odsjek za vode, osim Vodovoda Hrvatsko primorje – Južni ogranak koji ima svoj interni laboratoriji za kontrolu kvalitete vode.

Godišnje Odjel ekologije - Odsjek za vode analizira oko 1100 uzoraka vode za piće. Iz javnih vodovoda tijekom 2006. godine analizirano je ukupno 1103 uzorka, od toga sirove vode 120 uzoraka. Osim toga analizirano je i 70 uzorka iz drugih vodoopskrbnih objekata (šterne, bunari) te 16 uzoraka od individualnih objekata.

Analize pokazuju da kvaliteta sirove vode u vodovodnim sustavima zadovoljava u oko 50% slučajeva, dok se nakon prerade higijenska ispravnost vode za piće penje na 93% uzoraka. Neispravnost vode uglavnom se očitovala u odstupanjima u zadanim vrijednostima za bakteriološke pretrage vode. Postoci neispravnosti vode u ostalim vodoopskrbnim objektima (šternama, bunarima) su veći i dosežu do 85% uzoraka.

Unatoč određenom postotku higijenski neispravnih uzoraka vode iz vodovodnih sustava kojim se opskrbljuje oko 84 % stanovništva možemo biti zadovoljni s kakvoćom vode na području Županije. 4.2.4. Određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta

U skladu sa Zakonom o vodama («NN» 107/95 i 105/05) Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće («NN» 182/04) i Pravilnikom o određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta («NN» 55/02) i odlukama jedinica regionalne i lokalne samouprave utvrđuju se zone sanitarne zaštite izvorišta koje obuhvaćaju mjesta zahvaćanja vode, ležišta zaliha voda, slivno područje izvorišta s pojasom zemljišta za koje se propisuju posebne obveze i ograničenja što se odnose na uvjete života, rada i stanovanja, promet, građenje, odlaganje otpada i dr.

Na području Ličko-senjske županije provedeno je dosta istraživanja sa svrhom poznavanja slivova i dinamike podzemnih voda. Kao rezultat toga definirane su zone sanitarne zaštite mnogih izvorišta i donesene županijske odluke zona sanitarne zaštite izvorišta pitke vode. Vrlo je složen i osjetljiv zadatak koji mora uskladiti dva međusobno suprotna interesa: zaštitu okoliša i gospodarski razvoj na području Ličko-senjske županije

Prilikom dimenzioniranja zona sanitarne zaštite izvorišta treba se pridržavati kriterija koji nisu jednoobrazni nego se moraju prilagođavati svakom pojedinom slučaju određivanja zona sanitarne zaštite.

Kod dimenzioniranja zona sanitarne zaštite izvorišta potrebno je uvažavati sljedeće kriterije:

• značaj izvora, • tektonsko-litološke karakteristike terena, brzinu i smjer tečenja podzemne vode, • tip vodonosnika.

Obzirom na važnost očuvanja kvalitete i zaštite izvorišta vode za piće važno mjesto u istraživanju

hidrogeologije krša ima određivanje podzemnih veza između ponora i izvora. Ove veze uz hidrološke, hidrogeološke i druge radove te stalni monitoring omogućuju utvrđivanje podzemnih voda, postavljanje zaštitnih zona i mjere zaštite u skladu sa Zakonom.

Postojeće stanje

Na području Ličko-senjske županije na snazi su Odluke o zonama sanitarne zaštite koje je, prema članku 41. stavku 2. Zakona o vodama («NN» 107/95 i 150/05) donijela Županijska skupština i to:

- Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom području

(«Županijski glasnik» Ličko-senjske županije br. 3/99 i 24/06; «Službene novine» Primorsko-goranske županije br. 1/99 i 5/05),

- Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta rijeke Gacke («Županijski glasnik» Ličko-senjske županije br. 7/00),

- Odluka o zonama sanitarne zaštite izvora vode za piće Mrđenovac, Vriline, Košna voda, Velika Rudanka i Crno vrelo («Županijski glasnik» Ličko-senjske županije br. 7/02),

23

- Odluka o zonama sanitarne zaštite izvora vode za piće uz zapadni rub Stajničkog polja («Županijski glasnik» Ličko-senjske županije broj 18/01), za čije je usklađenje s Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta prema članku 41. stavku 1. Zakona o vodama, nadležno Općinsko vijeće Općine Brinje.

Sve Odluke potrebno je uskladiti s Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta («NN» br.

55/02)

Ranije izrađeni elaborati o istražnim radovima za izvore za koje još nije donijeta Odluka o zonama sanitarne zaštite

Izvođenje hidrogeoloških istraživačkih radova s ciljem zahvaćanja i zaštite izvora Joševica (S. Golubić,

Geološki konzalting d.o.o. Zagreb, 2003.) – elaborat nije dovršen kao konačni elaborat prema odredbama Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta – potrebno je izvršiti doradu i usklađenje s Pravilnikom.

Hidrogeološki radovi u svrhu određivanja zona sanitarne zaštite izvorišta u predjelu Senjske Drage (S. Udiljak; Geološki konzalting d.o.o, Zagreb, 2000.), a prema predloženim granicama zaštitnog područja za donošenje odluke bit će nadležno Gradsko vijeće – potrebno izvršiti doradu i usklađenje s Pravilnikom.

Vodocrpilište Muškovci i Berberov buk – Hidrogeološki istražni radovi za prijedlog zona sanitarne zaštite (A. Pavičić, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 2000) – crpilišta na području Zadarske županije, čije se zone prema elaboratu protežu i u Ličko-senjsku županiju – potrebno izvršiti doradu i usklađenje s Pravilnikom.

Hidrogeološki i sanitarni istražni radovi zaštite izvorišta Vrelo – kaptaže Korenice (I. Čakarun, Geološki zavod, Zagreb, 1986.)

Zaštita izvorišta Ostrovica kod Kulen Vakufa - hidrogeološki istražni radovi (D. Ipša i dr. INA-PROJEKT, Zagreb, 1984.) i Projekt zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica, općina Bihać (Institut za hidrotehniku GF u Sarajevu, 2004.) – potrebno izvršiti doradu i usklađenje s Pravilnikom.

Izvršeni hidrogeološki istražni radovi u razdoblju 2005. – 2007.

Istražni radovi za izvore koji nemaju odluku niti hidrogeološke podloge:

- Hidrogeološki istražni radovi u cilju zaštite izvora Loskun, oćina Donji Lapac, I faza (A. Pavičić, Hrvatski geološki institut, Zagreb, prosinac 2005.) – prema izvršenim istraživanjima izrađen prijedlog radova za drugu fazu istraživanja; potrebno izraditi konačni elaborat zona sanitarne zaštite,

- Hidrogeološka istraživanja u cilju zaštite izvora na području Pazarišta i Bužima – Grad Gospić, II faza (Munda, B., Geoaqua d.o.o. Zagreb, prosinac 2005.) i

- Hidrogeološka istraživanja u cilju zaštite izvora na području Pazarišta i Bužima – Grad Gospić – Dodatak (Munda, B., Geoaqua d.o.o. Zagreb, prosinac 2005.) – zajedno s osnovnim elaboratom II. faze to je podloga za donošenje odluke o zonama sanitarne zaštite, teksta Odluke o zaštiti izvora Ričina, Pećina, Odra, Domićuša, Muharov jarak i Vrbas je dovršen.

Istražni radovi za izvore u skladu s odredbama donesenih Odluka ili radi usklađivanja s Pravilnikom (razdoblje 2004. – 2007.)

- Istražni radovi za definiranje granice III i IV zone sanitarne zaštite izvora Novljanska Žrnovnica

(članak 27. stavak 2. Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom području)

- Trasiranje tokova podzemne vode u svrhu definiranja granice sliva izvorišta Novljanske Žrnovnice, tarsiranje ponorne zone Gacke, (Dukarić, F., Institut za geološka istraživanja, prosinac 2004.),

- Trasiranje tokova podzemne vode iz Markovog ponora u Lipovom polju u porječju rijeke Like, (Dukarić, F., Institut za geološka istraživanja, prosinac 2005.),

- Hidrološki radovi na izvorištu Žrnovnica, 2004. -2005. (Rubinić, J., Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, prosinac 2005.).- Potrebno je izvršiti obradu rezultata istraživanja i izraditi konačni elaborat zona zaštite za novelaciju/uskleđenje Odluke s Pravilnikom, a u toku je izrada hidrogeološkog elaborata za definiranje/novelaciju granica III. i IV. zone.

Istražni radovi radi dobivanja novih količina vode ili povoljnije lokacije vodozahvata

- Hidrogeološki radovi - I. faza vodoistražnih radova šireg prostora Koreničkog vrela (Pavičić, A., HGI Zagreb, 2006.), - II. faza vodoistražnih radova šireg područja Koreničko vrelo – geofizička istraživanja Andrić, M., IGH Zagreb, listopada 2006.), - Izvedba strukturno-pijezometarskih bušotina na lokaciji Koreničko vrelo (Pavleković, d., Geotehnika

inženjering d.o.o. Zagreb, prosinac 2006.),

24

- Istražni prostor Lovinac (Gornja Ploča), Karlobag (Devčić Draga), Lički Osik i Medak (Mrđenovac),

Izvorišta Kraljevac i Bukovac – vodoistražni radovi (Geo-cad d.o.o., svibanj 2007.)

Planirani hidrogeološki istražni radovi u 2008. godine

Istražni radovi u cilju zaštite izvorišta:

- Izvor Loskun u Oćini Donji Lapac – II faza – nastavak radova za određivanje granica zona sanitarne zaštite,

- Vodoistaržni radovi za izvor Krbavica, nastavak istraživanja u svrhu definiranja povoljnijeg zahvata i zaštitnih zona izvora Koreničko vrelo,

- Vodoistaržni radovi za izvore Maljkovac i Lončarevo vrelo kod Brinja

Istražni radovi u cilju dobivanja dodatnih količina vode: Vodoistražni radovi na području Lovinca (Sveti Rok), Karlobaga (Devčić Draga), Ličkog Osika, Medka (Mrđenovac) i Perušića (Selište), nastavak radova. Planirane odluke o zonama sanitarne zaštite i hidrogeološki istražni radovi u 2008. godini prema planu Hrvatskih voda

U veljači 2008. planira se donošenje Odluke zona sanitarne zaštite izvorišta na području Pazarišta i Bužima,

Planira se obvezna i nužna suradnja Županije s Primorsko-goranskom županijom u pristupanju novelaciji Odluke o zonama sanitarne zaštite Žrnovnice sa novim saznanjima iz Elaborata koji je u izradi.

Praćenje istražnih radova u cilju zaštite izvorišta:

1. Izvor Loskun u oćini Donji Lapac – II faza – nastavak radova za određivanje granica zona sanitarne zaštite

2. Vodoistaržni radovi za izvor Krbavica i istraživanja u svrhu definiranja povoljnijeg zahvata i zaštitnih zona izvora Vrelo (Korenica)

4.2.5. Kakvoća vodotoka i podzemnih voda u Ličko-senjskoj županiji

Kakvoća voda u prirodi varira u prostoru i vremenu. Prirodni sastav vode ovisi o nizu faktora: osobinama oborinske vode, načinu kretanja vode kroz sliv, osobinama tla kroz koje se procjeđuje, geološkom sastavu stijena vodonosnika, zadržavanju vode u podzemlju, te u priobalju o utjecaju morske vode.

Skoro svaka ljudska djelatnost može utjecati na promjenu prirodnog stanja i onečišćavanje voda kao što su uklanjanje šuma, obrađivanje tla, uzgajanje stoke, ribarstvo, rekreacija, izgradnja i postojanje naselja, odvijanje prometa, industrijska proizvodnja i odlaganje otpada. Na području Županije nema sliva u kojem čovjek nije na neki od navedenih načina aktivan.

Poznavanje kakvoće voda u prirodi neophodno je radi ocjene mogućnosti njenog korištenja za razne namjene, utvrđivanja uzroka, opsega i mogućih posljedica onečišćavanja, određivanja potrebnih mjera i planova zaštite i kontrole poduzetih mjera zaštite.

Jedan od osnovnih principa zaštite voda u prirodi je održavanje njene kakvoće u granicama potreba njenih korisnika. Ovaj stav osniva se na racionalnom korištenju prirodnih resursa. Polazeći od ovog principa Uredbom o klasifikaciji voda (Narodne novine br. 77/98) vodotoci, prirodna jezera, akumulacije i podzemne vode raspoređene su prema namjeni i stupnju čistoće u pet vrsta:

Vrsta I Vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu upotrebljavati za piće, a površinske vode i za uzgoj plemenitih vrsta riba,

Vrsta II Vode koje se u svom prirodnom stanju mogu upotrebljavati za kupanje i rekreaciju, uzgoj drugih vrsta riba ili se nakon odgovarajućeg pročišćavanja mogu upotrebljavati za piće,

Vrsta III Vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju posebne zahtjeve za kakvoćom vode, te u poljoprivredi. To su vode koje se pročišćavaju da bi se koristile za određene namjene.

Vrsta IV Vode koje se mogu koristiti isključivo uz pročišćavanje na područjima gdje je veliko pomanjkanje vode.

Vrsta V Vode koje se gotovo ne mogu koristiti ni za kakve namjene, jer ne zadovoljavaju kriterije za namjene po ovoj Uredbi.

Klasifikacija voda vrši se usporedbom izmjerenih s dopuštenim graničnim vrijednostima pojedinih

skupina pokazatelja koji obilježavaju izvore i uzročnike onečišćenja voda. Obvezatne skupine pokazatelja su

25

režim kisika, hranjive tvari, mikrobiološke i biološke osobine. Uredba o opasnim tvarima («NN» br. 78/98) propisuje koje se tvari smatraju opasnim u vodenom okolišu i određuje najveće dopuštene koncentracije opasnih tvari u pojedinoj vrsti voda.

Kakvoća podzemnih i površinskih voda na području Županije sustavno se ispituje prema programu Hrvatskih voda. Podzemne vode koje se ispituju su vode glavnih izvorišta uključenih u javnu vodoopskrbu izvor Like Mrđenovac, izvor Gacke Tonkovićevo vrilo, izvor Košna voda u Brušanima i Žižića vrelo u Stajničkom polju. Od površinskih voda ispitivanjem su obuhvaćene vode vodotoka Like i Gacke. Uz obvezatne grupe pokazatelja ispituje se koncentracija kovina (bakar, cink, kamdij, krom, nikal, olovo, živa, željezo i mangan) te organskih zagađivala: mineralnih ulja, fenola, poluikloriranih bifenila i organoklornih pesticida. Kakvoća podzemnih i površinskih voda prikazuje se na osnovi rezultata ispitivanja provedenih u 2006. godini. Klasifikacija podzemnih i površinskih voda tj. ocjena kakvoće izvršena je u skladu s Uredbom o klasifikaciji voda («NN» br. 77/98).

Državnim planom za zaštitu voda («NN» br. 8/99) izvršena je kategorizacija tj. određena je planirana vrsta voda za državne vode. Sve podzemne vode koje se koriste ili se planiraju koristiti za vodoopskrbu svrstane su u I. kategoriju voda.

Onečišćavanje voda je dinamički proces koji ovisi o vrsti i veličini izvora onečišćavanja i njihovom smještaju u prostoru te o hidrološkim prilikama u slivu. Stoga se i kakvoća voda može mijenjati u kraćim vremenskim jedinicama, u danima ponekad i satima. Brzina promjene kakvoće podzemnih voda, za razliku od površinskih voda, je manje izražena.

Međutim, na području Županije glavnina podzemnih voda nalazi se u krškim vodonosnicima kod kojih je za jakih kiša vrlo brz i neposredan kontakt između sliva i izvora te su tada i procesi onečišćavanja najbrži i najopasniji, a promjene kakvoće vode najizraženije.

Izvori Košna voda, Mrđenovac, Tonkovićevo vrilo i vrelo Žižići ispituju se 12 puta godišnje pa možemo reći da rezultati ispitivanja obuhvaćaju sva hidrološka stanja i da daju dosta pouzdanu sliku kakvoće vode. Klasifikacija voda ovih izvora u 2006. godini prikazana je u tablici A. Tablica A: Klasifikacija podzemnih voda na području Ličko-senjske županije u 2006.godine

Stvarna vrsta vode Izvorište Propisana

vrsta vode Režim kisika

Hranjive tvari

Mikrobiološki pokazatelji

Kovine Organski spojevi

Izvor Košna voda I I I I I I

Izvor Mrđenovac I I I I I I

Tonkovićevo vrilo I I I I I I

Žižića vrelo I I I III I I

Izvori Košna voda, Tonkovićevo vrilo i Mrđenovac su vrlo čiste vode i po svim skupinama pokazatelja

su I. vrste. Karakterizirane su niskom koncentracijom organske tvari, dušikovih i fosfornih spojeva. Voda izvora Košna voda je i mikrobiološki čista, dok je mikrobiološko onečišćenje vode izvora Mrđenovac i Tonkovićevo vrilo slabo.

