______________________________________________________________________

PRAVILNIK O RADU

-Urnek Pravilnika usklađenog po novom Zakonu o radu-

Decembar, 2015. godine

Na osnovu člana 118., a u vezi sa članom 178. Zakona o radu („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, br. 81/15), nakon obavljene konsultacije sa Izvršnim odborom sindikata/Vijećem radnika ___________, direktor donosi

PRAVILNIK O RADU

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim Pravilnikom u _____________________ (u daljem tekstu: Poslodavac) se uređuje: zaključivanje ugovora o radu, organizacija rada i sistematizacija poslova, radno vrijeme i raspored radnog vremena, odmori i odsustva, plaće i naknade plaća, izumi i tehnička unapređenja, naknade šteta, prestanak ugovora o radu, ostvarenje prava i obaveza radnika, posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa i druga pitanja značajna za radnika i poslodavca.

II - ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU

Član 2.

Zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i radnika zasniva se, istovremeno, i radni odnos.

Član 3.

Zabranjena je diskriminacija radnika kao i lica koje traži zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama ili sindikatima, zdravstveni status ili neko drugo lično svojstvo.

Član 4.

Diskriminacija iz prethodnog člana ovog Pravilnika, zabranjena je u odnosu na:a) uslove zapošljavanja i izbor kandidata za obavljanje određenog posla,b) uslove rada i sva prava iz radnog odnosa,c) obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje,d) napredovanje u poslu ie) otkazivanje ugovora o radu.f)

1

Član 5.

Prijem novih radnika poslodavac vrši putem javnog konkursa, odnosno javnog oglasa, koji se objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu koji se distribuira na području Federacije BiH i na web portalu Vlade Tuzlanskog kantona.Sa izabranim kandidatom direktor zaključuje ugovor o radu pod uslovima iz ovog Pravilnika.

Član 6.

Ugovor o radu sa odabranim licem, budućim radnikom, može se zaključiti:

– na neodređeno vrijeme i – na određeno vrijeme.

Ugovori iz stava 1. ovog člana mogu se zaključiti sa punim i nepunim radnim vremenom. Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad u skladu sa Zakonom.Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i obavezno sadrži podatke propisane Zakonom o radu.Poslodavac je dužan radniku, uz pisani dokaz, dostaviti fotokopije prijava na obavezno osiguranje u roku od 15 dana od dana zaključivanja ugovora o radu, odnosno početka rada, kao i svake promjene osiguranja koja se tiče radnika.

Član 7.

Poslodavac može, pod određenim uslovima, sa zainteresovanim licem zaključiti ugovor o obavljanju privremenih ili povremenih poslova u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.

III - OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD

Član 8.

Poslodavac može, u skladu sa potrebama rada, uputiti radnika na obrazovanje, usavršavanje i osposobljavanje za rad.Direktor Društva određuje koji će se radnici upućivati na obrazovanje, usavršavanje i osposobljavanje i pod kojim uslovima.

Član 9.

Poslodavac će, prema potrebi, primati pripravnike radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad za poslove sistematizovane ovim Pravilnikom.Sa pripravnikom se zaključuje Ugovor o radu na određeno vrijeme, a najduže godinu dana, ako zakonom nije drugačije određeno.Nakon obavljenog pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit pred komisijom koju imenuje poslodavac. O položenom ispitu pripravniku se izdaje uvjerenje.

2

Član 10.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno Zakonom ili Pravilnikom o radu, uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može, na zahtjev zainteresovanog lica koje je završilo školovanje za takvo zanimanje, primiti to isto lice na stručno osposobljavanje, bez zasnivanja radnog odnosa.Ugovor o stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanoj formi.

IV – ORGANIZACIJA RADA I SISTEMATIZACIJA POSLOVA

Član 11.

Za uspješno obavljanje registrovane djelatnosti organizacija rada u Društvu je u skladu sa zahtjevima savremene organizacije rada i potrebama Društva.Radnici s kojima se zaključuju ugovori o radu obavljaju poslove sistematizovane ovim Pravilnikom.

Član 12.

Organizacija i sistematizacija poslova u Društvu data je u posebnom prilogu koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Član 13.

Pored poslova sistematizovanih ovim Pravilnikom, radnik je dužan obavljati i druge poslove koje po prirodi profesije i radnog mjesta radnik može obavljati, po nalogu neposrednog rukovodioca.

V - RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA

Član 14.

Poslodavac sa radnikom zaključuje Ugovor o radu sa punim i nepunim radnim vremenom.Puno radno vrijeme iznosi 40 sati sedmično.Puno dnevno radno vrijeme iznosi 8 sati.

Radno vrijeme u smjenama traje i to:I smjena od 7 - 15 satiII smjena od 15 - 23 sataIII smjena od 23 - 07 sati.

Član 15.

Dnevno radno vrijeme za radnike sa punim radnim vremenom počinje u 7,00 a završava se u 15,30 sati, osim za radnike koji rade u smjeni.

Odmor u toku rada, koji se ne uračunava u redovno radno vrijeme, traje od 9,30 do 10,00 sati, ako se drugačije ne odredi odlukom direktora.Direktor može odlukom utvrditi raspored dnevnog radnog vremena i na drugačiji način.

3

Ugovorom o radu sa radnikom sa nepunim radnim vremenom utvrđuju se i raspored radnog vremena u toku dana koji određuje direktor Društva.

Član 16.

Puno radno vrijeme, u skladu sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom, može se u toku godine preraspodjeliti, tako da u toku jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena.Odlukom direktora Društva, a po potrebi, uvodi se preraspodjela radnog vremena.Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme ne može biti duže od 40 sati u sedmici.

Član 17.

U slučaju i pod uslovima propisanim Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom poslodavac može uvesti rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najduže 8 sati sedmično.Prekovremeni rad uvodi se odlukom direktora Društva.

Član 18.

Rad u vremenu između 22 sata uveče i 06 sati ujutro smatra se noćnim radom.

VI - ODMORI I ODSUSTVA

Član 19.

U skladu sa Zakonom o radu radnik ima pravo na slijedeće odmore: u toku radnog vremena 30 minuta dnevni odmor između dva radna dana 12 sati sedmični odmor 24 sata godišnji odmor 20 dana godišnji odmor maloljetnika 24 dana godišnji odmor radnika koji rade pod utjecajem štetnih materija 30 dana

Član 20.

Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana. (Ukoliko su granskim kolektivnim ugovorom utvrđeni osnovi za uvećanje broja dana godišnjeg odmora potrebno ih je razraditi u pravilniku).

Član 21.

4

Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje direktor Društva u skladu sa potrebama procesa rada i iskazanim potrebama radnika za kvalitetnim odmorom.Ako radnik želi koristiti godišnji odmor u dva dijela, dužan je o tome obavijestiti direktora Društva prije utvrđivanja plana korištenja godišnjih odmora. U slučaju iz prethodnog stava, prvi dio radnik koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje 3 dana prije njegovog korištenja.Ako je rad organizovan u pet radnih dana u sedmici, subota se ne uračunava u dane godišnjeg odmora.

Član 22.

Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor.Radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se može izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju prestanka ugovora o radu kada radnik nije koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, krivicom poslodavca.

VII – PLAĆENO I NEPLAĆENO ODSUSTVO

Član 23.

Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo do 7 radnih dana u toku kalendarske godine prema odredbama Zakona o radu i Kolektivnog ugovora, u slučaju:

– stupanja u brak _ radnih dana– rođenja djeteta _ radna dana – smrti člana uže porodice, odnosno domaćinstva _ radnih dana– teže bolesti člana uže porodice, odnosno domaćinstva _ radna dana– selidbe _ radna dana– svakog dobrovoljnog davanja krvi _ radni dan– polaganja ispita _ radna dana– otklanjanja posljedica oštećenja objekta za stanovanje od elementarnih nepogoda, požara i sl. _ radna dana– učešća na kulturnim i sportskim manifestacijama _ radna dana– odlaska u vojsku _ radna dana– za zadovoljenje vjerskih, odnosno tradicijskih potreba _ radna dana

Raspored korišćenja odsustva za vrijeme vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, utvrđuje direktor Društva.Izuzetno, u slučaju smrti člana uže porodice, radnik ima pravo na plaćeno odsustvo iako je u kalendarskoj godini već iskoristio sedam radnih dana plaćenog odsustva.Radniku se može odobriti plaćeno odsustvo i u drugim slučajevima za vrijeme utvrđeno Propisom Kantona, Kolektivnim ugovorom i odlukom direktora.

5

Član 24.

