| sjajna godina janafa | dobre progonoze iz ek | virtualna ... · pdf filepoduzetnici imaju...

| Sjajna godina janafa | dobre progonoze iz eK | Virtualna StVarnoSt |

Najveći trošak - nekretnina kojanije u funkciji

PV ANALIZA: TržIšTe NekreTNINA

INTerVju

Stjepan Hittner vlasnik tvrtke Hittner

PosLoVNA očekIVANjA ZA 2016.

Pustiti gospodarstvenike da rade!

rIječkI TurIZAm kroZ brojke

Turisti više ne trče kroz Rijeku

Bilo bi dobro da oni koji imaju više od jedne nekretnine već sada planiraju kako tu nekretninu staviti u funkciju ili prodati

Damir Novotny - Ekonomski analitičar godine

privredni vjesnikwww.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik 8. veljače 2016., godina LXII, broj 3914

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Svaki tjedan pred vama!

Provjereni partner gospodarstva!

Tu smo zbog vas i vašeg poslaprivredni vjesnik

godišnjA pretplAtA:

ZA HRVATSKU850 kuna sa PDV-om(752,21 kn + PDV )

studentska i učenička pretplata

–50% popusta425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV)

ZA INOZEMSTVO125 eUr + poštarina ovisno o zemlji dostave

Uvijek uz gospodarstvo.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva sva tjedna izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Svaki pretplatnik za vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživa-nja po ključnim riječima.

U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

PRETPLATITE SE!NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM

VJESNIKOM!

JEDINSTVENO !

Pretplaćujem se na primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu privredni vjesnik, kačićeva 9, Hr-10000 Zagreb, ili na e-mail [email protected].

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe:

OIB:

Ime odgovorne osobe:

Adresa:Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum:

privredni vjesnik

Tjednik za one koji odlučuju.

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 3

sadržaj 3914 / 8. veljače 2016.

Glavni urednik Darko Buković

izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić

novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

lektura Sandra Baksa

Pv Grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MarketinG Tel: +385 1 5600 012 [email protected]

tajnica redakcije i GlavnoG urednika Bruna Ivić BajamićTel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 [email protected]; [email protected]

nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

direktor Darko Buković

tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

www.privredni.hr

privredni vjesnik

TEMA TJEDNA6 Predstavljena Poslovna očekivanja 2016.,

posebno izdanje Privrednog vjesnika Manje administriranja i radikalne reforme - veća pomoć gospodarstvu

9 damir novotny, ekonomski analitičar 2015. u izboru Privrednog vjesnika Država samo treba pustiti poduzetnike da rade

INTERVJU12 stjepan Hittner, osnivač i vlasnik tvrtke Hittner

iz Bjelovara Čim su sankcije pale, naši traktori su krenuli za Iran

PV ANAlIzA16 Tržište nekretnina

Najveći trošak - nekretnina koja nije u funkciji

S MARKOVA TRGA22 Hrvatsko gospodarstvo u 2016. očima

europske komisije Povećana procjena hrvatskog rasta

GlObAlNA PREDVIđANJA28 sektor tehnologije, medija i telekomunikacija

Milijarda dolara od virtualne stvarnosti

PAMETNA HRVATSKA32 Mladen Čubrić, 76-godišnji inovator mladog

duha Otkad je izmišljen kotač, nitko se nije ovoga sjetio

PRIČA S RAzlOGOM34 ratar, svinjar, kulenar

OPG Novosel – od malog gospodarstva do ozbiljne proizvodnje kulena

RIJEČKI TURIzAM KROz bROJKE40 Turisti više ne trče kroz rijeku

Turizam se nametnuo kao jedan od modela razvoja grada

28Virtualna

stvarnost u ovoj će

godini zaraditi

svojih prvih milijardu

dolara

16

stjepan Hittner

12

4 | Privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

Ž ivimo u vremenu u kojem tehnološ-ka rješenja u oblikovanju i prijeno-su informacija rezultiraju pojavom novih komunikacijskih paradigmi.

Komunikacija ima ključnu ulogu u stvaranju povoljnih i nepovoljnih dojmova o pojedincu, tvrtki, radnom okruženju, proizvodima i uslu-gama. Stoga su pred marketingom, posebno oglašavanjem, brojni izazovi osobito oni etički i pravni. Danas, kada su stimulacija potrošnje i lojalnost kupca presudne za tržišni uspjeh, kada tvrtke ne biraju sredstva kako bi mar-ketiranjem povećala potražnju i maksimirala profite, odgovorno (zakonito i moralno) tržišno komuniciranje postaje neizostavnim elemen-tom usklađivanja interesa tvrtke, pojedinca i zajednice u cjelini. Ti izazovi postaju još za-htjevniji razvojem novih komunikacijskih pa-radigmi, digitalnih tehnologija i interaktivnih tržišnih komunikacija.

Tržišne su komunikacije značajno restruk-turirale ulaganja pa digitalno, posebno mobil-no oglašavanje ubrzano raste te se pojavljuju novi mediji, sredstva i tehnologije. Sukladno trendovima, marketinški stručnjaci mijenjaju i način komunikacije s potrošačima. Riječ je o komunikacijskom spletu koji će najučinkovi-tije dosegnuti ciljani segment potrošača, stvo-riti visoku potražnju i vrijednost proizvoda ili brenda, poželjan imidž i dugoročno osigurati prodaju uz najmanja ulaganja. Iz toga proizla-zi niz dvojbi etičkih, ekoloških, zakonodavnih i društvenih za koje se traže rješenja. Upravo je to ključni zadatak odgovornog oglašavanja - osvijetliti put u traženju gospodarski i društve-no prihvatljivih rješenja u tržišnom komunici-ranju digitalnog doba. Dakako da je naglasak na promatranju zakonitosti i etičnosti. Aktu-alna marketinška funkcija traži kompetentne, svestrane znalce za profesionalne tržišne ko-munikacije, kako u tvrtkama, tako i u speci-jaliziranim agencijama, institucijama, društve-nim organizacijama, javnoj upravi... Potrošači i korisnici zahtijevaju aktivnu uključenost u komunikaciju i u ukupnost poslovanja organi-zacije, čime društveno prihvatljivo ponašanje organizacije, uključujući i odgovorno oglaša-

vanje, postaje imperativ. Multidisciplinarnost menadžmenta tržišnih komunikacija u eko-nomiji digitalnog doba i složenost dijaloga iz-među potrošača i proizvoda ogleda se između onoga što kupac misli da kupuje i onoga što želi biti. Taj se odnos mijenja i često obmanju-je kao nikada prije, pa je njegova zakonitost i etičnost neizostavna sastavnica suvremenog tržišnoga komuniciranja i društvene odgovor-nosti poduzeća. Društvena odgovornost koja uključuje odgovorno oglašavanje i marketing postaje izazov i zadaća svake organizacije, po-sebno vodeći računa o svim etičkim i pravnim

pitanjima, koje stvaraju nove digitalne tehno-logije, konvergencija medija i nove generacije potrošača. Uvažavanje zakonodavnog okvira koji uređuje oglašavanja, posebno onih grana i proizvoda kao što su alkohol i cigarete ili za-štita najranjivijih skupina potrošača kao što su djeca i mladi, ali i važna pitanja zaštite intelek-tualne svojine imperativ su za zakonito mar-ketiranje svakog proizvoda i organizacije. Isto tako poštivanje minimuma etičkih standarda definiranih kroz etičke kodekse strukovnih udruženja kao što su pristojnost i poštenje, isti-nitost, te interaktivne digitalne komunikacije, okoliš i posebni oblici tržišnoga komuniciranja (primjerice marketing iz zasjede) čini podu-zeće, između ostalog, društveno odgovornim prema zaposlenicima, potrošačima i zajednici, a na kraju i ukupnom okruženju i prirodi.

kamilo Antolović, direktor agencije K&K Promotion

mArketinške etičke i PrAvne dvojbe

AktuAlnA mArketinškA funkcijA trAži komPetentne, svestrAne znAlce zA ProfesionAlne tržišne komunikAcije

Ključni zadatak odgovornog oglašavanja je osvijetliti put u traženju gospodarski i društveno prihvatljivih rješenja

Budite naš gost komentator i

podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: [email protected]

Kamilo antolovićgost komentator

39,9 godina

Starija od 55 godina je 1.343.191 osoba, a njihov udio u ukupnome broju stanovnika je 31,35%

48,2%51,8%

43,4 godine

BROJKE, BROJKE

Hrvatska ima

4.284.889stanovnika,

od toga

2.066.335 muškaraca

2.218.554

žena

Prosječna starost u Hrvatskoj je

41,71 godina Starija od 55 godina je 1.343.191 osoba, a njihov udio u ukupnome broju stanovnika je 31,35%

73.511 poduzetnika mlađe je od 55 godina, a 28.912 vlasnika/osnivača

poduzeća starije je od 55 godina

* U razdoblju od 5 godina, od 2010. do 2014. godine, udio poduzetnika starijih od 55 godina veći je za 4225

Poduzetnici su najveće prihode ostvarili 2011. (125,75 mlrd kn), a najmanje 2012. godine (120,47 mlrd kn)

8. veljače 2016. | broj 3914 | Privredni vjesnik | 5Izvor: Fina/DZS

Predstavljena Poslovna očekivanja 2016., Posebno izdanje Privrednog vjesnika TEMA TJEDNA

T rebaju nam brze i radikalne refor-me gospodarskog sustava i snažna podrška poduzetnicima, preko pot-pornih institucija kakva je Hrvatska

gospodarska komora. To su neke od najvaž-nijih poruka s prošlotjednog predstavljanja Poslovnih očekivanja 2016., posebnog izda-nja Privrednog vjesnika. U prepunoj dvoranih HGK okupilo se 120 predstavnika poduzeća iz gotovo svih gospodarskih sektora. Uz pred-stavljanje ankete o tržišnim očekivanjima i okrugli stol o aktualnoj gospodarskoj situaciji, središnji događaj bila je dodjela nagrade Go-razd Nikić za najboljeg ekonomskog analitiča-ra u 2015. godini. Drugi put za redom, podu-zetničkim je glasovima za analitičara godine odabran Damir Novotny.

Niz Novih usluga KomorePotreba za modernim, jednostavnim admini-strativnim sustavom koji bi bio podrška po-duzetnicima što posluju na tržištu, istaknuta je na okruglom stolu koji je moderirao Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika. Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je da poduzetnici imaju velika očekivanja od nove Vlade. Smjernice koje je premijer Tiho-mir Orešković iznio prilikom predstavljanja Vlade ohrabrujuće su, i ministrima treba dati 100 dana da se pripreme i te smjernice pretvo-re u konkretne projekte i zakonske prijedloge.

Hrvatska gospodarska komora, dodao je Buri-lović, jedan je od primjera da se reforme mogu provesti u razumnom roku. Za godinu i pol HGK je smanjio broj zaposlenih za 30 posto i

članarine smanjio za gotovo 50 posto. Istodob-no su uvedene nove usluge za gospodarstveni-ke. “Dok su drugi pričali o reformama, mi smo ih provodili”, rekao je Burilović.

Najavio je i niz novih usluga koje će pomo-ći da se Komora s vremenom usmjeri prema samofinanciranju. S državom se pregovara o preuzimanju petnaestak novih javnih ovlasti - razvijat će se Centar za industrijski razvoj. Provest će se projekt dualnog obrazovanja, a Komora bi od trgovačkih sudova mogla preu-

Manje adMinistriranja i radikalne reforMe - veća poMoć gospodarstvu Poduzetnici imaju velika očekivanja od nove vlade. smjernice koje je premijer tihomir orešković iznio prilikom predstavljanja vlade ohrabrujuće su, i ministrima treba dati 100 dana da se pripreme i te smjernice pretvore u konkretne projekte i zakonske prijedloge, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović, ističući kako je Komora jedan od primjera da se reforme mogu provesti u razumnom rokupiše igor vukić [email protected]

odabir dobrih kadrova i Menadžera jedan je od ključeva poduzetničkog uspjeha, istaknuo je ilija tokić

Tek kad domaći ulagači budu tretirani kako valja, možemo očekivati i strane ulagače.

darko pappo, član Uprave DIV-a i Brodosplita

6 | privredni vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.

Predstavljena Poslovna očekivanja 2016., Posebno izdanje Privrednog vjesnika

Manje adMinistriranja i radikalne reforMe - veća poMoć gospodarstvu

zeti i postupke registracije poduzeća i vođenje pripadajućih registara. “Imamo 20 županijskih komora i ljude koji bi sve to mogli voditi upola jeftinije nego trgovački sudovi, a istodobno bi-smo rasteretili trgovačke sudove”, istaknuo je Burilović.

Problemi i na lokalnoj raziniUkazao je i na česte izmjene zakona i izosta-nak koordinacije među državnim tijelima što poduzetnicima stvara velike probleme. Sve zajedno pridonosi antipoduzetničkoj klimi. Stoga će nova Vlada - nakon što povuče prve poteze, donese proračun i krene smanjivati nabujali javni dug - morati oštrim rezovima prilagoditi javni sektor i svesti ga na razinu koju može podnijeti realni sektor. “Sve to će dovesti do boljeg rejtinga, što će se odraziti i na cijenu kapitala”, zaključio je Burilović.

Poduzetnici upozoravaju i na veće porezno opterećenje nego što postoji na Hrvatskoj kon-kurentnim tržištima. “Porez na dobit kod nas je 20 posto i još plaćamo 12 posto na dividendu. U drugim zemljama, primjerice, u Srbiji ili Rusiji, porez na dobit je niži, a poreza na dividendu ni nema. A podaci o poreznom opterećenju među važnijim su elementima za odluku ulagača o tome gdje će plasirati svoj novac”, naglasila je Katija Klepo, članica Uprave AD Plastika. Kad se tome doda i stopa poreza od 40 posto po-reza na veće dohotke, sustav na poduzetnike

djeluje veoma destimulativno. Neto plaće u Hrvatskoj nisu velike, no zato su velika dava-nja na te iste plaće, što cijenu rada podiže iznad razine koju mora podmiriti konkurencija. Tu je i visoka stopa PDV-a koja otežava poslovanje pri nabavi proizvodnih sredstava i materijala.

Poduzetnička javnost često se fokusira na odluke Vlade i drugih središnjih državnih tije-la, no problemi nisu jednostavniji ni na lokal-noj razini, kaže Katija Klepo. Lokalne jedinice žele primjerice prikupiti novac za svoje potre-be podizanjem prireza što, naravno, predstav-lja novi uteg lokalnoj poduzetničkoj zajednici. Praćenje trendova i prilagodba tržišnim pro-mjenama imperativ je svakom poduzetniku. Unatoč teškim uvjetima na tržištu AD Plastik je i u kriznim godinama uspio ostvariti znača-jan rast poslovanja i zaposliti 1000 ljudi u Hr-vatskoj. Ukupno je u njihovoj grupi poduzeća 3000 radnika, a u zadnje dvije godine otvore-no je tristotinjak novih radnih mjesta.Odabir dobrih kadrova i menadžera, koji mo-raju biti primjereno plaćeni, jedan je od klju-čeva poduzetničkog uspjeha, istaknuo je Ilija Tokić, vlasnik kompanije Tokić Autodijelovi. I njegovo je poduzeće savjesnim poslovanjem naraslo na 320 zaposlenih u osnovnoj djelat-nosti, odnosno na oko 1000 u povezanim poduzećima. Najviše mu smeta što zbog spore administracije Hrvatska ne može iskorisiti svoje velike potencijale. “Do-

Barem 50 posto školovanja treba provesti u praksi i tek tako se mogu stvoriti radnici koji se mogu iskoristiti u industrijskim zanimanjima.

ilija tokić, vlasnik Tokić Autodijelova

8. veljače 2016. | broj 3914 | privredni vjesnik | 7


TEMA TJEDNA: POSLOVNA OČEKIVANJA 2016.

zvole od nadležnih državnih tijela čekaju se po nekoliko godina, a kakvoj smo po-reznoj presiji bili izloženi ne treba ni go-voriti”, rekao je Tokić. Na međunarodnom tržištu teško je opstati s kreditima za koje hrvatski poduzetnici plaćaju veće kama-te nego njihovi konkurenti. Primjerice, u Sloveniji kamate za proizvođače u meta-loprerađivačkom sektoru ne prelaze dva posto. A i kad se pripremi proizvodnja, nađu kupci i pronađe kapital, poduzetnik može doći u situaciju da nema stručne radne snage. I pored toliko nezaposlenih na burzi! Stoga je Tokićeva kompanija, u suradnji s njemačkim stručnjacima, sama osnovala obrazovni centar za ci-ljana zanimanja. Obučavaju 200 polazni-ka za struke koje su im potrebne jer su nezadovljni programom državnih škola. “Barem 50 posto školovanja treba pro-vesti u praksi i tek tako se mogu stvoriti radnici koji se mogu iskoristiti u indu-strijskim zanimanjima”, istaknuo je Tokić i za ideju osnivanja vlastitog obrazovnog centra zaradio veliki pljesak okupljenih poduzetnika.

OmOgućiti uvOz radne snage iz BiHDarko Pappo, član Uprave DIV-a i Bro-dosplita, dodaje da u brodogradnji nema vremena za čekanje da se obrazuju ka-drovi koji nedostaju, već treba odmah omogućiti uvoz radne snage iz BiH. Ta-kva odluka bila bi signal da Vlada razu-mije potrebe poduzetnika i omogućava im da ispune narudžbe koje su preuzeli. Osim radničkih zanimanja koja nedosta-

ju i za koja školski programi nisu prilago-đeni, teško je pronaći i dobre menadžere srednje razine koji bi mogli samostalno voditi proizvodne procese. Uz temelji-

tu reformu školskog sustava trebalo bi mnogo toga mijenjati u općem odnosu društva prema poduzetništvu, ocijenio je Pappo.

DIV je, primjerice,prije dvije godine otvorio tvornicu u Kninu u koju je uložio 400 milijuna eura i zaposlio 500 novih radnika. “A u medijima je jedini odjek te investicije bila priča o zagađenju jednog obližnjeg potoka”, rekao je Pappo. Na otvorenje te tvornice nije došao nitko iz Vlade iako su pozivi bili uredno poslani. “Nisu političari presudni za poslovanje, ali oni ipak stvaraju neki zakonski okvir kojem se poduzetnici moraju prilagoditi. Smeta me i to što ministri često govore o privlačenju stranih investicija, a zabo-ravljaju domaće. A tek kad domaći ula-gači budu tretirani kako valja, možemo očekivati i strane ulagače”, zaključio je Pappo.

Podaci o Poreznom

oPterećenju među važnijim su

elementima za odluku ulagača

gdje će Plasirati novac, smatra

katija klePo

Stanje u goSpodarStvu po goSpodarStvenicima

Prosječna ocjena 2,43Poduzetnici su prosječnom ocjenom 2,43 ocijenili stanje u gospodarstvu u protekloj godini. Iako je tako zabilježen blagi rast op-timizma (za 2014. ocjena je iznosila 2,24), još je prisutan oprez. Raspoloženje gospodar-stvenika nikako da se približi barem srednjoj ocjeni, trojki, kazao je Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika, predstavlja-jući rezultate. U anketi Privrednog vjesni-ka sudjelovala su 433 poduzeća sa 46.912 radnika. Lani su imala 36 milijardi kuna pri-hoda ili 5,8 posto ukupnih prihoda hrvat-skog gospodarstva. Nakon nekoliko godina u kojima gospodarstvenici nisu očekivali poboljšanje uvjeta za investiranje i poslo-

vanje, sada se u odgovorima ipak odražava očekivanje da će doći do određenog po-maka na bolje. Smanjenje poreza i dopri-nosa na radnu snagu na prvom je mjestu želja koje poduzetnici upućuju novoj Vladi. To je istaknulo gotovo 38 posto ispitanih. Slijedi potreba za smanjivanjem državne administracije (29 posto) i rješavanje neli-kvidnosti (17 posto). Oko 11 posto ispitanih smatra da što prije treba osigurati jeftinije poduzetničke kredite, a 10 posto (osobito male i srednje tvrtke) predlaže ubrzavanje sudskih i stečajnih postupaka. “Odgovori iz ankete te komentari i ocjene koje su u Po-slovnim očekivanjima dali ljudi iz 150 vode-

ćih hrvatskih kompanija, mogu biti koristan i besplatan savjet Vladi o potezima koje treba povući u stvaranju boljeg poslovnog okruženja”, ocijenio je Buković.

0%

Kojom biste ocjenom od 1 do 5 ocijenili opće stanje gospodarstva u 2015. godini:

1 2 3 4 5

6,33%

43,67%46,20%

2,53%

prosječna ocjena

2,43

Napomena: Bez odgovora 1,27% anketiranih


J avni sektor troši, privatni sektor stvara, koliko može, nove vrijedno-sti. Stanovništvo štedi, a država se zadužuje. Tako u kratkim crtama

izgleda slika hrvatskog gospodarstva kako je vidi ekonomski analitičar godine Damir No-votny. I dodaje da se takvo stanje treba što prije prekinuti, brzim i radikalnim strukturnim reformama. Jedna od njih trebala bi biti fleksi-bilizacija tržišta rada kao što je to zadnjih godi-na, u jeku krize, napravila Španjolska. To je re-zultiralo snažnim rastom novih radnih mjesta. A ulaganje u ljudski kapital i sprečavanje toga da stručni radnici odlaze iz Hrvatske u potrazi za poslom treba biti jedan od prioriteta, smatra Novotny.

Odlučnim mjerama ekonomske politike treba uvesti red u javne financije i napokon upravljati rastom javnog duga. Ne zaustavi li se rast izdataka za kamate na dug, moglo bi doći do “efekta grude snijega”, o kojem govori guverner Boris Vujčić. Stoga treba ispuniti za-htjeve iz procedure prekomjernog deficita koje je postavila Europska komisija. “Zbog izbora dobili smo malu poštedu, kazne su odgođene na neko vrijeme, ali novog popuštanja neće biti”, ocijenio je Novotny.

Vrijeme je oskudni resursPotrebno je stoga dobro pročešljati propise i ukloniti proturječnosti koje usporavaju podu-zetnike. Ne treba jačati nadzor, nego upravo suprotno, pojednostaviti propise i pustiti gos-podarstvenike da rade. Napredni modeli, po-put austrijskog ili njemačkog, trebaju biti uzori. Nova ekonomska politika mora biti usmjerena stvaranju poticajnog okvira za nove investicije. Novi ulagački ciklus, koji najavljuju i poduzet-nici u anketi Privrednog vjesnika, mora biti jed-na od glavnih poluga za vraćanje na stazu bržeg gospodarskog rasta, zaključio je Novotny.

Od 49 analitičara za koje su poduzetnici mo-gli glasovati, u uži izbor su, uz Novotnyja, ušli

još i ekonomisti Željko Lovrinčević, Mladen Vedriš, Sandra Švaljek i Guste Santini. Mladen Vedriš, ocijenivši bitnim za gospodarstvo mo-deran pristup koji provodi Privredni vjesnik, je kazao da Hrvatska više ne smije gubiti vrijeme kako bi se potaknuo razvoj i smanjio vanjski dug. Potrebne su reforme koje trebaju biti kon-kretne i treba ih provoditi. I to treba biti stalan proces: razvijene zemlje neprekidno analizi-raju tržište i strukturnim reformama pomažu svojim poduzetnicima, rekao je.

U Hrvatskoj bi u tome partner Vladi treba-la biti Hrvatska gospodarska komora, smatra Guste Santini. Nije mu jasno kako neki sudi-onici javne scene ne shvaćaju da su jake in-stitucije također bitan element razvoja druš-tva. “Komora je preživjela više od 160 godina u šest država i različitih političkih sustava i nikom nije padalo na pamet da je ukine. Uz druge ekonomske institucije, Komora, sa svo-jim proaktivnim prostupom, može biti mjesto za promišljanje puteva iz duboke krize u koju smo zapali te svojom djelatnošću pomoći da se ostvari gospodarski rast koji nam treba”, ocije-nio je Santini.

država samo treba pustiti poduzetnike da rade Nova ekonomska politika mora biti usmjerena stvaranju poticajnog okvira za nove investicije. novi ulagački ciklus, koji najavljuju i poduzetnici u anketi Privrednog vjesnika, mora biti jedna od glavnih poluga za vraćanje na stazu bržeg gospodarskog rasta, ističe ekonomski analitičar godine

Damir NovotNy, ekonomski analitičar 2015. u izboru Privrednog vjesnika

damir novotny smatra da nam uzori trebaju biti napredni modeli, poput austrijskog i njemačkog


analiza malog i srednjeg poduzetništva u razdoblju 2012.-2014.Bisnode:

O d 2012. godine broj malih i sred-njih poduzetnika u stalnom je rastu, a isto se događa i s brojem zaposlenih. U 2012. godini je u

sektoru malih i srednjih poduzeća bilo 104.186 poslovnih subjekata, dok je dvije godine ka-snije, taj broj narastao za 6,85 posto na 111.325 poslovnih subjekata, pokazuje analiza tvrtke Bisnode napravljena na temelju predanih go-dišnjih financijskih izvješća.

Najviši prihodi u Gradu ZaGrebuPrema podacima iz 2014. godine, trećina tih subjekata, njih 36.925, posluje na području Grada Zagreba, a nešto je više poduzetnika u primorskom dijelu (42.229) naspram konti-nentalnog dijela zemlje (31.951). S druge strane, promatrajući broj zaposlenih, prednjači konti-nentalna Hrvatska. Od ukupno 586.827 zapo-slenih u tom segmentu, njih 216.952 ili 36,97 posto nalazi se u kontinentalnoj Hrvatskoj. U primorskom dijelu Hrvatske mali i srednji po-duzetnici su 2014. godine zapošljavali 187.601 radnika, što je više od 182.274 koliko ih je

bilo zaposleno na području Grada Zagreba. No, kada se promatra omjer broja zaposlenih i broja poduzeća, u primorskom dijelu zemlje na jedno poduzeće iz segmenta malih i sred-njih dolaze 4,4 radnika, u Gradu Zgrebu je taj omjer gotovo pet (4,93), a u kontinentalnom dijelu 6,79.