Voda Žižića vrela je stalno onečišćena bakterijama indikatorima fekalnog porijekla. Intenzitet zagađenja jako varira i najintenzivniji je za jakih kiša. Uzrok ovom onečišćenju je postojanje nekoliko kuća bez odgovarajuće riješene odvodnje otpadnih voda u neposrednom zaleđu izvora. Kemijske osobine vode su još uvijek vrlo povoljne.

Posebno je potrebno istaknuti da rezultati ispitivanja pokazuju da nije prisutno onečišćavanje podzemnih voda koje prihranjuju sva navedena izvorišta opasnim tvarima: mineralnim uljima, fenolima, organoklorni pesticidi i poliklorirani bifenili te kovinama.

Kakvoća voda rijeke Like i Gacke

Prema Državnom planu za zaštitu voda («NN» br. 8/99) vode rijeka Gacke i Like kategorizirane su na sljedeći način:

• Lika je u cijelom toku nizvodno od utoka Glamočnice II kategorije,

• Gacka je od izvora do prijelaza ceste Otočac Ličko Lešće I kategorije, u ostalom svom toku je II

kategorije.

26

Program Hrvatskih voda obuhvaća ispitivanje voda Like i Gacke na tri profila uz još jednu postaju na mjestu zajedničkog toka ovih rijeka. Klasifikacija voda ovih vodotoka u 2006. godini prikazana je u tablici B.

Tablica B: Klasifikacija vodotoka na području Ličko-senjske županije u 2006. godini

Stvarna vrsta vode Vodotok Propisana

vrsta vode Režim kisika

Hranjive tvari

Mikrobiološki pokazatelji

Biološki pokazatelji

Kovine Organski spojevi

Lika Izvor Mrđenovac I I I I I I I*

Bilaj II I I II II Ne ispituju se

MU I

F II

Budak II I I II II Ne ispituju se

MU I

F II

Lika prije spoja s Gackom

II II II I Ne ispituju se

Ne ispituju se I**

Gacka

Tonkovićevo vrelo I I I I II I I*

Gacka prije spoja s Likom

II I II II II Ne ispituju se I I**

Gacka sjeverni krak II III V V II Ne ispituju

se F II I***

Gacka + Lika u Brlogu

II I I II II I I

*MU mineralna ulja, F - fenoli, PCB, organoklorni pesticidi ** mineralna ulja i fenoli *** mineralna ulja, PCB i roganoklorni pesticidi PROMJENA KAKVOĆE VODA LIKA-GACKA, 2002. – 2006. GODINA

REŽIM KISIKA – PERCENTILI

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

2002 2003 2004 2005 2006

Godina

γ(O

2)/m

g L-1

BPK-5

KPK

27

HRANJIVE TVARI - PERCENTILI

Slika 2. Promjene 90-tih percentila koncentracija pokazatelja iz skupine hranjivih tvari na vodotocima Like i

Gacke u razdoblju od 2002. do 2006. godine.

MIKROBIOLOŠKI POKAZATELJI - PERCENTILI

Slika 3. Promjene 90-tih percentila godišnjih koncentracija mikrobioloških pokazatelja na vodotocima Like i Gacke u razdoblju od 2002. do 2006. godine.

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2002 2003 2004 2005 2006

Godina

γ(N

)/mg

L-1

0,00

0,05

0,10

0,15

0,20

γ(P

)/mg

L-1

ukupni dušikukupni fosfor

0

20000

40000

60000

80000

2002 2003 2004 2005 2006

Godina

UK/L

, FK/

L

0

300

600

900

1200

1500

BK 3

7o C/m

L

koliformne bakterijefekalni koliformiaerobne bakterije

28

8

9

10

11

12

2002 2003 2004 2005 2006

Godina

γ(O

2)/m

g L-1

70

80

90

100

110

120

% z

asić

enja

kis

ikom

otopljeni kisik

zasićenje kisikom

BIOLOŠKI POKAZATELJI - MEDIJAN

Slika 4. Promjene godišnjih medijana P-B indeksa saprobnosti na vodotocima Like i Gacke u razdoblju od

2002. do 2006. godine.

PROMJENA KAKVOĆE VODE LIKE I GACKE 2002. – 2006. GODINA

REŽIM KISIKA Tijekom promatranog razdoblja od 2002. do 2006. godine, na vodotocima Like i Gacke nije došlo do značajnijih promjena u koncentraciji otopljenog kisika, odnosno zasićenju kisikom. Za razliku od kemijske potrošnje kisika iz permanganatnog indeksa kod kojeg je prisutan blagi negativni trend kroz promatrano razdoblje, pokazatelj biološke potrošnje kisika ukazuje na poboljšanje kakvoće voda kroz manju opterećenost organskim tvarima podložnim biološkoj oksidaciji, posebice tijekom posljednje dvije godine.

Prema graničnim vrijednostima iz Uredbe o klasifikaciji voda, godišnji medijani koncentracija svih pokazatelja iz skupine režima kisika u obrađenim slivnim cjelinama unutar su raspona za I vrstu voda. Slika 1. Promjene medijana godišnjih koncentracija pokazatelja iz skupine režima kisika na vodotocima Like i

Gacke u razdoblju od 2002. do 2006. godine.

1,8

1,9

2,0

2,1

2002 2003 2004 2005 2006

Godina

P-B

inde

ks s

apro

bnos

ti

29

HRANJIVE TVARI Promjene medijana godišnjih koncentracija nitrata, a time i ukupnog dušika na vodotocima Like i Gacke

ukazuju na blagi pozitivan trend kroz posljednje četiri godine obrađenog razdoblja. Blagi pozitivan trend smanjenja koncentracija prisutan je i kod ukupnog fosfora kroz 2005. i 2006. godinu, dok se koncentracije amonija i nitrita nisu značajnije mijenjale prema ovom statističkom pokazatelju.

Treba naglasiti da je kod ove skupine pokazatelja, uz iznimku nitrata, vrlo izražena loša kakvoća vode na postaji Gacka-Otočac, a u prvom redu zbog negativnog utjecaja otpadnih voda. To je posebice izraženo u mjesecima slabijih protoka.

Slika 2. Promjene medijana godišnjih koncentracija pokazatelja iz skupine hranjivih tvari na vodotocima Like i

Gacke u razdoblju od 2002. do 2006. godine.

MIKROBIOLOŠKI POKAZATELJI

Raspodjele godišnjih koncentracija mikrobioloških pokazatelja ne pokazuju značajniji trend tijekom promatranog razdoblja, ali se kod svih može uočiti porast brojnosti kroz 2005. godinu.

Prema godišnjim medijanima broja aerobnih bakterija i broja fekalnih koliforma vode Like i Gacke su unutar granica za I vrstu voda, dok su prema broju koliformnih bakterija II vrste tijekom 2005. godine, odnosno I vrste kroz ostalo obrađeno razdoblje.

0,0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

2002 2003 2004 2005 2006

Godina

γ(N-

NO

3- )/mg

L-1

0,00

0,01

0,02

0,03

0,04

0,05

γ(N

-NH

4+ , NO

2- )/mg

L-1

nitratamonijnitrit

0,0

0,2

0,4

0,6

0,8

2002 2003 2004 2005 2006

Godina

γ(N

)/mg

L-1

0,00

0,01

0,02

0,03

0,04γ(

P)/m

g L-1

ukupni dušikukupni fosfor

30

BIOLOŠKI POKAZATELJI Raspodjele godišnjih medijana Pantle-Buckov-og indeksa saprobnosti, a koji je indikator opterećenja

vodotoka organskim tvarima, ukazuju na blagi trend poboljšanja kakvoće voda tijekom promatranog petogodišnjeg perioda.

Usporedba izračunatih godišnjih medijana s graničnim vrijednostima P-B indeksa saprobnosti iz Uredbe o klasifikaciji voda ukazuje na II vrstu voda.

Kakvoća vode Like ispituje se na jednom od svojih izvora - izvoru Mrđenovac, kod mosta u Bilaju,

nakon utoka pritoke Novčice u Budaku, te na izlazu iz akumulacije Krušćica tj. prije spoja s Gackom. Na svim profilima vode Like zadovoljavaju propisanu II vrstu pa se može zaključiti da je kakvoća vode ovog vodotoka dobra.

Gacka se ispituje u svom izvorišnom dijelu, prije spoja s Likom na profilu Šumećica te njen sjeverni krak nakon Otočca. Na izvorišnom dijelu Gacka je voda visoke kakvoće. Prije spoja s Likom u vodi malo je povećana koncentracija hranjivih tvari i mikrobiološko onečišćenje u odnosu na vodu izvora. Međutim, ovi parametri ispod su graničnih vrijednosti za II. vrstu voda pa je kakvoće vode rijeke Gacke na ovom profilu dobra. Voda sjevernog kraka Gacke je nakon prihvata otpadnih voda Otočca jako degradirana: prisutna je hipoksija, povećani sadržaj organskih i hranjivih tvari, te jako mikrobiološko zagađenje.

0

300

600

900

2002 2003 2004 2005 2006

Godina

UK/L

, FK

/L

0

25

50

75

100

125

BK 3

7o C/m

L

koliformne bakterijefekalni koliformiaerobne bakterije

1,8

1,9

2,0

2,1

2002 2003 2004 2005 2006

Godina

P-B

inde

ks s

apro

bnos

ti

Slika 4. Promjene godišnjih medijana P-B indeksa saprobnosti na vodotocima Like i Gacke u razdoblju od 2002. do 2006. godine.

Slika 3. Promjene medijana godišnjih koncentracija mikro-bioloških pokazatelja na vodo-tocima Like i Gacke u razdo-blju od 2002. do 2006. godine.

31

Vode Like i Gacke, koje se spajaju na čvorištu Šumećica, ispituju se u Brlogu prije utoka u kompenzacijski bazen Gusić polje. Kakvoća ovih voda je dobra. Po mikrobiološkim i biološkim pokazateljima odgovara propisanoj drugoj vrsti. Po sadržaju kisika i hranjivih tvari, te koncentraciji kovina i organskih zagađivala (mineralna ulja, fenoli, pesticidi i PCB) je bolje kakvoće od planirane, I vrste.

Možemo zaključiti da su vode vodotoka u Lici općenito dobre kakvoće. Kao ugroženi vodotok ističe se sjeverni krak rijeke Gacke i rijeke Novčice na području Grada Gospića. Očito je da su glavni zagađivači naših vodotoka neuređeni kanalizacijski sustavi naših većih naselja te neispravne septičke i crne jame koje ispuštaju otpadnu vodu u podzemlje ili se izravno izljevaju u vodotoke. Pozitivni učinci uređenog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda mogu se uočiti u Gradu Senju koji ima uređen sustav pročišćavanja otpadnih voda. 4.3. MORE

Obala je prostorna cjelina koju čine more, zemlja i atmosfera, živo mjesto izmjena velikog broja važnih lanaca ishrane u kojem egzistira: flora, fauna, tlo, zrak, voda i čovjek. Obala - more je prostor stalnih promjena koje ne smijemo remetiti. Mnogobrojne aktivnosti koje se odvijaju na moru i obali uzrok su kontinuiranog i iznenadnog onečišćenja. To su u prvom redu gradovi, naselja i gospodarske aktivnosti orijentirane na pomorstvo: luke, brodogradilišta, brodska poduzeća te ribolov kao važna privredna grana.

Dužina obalne linije kopnenog dijela Ličko-senjske županije iznosi 110 km, a otočne linije obale 90 km. Ukupna dužina obalne linije Ličko-senjske županije iznosi 200 km. 4.3.1. Onečišćenja mora

Onečišćenja mora potječu iz raznih izvora: otpadnih voda, derivata iz naftnih terminala te istrošenih ulja i goriva manjih plovila koja se koriste za sport, turizam i rekreaciju stanovništva i turističkih objekata, zauljenih voda i ostalih opasnih i štetnih tvari s brodova, te istrošenih ulja i goriva manjih plovila koja se koriste za sport, turizam i rekreaciju.

Iznenadna onečišćenja vezana su uz razne vidove havarija na Jadranskoj magistrali, sudare i potapanja brodova, kao i prirodne pojave neuobičajenog intenziteta (alge, meduze i sl.).

U tijeku je izrada Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora. 4.3.2. Kontrola kakvoće mora na morskim plažama u Ličko-senjskoj županiji

Program stalnog praćenja sanitarne kakvoće mora (monitoring) provodi se u sezoni kupanja od 1. svibnja do kraja sezone kupanja. Uzorci mora uzimaju se na plažama svakih 15 dana, 10 puta u sezoni kupanja i obrađuju se pod određenim uvjetima utvrđenim u Uredbi o standardima kakvoće mora na morskim plažama.

Ispituju se fizička, kemijska i biološka svojstva morske vode. Program obavlja Odjel zdravstvene ekologije Zavoda za javno zdravstvo Ličko-senjske županije.

Svrha ispitivanja, odnosno stalnog praćenja, sanitarne kakvoće obalnog mora je procjena onečišćenja mora na morskim plažama i morskog okoliša uz sustavno obavješćivanje i zdravstveno prosvjećivanje javnosti, utvrđivanje prioriteta i izgradnja novih kanalizacijskih sustava te postavljanje zahtjeva za saniranje individualnih izvora onečišćenja mora gdje je to stručno i ekonomski opravdano.

Prilikom uzorkovanja bilježe se osnovni meteorološki i hidrološki podaci vezani na izgled morske vode, vidljivost, boju, prozirnost, vidljivu otpadnu tvar, mineralnu masnoću i sl., a laboratorijskim ispitivanjima se određuje mutnoća vode, pH i mikrobiološki parametri (ukupne koliformne bakterije, fekalne koliformne bakterije i ukupni fekalni streptokoki). Mikrobiološki parametri se smatraju najznačajnijim indikatorom onečišćenja mora sanitarno-fekalnim otpadnim vodama te upućuju na potencijalni rizik od zaraznih bolesti korištenjem morske vode za rekreaciju ili proizvodnju hrane.

Popis broja točaka i broj uzetih uzoraka u Ličko-senjskoj županiji

Redni broj Broj točaka Broj uzetih uzoraka Uzorci koji

ne odgovaraju

1 2 3 4 1 Karlobag, Hotel Zagreb 10 2 Karlobag, gradska plaža 10 3 Uvala Rudelinka 10 4 Tomljenović žal 10 5 Devčić Draga 10 6 Uvala mali Pržunac 10

32

1 2 3 4 7 Barić Draga 10 8 Uvala Bunica 10 9 Uvala Jelena 10

10 Draga 1 10 11 Senj Škver 10 12 Senj Điga 10 13 Uvala Spasovac 10 14 Kalić Autokamp 10 15 Uvala Velika Grabova 10 16 Sveti Juraj 10 17 Rača Autokamp 10 18 Lukovo 10 19 Uvala Klada 10 20 Starigrad 10 21 Uvala Mala Stinica 10 22 Jablanac 10 23 Zavratnica 10 24 Prizna, trajektna Luka 10 25 Ribarica 10 26 Stara Novalja 12 plava zastava 27 Uvala Babe 10 28 Novo Lokunje 10 29 Straško autokamp 12 plava zastava 30 Novalja 10 31 Braničevica 10 32 Gajac 10 33 Uvala Zrće 12 plava zastava 34 Gregurevac 10 35 Vidalić Torine 10 36 Kustići 10 37 Zubovići 10 38 Mrki Rt 10 39 Metajna 10 40 Uvala Ručica 10 41 Uvala Dražica 10 42 Uvala Zrće II 12 43 Straško I 12 44 Straško II 12 45 Straško III 12

Izvor: Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije, rujan 2006.godine

U 2006. godini obrađeno je 45 točaka obuhvaćajući obalu Senja i Karlobaga te obalu Grada Novalje na otoku Pagu i svih 464 uzorka bilo ispravno, a neispravnih uzoraka nije bilo.