Radnik odsustvuje sa posla usljed spriječenosti za rad zbog bolesti u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju - bolovanje.Odsustvovanje zbog bolovanja utvrđuje nadležni ljekar i evidentira se samo za radne dane.

Član 25.

Poslodavac je dužan omogućiti radniku odsustvo od 2 radna dana u jednoj kalendarskoj godini bez naknade plaće, a radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba.Poslodavac može radniku, na njegov obrazloženi zahtjev, odobriti odsustvo sa posla bez naknade plaće - neplaćeno odsustvo u trajanju do 60 dana, u slučaju:

– obrazovanja i osposobljavanja,– njege teže oboljelog člana domaćinstva,– obavljanja neodložnih poslova,– učešća u društvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama,

Neplaćeno odsustvo može, uz dogovor radnika sa poslodavcem, trajati i do godinu dana ako se time ne ugrožava proces rada i ako je moguće osigurati zamjenu radnika za taj period odsustva.Za vrijeme odsustva iz stava 1. i 2. ovog člana prava i obaveze radnika koja se stiču na radu i po osnovu rada miruju.

Član 26.

Zaštita prava iz radnog odnosa radnika osigurava se u skladu sa odredbama Kolektivnog ugovora i Zakona o radu.

VIII - PLAĆE I NAKNADE PLAĆA

Član 27.

Za obavljeni posao, prema Sistematizaciji poslova, radniku pripada plaća u bruto iznosu koja se sastoji od: osnovne plaće u bruto iznosu utvrđene za složenost, odgovornost poslova i uslove rada na tim poslovima, uvećanja plaće u bruto iznosu po osnovu radnog staža i stimulativnog dijela, te od naknada plaće.Pripravnik ima pravo na novčanu naknadu/plaću u bruto iznosu u visini 70% od plaće radnog mjesta za koje se osposobljava.

Član 28.

Osnovna plaća radnika u bruto iznosu se obračunava na osnovu:- osnovice za obračun osnovne plaće koja ne može biti manja od ______ prosječne

plaće ostvarene u FBiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku,

6

- koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta radnika,- broja sati provedenih na radu.

Plaće se isplaćuju jedanput mjesečno u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.Pojedinačne isplate plaće nisu javne.

Član 29.

Svi poslovi sistematizovani u Društvu razvrstavaju se u _ grupa složenosti sa rasponom koeficijenata utvrđenim u skladu sa Kolektivnim ugovorom.

Član 30.

Osnovna plaća radnika u bruto iznosu, u skladu sa Kolektivnim ugovorom, uvećava se za svaku navršenu godinu penzijskog staža za 0,6%.

Član 31.

Plaća radnika u bruto iznosu uvećava se za:

– noćni rad 40% – prekovremeni rad 50% – rad u dane sedmičnog odmora 30% – rad u dane praznika koji su po Zakonu neradni 50%

Svaka pojedinačna naknada iz prethodnog stava obračunava se na obračunatu osnovnu plaću u bruto iznosu iskazanu po satu za redovan rad.

Član 32.

Direktor može, uz obrazloženi pismeni prijedlog neposrednog ili drugog rukovodioca, ili samoinicijativno, odobriti radniku isplatu stimulacije za kvalitetno i blagovremeno izvršavanje poslova za koje je zaključio ugovor o radu do 20%.

Član 33.

Radniku pripada pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario za taj mjesec da je radio za vrijeme:

- godišnjeg odmora;- obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja radnika za potrebe poslodavca; - prekvalifikacije radnika za potrebe poslodavca;- plaćenog odsustva;- zastoja u poslu za koje nije kriv radnik;- vojne vježbe;- dežurstva na poslu kad nisu u redovnom radnom vremenu;- privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti;

ukoliko Zakonom nije određeno drugačije;- sindikalnih aktivnosti;

7

- prekida rada u slučaju kada nisu preduzete mjere zaštite na radu;- u drugim slučajevima utvrđenim Zakonom.

Za vrijeme odsustva sa posla zbog bolovanja, a zavisno od dužine bolovanja radniku pripada naknada plaće koju bi ostvario za taj mjesec:

- bolovanje do 20 dana 90%- bolovanje preko 20 dana 100%- bolovanje preko 42 dana 80%

Razdobljem od 20 i 42 dana iz prethodnog stava smatraju se svi kalendarski dani, računajući subote i nedjelje, a naknada se obračunava samo za radne dane unutar tih kalendarskih dana.