Porast broja poduzeća i zaposlenih prati i porast ukupnih prihoda koji su u trogodišnjem razdoblju porasli za 3,82 posto, sa 324,6 mili-jardi kuna u 2012. na 337 milijardi u 2014. go-dini. Najviši su prihodi u Gradu Zagrebu (134,5 milijardi kuna), slijedi kontinentalna Hrvatska

Ubrzana vožnja Uzbrdo Od 2012. bilježi se rast broja malih i srednjih poduzeća koja zapošljavaju sve više radnika, a u stalnom su rastu i njihovi prihodi, investicije, izvoz, naplata potraživanja...

izvoz roba i UslUga je U tri godine Povećan za 20,4 Posto

111.325poslovnih subjekata malog i

srednjeg poduzetništva bilo u 2014.

337 mlrd knnjihovi ukupni prihodi te

godine

broj poduzeća

kontinentalna

grad zagreb

jadranska

*na temelju poduzeća koja se predala gFi

104.186

2012. 2013. 2014.

2014.

107.832111.325

31.951

36.925

42.449

+3,5%+3,2%

Bisnode izvoz

(milijarde kuna)

kontinentalna

grad zagreb

jadranska

*na temelju poduzeća koja se predala gFi

43,2

2012. 2013.

2014.

2014.

46,6

51,9

19,2

19,3

13,4

+7,9%

+11,4%

Bisnode


analiza malog i srednjeg poduzetništva u razdoblju 2012.-2014.

Ubrzana vožnja Uzbrdo

Posječna neto Plaća je sa 4278 kUna, koliko je iznosila U 2012., Povećana na 4484 kUne U 2014.

51,9 mlrd knvrijednost izvoza malih i

srednjih poduzetnika preklani

(108,6), a najniži su u primorskoj regiji (94 mi-lijarde kuna). S druge strane, smanjenje neto dobiti u 2014. naspram 2013. godini bilježi se samo u Gradu Zagrebu u kojem je ukupna neto dobit segmenta malih i srednjih poduzeća ma-nja za 2,7 posto, dok je blagi porast zabilježen u kontinentalnoj Hrvatskoj 0,5 posto te primor-skom dijelu 0,3 posto.

Iznosi investicija u promatranom razdoblju kretali su se u rasponu od 15,6 milijardi kuna u 2012. godini, do rasta od 11,5 posto, na iznos od 17,4 milijarde kuna u 2013. godini, da bi se taj iznos smanjio za 5,7 posto ili na 16,4 mili-jarde koliko se je investiralo u 2014. godini. Na razini zemlje najveći je iznos investicija u kon-tinentalnom dijelu - šest milijardi kuna, slijedi primorski dio zemlje s investicijama od 5,7 mi-lijardi te Grad Zagreb sa 4,8 milijardi.

Najveći procvat u segmentu malih i sred-njih poduzeća bilježi kategorija izvoza. Tako se u 2014. godini izvezlo robe i usluga u vri-jednosti od 51,9 milijardi kuna što je za 20,4 posto više negoli u 2012. kada je vrijednost izvoza bila 43,2 milijarde kuna. Promatrajući raspored iznosa od 51,9 milijardi na razini ze-mlje, najviše su izvozila poduzeća u metropoli - 19,3 milijarde, a s neznatnom razlikom slijedi kontinentalna Hrvatska -19,2 milijarde, te 13,4 milijarde kuna koliko je 2014. godine iznosio izvoz u primorskoj regiji.

Povećana likvidnostDo pozitivnih pomaka došlo je i u segmen-tu naplate potraživanja. Naime, od 110 dana

za naplatu u 2012. godini prosječno razdoblje naplate potraživanja se na razini cjelokupnog segmenta skratilo na 107 u 2014. godini. Pro-matrajući na razini zemlje, u 2014. godini po-traživanja se najbrže naplaćuju u kontinen-talnoj Hrvatskoj (93 dana), slijedi primorska regija (102), dok se na naplatu najdulje čeka u Gradu Zagrebu (122 dana). S druge stra-ne, skratio se i rok plaćanja obveza, odnosno povećala likvidnost. Dok su se u 2012. godini obveze podmirivale u roku od 114 dana, taj se ciklus skratio za devet dana te su se u 2014. godini obveze u prosjeku plaćale u roku od 105 dana. Poduzetnici iz Grada Zagreba i kontinen-talnog dijela zemlje plaćaju brže, u roku od 99 dana, dok je u priobalnom dijelu taj ciklus dulji od prosječnog te iznosi 123 dana.

Pozitivne trendove u segmentu poduzet-ništva u promatranom trogodišnjem razdoblju prati i povećanje prosječne neto plaće. Ona je sa 4278 kuna koliko je iznosila u 2012. godini povećana za 4,82 posto na 4484 u 2014. godi-ni. Dok je u Gradu Zagrebu prosječna neto pla-ća viša od prosjeka cijelog segmenta i iznosi 5078 kuna, nešto manje su plaće u kontinen-talnom dijelu (4035 kuna) i primorskom (4434 kune). (V.A.)


Stjepan Hittner, osnivač i vlasnik tvrtke Hittner iz BjelovaraINTERVJU

Zadovoljstvo nam je što smo jedna od prvih tvrtki u Hrvatskoj koja je na vrijeme krenula na to tržište, te se prva isporuka poklopila sa skidanjem međunarodnih sankcija iranu, kaže osnivač i vlasnik bjelovarskog poduzeća Hittner


Stjepan Hittner, osnivač i vlasnik tvrtke Hittner iz Bjelovara

B jelovarsko poduzeće Hittner, tvornica zglobnih traktora, zupčanika, automo-bilskih dijelova i poljoprivredne me-hanizacije, već niz godina spada među

najbolje poduzetničke tvrtke u Hrvatskoj. Dobit-nik je više poduzetničkih nagrada, poput Zlatne kune, koje su mu dodijeljene za brze reakcije i prilagodbu tržišnim uvjetima, za poslovnu filozo-fiju i primjenu novih znanja. Potvrda njihova ula-ganja u kvalitetu, tehnologiju i inovativni razvoj proizvoda je i stalan rast prodaje na domaćem i inozemnim tržištima. Ovih je dana objavljeno da su isporučili prvih osam traktora u Iran pa smo o tome i drugim planovima tvornice razgovara-li s njenim osnivačem i vlasnikom Stjepanom Hittnerom.

n kakav prodajni rezultat očekujete u iranu idućem razdoblju?- Krenula je isporuka naših poljoprivredno-ko-munalnih zglobnih traktora. S iranskim partne-rom započeli smo razgovore početkom prošle godine, da bi sredinom 2015. godine potpisali Ugovor o poslovnoj suradnji. Njime smo dogovo-rili plasman naših proizvoda na iransko tržište, a tu prvenstveno mislimo na plasman malih zglob-nih traktora i raznih priključaka koji ove traktore čine veoma ekonomičnim za poslove u poljopri-vredi (voćarstvu, vinogradarstvu, povrtlarstvu), ali komunalnih traktora namijenjenih za održa-vanje travnatih površina u gradovima, poslove

čišćenja i slično. Sam postupak pregovaranja nije bio lagan, kako za nas, tako i za našeg partnera u Iranu. Bila je potrebna dosta opsežna dokumenta-cija o našim proizvodima i cijeli niz dozvola koje je trebao dobiti naš partner u Iranu. Nakon prve is-poruke uzoraka i prezentacije na iranskom tržištu, očekujemo značajnije rezultate prodaje naših pro-izvoda u Iranu, nekih 100 do 150 komada traktora i pripadajućih priključaka. Nama sada predstoji obuka prodajnog i servisnog osoblja našeg partne-

ra koja će se odvijati u Iranu, ali i u našoj tvornici u Bjelovaru. Zadovoljstvo nam je što smo jedna od prvih tvrtki u Hrvatskoj koja je na vrijeme krenula na to tržište, te se prva isporuka poklopila sa ski-danjem međunarodnih sankcija Iranu.

n Hoćete li ove godine otvoriti još neko novo tržište?- Naše opredjeljenje za konstantan rad na obradi inozemnih tržišta nastavljamo i dalje, te se oče-

Čim su sankcije Pale, naši traktori su krenuli za iranSam postupak pregovaranja nije bio lagan, kako za nas, tako i za našeg partnera u Iranu, priznaje Stjepan Hittner koji sada očekuje značajnije rezultate prodaje svojih proizvoda u iranu, za početak nekih 100 do 150 komada zglobnih traktora i pripadajućih priključakarazgovarao igor vukić [email protected]

svi naši Proizvodi rezultat su rada našeg razvojnog tima

Dam

ir S

pe

har

/PIX

SE

LL


INTERVJU

kuje da će biti još ovakvih vijesti. I u dosadaš-njem radu imali smo već potpisane poslovne dogovore i s nekim drugim partnerima, ali zbog političkih (smjene vlasti) ili financijskih razloga (značajne devalvacije pojedinih do-maćih valuta) početak suradnje je odgođen. Prošle godine bilježimo značajniji rast izvoza u Njemačku, Austriju, Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku i Slovačku, s tendencijom rasta i u ovoj godini.

n koliki postotak proizvoda izvozite, a ko-liko prodajete na domaćem tržištu? koja su vam najveća izvozna tržišta?- Izvozimo oko 30 do 35 posto od ukupne pro-daje, dok ostatak otpada na domaće tržište. Naš cilj je konstantno povećavati udio izvoza u ukupnom prihodu tvrtke. Proizvode prodajemo na tržištima Mađarske, Njemačke, Austrije, Slo-vačke, Češke, Rumunjske, Bugarske, Srbije, BiH i još nekih.

n jeste li pri pronalaženju kupaca u ino-zemstvu koristili pomoć Hrvatske gospo-darske komore, primjerice za subvencio-nirani izlazak na sajmove, ili gospodarske diplomacije?- Da, koristili smo u manjoj mjeri i subvencije HGK za nastupe na sajmovima u inozemstvu, u prosjeku na jednom sajmu godišnje. Na te sajmove idemo kao članica Klastera poljome-hanizacije i oni su više za prezentacije tj. izložbe naših proizvoda, ali stvarni poslovni rezultati su dugoročan rad naših djelatnika u pregovorima i prezentaciji naših proizvoda. Poticaji koji su u visini do 50 posto troškova su značajna pomoć, ali isto tako treba naglasiti da ti sajmovi na koje idemo, a to su u pravilu najznačajniji sajmovi poljoprivrednih strojeva u svijetu, nisu jeftini i iziskuju značajna vlastita sredstva koja treba uložiti u promociju. Ovdje bih također napome-nuo da mi i samostalno izlazimo na sajmove na

kojima prezentiramo naše takoreći glavne pro-izvode, šumske zglobne traktore - skidere, na kojima u cjelodnevnom radu prikazujemo naše strojeve za rad na poslovima izvlačenja drvne mase iz šume. Što se tiče HGK, smatramo da

bi se mogla povećati suradnja s Komorom, ali istovremeno smanjiti i neki troškovi koje ima-mo kad odlazimo na sajmove izvan EU-a, a to su troškovi za izdavanje ATA karneta, raznih potvrda o podrijetlu proizvoda i slično. Primje-rice, iranski partner je tražio potvrdu od naše Komore da su traktori hrvatskog podrijetla.

n koji oblik pomoći bi proizvođačima po-put vas trebale pružati država i potporne gospodarske institucije?- Nerijetko se susrećemo s našim konkurenti-ma koji imaju subvenciju države za svaki proi-zvod koji izvoze, i bilo kakva potpora značajno utječe na konkurentnost naših proizvoda na inozemnom tržištu. Tu bi se država trebala stra-teški opredijeliti oko dodjele poticaja ili olakšica koje bi nama značajno pomogle u plasmanu na ino tržištima.

n koristili ste poticaje koje dodjeljuje Mi-nistarstvo poduzetništva i obrta. kakva su bila iskustva u tom procesu? na koji način bi ga se još moglo poboljšati?- Da, koristili smo poticaje, i to kroz projekt koji je financiran iz strukturnih fondova i kohezij-skog fonda EU-a u sklopu programa 2007.-

izvoziMo oko 30 do 35 Posto od ukuPne Prodaje

Država se mora opredijeliti koje grane industrije će stimulirati, a po našem mišljenju je to proizvodnja visokosofisticiranih strojeva ili proizvoda koji se mogu nositi s inozemnom konkurencijom. Mi i tu imamo negativna iskustva.


2013. Imali smo projekt koji je bio vrijednosti oko 11,3 milijuna kuna, a dobivena potpora je bila oko 4,3 milijuna kuna, što je otprilike 38 posto od vrijednosti projekta. Nama je i to bila značajna potpora, ali mislimo da bi trebalo po-većati udio subvencioniranja jer nema puno tvrtki koje imaju dovoljno vlastitih sredsta-va za ulaganja u slične projekte, a rezultati tih ulaganja se očekuju po završetku projekta što je otprilike nakon dvije do dvije i pol godine. U međuvremenu djelatnost tvrtke se treba re-dovno odvijati i ne smije se osjetiti nedostatak obrtnih sredstava za svakodnevno poslovanje. Tu su tvrtke izložene raznim financijskim insti-

tucijama koje u pravilu nude veoma nepovoljne kreditne linije u odnosu na uvjete financiranja na inozemnim tržištima.

n sudjelovali ste u javnim natječajima u Hrvatskoj, primjerice, za posao s Hrvatskim šumama. kako ocjenjujete te postupke? imaju li proizvođači jednake šanse za uspjeh na njima?- Tvrtka Hittner se redovito javlja na natječaje kako u Hrvatskoj, tako i izvan Hrvatske. S tim u vezi javljamo se i na javne natječaje koje objav-ljuju Hrvatske šume, i do sada nismo imali ve-ćih problema u tim postupcima. Razlog tome je kvaliteta naših strojeva, cijena, ali i poslijepro-

dajna podrška svakom našem kupcu gdje se obvezujemo da svaki naš stroj u slučaju zastoja mora biti osposobljen u roku od 24 do 48 sati bez obzira na to gdje se nalazi. Kod natječaja koji se objavljuju u pojedinim zemljama, a tako-đer i u nekim članicama EU-a, nerijetko imamo primjer da domaći ponuđač ima prednost prili-kom dobivanja natječaja, makar je njegova po-nuda nepovoljnija od naše, ali država štiti svojeg proizvođača.

n kako nastaju traktori koje proizvodite: jesu li rezultat dizajna i tehničkih rješenja vaših ‘kućnih’ inženjera ili koristite i razvoj-ne usluge izvan poduzeća?- Svi naši proizvodi rezultat su rada našeg ra-zvojnog tima, s time da tu trebamo istaknuti da je početak proizvodnje šumskih radnih stroje-va - skidera bio rezultat veoma dobre surad-nje Šumarskog fakulteta iz Zagreba, Hrvatskih šuma i tvrtke Hittner. Rezultat toga su bili i naši skideri koji zadovoljavaju sve potrebe izbirlji-vog ino tržišta. Treba napomenuti i da je u sva-kom našem proizvodu sadržano oko 75-80 po-sto vlastite proizvodnje, te na taj način utječemo na kvalitetu, ali i na cijenu svakog proizvoda.

n Može li država kako pomoći u segmentu razvoja i istraživanja novih modela proizvo-da?- Svakako i u tom segmentu država može na određeni način pomoći. Ovdje je bitno istaknuti da se država mora opredijeliti koje grane indu-strije će stimulirati, a po našem mišljenju to je proizvodnja visokosofisticiranih (u našem slu-čaju) strojeva ili proizvoda koji se mogu nositi s inozemnom konkurencijom. Mi i tu imamo negativna iskustva jer smo u nekoliko navrata pokušali dobiti subvenciju za razvoj proizvoda (preko agencije BICRO), ali nismo uspjeli. Ni-smo odustali i vlastitim sredstvima smo finan-cirali i takve projekte.

iranski Partner je tražio Potvrdu od naše koMore da su traktori Hrvatskog Podrijetla

Kod natječaja u pojedinim zemljama, i u nekim članicama EU-a nerijetko domaći ponuđač ima prednost prilikom dobivanja natječaja, makar je njegova ponuda nepovoljnija od naše - ali država štiti svojeg proizvođača.


TržišTe nekreTnina PV analiza

najveći trošak - nekretnina koja nije u funkciji Bilo bi dobro da oni koji imaju više od jedne nekretnine već sada planiraju kako tu nekretninu staviti u funkciju ili prodati, ako za nju nemaju dugoročne planove, preporučuju u CentruNekretnina, ističući kako kupci danas više propitkuju kvalitetu stanova i više uzimaju u obzir prateću infrastrukturu poput blizine škola, vrtića, javnog prijevoza, trgovina...piše Boris odorčić [email protected]

P red hrvatskim nekretninskim tr-žištem, uz gospodarski rast koji ga može potaknuti, je najava značajne promjene koja može utjecati na ci-

jene i trendove. To je uvođenje poreza na ne-kretnine. Predsjednik Vlade Tihomir Oreško-vić je, među ostalim, u svojim prvim javnim istupima istaknuo kako bi taj porez trebao biti uveden iduće godine, a plaćat će ga one osobe koje u vlasništvu imaju više nekretni-na ili pak stanove i kuće koje nisu u funkciji. Dakle, porez se neće plaćati na nekretnine u kojima građani žive, tj. koje su njihov dom. No važno je istaknuti kako je za mogućnost uvođenja tog poreza prethodno potrebno de-taljno analizirati sustav i napraviti određene predradnje.

“Bilo bi dobro da oni koji imaju više od jed-ne nekretnine već sada planiraju kako tu ne-kretninu staviti u funkciju ili prodati, ako za nju nemaju dugoročne planove. Naime, nekretnina koja nije u funkciji predstavlja najveći trošak. Ipak, moguće je da građani neće preventivno djelovati dok porez ne zaživi u praksi, odnosno odluku o prodaji viška nekretnina ili njihovom stavljanju u funkciju vjerojatno će donijeti tek kada prime prve uplatnice”, kažu nam u ogla-sniku za nekretnine CentarNekretnina.

Od 2006. godine, ističu, cijene nekretnina na Jadranu, uz povremena kolebanja, prate rast cijena nekretnina u Zagrebu. Međutim, već početkom 2007. godine cijene nekretnina na Jadranu pokazuju brži rast u odnosu na one u Zagrebu.

od 45 do 65 m2

površina stanova koji na tržištu prolaze najbolje (podaci

CentraNekretnina)

“Sredinom 2008. cijene i na Jadranu i u Za-grebu su se ustabilile i njihova razlika se više ne povećava. Dolaskom krize tražene cijene i na Jadranu i u Zagrebu su u padu sve do jeseni 2014. kada počinje njihov rast. Općenito, kre-tanja cijena nekretnina u Zagrebu prate cijene nekretnina na Jadranu. Najmanje promjene ci-jena tijekom krize zabilježene su za apartmane i vikendice na moru. Za razliku od njih, najveći pad traženih cijena bio je u segmentu stanova na moru čija je cijena trenutačno izjednačena s traženom cijenom stanova u Zagrebu”, objaš-njavaju nam u tom oglasniku.

KoliKo je važna loKacija?Ako se promatra primjer Zagreba i trend koji je proizašao iz hiperprodukcije stanova - a to su nekretnine raznolike kvalitete za cijenu koja se danas na tržištu više ne može postići - u CentruNekretnina napominju kako se među kupcima povećao oprez. “Više se propitkuje kvaliteta stanova i uzima se u obzir prateća infrastruktura poput blizine škola, vrtića, jav-nog prijevoza, trgovina i drugih sadržaja, što do prije desetak godina možda nije bilo toliko u fokusu, dobrim dijelom i zato što je Grad obe-ćavao izgradnju infrastrukture koja je na kraju u brojnim kvartovima izostala. Ono što kupci danas traže su i stanovi po prihvatljivoj cije-ni, srednje kvadrature, poželjno s kuhinjom i dnevnim boravkom kao jednim prostorom te odvojenom spavaćom sobom ili više njih. Iz-među života u neboderu ili stambenoj zgradi do pet katova većina će se vjerojatno odlučiti za ovo drugo. Zadnjih godina na tržištu su po-sebno popularni i stanovi s vlastitim vrtom - ipak treba reći da je tu ponuda skromnija od potražnje”, ističu u tom oglasniku dodajući kako su općenito traženiji stanovi u novograd-nji budući da oni ne zahtijevaju dodatne inve-sticije, odnosno renoviranje.

Također, uvijek je važna lokacija. “Premda, možemo reći da će zbog ekonomske situacije hrvatskim kupcima cijena svakako biti pre-sudna pa će u ime povoljne cijene pristati na kompromis i odabrati manje atraktivnu loka-ciju. Lokacija će pak biti od presudne važnosti onima koji se žele baviti turizmom odnosno najmom stanova, što je trend koji bilježi pose-ban rast u Zagrebu”, kažu.

veliKa Kvadratura teže se prodajeStanove danas češće kupuju mladi samci ili parovi, radno aktivni, stalno zaposleni te kre-ditno sposobni, kao i oni koji su uplaćivali stambenu štednju ili pak oni koji radi proši-renja obitelji traže veće nekretnine ili, uslijed osamostaljenja djece, žele preseliti u manju nekretninu.

Prema CentruNekretnina, na tržištu uvijek

najbolje prolaze stanovi srednje veličine, između 45 i 65 četvornih metara, dakle oni koji su veliči-nom idealni kako za samca ili par tako i za obitelj s djecom. “To su ujedno i najskuplji stanovi gle-damo li cijenu po kvadratu. Međutim, gledamo li njihovu finalnu cijenu, ona je još uvijek prihvat-ljiva kupcima koji nekretninu kupuju pomoću stambenog kredita. Sukladno tome, uvijek se teže prodaju veći stanovi koji su jeftiniji po kva-dratu, ali zbog svoje veličine imaju visoku cijenu koju prosječan kupac koji stan kupuje pomoću stambenog kredita ne može platiti. U praksi tako ispada da je najveći izazov prodati po realnoj cijeni stan između 65 i 110 četvornih metara, posebice ako se nalazi na periferiji većeg grada. Oni pak koji si mogu priuštiti takve stanove vje-rojatno imaju i dovoljno jaču kupovnu moć pa će se odlučiti na veći luksuz, dakle još veću kva-draturu i atraktivniju lokaciju”, kažu nam.

Važno je naglasiti kako se u Hrvatskoj kupnja nekretnine još uvijek ne promatra kao investici-ja na način da kupci vode računa o tome hoće li nekretninu kupljenu danas, sutra moći lako pro-dati ili iznajmiti, ako se životne okolnosti promi-jene. “Oni koji kupuju stanove obično su vezani kreditom od 20 ili više godina i tu nekretninu promatraju kao trajno dobro koje će ostati u obi-teljskom vlasništvu”.

umjetni balon puKnuo 2009.Borislav Vujović, direktor Agencije za promet nekretninama Opereta, ujedno i član nekoliko odbora u Udruženju poslovanja nekretninama pri HGK, kaže kako je situacija na tržištu stanova prilično dobra. “Nema smisla ništa uspoređivati sa 2007. godinom jer tada na tržištu nije bila nor-malna situacija. U to vrijeme stvoren je umjetni balon koji je puknuo 2009. godine. Danas na tr-žištu imamo realnu situaciju što se tiče ponude, potražnje i cijena. Stanovi na dobrim lokacijama, posebice kvalitetne novogradnje, imaju svoje kupce, po cijenama koje su kao i 2008. godine. Najbolja je situacija u velikim gradovima na obali i u Zagrebu. Najlošija je u Slavoniji. Naime, vrlo je jasna povezanost između stanja na tržištu i život-nog standarda, odnosno prosječne plaće”, ističe on dodajući kako je od 2009. godine prosječan pad cijena stanova od oko 30 posto, uz određene iznimke, naravno. “U Zadru se primjećuje mini-malna korekcija od pet posto, u Splitu 15 posto, a u Zagrebu od 30 do 50 posto, ovisno o dijelu grada, kvaliteti, lokaciji...”, napominje.

Stanove u Zagrebu kupuju ljudi iz cijele Hr-vatske, dijela Bosne i Hercegovine te dijaspore. “Na obali je situacija puno bolja zato što su kupci uglavnom inozemni, ovisno od regije do regije. U Zagrebu su to obitelji s dvoje djece koji su prije 10 godina kupili mali stan koji im danas ne za-dovoljava uvjete života i kupuju veće stanove”, naglašava on.

PV ANALIZA

Nema smisla ništa uspoređivati sa 2007. godinom jer tada na tržištu nije bila normalna situacija. U to vrijeme stvoren je umjetni balon koji je puknuo 2009. godine. Danas na tržištu imamo realnu situaciju što se tiče ponude, potražnje i cijena.

Borislav Vujović, direktor Agencije

Opereta

18 | PriVredni Vjesnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.


Ipak, smatra Vujović, 2016. bi trebala biti godina preokreta. “U 2015. su cijene pale oko tri posto, što je puno bolje nego 2014. kada je pad iznosio devet posto. Lani smo imali i pad broja transakcija u odnosu na 2014. godinu. Naša su predviđanja da će se ove godine pove-ćati broj transakcija u odnosu na prošlu, a da će cijene ostati na ovim razinama”, kaže.

Kvaliteta i realna cijenaVice Šantak, direktor agencije Rivalitas, kaže kako je situacija na tržištu nekretnina u 2015. ipak bila bolja nego u 2014. godini, a i 2016. je počela optimistično. Prosječne oglašene cije-ne u oglasnicima nisu reprezentativan uzorak realnog stanja. Jer, konačno dogovorene cijene su uglavnom bitno drukčije. “Možemo reći da je 10 posto prosječni postotak spuštanja cijene u pregovorima”, napominje.