Za razliku od 2002. godine na plaži Straško gdje je lociran autokamp proširena je analiza za tri točke. U 2006. godini za vrijeme trajanja sezone kupanja od ukupno 9 plaža Grada Novalje 6 plaža ima plavu

zastavu. Prikaz rezultata uzorkovanja mora po pojedinim naseljima općina i gradova u 2006. godini

neudovoljava Uredbi Redni broj naselje/općina/grad broj plaža broj uzoraka

broj % 1 Senj 8 80 0 0 2 Sveti Juraj 2 20 0 0 3 Lukovo 1 10 0 0 4 Klada 1 10 0 0 5 Starigrad 1 10 0 0 6 Stinica 1 10 0 0 7 Jablanac 3 30 0 0

33

neudovoljava Uredbi Redni broj naselje/općina/grad broj plaža broj uzoraka

broj % 8 Karlobag 8 80 0 0 9 Novalja 9 102 0 0 10 Metajna 7 70 0 0 11 Stara Novalja 1 12 0 0 12 Gajac 3 30 0 0

Ukupno 12 45 464 0 0 Izvor: Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije, rujan 2006. godine 4.3.3. Morske plaže

Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama („NN“ 33/96) propisano je ucrtavanje morskih plaža na karte sa sljedećim podacima:

- granica morske plaže,

- ispusti i količina otpadne vode (Q dnevno),

- podmorski ispusti s naznakom profila i dužine te dubine mora na ispustu,

- uređaj za pročišćavanje otpadnih voda s oznakom vrste uređaja,

- priobalni izvori, vrulje, dotoci slatkih voda i dotoci bujičnih voda,

- točke (geografske širine i dužine) uzimanja uzoraka koje se određuju na osnovi prirodnih osobina, izgrađenosti obale, načina ispuštanja otpadnih voda i namjene obale.

Uredba se odnosi na uređene plaže.

Uređena plaža je s morem neposredno povezani uređeni kopneni prostor, sa sanitarnim uređajima,

tuševima i kabinama, ograđen s morske strane, koji je pristupačan svima pod jednakim uvjetima. Prirodna plaža je neuređeni i s morem neposredno povezani kopneni prostor koji je pristupačan svima.

Sukladno tome izrađen je elaborat “Morske plaže na području Ličko-senjske županije“. 4.4. ODVODNJA I UREĐAJI ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Ispravan pristup u rješavanju otpadnih voda je izgrađena kanalizacijska mreža koja vode dovodi na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, a pročišćena voda se upušta u recipijent. Rješenja ovoga tipa u pravilu su malobrojna u RH, pa tako i u Ličko-senjskoj županiji. Posljedice toga su loši sanitarni i estetski uvjeti življenja i ugrožavanje i onečišćenje okoliša šireg prostora. Uz otpadne vode ne smijemo zanemariti i ostale izvore onečišćenja površinskih tokova i mora, a to su: ispiranje onečišćenih površina prometnica, erozija i ispiranje tla te agrokultura u poljoprivredi, gnojnice, septičke jame i sl.

Kanalizacija je prvenstveno građena u naseljima koja imaju status grada, središtima bivših općina, za potrebe odvodnje središnjih dijelova naselja s kulturnim, turističkim i administrativnim sadržajem ili za potrebe gospodarskih pogona, odnosno turističkih naselja. Većina manjih naselja seoskog karaktera, raštrkanih na širim područjima, nisu imala uvjete za izgradnju kanalizacijskih sustava.

Postotak priključenog stanovništva na kanalizaciju u pravilu raste s veličinom naselja i stupnjem urbanizacije te razvojem turizma i gospodarstva. Uz skromnu izgrađenost kanalizacijskog sustava većina izgrađenih kanalizacija je vodopropusna, a većina rješenja su parcijalna s nizom ispusta uz vodotoke, more i vrtače. Povezivanje ovih parcijalnih rješenja u jedinstveni kanalizacijski sustav, dalje na središnji uređaj za pročišćavanje, može se slobodno reći da je neizvedivo. 4.4.1. Stanje odvodnje pojedinih naselja

Gospić

Gospić ima mješoviti sustav kanalizacije koji je u protekle četiri godine Grad Gospić je doživio ekspanziju u izgradnji kanalizacijskog sustava s obzirom da je izgrađeno oko 10,5 km glavnog kanalizacijskog kolektora čime je sustavom javne odvodnje otpadnih voda pokriveno šire središte grada. Istovremeno su rađeni izvodi za kućne priključke što je omogućilo masovnije priključenje korisnika na sustav, pa tako sada sustav javne odvodnje koristi oko 4000 stanovnika, ali s obzirom na tehničku mogućnost postoji mogućnost priključenja za još oko 1200 stanovnika.

34

Sva voda iz sustava završava bez pročišćavanja u rijeci Novčici s obzirom da uređaj za pročišćavanje otpadnih voda još nije u funkciji. Sam uređaj prije dvije godine doveden je u stanje koje omogućava, uz manje zahvate, privođenje namjeni. Da bi to učinili potrebno je još oko 1,5 mil. kn sredstava kako bi se izvršili potrebni zahvati i kompletirala tehnička dokumentacija potrebna za provođenje tehničkog pregleda. Njegovom puštanju u pogon pogoduje prethodno navedeno stanje izgrađenosti sustava, ali jedan od najvećih problema bit će njegovo financiranje s obzirom da bi cijenu trebalo višestruko povećati ili naći alternativne načine financiranja. Na svim ovim pitanjima se radi i pokušavaju se naći rješenja.

Uskoro će započeti i u ovoj godini završiti daljnja izgradnja kanalizacije u duljini od oko 2,5 km, a u toku je i izrada projektne dokumentacije za područje grada na desnoj obali Novčice.

Lički Osik ima razdjelni sustav kanalizacije, istovremeno s navedenim projektom u Gospiću, započet će sanacija fekalne kanalizacije u cijelosti uključujući i priključke stambenih zgrada, tako da će to naselje napokon dobiti pouzdanu i kvalitetnu odvodnju otpadnih voda nakon dugogodišnjeg razdoblja s poteškoćama ili većim problemima.

Osim radova u tijeku ove godine očekuje se i dovršetak glavnog projekta uređaja za pročišćavanje. Otočac

Ispuštanje otpadne vode iz sustava javne odvodnje Otočac (kapaciteta 5000 ES) koji je razdjelnog tipa je nakon središnjeg uređaja s drugim stupnjem pročišćavanja (gruba i fina automatska rešetka, aerirani pjeskolov-mastolov, primarna aerirana i sekundarna taložnica, ugušćivač mulja, laguna za odlaganje mulja i stanica za prihvat septičkih sadržaja) s ispustom u sjeverni krak Gacke u ukupnoj količini Qgod=510000 m3/god odnosno dnevno Qdnsr=1400 m3/dan.

Odvodnja otpadnih voda naselja Otočac riješena je razdjelnim kanalizacijskim sustavom dužine oko 22 km i pročišćavanjem otpadnih voda na središnjem uređaju s drugim stupnjem pročišćavanja te ispustom pročišćene otpadne vode u sjeverni krak Gacke. Uređaj je stavljen u potpunu funkciju koncem 2006.g., a sastoji se od ulazne građevine s grubom rešetkom, tri pužne crpke ukupnog kapaciteta 137 l/s, fine automatske rešetke s kompaktorom, aeriranog pjeskolova-mastolova, dva aeracijska bazena, sekundarne taložnice, zgušnjivača mulja i lagune za odlaganje mulja te stanice za prihvat sadržaja sabirnih i septičkih jama.

Novalja

Grad Novalja ima djelomično izgrađenu kanalizacijsku mrežu. Opredjelila se za razdjelni sistem odvodnje (odvodnja kućanskih (fakalno-potrošnih) voda i oborinskih voda). ODVODNJA FEKALNO – POTROŠNIH VODA Od 2003. god izgrađeno je u gradu Novalji cca 3200 m' fekalne kanalizacije. Rješava se naselje Gaj (uz more) gdje je u izgradnji dio uz more. Izgrađeno cca 1000 m' gravitacijske, 500 m' tlačne i jedna crpna stanica. Dio fekalne kanalizacije i CS zone Gaj je u funkciji od ljeta 2007. U ostalim dijelovima grada izgrađeno je približno 2000 m' fekalne kanalizacije. U novoizgrađenoj ind. zoni "Špital" izvedena je i u funkciji fekalna i oborinska kanalizacija. Cca 1500 m' od svake. Industrijska zona ima separator za oborinsku kanalizaciju i oborinska voda odvodi se posebnim kolektorom u more (dužina kolektora 800 m' – izgrađen 2005. god). 2004 godine najveća gradska plaža "Zrće" dobila je svoju kanalizacijsku mrežu – crpnu stanicu i tlačni kolektor u dužini 600 m' i spojena je na kanalizacijski sustav grada Novalje. Apartmansko naselje Gajac ima u potpunosti izgrađenu mrežu fekalno potrošnih voda i oborinskih voda. Oborinska voda se ispušta u more, a fekalna preko crpnih stanica ("CS Gajac 1" i "CS Gajac 2") pumpa u Novalju, a odatle preko crpne stanice "Novalja 1" na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda "Vrtić". Uređaj bi trebalo rekonstruirati i nadograditi jer je malog kapaciteta. U tu svrhu načinjena je od strane Građevinskog fakulteta Zagreb studija utjecaja na okoliš. Nakon usvajanja Prostornog plana uređenja grada Novalje i izrađene studije, kreće se u izradu dokumentacije za rekonstrukciju uređaja "Vrtić". Tijekom 2004. godine izrađeno je idejno rješenje kanalizacijskih sustava naselja na području Grada Novalje. Zaključeno je da Grad Novalja ima pet kanalizacijskih sustava i to:

− centralni sustav Novalja − sustav Metajna − sustav Lun − sustav Jakišnica − sustav Potočnica

Napravljen je projekt (do nivoa građevinske dozvole) za mjesto Stara Novalja, čija se kanalizacija spaja na kanalizaciju grada Novalje, a time i na zajednički uređaj za pročišćavanje "Vrtić".

35

Za kanalizaciju Stara Novalja zatražena je lokacijska dozvola. Uz pomoć Hrvatskih voda, Ministarstva i Grada Novalje nastavlja se izgradnja kanalizacije grada Novalje – zona Gaj.

Senj

Kanalizacijski sustav grada Senja ima mješovitu mrežu otpadne i oborinske vode koja završava na biološkom uređaju za pročišćavanje. Sam uređaj dimenzioniran je za 9500 ekvivalent stanovnika (ES) . Ukupna dužina novo izgrađenog kolektora iznosi 3300 m.

U daljnjem tekstu dan je primjer rješenja pročišćavanja otpadnih voda za Grd Senj koji se nalazi u zaštićenom obalnom pojasu mora kako bi se naglasila nužnost žurnog rješavanja ovog problema i u svim ostalim naseljima u ZOP-u.

Kanalizacijski sustav grada Senja čine: • kanalizacijski kolektor, • prepumpna postaja Škver, • crpna postaja Điga, • biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. 1. Crpne postaje

Otpadne vode zapadnog dijela grad Senja kolektiraju se u prepumpnu postaju Škver odakle se tlačnim vodom DN 150 prepumpava crpkama kapaciteta 14 l/s do centra grada i spajaju s dovodnim kolektorom DN 300 do glavne preljevne šahte. Crpna postaja Škver sastoji se od miješalice i dvije crpke od kojih je jedna u pogonu dok se druga koristi kao rezervna. Rad crpki je automatiziran na način da se crpke uključuju na zadanoj razini vode u bazenu crpne postaje, a u slučaju povećanog dotoka (oborine) preljeva se u podmorski ispust crpne postaje.

Crpna postaja Škver

Otpadne vode iz glavne preljevne šahte smještene u centru Grada na crpnu postaju Điga gdje započinje mehaničko pročišćavanje. Otpad s rešetke se kompaktira i skuplja u kontejner odakle se odvozi na

deponij. Nakon obrade na rešetki otpadna se voda preljeva u crpnu stanicu. Režim rada crpki ovisi o količini

dotoka u crpnu stanicu. Tijekom kišnog dotoka na uređaj se transportira količina od 120 l/s, a u slučaju većeg dotoka višak vode, najvećim djelom oborinske, otječe sigurnosnim preljevom u more, a zbog kišnog rasterećenja, višak oborinskih voda ispušta se u postojeći podmorski ispust.

Crpna postaja Điga

Voda se iz crpne postaje tlačnim cjevovodom transportira na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

2. Uređaj za pročišćavanje

Mehaničko pročišćavanje se nastavlja u pjeskolovu koji je izveden kao kružna građevina. Talog odnosno pijesak, skuplja se u ljevkastom dnu pjeskolova. Obrađeni materijal skuplja se u kontejner i odvozi na deponij.

Otpadna voda iz pjeskolova, zajedno sa vodom iz šahta izbistrene vode, te povratnim muljem iz procesa pročišćavanja odvode se na obradu u aerobni selektor.

36

Biološko pročišćavanje

Areacijski bazeni

Selektor se sastoji od dva bazena,a ima funkciju poboljšavanja taložljivosti mulja te služi za miješanje dolaznog i povratnog mulja, kako bi se omogućilo ravnomjerno opterećenje odnosno dotok u aeracijske bazene. Cjevovod od selektora do aeracijskog bazena izveden je tako da u oba aeracijska bazena .

Aeracijski bazeni ukupnog su volumena 1640 m³. Za dobivanje komprimiranog zraka koriste se puhala, jedno dobavne količine od 305 Nm³/h i tlaka 850 mbara za selektor,te za svaki aeracijski bazen po jedno puhalo dobavne količine 920 Nm³/h i tlaka 850 mbara. Treće puhalo istih karakteristika služi kao rezervni agregat.

U oba aeracijska bazena ugrađeni su mjerači sadržaja otopljenog kisika. Količina kisika koja se dovodi regulira se ovisno o sadržaju otopljenog kisika u aeracijskim bazenima čija vrijednost mora biti održavana u granicama između 0,5 i 2 mg/l. Ukoliko vrijednost padne ispod donje granične vrijednosti, puhala se postupno uključuju, dok se nakon postizanja gornje granične vrijednosti puhala postupno isključuju.

Puhalice na dnu areacijskih bazena

Zdvajanje aktivnog mulja iz pročišćene otpadne vode vrši se u dvije vertikalno prostrujavane

sekundarne taložnice, ukupne površine 238 m² i volumena 1640 m³. Istaloženi mulj se pomoću centralno pogonjenih kružnih podnih zgrtača transportira u lijevak za mulj u sredini bazena . Povratni se mulj izuzima iz lijevka pomoću potopnih crpki suhe izvedbe, kapaciteta 30 l/s transportira u selektore. Plivajući mulj koji se izdvoji u žlijebu taložnica transportira se pomoću crpke kapaciteta 10 l/s u cjevovod povratnog mulja Višak mulja se odvodi na postrojenje za obradu mulja pomoću crpke kapaciteta 25 m³/h.

Sekundarna taložnica

Pročišćena voda izdvaja se iz svake od dviju sekundarnih taložnica putem dviju uronjenih odvodnih cijevi. Na izlazu odvodnih cijevi pročišćena se voda prelijeva preko preljevnih zavjesa u odvodni kanal. Iz odvodnog kanala, cjevovodom profila DN 300 pročišćena se voda odvodi podmorskim ispustom u more, dugačkim 500 m na dubinu od 50 m.

Interni laboratorij smještenom je u sklopu samog uređaja i opremljen je za potrebe dnevnih analiza izlazne kvalitete vode kao i pojedinih stupnjeva pročišćavanje. Opseg analiza obuhvaća :

• dnevni protok vode kroz uređaj za pročišćavanje • temperatura vode

37

• pH izlazne vode • kemijska potrošnja kisika (KPK) • biološka potrošnja kisika (BPK 5) • suspendirana tvar

Za vrijeme sušnog dotoka količina vode koja dolazi na uređaj je 550 m³, dok se za vrijeme kišnog

dotoka te vrijednosti učetverostruče. KPK vrijednost u ulaznoj vodi kreće se od 300-400 mg/l, dok je ona u izlaznoj vodi od 20-30 mg/l. BPK 5 vrijednost ulazne vode kreće se od 150-200 mg/l, a u izlaznoj vodi iznosi 5-7 mg/l.

Također se dnevno utvrđuje i volumen mulja, koncentracija mulja, kao i indeks volumena mulja u aeracijskim bazenima u cilju održavanja stalne koncentracije mulja za oživljavanje koja iznosi od 3,5-4 mg/l. Za održavanje ravnoteže u proizvodnji mulja i količina mulja u aeracijskim bazenima i starosti mulja dnevno proizvedena prekomjerna količina mulja mora se izvući iz kružnog toka povratnog mulja. Uređaj je dimenzioniran za maksimalnu količinu viška mulja od 650 kg/d. Višak mulja izdvaja se iz cjevovoda povratnog mulja s oko 7 kg/m³. Izdvojeni višak mulja odvodi se izravno na postrojenje za dehidraciju mulja .