Član 34.

Radnik ima pravo na naknadu za izum i tehničko unapređenje u iznosu od 15% visine ostvarene uštede.

Ostale naknade i pomoćiČlan 35.

Radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u visini od 50% prosječne neto plaće svih radnika ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa, pod uslovom da poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu završio sa gubitkom.

Član 36.

Radnik čije je mjesto stanovanja udaljeno od mjesta rada najmanje 2 km ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i sa posla, u visini mjesečne karte gradskog, prigradskog, odnosno međugradskog saobraćaja.

Izuzetno, ukoliko je proizvod cijene dnevne karte i broja radnih dana radnika manji od cijene mjesečne karte, radnik ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza po cijeni dnevne karte.

Član 37.

Poslodavac može, u skladu sa svojim mogućnostima, radniku za vjerski praznik, Novu godinu ili drugi praznik isplatiti određenu novčanu ili dati drugu nagradu, o čemu odluku donosi direktor Društva.

Član 38.

Radnik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju, najmanje u visini tri prosječne neto plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima, ili u visini 3 prosječne neto plaće radnika (dohodak prije oporezivanja)

8

isplaćene u posljednja tri mjeseca, ako je to povoljnije za radnika, a poslodavac je u mogućnosti da izvrši takvu isplatu.

Član 39.

Radniku će se isplatiti jubilarna nagrada nakon navršenih godina neprekidnog rada kod istog poslodavca, i to:

- za navršenih 5 i 10 godina .......... 0,5 prosječne mjesečne neto plaće;- za navršenih 15 i 20 godina .......... 1 prosječna mjesečna neto plaća;- za navršenih 25 i 30 godina .......... 1,25 prosječne mjesečne neto plaće;- za navršenih 35 godina .......... 1,50 prosječne mjesečne neto plaće;

Isplata iz prethodnog stava izvršit će se u godini u kojoj je radnik stekao uvjete za istu, a osnovica za utvrđivanje visine jubilarne nagrade je prosječna neto plaća ostvarena u FBiH u prethodna tri mjeseca, u momentu isplate iste, a prema posljednjim objavljenim statističkim podacima.Pod neprekidnim radom kod poslodavca smatra se i rad kod pravnih lica - prednika poslodavca.

Član 40.

U slučaju smrti radnika njegovoj porodici se isplaćuje novčana naknada u visini najmanje tri prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

U slučaju smrti člana uže porodice radnika radniku se isplaćuje naknada u visini dvije plaće iz stava 1. ovog člana.

Članom uže porodice iz stava 2. ovog člana smatraju se: bračni odnosno vanbračni pratner, dijete i roditelji, kao dijete bez roditelja koje radnik izdržava živeći u zajedničkom domaćinstvu.

Član 41.

Poslodavac može isplatiti naknadu na ime troškova liječenja teško oboljelih radnika u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji.

Član 42.

Radniku se može isplatiti novčana pomoć u slučaju:- teške invalidnosti radnika (najmanje 60% invaliditeta),- teške bolesti radnika ili članova njegove uže porodice definisane posebnim

propisima i- hirurških intervencija na radniku izvršenih iz zdravstvenih razloga i po preporuci

ljekara.Novčana pomoć iz prethodnog stava može se isplatiti jednokratno u visini tri prosječne neto plaće (dohodak prije oporezivanja) radnika u prethodna tri mjeseca, ili u visini tri prosječne neto plaće u FBiH prema posljednim objavljenim statističkim podacima, ako je to povoljnije za radnika.

9

Poslodavac može u drugim vanrednim slučajevima (saniranja posljedica štete na stambenim objektima, rađanja više djece i sl.) isplatiti naknadu radniku u skladu sa finansijskim mogućnostima poslodavca.

Član 43.

Radnik koji je sa poslodavcem zaključio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje Ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz Ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u zavisnosti od dužine prethodnog neprekidnog radnog odnosa.Otpremnine iz stava 1. ovog člana isplaćuju se za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca u visini od najmanje jedne trećine prosječne neto plaće (dohodak prije oporezivanja) isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka Ugovora o radu ili prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH prema posljednje objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukoliko je to povoljnije za radnika.Otpremnina iz stava 2. ovog člana ne može biti veća od 6 prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.Ako se ugovor otkazuje radniku sa smanjenom radnom sposobnošću ili kod koga postoji opasnost od nastupanja invalidnosti, kao i radniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti otpremnina iz stava 2. ovog člana može se uvećati za 50%.