Kupci traže kvalitetne nekretnine s cijenom u realnim okvirima. “Pod kvalitetnim karak-teristikama nekretnine podrazumijevamo lo-kaciju, odnosno mikrolokaciju u određenom kvartu, način izgradnje i obnove nekretnine ako se radi o starom stanu, te položaj u zgra-di”, ističe on dodajući kako se najbrže prodaju stanovi s realnom cijenom u odnosu na ponu-đenu kvadraturu i takve je nekretnine moguće prodati u relativno kratkom roku bez obzira na kvadraturu. “Dio grada također nije presudan faktor ako je cijena povoljna, odnosno realna. Najteže se prodaju suterenski stanovi i oni na zadnjim katovima ako se radi o problematič-nom krovu. Ako je riječ o kvalitetnoj zgradi, tada to nije problem - i stanovi na zadnjim ka-

tovima su traženi, naročito nekretnine s atrak-tivnim pogledom ili terasom”, naglašava. Teško će se prodati one nekretnine koje imaju previ-soku početnu cijenu, a koja se potom polako spušta. “Potencijalni kupci takvu nekretninu

dugo vremena nalaze po oglasima i počinju je percipirati kao nekretninu s mogućom ma-nom, jer se dugo prodaje, pa dolazi do potpu-no suprotnog učinka od željenog”, objašnjava nam.

Najčešći kupci nekretnine, nastavlja Šan-tak, mladi su bračni parovi koji kupuju prvu nekretninu ili se sele iz manjeg u veći stan. Zatim, kupci koji uzimaju nekretninu kao si-gurnu dugoročnu investiciju te prodavatelji koji prodaju veću nekretninu, a kupuju manju.

Na koncu, on smatra da se tržište opora-vilo jer se nekretnine prodaju i nije problem naći kupca ako nekretnina ima urednu doku-mentaciju, privlačnu cijenu i dobar položaj na određenoj mikrolokaciji. “A do porasta cijena sigurno neće doći u sljedeće dvije godine”, za-ključuje on.

najmanje Promjene cijena tijekom krize zabilježene su za aPartmane i vikendice na moru

3%pad cijena nekretnina u 2015.

9%pad cijena u 2014.

za 10% spušta se cijena nekretnine

tijekom pregovora


AKTUALNO

P rošloga je tjedna tvrtka Janaf objavila kako je u 2015. godini ostvarila najbolje poslovne re-zultate od svog osnutka s uku-

pnim prihodom od 726,7 milijuna kuna, što je povećanje od 48 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Bruto dobit iznosi 255,1 milijun kuna, što je porast od 116 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine, dok je neto dobit porasla za 103 posto, dosegavši iznos od 203,4 milijuna kuna.

Od ukupno ostvarenih poslovnih prihoda u 2015. godini, njih 63,4 posto ostvareno je od poslovanja s inozemnim kupcima.

Ukupne investicije u petogodišnjem razdoblju iznosile su 1,04 milijarde kuna te je veliki dio planiranih investicija iz tog razdoblja i završen. Investicije su na dan 31. prosinca 2015. iznosile 338,6 milijuna kuna, ističe se u priopćenju Janafa.

Janaf je potkraj protekle godine sklopio nove ugovore o transportu nafte te skla-dištenju nafte i naftnih derivata za 2016.

godinu čija je ukupna vrijednost oko pola milijarde kuna, što nedvojbeno ukazuje

na nastavak rasta poslovnih aktivnosti, zaključuje se u priopćenju. (V.A.)

najbolji rezultati do sadaTvrtkin ukupni prihod iznosio je od 726,7 milijuna kuna, bruto dobit 255,1 milijun, a neto dobit 203,4 milijuna kuna

Poslovanje janafa u 2015.

P redsjednika Hrvatske gospo-darske komore Luku Burilo-vića u prošli ponedjeljak su posjetili ministar gospodarstva

Tomislav Panenić i ministar poduzetniš-tva i obrta Darko Horvat. Razgovarali su o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, refor-mama koje je proveo HGK te o moguć-nostima bolje suradnje među najvažnijim

institucijama hrvatskoga gospodarstva. Panenić i Horvat su pohvalili dosadašnji rad aktualnog rukovodstva HGK te su se složili kako bi Komora, koja predstavlja više od stotinu tisuća gospodarstvenika, trebala preuzeti značajniju ulogu u opo-ravku i razvoju gospodarstva, a da će u ministarstvima koje oni vode imati svu potrebnu podršku.

HGk će u ministarstvima imati svu potrebnu podršku

PredsjedNiKA HGK POsjeTiLi miNisTri PANeNić i HOrvAT

tomislav Panenić, luka burilović i darko Horvat

ukuPne investicije u PetoGodišnjem razdoblju iznosile su 1,04 milijarde kuna i velik iH je dio završen


H rvatski gospodarski savez iz Fran-kfurta i udruga Hrvatski izvoznici potpisali su Sporazum o suradnji koji izvoznicima omogućuje logi-

stičku i drugu potporu na njemačkom tržištu. Dogovorena je suradnja na područjima uzaja-mnog interesa kao što su zajednička organiza-cija seminara, predavanja i drugih događaja, a izvoznici će uz simboličnu naknadu moći ko-ristiti infrastrukturu njemačkih partnera.

“Hrvatski izvoznici pokušavaju se poveza-ti ne samo unutar Hrvatske nego i u svijetu, s ustanovama, udrugama, organizacijama pa i bankama, koje mogu imati pozitivne učinke na hrvatsko gospodarstvo i izvoz. Ovim sporazu-mom članovi Hrvatskih izvoznika i Hrvatskog gospodarskog saveza mogu pronaći dodirne točke te intenzivirati aktivnosti u oba smjera. Tražili smo, a tražit ćemo i dalje potencijalne partnere u inozemstvu”, naglasio je predsjed-nik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago do-davši kako mu je iznimno drago da su članovi Hrvatskog gospodarskog saveza uglavnom tvrtke iz skupine malih i srednjih poduzeća.

Još aktivniJi na nJemačkom tržištuHrvatski gospodarski savez osnovan je 2007. godine i za sada imaju 350 članova. Njihov predsjednik Mario Šušak istaknuo je kako su oni i do sada Nijemcima predstavljali moguć-nosti hrvatskog gospodarstva, a da će to sada činiti još aktivnije.

“U Hrvatskoj treba stvarati jače poduzet-ničke mreže. I na kvalitetnom umrežavanju počiva snaga njemačkoga gospodarstva. Mi planiramo niz događaja gdje ćemo upravo Ni-jemcima nastojati približiti način poslovanja u Hrvatskoj, ali i hrvatskim tvrtkama način funkcioniranja poslovanja u Njemačkoj gdje još uvijek postoji snažna potreba za novim po-duzetnicima i novim tvrtkama. U Njemačkoj je interes za suradnju s Hrvatskom i dalje velik”, rekao je Šušak te dodao kako već ovog ljeta

planiraju u Hrvatsku dovesti njemačke pore-zne savjetnike kako bi se upoznali s hrvatskim poreznim sustavom i njegovim pogodnostima.

Njemačka je jedno od najrazvijenijih svjet-skih gospodarstava. Riječ je o tržištu sa 82,4 milijuna stanovnika, s BDP-om po glavi sta-novnika od 35.247 eura. Unatoč nešto sporijem rastu zadnjih godina Njemačka i dalje profitira od investicija i potrošnje. U Njemačkoj posluje oko 22.000 stranih tvrtki, među kojima je 500 najvećih svjetskih korporacija.

Robna razmjena između Hrvatske i Nje-mačke, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, za prvih devet mjeseci prošle godi-ne iznosila je nešto više od 26 milijardi kuna, s time da je hrvatski izvoz bio 8,2 milijarde kuna, a uvoz iz Njemačke nešto veći od 18 mi-lijardi kuna.

Za jači nastuP na njemačkom tržištuHrvatski izvoznici pokušavaju se i u svijetu povezati s ustanovama, udrugama, organizacijama pa i bankama, koje mogu imati pozitivne učinke na hrvatsko gospodarstvo i izvoz, kaže Darinko Bagopiše ilijana Grgić [email protected]

Hrvatski gospodarski savez i Hrvatski izvoznici

u njemačkoj Posluje oko 22.000 stranih tvrtki, među kojima je 500 najvećih svjetskih korPoracija

njemačka:

82,4 milijuna stanovnika

35.247 eura BDP po glavi stanovnika

8,2 mlrd kn hrvatski izvoz u Njemačku (9 mjeseci 2015.)

18 mlrd kn uvoz iz Njemačke


Hrvatsko gospodarstvo u 2016. očima Europs kE komisijE S MARKOVA TRGA

E uropska komisija povećala je pro-cjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2016. na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto. Komisija procjenjuje da će do-

maća potražnja ostati glavni pokretač rasta, pri čemu će poboljšanje uvjeta na tržištu rada po-duprijeti potrošnju kućanstava.

Ulaganja bi se trebala ubrzati u ovoj i idućoj godini kako se poboljšava apsorpcija sredstava iz EU fondova, a očekuje se i nastavak pozitiv-nog doprinosa Vladine potrošnje rastu. EK oče-kuje da će stopa nezaposlenosti u 2015. godini iznositi 16,2 posto, uslijed nastavka smanjivanja radno aktivnog stanovništva, ali i povećanja za-poslenosti. U ovoj bi godini zaposlenost trebala

porasti za 1,3, a u 2017. za 1,5 posto. S druge stra-ne, stopa nezaposlenosti ove bi godine trebala pasti na 15,1, a iduće na 13,8 posto. Ipak, Komi-sija upozorava da nezaposlenost ostaje visoka, zbog čega se očekuje da će prosječna plaća tek umjereno rasti.

Porast proračunskih prihoda zbog višeg oče-kivanja gospodarskog rasta i neka ograničenja rastu troškova poboljšala su deficit opće države u 2015. godini, pa ga Komisija sada procjenju-je na 4,2 posto BDP-a, nakon 5,6 posto u 2014. godini. Komisija smatra da su mjere fiskalne politike imale uglavnom neutralni utjecaj na proračunske prihode, budući da su dodatni pri-hodi, posebice od većih zdravstvenih doprinosa

Povećana Procjena hrvatskog rastaEK procjenjuje da će domaća potražnja ostati glavni pokretač rasta, pri čemu će poboljšanje uvjeta na tržištu rada poduprijeti potrošnju kućanstava. Ulaganja bi se trebala ubrzati u ovoj i idućoj godini kako se poboljšava apsorpcija sredstava iz eU fondova, a očekuje se i nastavak pozitivnog doprinosa Vladine potrošnje rastu piše ilijana grgić [email protected]

2,1%stopa gospodarskog rasta

u 2016.

na 15,1%trebala bi pasti stopa

nezaposlenosti

Hrvatsko gospodarstvo u 2016. očima Europs kE komisijE

i neizravnih poreza, uglavnom bili nadoknađeni smanjenjem poreznog opterećenja plaća. Kako proračun za 2016. godinu još nije donesen, iz Europske komisije navode da je, po nepromi-jenjenim pretpostavkama, deficit opće države procijenjen nakon lanjskih 4,2 posto, za ovu godinu na 3,9 posto BDP-a, te da se u 2017. oče-kuje deficit od 3,2 posto BDP-a.

Dobra osnovaMinistar financija Zdravko Marić ocijenio je projekcije Europske komisije kao dobru osno-vu, a posebno mu je bilo drago što je u novim procjenama Komisija korigirala svoja prethod-na očekivanja. “Međutim, to nije stopa rasta s kojom se mi možemo zadovoljiti ne samo u na-šem mandatu, nego općenito u srednjem roku i ova Vlada će učiniti sve što može da ubrza taj gospodarski rast. Ako usporedite procjene na-šeg rasta sa svim ostalim zemljama EU-a, to je praktički najveća korekcija naviše. Svega je nekoliko zemalja kojima je korekcija rasta uči-njena naviše. Uzeti su u obzir i određeni rizici za poslovanje cijelog EU-a, prije svega za najveća gospodarstva, pa je tako za Njemačku, Italiju i Francusku korekcija napravljena naniže”, kazao

je Marić te dodao kako će mjere koje će uskoro prezentirati prije svega biti usmjerene na jača-nje domaće ukupne potražnje, odnosno prven-stveno na investicijsku aktivnost koja bi trebala biti jedan od glavnih, ako ne i glavni pokretač i motor rasta u nadolazećem razdoblju.

Najveći rast BDP-a ove godine trebala bi za-bilježiti Irska od 4,5 posto, slijedi Rumunjska s rastom od 4,2 posto. Malta i Luksemburg tre-bali bi zabilježiti rast od 3,9, odnosno 3,8 posto, a rast veći od tri posto očekuje se i u Poljskoj te Slovačkoj. Najveća gospodarstva eurozone Francuska, Italija i Njemačka trebale bi porasti između 1,3 i 1,8 posto. Prema procjeni Europske komisije jedino će Grčka u ovoj godini zabilje-žiti pad gospodarstva, za 0,7 posto. Po procje-

nama Komisije, bilanca plaćanja u 2015. bila je u plusu rekordnih 4,2 posto BDP-a, poduprta snažnim robnim izvozom i dobrom turističkom sezonom, a za iduće dvije godine procjenjuju da bi se taj višak mogao stabilizirati na prihvatljivih tri posto BDP-a.

Promjene tek DolazeKad je riječ o proračunskom deficitu, ministar financija je istaknuo kako je namjera Vlade da taj deficit bude i niži.

“Projekcija EK od 3,9 posto BDP-a napravlje-na je uz ‘no police change’ pretpostavku, odno-sno bez promjene ikakvih politika, bez ikakvih mjera. Mi smo tu da napravimo te promjene i mjere koje će proračunski deficit za ovu godinu već dodatno sniziti prema razinama od tri po-sto. To je naš naum i naša ideja na koji način i kako već ovu godinu stabilizirati javni dug jer projekcije Europske komisije od 3,9 posto de-ficita bi značile praktički da i ove godine javni dug nastavlja rasti iako nešto sporijim tempom nego proteklih godina. Međutim, naša je namje-ra već za ovu godinu taj trend zaustaviti, a u na-stavku mandata ići prema smanjenju. Naš je cilj svesti javni dug u iduće tri do četiri godine na razinu od 80 posto BDP-a, s trenutnih skoro 90 posto”, pojasnio je ministar financija te istaknuo kako se ove godine ne bi trebale dogoditi pro-mjene u oporezivanju.

“I u ovom priopćenju EK stavlja se određeni naglasak na poreznu politiku, a i ranije su do-lazile određene sugestije da se razmotri mo-gućnost uvođenja i poreza na nekretnine koje nisu u upotrebi. Moja je osnovna zamisao ove se godine fokusirati na rashodovnu stranu proračuna, poslati jasnu poruku kako do-maćoj tako i međunarodnoj poslovnoj i investicijskoj zajednici da je ono što mi želimo od poreznog sustava prije svega imati stabilan i privlačan porezni su-stav u smislu pojačavanja investicija”, zaključio je Marić. Inače u cijelom EU ove se godine očekuje rast BDP-a za 1,9 posto, a u članicama eurozone za 1,7 posto.

Ako usporedite procjene nAšeg rAstA sA svim ostAlim zemljAmA eu-a, to je prAktički nAjvećA korekcijA nAviše, kAže ministAr mArić

Ivan Šuker, saborskI zastupnIk I bIvŠI mInIstar fInancIja

vjetar u leđa vladi Za saborskog zastupnika i nekadašnjeg ministra financija Ivana Šukera naviše ko-rigirana procjena Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva u 2016., sa 1,4 na 2,1 posto, logična je procjena. “I to je, na kraju krajeva, na određeni način vjetar u leđa novoj Vladi i vladajućoj većini da moraju izdržati na određenim re-formskim zahvatima”, rekao je Šuker.

Moja je osnovna zamisao ove se godine fokusirati na rashodovnu stranu proračuna, poslati jasnu poruku kako domaćoj tako i međunarodnoj poslovnoj i investicijskoj zajednici da želimo prije svega imati stabilan i privlačan porezni sustav u smislu pojačavanja investicija.

zdravko marić, ministar financija

8. veljače 2016. | broj 3914 | privredni vjesnik | 23


V lada je na svojoj prošlotjed-noj sjednici u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o strateškim investi-

cijskim projektima. Ministar gospodar-stva Tomislav Panenić objasnio je kako je temeljni razlog za to potreba hitnog pokretanja investicijskog ciklusa. Važeći Zakon iz 2013. propisuje da Povjeren-stvom za procjenu i utvrđivanje prijedlo-ga strateških projekata predsjeda po po-ložaju potpredsjednik Vlade nadležan za gospodarstvo i investicije, dok je njegov zamjenik čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za gospodarstvo.

“Zakonom se skraćuju i ubrzavaju procesi ishođenja ukupne dokumenta-cije koja je neophodna da bi se ostvarili projekti, a on uključuje i aktivno djelo-vanje i donošenje odluka Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata. S obzirom na to da nije predviđeno mjesto potpredsjednika Vlade nadležnog za gospodarstvo i in-vesticije, ovu zakonsku odredbu treba-lo je izmijeniti na način da predsjednik

Povjerenstva bude po položaju potpred-sjednik Vlade, a zamjenik predsjednika čelnik središnjeg tijela”, kazao je mi-nistar Panenić te dodao da će se tako omogućiti kontinuirani rad Povjerenstva i donošenje odluka. Vlada je prihvatila i

izmjene Zakona o upravljanju i raspola-ganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. “Izmjene Zakona potrebne su kako bi član Povjerenstva mogao biti potpredsjednik Vlade kojeg odredi Vla-da, te bi tako Povjerenstvo moglo nasta-viti s radom u punom sastavu i donositi odluke i zaključke za koje je nadležno, a radi učinkovitog upravljanja trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama od strateškog i posebnog interesa za Hr-vatsku”, rekao je ministar gospodarstva. I za ove zakonske izmjene predlaže se hitna saborska procedura.

Ministar pravosuđa Ante Šprlje pred-stavio je Uredbu o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade povjereni-cima u postupku stečaja potrošača, gdje se propisuju nagrade u bruto iznosu od 1000 do 150.000 kuna.

“Treba napomenuti da su to najniži iznosi koji se primjenjuju u EU, te da se itekako vodilo računa da se svaki po-trošač u stečaju zaštiti od prekomjernih odbitaka za povjerenike”, naglasio je mi-nistar Šprlje. (I.G.)

korekcije radi efikasnostiSjednica hrvatSke vlade

S MARKOVA TRGA

Tomislav Panenić, ministar gospodarstva

Zdravko Marić, ministar financijaP romjene na rashodovnoj stra-ni proračuna bit će osnovna tema svih sljedećih sastanaka u pripremi državnog proraču-

na, najavio je ministar financija Zdrav-ko Marić. Nakon prošlotjednog susreta u Vladi na kojem je s ostalim ministrima razgovarao o proračunskim stavkama, Marić je istaknuo da će se glavna poruka i rejting agencijama i Europskoj komisiji poslati kroz rashodovnu stranu proraču-na. Dodao je da se treba učiniti sve što je moguće kako bi se ubrzala gospodarska

aktivnost. “U završnoj smo fazi ocjene makroekonomskih pretpostavki rasta, inflacije, osobne potrošnje i osnovnih agregata, što će nam biti ključno u pro-cesu planiranja prihodovne strane pro-računa”, rekao je Marić te dodao da je na sastanku potvrđeno da ove godine Vlada ne želi ići u dodatne izmjene u poreznom sustavu.

Komentirajući ocjene hrvatskog kre-ditnog rejtinga, ministar financija nagla-sio je da je situacija u javnim financijama i, prije svega, javni dug koji je rastao pro-

teklih godina, jedna od ključnih i kritičnih varijabli. “Za prvu ruku trebamo poslati snažnu poruku i ovim proračunom da se, prije svega, poprave izgledi rejtinga. Oni su trenutno negativni, što znači da nam ponovno prijeti spuštanje rejtinga. Dakle, prije svega trebamo promijeniti izglede, a onda u nastavku mandata moramo uči-niti sve da se popravi i hrvatski rejting”, kazao je Marić. (I.V.)

najveće ProMjene na rashodovnoj sTrani

PriPrema državnog Proračuna

U hitnu saborsku proceduru upućene su izmjene dvaju važnih zakona, onog o stateškim investicijama i onog o upravljanju državnom imovinom

AKTUALNO

M eđunarodna hotelsko investicij-ska konferencija Adria Hotel Fo-rum održat će se 10. i 11. veljače u Zagrebu, a u svom četvrtom izda-

nju otvorit će, među ostalim, diskusije na temu izazova i mogućnosti u hotelskom poslovanju, perspektivi pri vođenju hotela koji posluju pod globalnim hotelskim brendovima, ali i o bu-dućnosti hrvatske hotelske industrije. U sklopu konferencije 25 vodećih domaćih i stranih ho-telijera, investitora i konzultanata te ministara iz regije održat će zatvoreni skup na kojem će razgovorati o smjernicama za unapređenje in-vesticijske klime u Hrvatskoj. Nakon sastanka predstavit će 10 ključnih smjernica, najavljeno je na konferenciji za medije Adria Hotel Foruma.

Govoreći o tim smjernicama, Sanja Čižmar iz konzultantske tvrtke Horwath HTL Zagreb je izrazila nadu kako će one pozitivno utjecati na investicije u turizmu, pri čemu je istaknula kako je prije četiri godine razina investiranja u hotelski sektor bila manja nego danas. Pritom je izdvojila primjer kompanije Starwood Capital Group čija imovina u svijetu iznosi 44 milijarde američkih dolara. Ta kompanija je, kaže Sanja Čižmar, među ostalim stranim investitorima, zainteresirana za investiranje u hotelski sek-tor u našoj zemlji jer upravo Hrvatsku te cijelu regiju prepoznaju kao atraktivno odredište za razvitak turizma.

Što žele ulagači“Najveći svjetski investicijski igrači u našoj ze-mlji zainteresirani su samo za velike greenfield projekte koje imaju visoku dozu atraktivno-sti te za velike tzv. portfolio investicije. Strane investitore ne zanimaju već postojeći hoteli sa stotinjak soba nego izgradnja potpuno novih hotelskih objekata ili pak kupnja više objekata odjednom. To je u Hrvatskoj niz turističkih obje-kata koji su još uvijek u državnom vlasništvu,

ali će se privatizirati”, naglasila je Sanja Čižmar. S njom se složio Kristian Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), koji je rekao kako “nacionalna eko-nomija i gospodarstvo ovise o turizmu do te mjere da to postaje opasno”. To je potkrijepio činjenicom kako turizam u Hrvatskoj čini 15 posto bruto domaćeg proizvoda što nije dobro i zato može postati opasno jer se gospodarstvo ne može temeljiti samo na toj djelatnosti. Javni sektor treba shvatiti kako je potrebno investi-ranje u turizam, ali i cjelokupno gospodarstvo. “Veliki investitori Hrvatsku i regiju promatraju kao jednu tržišnu nišu. Tu nije riječ o politici. Kapital je imun na ideologije jer je u središtu do-gađaja samo profit”, istaknuo je Šustar. Pritom se upitao hoće li Hrvatska i dalje slijepo slijediti neke zakonitosti ili se postaviti kao lider na tr-žištu jer ima odlične predispozicije za to. Šustar je zaključio kako ustvari živimo u nesuglasju jer je, prema europskim statistikama, Hrvatska 34. od 141 zemlje po konkurentnosti u turizmu, za-tim 130. od 141 po edukaciji kadrova, ali i 139. od 141 zemlje po poreznom opterećenju.

Kapital je imun na politiKu i ideologijuU sklopu Adria Hotel Foruma 25 vodećih domaćih i stranih hotelijera, investitora i konzultanata te ministara iz regije održat će zatvoreni skup na kojem će razgovorati o smjernicama za unapređenje investicijske klime u Hrvatskoj piše Sanja plješa [email protected]

AdriA Hotel Forum: međunArodnA Hotelsko investicijskA konFerencijA

nacionalna eKonomija i goSpodar-Stvo oviSe o turizmu do te mjere da to poStaje opaSno, Kaže KriStian ŠuStar

8. veljače 2016. | broj 3914 | privredni vjeSniK | 25


AKTUALNO

U prvih 10 mjeseci protekle godine izvezeno je poljopri-vrednih i prehrambenih pro-izvoda u vrijednosti 1,241 mi-

lijarde eura, a uvezeno u vrijednosti od 2,101 milijarde eura te je tako generirana negativna bilanca od 860 milijuna eura.

Prema istom razdoblju prethodne godine izvoz je porastao za 19 posto, uvoz za devet posto, dok se negativna bilanca smanjila za dva posto. Pokri-venost uvoza izvozom bila je 59 posto. Udio poljoprivredno prehrambenih pro-

izvoda u ukupnom robnom izvozu izno-si 13 posto, a u ukupnom uvozu 14 posto.

Najznačajniji izvozni proizvodi u promatranom razdoblju su svježe ribe s udjelom od 6,6 posto, kukuruz (6,1 po-sto), čokolada (5,4 posto), šećer (5,4 po-sto), preparati za umake poput vegete i drugog (četiri posto) te sladni ekstrakti (četiri posto). Najznačajniji uvozni proi-zvodi su svinjsko svježe meso s udjelom od šest posto, čokolada (4,6 posto), kruh i peciva (4,5 posto), stočna hrana (4,2 posto) te razni prehrambeni proizvodi (3,8 posto).