Obrada mulja

Strojna dehidracija viška mulja kapaciteta je 25 m³/h. Sadržaj suhe tvari na ulazu u preddehidraciju iznosi oko 0,8%, dok je sadržaj suhe tvari u preddehidriranom mulju ≥6%.Spremnik mulja služi kao predspremnik

centrifuge pomoću koje se konačnom dehidracijom postiže sadržaj suhe tvari od 25%. Iz spremnika, mulj se pomoću pužne pumpe kapaciteta 4 m³/h tran-sportira u centrifugu mulja. Prije strojne dehidracije viška mulja i konačne obrade na centrifugi, mulj se mora obraditi pomoću flokulanta. Dehidrirani mulj se iz centrifuge odvodi u kontejner i pošto ne sadržava nikakve opasne tvari jer se radi isključivo o komunalnoj otpadnoj vodi transportira na deponij. Predzgrušnjavanje mulja

Dijelovi grada koji nisu povezani na kanalizacijsku mrežu otpadne vode ispuštaju u septičke jame koje se prazne u stanici za prihvat septičkih jama na samom uređaju. U stanici za prihvat nalazi se fina automatska rešetka na kojoj se izdvajaju krupnije čestice, a voda se transportira u šahtu izbistrene vode iz koje se pomoću crpki kapaciteta 15 l/s transportira do ulaza na selektor na daljnju obradu.

Centrifuga – uređaj za dehidraciju mulja

Prema posljednjim analizama Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Senja radi sa slijedećim učinkom uklanjanja za suspendiranu tvar 98%, KPK 97% i BPK 5 98%.

Cijeli sustav dobave i obrade otpadne vode je automatiziran, a u slučaju bilo kakvih

nepravilnosti uspostavljena je telefonska dojava na mobilni telefon dežurne osobe. Kanalizacijski kolektor i uređaj za pročišćavanje opslužuju četiri djelatnika raspoređeni na slijedećim radnim mjestima: informatičar, voditelj laboratorija, električar i pomoćni radnik. Dežurna osoba obilazi sustav u večernjim satima, vikendima i neradnim danima.

Ugradnja uređaja rezultirala je poboljšanjem kvalitete mora, što se temelji na svakodnevnim i

mjesečnim analizama te je zabilježena revitalizacija flore i faune u priobalju Grada Senja. Ovakav pristup zaštiti mora mogao bi biti primjer skrbi i neizbježna preporuka u zaštiti obalnog mora.

38

Karlobag Ispuštanje otpadne vode iz sustava javne odvodnje Karlobag koji je razdjelnog tipa nakon grube rešetke, crpne stanice i podmorskog ispusta, dužine 353 m, na dubini 63 m je u more u ukupnoj količini Qgod=120000 m3/god odnosno dnevno Qdnsr= 330 m3/dan.

Sustav odvodnje otpadnih voda obuhvaća središte naselja Karlobag i dio stambenog naselja Laktinac. Izgrađeni sustav predstavlja prvu fazu kompletnog kanalizacijskog sustava razdjelnog tipa. U prvoj fazi sanitarna otpadna voda prikuplja se gravitacijskim kolektorima u crpnoj stanici na obali i ispušta podmorskim ispustom.

Glavni kanalizacijski kolektor izveden je u dužini ukupno 2154m i dužini 792m.

Perušić

Ne postoji izgrađeni sustav za odvodnju otpadnih voda, već se to rješava individualno za svaki pojedini objekt. Započela je izgradnja sustava za odvodnju samog naselja Perušić i u početnoj je fazi izgradnje.

Budući da je riječ o području visokog nivoa podzemnih voda, ovakav način zbrinjavanja otpadnih voda je nezadovoljavajući.

Brinje

Naselje Brinje ima izgrađen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i Općina u suradnji s Hrvatskim vodama realizira projekt izgradnje kanalizacijskog sustava, tako da se očekuje puštanje u rad sustava tijekom 2008. godine i isti će nakon puštanja u rad smanjiti negativne utjecaje kako na zaštitu Novljanske Žrnovnice u čiju III zonu sanitarne zaštite spada, tako i cijelom području Brinja.

Korenica

Naselje Korenica ima parcijalni sustav odvodnje, a otpadne vode se odvode direktno u potok Maticu čime je bitno ugroženo podzemlje i vodonosnik. Stanje zbrinjavanja otpadnih voda je zabrinjavajuće.

Sustav odvodnje Nacionalnog parka “Plitvička jezera“

Otpadne vode hotela, ugostiteljskih objekata i stambenih naselja na području Nacionalnog parka odvode se u djelomično izgrađeni kanalizacijski sustav. Osim što ovaj sustav nema uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, i sama mreža je doživjela brojna oštećenja. Prema posljednjim podacima do 30% otpadnih voda iz cjevovoda kanalizacijskog sustava završava u podzemlju jezerskog sliva.

Skupljena količina otpadnih voda iz ovog sustava ispušta se bez ikakvog pročišćavanja u selu Rastovača koje je također smješteno u granicama Nacionalnog parka.

Osim navedenih otpadnih voda, direktnu opasnost za jezera predstavljaju oborinske vode koje se slijevaju s parkirališta i državne ceste D1 direktno u jezera.

Vrhovine

Naselje Vrhovine pristupilo je realizaciji projekta izgradnje sustava za pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacijskog sustava. Izgradnja ovog sustava od izuzetnog je značenja za zaštitu izvorišta Gacke.

Donji Lapac

U naselju Donji Lapac ne postoji sustav odvodnje, već djelomična neispravna kanalizacijska mreža kojom se otpadne vode ispuštaju direktno u Lapačko polje i time ugrožavaju vodonosnik pounjskog kraja. Individualno se koriste sabirne jame koje se prazne direktno u podzemlje.

Stanje nije zadovoljavajuće.

Lovinac

U naselju Lovinac zbrinjavanje otpadnih voda vrši se putem sabirnih jama. Kako na području općine postoji punionica pitke vode hitno je potrebno poduzeti mjere za kvalitetno zbrinjavanje otpadnih voda. Stanje nije zadovoljavajuće.

Udbina

U samom naselju Udbina postoje parcijalni sustavi odvodnje otpadnih voda koji su zapušteni i prije Domovinskog rata, a nakon rata gotovo su van upotrebe. Zbog smještaja Udbine i naselja oko polja koja koriste sabirne jame kao sustav zbrinjavanja otpadnih voda ugrožena su izvorišta pitke vode. Stanje zbrinjavanja otpadnih voda je zabrinjavajuće

39

4.4.2. Bujične vode, erozija i poplave

Stanje bujičnih vodotoka i razvijenost erozionih procesa (Tabela 1. i 2.) U elaboratima korištenim za ocjenu stanja erozije primjenjivane su razne metode ovisno o autoru, a za

veliki broj slivova nema nikakvih podataka. Za sve slivove o kojima su postojali bilo kakvi podaci izvršeno je preračunavanje kategorija, produkcije i pronosa nanosa na način da su podaci iskazani prema obrascu Dr. Gavrilovića. Za dio slivova koji nije imao baš nikakvih podataka, a većinom su to slivovi s pojavama slabije erozije, podaci su procijenjeni na osnovu sličnosti. Podaci o učešću pojedine kategorije erozije, produkcije i pronosa nanosa dani su u prosjeku za cijeli pojedini sliv.

Za sve prikazane slivove, iskazana je cjelokupna površina uključujući i posredni dio sliva. Kako bi svi prikazani slivovi bili tretirani jedinstveno, prikazana je cjelokupna površina i onih slivova, koji su samo dijelom ili uopće nisu zahvaćeni značajnijom erozijom. Radi toga su učešća pojedinih viših kategorija erozije te produkcija i pronos nanosa znatno niži nego da su obračunati u odnosu samo na značajnijom erozijom zahvaćene površine.

Jedan značajni dio ukupne površine slivnog područja u ovim materijalima uopće nije obuhvaćen budući da za to niti ima podataka niti je uspostavljen jedinstveni sustav praćenja erozionog i bujičnog stanja za čitavo područje.

O stanju bujičnih korita i radova izvedenih u njima i na slivu za posljednjih barem dvadesetak godina nema sistematiziranih podataka. Posljednji dokument koji je sistematski prikazao radove izvedene na vodotocima i u slivu bujica, bio je Katastar bujica, izrađen šezdesetih godina koji od tada uopće nije ažuriran. On je korišten kao osnova za prikaz izvedenih radova s time da su ti radovi korigirani i iz dostupnih drugih novijih izvora pa i na osnovu sjećanja, odnosno prosudbe. Zato podatke iz tabele 2. treba uzimati s velikom rezervom.

Pristup i osnovne smjernice za uređenje bujica i provođenje zaštite od erozije

a/ Prioritetni zadatak u ovom je trenutku svakako uspostava, odnosno stavljanje u funkciju za cijelu

državu jedinstvene službe zaštite tla od erozije i uređenja bujica.

b/ Izrada i uspostava katastra bujica (u sklopu vodoprivrednog katastra) kao trajnog i ažurnog

dokumenta.

c/ Izrada karte erozije po metodi i kriterijima jedinstvenim za cijelu državu.

d/ Izrada Vodoprivredne osnove u kojoj će biti dana osnovna rješenja i za segment erozije i bujica.

e/ Unutar gornjih dokumenata i na temelju njih biti će moguće dati smjernice za uređenje bujica i zaštitu

od erozije.

Lista prioritetnih radova na uređenju bujica i saniranju erozionih procesa

Listu prioritetnih radova u samim bujicama i na slivnim površinama nije moguće dati budući o

potrebama na samom terenu imamo vrlo malo saznanja, a osnovna dokumentacija iz koje bi se vidjele potrebe je ona koja je navedena u prethodnoj točci i koju tek treba izraditi. Dotle je neposredne radove potrebno planirati kratkoročno i na osnovu procjene korisnosti.

Prilog: 1. Stanje erozije po slivovima (tablica 1.)

2. Dosadašnji radovi na antierozionom uređenju slivova (tablica 2.)

40

STANJE EROZIJE PO SLIVOVIMA

SLIVOVI SENJSKO – LIČKI

TABLICA 1

Površina po kategorijama erozije

I II III IV V VI Produkcija

nanosa Pronos nanosa

Red.

br. Sliv ili grupa slivova Površina

km2 km2 m3/god m3/god

1. Kolan 32 1 3 28 4.480 1.120

2. Sliv Gacke 511 5 31 475 61.320 12.775

3. Bujice Brinja 51 5 46 6.630 612

4. Bujice Kutereva 73 6 67 8.760 730

5. Sliv Like 1.392 14 14 56 111 1.197 264.480 48.720

6. Filipove doline 5 5 500 25

7. Lomske dulibe 13 13 1.300 65

8. V. Lubenovac 12 12 1.200 60

9. Štirovače 44 2 42 4.400 220

10. Debeljak 13 13 1.300 65

11. Ravni Dabar 20 1 19 2.000 100

12. Crni Dabar 12 1 11 1.200 60

13. Baške oštarije 20 2 18 2.400 240

41

TABLICA 1

Površina po kategorijama erozije

I II III IV V VI Produkcija

nanosa Pronos nanosa Red.

br. Sliv ili grupa slivova Površina km2

km2 m3/god m3/god

14. Javornik 17 1 16 1.700 85

15. Bujice Paga 15 1 14 1.950 300

16. Letinac 16 2 14 2.080 192

17. Dabarsko polje 39 5 34 5.460 585

18. Osmagino polje 26 2 24 3.120 130

19. Glibodol 46 1 4 41 6.210 552

20. Stajničko polje 65 1 10 54 9.750 975

21. Crnac polje 73 1 7 65 9.855 876 C. SLIVOVI LIČKO - SENJSKI 2.495 14 14 65 194 2.208 400.095 68.487

42

DOSADAŠNJI RADOVI NA ANTIEROZIONOM UREĐENJU SLIVOVA

TABLICA 2

Red. br. Sliv ili grupa slivova

Broj bujičnih tokova

Broj tokova na kojima je vršena intervencija

Biotehnički radovi

ha

Građevinski radovi u koritu

kom.

1. Kolan 2 1 10

2. Sliv Gacke 4

3. Bujice Brinja 3

4. Bujice Kutereva

5. Sliv Like 12 4 20 38

6. Filipove doline 1

7. Lomska Duliba 1

8. Veliki Lubenovac 1

9. Štirovača 1

10. Debeljak 1

11. Ravni Dabar 1

12. Crni Dabar 1

13. Baške oštarije 1

14. Javornik 1

15. Bujice Paga 4 3 9

16 Letinac 1

17. Dabarsko polje 3

18. Osmagino polje 1

19. Glibodol 1

20. Stajničko polje 1

21. Crnac polje 1

SLIVOVI LIČKO - SENJSKI 42 8 20 57

Bujice i erozija prisutni su jačim ili slabijim intenzitetom na cijelom području Like. Dijelovi površina su već toliko degradirani da su na određenim lokalitetima vidljivi samo ostaci tla s degradiranim biljnim pokrovom. Povoljni prirodni uvjeti i antropogeni utjecaji bili su u prošlosti toliko intenzivni da se danas govori o slaboj i vrlo slaboj eroziji. Na takvu podlogu djeluje samo kemijska erozija, a produkcija nanosa je zanemariva. Radovi na saniranju erozije i uređenju bujica su beznačajni.

Pojavom oborina obilnijeg intenziteta slijevaju se bujični tokovi u ravničarska područja. U slivnom području Like postoji znatan broj potoka bujičnog karaktera, isto tako u slivnom području Gacke i Krbave, kao i u čitavom priobalnom području Županije, a te bujice čine znatne štete pa ih je potrebno sanirati i zaštititi područja od daljnje erozije.

Vodeni tokovi u ravnicama gotovo su svi neregulirani pa je pojava povremenih ili trajnih poplava vrlo česta. Uzroci poplava su: premali protočni kapacitet recipijenta, neuređeni ili slabo održavani ponori i mjesta za upuštanje viška vode. Obično se obilnije oborine pojavljuju u vegetacijskom razdoblju posljedica čega su velike štete na kulturama. Posebno je izražen problem poplava na području Kosinja zbog nedorečenosti hidroenergetskog sustava Senj.

Dovodni sustav hidroelektrane Senj regulira dio malih, srednjih i velikih protoka u dijelu sliva nizvodno od brane Vivoze.

Uređenje bujica i zaštita od erozije je kompleksan zadatak kojeg treba rješavati sustavno s rješavanjem ostalih zadataka vodoprivredne djelatnosti. Vodnogospodarska osnova mora sadržavati uz ostale sadržajno propisane elemente i koncepcijsko rješenje zaštite od erozije i bujica za područje koje osnova obrađuje.

43

5. OTPAD 5.1. Postojeća situacija postupanja s otpadom u Županiji

Županija je odgovorna za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnog otpada , te je uprava županije dužna na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom , a u njihovoj provedbi dužna je surađivati s jedinicama lokalne samouprave, pa je tako i ova snimka postojećeg stanja u gospodarenju otpadom pripremljena u okvirima te suradnje.

Prvi zbirni podaci o gospodarenju otpadom u Županiji, dobivenim anketiranjem komunalnih poduzeća pojedinih općina i gradova pribavljeni su u okviru izrade Koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom Ličko-senjske županije (1996. god. i 1997. god.), te je već tada procijenjeno da je organiziranim sakupljanjem otpada obuhvaćen veći dio stanovništva Županije (89,8 % stanovništva).

Količina otpada i pokrivenost prikupljanja i zbrinjavanja otpada u pojedinim jedinicama lokalne samouprave (gradovi i općine) varira ovisno o broju stanovnika (veća naselja s upravnim i gospodarskim atributima) i o tome radi li se o prostoru turističke ponude (Novalja, Karlobag, Plitvička jezera). Tako da se „proizvodnja otpada“ po stanovniku kreće od 0,33 tona godišnje (Lovinac) do 4,04 tone godišnje (Karlobag), a i pokrivenost varira od 75% do 100%. Izbjegavanje i smanjenje otpada

Izbjegavanje i smanjenje otpada ne provodi se striktno bolje rečeno radi se o pojedinim i to uglavnom gradskim naseljima gdje je postavljena mreža zelenih otoka, a na odlagalištu se vrši grubo razvrstavanje otpada. Ne provode se edukacijske akcije ne ulaže se u reciklažna dvorišta, a odlagališta su nepripremljena za prihvat i distribuciju otpada potrebnog za uporabu. Primarna reciklaža i izdvajanje štetnih tvari

Unazad par godina započelo se s prikupljanjem reciklažnog otpada(zeleni otoci) i samo na nekim odlagalištima s odvojenim prikupljanjem otpada. Država je uvela otkup PET ambalaže, papira i stakla što je znatno utjecalo na smanjenje stvaranja komunalnog otpada. Istovremeno su jedinice lokalne samouprave provodile programe zbrinjavanje krupnog metalnog otpada koji je sav sprešan i odvezen izvan granica Županije. Pojedine jedinice lokalne samouprave imaju ugovore o preuzimanju i distribuiranju reciklažnog otpada s njihovog teritorija kao i ugovore o preuzimanju i distribuiranju opasanog otpada (motorno ulje, baterije i sl.) koji u količinskom smislu ne predstavlja neku vrijednost. Već smo napomenuli da se primarna reciklaža, a i izdvajanje štetnih tvari vrši samo u par naselja i to Gospić, Otočac i Novalja.