Član 44.

Radniku pripada naknada za službeno putovanje (naknada za smještaj, ishranu i prijevozne i druge troškove) predviđene Uredbom Vlade Federacije BiH o naknadama troškova za službena putovanja.Visina dnevnice za službena putovanja u zemlji utvrđuje se u visini neoporezivog iznosa dnevnica, a u skladu sa aktima Vlade FBiH. Visina dnevnice za službeno putovanje u inostranstvo utvrđuje se na način predviđen aktima Vlade FBiH o iznosima dnevnica u inostranstvu.O upućivanju radnika na službeno putovanje odlučuje direktor Društva.

Član 45.

Radnik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice ima pravo na mjesečnu naknadu troškova zbog odvojenog života od porodice u visini 70% prosječne plaće Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Član 46.

Naknada za rad na terenu, pod uslovom da se rad obavlja van mjesta zaposlenja i da traje duže od 20 radnih dana neprekidno, iznosi:

- 20% iznosa propisane dnevnice ako je osiguran smještaj i ishrana;- do visine propisane dnevnice ako je osiguran samo smještaj;- do 70% od iznosa propisane dnevnice ako je osigurana samo ishrana.

Pod radom na terenu iz stava 1. ovog člana podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 dana neprekidno.

10

Dnevnica, naknada za odvojeni život od porodice i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Član 47.

Radnik ima pravo na ishranu u toku rada.Radniku se obezbjeđuje mjesečna naknada u iznosu od najmanje _____ prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.Kad radnik radi kod više poslodavaca pravo na ishranu u toku rada ostvaruje kod poslodavca kod kojeg radi duže radno vrijeme, a kad radi sa istim brojem sati kod više poslodavaca pravo na ishranu ostvaruje kod poslodavca kod kojeg se vodi u radnom odnosu.

Član 48.

Radnik kome je odobreno korištenje vlastitog vozila za službene svrhe ima pravo na naknadu u visini 20% cijene jednog litra utrošenog goriva po pređenom kilometru.

IX - NAKNADA ŠTETE

Član 49.

Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu dužan je štetu nadoknaditi.U slučaju iz stava 1. ovog člana direktor Društva formira komisiju od tri člana koja utvrđuje visinu štete i način isplate naknade.U sastav komisije ulazi i predstavnik sindikata koga predloži radnik.Ako je štetu pričinilo više radnika komisija donosi odluku o solidarnoj odgovornosti za učinjenu štetu.O visini štete i načinu naknade može se zaključiti nagodba između poslodavca i radnika.Radnik se može djelimično ili u cjelokupnom iznosu osloboditi od obaveze naknade štete, ovisno o njegovom materijalnom i socijalnom stanju. Odluku o tome, na prijedlog radnika ili sindikata, donosi direktor Društva.

Član 50.

Kada radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je dužan da mu tu štetu nadoknadi po općim propisima obligacionog prava.O visini štete i način naknade može se zaključiti nagodba između poslodavca i radnika.

X - PRESTANAK UGOVORA O RADU

Član 51.

Ugovor o radu prestaje:

smrću radnika;

11

sporazumom o prestanku ugovora o radu; kad radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, odnosno

kada se na osnovu evidencija utvrdi da radni odnos radnika traje 40 godina, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;

danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti;

otkazom poslodavca, odnosno radnika; istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme; ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od 3

mjeseca - danom stupanja na izdržavanje kazne; ako radniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u

trajanju dužem od 3 mjeseca - početkom primjene te mjere; pravosnažnom odlukom nadležnog suda koja ima za posljedicu prestanak

radnog odnosa.

Ugovor o radu prestaje na način propisan Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom.

Član 52.

Radnik kome poslodavac otkazuje Ugovor o radu ima pravo na otkazni rok u trajanju:

sa radnim stažom preko 15 godina 3 mjeseca sa radnim stažom od 10-15 godina 2 mjeseca sa radnim stažom do 5-10 godina 1 mjesec sa radnim stažom do 5 godina 14 dana

Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku, bez obaveze poštovanja otkaznog roka, u slučaju da je radnik odgovoran za težu povredu radne obaveze iz Ugovora o radu.