“Raduje nas smanjenje negativ-ne bilance, no uvoz je i dalje previsok. Očekujemo da će strukturne promjene ubrzati smanjenje deficita i povećati konkurentnost i izvoz poljoprivrednih proizvoda”, rekla je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu indu-striju i šumarstvo HGK Božica Marko-vić. (V.A.)

izvoz Premašio 1,2 milijarde euraOčekujemo da će strukturne promjene ubrzati smanjenje deficita i povećati konkurentnost i izvoz poljoprivrednih proizvoda, rekla je Božica Marković iz HGK

HGK O izvOzU i UvOzU pOLjOprivredNiH i preHrAmbeNiH prOizvOdA

udio PoljoPrivredno Prehrambenih Proizvoda u ukuPnom robnom izvozu je 13, a u ukuPnom uvozu 14 Posto

PROIZVODUVOZ I-X

2015.mil. EUR

IZVOZ I-X 2015.

mil. EUR

BILANCA

mil. EUR

Žive životinje 74 35 -39

Meso i klaonički proizvodi 252 45 -208

Ribe, ljuskari, mekušci i ostali beskralježnjaci 79 123 45

Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med 145 38 -107

Proizvodi životinjskog porij. nespom. 7 4 -3

Drveće, lukovice, cvijeće.. 27 3 -24

Povrće, korijenje i gomolji za jelo 97 14 -83

Voće za jelo, kore dinja i agruma 143 23 -120

Kava, čaj i začini 62 12 -50

Žitarice 48 117 68

Proizvodi mlinske ind., slad, škrob... 27 18 -9

Uljano sjemenje i plodovi, ljekovito bilje... 27 78 51

Šelak, gume, smole..... 5 1 -4

Biljni materijal za pletariju 1 0 0

Biljne masti i ulja 84 29 -55

Prerađevine od mesa 56 67 11

Šećer i proizvodi od šećera 93 76 -17

Kakao i proizvodi od kakaa 121 68 -53

Proizvodi na bazi žitarica i škroba 167 100 -67

Proizvodi od voća i povrća 89 27 -61

Proizvodi za hranu razni 143 140 -2

Pića, alkoholi i ocat 134 103 -32

Hrana pripremljena za životinje 160 79 -81

Duhan i prerađeni nadomjesci duhana 60 40 -20

Ukupno poljoprivredna i prehrambena industrija 2.101 1.241 -860

Izvor: DZS, Obrada: HGK - Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

Uvoz i izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u razdoblju I-X 2015.

božica marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK


R ast prometa na godišnjoj razini u prosincu nastavak je uzla-znoga trenda koji kontinuirano traje 17 mjeseci, od kolovoza

2014., što je posljednji put zabilježeno 2007. godine, pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore. Pored toga, dina-mika godišnjeg rasta u prosincu najbrža je još od rujna 2007. godine (kada je rast iznosio 7,3 posto), što je dje-lomično odraz povoljnije razi-ne potrošačkog optimiz-ma u odnosu na prethodne g o d i n e . Naime, u p r o s i n -cu 2015. pokazatelj je pouzda-nja potrošača (-19,3 bodova) bio n a j p ovo l j n i j i , kada se pro-

matra taj mjesec, još od prosinca 2006. godine (-18,9 bodova). Povoljnija kretanja potrošačkog optimizma, koja se bilje-že od listopada 2014. godine, pridonijela su i spomenutom trendu rasta realnoga maloprodajnog prometa. Na poboljša-nje potrošačkog optimizma djelomično je utjecalo realno povećanje neto plaća

koje je ostvareno 2015. (rezultat pro-mjene poreza na dohodak) i sama naznaka tog povećanja koja je bila poznata još 2014. godine. U prošloj

je godini realan promet u

trgovi-ni na m a l o ,

p r e m a kalendar-

ski prilago-đenim podacima,

u prosjeku bio oko 2,4 posto veći u odnosu na 2014. go-

dinu kada je rast iznosio

0,4 posto, a to je ujedno i druga uzasto-pna godina realnog rasta prometa, ističe Zvonimir Savić, direktor Sektora za za financijske institucije, poslovne infor-macije i ekonomske analize HGK. “Ipak,

djelomično zbog nedostatne domaće po-tražnje koja je rezultat višegodišnjih ne-gativnih trendova na tržištu rada, razina ovogodišnjega realnog prometa i dalje je niska, odnosno promet je oko 14,4 posto manji u odnosu na pretkriznu 2008. go-dinu”, zaključuje Savić. (K.S.)

druga godina rasta maloProdaje

Komentar HGK

U okviru usluge vaučera Moj EU projekt Hrvatska gospodarska komora raspisuje već treći natječaj za dodjelu vaučera u

ukupnom iznosu od 150.000 kuna. Va-učeri se dodjeljuju tvrtkama članicama Hrvatske gospodarske komore koje se prijavljuju na EU natječaje Prerada pro-izvoda ribarstva i akvakulture i Produk-tivna ulaganja u akvakulturu.

Sredstva Hrvatske gospodarske ko-more namijenjena su sufinanciranju izrade projekata za prijavu na natječaje koje raspisuje Uprava ribarstva Ministar-stva poljoprivrede. Ovim natječajem Hr-vatska gospodarska komora dodijelit će 15 vaučera namijenjenih izradi prijavne

dokumentacije za projekte. Vaučerima se mogu platiti konzultantske usluge članica HGK koje u Bazi EU projekata poslovnih savjetnika pri Komori imaju evidentiran najmanje jedan ugovoreni projekt.

Natječaj je objavljen na internetskoj stranici Hrvatske gospodarske komore (http://www.hgk.hr/?p=150345) te će biti otvoren do 29. veljače, odnosno do iskorištenja sredstava. Prijave za dodjelu vaučera obrađivat će se prema redosli-jedu zaprimanja. U prethodna dva na-tječaja, namijenjena pripremi projekata iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog fonda za regi-onalni razvoj, pravo na dodjelu vaučera ostvarilo je 65 tvrtki. (K.S.)

Hgk daje vaučere za ribarstvo

Do 150.000 kuna za sufinanciranje suDjelovanja u eu natječajima za ribarstvo

u Prosincu je Promet u trgovini na malo Porastao za gotovo Pet Posto


sektor tehnologije, meDija i telekomunikacijaGLOBALNA PREDVIĐANJA


sektor tehnologije, meDija i telekomunikacija

K ompanija Deloitte, koja pruža usluge revizije, poreznog, poslovnog i finan-cijskog savjetovanja te pravne usluge klijentima iz javnog i privatnog sek-

tora kao i raznih gospodarskih sektora, pred-viđa kako će virtualna stvarnost u ovoj godini zaraditi svojih prvih milijardu dolara, od čega oko 700 milijuna dolara od prodaje hardver-ske opreme, a ostatak od prodaje nehardver-skog sadržaja.

Naime, Deloitte u 15. izdanju Globalnih predviđanja u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija, procjenjuje prodaju oko

2,5 milijuna primjeraka uređaja za virtualnu stvarnost, VR headsetova, te igara u 10 miliju-na primjeraka. Uz to, očekuje se da će na vir-tualnu stvarnost najviše novca utrošiti glavni korisnici, a ne povremeni igrači. To znači da će segment virtualne stvarnosti, premda će se svatko tko ima pametni telefon okušati u nekoj od inačica virtualne stvarnosti, većinu svojih prihoda u 2016. godini najvjerojatnije ostvariti od desetaka milijuna, a ne milijardi korisnika.

“Premda se očekuje da će 2016. godina za virtualnu stvarnost, koja će izrasti u tržište vri-jedno milijardu dolara, biti prekretnica, ona će se, dugoročno gledano, i dalje boriti da dose-gne sveprisutnost pametnih telefona, osobnih računala ili televizora”, ističe Kruno Škrinjar, menadžer u Deloitteovom Odjelu savjetova-nja. “Međutim, s obzirom na stalni napredak tehnologije koja omogućuje potpuni doživljaj stvarnosti, moguća je i veća globalna zastuplje-nost”, kaže on dodajući kako svjedočimo znat-nom potencijalu rasta kognitivnih tehnologija, kao što je kompjutorski vid, obrada prirodnih jezika i strojno učenje. “Ove godine očekuje se da će 80 od vodećih 100 softverskih tvrtki ko-ristiti kognitivne tehnologije, šireći tako poten-cijal Interneta stvari, što može dovesti čak i do transformacije računalnih tehnologija kakve su nam do danas poznate. Premda kognitivne tehnologije možda neće u prvo vrijeme zaoku-piti interes potrošača, dugoročno će dobivati na važnosti, i među poduzetnicima i među po-

Milijarda dolara od virtualne stvarnostiBroj pojedinaca koji koriste usluge mobilnog plaćanja putem dodirnih zaslona na svojim mobilnim uređajima, tj. pametnim telefonima i tabletima, vjerojatno će u 2016. godini porasti za 150 posto i dosegnuti 50 milijuna redovitih korisnikapiše Boris odorčić [email protected]

svjedočiMo znatnoM Potencijalu rasta kognitivnih tehnologija, kao što je koMPjutorski vid, oBrada Prirodnih jezika i strojno učenje, kaže kruno škrinjar

700 mil USD(od 1 mlrd USD) zarade

trebalo bi doći od hardvera

2,5 mil primjeraka

uređaja za virtualnu stvarnost prodat će se ove godine

10 mil igaraočekivana prodaja 2016.


trošačima”, napominje Škrinjar. Valja naglasiti kako je to porast za 25 posto u odnosu na lani kada su 64 od vodećih 100 softverskih tvrtki lansirale proizvode i usluge s ugrađenom jed-nom ili više kognitivnih tehnologija.

NadopuNa, a Ne zamjeNaOsim predviđanja koja se odnose na virtual-nu stvarnost, izvješće sugerira da će dio tzv. milenijalaca-sljednika, a to su oni u dobi od 18

do 24 godine, iako pripadaju generaciji smar-tfonaša u 2016. godini ipak biti više od ostalih dobnih skupina orijentirani na osobna raču-nala. Prema Deloitteovom globalnom istraži-vanju, u 2015. godini je pristup prijenosnom računalu imalo u prosjeku 85 posto milenija-laca-sljednika iz 13 razvijenih zemalja. Istovre-meno su i najveća ili druga najveća od ispitanih

šest dobnih skupina s pristupom prijenosnom računalu na svim tržištima osim na norveš-kom i finskom. Takvi podaci govore da dobna skupina od 18 do 24 godine pametne telefone i osobna računala smatra nadopunama, ali ne i zamjenom, što može dijelom biti posljedica i nižih troškova nabave prijenosnih računala, koja su sada na tržištu dostupna po cijenama nižim od 500 američkih dolara.

Nadalje, u području tehnologija očekuje se da će do kraja 2016. godine žene u razvijenim zemljama zauzimati 25 posto radnih mjesta povezanih s informacijskom tehnologijom, od-nosno biti na položajima koji se vezuju uz nju, što je na razini 2015. godine, a moguć je i pad zastupljenosti.

Broj pojedinaca koji koriste usluge mobil-nog plaćanja putem dodirnih zaslona na svo-jim mobilnim uređajima, tj. pametnim telefo-nima i tabletima, vjerojatno će u 2016. godini porasti za 150 posto i dosegnuti 50 milijuna redovitih korisnika. Trgovina putem dodira (Touch Commerce) omogućit će trgovinama na malo da iskoriste sve veću dostupnost pre-gledavanja trgovina s rijetko sklopljenim ku-poprodajnim transakcijama zbog komplicira-nog postupka plaćanja.

Premda će ukupna vrijednost tržišta grafen-skih materijala (dvodimenzionalna ugljikova struktura debljine atoma, najtanji i najjači po-znati materijal) u 2016. brojati tek u nekoliko desetaka milijuna dolara, troškovi razvoja i

Očekuje se da će dO kraja 2016. tek 0,3 POstO svih kOrisnika mObilnih uređaja kOristiti neki Od blOkatOra Oglasa

PV ANALIZA

Ove godine očekuje se da će 80 od vodećih 100 softverskih tvrtki koristiti kognitivne tehnologije, šireći tako potencijal Interneta stvari, što može dovesti čak i do transformacije računalnih tehnologija kakve su nam do danas poznate.

kruno Škrinjar, menadžer u Deloitteovom Odjelu

savjetovanja


istraživanja u idućoj godini vjerojatno će premašiti stotine milijuna dolara. Sred-njoročno, postoji mogućnost ugradnje grafena u proizvode vrijedne nekoliko milijardi dolara na godišnjoj razini, no do potpune iskorištenosti potencijala ovoga materijala mogu proteći i desetljeća.

Sporta i igaraZatim, u području medija očekuje se da će do kraja 2016. godine tek 0,3 posto svih korisnika mobilnih uređaja koristiti neki od blokatora oglasa, što će se nega-tivno odraziti na dio vrijedan manje od 100 milijuna dolara (0,1 posto) mobilnog oglašivačkog tržišta (putem pametnih telefona i tableta) vrijednog ukupno 70 milijardi dolara. U 2016. mobilni uređaji, pametni telefoni i tableti postat će vjero-jatno vodeća platforma za igrice gledano po prihodima, koji bi trebali porasti na 35 milijardi dolara, odnosno za 20 posto u odnosu na lani. To je u skladu s očeki-vane 32 milijarde dolara prihoda od ra-čunalnih igrica i 28 milijardi prihoda od igrica za konzole, što je porast za tek pet,

odnosno šest posto u odnosu na lani. Ipak, izgledi su da će prosječni prihod po igricama na razini pojedinačne platfor-me znatno varirati. Gledajući globalno, eSport bi u 2016. trebao ostvariti prihod od 500 milijuna dolara, 25 posto više u odnosu na 400 milijuna dolara ostvare-nih u 2015. godini, a natjecanja će pratiti gotovo 150 milijuna, što redovitih, što povremenih gledatelja. Očekivani pri-hod tek je djelić prihoda koji se ostvaru-ju u ligama najmasovnijih sportova kao što su europski nogomet, zatim američki nogomet, košarka ili hokej na ledu i kre-ću se u rasponu od četiri do 30 milijardi dolara.

Tržište europskog nogometa će u se-zoni 2016./2017. po prvi put dosegnuti

vrijednost od 30 milijardi dolara, što bi bilo povećanje za osam milijardi dolara u odnosu na sezonu 2011./2012., odnosno sedam posto gledano po kumulativnoj godišnjoj stopi rasta.

U 2016. godini prihodi od prodaje kinoulaznica u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi trebali bi pasti za oko tri posto, na 10,6 milijardi dolara, što znači oko 1,3 milijarde prodanih ulazni-ca.

tradicionalni telefonSki poziviTržište tradicionalne televizije u SAD-u, najveće u svijetu, bit će u 2016. godi-ni vrijedno oko 170 milijardi dolara, što znači da ga očekuje erozija na barem pet frontova: po broju televizijskih pretplat-nika, prodoru plaćene televizije gledano u postotku ukupne populacije, po pro-sječnoj visini mjesečnih računa za pla-ćenu televiziju, zatim prelazak na antene te gledanje televizijskih sadržaja uživo ili odgođeno među cijelom populacijom, a osobito u dobnoj skupini milenijalaca od 18 do 24 godine.

U dijelu izvješća koji se odnosi na te-lekomunikacije, do kraja godine očekuje se da će broj gigabita u sekundi (Gbit/s) u povezivanju s internetom oštro, tj. de-seterostruko porasti na 10 milijuna gi-gabita, od čega 70 posto vjerojatno na rezidencijalne pristupne veze. Potražnju će vjerojatno potaknuti sve veća dostu-pnost popraćena padom cijena. Predviđa se da će do 2020. godine na mrežama s gigabitnim tarifama biti oko 600 miliju-na pretplatnika, odnosno većina poveza-nih kućanstava u svijetu.

U 2016. godini očekuje se izravna ili zamjenska prodaja oko 120 milijuna ra-bljenih pametnih telefona, pri čemu će njihovi vlasnici ostvariti ukupni prihod veći od 17 milijardi dolara. Riječ je o vid-ljivom porastu u odnosu na 80 milijuna pametnih telefona razmijenjenih u 2015. godini ukupne vrijednosti 11 milijardi do-lara. Štoviše, očekuje se da će 10 posto novih vrhunskih pametnih telefona ku-pljenih u 2016. godini, a to su oni vrijedni 500 i više dolara, promijeniti tri ili više vlasnika prije povlačenja iz uporabe.

U 2016. godini predviđa se razmjena odnosno pohranjivanje 2,5 bilijuna foto-grafija online, 15 posto više u odnosu na lani. Preko 90 posto fotografija bit će sni-mljeno pametnim telefonom, a ostatak DSLR (Digital Single-Lens Reflex) fotoa-paratima, kompaktnim kamerama, ta-bletima i laptopima. Iz procjene su izuzeti bilijuni fotografija koje ostaju pohranjene na memorijskim karticama uređaja.

Za oko 26 posto korisnika pametnih telefona na razvijenim tržištima proteći će u 2016. godini i po tjedan dana bez tra-dicionalnog telefonskog poziva. Riječ je o pojedincima poznatima kao podatkovni ekskluzivci, koji nisu prestali komuni-cirati, već tradicionalne glasovne pozive zamjenjuju kombinacijom tekstualnih poruka, uključujući SMS, glasovne i vi-deo usluge bez posredovanja davatelja internetskih usluga u kontroli sadržaja koji se prenosi (eng. Over the Top, OTT).

Stotinu mobilnih operatora nudit će ba-rem jedan paket glasovnih usluga do kraja 2016., dvostruko više u odnosu na kraj i šest puta više u odnosu na početak 2015. godi-ne. Procjena iz izvješća govori o oko 300 milijuna korisnika glasovnih usluga putem WiFi-ja (VoWiFi) i/ili glasovnih usluga pu-tem LTE-a (VoLTE), dvostruko više nego na početku 2016. godine i pet puta više u od-nosu na početak 2015. godine.

Inače, izvješća Predviđanja u sektoru tehnologija, medija i telekomunikacija (TMT) zasnovana su na globalnom istra-živanju potpomognutom razrađenim in-tervjuima s članicama Deloitteove mre-že, Deloitteovim bivšim zaposlenicima, analitičarima sektora, vodećim izvršnim direktorima poduzeća iz sektora te tisu-ćama stručnjaka iz Deloitteove globalne mreže profesionalnih usluga koji se bave tehnologijom, medijima i telekomuni-kacijama. Fokus izvješća mijenja se iz godine u godinu, no jedna tema ostaje konstanta, a to je sve veći utjecaj sektora TMT na naše ponašanje.

Predviđa se razmjena,

odnosno Pohranjivanje

2,5 bilijuna fotografija

online


Mladen čubrić, 76-godišnji inovator mladog duha Pametna Hrvatska

K ada bismo jasno i kratko željeli opi-sati što je to inovacija, onda bi najjed-nostavnije bilo reći kako je tu riječ o transformaciji ideja u nove ili pak u

unapređene tehnološke procese ili proizvode. Znači, nove ideje mogu se odnositi na neki posve nov, ali isto tako i na poboljšani proi-zvod odnosno uslugu. Upravo inovacija i pa-tent Mladena Čubrića u sebi sadrži poboljšanje proizvoda te za sada ne postoji identično rješe-nje u svijetu, a riječ je o samohodnom kalemu, odnosno o novom rješavanju problema namo-tavanja raznih kabela ili cijevi te sajli.

“U 5000 godina od kad je izmišljen kotač nitko se nije sjetio ovog jednostavnog rješe-nja. Princip inovacije temelji se na namatanju od sredine što omogućava brže i jednostav-nije postavljanje kabela, a to na kraju dovodi do velike uštede vremena i novca”, kaže ino-

vator Mladen Čubrić, nekadašnji zidar koji i u svojim umirovljeničkim danima stalno smišlja nova rješenja. “Pa to je najveći izum od izu-ma kotača”, smije se ovaj iskusni specijalist za nova rješenja.

EurEka u vrtuNa ideju je došao kad mu se zapetljao kabel na električnoj kosilici. Kako bi riješio taj problem, na razne načine počeo je namatati taj zamrše-ni kabel i, kako danas kaže: “Odjednom sam dobio ideju. Zašto ne bih namatao taj kabel na kalem od sredine!”

Njegova inovacija je jako jednostavna: kabel ili crijevo za vodu namotano je na kolut koji se nalazi na kotačima. Iako slični proizvodi po-stoje, specifičnost ovog proizvoda odnosno inovacije je u dvostranom namotavanju crijeva čime se postiže veća elastičnost i lakše na-

Otkad je izmišljen kOtač, nitkO se

nije OvOga sjetiOSvatko tko je kosio ili zalijevao vrt, iskusio je petljancije s kabelom. koliko

se stvar tek usložnjuje kada je riječ o mnogo, mnogo duljim kabelima koji se polažu za dalekovode i navodnjavanje... Umirovljeni zidar iz Zagreba tvrdi

da ima sjajno rješenje i poziva investitore da sudjeluju u proizvodnji, kako kaže, “najvećeg izuma nakon kotača”

50% lakša izvedba

u odnosu na klasične kaleme


Mladen čubrić, 76-godišnji inovator mladog duha

motavanje i samoodmotavanje. Čubrić je svoj patent razradio tako da se može koristiti, pri-mjerice, za navodnjavanje i najvećih agrarnih površina.

“Na kalem namotamo crijevo za vodu ot-prilike 100 metara dužine i 10 centimetara debljine, koji prikopčamo na pumpu za vodu kapaciteta 1000 litara u minuti. To se može staviti kod potoka, rijeka, jezera, odnosno gdje god ima prikladne vode. Kod velikih i udaljenih površina od izvora vode može se složiti lan-čani sustav, recimo, sa 10 kalema moglo bi se

navodnjavati 100 hektara obradivih površina”, pojašnjava on te navodi kako bi to moglo biti jednostavno i učinkovito za probleme navod-njavanja kad je u pitanju suša. Na istim prin-cipima samohodni kalem bi se mogao koristiti za potrebe vatrogasaca, bilo da se radi o do-

vlačanju ili ispumpavanju vode. Ovu inovaciju moguće je koristiti i za namatanje dalekovod-nih kabela i sajli svih debljina i dužina. Dale-kovodni kabeli namotani na ovaj način lakše se razvlače na terenu. Njihovo razvlačenje u suprotnim smjerovima jednostavniji je pristup jer ne zahtijeva puno raspoloživog mjesta. Ta-kođer, korištenje navedenoga sustava na ne-pristupačnim mjestima neizmjerno olakšava posao. Korištenje ovog pristupa namotavanja odnosno odmotavanja u oba smjera, zahtijeva manje radne u snage u primjeni nego što je to slučaj kod klasičnoga pristupa u jednom smje-ru. Ovaj proizvod idealan je za sve proizvođače dalekovodnih kabela, crijeva i sajli jer njihovo namatanje “od sredine do kraja” može započe-ti s minimalnim ulaganjem vezanim uz izradu utora i vodilice na sredini doboša.

Patent iz 2008.“Kad je riječ o samohodnom kalemu za distri-buciju i montažu dalekovodne mreže, važno je istaknuti kako se njegovim korištenjem za 50 posto olakšava izvedba u odnosu na postojeće prakse. Primjerice, na dijelu trase gdje se mon-tira kabel, kalem se postavi na sredinu trase i tako se lakše razvuče na dvije strane”, opisuje Čubrić. Inovator ističe kako bi uštede koje do-nosi ovaj sustav trebali najbolje razumjeti proi-zvođači dalekovodnih kabela, crijeva i sajli.

Međutim, tog razumijevanja još uvijek nema. Čubrić još uvijek traži investitora koji bi otkupio njegovu inovaciju i započeo s pro-izvodnjom. Sam ističe kako je razgovora bilo, no od realizacije još uvijek ništa - iako je sa-mohodni kalem patentiran još 2008. godine. (K.A., I.G.)

inovator ističe kako bi uštede koje donosi ovaj sustav trebali najbolje razumjeti Proizvođači dalekovodnih kabela, crijeva i sajli

Kod velikih i udaljenih površina od izvora vode može se složiti lančani sustav, recimo, sa 10 kalema moglo bi se navodnjavati 100 hektara obradivih površina.

mladen čubrić, inovator


OPG NOVOSEL – OD MALOG GOSPODARSTVA DO OZBI LJNE PROIZVODNJE KULENAPRIČA S RAZLOGOM

A gdje je Novoselov kulen? – to se pi-tanje zadnjih godina često čuje na uglednim slavonskim kulenijadama kada brojni posjetitelji krenu u fazu

kušanja izloženih kulena. Kuleni proizvedeni iz obiteljske radionice Novosel iz slavonskog sela Gat, nedaleko od Valpova, pažnju šire jav-nosti privukli su početkom ljeta 2012. godine kada su šampionski protutnjali po vodećim natjecanjima za izbor najboljeg kulena. Naime, na četiri najznačajnije kulenijade (Jagodnjak, HGK-ŽK Osijek, Otok i Požega) kuleni koje su proizveli i odnjegovali u obitelji Novosel osvo-jili su tri zlatne i jednu srebrnu medalju. Slične uspjehe njihovi kuleni postižu i svih proteklih godina, stoga ono pitanje s početka teksta ite-kako ima smisla.

Naravno, ništa pa tako ni dobar glas o kva-litetnom kulenu, ne pada s neba niti se stvara preko noći. To najbolje znaju članovi ove tro-generacijske obitelji.

“Obiteljski posao je prije više desetljeća započeo otac tradicionalnim ratarenjem, ali kako za kvalitetniji pristup nismo imali do-voljne površine, na to smo nadovezali stočar-stvo”, kaže Slađan Novosel, pripadnik sred-nje generacije obitelji. “U početku je to bila mješovita proizvodnja, ali zadnjih desetak godina smo specijalizirali uzgoj svinja. Došli smo do razine od četrdesetak krmača, te smo preko svoje prasadi došli do uzgoja tovljenika uz razvoj vlastitih genetskih svojstava stada. Posjećivali smo domaće sajmove i uzgajiva-če, ali i one u Austriji i Mađarskoj i uzimali najbolje što smo vidjeli. Danas naše uzgojene svinje na liniji klanja imaju 58 do čak 60 po-sto mesa, tako da spadaju u najvišu E klasu prema kriterijima Europske unije. Dakle, ja sam najprije bio – svinjar. Bavio sam se uz-gojem svinja i prodavao ih tadašnjim okolnim slavonskim kulenarima. Oni su išli na natje-canja i pobjeđivali. To me sve više intrigiralo jer i moj otac Ljudevit se bavio proizvodnjom

kulena, ali više za obiteljske potrebe. Od nje-ga sam naučio osnove, ali me sve više zani-malo kako to oni koji od mene kupuju sirovi-

nu uspijevaju proizvesti šampionske kulene”, objašnjava ovaj slavonski proizvođač, doda-jući kako se paralelno bave i ratarstvom pa iz vlastitog ratarskog uzgoja s oko 50 hektara zemljišta proizvode većinu potrebne stočne hrane.