Cijene i tarife za postupanje otpadom

Cijene usluga za postupanje otpadom uglavnom se iskazuju po površini stambenog i gospodarskog objekta, dakle ne važe se otpad, nego se na temelju površine i koeficijenata za pojedine učesnike u zbrinjavanju otpada određuje mjesečna tarifa koju mora korisnik uplatiti za zbrinjavanje otpada. Tako se cijene kreću od 0,25 kn/m2 do 1,30 kn/m2 ovisno o jedinici lokalne samouprave, ovisno o tome radili se o domaćinstvu ili gospodarskom subjektu.

Stanje gospodarenja komunalnim i opasnim otpadom

Podaci su prikupljeni od svih komunalnih poduzeća na prostoru Ličko-senjske županije i relevantni su za 2005 godinu. Na prostoru LSŽ komunalnim poslovima bave se komunalna poduzeća u vlasništvu jedinice lokalne samouprave osim u Općini Vrhovine i Lovinac.

Sažeti prikaz ulaznih podataka (tabelarno)

Procjenu prikupljanja i zbrinjavanja opasnog otpada temeljimo na podacima iz KEO o otpadu za 2004. godinu za Ličko – senjsku županiju. Proizvedeni opasni otpad prema NKD djelatnosti

Šifra Naziv djelatnosti Količina (t)

1 Poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima 0

2 Šumarstvo, sječa drva i usluge povezane s njima 15,79

5 Ribarstvo, uzgoj riba i usluge povezane s njima 0

10 Vađenje ugljena i lignita; vađenje treseta 0

11 Vađenje sirove nafte i zemnoga plina; uslužne djelatnosti u vezi s vađenjem nafte 0

44

Šifra Naziv djelatnosti Količina (t)

12 Vađenje uranovih i torijevih ruda 0

13 Vađenje metalnih ruda 0

14 Vađenje ostalih ruda i kamena 0,02

15 Proizvodnja hrane i pića 0

16 Proizvodnja duhanskih proizvoda 0

17 Proizvodnja tekstila 0

18 Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna 0

19 Štavljenje i obrada kože; proizvodnja kovčega i torbi, ručnih torbica, sedlarski 0

20 Prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja 375,37

21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 0

22 Izdavačka i tiskarska djelatnost, te umnožavanje snimljenih zapisa 0

23 Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva 0

24 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 0

25 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 0

26 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 0

27 Proizvodnja metala 0

28 Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme 0

29 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. 0

30 Proizvodnja uredskih strojeva i računala 0

31 Proizvodnja električnih strojeva i aparata, d. n. 0

32 Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme 0

33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata te satova 0

34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 0

35 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 0

36 Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d. n. 0

37 Reciklaža 0

40 Opskrba električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom 3,36

41 Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode 0

45 Građevinarstvo 197,22

50 Trgovina motornim vozilima i motociklima; održavanje i popravak motornih vozila 2,87

51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i 0

52 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima; popravak predmet

0,36

55 Hoteli i restorani 0

60 Kopneni prijevoz i cjevovodni transport 238,11

61 Vodeni prijevoz 0

62 Zračni prijevoz 0

63 Prateće i pomoćne djelatnosti u prijevozu; djelatnost putničkih agencija 0

64 Pošta i telekomunikacije 0,18

65 Financijsko posredovanje, osim osiguranja i mirovinskih fondova 0

66 Osiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznoga osiguranja 0

67 Pomoćne djelatnosti u financijskom posredovanju 0

70 Poslovanje nekretninama 0

71 Iznajmljivanje strojeva i opreme, bez rukovatelja i predmeta za osobnu uporabu i 0

72 Računalne i srodne djelatnosti 0

73 Istraživanje i razvoj 0

74 Ostale poslovne djelatnosti 0

75 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 0

80 Obrazovanje 0

85 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 3,08

45

Šifra Naziv djelatnosti Količina (t)

90 Uklanjanje otpadnih voda, odvoz smeća, sanitarne i slične djelatnosti 0

91 Djelatnosti članskih organizacija, d. n. 0

92 Rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti 3,67

93 Ostale uslužne djelatnosti 0

95 Djelatnosti kućanstava koja zapošljavaju poslugu 0

96 Djelatnosti privatnih kućanstava koja proizvode različite robe za vlastite potre 0

97 Djelatnosti privatnih kućanstava koja obavljaju različite usluge za vlastite potrebe 0

98 Nerazvrstan prema djelatnosti 0

99 Izvan teritorijalne organizacije i tijela 0

UKUPNO 840,03 Skupljeni opasni otpad prijavljeno 0 t Obrađeni opasni otpad prijavljeno 0 t * 840,03 t označava ukupnu proizvodnju opasnog otpada u Županiji koji se ne sakuplja od strane Komunalnih

poduzeća niti obrađuje na području Županije već se odvozi izvan nje. Postupanje s opasnim otpadom na mjestu nastanka

Količina (t) Privremeno skladištenje 251,81Predobrada 0Fizikalno-kemijska obrada 0Termička obrada 0Biološka obrada 0Iskorištenje 0,12Trajno odlaganje 0,04Predano sakupljaču 588,06Predano obrađivaču 0Izvezena količina 0UKUPNO PROIZVEDENO 840,03

Izvor podataka: AZO izvješće za 2004 godinu – LSŽ 5.2. Organizacija gospodarenja otpadom u Županiji

Danas se zbrinjavanje otpada na prostoru Ličko-senjske županije vrši putem komunalnih poduzeća i to za svih dvanaest (12) jedinica lokalne samouprave. Neke jedinice nemaju svoja komunalna poduzeća pa na njihovom teritoriju zbrinjavanje otpada vrši komunalno poduzeće iz susjednog grada. Tako za potrebe zbrinjavanja otpada na općinama Perušić i Lovinac trenutačno se brine Komunalno poduzeće iz Gospića (Usluga d.o.o.), a za potrebe zbrinjavanja otpada Općine Vrhovine zaduženo je Komunalno poduzeće Komunalac d.o.o. iz Otočca.

Svaka od lokalnih jedinica ima svoje komunalno odlagalište koje koristi za odlaganje otpada. Treba napomenuti da pod pojmom komunalnog odlagališta podrazumijevamo neuređene površine bez infrastrukture i uređaja za zbrinjavanje otpada mahom bez ograde i čuvarske službe.

Samo zbrinjavanje vrši se putem mreže komunalnih posuda (kante 120,160 l; kontejneri metalni ili plastični 260 i 400 l, otvoreni kontejneri 3-5 m3) te specijalnih vozilima za prikupljanje i prijevoz komunalnog otpada, kako za domaćinstva tako i za gospodarske subjekte. Procjenjuje se da je zbrinjavanjem otpada na prostoru Županije obuhvaćeno cca. 90% stanovništva. Godišnja produkcija komunalnog otpada približava se brojci od 35 000 tona i to po evidenciji komunalnih poduzeća. Treba naglasiti da na prostoru Županije postoji šezdesetak većih (60) divljih odlagališta na koja se povremeno nelegalno odlaže otpad koji nije evidentiran te je ukupna količina otpada nešto veća. Odvojeno prikupljanje otpada (PET, papir i staklo) vrši se samo u tri naselja u županiji Gospić, Otočac i Novalja s napomenom da se na odlagalištu grada Novalje posebno odlaže motorno ulje, auto-gume i baterije-akumulatori.

Projekti u pripremi

Kako je Strategijom gospodarenja otpadom RH predviđeno saniranje i zatvaranje svih lokalnih odlagališta komunalnog otpada, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je financijski potpomogao realizaciju ovog

46

projekta, sve jedinice lokalne samouprave u Ličko-senjskoj županiji idu u realizaciju sanacije i zatvaranja lokalnih odlagališta na način da se pojedina odlagališta saniraju i odmah zatvaraju, a neka se saniraju sa zatvaranjem u narednom periodu 3 do 5 godina odnosno do izgradnje županijskog ili regionalnog centra za zbrinjavanje otpada. Isto tako će se na nekoliko odlagališta izgraditi infrastruktura za tako zvane TRANSFER STANICE odnosno reciklažna dvorišta. Za tu svrhu osigurana su od strane Fonda novčana sredstva u visini od 75.000.000,00 kn za sve jedinice lokalne samouprave (12). Izrađen je i Nacrt plana gospodarenja otpadom Ličko-senjske županije koji treba još proći proceduru usvajanja te na temelju istog organizirati sustav gospodarenja otpadom na nivou Županije.

Situacija u susjednim Županijama U susjednim županijama Zadarskoj, Šibensko-kninskoj (kako je odlagalište Bikarac na trasi autoceste Zagreb-Split i željezničke pruge Zagreb-Šibenik ova lokacija je jednakopravna sa zadarskom i riječkom) Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj slična je situacija sa zbrinjavanjem otpada ali su otišli korak dalje u smislu određivanja i izrade dokumentacije pa čak i izgradnje županijskog odnosno regionalnog centra za zbrinjavanje otpada. Ličko-senjska županija u nekim varijantama je razmatrala mogućnost zbrinjavanje svog komunalnog otpada u spomenutim regionalnim centrima, ali je načelno prihvatila rješenje zbrinjavanja otpada na županijskom nivou.

Osnovne postavke gospodarenja otpadom

Promjene u načinu življenja i porast potrošačkog mentaliteta imaju za posljedicu stalni trend rasta količine otpada koji, ako se neprimjereno odlaže, može trajno uništiti prirodne resurse (tlo, površinske i podzemne vode, zrak...). Porast ekološke svijesti stanovništva i sve veće razumijevanje/shvaćanje mogućih posljedica nekontroliranog odlaganja otpada, kao i obveze proizašle iz zakona i propisa RH, utječu na razvoj novog pristupa u tehnici i tehnologiji gospodarenja otpadom. Izgradnja uređenih prostora koje treba trajno rezervirati za adekvatno zbrinjavanje otpada postaje jedan od niza prioriteta u učinkovitoj skrbi o okolišu.

Otpad se sve manje promatra kao nešto nepoželjno, čega se pod svaku cijenu treba što jednostavnije riješiti. S ekonomskog gledišta dio otpada predstavlja korisnu sirovinu čija se svojstva i materijalne vrijednosti mogu iskoristiti (papir, staklo, plastika, biološki i energetski potencijal...). S ekološkog stajališta, dio otpada koji se razvrstava u opasni otpad treba izdvojiti i zbrinjavati posebnim postupcima. Izučavanjem otpada spoznalo se da se dio otpadnih materijala može izbjeći, tj. spriječiti sam nastanak otpada (povratna i nepovratna ambalaža). Sve ovo navedeno zahtijeva interdisciplinarni pristup problematici postupanja s otpadom.

S otpadom se mora postupati tako da se izbjegne:

• opasnost po ljudsko zdravlje, • opasnost za biljni i životinjski svijet, • onečišćenje okoliša: vode, mora, tla i zraka iznad propisanih graničnih vrijednosti, • nekontrolirano odlaganje i spaljivanje, • nastajanje eksplozija ili požara, • stvaranje buke i neugodnih mirisa, • stvaranje i razmnožavanje glodavaca i korova te razvoj patogenih mikroorganizama, • narušavanje javnog reda i mira.

Shvaćajući svu složenost problematike otpada, Ličko-senjska županija naručila je izradu Koncepta programa cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji je i izrađen. Zadatak je bio na osnovi postojećeg stanja, količina, vrsta, sastava i načina postupanja otpadom, koristeći iskustva svjetska i naša, predložiti program optimalnog načina postupanja s otpadom. 5.2.1. Komunalni otpad Zbirni podaci o postupanju otpadom u Ličko-senjskoj županiji dobiveni su anketiranjem pojedinih općina i gradova, budući nisu provedena mjerenja količine otpada niti analiza sastava otpada, tj. nije uspostavljen kontinuirani nadzor toka otpada. Odlagališta komunalnog otpada Trenutno u Županiji postoji 13 odlagališta komunalnog otpada. Budući da je odlagalište u Prijeboju – Općina Plitvička jezera zatvorena 2006. godine, otpad se odlaže na samo 12 spomenutih odlagališta, od kojih je propisno uređeno odlagalište Grada Otočca u Podumu. Terenskom prospekcijom (srpanj 2006. godine) na području Ličko-senjske županije evidentirana su 64 divlja odlagališta. Pod divljim odlagalištima podrazumijeva se nekontrolirano odlaganje otpada u količini od 50 m³. Odlagališta otpada:

• Sveti Juraj – Senj, • Klance – Brinje, • Podum – Otočac,

47

• Razbojište – Perušić, • Rakitovac – Gospić, • Vidovac – Karlobag, • Caska – Novalja, • Vrhovine, • Lužine – Donji Lapac, • Lovinac, • Udbina, • Korenica, • Prijeboj – Plitvička jezera. Zajedničko za sva odlagališta, osim za Podum, je sljedeće:

• ne postoji potrebna dokumentacija (građevinska i uporabna dozvola) za korištenje prostora u svrhu odlaganja otpada, neuređene površine bez izolacijske podloge, bez sistema otplinjavanja, nema odvodnje procjednih voda,

• nema protupožarne zaštite,

• nema čuvarske službe,

• male količine otpada odlažu se na velike površine (neracionalna uporaba zemljišta),

• pojavnost požara,

• uglavnom postoji ograda ili rampa na glavnom pristupnom putu odlagalištu,

• zatrpavanje otpada je povremeno jer nedostaje potrebna oprema za adekvatno održavanje odlagališta.

5.2.2. Tehnološki otpad Obzirom da podaci o količinama i sastavu tehnološkog otpada iz industrije na području Ličko-senjske županije nisu dostatni, za pretpostaviti je da se isti odvozi i odlaže zajedno s komunalnim otpadom te su količine tehnološkog otpada uključene u količine komunalnog otpada. Sustav tehnološkog otpada je nepoznat i ostaje otvoren problem izgradnje odlagališta tehnološkog otpada za Županiju. 5.2.3. Opasni otpad

Nastanak opasnog otpada veže se uz prerađivačko industrijsku djelatnost, uslužne djelatnosti i zdravstvene ustanove i zbog toga ostaje obveza izrade Katastra opasnog otpada u Županiji. 5.2.4. Ratni otpad

Uglavnom su zbrinuti ostatci ratne tehnike i olupina motornih vozila, međutim najveću opasnost je zagađenost minama.

Ukupna minski sumnjiva površina Ličko-senjske županije iznosi 196,5 km2 (kuće, okućnice – 0,49%, poljoprivredne površine 2,62%, livade i pašnjaci 7,57%, šume 42,19%, makija i krš 1,02%, rijeke i drugi vodotoci 0,02%, vojni objekti 0,04%, protupožarni putovi i prosjeke 0,64%, dalekovodi i drugi elektrovodovi 0,0008%, državna lovišta 4,58%, ostalo0,16%).

Do sada je na području Ličko-senjske županije razminirano ukupno 30,4 km2 od čega: 1. kuće – 1,4 km2 2. infrastrukturni objekti – 0,4 km2 3. poljoprivredno zemljište – 1,5 km2 4. livade i pašnjaci – 27,1 km2

Prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje iz Siska Plan razminiranja hrvatskog državnog prostora

“Nacionalnim programom protuminskog djelovanja u Republici Hrvatskoj“, temelji se na:

- potrebama i zahtjevima županija-prioriteti i strukture površina vezano za različitosti potreba svake županije, - potrebama i zahtjevima javnih i drugih poduzeća RH, - definiranoj miniranoj i minski sumnjivoj površini, - raščlambi prostora u odnosu na izvore financiranja. 5.2.5. Građevinski otpad

Građevinski otpaci, odnosno proizvodni ostaci iz građevinarstva su sasvim specifična vrsta tehnološkog otpada. Izuzimajući čisti zemljani iskop, građevinski otpad se uglavnom sastoji iz:

48

• ostataka od rušenja zgrada, • ostataka od izgradnje cesta, • otpada iz gradilišta.

Pretpostavlja se da na području Ličko-senjske županije trenutno postoji oko 40.000 tona nezbrinutog građevinskog otpada, a u narednim godinama se očekuje proizvodnja od oko 100 kg/stanovniku godišnje. Izgradnja i razvoj Ličko-senjske županije producirat će nove količine građevinskog otpada, koji se sada uglavnom kontrolirano odlaže.

5.3. Iskorištavanje otpada

Na području Ličko-senjske županije postoji iskorištavanje otpada u smislu odvojenog sakupljanja pojedinih vrsta otpada. Uveden je sistem malootkupa pojedinih vrsta metala, papira, plastike, gume i otpadnih motornih ulja.