Član 53.

Teže povrede radne obaveze su:

- neizvršavanje i nesavjesno ili neblagovremeno izvršavanje radnih i drugih obaveza;- nezakonito raspolaganje sredstvima i druge nezakonite radnje;- davanje netačnih podataka, a koji su kasnije uticali na loše poslovne odluke u

preduzeću;- nedostavljanje izvještaja i podataka na zahtjev nadležnih organa preduzeća;- nesvrsishodno i neodgovorno korištenje sredstava preduzeća;- odobravanje rada ili rad na sredstvima koja nisu u ispravnom stanju;- propuštanje rokova za izvršenje određenih radnji propisanih zakonom ili općim

aktom;- neostvarivanje predviđenih rezultata rada iz neopravdanih razloga u periodu od tri

mjeseca;- protupravno pribavljanje imovinske koristi za sebe ili druga lica u vezi sa radom ili

imovinom preduzeća;- odavanje poslovne, odnosno službene tajne utvrđene zakonom ili općim aktom

preduzeća;- neispunjavanje ili neblagovremeno ispunjavanje ugovornih obaveza;- sprečavanje u radu interne revizije i drugih oblika kontrole i nadzora u preduzeću;

12

- neizvršavanje ili izvršavanje na neodgovarajući način pravosnažnih sudskih odluka, odluka organa uprave i drugih akata koji je donio nadležan organ;

- nepostupanje po smjernicama nadležnog organa preduzeća u vezi nabavke robe, vršenja usluga i izvođenja radova;

- neopravdano izostajanje sa posla uzastopno 5 radnih dana;- dolazak na posao u alkoholiziranom stanju i/ili konzumiranje alkohola na radnom

mjestu; - neizvršavanje ili neblagovremeno izvršavanje odluka i/ili naloga direktora;- svako drugo neprimjereno, odnosno ponašanje koje je u suprotnosti sa etičkim i

profesionalnim normama.

Član 54.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo odsustvovati sa rada s naknadom plaće radi traženja novog zaposlenja najmanje 5 sati sedmično.

XI - OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Član 55.

O pravima i obavezama radnika iz Ugovora o radu kod poslodavca odlučuje direktor Društva ili drugo ovlašteno lice.U slučaju povrede prava radnika iz Ugovora o radu, a prije traženja zaštite prava kod nadležnog suda, radnik i poslodavac mogu se dogovoriti o mirnom rješavanju spora.Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava.Ako poslodavac u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za zaštitu prava ili postizanja dogovora o mirnom rješavanju spora iz stava 2. ovog člana ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljem roku od 90 dana podnijeti tužbu pred nadležnim sudom.Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stava 3. ovog člana, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa.Sva novčana potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju u roku od 3 godine od dana nastanka obaveze.

XII - POSEBNE ODREDBE ZA UPRAVU DRUŠTVA

Član 56.

Upravu Društva čini direktor i/ili dva izvršna direktora. Direktor i ostali članovi uprave mogu svoju poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu i bez radnog odnosa u skladu sa ovim Pravilnikom.

13

Direktor može zasnovati radni odnos na neodređeno ili određeno vrijeme, u skladu sa Zakonom o radu.Radni odnos na određeno vrijeme traje do isteka roka na koji je izabran direktor, odnosno do njegovog razrješenja.Na Upravu Društva shodno se primjenjuju odredbe ovog Pravilnika, izuzev odredaba kojima se uređuje radno vrijeme, odmori i odsustva, zaštita radnika i prestanak ugovora o radu.

Član 57.

Plaća i druga materijalna prava direktora Društva uređuju se ugovorom između direktora i Nadzornog odbora Društva.

XIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 58.

Na sva pitanja koja nisu uređena odredbama ovog Pravilnika primjenjuju se odredbe Kolektivnog ugovora i Zakona o radu.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči poslodavca .

Broj: ____________Datum: ____________ DIREKTOR _____________________________

Predsjednik Izvršnog odbora Sindikata ili Vijeće radnika potvrđuje da je sa Izvršnim odborom ili Vijećem radnika obavljena konsultacija o donošenju Pravilnika o radu Društva.

Predsjednik Izvršnog odbora Sindikata/Vijeća radnika

_____________________________

14