Partnerstvo s roglićemMeđutim, kako se od svinje ne može praviti samo kulen, a tov svinja postao je sve neispla-tiviji – javio se prvi problem. Drugi problem je u tome što se ne može istovremeno kvalitetno baviti ratarstvom, proizvodnjom stočne hrane, uzgojem svinja i proizvodnjom kulena, te sve to još na kraju uspješno plasirati na tržište. No-voselovi su stoga odlučili dogovoriti poslovnu suradnju s nekim tko je dokazano uspješan u distribuciji i prodaji kvalitetnih suhomesna-tih proizvoda. Izbor je pao na vlasnika tvrtke Orbico Branka Roglića koji nije previše dvojio nakon prvih razgovora s Novoselima.

Njihovo poduzetničko partnerstvo je us-postavljeno prije nešto više od godinu dana. S jedne strane, time se konkretno ostvaruje Ro-glićeva ideja o spajanju Slavonije i Dalmacije

ratar, svinjar, kulenarObiteljski posao Novoselovih prije više desetljeća započet je ratarenjem, nastavljen svinjogojstvom i proizvodnjom kulena, a sada dobiva novi zamah pogonom za obradu kvalitetnih suhomesnatih proizvodapiše svetozar sarkanjac [email protected]

tvrtka OrbicO ima ekskluzivnu distribuciju nOvOselOvih PrOizvOda na tržištu eu-a

1 mil €uloženo u pogon za kulene

na 53 ha zemljišta uzgajaju stočnu

hranu

oko 500 svinja

kapacitet farme na OPG-u Novosel


OPG NOVOSEL – OD MALOG GOSPODARSTVA DO OZBI LJNE PROIZVODNJE KULENA

na temeljnim resursima ova dva dijela Hrvat-ske – turizma i proizvodnje kvalitetne hrane. S druge pak strane, ostvaruje se namjera No-voselovih o proizvodnji kvalitetnih autohtonih hrvatskih prehrambenih proizvoda i njihove sigurne distribucije. I to ne samo u cijeloj Hr-vatskoj, nego i na tržištu Europske unije gdje posluje Orbico. Time Orbico dobiva ekskluziv-nu distribuciju Novoselovih proizvoda, te kao svojevrsni strateški partner financira projekt izgradnje pogona za kulen, ali i druge suhome-snate proizvode.

Riječ je o investiciji vrijednoj milijun eura. Time je u potpunosti zaokružen proizvodni ci-klus od njive do stola. Na 53 hektara zemljišta uzgajaju se ratarske kulture od kojih se proi-zvodi stočna hrana. Na to se nastavlja moder-no opremljeno prasilište, uzgajalište krmača, te farma za tov svinja godišnjeg kapaciteta oko 500 svinja do težine potrebne za proizvodnju kulena.

Ima mjesta I za kooperantePogon za obradu mesa opremljen je najmo-dernijom tehnologijom. Prostire se na oko 400 četvornih metara i obuhvaća sve faze obrade – od prijama mesa do pušnice, zrionice i hlad-njače. Pogon trenutačno zapošljava između

sedam i 10 osoba što ovisi o fazi proizvodnje. Ukupan kapacitet je dostatan i za veće mo-gućnosti, što ostavlja prostora i za angažiranje kooperanata. No, to je priča koja će ovisiti o potražnji i plasmanu na tržištu.

“Ulazni kapacitet novog pogona je 10 tona različitih svježih proizvoda. To je, naravno, te-orijski proizvodni maksimum koji se rijetko kada ostvaruje. Cilj je bio da napravimo veću pušnicu kako se ne bi dogodilo da je nakon nekog vremena trebamo nadograđivati. U sva-kom slučaju, ući u stvaranje takvog pogona bez osigurane distribucije bilo bi suludo. Zato nam je i bio cilj naći poslovnog partnera koji je dokazan kao kvalitetni distributer. Uvjeren sam kako će suradnja s Orbicom rezultirati obostranim zadovoljstvom”, naglašava Novo-sel.

U obitelji Novosel su do izgradnje novog pogona radili 500 do 700 kule-na godišnje, a s novim pogonom očekuju kako bi po ciklusu dimljenja bilo obrađeno između dvije i dvije i pol tone različitih suhomesnatih proizvoda. Pored kulena, primarno će se proizvoditi kobasice, slanine, čvarci i mast, a sekundarno tzv. špic-rebra, koljenice, švargl i eventualno dimljene kosti.

novi proizvodi


T vrtka Proentaris bavi se projektira-njem, proizvodnjom i gradnjom dr-venih konstrukcija. Za svoje proizvo-de kažu da se od ostalih razlikuju po

konstrukcijskim i estetski oblikovanim detalji-ma uz upotrebu vrhunskog građevinskog ma-terijala i visokokvalitetnih spojnih sredstava, ali i po inovativnom pristupu pri projektiranju. Još tijekom studija na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu – Graditeljski odjel, Robert Šargač se, zajedno s kolegom Ivanom Volarićem, po-sebno zanimao za predmet Drvene konstruk-cije. Nakon završetka fakulteta njih dvojica odlučili su baviti se upravo onim što ih zanima te su osnovali tvrtku. Prvi projekti Proentarisa bili su izrada nekoliko objekata u okolici Siska, Zagreba i na području Hrvatskog zagorja. Svoje poslovanje polako su širili uvrštavajući u svoju ponudu sve veći broj proizvoda i usluga. Da-nas se mogu pohvaliti činjenicom da su upravo oni zaslužni za neke od eksterijera luksuznih objekata diljem Jadrana.

“Zahvaljujući CNC strojevima i preši za la-meliranje drva u mogućnosti smo ponuditi izradu različitih elemenata na bazi drva kao što su zakrivljeni nosači malog radijusa, lame-lirane lijepljene ploče te lamelirani elementi za izradu prozora i vrata. Ukratko, možemo

ponuditi izradu svih vrsta i oblika drvenih konstrukcija”, kaže direktor tvrtke Proentaris drvene konstrukcije Robert Šargač, te dodaje kako nude i usluge projektiranja i proračuna drvenih konstrukcija te izradu 3D vizualizacija.

Drveni namještajPosebno su ponosni na proizvodnju eksklu-zivnog drvenog namještaja za eksterijere ugostiteljskih objekata kao što su baldahini, ležaljke posebne geometrije, kreveti za plažu te pergole i nadstrešnice. U proizvodnom pro-cesu, osim njih dvojice, sudjeluje i do 15 koo-peranata, ovisno o složenosti izrade proizvoda.

Pokretanje ovakve vrste posla od dvojice mladih ljudi iziskivalo je i puno truda i odri-canja.

“Kada se počinje od nule, nailazi se na mno-go poteškoća, a posebice je to nedostatak in-formacija i kontakata. U relativno kratkom roku, a radimo nešto više od godinu dana, uspjeli smo steći dosta zadovoljnih kupaca te

pouzdanih kontakata i suradnika na koje će se moći računati tijekom daljnjeg poslovanja”, kaže Šargač koji napominje da su do sada i sa suradnicima i s klijentima imali samo ugodna iskustva.

“Kupci su zadovoljni, a sve više njih nam se naknadno javlja s pozitivnim iskustvima ko-rištenja naših proizvoda”, ističe Šargač. U bu-dućnosti planiraju proširiti proizvodnju i pove-ćati broj usluga koje nude, kao i zaposliti mlade ljude s novim znanjima i idejama. (I.G.)

kad drvo zove na odmor i uživanjePosebno su ponosni na proizvodnju ekskluzivnog drvenog namještaja za eksterijere kao što su baldahini, ležaljke posebne geometrije, kreveti za plažu te pergole i nadstrešnice

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu

ili proizvod javite na e-mail: [email protected]

Proentaris drvene konstrukcije, Zagreb predstavljamo

u njihovom Portfelju već su brojni eksterijeri luksuznih objekata diljem jadrana

Kada se počinje od nule, nailazi se na mnogo poteškoća, a posebice je to nedostatak informacija i kontakata. U relativno kratkom roku, a radimo nešto više od godinu dana, uspjeli smo steći dosta zadovoljnih kupaca.

robert Šargač, direktor i osnivač tvrtke


S asvim je razumljivo da ljudi žele smanjiti troškove kad god je moguće. Tko ne bi želio ušte-djeti dodatnih oko dva posto

kod kupnje nekretnine? Zato se često postavlja pitanje: je li kod kupnje nekret-nine zaista potreban agent? Većina kupa-ca koji su izabrali kvalitetnu agenciju reći će da je to bio dobro uložen novac.

Istina je da veliki broj nekretnina mo-žete pogledati direktno s vlasnikom te se sami upustiti u detaljnu provjeru pravne dokumentacije, građevinskih akata, pre-govarati o cijeni, odlaziti na gruntovnicu, u razne gradske urede. Naravno, u tom procesu se nervirate, potrošite nekoliko stotina ili čak tisuća kuna, a o vremenu koje morate za sve to izdvojiti da i ne go-vorim.

Mogu jamčiti da će vas dobar agent koji zna tržište i svoj posao sigurno po-štedjeti gubljenja vremena, nepotrebnog živciranja i stresa oko cijele procedure.

Recimo da želite vlastito parking mje-sto, bazen, balkon, igraonicu za djecu… Ako ste u potrazi za nečim određenim, agent za nekretnine je osoba čiji je po-sao da zna postoji li na tržištu nekretnina koja bi odgovarala vašim potrebama, a on ili ona će vas, da tako kažemo, držati za ruku i voditi kroz cijelu proceduru kupo-prodaje.

Kao što birate kod kojeg zubara ćete otići ili kod kojeg frizera ćete se šiša-ti, tako je jako važno provjeriti i izabrati pouzdanu i profesionalnu agenciju za ne-kretnine. Neki ljudi će se, kako bi izbjegli troškove, sami upustiti u kupnju nekret-nine ili će uzeti agenta koji radi na crno. Međutim, time se upuštaju u rizičan po-sao, koji ih u konačnici može koštati ži-votne ušteđevine. Kroz 12 godina, koliko se bavim ovim poslom, naslušala sam se svakakvih priča ljudi koji su na ovaj ili onaj način izigrani.

Agencije koje ispunjavaju zakonske uvjete za obavljanje posredovanja u pro-metu nekretninama nalaze se u Registru

posrednika koji vodi HGK, a uvid u taj re-gistar najlakši je način da provjerite bar ono minimalno - radi li agencija s kojom ste stupili u kontakt legalno. Jedna od važnijih zakonskih obveza je da agencija za nekretnine plaća osiguranje od profe-sionalne odgovornosti. Drugim riječima, kupac je posredno putem agencije osi-guran u slučaju eventualnih problema. Agencija mora angažirati odvjetnika za izradu kupoprodajnih akata. Na taj način ste kao kupac pravno osigurani, a i ne-

mate dodatnog troška jer je on uključen u naknadu koju plaćate agenciji. Agent vas je dužan upoznati sa svim relevantnim činjenicama i nedostacima vezanim uz određenu kupoprodaju.

Većina posrednika u prometu nekret-ninama mogu postaviti cijenu nekretni-ne već u prvoj minuti ulaska kroz vrata. Ako agent ima puno iskustva na nekom lokalnom tržištu, on će točno znati što se prodaje i koje cijene se postižu u stvar-nosti. Agent je u svakodnevnoj komuni-kaciji s vlasnikom nekretnine i zna ko-liko je netko voljan ili ne spustiti cijenu, te neće gubiti vaše vrijeme i voditi vas

u obilazak nekretnine koja nije u vašem budžetu.

Iako je većina nekretnina za prodaju dostupna na raznim portalima za oglaša-vanje, u nekim slučajevima prodavatelji ne žele da njihova nekretnina bude ogla-šena na tako javan način. U tim slučaje-vima samo agencija za nekretnine zna da je ta nekretnina na prodaju, a možda je upravo to vaš idealan dom.

Ako kupac, primjerice, traži kuću ili stan u kojem se jednostavnim zahvatom može izdvojiti studio-apartman za puni-cu, onda će agent znati sugerirati koje su to nekretnine, dok pred webom možete sjediti i istraživati danima a ne doći do onog što vam treba.

Dobar agent zna i koliko je prodavatelj voljan spustiti cijenu te će za vas sigurno dogovoriti cijenu nižu nego što je u ogla-su ili vam pak javiti da je cijena značajno snižena jer prodavatelj iz nekog razloga mora poduzeti hitnu prodaju, te vam na taj način omogućiti odličnu kupnju.

Dobar agent je tu da kupca poštedi stresa, te mu uštedi vrijeme i novac. On

će saslušati vaše želje, nedoumice, pro-bleme. On će vam iz mora nekretnina koje se prodaju izdvojiti nekoliko koje bi mogle odgovarati vašim željama i budže-tu. Osim uštede vremena kod pronalaska adekvatne nekretnine, svaka ozbiljna agencija za kupca obavi čitavi niz dodat-nih usluga koje su uključene u agencij-sku naknadu.

Usluge koje agencije odrade za kupce, a uključene su u naknadu, jesu: odvjet-nička tarifa izrade kupoprodajnih akata, predaja dokumentacije na uknjižbu, pre-daja na poreznu upravu za razrez poreza i prebacivanje svih režija na ime kupca.

dvojba: vlasnik ili Posrednik? Agencije koje ispunjavaju zakonske uvjete za posredovanje u prometu nekretninama su u registru posrednika koji vodi HGk, a uvid u njega je najlakši način da se provjeri radi li agencija s kojom ste kontaktirali - legalno

dobar aGent je tu da kuPca Poštedi stresa, te mu uštedi vrijeme i novac

DLANOM O DLANJAsNA BiLiškOv BAruNdirektorica Biliškov nekretnina


vijesti

ObnOvljena tvrđava barOne

U Šibeniku je otvore-na obnovljena tvrđava Barone čime je taj grad dobio još jednu važ-nu kulturno-turističku atrakciju. Turistički rad-nici u tom gradu u ovoj godini očekuju rast turi-stičkog prometa uz na-stavak investicija od oko 100 milijuna kuna. Od toga će se oko 50 mili-juna kuna uložiti u turi-stičke objekte i sadržaje Obonjana, dosad turi-stički nepoznatog otoka.

IzlOžba hrane I pIća hIstrIa 2016.

U Puli će se od 12. do 14. veljače održati 23. izložba hrane i pića Hi-stria 2016. u organizaciji Hrvatske gospodarske komore-Župani jske komore Pula. Izlož-ba tradicionalno oku-plja tvrtke koje se bave proizvodnjom i proda-jom hrane, alkoholnih i bezalkoholnih pića te ambalaže. Na Histriji se predstavljaju i proizvo-di označeni znakovima kvalitete - Eko proizvod, Otočni proizvod, Hrvat-ska kvaliteta, Izvorno hrvatsko i Oznaka ze-mljopisnog podrijetla te uporabni predmeti. U sklopu Histrije održat će se Forum obiteljskog tu-rizma Istarske županije.

tURiZAM

H rvatska je prva članica Europske unije koja je organizirala susret predstavnika domaćih strukovnih udruga u turizmu s predstavni-

cima Europske komisije na temu pojašnjenja nove Direktive EU-a o putovanjima u pa-ket-aranžmanima i povezanim putnim aran-žmanima. Na sastanku su bili i predstavnici Europske udruge za putničke agencije u EU (ECTAA) te Europske udruge za hotele i resto-rane (HOTREC).

Direktiva se odnosi na putničke agencije i hotelijere te se mora ugraditi u hrvatski Zakon o pružanju usluga u turizmu. Susret je održan proteklog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori koja se aktivno uključila u raspravu oko izmjena nekih propisa unutar te direktive. Kako je istaknula Leila Krešić Jurić, direkto-rica Sektora za turizam HGK, prva faza pre-govora je završena, a nova Direktiva o paket-aranžmanima objavljena je 11. prosinca 2015. u Službenom listu EU-a. Sve zemlje članice EU-a dužne su uskladiti nacionalna zakono-davstva s odredbama te direktive do 1. siječnja 2018. godine.

Kako je istaknuto na susretu u HGK, Di-rektiva zapravo predstavlja službeni ulazak turizma u digitalno doba, jer obuhvaća online kanale prodaje i paket-aranžmane koje klijenti

slažu sami, bez posredovanja putničkih agen-cija.

Internet sve važnIjI kanal“Nova Direktiva za cilj ima, s obzirom na ra-zvoj toga tržišta, prilagoditi i regulirati područje zaštite, poboljšati transparentnost te povećati pravnu sigurnost za putnike i trgovce. Primje-njuje se na paket-aranžmane koje trgovci nude na prodaju ili prodaju putnicima i na poveza-ne putne aranžmane koje trgovci omogućuju putnicima”, istaknuo je voditelj izrade teksta Direktive Robert Mathiak iz Europske komi-sije. “Prethodna Direktiva 90/314 donesena je još 1990. te utvrđuje niz prava potrošača. No, od njenog donošenja znatno se promijenilo tržište usluga putovanja. Internet je sve važniji kanal putem kojega se usluge putovanja nude i pro-daju. Usluge putovanja ne kombiniraju se samo u obliku tradicionalnih unaprijed utvrđenih paket-aranžmana, nego se često kombinira-ju tako da se prilagode kupcu, a mnoge od tih kombinacija nalaze se u ‘sivoj zoni’ ili nisu jasno obuhvaćene starom direktivom”, objasnio je Mathiak te dodao da oko 23 posto turista danas kupuje tradicionalne paket-aranžmane birajući ih iz brošura agencija, a isto toliko ih se odlučuje za netradicionalne pakete odabirom i vlastitom kombinacijom usluga za putovanje.

digitalno doba turizmanova direktiva se odnosi na putničke agencije i hotelijere te se mora prilagoditi i ugraditi u hrvatski Zakon o pružanju usluga u turizmupiše sanja Plješa [email protected]

DiRektivA eU-a o pUtovAnjiMA U pAket-ARAnžMAniMA


N a internetskim stranicama Mini-starstva turizma objavljeni su pri-jedlozi izmjena i dopuna četiriju pravilnika u svrhu unapređenja

poslovanja smještajne ponude u turističkom sektoru.

“Tijekom proteklih tjedan dana na kole-giju smo raspravljali koje bi se izmjene i do-pune trebale unijeti u nove pravilnike kako bi hoteli, kampovi, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i ostali objekti za smještaj una-prijedili svoje poslovanje. Prema predloženim izmjenama, uklonile bi se one prepreke koje postoje u poslovanju, a koje su u praksi poka-zale da koče razvoj kvalitete. Cilj predloženih izmjena je unaprijediti poslovanje na tržištu, olakšati djelatnost turističkim radnicima te se prilagoditi tržišnim potrebama. Pravilnici će biti 30 sljedećih dana na javnoj raspravi pa pozivamo turistički sektor, strukovne udruge i sve djelatnike u turizmu da nam pošalju svoje prijedloge kako bismo u potpunosti unaprije-dili poslovanje”, naglašava ministar turizma Anton Kliman.

U hotelima, umjesto sadašnje obveze is-punjavanja svih standarda za određenu kate-goriju, predlaže se ispunjavanje jednog dijela obveznih standarda, a u drugome dijelu ispu-njavanje izbornih standarda koji se boduju.

GlampinG i mobilhomes“Neke od glavnih izmjena su uvođenje pojma glamping opreme i definiranje mobilehomeo-va i spavaonica. Glamping oprema tako će biti svaka vrsta opreme koja pruža standard viši od uobičajenog. U kampovima sanitarni čvor, recepcija i ostali sadržaji ne mogu se nalaziti u kontejnerima, osim za najnižu kategoriju. Pojačani su standardi za kamp s pet zvjezdica, odnosno povećan je broj potrebnih obiteljskih kupaonica, perilica za rublje, sanitarija za dje-cu. Uvodi se i komercijalni pojam resorta te nova vrsta – kamp odmorište”, istaknuo je

Željko Cvrtila, načelnik Sektora za upravlja-nje kvalitetom pri Ministarstvu turizma.

Što se tiče ostalih objekta, za pet zvjezdica u kupaonicama više neće biti obvezna kada, u hostelima i sličnim objektima neće biti po-trebni noćni ormarić, noćna svjetiljka i stol sa stolcem. Za obiteljska poljoprivredna gospo-darstva, soba u kategoriji koja se označava s dva sunca imat će vlastite sanitarije, a ne više zajedničke kao što je to bilo do sada, ukida se odredba o minimalnoj visini prostorija - ostaje propisano samo to da se gost mora nesmetano, sigurno i udobno kretati. Neće biti potrebno za članove domaćinstva obaviti pregled i dobiti potvrdu o zdravstvenom stanju, o čemu su se proteklih godina vodile rasprave. (J.V.)

Počela javna rasprava o izmjeni turističkih pravilnika

Ministarstvo turizMa

Prema predloženim izmjenama, uklonile bi se prepreke koje postoje u poslovanju, a koje su u praksi pokazale da koče razvoj kvalitete, istaknuo je ministar Anton Kliman koji turističke djelatnike poziva da se jave sa svojim prijedlozima

Članovi domaćinstava u kojima se Pruža smještaj neće više morati imati Potvrde o zdravstvenom stanju


TURIZAM

N a području Turističke zajed-nice Grada Rijeke i protekla je godina bila jedna u nizu onih čiji se rezultati bilježe sa za-

dovoljstvom. Ostvaren je promet od go-tovo 214.000 noćenja što je 23 posto više nego prethodne godine, a grad na Rječini pretežito su pohodili inozemni gosti. Od ukupnog ih je broja bilo čak 78 posto, sa 26 posto više noćenja nego 2014. godine. Broj je domaćih porastao 13 posto. Treba napomenuti kako se Rijeka proteklog de-setljeća prometnula u odredište poželjno za obilazak i kraći boravak turista. Ulaga-njem posebno u privatni smještaj te u ho-stele toj turističkoj znatiželji odgovoreno je na pravi način. Danas je broj raspolo-živih ležajeva 2459 u četiri hotela, 15 ho-stela, privatnom smještaju, kampu i dva prenoćišta. Grad Rijeka je po svojoj loka-ciji tranzitno središte Kvarnerskog zalje-va, što se potvrđuje stabilnim prosječnim boravkom turista u trajanju od dva dana. I domaći i strani gosti najduže borave u privatnom smještaju, u prosjeku više od tri dana. Kamp je druga kategorija prema trajanju prosječnog boravka sa skoro dva i pol dana, a gosti se najkraće zadržavaju u hostelima te u hotelima.

Desetljeće rastaI zadnjih se 10 godina bilježi stabilni na-predak u povećanju broja ležaja svih kate-gorija smještaja, osim prenoćišta. Na to je ponajviše utjecalo investiranje u ukupne kapacitete smještaja, prije svega u privat-ni smještaj te hostele, ali i u renoviranje hotela Jadran (Best Western Hotel Ja-dran), Neboder i Continental. Tako danas u strukturi kapaciteta privatni smještaj

ima najveći udio sa 23,88 posto, čime su nadmašeni hoteli koji raspolažu sa 23,08 posto od ukupnog broja ležaja. Hosteli, čiji razvoj počinje 2006., sudjeluju sa 17,88 posto udjela, prenoćišta sa 15,75 te kamp sa 14,58 posto udjela. Nova zasebna kate-

gorija studentskog naselja, koje je otvore-no 2014., zauzela je udjel od 4,83 posto. Turistički gledano, Rijeka je tradicionalno atraktivna destinacija za brojne posjeti-telje iz okolnih zemalja, posebice Italije. Top listu 10 zemalja prema ukupnom ostvarenom broju dolazaka u razdoblju zadnjeg desetljeća predvodi Italija, a sli-jede Španjolska, Njemačka, Francuska, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija, Slovenija, Mađarska i SAD. Prilično neti-pični poredak, a sličan je poredak i kada je riječ o ostvarenim noćenjima. Ovakav

trend prouzročio je smanjenje ukupnog udjela hotela u dolascima turista sa 87,03 na 57,27 posto te u noćenjima sa 72,71 na 53,39 posto. Veći kapaciteti u privatnom smještaju ostvarili su povećanje tržišnog udjela na 11,47 u dolascima, odnosno 19,12 posto u noćenjima. U desetogodišnjem razdoblju broj poslovnih subjekata u turi-stičkim djelatnostima narastao je 135 po-sto, a ukupni godišnji prihod od turizma veći je čak 130 posto.

Gosti sve mlađiZadnjih se godina razvoj riječkog turizma odvijao u izrazitom industrijskom okru-ženju koje je stagniralo. To je stvorilo si-tuaciju u kojoj se većina neiskorištenih prostora mogla prenamijeniti u svrhu turizma. Turizam se nametnuo kao je-dan od modela razvoja grada paralelno s razvojem luke i drugim oblicima gospo-darske djelatnosti. Ulaganja u smještajne kapacitete i gradske sadržaje promijenila su dobnu strukturu gostiju, u kojoj u sve većem udjelu sudjeluju mladi, dok su se istovremeno zadržali tradicionalni gosti starije generacije. Višegodišnji trend po-mlađivanja strukture turista u 2015. godi-ni približio je prosjek riječkih gostiju broj-ci od 30 godina. Čak 54 posto gostiju je mlađe od 40 godina, onih do 30 godina je 34 posto. Prije desetak godina kroz Rijeku su uglavnom prolazili tranzitni gosti bez duljeg zadržavanja u gradu, danas je uo-bičajen prizor vidjeti turističku grupu koja pohodi riječke znamenitosti uz ispunjene gradske šetnice u toku dana te popunjeno gradsko središte mladima vikendom.