Na osnovi raspoloživih podataka nema zapisa o organiziranom međuskladištenju otpada. 5.3.1. Postojeće stanje gospodarenja otpadom Na čitavom području Ličko-senjske županije gospodarenje otpadom je u zaostatku prema suvremenim svjetskim i europskim iskustvima. Gotovo nema naselja bez problema u postupanju s otpadom. Sažeto se razlikuju i izdvajaju sljedeći problemi:

• čitavo područje Županije nema organizirano i redovito sakupljanje otpada,

• nema dovoljno opreme i vozila za organizaciju cjelovitog i sigurnog sustava sakupljanja otpada (uočen je trend poboljšanja zadnjih godina),

• nedostaju uređaji za vrednovanje i obradu otpada,

• organizirana uporaba odlagališta u potpunosti ne udovoljava sigurnosne uvjete,

• nadzor tih otpada je nedovoljan,

• velik broj organizirano i neorganizirano korištenih odlagališta zahtjeva sanaciju,

• ne postoji međusobno dogovorna i koordinirana aktivnost u postupanju s otpadom. 5.3.2. Specifičnosti prostora i makrolokacije za odlagališta otpada u Ličko-senjskoj županiji

Planom gospodarenja otpadom za Ličko-senjsku županiju bit će definirana makrolokacija odlagališta otpada, a specifičnost takve lokacije jest osjetljivost krškog medija te pravu pozornost treba posvetiti odabiru lokacije koja će biti najoptimalnija u smislu ekološke zaštite svih sastavnica prirodne osnove.

49

Postojeće stanje postupanja s otpadom u 2005. godini u Ličko-senjskoj županiji

Gospić Otočac Senj Novalja Perušić Udbina Pl. Jezera Lovinac Brinje Karlobag Vrhovine D. Lapac

80% 90% 75% 100% 65% 50% 85% 90% 65% 100% 80% 75% 3.3. Postojeće stanje postupanja otpadom pokrivenost i t/st

0,678 t/st 0,346 t/st 0,492 t/st** 1,951 t/st** 0,418 t/st 0,606 t/st 0,983 t/st** 0,329 t/st 0,360 t/st 4,043 t/st** 0,690 t/st 0,355

Odvoz otpada iz domaćinstva

kante i kontejner te

odvoz vozilom 10t

kante i kontejner te

odvoz vozilom 10t

kante i kontejner te

odvoz vozilom 10t

kante i kontejner te

odvoz vozilom 10t

kante i kontejner te

odvoz vozilom 10t

kante i kontejner te

odvoz vozilom 6t

kante i kontejner te

odvoz vozilom 10t

kante i kontejner te

odvoz vozilom 10t

kante i kontejner te

odvoz vozilom 10t

kante i kontejner te

odvoz vozilom 10t

kante i kontejner te

odvoz vozilom 10t

kante i kontejner te

odvoz vozilom 10t

Odvoz otpada iz gospodarstva

odvoz otvorenim i zatvorenim kontejnerima 5 i 7 m3

odvoz otvorenim i zatvorenim kontejnerima 5 i 7 m3

odvoz otvorenim i zatvorenim kontejnerima 5 i 7 m3

odvoz otvorenim i zatvorenim kontejnerima 5 i 7 m3

odvoz otvorenim i zatvorenim kontejnerima 5 i 7 m3

odvoz otvorenim i zatvorenim kontejnerima 5 i 7 m3

odvoz otvorenim i zatvorenim kontejnerima 5 i 7 m3

odvoz otvorenim i zatvorenim kontejnerima 5 i 7 m3

odvoz otvorenim i zatvorenim kontejnerima 5 i 7 m3

kante i kontejner te

odvoz vozilom 10t

kante i kontejner te

odvoz vozilom 10t

kante i kontejner te

odvoz vozilom 10t

Odvoz opasnog otpada nema nema nema nema nema nema nema nema nema nema nema nema

Čišćenje i pranje javno-prometnih

površina

vozilo za čišćenje prometnica i nogostup, auto-cisterna

vozilo za čišćenje prometnica i nogostup, auto-cisterna

vozilo za čišćenje prometnica i nogostup, auto-cisterna

vozilo za čišćenje prometnica i nogostup, auto-cisterna

ručno, auto-cisterna

ručno, auto-cisterna

ručno, auto-cisterna

ručno, auto-cisterna

ručno, auto-cisterna

ručno, auto-cisterna

ručno, auto-cisterna

ručno, auto-cisterna

Količine otpada koje je

komunalno poduzeće odvezlo na

odlagalište/god.

8.800,00 t 3.604,00 t 4.004,00 t 6.663,06 t 840,00 t 500,00 t 3.900,00 t 360,00 t 1.006,00 t 3.701,00 t 100,00 t 100,000 t

Broj divljih odlagališta 4 11 5 2 8 4 3 10 6 0 2 4

Naplata usluge odvoza otpada

putem mjesečnih

računa

putem mjesečnih

računa

putem mjesečnih

računa

putem mjesečnih

računa

putem mjesečnih

računa

putem mjesečnih

računa

putem mjesečnih

računa

putem mjesečnih

računa

putem mjesečnih

računa

putem mjesečnih

računa

putem mjesečnih

računa

putem mjesečnih

računa 3.4. Izbjegavanje

i smanjivanje otpada

3.5. Primarna reciklaža

papir staklo PET

papir staklo

PET ne

papir staklo

PET bio otpad ne ne ne ne ne ne ne

Izdvajanje štetnih tvari baterije

motorno ulje baterije

motorno ulje auto gume

Reciklažna dvorišta ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne ne

3.6. Cijene i tarife za postupanje s

otpadom

0,38 kn/m2 dom 0,67 kn/m2 gos.

0,25 kn/m2 dom 1,20 kn/m2 gos.

0,50 kn/m2 dom 1,30 kn/m2 gos. U prilogu 45 kn/m3 0,25 kn/m2 dom

0,50 kn/m2 gos U prilogu 0,25 kn/m2 dom 1,20 kn/m2 gos.

Komunalno poduzeće registrirano za:

Usluga d.o.o. - vodoopskrba - odvodnja - čišćenje

javnih i zelenih površina

- odvoz otpada

Komunalac d.o.o. - vodoopskrba - odvodnja - čišćenje

javnih i zelenih površina

- odvoz otpada

GDK Komunalac d.o.o. - vodoopskrba - odvodnja - čišćenje

javnih i zelenih površina

- odvoz otpada

Komunalije d.o.o. - vodoopskrba - odvodnja - čišćenje

javnih i zelenih površina

- odvoz otpada

Nema komunalno poduzeće već putem koncesije to radi Usluga d.o.o.Gospić

Hidrokom d.o.o. - vodoopskrba - odvodnja - čišćenje

javnih i zelenih površina

- odvoz otpada

Komunalac d.o.o. - vodoopskrba - odvodnja - čišćenje

javnih i zelenih površina

- odvoz otpada

Nema komunalno poduzeće već putem koncesije to radi Usluga d.o.o.Gospić

Vododvod d.o.o. vodoopskrba - odvodnja - čišćenje

javnih i zelenih površina

- odvoz otpada

Velinac d.o.o. - vodoopskrba - odvodnja - čišćenje

javnih i zelenih površina

- odvoz otpada

Nema komunalno poduzeće već putem koncesije to radi Komunalac d.o.o. Otočac

Visočica d.o.o. - vodoopskrba - odvodnja - čišćenje

javnih i zelenih površina

- odvoz otpada

50

6. TLO Tla Županije vrlo su različitih značajki i proizvodnih mogućnosti te se razvrstavaju prema bonitetnim razredima. P-1 kategoriju poljodjelskog zemljišta ili osobito vrijedna tla ima svega 2.355,3 ha ili 0,44% površine, P-2 kategoriju zemljišta ili vrijednoga poljodjelskog zemljišta ima 62.695,4 ha ili 11,72% njezine površine (može se utvrditi da je ova kategorija zemljišta u zadnjih 20-tak godina postupno prepuštena prirodnom zarastanju) i P-3 kategorija poljodjelskog zemljišta ili ostala obradiva tla zauzima 16.252,6 ha ili 3,04% površine (ova je kategorija još više podložnija prirodnom zarastanju šikarama i šumama). Ostale kategorije tala nisu baš pogodne za obradu i za rentabilni uzgoj poljodjelskih kultura, odnosno većinom su puštena širenju livada, pašnjaka, bara, trstika, šikara i šuma. Pedološka osnova pokazuje dominaciju smeđih tala na vapnencu, nepogodnih za intenzivnu obradu. Druga skupina tla su kisela smeđa tla ograničene obradivosti. Slijede lesivirana crvenica ograničene pogodnosti za obradu i manji dijelovi močvarnih glejnih tala privremeno nepogodnih za obradu. P1 - Osobito vrijedno obradivo tlo (2.355,3 ha) obuhvaća prvenstveno površine za uzgoj višegodišnjih kultura

i meliorirane, odnosno navodnjavane poljoprivredne površine u dijelu Krbavskog polja. Ova su tla namijenjena primarno poljoprivrednoj proizvodnji (oranice, vrtovi i livade). Na ovim tlima nije dopušteno planiranje novih građevinskih područja kako bi se proširili već sagrađeni dijelovi naselja ili područja drugih djelatnosti, niti je dopušteno građenje pratećih stambenih ili čvrstih gospodarskih objekata u funkciji obavljanja poljoprivredne. Iznimno se dopušta gradnja retencija za navodnjavanje i melioraciju poljoprivrednog zemljišta.

P2 - Vrijedno obradivo tlo (62.695,4 ha) obuhvaća prvenstveno poljoprivredne površine namijenjene uzgoju

žitarica, industrijskih kultura, povrtlarskih kultura te krmnog bilja, a, u načelu, to su krška polja (Ličko, Krbavsko, Gacko, Brinjsko, Koreničko, Lapačko, Novaljsko i druga manja polja) s ruralnim naseljima u relativno homogenom obliku. Iznimno je dopušteno planiranje proširenja već sagrađenih dijelova naselja ili područja drugih djelatnosti, ali isključivo u onim slučajevima u kojima nema nižih bonitetnih klasa zemljišta. Na ovim tlima nije dopušteno planiranje potpuno novih građevinskih područja, niti novih područja za druge djelatnosti. Izvan građevinskog područja na vrijednim obradivim tlima mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima na kompleksima ne manjima od 1 ha, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjima od 10 ha, farme za uzgoj peradi, kunića i sl. na kompleksima ne manjima od 1 ha.

P3 - Ostala obradiva tla (16.252,6 ha) obuhvaća izdvojene obradive površine manjega gospodarskog značenja

koje su prvenstveno namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji za vlastite potrebe ili za potrebe agroturizma. Na ovim se tlima mogu planirati sljedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjima od 0,5 ha, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjima od 2 ha, peradarske farme na kompleksima ne manjima od 0,5 ha, vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjima od 1 ha.

PŠ - Drugo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (121.621,0 ha) nisu baš pogodni za obradu i za rentabilan uzgoj poljodjelskih kultura, odnosno većinom su ostavljeni širenju livada, pašnjaka, bara, trstika, šikara i šuma. Na ovim se zemljištima može planirati razvoj turističko-rekreativnih djelatnosti.

U tijeku je izrada Plana navodnjavanja Ličko-senjske županije kojim će se odrediti lokacije pogodne za navodnjavanje s aspekta pogodnosti poljoprivrednog zemljišta i pristupačnosti vodnih resursa. Planom neće biti obuhvaćena zaštićena područja posebnih prirodnih obilježja.

Temeljem podataka o prosječnoj potrošnji mineralnih gnojiva na području Ličko-senjske županije, a u odnosu na prosječnu potrošnju gnojiva u RH po jedinici površine može se zaključiti da su poljoprivredna tla sačuvana i kao takva pogodna za ekološku proizvodnju.

7. ŠUME

Šumska bogatstva velebitskog, plješivičkog, kapelskog i sredogorskog dijela Ličko-senjske županije temelj su iskorištavanja i prerade drva na razne načine i u različite svrhe. Područjem Županije dominiraju šume bukve, hrasta kitnjaka, hrasta medunca i graba, te primorske šume bukve, bora i miješane šume bukve i jele. U novijoj i daljoj prošlosti dolazilo je do uništenja šuma i njihove degradacije. Očuvane šume sudjeluju u ukupnim površinama šuma s 37%, degradirane s 27% i panjače s 36%. Drvna zaliha na gospodarskom području po jednom hektaru površine iznosi 201 m3, a na krškom području 76 m3 što prosječno iznosi 116 m3/ha i niže je od drvne zalihe po jednom hektaru u Državi. Normalna bi zaliha morala biti 250 m3/ha. Takvo je stanje uzrokovano stanjem šuma u Primorju i na otoku Pagu, te udjelom šuma krša na prostoru Krbave i Like, dok je udio krša na području Gacke praktički zanemariv. Radi toga je propisana sječa manja od prirasta, pa se dio prirasta akumulira radi postizanja veće drvne zalihe. Iz toga razloga godišnji etat (sječiva masa) iznosi 666.493 m3, odnosno 55% prirasta (propisima dopuštena za sječu). 95% šuma u kontinentalnom dijelu Županije je u vlasništvu države, u privatnom je vlasništvu 4,5%, a u zadružnom svega 0,5% od ukupne površine šuma. Pod upravom JP Hrvatske šume je 96%, dok je ostalih 4% pod upravom NP “Plitvička jezera”. U kontinentalnom dijelu Županije od iskorištavanja drvne mase ostvaruju se značajni prihodi, pa se na temelju ovog prirodnog bogatstva kao sirovinske osnove razvila drvna industrija. U priobalnom dijelu Županije te na otoku Pagu od šume se mogu

51

ostvariti posredne koristi koje do sada nisu dovoljno valorizirane. Za obavljanje jednostavne i proširene biološke reprodukcije, te sječe, izrade i izvlačenja drvnih sortimenata zaposleno je oko 500 radnika, te se prema potrebi manjak zaposlenih namiruje povremenom radnom snagom za obavljanje biološke reprodukcije, te uslugama kooperanata za radove na eksploataciji šuma.

Šumske se površine prema namjeni dijele na gospodarske šume, zaštitne šume, šume posebne namjene koje se koriste i kojima se upravlja u skladu s šumskogospodarskom osnovom i planovima zaštićenih područja. Detaljnije uvjete smještaja i druge uvjete za građevine i zahvate na šumskim prostorima odredit će se u prostornim planovima općina i gradova, odnosno planovima područja posebnih obilježja, uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje nadležno ministarstvo.

Unutar utvrđenih šumskih površina najviše su zastupljene šume bukve, hrasta kitnjaka, hrasta medunca i graba, primorske šume bukve, bora i miješane šume bukve, smreke i jele, a na novo planiranim šumskim površinama zastupljeni su pretežno bor i smreka (plantažni uzgoj brzorastućih vrsta). Površine za pošumljavanje se određuju šumsko-gospodarskim osnovama, odnosno programima za zaštitu i unapređivanja šuma. Temeljno je načelo da se postojeće šumske površine ne smiju smanjivati.

Š1 - Gospodarske šume (268.398,0 ha) Gospodarske su šume jedan od temeljnih prirodnih resursa za gospodarski razvoj Županije. One

obuhvaćaju najveći dio ukupnih šumskih površina, a osnovna im je namjena gospodarsko korištenje (sječa za preradu i ogrjev, lov i uzgoj divljači, ubiranje šumskih plodina). Jedna od prioritetnih planskih odrednica je povećavanje površina pod gospodarskim šumama prirodnim prirastom ili uzgojem na čitavom području. Planira se povećavanje površina pod šumama pošumljavanjem kojim će se najvećim dijelom obuhvatiti površine ličke zavale-(plantažno gospodarenje šumama). Pošumljavanje i uzgoj planiraju se i unutar postojećih šumskih površina, ali isključivo autohtonim vrstama sukladno zaštiti biotopa i vraćanju krajobraznih vrijednosti prostora.

Razvoj šumarstva za gospodarsko korištenje mora se temeljiti na stručnim kriterijima i na principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i ekološke ravnoteže u prostoru, odnosno na načelu održivog razvoja. Š2 - Zaštitne šume (9.245,0 ha)

Zaštitne šume obuhvaćaju najmanji dio šumskih površina, a temeljna im je namjena zaštita i sanacija ugroženih područja (opožarene površine, površine izložene eroziji, poboljšavanje mikroklimatskih osobina prostora). Postojeće se površine zaštitnih šuma ne smiju smanjivati, već se planira sadnja novih zaštitnih šuma na svim značajnim površinama izloženima eroziji, osobito na primorskim padinama Velebita i na područjima intenzivne sječe šumskog pokrova, ali isključivo autohtonim vrstama sukladno zaštiti biotopa i vraćanju krajobraznih vrijednosti prostora. Š3 - Šume posebne namjene (29.107,0 ha)

Šume posebne namjene obuhvaćaju znatan dio ukupnih šumskih površina, a najvećim su dijelom zastupljene unutar područja zaštićenih prirodnih cjelina i na obalnom području. Osnovna im je namjena održavanje ekoloških vrijednosti prostora ili specifičnih (zaštićenih) biotopa, rekreativna namjena i oplemenjivanje krajobraza, a u posebnim se slučajevima mogu koristiti za turističko-ugostiteljske djelatnosti (kampovi, izletišta) i za sjemenske sastojine i sl. Značajnije površine šuma posebne namjene su: sve šume nacionalnih parkova: Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i Paklenica, šume strogih rezervata Rožanski i Hajdučki kukovi, šume unutar rezervata šumske vegetacije: Štirovača-Klepina duliba, Velika Plješivica- Drenovača, Velika Plješivica-Javornik-Tisov vrh, park-šume: Jasikovac, Vujnović brdo, Laudonov gaj i sve šume u zaštićenim krajolicima. Temeljno je načelo da se postojeće šumske površine ne smiju smanjivati. Unutar šuma posebne namjene mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru: planinarski domovi, izletišta, rekreacijski sadržaji, arboretumi i zvjerinjaci, farme za uzgoj divljači, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava. Prostorni raspored i veličina zahvata odredit će se prostornim planovima područja posebne namjene i/ili prostornim planovima gradova i općina, uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.

1.4.

Šumske površine ukupno - gospodarske - zaštitne - posebne namjene

Š Š1 Š2 Š3

306.750,0 268.398,0

9.245,0 29.107,0

57,33 50,16 1,73 5,44

0,28

3,60* 8. SPOMENICI KULTURNIH DOBARA

Županija ima obilježja trajnog razvoja: obalu za primorski, planine za planinski razvoj i polje “zemlja” za nizinski razvoj. Prirodna je cjelina kontinentalno – primorske kreativnosti.

Uz gradove i danas većinu područja pokrivaju ruralna naselja, pa je logična briga za njihovo očuvanje. Selo kao dio pučke arhitekture, znači da kuća nije djelo arhitekte već seljaka, majstora agrara, glave obitelji, lovca i ratnika, ali i vječitog graditelja. Lička kuća, fenomen zavičajnosti i njeno ognjište postali su pojam održavanja kraja i domovinskog prostora.

52

Inzistirajući na jačanju identiteta seoske zajednice, zasnovane na tradicijskim zasadima, zauzima prioritetno mjesto u promišljanjima zaštite povijesnih naselja kao najtrajnijih i najkompleksnijih oblika života i nositelja povijesti, kulture i tradicije.

Svjesni da kriza poljoprivrede posebno ugrožava kulturni identitet, prirodne izvore i sposobnost preživljavanja u poljoprivrednim područjima, te u namjeri da očuva kvalitetu življenja na selu, Vijeće Europe - “Komitet za poljoprivredu i razvoj sela” donijelo je 1949. godine prvi nacrt “Europske povelje o selu”. Između ostalog Povelja kaže:

“Životne funkcije seoskog područja može obavljati samo sposoban sektor poljoprivrede koji je strukturiran na seoskim osnovama i koji je blizak prirodi. Poljoprivreda je kralježnica sela i stoga funkcionalno selo nije zamislivo bez čvrste poljoprivrede. Ne bi bilo ispravno misliti da će se funkcionalno selo s dobro održivim krajolikom očuvati samo regionalnom politikom i nepoljoprivrednim mjerama. Dobra poljoprivredna politika najbolja je regionalna politika.”

U Povelji se inzistira na očuvanju seoskog načina života, posebno tradicionalnog obiteljskog života, te na

očuvanju takve zajednice njegovanjem kulturnih i povijesnih karakteristika sela. Također se naglašava kako seoska područja čine dragocjeni kulturni krajolik, a različiti tipovi naselja i pojedinačna gospodarstva u njima prepoznatljiva su i dragocjena kulturna dobra.

Gubitak tih vrijednosti naša je sredina bitno osjetila i u Domovinskom ratu i ratnim razaranjima koja su se kao i uvijek u povijesti posebno očitovala u sistematskom uništavanju naselja i njihovih crkava, tih vjekovnih simbola života naroda na ovim prostorima i njihovog vjerskog i nacionalnog identiteta. 8.1. Nepokretna kulturna dobra Raspoloživi podaci ukazuju da na području Ličko-senjske županije postoji znatno veći broj nepokretnih spomenika kulture od onih koji su administrativnim putem stavljeni pod zaštitu (posebno arheoloških). Iz cjelokupnog materijala i stanja na terenu dolaze do izražaja sljedeće vrste nepokretnih spomenika kulture koji su u znatnijem opsegu evidentirani i zaštićeni na području Županije:

• arheološki lokaliteti – (hidroarheološki, kopneni) • stari gradovi – trgovi, utvrde, • povijesne urbanističke cjeline, • sakralni objekti, • etnološka baština,

Zaštita i mjere zaštite ostalih podmorskih prostora donijet će se nakon provedenih detaljnijih istraživanja kojima će se odrediti vrijedna područja bioraznolikosti, područja posebno vrijednih ekosustava i pojedinačni posebno vrijedni lokaliteti.

Istraživanja, zaštitu i mjere zaštite provodit će se u suradnji sa Primorsko-goranskom i Zadarskom županijom.

9. ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE

Priroda je u smislu Zakona o zaštiti prirode, značajan dio okoliša kojem Republika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na principima najbolje svjetske prakse. Zaštita prirode provodi se:

• određivanjem dijelova žive i nežive prirode koji imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske,

• osiguravanjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobra bez bitnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka,

• sprječavanjem štetnih djelovanja zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedica tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osiguravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode,

• donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova,

• provedbom prostornih planova, odnosno mjera zaštite zaštićenih dijelova prirode.

Na temelju Zakona o zaštiti prirode («NN» 70/05) s obzirom na karakter i namjenu razlikuje se 9 osnovnih kategorija zaštite:

• Nacionalni park

• Park prirode

53

• Strogi rezervat

• Posebni rezervat

• Park šuma

• Zaštićeni krajobraz

• Spomenik prirode

• Spomenik parkovne arhitekture

• Pojedina biljna i životinjska vrsta.

Zaštićeni dijelovi prirode raspoređuju se u razrede:

• Međunarodnog značenja

• Državnog značenja

• Lokalnog značenja

Na području Ličko-senjske županije registrirano je i evidentirano za zaštitu najviše značajnih prirodnih

cjelina u Republici Hrvatskoj, po broju i po veličini. Dosadašnjom zaštitom u Hrvatskoj je obuhvaćeno oko 8% državnog teritorija, odnosno oko 5% ukupne površine državnog prostora, a predviđa se da bi u perspektivi taj postotak bio udvostručen. Najveći dio zaštićene površine odnosi se na parkove prirode (oko 3/4) i nacionalne parkove (oko 1/6). Postupak zaštite posebno zaštićene prirodne baštine ostvaruje se prostorno planskim dokumentima. Zaštićeni dijelovi prirode na području Ličko-senjske županije navedeni su u Prostornom planu Ličko-senjske županije.

a) Zaštićeni i osobito vrijedni dijelovi prirode

U Prostornom planu, radi zaštite prirode, unapređivanja okoliša, očuvanja identiteta, osiguravanja dodatnog kvalitativnog korektiva u definiranju intervencija u prostoru, utvrđeni su zaštićeni i osobito vrijedni dijelovi prirode.

Način uređivanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode i to nacionalnih parkova, parkova prirode, strogih rezervata, posebnih rezervata, park šuma, zaštićenih krajolika, spomenika prirode, spomenika parkovne arhitekture, te pojedinih biljnih i životinjskih vrsta upisanih u Upisnik što se vode pri nadležnom tijelu određen je zakonom i posebnim propisima. Prostornim planom Ličko-senjske županije izdvojeni su osobito vrijedni dijelovi prirode, koji će se na osnovi stručne podloge upisati u Upisnik zaštićenih dijelova prirode ili će se, ukoliko ne zadovoljavaju kriterijima za upis, trajno štititi propisanim mjerama.

Za zaštićene dijelove prirode točne granice opisane su u odlukama o proglašenju zaštićenog dijela prirode, a za osobito vrijedne, predložene PPŽ-om, granice će se uskladiti u postupku proglašenja i upisa u upisnik zaštićenih dijelova prirode.

Pri izradi prostornih planova područja posebnih obilježja, prostornih planova uređenja općina i gradova, te drugih detaljnijih prostornih planova mogu se predložiti za zaštitu i drugi dijelovi prirode koji nisu navedeni u PPŽ-u, odnosno predlagati izmjena granica zaštićenih i osobito vrijednih dijelova prirode koji imaju prostornu dimenziju.

Za dijelove prirode koji su zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode, ili su Planom određeni za određenu kategoriju zaštite, mjere zaštite propisane su zakonom, odlukom o zaštiti svakog pojedinog dijela prirode, prostornim planovima područja posebnih obilježja i odredbama Prostornog plana Ličko-senjske županije.

Podaci o svim zaštićenim dijelovima prirode sadržani su u PPŽ-u te u PPUOG/O. Važno je napomenuti da je na županijskom nivou osnovana Javna ustanova sa zadaćom pripreme baze

podataka i skrbi o zaštićenim područjima županijskog nivoa.

10. UTJECAJ POJEDINIH ZAHVATA NA OKOLIŠ Procjena utjecaja na okoliš obavezna je prema Zakonu o zaštiti okoliša («NN» 110/07) i Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš («NN» 59/00, 136/04 i 85/06) za točno određene zahvate u prostoru. Isto tako Prostornim planom županije određeni su zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš. Zakonskim odredbama dana je velika mogućnost zaštite okoliša i mogućnost sudjelovanja javnosti pri odlučivanju o pojedinom zahvatu u okolišu.

Prostornim planom Ličko-senjske županije određeno je da su građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebno procijeniti utjecaj na okoliš određeni Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00), ali u slučaju da se na relativno malom prostoru planira više zahvata (niz) kojih su pojedinačne veličine, tj. kapaciteti ispod, no

54

ukupni iznad granica propisanih Popisom zahvata, koji čini sastavni dio Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš, a prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša, utvrđuje se obveza izrade procjene utjecaja na okoliš.

Studijom utjecaja namjeravanog zahvata na okoliš sagledavaju se mogući utjecaji zahvata na tlo, vodu, zrak, šume, klimu, zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, krajolik, prostorne i kulturne vrijednosti i mjere zaštite okoliša.

Poseban značaj treba dati gospodarenju mineralnom sirovinom te aktivnostima na zaštiti okoliša, vezano na autocestu A1 Zagreb –Split duž Ličko-senjske županije.

10.1. Utjecaj zahvata na okoliš - gospodarenje mineralnim sirovinama

Gospodarenje mineralnim sirovinama na području Ličko-senjske županije utvrđeno je Izmjenama i dopunama Prostornog plana Ličko-senjske županije, a na temelja kriterija određenih zakonom.

Prema evidenciji iz katastra istražnih i eksploatacijskih polja koji se vodi u Uredu državne uprave Ličko-senjske županije evidentirana su polja prema sljedećem tabelarnom prikazu: Pregledna tablica lokaliteta s odobrenjem za istražni prostor

Red. broj

Naziv pravne ili fizičke osobe

nositelja odobrenja Vrsta odobrenja Vrsta mineralne

sirovine Lokalitet

1. Hrvatske šume d.o.o. UŠP Gospić

odobrenje istražnog prostora

tehničko-građevni kamen

„Popovača –Crne grede“ Grad Gospić

2. Hrvatske šume d.o.o, Uprava šuma Podružnica Gospić

odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen „Kozja draga“ Udbina

3. Hrvatske šume d.o.o. UŠP Gospić

odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen „Trovrh –Kik“ Pl. Jezera

4. Hrvatske šume d.o.o Uprava šuma Podružnica Gospić

odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen „Kalinovača“ D. Lapac

5. Hrvatske šume d.o.o. UŠP Gospić

odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen

„Srneće draga-Janković kosa – Sašići“ Donji Lapac

6. Diaput d.o.o Gospić odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen „Vedro polje II“ Udbina

7. Hrvatske šume d.o.o. Uprava šuma Podružnica Senj

odobrenje istražnog prostora

građevinski šljunak i pijesak „Senjska draga“ Senj

8 Hrvatske šume d.o.o. UŠP Senj

odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen „Senjsko bilo“ Senj

9. Hidroelektra-niskogradnjad.d. Zagreb“

odobrenje istražnog prostora

Tehničko- građevni kamen

Ugarkovići – Općina Perušić

10. Megaing d.o.o. Zagreb odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen

„Vršci“ Grad Gospić

11 Majer d.o.o. Gospić odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen „Oštra“ Grad Gospić

12 Megaing d.o.o. Zagreb odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen

„Rudine Mogorić“ Grad Gospić

13. Lika ceste d.o.o. Gospić odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen „Krčmar“ - Grad Gospić

14. UTP „MIŠKULIN“ d.o.o. Gospić

odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen

„Ostrvica“ - Grad Gospić

15. HDH d.o.o. Zagreb odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen „Zavođe“ Grad Gospić

16. H.D.H.d.o.o. Zagreb odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen

Donja Ploča – Općina Lovinac

17. Hidroelektra – niskogradnja d.d. Zagreb

odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen

„Ispod Jelovače“ – Općina Perušić

18. Kraljev vrt d.o.o Perušić odobrenje istražnog prostora Ciglarska glina „Kraljev vrt“ Općina

Perušić

19. Hrvatske šume d.o.o. UŠP Senj

odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen „Mišev panj“ Grad Senj

20. Millem d.o.o. Mušaluk odobrenje istražnog prostora

tehnički građevni kamen

„Rudo brdo“ – Općina Brinje

21. Diaput d.o.o. Gospić odobrenje istražnog prostora Ciglarska glina „Paljevine vedro polje“

- Grad Gospić

55

Red. broj

Naziv pravne ili fizičke osobe

nositelja odobrenja Vrsta odobrenja Vrsta mineralne

sirovine Lokalitet

22. Industrogradnja d.d. Zagreb odobrenje istražnog prostora

industrijski kamen Barlete - Grad Gospić

23. Bechtel - international – Ino. podružnica u Hrvatskoj

odobrenje istražnog prostora

Tehničko-građevni kamen „“Grabari“Općina Brinje

24. Bechtel Inc. Podružnica u Hrvatskoj

Odobrenje istražnog prostora

tehničko-građevni kamen „Duman“ Grad Otočac

25. Graditelj d.o.o. Otočac Odobrenje istražnog protora

Tehničko-građevni kamen

„Kmezina poljana“ Općina Vrhovine

26. Graditelj d.o.o. Otočac Odobrenje istražnog prostora

Tehničko-građevni kamen

„Drenov klanac“ Grad Otočac

27. Graditelj d.o.o. Otočac Odobrenje istražnog prostora

Tehničko-građevni kamen „Drenovac“Grad Otočac

28. Bechtel Inc. Podružnica u Hrvatskoj

Odobrenje istražnog prostora

Tehničko-građevni kamen „Gradina“ Grad Otočac

29. Sinji galeb d.o.o. Dugi Otok Odobrenje istražnog prostora

Tehničko-građevni kamen

„Kava zaglava“ Grad Novalja

30. Hrvatske šume d.o.o. UŠP Gospić

Odobrenje istražnog prostora

Tehničko-građevni kamen

„Vratarski kuk“ Općina Perušić

Izvor: Katastar eksploatacijskih polja Ureda državne uprave LSŽ 2007.

Pregledna tablica – Izdana odobrenja eksploatacijskih polja

Red. br.

nositelj odobrenja naziv polja grad/općina datum izdavanja odobrenja

1. „HRVATSKE ŠUME“ d.o.o. UPP Gospić MBS: 080251008

„Jadovno“ tehničko-građevni kamen, 1,94 ha

Gospić 03.03.1997

2. „HRVATSKE ŠUME“ d.o.o. UPP Gospić MBS: 080251008

„Nadžak-bilo“ tehničko-građevni kamen, 1,90 ha

Perušić 01.04.1997.

3. „HRVATSKE ŠUME“ d.o.o. UPP Gospić

„Frkašić građevni pijesak i šljunak 14,48 ha

Pl. jezera 13.02.1998.

4. „SLADOVAČA“ d.o.o. Gospić MBG:0404958355029

„Čelina“ tehničko-građevni kamen 3,68 ha

Karlobag 22.01.2002. Naložena je sanacija po rješenju rudarskog inspektora

5. „BECHTEL“ Ino. Podružnica u RH Otok Oštarski 4/e MBS: 080243104

„Debeljača“ tehničko-građevni kamen, 28,46 ha

Lovinac 05.06.2002.

6. „Galion“ d.o.o., Zagreb MBS:080424945 direktor: Žarko Galić MBG: 1709951330062

„Pilar“ tehničko-građevni kamen, 60,68 ha

Lovinac 05.06.2002.