Kako ističe direktor Turističke za-jednice Grada Rijeke Petar Škarpa, za-

TurisTi više ne Trče kroz rijekuRazvoj riječkog turizma odvijao se u industrijskom okruženju koje je stagniralo. Turizam se nametnuo kao jedan od modela razvoja grada paralelno s gospodarskim djelatnostima piše vladimir rončević

Riječki tuRizam kRoz bRojke

zadnjih su godina učinjeni znaTni Pomaci u organizaciji Posla Te PrezenTaciji rijeke i okolice, Posebno na inozemnom TržišTu


dnjih su godina učinjeni znatni pomaci u organizaciji posla te prezentaciji Rijeke i okolice, posebno na inozemnom tržištu. Izbrendirana je ukupna ponuda, poseb-no mega projekti poput Međunarodnog riječkog karnevala, Riječkih ljetnih noći, Međunarodne regate Fiumanka, Ljeta na Gradini, Festivala mora i pomorske tra-dicije Fiumare. “Ostvarili smo kvalitetnu suradnju s turističkim zajednicama riječ-kog prstena što je rezultiralo udruživa-njem i zajedničkim nastupima na razini gradova Rijeke, Bakra, Kastva i Kraljevice te općina Čavle, Jelenje, Kostrena, Viškovo i Klana, kaže Škarpa. Pojačali smo i dignu-li na višu razinu nastupe na sajmovima, ostvarili kvalitetnu suradnju s predstav-ništvima HTZ-a, radimo na online platfor-mama i rezultati su vidljivi”, kaže Škarpa.

SvjetSko Srebro za bike rijekaPotvrda dobrog rada početkom godi-ne stigla je iz Madrida – projekt Bike Rijeka osvojio je drugo mjesto na do-djeli prestižne nagrade za izvrsnost i inovacije u turizmu Svjetske turističke organizacije UN-a (UNWTO). U konku-renciji inovativnih projekata u turizmu iz cijelog svijeta prvo je mjesto osvojio brazilski projekt Itaipu Complex, koji promovira teritorijalni razvoj baziran na turizmu. Riječki TZ je drugo mjesto podijelio s projektom online platforme za medicinski turizam Republike Kore-je. Riječ je o vodećoj nagradi u global-nom turističkom sektoru utemeljenoj 2003. godine.

“Projekt biciklističke transverzale Riječkog prstena Bike Rijeka pokrenut

je u lipnju 2014. s ciljem kvalitetnije promocije TZ-a grada Rijeke i turistič-kih zajednica Riječkog prstena, a obje-dinjava postojeće biciklističke staze te novu stazu koja povezuje sve gradove i općine Riječkog prstena”, objašnjava Škarpa. U zajedničkom projektu uz Tu-rističku zajednicu Grada Rijeke sudje-lovale su kreativna agencija Molekula i agencija Promotiv te turističke zajedni-ce Riječkog prstena. Projekt je također prepoznat te ga je sufinancirala Hrvat-ska turistička zajednica, ističe Škarpa. Uz UNWTO nagradu, projekt Bike Rije-ka već je osvojio i drugo mjesto u kate-goriji elektroničkih karata i turističkih vodiča na 12. međunarodnom karto-grafskom festivalu Tourmap održanom u srpnju 2015. u Pragu.

Nakon odličnih rezultata u 2015. godi-ni, turističke zajednice Rijeke i Opatije osmislile su i realizirale, u sklopu pri-prema za još uspješniju turističku 2016. godinu, zajedničku turističku karticu – Tourist Card Rijeka & Opatija. Ona po-sjetiteljima dvaju gradova omogućuje

niz pogodnosti, a s ciljem da se poveća izvanpansionska potrošnja te posjeće-nost kulturno povijesnih ustanova, ali i da se dodatno bolje povežu i promo-viraju dvije atraktivne destinacije na Kvarneru. Kartica stoji 50 kuna za 24 sata korištenja, 75 kuna za 48 sati te 100

kuna za 72 sata korištenja, a uključuje bez naknade vožnju turističkim autobu-som, ulazak u muzeje, povoljnije cijene posjet gradskim atrakcijama te popuste u mnogim ugostiteljskim objektima, du-ćanima, suvenirnicama te korištenje još nekih usluga u oba grada.

TurisTička karTica za veći izbor i veću poTrošnju

s istom karticom u muzeje, autobuse, restorane...


Trendovi u Telekomunikacijama HRWWWATSKA

P ojednostaviti, digitalizirati i konsolidirati ključni su pojmovi s kojima bi se telekomunikacij-ski sektor trebao susresti u svo-

me poslovanju ako želi ostati relevantan tržišni igrač u ovoj godini. Jer, razdoblje stabilnog rasta je iza te industrije i ona bi se trebala orijentirati na nove usluge i prilike koje joj pruža digitalizacija, ista-knuto je, među ostalim, na šestoj konfe-renciji Trendovi u telekomunikacijama u 2016. godini - Snaga digitalizacije, koju je organizirao PwC Hrvatska u suradnji s poslovnim tjednikom Lider.

Dejan Ljuština, član Uprave i par-tner za usluge poslovnog savjetovanja u PwC-u Hrvatska, rekao je kako upravo svjedočimo novoj industrijskoj revolu-ciji koja predstavlja kraj svemu što smo do sada poznavali i redefinira svaki dje-lić privatnog i poslovnog života. “Brzina i pravodobno uočavanje novih trendova te sve brže donošenje odluka vezanih uz promjenu poslovnih modela, redefini-ranje proizvoda i usluga te digitalizaci-ja svih poslovnih procesa preduvjeti su daljnjeg uspješnog poslovanja na tržištu

svih gospodarskih subjekata, a pogotovo telekoma. Promjena DNK kompanije i kulture, kroz bolju organizaciju i uključi-vanje najboljih talenata koji će na vrijeme prepoznati trendove i uvesti promjene, neophodna je da bi se u ovim tržišnim

uvjetima uspjelo. Potrebno je prepoznati što digitalizacija zaista znači, digitalizirati se iznutra i digitalizirati procese prema korisniku koji je u fokusu poslovanja te odustati od svih aktivnosti koje nemaju

direktan kontakt s korisnikom i kreira-njem vrijednosti”, rekao je Ljuština.

Organizacijska kulturaDigitalizacija, pored iznimno snažnog utjecaja na telekom industriju, iz temelja mijenja i medije. Mediji bi se u tim novim uvjetima poslovanja trebali ponajprije usmjeriti na razvijanje odnosa s korisni-cima putem svih distributivnih kanala i platformi, kreiranje mobilnih sadržaja, posebice videa te kontinuirano redefi-nirati i inovirati proizvode i korisničko iskustvo. “Digitalno oglašavanje će stoga u 2016. godini postati dominantna plat-forma”, napomenuo je Ljuština dodajući kako i video oglašavanje dobiva sve više na važnosti. Posebice je zanimljiva činje-nica da će digitalni streaming glazbe pre-stići digitalni download, tj. preuzimanje glazbe u 2017. godini, naglasio je.

U sklopu konferencije, koja daje pre-gled ključnih trendova koji će obilježiti sektor telekomunikacija u ovoj godini, održana su i dva panela: Telekom CEO i Utjecaj digitalizacije na promjene po-slovnih modela - Digital panel.

Bez digitalizacije se ne možePromjena dnk kompanije i kulture, kroz bolju organizaciju i uključivanje najboljih talenata koji će na vrijeme prepoznati trendove i uvesti promjene, neophodna je kako bi se uspjelo u ovim tržišnim uvjetima, istaknuo je Dejan Ljuštinapiše Boris odorčić [email protected]

digitalizacija, Pored iznimno snažnog utjecaja na telekom industriju, iz temelja mijenja i medije


Na prvom panelu svoja razmišljanja razmijenili su predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković, predsjednik Uprave Vipneta Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Iskona Saša Kramar, predsjed-nik Uprave Metroneta Željko Lukač te izvršni direktor Tele2 Viktor Pavlinić. Predstavnici telekoma su se složili da je konkurencija dobrodošla i da ih potiče da svakog dana svojim korisnicima nude još bolje usluge i proizvode. Kao najveću prepreku pojednostavljenju procesa vide regulativu koja je zbog svoje nefleksi-bilnosti tradicionalne telekome stavila u podređeni položaj u odnosu na OTT (Over the Top) igrače poput Facebooka, Instagrama, Skypea, WhatsAppa ili Vibe-ra, što oni sad trebaju premostiti.

Vrijeme za prilagodbuUoči drugog panela, Mislav Slade Ši-lović, viši menadžer u PwC timu za poslovno savjetovanje, održao je pre-zentaciju o utjecaju i značaju digitalne transformacije te kao ključne faktore uspjeha u promijenjenim tržišnim uvje-tima istaknuo organizacijsku kulturu, odnos i komunikaciju prema korisniku, IT infrastrukturu koja podržava i održa-va digitalnu transformaciju i operativni model, odnosno organizaciju, procese i način na koji određena kompanija funk-cionira svakodnevno.

“U današnjem tržišnom okruženju - koje je ipak lakše razumjeti mladim kompanijama i start-upima koji su se u njemu stvorili nego onima koje imaju dugogodišnju tradiciju i kojima transfor-macija na nove poslovne modele ipak ide malo teže i sporije jer je potrebno odre-đeno vrijeme za prilagodbu - kompanije imaju priliku odabrati jednu od sljedeće tri uloge: biti inovator, sljedbenik ili pot-puno nestati s tržišta. Dostupni podaci nas ohrabruju i pokazuju da su europske kompanije prepoznale važnost nove ulo-ge u organizaciji – člana uprave za digi-talne tehnologije, te ih njih u prosjeku 13 posto već ima”, istaknuo je.

Na drugom Digital panelu, Julian Oe-hrlein, direktor Oradiana, Igor Stebernak, član Uprave Petrola, Igor Garača, izvršni direktor računovodstva u Hrvatskoj pošti i Davor Tremac, direktor Uber Hrvatska govorili su o utjecajima digitalizacije na njihovo poslovanje. Tako su razgovara-li o svojim iskustvima s digitalizacijom iz perspektive tek stvorenih kompanija (start-upa), ali i tržišno etabliranih kom-panija poput Hrvatske pošte i Petrola koje uspješno digitaliziraju svoje poslovanje.

T vrtka Rimac Automo-bili, nakon tromjesečne implementacije, uvela je novu infrastruktur-

ni informatički sustav koji će joj omogućiti kvalitetnije resurse za vlastito programiranje i poslužiti kao temelj daljnjeg rasta poslo-vanja. Sustav visokodostupnog infrastrukturnog rješenja pro-jektirala je i provela zagrebačka informatička tvrtka Blink, koja će i dalje surađivati s Rimac Auto-mobilima u području infrastruk-turnih IT rješenja. Novi sustav servera, aktivne mrežne opreme i softvera za upravljanje IT in-frastrukturom hrvatskoj visoko-

tehnološkoj tvrtki omogućavat će dostupnost, skalabilnost i si-gurnost informatičkih operacija. “Za nas je ovo značajan iskorak u smislu organizacije poslovanja, sad ćemo moći lakše uskladiti rad naših razvojnih i kreativnih timova i povećati sigurnost poda-taka”, istaknula je Monika Mikac, operativna direktorica Rimac Automobila. “Rimac Automobili jedan su od hrvatskih tehnološ-kih dragulja, gdje će se u bliskoj budućnosti događati još veće i zanimljivije stvari, zato smo po-nosni što nas je tako inventivna tvrtka odabrala za partnera koji će preuzeti brigu o njenoj temelj-noj IT infrastrukturi”, rekao je

član Uprave Blinka Roko Ba-bić. (B.O.)

T ele2 Hrvatska pokrenuo je nacionalnu 4G mrežu koja će pokrivati 90 po-sto populacije. Tako ova

4G mreža pokriva sve veće gra-dove, cijelu obalu te stotine grado-va u Hrvatskoj, kako bi korisnici mogli uživati u brzom mobilnom i bežičnom internetu. Tele2 4G usluga nudi maksimalne brzine do 150 Mbps (megabita u sekun-di) unutar 4G mreže, a ne samo u nekoliko odabranih gradova, kako bi osigurala isporuku usluge svojim korisnicima. Brzina ovisi o signalu, modelu uređaja i tre-nutnom opterećenju mreže. Kako bi koristili 4G uslugu, korisnici moraju imati uređaj koji podrža-va 4G mrežu te 4G SIM karticu. “Kao predvodnik u telekomuni-kacijskom sektoru, Tele2 je među prvima u svijetu pokrenuo ovu mrežu u Švedskoj, te prvu isklju-

čivo 4G mrežu na svijetu u Nizo-zemskoj”, izjavila je Malin Holm-berg, izvršna potpredsjednica i direktorica tržišta Srednje Euro-pe te predsjednica Uprave Tele2 Hrvatska. “Ponosni smo što sada pokrećemo 4G mrežu s nacional-nom pokrivenošću, uz oslonac na najmoderniju 3G mrežu, i još važ-nije, što je proaktivno omogućen pristup 4G mreži svim našim ko-risnicima, bez dodatnih troškova”, istaknula je ona. (B.O.)

Uveden Blinkov iT sustav

Pokrenuta 4G mreža

Rimac automobili

tele2

AKTUALNO

K ako bi se utvrdili ključni problemi s kojima se susreću hrvatski obrtnici, a posebice oni iz Zagrebačke županije, prošli tjedan je u Samoboru organizi-

ran susret obrtnika i predstavnika te županije. Gospodarski forum - Obrtništvo Zagrebačke županije organizirali su Obrtnička komora Za-greb i Zagrebačka županija. Nakon prethodnih konzultacija s lokalnim udruženjima obrtnika te radnim sastancima s gradonačelnicima iz Zagrebačke županije, na forumu je bilo riječi o razvojnim projektima obrtnika, rasterećenju i poticanju obrtništva, zadržavanju financijskog potencijala u lokalnoj zajednici, analizi tržišta, sudjelovanju obrtnika na sajmovima te medij-skoj promociji obrtništva.

Kako kažu u Obrtničkoj komori Zagreb, razgovaralo se o zahtjevima koje je Hrvatska obrtnička komora (HOK) uputila Vladi, pri-mjerice snižavanju lokalnih davanja kao što su porez na tvrtku, spomenička renta, prirez te komunalna naknada i doprinos. Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Zagrebač-ke županije Damir Fašaić tom je prigodom istaknuo kako će ta županija s ciljem rastere-ćenja i poticanja obrtništva u ovoj godini, među ostalim, nastaviti s bespovratnim potporama i

subvencijama obrtnicima u visini od 10.000 do 100.000 kuna za početak njihova poslovanja, zatim za povećanje konkurentnosti obrtništva, za žene poduzetnice, nastupe na sajmovima, za prijavu projekata na EU fondove te za nasta-vak subvencije kamate poduzetničkih kredita kroz kreditnu liniju Kreditom do uspjeha.

U ŽUpaniji relativno dobro “Promatrajući statističke podatke, možemo reći da poduzetništvo Županije u cjelini funk-cionira relativno dobro. Iako pokazatelji govo-re kako Hrvatska izlazi iz recesije, trebat će još dosta napora da naši građani to i konkretno osjete”, istaknuo je župan zagrebački Stjepan Kožić. Na forumu je naglašeno i kako se u obrt-

nička zanimanja treba privući što više mladih s jedne strane, a s druge strane treba motivirati obrtnike kako bi što više naučnika primili na praksu u svoje obrte. Osim toga, predloženo je da Zagrebačka županija i gradovi koji se na-laze na njenom području razmotre mogućnost sufinanciranja obrtnika koji primaju naučnike. Na kraju su sudionici foruma zaključili kako će u sklopu svojih ovlasti i mogućnosti podržati rješavanje problema u obrtništvu s ciljem što boljeg i lakšeg povezivanja obrtnika i poduzet-nika s predstavnicima vlasti lokalne i regional-ne samouprave.

Privući što više mladih u obrtništvoZagrebačka županija će i u ovoj godini nastaviti s bespovratnim potporama i subvencijama obrtnicima u visini od 10.000 do 100.000 kunapiše Sanja Plješa [email protected]

Gospodarski forum o obrtništvu ZaGrebačke županije

i dalje će Se Subvencionirati kamate Poduzetničkih kredita kroz liniju kreditom do uSPjeha

Iako pokazatelji govore kako Hrvatska izlazi iz recesije, trebat će još dosta napora da naši građani to i konkretno osjete.

Stjepan kožić, župan zagrebački

44 | Privredni vjeSnik | broj 3914 | 8. veljače 2016.


L udbreška tvrtka Elmag na tržištu je već više od 20 godina. Prolazila je kroz ra-zličite faze u poslovanju, prilagođava-jući se tržišnim uvjetima. Trenutačno

prodaje jednokratne higijenske proizvode za gastronomiju, trgovine, bolnice i industriju ži-vežnih namirnica kao što su salvete, čačkalice, čaše, kutije za kolače, folije, rukavice, posude od stiropora, slamke, stolnjake, metle... Tvrtka koja se bavi i tiskom na čaše i salvete uvoznik je i distributer nekoliko vrlo cijenjenih europ-skih proizvođača, a u svome asortimanu ima više od 1500 artikala.

Robert Matijević, direktor Elmaga, kaže kako je u tvrtki zaposleno 11 osoba. “Misija našeg poslovanja je biti pouzdan i dugoročan partner našim kupcima”, ističe on.

Ideja pokretanja posla, nastavlja Matijević, rezultat je tadašnjeg nedostatka potrošnog materijala za ugostiteljstvo u Hrvatskoj. “Stoga smo krenuli uvoziti takve proizvode iz Nje-mačke i počeli smo opskrbljivati lokalne ve-leprodaje i specijalizirane trgovine za svadbe, rođendane i slično. S vremenom smo širili asortiman, a danas imamo dobavljače i iz Polj-ske, Francuske, Belgije i Austrije te smo jedan od vodećih distributera potrošne robe u Hr-vatskoj”, napominje dodajući kako Elmag po-vezuje i domaću proizvodnju sa svojom mre-žom kupaca. “Naime, u suradnji s domaćim proizvođačem jedini u Hrvatskoj proizvodimo slamke za piće”, naglašava.

BorBa s naplatomNajznačajniji segment poslovanja tvrtke je onaj u HoReCa kanalu. “A našu najveću šansu za rast vidim u turizmu, prehrambenoj i far-maceutskoj industriji”, kaže.

Tvrtka već pet godina bilježi dvoznamen-kasti rast godišnje i približava se svom cilju da bude jedna od vodećih u svojoj djelatnosti. “U uvjetima koji vladaju na našem tržištu mi-slim da poslujemo više nego dobro. Neplaća-nje vidimo kao jedan od većih problema jer mi robu kupujemo na tržištima gdje je plaćanje u dogovorenim okvirima normalna stvar. Ad-ministraciju bi trebalo učiniti bržom i učinko-vitijom, a ne da se gubi vrijeme i energija na bespotrebno prikupljanje papirologije. Banke bi također mogle imati više sluha te ponuditi kredite s normalnim kamatama kao što su oni u EU”, ističe. Kako bi Elmag imao motiv biti što brži, bolji i uspješniji, Matijević lojalnu konku-renciju smatra dobrodošlom i s njome tvrtka ima dobre odnose. “Nelojalna konkurencija napravi kratkotrajni nered na tržištu, ali je i ta-kvoga vijeka”, napominje.

Tvrtka redovito posjećuje specijalizirane sajmove kako bi pratila trendove na području pakiranja i ambalaže. “Tako i u Hrvatsku na-stojimo plasirati najnoviju ambalažu koja je trenutno na tržištu. Planiramo i nova ulaganja. Trenutačno radimo na povećanju skladišnih kapaciteta, a u skorijoj budućnosti i u skladu s potrebama, bit će i novih zapošljavanja”, za-ključuje on. (B.O.)

Brzo i Pouzdano do Potrošnog materijala Tvrtka već pet godina bilježi dvoznamenkasti rast i približava se cilju da bude jedna od vodećih u djelatnosti opskrbe jednokratnim proizvodima za gastronomiju, trgovine, bolnice i industriju živežnih namirnica

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu

ili proizvod javite na e-mail: [email protected]

ELMAG, Ludbregpredstavljamo

u suradnji s domaćim

Proizvođačem elmag jedini u Hrvatskoj

Proizvodi slamke za Piće

a sad malo o nama...

više od 20 godina posluje Elmag

više od 1500 artikala imaju u ponudi

11 osoba zaposleno u tvrtki


Bosna i HercegovinaHRVATSKA&REGIJA

V lada Turske je nakon katastrofalnih poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu 2014. godine, u kojima je posebno nastradao stočni fond,

vlastima u Sarajevu, kao potporu u obnovi poljoprivrede, odobrila višegodišnji bescarin-ski uvoz 15.000 tona goveđeg mesa godišnje, proizvedenog isključivo na bosanskohercego-vačkim farmama, po izuzetno povoljnoj cijeni od 10 konvertibilnih maraka po kilogramu. Od proizvođača, ovisno o kvaliteti, meso se otku-pljuje po cijeni od 4,5 do pet KM po kilogramu, a od ovog posla korist, uz poljoprivrednike i izvoznike, imale su i zračne luke u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru.

U 12 mjeseci prošle godine, zahvaljujući upravo tim olakšicama, izvoz u Tursku pove-ćan je za 51,3 posto te je iznosio 354,6 milijuna

KM. Usporedbe radi navedimo da je u 2014., dakle u godini kada nije bilo odluke o besca-rinskom izvozu mesa, izvoz u Tursku iznosio 234,3 milijuna KM ili 34,2 posto više nego u 2013. godini.

Kupovali po sedam, prodavali po 10 KmNo, čini se da dobivene pogodnosti nisu bile do-voljno unosne za vlasnike triju izvoznih tvrtki u BiH koje su posao desetljeća mogle dovesti u pi-tanje jer su obrađeno meso kupovale u Poljskoj po sedam KM, a po nekim informacijama meso se kupovalo i u nekim susjednim zemljama i prodavalo Turcima kao bosansko za 10 KM po kilogramu. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) obavila je istražne radnje i Tužilaštvu BiH dostavila nalaze na daljnje postupanje. Iz Vanj-skotrgovinske komore BiH priopćeno je da su izvoznici od uzgajivača stoke na početku posla kilogram neobrađenog goveđeg mesa otkuplji-vali po cijeni od pet KM da bi potom tu cijenu spustili na 3,5 KM.

Prvo upozorenje da nešto nije u redu s ovim poslom stiglo je od poljoprivrednika koji su ustvrdili da je u Tursku izvezeno oko 30 šlepe-ra mesa što je više od otkupljenoga. Inspektori Ureda za veterinarstvo BiH otkrili su da je bilo i tzv. pomlađivanja mesa. Naime, meso iz Polj-ske staro 15 i više mjeseci uz pomoć pojedinih veterinara u “putovnicama” je pomlađeno na dozvoljenih 11 mjeseci. Također je utvrđeno da je bilo i falsificiranja ušnih markica.

Mediji u BiH su, na osnovi nepotvrđenih informacija, javili da je Turska upozorila da će odluka o bescarinskom uvozu mesa iz BiH biti poništena, no ministar vanjske trgovine i eko-nomskih poslova BiH Mirko Šarović izjavio je agenciji Anadolija da je bescarinski izvoz mesa u Tursku i dalje na snazi i da njegovo ministar-

je li PohlePa ugrozila Posao desetljeća? turska je dozvolila bescarinski uvoz govedine proizvedene isključivo u Bih. No vlasnici triju izvoznih tvrtki su obrađeno meso kupovali u Poljskoj i prodavali Turcima kao bosansko, a sada su pod istragom piše zdravko latal [email protected]

po 15.000 t govedine godišnje može BiH

izvesti u Tursku bez carine

354,6 mil KM

vrijednost robe koju je BiH izvezla u Tursku u 2015.


Poljsko meso staro 15 i više mjeseci uz Pomoć Pojedinih veterinara u “Putovnicama” je Pomlađeno na 11 mjeseci

stvo zajedno s nadležnim državnim instituci-jama vodi opsežne aktivnosti na otkrivanju i sprečavanju mogućih novih zloporaba kad je u pitanju izvoz mesa, ali i drugih roba. Šarović je naglasio kako je razgovarao s najvišim turskim dužnosnicima o unapređenju trgovanja, pose-bice o mogućnosti izvoza i drugih vrsta mesa.

Mljekari napredujuNedavno je u Predstavničkom domu Parlamen-tarne skupštine BiH Šarović izjavio da su četiri mljekare koje imaju odobrenje Europske uni-je za izvoz mlijeka u zadnja dva i pol mjeseca prošle godine izvezle mlijeka u vrijednosti od oko 900.000 KM te 268 tona jogurta, 45 tona tvrdog sira, 11 tona mlijeka u prahu i vrhnja, kao i nekih drugih mliječnih proizvoda u manjim količinama. Izvozne dozvole prošlog ljeta do-bile su mljekare Milkos iz Sarajeva, Meggle iz Bihaća, Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice, te Mljekara Livno, a na čekanju su mljekare Puđa iz Livna i Pađeni iz Plane, nedaleko od Bileća. Potkraj prošle godine izvoznu dozvolu dobila je i travnička mljekara Poljorad.

Izvoz mliječnih proizvoda za sada nije velik, ali ipak ohrabruje. Domaći poljoprivrednici uz poticaje koje ne dobivaju ili je riječ o beznačaj-nim iznosima nisu konkurentni poljoprivredni-cima iz zemalja EU-a. Kad bi vlast u BiH osi-gurala materijalnu, ali i svaku drugu podršku domaćim farmerima, proizvodnja kvalitetnih mliječnih proizvoda te mesa i mesnih prera-đevina mogla bi se značajno povećati već u ovoj godini.

Prema zadnjim podaci-ma Centralne banke BiH, inozemne direktne inve-sticije pristigle u zemlju u šest mjeseci prošle godine iznosile su 484,2 miliju-na KM, što je povećanje od 5,5 posto u odnosu na isto vrijeme 2014. Najviše je investirano u trgovinu (103,9 milijuna KM), tele-komunikacije (64,7 mili-juna KM), financijske dje-latnosti i osiguranje (28,6 milijuna KM) te u prera-đivačku industriju (20,6 milijuna KM). Gledajući po zemljama, najviše je inve-stirala Austrija (111,9 mili-juna KM), zatim Luksem-burg (63,2 milijuna KM) i Hrvatska (36,7 milijuna KM). Direktor Agencije za promociju inozemnih in-vesticija u BiH (FIP) Gor-dan Milinić je izjavio kako njegovi analitičari pro-

cjenjuju da je lani u BiH ušlo oko 920 milijuna KM direktnih ino investicija. No, smatra se da je najveći ino investitor bosansko-hercegovačka dijaspora koja samo putem formal-nih kanala u BiH godišnje unese 3,5 milijardi KM. Svi dosadašnji pokušaji da se dijaspora, koja uspješ-no razvija biznis u svije-tu, nagovori da znanja i poslovne veze usmjere prema BiH, osim nekoli-ko pojedinačnih primjera, nisu dali rezultata. (Z.L.)

Vlast u Sarajevu poseb-ne nade polaže u arapska ulaganja. Hesham I. al-Waqayan, zamjenik gene-ralnog direktora Kuvajt-skog fonda za razvoj koji u svijetu realizira 900 pro-jekata u vrijednosti od 18,7 milijardi dolara, izjavio je novinarima kako je Kuvajt spreman ulagati u razvoj BiH, ali da vlast BiH u za-dnjih sedam godina nije poslala ni jednu aplikaci-ju. Članovi Predsjedništva BiH posljednjeg dana si-

ječnja primili su u Saraje-vu katarsko izaslanstvo na čelu s emirom Sheikhom Hamadom bin Khalifom Al-Thanijem. Emir Katara je i predsjedavajući Katar-skog investicijskog fonda i Katarskog stabilizacijskog fonda koji raspolaže sa 100 milijardi dolara inve-sticija i ima udjele u nizu velikih tvrtki. U razgovo-rima je zaključeno kako treba unapređivati gospo-darsku suradnju, posebi-ce u područjima turizma, energetike, komunikacija, poljoprivrede i industrij-ske proizvodnje. Katarski emir najavio je i osniva-nje posebnog fonda pri-jateljstva iz kojeg će BiH dobivati direktne poticaje za razvoj malih i srednjih poduzeća. (Z.L.)

u šest mjeseci stigla 484,2 milijuna km

katar želi ulagati

Inozemne InvestIcIje u BiH

Razvoj BiH


HRVATSKA&REGIJA

N ema u Sloveniji mnogo tvrtki kao što je Triglav osiguranje gdje sva-ki čovjek na rukovodećem mje-stu, osim o svojoj ključnoj duž-

nosti, ima obvezu i stalno razmišljati kako rasporediti zaposlene - one s veteranskim stažem i one tek pridošle poletarce - u do-bitnu kombinaciju. Pod šifrom dobitne kom-binacije podrazumijeva se organizacija rada utemeljena na solidarnosti među generacija-ma. U Triglav osiguranju forsiraju radne ope-racije tako da se u njima prožimaju prednosti starijih zaposlenika (iskustvo, pouzdanost, odgovornost, sposobnost za obavljanje slo-ženijih zadaća, zainteresiranost za rad i lo-jalnost) s prednostima što ih u tvrtku unose mlađe generacije koje su u pravilu tehnološ-ki pismenije, stvaralački probojnije te dolaze

s većom sposobnošću prihvaćanja promjena i prilagodbe.

Mirovina na dugoM štapuŠto je bilo presudno da vodstvo Triglav osigu-ranja zagazi u snijeg u kojem nitko prije nije već napravio prtinu? U suštini, riječ je o dvama razlozima od kojih je jedan nametnut vis ma-jor. Najveća ekspanzija Triglav osiguranja koja je izazvala plimni val zapošljavanja dogodila se prije mnogo godina tako da je tadašnja baby boom generacija sada došla pred izlazna vrata tvrtke, odnosno u predvorje umirovljenja.

Triglav je u 2016. godinu ušao sa 31 posto zaposlenika koji su stari 50 i više godina. Da u Triglavu nisu reagirali, svaki drugi zaposlenik do 2020. godine bio bi u toj starosnoj skupi-ni. Kada su u Triglav osiguranju odlučili bitno

U Triglav osiguranju forsiraju radne operacije tako da se u njima prožimaju prednosti starijih zaposlenika s prednostima što ih u tvrtku unose mlađe generacijepiše Franjo kiseljak [email protected]

Slovenija: Produljenje radnoga vijeka

KaKo se snašla Paloma?

Mentorstvo kao privilegij Uz papirnu tvornicu Paloma u Sladkom Vrhu djelovao je svojedobno odjel matične škole u Ljubljani za papirničare i papirnu tehnologiju. Nažalost, taj odjel ukinut je prije dvadesetak godina. S obzirom na to da u sljedećih nekoliko godina čak trećina zaposlenika odlazi u mirovinu, Palomi je zaprijetila opasnost da s njima odu i prijeko potrebna znanja. U Palomi su odlučili sebi pomoći razgranatim sustavom mentor-stva. Prva skupina mentora koja je osposobljena uz pomoć Fondacije za poboljša-nje mogućnosti zapošljavanja Prizma, s neskrivenim zadovoljstvom prihvatila se posla. Podučavaju druge i to bez ikakvog posebnog dodatka na plaću. Mentorstvo se doživljava kao privilegij, odnosno kao priznanje za stručnost i sposobnost. Mentori zasad pokrivaju proizvodnju papira, papirnu kon-fekciju, logistiku i održavanje. Praksa kakvu trasiraju Triglav osiguranje i Paloma nije naročito raširena Slovenijom. Javnost je zaokupljena drugim temama, a ne budućim stanjem u mirovinskom osiguranju koje se tiče svake obitelji. Da su slovenski mediji na problem produlje-nja radnog vijeka preusmjerili samo desetinu energije kojom prate aferu s isplatom dodataka na ime “stalne radne pripravnosti” kojom su profesori i vodstva pojedinih fakulteta sebi popravljali zamrznute plaće, učinili bi veliku uslugu slovenskim javnim financijama, ali i brojnim poduzećima koja ne brinu previše o tome kako pripremiti ljude da budu korisni i zadovoljni i u svojim poznim godinama.

Utiranje Mirovinske Prtine

31%zaposlenika Triglav osiguranja

starije je od 50 godina

do 2020.svaki drugi zaposlenik bio bi u

toj starosnoj skupini


vijesti

Opet smjena u nLB-uPotvrđene su glasine da Slovenski državni hol-ding namjerava promi-jeniti tri člana Nadzor-nog odbora NLB-a, što će biti uvod u smjenu Janka Medije s dužnosti predsjednika Uprave. O razlozima za smjenu zasad se samo nagađa. Lani je NLB iskazao 77 milijuna eura dobiti, ali valja znati da bilance NLB-a nose i uteg loših potraživanja koja trenu-tačno premašuju dvije milijarde eura.

Interreg - 33 mILIjuna euraVladina Služba za razvoj i europsku kohezijsku politiku objavila je prve pozive za predlaganje projekata u okviru su-radnje Interreg između Slovenije te Hrvatske, Mađarske i Austrije. U

programu suradnje s Hrvatskom na raspo-laganju su 33 milijuna eura. U obzir dolaze zajednički projekti s Hrvatskom, a važni su za aktivno očuvanje ba-štine posredstvom tu-rizma, zatim za zaštitu i obnovu tla i biotopske raznovrsnosti te za po-ticanje ekosistemskih usluga, zajedno s mre-žom Natura 2000. U prethodnom razdoblju (2007.-2013.) u okviru prekogranične suradnje s Hrvatskom sufinan-cirano je 95 projekata s ukupno 45 milijuna eura EU novca.

osvježiti kadrovsku strukturu, suočili su se s još jednom činjenicom - da sve buduće umi-rovljenike čeka mirovina, ali da će stizati na sve dužem štapu. Bismarckov sustav međuge-neracijske solidarnosti, u kojem današnji za-poslenici rade za mirovine onih koji su to isto u svom radnom vijeku radili za one prije njih,

teško je uzdrman notornom činjenicom da se životni vijek znatno produžio. Ne živi se kao nekad pedesetak godina i ne vuče mirovina tek koju godinu.

I bez osobitog bistroumlja jasno je da će se u mirovinu odlaziti u sve poznijim godinama. Za vodstvo Triglava to je bilo sasvim dovoljno da počne razmišljati, ne samo o pomlađivanju

tvrtke nego i o tome kako iskustvom starijih začiniti polet i odvažnost mlađih generacija za-poslenika, pri čemu je itekako važno bilo uva-žiti i činjenicu da oni sa 65 godina neće moći raditi kao junoše mlađih godišta.

IzazOvI sve duLjeg radnOg vIjekaU Triglav osiguranju već imaju za sobom dvi-je radionice. U prvoj, za rukovodeće osoblje, usredotočili su se na popratne pojave stare-nja na radnom mjestu te na druga geronto-loška znanja. U drugoj radionici pokušava se objasniti zaposlenicima da zbog produljenja radnog vijeka moraju sami sebe osposobiti za plodotvoran rad sve do umirovljenja. To u pr-vom redu podrazumijeva spremnost na stalno osposobljavanje, a posebno na suradnju s mla-đim zaposlenicima. Istodobno, tvrtka potiče zaposlenike da se bave fizičkim aktivnostima, da prijeđu na zdravu prehranu, upozorava ih na štetne posljedice rizičnih ponašanja, a po-čela je provoditi i češće zdravstvene preglede za starije zaposlenike.

Osiguravateljska tvrtka čini sve da njeni za-poslenici istraju cijeli radni vijek, da ga odra-de sretni i zadovoljni, a ne da njegov završni dio provedu u mučnom vegetiranju. Dovoljan razlog za sveobuhvatne pripreme kako bi se i tvrtka i zaposlenici što uspješnije nosili s iza-zovima duljeg radnog vijeka.

Triglav čini sve da njegovi zaPoslenici isTraju cijeli radni vijek, a ne da njegov završni dio Provedu u vegeTiranju

uTiranje mirovinske PrTine


HRVATSKA&REGIJA

I ako se čuju upozorenja da globalnoj eko-nomiji ponovo prijeti kriza, Srbija je, pre-ma najnovijim privrednim pokazateljima konačno izašla iz recesije, ocijenili su eko-

nomisti okupljeni oko stručnog časopisa Mje-sečne analize i trendovi (MAT).

Na predstavljanju najnovijeg broja MAT-a, čiji su izdavači Ekonomski institut i Privred-na komora Srbije, navedeno je da je izlasku iz recesije najviše pridonijelo povećanje indu-strijske proizvodnje koja je od siječnja do stu-denoga 2015. godine bila veća 7,9 posto nego u istom razdoblju prethodne godine. Izlazak iz recesije potvrđuje i dinamika rasta bruto do-maćeg proizvoda (BDP) jer je prema procjena-ma Međunarodnog monetarnog fonda Srbija lani ostvarila rast od 0,75 posto.

Rast investicijaStručnjaci časopisa MAT smatraju da se ove godine u Srbiji može očekivati nešto veći rast BDP nego lani. Ekonomist Ivan Nikolić, ured-nik MAT-a, ustvrdio je da će se, kada rezul-tati budu dostupni, pokazati da je realan rast BDP-a u 2015. iznosio 0,8 posto te da je ove godine realno očekivati rast BDP-a od oko 1,5

posto. Globalni šokovi, nestabilnost u okruže-nju ali i u EU, pad burzovnih indeksa u svijetu, pad cijena nafte te slabljenje dinamike kineske ekonomije, prema njegovim riječima, mogli bi najviše poremetiti takvu procjenu. S druge strane, 2016. se može promatrati s nešto više optimizma s obzirom na najavljenu monetar-nu politiku američkog Feda i slabljenje eura prema dolaru, s povećanjem izvoza kao re-

zultatom. “Jačanje dinamike proizvodnje traži i nove investicije, ali i proizvodnja i investicije mogu se suočiti s problemima koje je u Europi izazvala migrantska kriza”, upozorio je Niko-

srbija izašla iz recesije Izlasku iz recesije najviše je pridonijelo povećanje industrijske proizvodnje koja je od siječnja do studenoga 2015. godine bila veća 7,9 posto nego u istom razdoblju prethodne godine. Izlazak iz recesije potvrđuje i dinamika rasta BDP-a jer je prema procjenama MMF-a Srbija lani ostvarila rast od 0,75 postopiše ljiljana lukić [email protected]

Predstavljen najnoviji broj časoPisa Mjesečne analize i trendovi

SvjetSka banka

Poboljšana procjena srpskog gospodarstva U najnovijem, siječanjskom izvješću pod nazivom Perspektive globalne ekonomije Svjetska banka je poboljšala procjenu rasta srpske privrede za 2016. godinu na 1,8 posto. Naime, u svojem izvješću iz lipnja prošle godine prognozirala je rast od 1,5 posto. Kako se navodi u izvješću objavljenom na inter-netskim stranicama Svjetske banke, u 2017. godini očekuje se rast od 2,2 posto, a u 2018. godini 3,5 posto. Poboljšana je i procjena rasta srpskog gospodarstva za 2015. godinu na 0,8 posto, s negativnog rasta BDP-a od 0,5 posto kako je bilo navedeno u lipanjskom izvješću. Prognoza rasta privrede u Bosni i Hercegovini za 2016. je zadržana na 2,3 posto. U Makedoniji se ove godine, prema procjenama Svjetske banke, očekuje rast BDP-a od 3,4 posto, u Hrvatskoj 1,4 posto, a u Crnoj Gori 2,9 posto.

Ove je gOdine realnO Očekivati rast bdP-a Od OkO 1,5 POstO, ustvrdiO je ivan nikOlić

1,265 mil €deficit tekućeg računa za

razdoblje siječanj-listopad 2015.

176,4 mil dinara

proračunski deficit u 2015.


Predstavljen najnoviji broj časoPisa Mjesečne analize i trendovi

lić dodavši kako će se, prema procjeni MAT-a, nakon pada fiksnih investicija u prethodne dvije godine pokazati da su u 2015. one porasle oko osam posto.

Tijekom protekle godine industrija u Srbiji zabilježila je pad od 6,5 posto, ali je u zadnja tri mjeseca došlo do rasta, pokazuju podaci MAT-a. U 2014. vanjskotrgovinska razmjena je bila za 217 milijuna eura ili osam posto veća nego u 2013. Srbija je prošle godine izvezla robe i usluga u vrijednosti 11.157 milijuna eura što je rast od 1,4 posto, a uvezla robe i usluga za 15.526 milijuna eura ili samo 0,4 posto više nego u 2014. Analitičari navode da je Srbija u ovu godinu ušla s blago rastućim trendom izvoza i blago opadajućim trendom uvoza, s time da je smanjenju uvoza potkraj prošle go-dine najviše pridonio pad cijena nafte. Deficit tekućeg računa za razdoblje siječanj-listopad prošle godine je 1,265 milijuna eura, što je za 17,2 posto manje nego u istom razdoblju 2014.

Prehrambena industrija kao lokomotivaKomentirajući rast prerađivačke industrije u posljednjem kvartalu 2015. od 1,4 posto, kojem je u najvećoj mjeri pridonijela prehrambena in-dustrija, koordinator istraživanja MAT-a Stojan Stamenković pojasnio je da je razlog tomu pro-sinački skok proizvodnje u prehrambenoj indu-striji od 13,1 posto, pri čemu je u tri mjeseca ra-nije rast tog sektora iznosio samo po dva posto.

“Prosinački skok proizvodnje prehrambe-ne industrije donijela je grana pod nazivom Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda koja je porasla za 71,5 posto, točnije, proizvod-nja rafiniranog šećera u kampanji koja je bila pomaknuta zbog vremenskih prilika koje su uvjetovale kasnije vađenje šećerne repe. Pre-ma tome, rast proizvodnje prehrambene indu-

strije je za sada stabilan, ali je skok u prosincu incidentan”, naglasio je Stamenković.Iako je država prošle godine uspjela naplatiti više poreza od planiranog, ukupni prihodi pro-računa bili su za 16,1 milijuna dinara ili 1,8 po-sto niži od onih predviđenih rebalansom. No, s obzirom na to da su rashodi proračuna također bili niži od predviđenih (1057,4 milijuna dina-ra umjesto 1121,9 milijuna), i deficit proračuna bio je znatno niži od planiranog - 176,4 miliju-na dinara (bio je procijenjen na 224,7 milijuna dinara). Osvrćući se na najnovija ekonomsko-politička zbivanja u Europi, analitičari MAT-a su ocijenili da će odluka Europske središnje banke o mjesečnoj kupnji 60 milijardi eura ob-veznica javnog i privatnog sektora diljem eu-rozone dovesti do “golemog povećanja likvid-nosti i smanjenja kamatnih stopa, posebice na tržištu obveznica”.

Prioritetne reformeU časopisu su navedeni i okviri programa pri-oritetnih ekonomsko-strukturnih reformi za Srbiju, a to su: upravljanje javnim financija-ma, infrastruktura, sektorski razvoj, poslovno okružje, korporativno upravljanje, borba protiv sive ekonomije, tehnološka apsorpcija i ino-vacije, trgovinska integriranost, zaposlenost i tržište rada, socijalna inkluzija, smanjenje si-romaštva, promocija jednakih mogućnosti.Prosječne neto plaće su u cijeloj prošloj godini povećane za 1,4 posto, a u javnom sektoru za jedan posto. “To znači njihov realni pad za 1,5, odnosno za 1,8 posto. U javnom sektoru je re-alni porast plaća, od 2,5 posto, ostvaren jedino u javnim državnim poduzećima. Realni pad u ostalim grupama javnog sektora bio je od dva do četiri posto. Masa plaća je povećana za tri posto, što znači da je realno ostala ista”, navodi se u izvješću MAT-a.

Jačanje dinamike proizvodnje traži i nove investicije, ali i proizvodnja i investicije mogu se suočiti s problemima koje je u Europi izazvala migrantska kriza.

ivan nikolić, urednik MAT-a


U siječnju 2016. godine bilo je ukupno 220 stečajnih postupaka što je 218 posto više od siječnja 2015. godi-

ne. Kad je riječ o brisanim subjektima, tijekom siječnja ih je izbrisano 324, što je na godišnjoj razini smanjenje od 32 posto. Tijekom ovogodišnjeg siječnja pokrenuta su i 204 postupka likvida-

cije, dok su tri likvidacije zaključene. Ukupno je osnovano 1020 poslovnih subjekta, što je 77 više nego u istom razdoblju prethodne godine. Najviše u Zagrebu (440), zatim u Splitu (101) i Rijeci (91), a Trgovački sud u Pazinu registirao je 81 poduzeće. Od prav-nih oblika j.d.o.o.-a je bilo 565, dok je d.o.o.-a bilo osnovano 428.

OsnOvanO 1020 POslOvnih subjekata

Pv mjesečni rePOrt

poslovna statistika na jednom mjestupv report

Stečajni postupak 54

Početak postupka 38

Obustava i zaključak 6

Zaključak postupka 10

Skraćeni stečajni postupak 504


Početak i zaključak postupka 447

Brzi stečajni postupak 101

Početak i zaključak postupka 101

Predstečajne nagodbe 39

Uložen prijedlog 1

Obustava postupka 4

Odbijanje prijedloga 8



0

Brisani subjekti 57

Broj brisanih subjekata 57

Likvidacija 61



0

Poslovni subjekti 305

d.o.o. 139

j.d.o.o. 166

d.d. 0

stečajevi

OsnOvana trGOvačka druŠtva

brisani subjekti

Pv tjedni rePOrt

Osnovani subjekti po gradovima

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast bez promjene

Izvor podataka:

U tjednu od 25. do 31. siječnja ove godine ukupno je bilo 659 stečajnih postupaka ili 124 postupka više u odnosu na tjedan rani-je. U predstečajnoj nagodbi je uložen jedan prijedlog, a osam ih je odbijeno. Započelo je i 18 postupaka predstečajne nagodbe. Izbrisano je 57 subjekata što je 53 posto manje od prethodnog tjedna. Osnovano je 305 trgovačkih društava pri čemu uobi-čajeno prednjači Zagreb (123), zatim Split (35), na Trgovačkom sudu u Osijeku je re-gistrirano 25 novoosnovanih društava, a slijede Pazin i Varaždin sa 24 nova podu-zeća. Od pravnih oblika najviše je osnova-no j.d.o.o.-a, 166, te ukupno 139 d.o.o.-a.

Bjelovar9

Dubrovnik11

Karlovac7

Osijek25

Pazin24

Rijeka22 Sisak

0Sl. Brod

5

Split35

Šibenik10

Varaždin24

Zadar14

Zagreb123

42+55+3+N

Stečajevi ii iii iv v vi vii viii iX X Xi Xii i

Broj započetih stečajnih postupaka 42 46 59 53 26 51 14 16 37 66 101 179

Broj zaključenih stečajnih postupaka 20 23 14 27 20 13 10 13 23 25 26 16

Broj obustavljenih stečajnih postupaka 29 23 17 20 15 23 3 7 17 21 21 25

Predstečajne nagodbe

Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

73 77 63 44 40 77 76 67 68 67 67 53

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

44 78 126 108 68 91 16 88 95 86 62 53

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe 34 27 32 28 22 22 12 30 27 17 17 14

Privredni vjesnik i bonline, za-stupnik najveće svjetske bonitet-

ne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od či-njenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podat-ke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodar-stvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidi-rane tvrtke, stečajevi i predstečajni po-stupci, blokade...

d.o.o.

j.d.o.o.ostali oblici

41,96%osnovanih subjekata

1020

55,39%2,65%

Osnovane tvrtke u siječnju 2016.

2000

1500

1000

500

0

2500

2000

1500

1000

500

0

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima Tvrtke osnovane po mjesecima

II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I

Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti

II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I

2016.2016.

2015. 2016.


Savjet HrvatSke narodne banke SVIJET FINANCIJA

S avjet Hrvatske narodne banke pro-teklog je tjedna, pod predsjedanjem zamjenika guvernera HNB-a Relje Martića te uz sudjelovanje ministra

financija Zdravka Marića i predsjednika sabor-skog Odbora za financije i državni proračun Gorana Marića, održao sjednicu na kojoj su razmatrana najnovija gospodarska i novčana kretanja, analiza stabilnosti financijskog susta-va te izvješće o poslovanju bankovnog sustava u trećem tromjesečju prošle godine, navodi se u priopćenju objavljenom na internetskim stranicama HNB-a.

Nakon snažnog intenziviranja gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju 2015., i potkraj protekle godine povoljna su kretanja nastav-ljena. Tako je ostvaren razmjerno snažan rast industrije proizvodnje i trgovine na malo, a za-ustavljen pad građevinske aktivnosti. Takva su kretanja blagotvorno djelovala na tržište rada, gdje je zabilježen nastavak rasta broja zapo-slenih i smanjenje nezaposlenosti. Godišnji pad potrošačkih cijena u prosincu se usporio, odražavajući prvenstveno manji negativan do-prinos cijena energije.

Monetarna politika središnje banke potkraj 2015. i početkom 2016. zadržala je ekspanzivni karakter. Pritom je ukinuta potreba izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve kod HNB-a, pa sada banke tim sredstvima mogu fleksibil-no upravljati. Monetarna kretanja i dalje obi-lježava razduživanje poduzeća i stanovništva. Kada je riječ o javnim financijama, prvih devet mjeseci protekle godine obilježilo je poveća-nje prihoda uz istodobnu stagnaciju rashoda opće države pa je manjak na godišnjoj razini zamjetno smanjen.

Smanjenje rizika za financijSku StabilnoStU raspravi o financijskoj stabilnosti sustava naglašeno je da zadržavanje povoljnih uvje-ta na međunarodnim financijskim tržištima smanjuje rizike za financijsku stabilnost Hr-vatske. No relativno spori gospodarski opora-vak u kombinaciji s brzim rastom i visokom

razinom javnog duga, visokom izloženošću domaćih sektora promjenama kamatnih stopa te posljedično visoka premija za rizik zemlje predstavljaju glavne ranjivosti domaćega fi-nancijskog sustava.

Financijskoj je agenciji izdano odobrenje za rad platnog sustava EuroNKS i dana je su-glasnost na pravila rada tog sustava. Riječ je o platnom sustavu koji obračunava nacionalne i prekogranične platne transakcije u eurima prema pravilima SEPA-sheme (SEPA - The Single Euro Payments Area - jedinstveno po-dručje plaćanja u eurima), a koji bi uskoro tre-bao započeti s radom.

Članovi Savjeta HNB-a suglasili su se s odlukama nadzornih odbora triju banaka o produženju mandata dosadašnjim članovima uprava tih kreditnih institucija: Istarsku kre-ditnu banku Umag i dalje će voditi Miro Dodić kao predsjednik, u Upravi Kreditne banke Za-greb predsjednik će i dalje biti Boris Zadro, a članica Uprave Nataša Jakić Felić. U Sberbanci suglasnost za novi mandat člana Uprave do-bio je Mario Henjak, zaključuje se u priopćenju HNB-a. (V.A.)

nastavak Povoljnih kretanja U trećem tromjesečju 2015., i potkraj protekle godine ostvaren je razmjerno snažan rast industrije proizvodnje i trgovine na malo, a zaustavljen pad građevinske aktivnosti, što je blagotvorno djelovalo na tržište rada

Monetarna Politika središnje banke Potkraj 2015. i PočetkoM 2016. zadržala je eksPanzivni karakter


SVIJET FINANCIJA

T ijekom listopada prošle godine dug opće države smanjen je za 2,2 milijarde kuna, na 283,8 milijardi kuna, što je ponajviše

rezultat toga što je država glavninu svojih potreba za zaduživanjem obavila ranijih mjeseci i toga što se u izborno vrijeme nisu mogle stvarati nove obveze. Ipak, na godišnjoj je razini nastavljen rast javnog duga koji je povećan za 7,9 milijardi kuna ili za 2,9 posto, što je najniži međugodiš-nji rast od kolovoza 2008.