7. Obrt AUTOPRIJEVOZNIK vi. Miro Rukavina MBG: 3103968391822 Dugo Selo MBO 90995112

„Mali čardak“ tehničko-građevni kamen, 8,35 ha

Perušić 26.052003.

8. GM „Kvarte“d.o.o. Perušić MBS:020021651 MBG: 1910959350019

„Kvarte“ tehničko-građevni kamen 5,38 ha

Perušić 12.12.1996.

9. „LIKA CESTE“ d.o.o. Gospić MBS: 020026676 MBG: 1907963350014

„Vedro Polje“ građevni pijesak i šljunak 129,98 ha

UDBINA

10.09.2002.

56

Red. br.

nositelj odobrenja naziv polja grad/općina datum izdavanja odobrenja

10. „IVAN COMMERCE“ d.o.o. Gospić MBS: 020012909 MBG: 0808974388909

„Tapanjska glava“ tehničko-građevni kamen 32,71 ha

PERUŠIĆ 21.03.2007.

11. „BIGROM“ d.o.o. Gospić MBS: 1088394 MBG: 130994835003

„Papuča“ Vedrine – Medak građevni pijesk i šljunak 30,42 ha

GOSPIĆ 02. 06.2006.

12. INDUSTRIJA GRAĐEVINSKOG MATERIJALA d.o.o. „OŠTRA“

„Podoštra“ tehničko-građevni kamen 14,25 ha

GOSPIĆ 10.10.2007.

13. „DINMAR TRADE“ d.o.o. Velika Gorica MBS:080300236 MBG: 1106976330028

„Lapačke bare“ građevni pijesak i šljunak 15,00 ha

DONJI LAPAC 04.01.2006.

14. „HRVATSKE ŠUME“ d.o.o. UŠ P. Gospić MBS: 080251008

„Dug idol“ tehničko-građevni kamen 3,32 ha

VRHOVINE 04.06.1998.

15. „HRVATSKE ŠUME“ d.o.o. UŠ P. Gospić MBS: 080251008

„Svilaruša-Kalčevac“ tehničko-građevni kamen 4,26 ha

OTOČAC 22. 12.2003.

16. „HRVATSKE ŠUME“ d.o.o. UŠ P. Gospić MBS: 080251008

„Javorov vrh – Stubica“ tehničko-građevni kamen 1,62 ha

BRINJE 19. 07.1996.

17. „GRATING“ d.o.o. Zalužnica MBS: 020028243 MBG: 150795439k0528

„Zalužnica“ tehničko-građevni kamen 3,80 ha

VRHOVINE 31.03.2000.

18. OBRT „ISKOP UTOVOAR“ Ogulin MBG: 2609943362108 MBO: 90117221

„Dugi dol I“ tehničko-građevni kamen 2,25 ha

VRHOVINE 01.07.2002. koncesija - 2007.

19. „MILLEM“ d.o.o. Lički Osik MBS: 02002337 MBG: 0101965350048

„Vukov vrh“ tehničko-građevni kamen 75,06 ha

BRINJE 01.06.2003.

20. OBRT „ICAN TRANSPORT“ Novalja MBG: 1709958362601 MBO: 90314565

„Zaglava“ tehničko-građevni kamen 7,69 ha

NOVALJA 31.12.2001.

21. ZAGLAVA“ d.d. Novalja MBS: 020026756 MBG:0104950362618

„Zaglava“ tehničko-građevni kamen 21,35 ha

NOVALJA 31.12.2000.

22. OBRT „TOMISLAV“ Novalja MBG: 1509934362601 MBO: 90314620

„Karsa“ tehničko-građevni kamen 10,00 ha

NOVALJA 01.05.2005.

57

Red. br.

nositelj odobrenja naziv polja grad/općina datum izdavanja odobrenja

23. OBRT „GRAĐEVINSKO PRIJEVOZNIČKA DJELATNOST MBG: 200296736203 MBO: 90314557

„Široki Čelac“ tehničko-građevni kamen 7,50 ha

NOVALJA 01.08.1996.

Izvor: Katastar eksploatacijskih polja Ureda državne uprave LSŽ 2007.

Pregledna tablica - Izdana odobrenja za izvođenje rudarskih radova:

Red.broj Naziv pravne ili fizičke osobe nositelja odobrenja Vrsta mineralne sirovine Lokalitet

1. GM Kvarte d.o.o. Perušić Tehničko- građevni kamen Kvarte – Općina Perušić

2. Industrogradnja d.d. Zagreb, “Kalcind”- L.Lešće

vapnenac za industrijsku preradu

Čardak -Ličko Lešće – Grad Otočac

3.

Obrt „AUTOPRIJEVOZNIK“ vl. Miro Rukavina – Dugo Selo

Tehničko-građevni kamen Mali Čardak - Perušić

4. IGM – Oštra d.o.o. – Zagreb(Bivši Ratraco u postupku prijenosa koncesije)

Tehničko-građevni kamen Podoštra - Gospić

5. MILLEM d.o.o. lički Osik Tehničko-građevni kamen „Vukov vrh“ Brinje

6. BIGROM d.o.o. Gospić građ. šljunak i pijesak „Papuča- Vedrine“ Medak - Grad Gospić

7. Obrt „ISKOP UTOVAR“ Vl. Branko Poljak ; Ogulin

Tehničko-građevni kamen „DUGI DOL I“ Vrhovine

8. OBRTNIK vl. Slobodan Trcol, Novalja

Tehničko-građevni kamen „Široki Čelac“, Novalja

Izvor: Katastar eksploatacijskih polja Ureda državne uprave LSŽ 2007.

10.2. Utjecaj zahvata na okolišu - autocesta (A1) Zagreb – Split, dionica Mala Kapela - Sv.Rok

Izgradnjom autoceste (tunel Mala Kapela-Žuta Lokva-Otočac-Gospić-tunel Sv. Rok, dužina autoceste na prostoru Ličko-senjske županije cca 120 km nastaju promjene u stanju okoliša.

U normalnim uvjetima zagađenje od autoceste dospijeva u okoliš kao kontinuirani ili kronični utjecaj s usporenim djelovanjem na okoliš. Mediji kojima se zagađenja prenose su zrak i oborinska voda.

Oborinskom vodom u pravilu se prenose krute čestice i nehlapive komponente tekućina. Autocesta ima utjecaj na biljni i životinjski svijet (cijepanje prirodnih staništa, autocesta mora omogućiti minimalne uvjete za kretanje velikih zvijeri preko autoceste).

U cilju trajne kontrole djelovanja autoceste na okoliš u njezinom utjecajnom području organizirano je praćenje svih značajnih parametara, te na osnovu njih prema potrebi provode se dodatne mjere zaštite. Monitoringom treba obuhvatiti sljedeće aspekte:

Voda

Praćenje funkcija i redovito praćenje odvodnog zaštitnog sustava kako je to predviđeno u projektima i posebnim propisanim odredbama u Programu održavanja autoceste i svih pratećih uređaja, kako u redovnim tako i u izvanrednim uvjetima. Buka

Nakon dovršetka izgradnje autoceste i puštanja u promet provode se kontrolna akustička mjerenja na ugroženim objektima na temelju čega će se izraditi karte buke i ovisno o rezultatima, primijeniti potrebne mjere zaštite od buke.

58

Životinjske zajednice Osigurano je obvezno praćenje (monitoring) brojnog stanja i prilagodbe životinjskih zajednica na nove

uvjete nakon puštanja u rad autoceste (npr. uporaba prijelaza od strane velikih zvijeri i drugih životinja) s nadležnom šumarijom i lovačkim društvima, ribolovnim društvima uz stalnu suradnju ekologa. Tlo

Radi praćenja razine onečišćenja tla, određene su lokacije u različitim ekosustavima. Na definiranim lokacijama na udaljenosti od sredine trase 50 i 200 m, na kojima se na uzorcima tla iz

dubine 0-5 i 10-20 cm periodički mjeri sadržaj teških kovina, toksičnih tvari i pH vrijednost, te se na temelju takvih relevantnih pokazatelja u slučaju potrebe poduzimaju daljnje odgovarajuće mjere zaštite tla.

Zrak Radi praćenja onečišćenja zraka uspostavljene su mjerne stanice koje mjere razinu onečišćenosti zraka, odnosno prisutnost SO2 i NO2 i NO, lebdećih čestica, koncentracije BETEX (prisutnost benzena, toulena, etilbenzena i svih izomera kiselina). Rezultati praćenja uspoređuju se sa vrijednostima definiranim Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujući tvari u zraku i Uredbom o kritičnim vrijednostima.

Sumarni prikaz rezultata mjerenja prosječnih koncentracija pojedinih parametara prikazan je u tablici (2007. godina)

Parametar

prosječna koncentracija GV TV

µg/m3 SO2 10,1 µg/m3***

10,2µg/m3**

350 *** 125 ** 50*

500 *** ---- ----

NO2 50,8 µg/m3*** 40,6 µg/m3**

200 *** 80 ** 40 *

300 *** 120 ** 60 *

ULČ 28,05 µg/m3 ----- ---- PM 10 19,96 µg/m3** 50 **

40 * 75 ** 60 *

Pb 0,0068 µg/m3 0,5 µg/m3 ----- Mn 0,0324 µg/m3 0,15 µg/m3 ----- Cd 1.0977 ng/m3 5 ng/m3 ----- As < 3,3774 ng/m3 6 ng/m3 ----- Ni 9,3048 ng/m3 20 ng/m3 ----- Hg < 0,0034 µg/m3 1 µg/m3 Benzen 0,33 µg/m3* 5 * Toulen 0,37 µg/m3 Etilbenzen 0,16 µg/m3 m - kisilen 0,14 µg/m3 o,p kisilen 0,11 µg/m3 * usrednjavanje na jednogodišnjoj razini, ** 24h usrednjavanje, *** 1h usrednjavanje 11. PROVEDENI NADZOR U LIČKO-SENJSKOJ ŽUPANIJI

U svezi sa djelokrugom rada u inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire osobito:

• donošenje i provedbu dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša te instrumenata zaštite okoliša, • primjenu standarda kakvoće okoliša, odnosno tehničkih standarda zaštite okoliša za određene proizvode,

postrojenja, pogone ili uređaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzročiti rizik ili opasnost po okoliš,

• provedbu mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša utvrđenih rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš iz članka 79. stavka 1. ovoga Zakona,

• podnošenje zahtjeva postojećih postrojenja iz članka 82. stavka 1. i iz članka 236. ovoga Zakona za izdavanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša,

• usklađenost rada postojećih postrojenja iz članka 82. stavka 1. i 236. ovoga Zakona s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša utvrđenih rješenjem i uporabnom dozvolom,

• usklađenost primijenjenih tehnika u radu postrojenja iz članka 82. stavka 1. i 236. ovoga Zakona s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša utvrđenih rješenjem, odnosno uporabnom dozvolom,

• značajne promjene u radu ili rekonstrukcije postrojenja iz članka 82. stavka 1. ovoga Zakona, koju operater prijavi da utječe na okoliš,

• provedbu obveza operatera u vezi izrade i provedbe mjera i aktivnosti iz Izvješća o sigurnosti, • ispunjavanje propisanih uvjeta, aktivnosti i sigurnosnih mjera sukladno izdanim suglasnostima za Izvješće o

sigurnosti,

59

• propisno korištenje znaka zaštite okoliša za proizvode, procese ili usluge, • dostavljanje propisanih podataka i izvješća za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša, • dostavljanje izvješća o provedenom praćenju stanju okoliša, • vođenje očevidnika o stanju okoliša i dostavljanje podataka za registar onečišćivača, • izradu, provedbu i praćenje učinaka mjera iz sanacijskog programa, • ispunjavanje propisanih uvjeta ovlaštenika za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, • provedbu ratificiranih međunarodnih ugovora iz područja zaštite okoliša.

Nadzor postrojenja iz članka 70. stavka 1. i članka 82. stavka 1. ovoga Zakona za koje je propisana obveza pribavljanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, te nadzor postrojenja s opasnim tvarima u količinama koje mogu uzrokovati nesreće većih razmjera, inspektori zaštite okoliša obavljaju u koordiniranom inspekcijskom nadzoru i na način određen u članku 185. stavku 4. ovoga Zakona o zaštiti okoliša.

Tijekom 2004. i 2005. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Područna jedinica Rijeka obavljala je inspekcijske poslove na području Ličko-senjske županije, ali podaci u cijelosti nisu obrađeni.

Tijekom 2006. godine inspekcija zaštite okoliša je izvršila:

- nadzor nad 87 subjekata, - donijela 46 rješenja, - vodi 11 prekršajnih postupaka, - u tom periodu su zabilježena 2 eko incidenta.

Tijekom 2007. godine završno sa studenim 2007. godine, inspekcija zaštite okoliša PJ Gospić izvršila je:

- nadzor nad 171 subjektom, - donijela 92 rješenja, - vodi 25 prekršajnih postupaka, - te je zabilježeno 3 eko incidenata.

11.1. Plan mjera za slučaj akcidentnih situacija

Aktivnostima Odjela za zaštitu Jadrana i na njihov prijedlog usvojen je zaključak da se za Ličko-senjsku županiju donese Plan intervencija za slučaj akcidenta odredi operativni centar, opremi i osposobi služba za navedene poslove. 11.2. Ocjena provedenog nadzora

Za provedeni nadzor u Ličko-senjskoj županiji može se reći da je bio solidan po obimu i sadržaju. Izradom dokumenata zaštite okoliša, porastom gospodarskih aktivnosti širit će se područja djelovanja inspektora u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima. 12. PREPORUKE ZA DALJNJE AKTIVNOSTI

Na osnovi uočenih problema i utvrđenih nedostataka podataka za cjelovitu ocjenu stanja okoliša u Ličko-senjskoj županiji preporučuje se sljedeće:

• uspostava područne županijske mreže za praćenje kakvoće zraka (tijekom cijele godine) tzv. jednostavnim metodama (ručnim). U prvoj godini započeti mjeriti osnovne pokazatelje onečišćenosti – sumporni dioksid i dim;

• izraditi Program sanacije vodoopskrbne mreže;

• izraditi Program i donijeti preporuke za zbrinjavanje otpadnih i fekalnih voda naselja, s analizom isplativosti ulaganja sredstava u postojeće izgrađene uređaje za pročišćavanje kako bi se doveli svrsi;

• izraditi analizu načina zbrinjavanja otpadnih i fekalnih voda domaćinstava u svrhu zamjene tzv. septičkih jama malim biopročistačima za četiri i više ekvivalenata i razmotriti mogućnost realizacije;

• izraditi Program zbrinjavanja otpadnih i fekalnih voda u Nacionalnom parku «Plitvička jezera» - razmotriti mogućnost realizacije;

• izraditi zone sanitarne zaštite svih izvorišta pitke vode u Ličko-senjskoj županiji;

• povećati učestalost ispitivanja (po broju i opsegu parametara) podzemnih voda i voditi registar;

• uvesti obvezu kontrole otpadnih voda u skladu s vodopravnim dozvolama;

• izraditi Plan intervencija u slučaju akcidentnih situacija na moru;

• potaknuti intenzivniju sanaciju minsko zagađenih područja

60

• uvesti cjelovito i trajno zbrinjavanje komunalnog otpada na području Ličko-senjske županije;

• obvezna sanacija divljih odlagališta otpada i ostalih prostora Ličko-senjske županije koji su zagađeni otpadom;

• obvezna sanacija opasnog otpada na području Općine Perušić (u II zoni sanitarne zaštite vode za piće rijeke Gacke);

• uvesti stalni nadzor nad zbrinjavanjem komunalnog i drugog otpada na području Ličko-senjske županije;

• izgraditi reciklažna dvorišta u svim gradskim i općinskim središtima s odvozom reciklažnog materijala na jedinstveno sakupljalište s kojeg će se reciklirani materijal organizirano distribuirati;

• izraditi pedološku kartu Ličko-senjske županije u odgovarajućem mjerilu;

• dovršiti sustav mjerenja razine buke u prostornim cjelinama ;

• hitno uspostaviti nadzor nad postupcima eksploatacije mineralnih sirovina;

• izraditi studiju potencijalnosti mineralne sirovine u LSŽ;

• obvezna sanacija svih divljih zahvata u prostoru;

• izraditi Program očuvanja spomeničke baštine te očuvanja i revitalizaciji sela;

• izraditi GIS zaštite okoliša Ličko-senjske županije;

Dinamika i izvršenje pojedinih aktivnosti razrađena je u Programu zaštite okoliša Ličko-senjske županije

koji treba uskladiti s Izmjenama i dopunama Prostornog plana Ličko-senjske županije (»Županijski glasnik» br.19/07).

II.

Ovo Izvješće objavljuje se u “Županijskom glasniku” Ličko-senjske županije.

PREDSJEDNIK

Petar Krmpotić, dipl.politolog