U prvih 10 mjeseci prošle godine javni je dug ukupno povećan za 4,2 milijarde kuna, pri čemu se 4,3 milijarde odnosilo na rast unutarnje komponente duga, no inozemni je dug istodobno smanjen za

169,2 milijuna kuna. I dalje glavninu rasta duga stvara središnja država (4,7 milijardi kuna) zbog financiranja visokoga prora-čunskog manjka, dok su fondovi soci-jalne sigurnosti smanjili svoj dug za 1,4 milijuna kuna, a lokalna država za 462,9 milijuna kuna.

Složena SituacijaSloženu situaciju s javnim dugom u Hr-vatskoj potvrđuju i podaci iz Izvješća o fiskalnoj održivosti u 2015. EK. Prema tom izvješću u kratkom roku ni jedna europska država nema visok rizik fiskal-ne održivosti, pri čemu se za Hrvatsku kao važni kratkoročni izazovi ističu pi-tanja primarnoga proračunskog deficita,

ZauZdati javni dug Po svaku cijenu Programsko usmjerenje vlade na smanjenje duga i deficita s pravom je fokusirano na područje u kojem su potrebne hitne promjene temeljene na provedbi strukturnih reformi i učinkovitijem upravljanju javnim dugom

Hrvatska gospodarska komora

T ijekom listopada 2015. bruto inozemni dug povećan je za 360,5 milijuna eura, na 47,4 milijarde eura ili na oko 108

posto procijenjenog BDP-a. Na godišnjoj je razini ino dug porastao za 1,2 milijar-de eura ili za 2,5 posto, nastavljajući tako umjereni rast uz visoku razinu zaduže-nosti zemlje. Strukturne karakteristike kretanja bruto ino duga ostaju nepromi-jenjene pa je tako ukupna dinamika de-terminirana nastavkom inozemnog za-duživanja opće države te razduživanjem drugih monetarnih financijskih instituci-ja. Ostali domaći sektori u zadnjih osam mjeseci bilježe kontinuirani godišnji pad inozemne zaduženosti, pri čemu privat-

država se i dalje zadužuje Rast bRuto inozemnog duga

504540353025201510

50

9%8%7%6%5%4%3%2%1%0%

-1%-2%

mlr

d. E

UR

Izravna ulaganja Ostali domaći sektori Monet. fin. institucije

Središnja banka Opća država Godišnja stopa rasta (desno)

Izvor: HNB; obrada: HGK

Visina i struktura bruto inozemnog duga

ii. iii. iV. V. Vi. Vii. Viii. iX. X. Xi. Xii. i. ii. iii. iV. V. Vi. Vii. Viii. iX. X.2014. 2015.


ZauZdati javni dug Po svaku cijenu

država se i dalje zadužuje na nefinancijska društva zadržavaju rast. Riječ je prije svega o velikim tvrtkama solidnog boniteta koje se mogu zaduži-ti na inozemnom financijskom tržištu i time iskoristiti mogućnost financiranja po nižim kamatnim stopama. Osim toga, lanjskog je listopada prvi put nakon stu-denoga 2012. zabilježen međugodišnji pad zaduženosti na temelju izravnih ula-ganja, što je rezultat smanjenja dužničkih obveza prema horizontalno povezanim tvrtkama.

Manji dug Monetarnih institucijaU takvim je okolnostima u prvih 10 mje-seci 2015. ukupni bruto ino dug povećan za 689,9 milijuna eura, pri čemu je pora-stao dug središnje banke (za 1,7 milijardi eura, ali je tu uglavnom riječ o ulaganjima međunarodnih pričuva u repo ugovore), potom dug opće države (za 432,8 miliju-na eura) te ostalih domaćih sektora (za 398,7 milijuna eura).

S druge strane, smanjen je dug drugih monetarnih financijskih institucija (za 1,2 milijarde eura) te dug na temelju izrav-nih ulaganja (za 637,6 milijuna eura). U strukturi bruto inozemnog duga najveći su udio imali ostali domaći sektori (35,2 posto), a slijede ih opća država (33,4 po-sto), druge monetarne financijske insti-tucije (14,7 posto), izravna ulaganja (12,1 posto) i središnja banka (4,5 posto).

Ni u idućim mjesecima ne očeku-jemo bitnije promjene u kretanju bruto ino duga, s obzirom na to da će se opća država trebati i dalje zaduživati zbog fi-nanciranja proračunskog manjka, dok će se bankarski sektor nastaviti razdu-živati pri suzdržanoj kreditnoj aktivno-sti prema poduzetništvu i stanovništvu. Valja imati na umu da zbog visine bruto inozemnog duga Hrvatska ostaje vrlo ranjiva na rizike povezane s financira-njem i refinanciranjem obveza, posebice kad je riječ o povećanju kamata i pro-

mjeni tečaja valuta na svjetskom tržištu. “Dinamika kretanja bruto inozemnog duga determinirana je, prije svega, ino-zemnim zaduživanjem države čiji udio u ukupnom ino dugu iznosi visokih 33,4 posto”, istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne infor-macije i ekonomske analize HGK Zvo-nimir Savić. (V.A.)

neto stranih ulaganja i loših kredita. Situ-acija za Hrvatsku znatno je nepovoljnija u srednjem roku u kojem se ocjenjuje postojanje visokih rizika (s još 10 europ-skih zemalja), zbog visokog udjela javnog duga u BDP-u i nastavka njegova rasta. Štoviše, među zemljama s trenutačnim udjelom javnog duga u BDP-u nižim od 100 posto, Hrvatska uz Francusku osta-je jedina zemlja za koju se ocjenjuje, uz pretpostavku nastavka iste fiskalne po-litike, da će se i u idućih 10 godina na-staviti rast udjela duga u BDP-u, tako da vjerojatnost da će udio javnog duga u

BDP-u u Hrvatskoj u 2020. biti veća nego u 2015. je 65 posto. Procjenjuje se da bi pri normalnim gospodarskim uvjetima i istoj fiskalnoj politici udio javnog duga u BDP-u u 2020. dosegao 96,7 posto, a u 2026. godini 105,3 posto. Kada je riječ o dugoročnim rizicima fiskalne održivo-sti, definiranima kao mogućnost zadr-žavanja dosegnutog udjela javnog duga u BDP-u, Hrvatska se nalazi u grupi od 11 zemalja niskog rizika, ponajprije zbog padajućeg udjela troškova povezanih sa starenjem stanovništva. Ta se ocjena te-melji na postojećem mirovinskom susta-

vu koji bi rezultirao smanjenjem izdataka za mirovine.

odnos Mirovina i plaćaZnači, nije uzet u obzir rizik neadekvat-nosti mirovinskog sustava u kojem je od-nos mirovina i plaća trenutačno jedan od najnižih u okviru zemalja EU-a, a prema ovoj analizi udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći bi dodatno pao na 27 po-sto u 2030. te na samo 22 posto u 2060.

Nedavno je i agencija Fitch potvrdila neinvesticijski rang kreditnoga rejtinga za Hrvatsku s negativnim izgledima, isti-čući visoki javni dug i tendenciju njegova rasta kao jedan od važnih razloga niskoga rejtinga i negativnih izgleda. Stoga je pro-gramsko usmjerenje Vlade na smanjenje duga i deficita s pravom fokusirano na područje u kojem su potrebne hitne pro-mjene temeljene na provedbi strukturnih reformi i učinkovitijem upravljanju jav-nim dugom. “Visoki udio javnog duga u BDP-u i nastavak njegova rasta u Hrvat-skoj jedan je od važnih razloga zadrža-vanja niskog, neinvesticijskoga kreditnog rejtinga i njegovih negativnih izgleda. Zato su smanjenje proračunskog deficita i javnog duga područja u kojima su po-trebne neodgodive promjene i prilagod-be”, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, po-slovne informacije i ekonomske analize HGK. (V.A.)

320300280260240220200180160140120100

80604020

0

18%

16%

14%

12%

10%

8%

6%

4%

2%

0%

mili

jard

e H

RK

Inozemni dug Unutarnji dug Godišnja stopa promjene (desno)Izvor: HNB; obrada: HGK

Dug opće države

ii. iii. iv. v. vi. vii. viii. iX. X. Xi. Xii. i. ii. iii. iv. v. vi. vii. viii. iX. X.2014. 2015.


TržišTe novca Zagreb

HrvaTsko deviZno TržišTe

Skromna potražnja i bez napetosti

Pad dolara, euro i švicarac skokovito

Izvor: HNB primjena od xx. xx. 2015.

valuta srednji tečaj za devize

AUd australski dolar 4,920511

CAd kanadski dolar 4,985844

jPY japanski jen (100) 5,86139

CHF švicarski franak 6,908596

GBP britanska funta 9,943213

Usd američki dolar 6,846234

eUr euro 7,660251

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Svijet financija

MOL sManjuje investiranjeMOL planira smanjiti in-vesticije i više se usmje-riti na imovinu bližu Mađarskoj, koja i nakon pada cijena nafte može dobro poslovati, najavio je Berislav Gaso, direk-tor mađarske naftne kompanije zadužen za istraživanje i proizvod-nju. U posljednje dvije godine MOL je proširio poslovanje u Norveškoj i Britaniji kako bi svoj portfelj povećao s manje rizičnom imovinom. Na-javio je da dok nalazišta u Sjevernom moru ne budu profitabilna s cije-nom nafte od 30 dolara po barelu, i dalje postoje potencijali od imovine u Mađarskoj i Hrvatskoj.

FOretrade i u HrvatskOj

Međunarodna brokerska kuća iz Londona Fore-trade došla je na hrvat-sko tržište. Foretrade je tvrtka koja svojim klijen-tima omogućava pristup trgovanju na Forex trži-štu, najvećem i najlikvid-nijem financijskom trži-štu, na kojem se dnevno trguje s preko pet bilijuna dolara, kazali su pred-stavnici tvrtke. Klijenti imaju mogućnost trgo-vanja valutama, robama, dionicama i ostalim fi-nancijskim proizvodima. Tržište je otvoreno 24 sata dnevno, pet dana u tjednu te je zbog velikog broja sudionika uvijek likvidno, tako da svaki klijent može plasirati na-log kad god poželi putem interneta.

vijesti

Na početku veljače ne primjećuje se promjena trenda na hrvatskom novčanom tržištu. Iako je razdoblje održavanja obvezne pričuve depozit-nih institucija na samome kraju, u međusob-nom trgovanju sudionika nema napetosti. Po-tražnja za kratkoročnim pozajmicama iznimno je skromna. Sredinom ovog tjedna planirana je redovita mjesečna isplata mirovina te je realno očekivati dodatno jačanje likvidnosti sudioni-ka. U prošlu srijedu je održana redovita obrat-na repo aukcija, peta u ovoj godini, na kojoj je Hrvatska narodna banka plasirala depozitnim institucijama pet milijuna kuna manje u odno-su na prethodnu aukciju, odnosno 125,5 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,5 posto. Proteklog utorka održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj je, u skladu s očekivanjem, interes sudionika bio izuzetno velik. Planirani iznos izdanja bio je 600 milijuna kuna, a iznos prijavljenih ponuda bio je

2,012 milijuna kuna. Unatoč tako velikom zani-manju sudionika, ostvareni iznos emisije bio je tek nešto viši od planiranog, 626 milijuna kuna. Zahvaljujući obilnoj ponudi, prinos na trezorske zapise s rokom dospijeća od jedne godine pao je za 10 postotnih bodova, odnosno na 1,25 posto. Ovom aukcijom saldo upisanih trezorskih za-pisa povećao se za 184 milijuna kuna. Ministar-stvo financija nije najavilo aukciju za ovaj tjedan. Pretpostavlja se da će se iduća aukcija trezor-skih zapisa održati tek krajem veljače kada je na dospijeću 1,038 milijardi trezorskih zapisa u kunama i 14 milijuna trezorskih zapisa u eurima. Sredinom tjedna započinje i novo razdoblje odr-žavanja obvezne pričuve kada bi potražnja za kratkoročnim pozajmicama mogla privremeno blago porasti. Unatoč tome, ne očekujemo veću dinamiku na novčanom tržištu jer je likvidnost sustava vrlo dobra, a sredinom tjedna zbog upla-te mirovina bit će još bolja. [Jelena Drinković]

U proteklom tjednu kuna je dobila na vrijed-nosti prema američkom dolaru 10 lipa, pa je krajem tjedna dolar vrijedio 6,85 kuna. Euro je fluktuirao između 7,65 i 7,66 kuna, a završio

ga je na istoj vrijednosti na kojoj je i započeo tjedan. Švicarski franak također se kretao go-re-dolje u rasponu od sedam lipa, no tjedan je zaključio na najvišoj vrijednosti - 6,91 kuni.

u mil. kn Potražnja Ponuda Promet

400

300

200

100

01.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2.

eUr Usd CHF

1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2. 1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2. 1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2.

7,74

7,72

7,70

7,68

7,66

7,64

7,3

7,2

7,1

7,0

6,9

6,8

6,92

6,90

6,88

6,86

6,84

6,82

1.2.-5.2.25.1.-29.1.

pon. uto. sri. čet. pet.

5

4

3

2

1

0

u %


Međunarodno tržište kapitala

Mirovinski fondovi

Tjedan u crvenome

Mirex ponovno rastefond datum

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015 (%)

Obvezni mirOvinski fOndOvi - Omf

kategorija A

MIREX A 04.02. 112,18760 0,0638 -1,71

AZ - A 04.02. 112,77690 0,0914 -1,18

Erste Plavi - A 04.02. 110,21790 0,0652 -2,25

PBZ CO - A 04.02. 112,15250 0,0161 -2,42

Raiffeisen OMF - A 04.02. 112,17060 0,0368 -2,03

kategorija B

MIREX B 04.02. 217,26150 0,0339 -0,54

AZ - B 04.02. 222,64950 0,0313 0,10

Erste Plavi - B 04.02. 221,66600 0,0273 -1,12

PBZ CO - B 04.02. 198,30780 0,0325 -1,34

Raiffeisen OMF - B 04.02. 218,26930 0,0412 -0,79

kategorija C

MIREX C 04.02. 110,95120 0,0574 0,93

AZ - C 04.02. 108,28720 0,0488 0,99

Erste Plavi - C 04.02. 110,38230 0,0574 1,14

PBZ CO - C 04.02. 110,54620 0,0647 0,75

Raiffeisen OMF - C 04.02. 114,29340 0,0648 0,90

dObrOvOljni OtvOreni mirOvinski fOndOvi - dmf

Raiffeisen DMF 04.02. 209,95600 0,0235 -1,16

AZ Profit 04.02. 246,83350 0,0049 -1,99

Croatia osiguranje 04.02. 148,86940 -0,0325 -0,69

AZ Benefit 04.02. 232,26070 0,0225 1,12

Erste Plavi Expert 04.02. 182,11350 0,0200 -1,75

Erste Plavi Protect 04.02. 184,09380 0,0221 1,04

Dražba SpalaDium arene Do ljetaStečajni upravitelj tvrt-ke Sportski grad TPN koja upravlja Spaladi-um arenom je najavio kako će uskoro početi proces prodaje imovi-ne stečajnog dužnika, a prva će se dražba odr-žati najkasnije do ljeta na splitskom Trgovačkom sudu. Osim Zagrabačke banke, koja potražuje oko osam milijuna eura, hipoteku nad imovinom stečajnog dužnika imaju i dvije austrijske banke: Erste Group banka AG i Unicredit banka AG, koje potražuju oko 50 mili-juna eura, što znači da su ukupna potraživanja banaka u stečajnom po-stupku nad Spaladium arenom, odnosno tvrt-kom Sportski grad TPN, oko 58 milijuna eura.

aZtn oDobrio koncentraciju mSre fonDuAgencija za zaštitu tr-žišnog natjecanja odo-brila je na prvoj razini koncentraciju koja će nastati stjecanjem kon-trole američke kompa-nije Morgan Stanley Real Estate Fund, nad podu-zetnicima Gradski centar i Manta iz Zagreba koji su vlasnici nekretnina City Center One Zagreb West i City Center One Zagreb East, priopćio je u četvr-tak AZTN. Riječ je o kon-centraciji poduzetnika na tržištu posjedovanja, održavanja, upravljanja te davanja u zakup obje-kata za maloprodaju na području Grada Zagreba.

vijesti

Mirex B, obračunska jedinica obveznog miro-vinskog fonda, prošli je tjedan završio na razini od 217,1275 bodova. U posljednjem tjednu vri-jednost mu je porasla za 0,134 boda. Mirex A je u tom razdoblju neznatno porastao na 112,1876. Mirex C je također porastao pa je tjedan za-ključio na 110,9512 bodova.

Na američkom tržištu tjedan je zaključen u crvenom. Terminski ugovori su pali, a ame-rički dolar pao je prema ostalim valutama, i to najviše u tjednu od 2009. godine nakon što je mjesečno izvješće pokazalo kako je otvoreno manje novih radnih mjesta nego što su analiti-čari očekivali. Padu je pripomogao i blagi rast vrijednosti nafte.Vrijednosnice s fiksnom dobiti su porasle na svim tržištima, a depresiji je pridonio rast vri-jednosti zlata koji bilježi plus već puna tri tjed-na.Optimizam na europskom tržištu prethodnog tjedna je ugašen tamnim prognozama eko-nomskog stanja. Dok su se optimizam i rast temeljili na prodaji roba i kineskih vrijednosti, prognoza Europske komisije, koja je srezala očekivanja rasta sa 1,8 na 1,7 posto, dovela je trgovanje u minus. Očekuje se kako će naj-veće europske države Njemačka, Francuska i Italija zabilježiti znatno sporiji rast od oče-kivanog.

mireX - tjedni0,0%

-0,1%

-0,2%

-0,3%

-0,4%1.2. 2.2. 3.2. 4.2.

mireX - mjesečni0,4%

0,2%

0,0%

-0,2%

-0,4%

-0,6%

-0,8%4.1. 11.1. 19.1. 27.1. 4.2.

1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2.

16600

16500

16400

16300

16200

16100

dow jones

1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2.

4450

4400

4350

4300

4250

4200

1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2.

18000

17750

17500

17250

17000

16750

nikkei 225

1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2.

6300

6200

6100

6000

5900

5800

1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2.

4625

4600

4575

4550

4525

4500

nAsdAQ

1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2.

9800

9700

9600

9500

9400

9300

dAX

ftse 100

CAC40


svijet financijavijesti

BURZA

crobexi crveni, tri najlikvidnija izdanja s blok prometimaUlagači na Zagrebačkoj burzi prošli su tjedan bili nešto aktivniji nego tjedan ranije. Promet je u odnosu na prethodni porastao za 14,8 mi-lijuna kuna ili 23 posto te je redovni dionički promet ovog tjedna iznosio 79,5 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih sakupilo je gotovo 38 mi-lijuna kuna što predstavlja 47 posto ukupnog tjednog prometa. Ledo, HT i Janaf sakupili su

blok promete u ukupnom iznosu od 46,2 mi-lijuna kuna. Pet od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo porastom cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u raspo-nu od +6,67 posto do -2,13 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je devet izdanja, dok je sa 15 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex pao je za

0,54 posto, gotovo onoliko koliko je prošloga tjedna porastao, te je tjedan završio na 1.603,52 boda. Crobex10 bi-lježi pad za 0,30 posto na 937,92 boda. Sektorski indeksi završili su u raspo-nu od -5,25 posto koliko je pao CRO-BEXtransport do -0,41 posto koliko je pao CROBEXturist. Obveznički indek-si tjedan su završili porastom; CROBIS je uvećan za 0,13 posto, a CROBIStr za 0,23 posto. Najlikvidnije izdanje je

Ledo s tjednim prometom u iznosu od 20,8 milijuna kuna i padom cijene za 1,01 posto na 8810,01 kunu. U redovnoj trgovini Ledo je sakupio nešto više od 2,6 milijuna kuna prometa, dok je blok prometom sakupio 18,2 milijuna kuna. Drugi najlikvidniji HT sakupio je 20,1 milijun kuna prometa, od čega se 14 milijuna kuna odnosi na blok transak-cije, a 6,1 milijun kuna na redovni pro-met, te mu je cijena za 1,07 posto po-rasla na 141,10 kuna. Treći najlikvidniji Janaf također je zabilježio blok promet od gotovo 14 milijuna kuna, a u redov-noj trgovini protrgovan je u iznosu od 2,2 milijuna kuna. Cijena mu je za 5,76 posto porasla na 4500 kuna.

[Iztok Likar, www.hrportfolio.hr]

Đuro Đaković ostvario gubitakĐuro Đaković Grupa je u 2015. ostvarila prihode u visini od 398,7 milijuna kuna, a rashode u visini od 458,3 milijuna kuna. Ostvaren je neto gubitak od 59,6 milijuna kuna, dok je EBITDA (dobit prije amortizacije, finan-cijskih prihoda i rashoda te poreza) negativna 25,8 milijuna kuna, objavila je kompanija na svojim službenim stranicama.Prihodi ostvareni u 2015. veći su za 15,5 milijuna kuna u odnosu na 2014. godinu, odnosno četi-ri posto, dok je EBITDA bolja za 37 milijuna kuna, odnosno 59 posto.

uljanik dogovorio nove poslove

U pulskom brodogra-dilištu Uljanik potpisan je ugovor s australskom kompanijom Scenic, čime je dogovorena gradnja luksuznoga put-ničkog broda namijenje-nog krstarenjima, poseb-no polarnim i tropskim područjima. Vrijednost projekta poslovna je taj-na, a u Uljaniku ističu da će to biti jedan od naj-skupljih brodova sagra-đenih u domaćim brodo-gradilištima, ujedno prvi takve vrste u Hrvatskoj. Prema vrijednosti ugo-vorenih poslova hrvat-skih brodogradilišta, knjiga narudžbi Uljanik Grupe je “najteža” - sa 25 gradnji vrednijih od mili-jardu eura.

Top 10 po prometu

tjedna promjena

zadnja cijena promet

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena


10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena


Ledo d.d. -1,01% 8.810,01 20.831.224,28

HT d.d. +1,07% 141,10 20.119.804,41

Janaf d.d. +5,76% 4.500,00 16.147.482,74

Adris grupa d.d. - povl. -0,87% 342,00 4.334.067,90

Valamar Riviera d.d. -0,22% 22,80 2.474.488,25

Đuro Đaković holding d.d. +6,67% 35,32 1.347.239,15

Čakovečki mlinovi d.d. +2,04% 5.000,00 1.264.000,59

Ericsson Nikola Tesla d.d. -2,13% 965,00 1.248.617,24

Zagrebačka banka d.d. +1,88% 37,90 1.130.895,77

Končar - EI d.d. -0,15% 647,00 882.919,35

Turbos DAX short T +54,39% 88,00 186.057,15

Turbos srebro long C +47,84% 12,30 2.812,00

Turbos WTI nafta short P +41,21% 49,00 37.134,90

Turbos srebro short 8 +31,03% 34,12 2.729,60

Turbos srebro long F +22,41% 18,46 8.327,34

Turbos E-mini S&P 500 short G +12,34% 10,56 72.576,60

Slobodna Dalmacija d.d. +11,11% 30,00 17.628,00

Končar - DT d.d. +10,32% 1.390,00 133.721,99

Palace hotel Zagreb d.d. +9,09% 120,00 8.400,00

Magma d.d. +7,59% 0,85 10.812,09

Turbos DAX long G -44,87% 38,70 774.365,26

Hotel Medena d.d. -39,02% 50,00 722,50

Turbos WTI nafta long O -38,97% 35,70 383.161,25

Turbos DAX long E -31,88% 72,00 43.035,80

Finvest Corp d.d. -29,92% 26,63 719,01

Jadroplov d.d. -20,15% 14,70 10.419,42

Genera d.d. -20,01% 120,00 17.672,00

Hidroelektra niskogradnja d.d. -18,49% 22,00 1.650,00

Turbos DAX long F -17,70% 119,00 7.202,50

Badel 1862 d.d. -12,94% 17,15 7.784,45

UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.167.572.918,07 knTJEDNI DIONIČKI PROMET: 79.445.441,16 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjena

CROBEX 1.603,5200 -0,54%

CROBEX10 937,9200 -0,30%

CROBIS 105,5528 +0,13%

CROBIStr 145,9628 +0,23%

ZAGREBAČKA BURZATHE ZAGREB STOCK EXCHANGE


vijesti

INVESTICIJSKI FONDOVI

Drugi tjedan zaredom većina fondova u zelenomProtekli je tjedan od 79 aktivnih otvorenih in-vesticijskih fondova poraslo njih 54, a palo 25. Porast veći od jedan posto zabilježila su četi-ri dionička fonda. Na ljestvici od 10 fondova s najvećim rastom nalazi se osam dioničkih te po jedan posebni i mješoviti fond. Tjedne pro-mjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,72 do -1,47 posto. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2016. godine, među dio-ničkim fondovima i dalje nema fondova s pozi-tivnom promjenom vrijednosti. Kod posebnih fondova najviše je rastao Raiffeisen Harmonic (+1,77 posto). Mješovite fondove predvodi Smart Equity sa +0,33 posto, a obvezničke HPB Obve-

znički (+0,99 posto). Na ljestvici novčanih fon-dova vrijednost je najviše uvećana fondu NETA MultiCash (+0,31 posto). Prema rezultatima u zadnjih 12 mjeseci, dionički fondovi s najvećim prinosima u promatranom razdoblju su Capi-tal Two (+3,77 posto), A1 (+3,74 posto) i Allianz Equity (+3,59 posto). Među posebnim fondovi-ma nema fondova s pozitivnom promjenom. Najuspješnije mješovite fondove predvodi HPB Global sa +6,22 posto. Kod obvezničkih fondo-va najveći prinos u zadnjih 12 mjeseci ostvario je fond Capital One (+3,48 posto). Novčane fon-dove predvodi Locusta Cash s prinosom od 1,47 posto. [Iztok Likar]

Raskinuta suRadnja Lavazze i FRanckaGala Plus, uvoznik i dis-tributer Lavazza kave za Hrvatsku, u siječnju je inicirala raskid ugovora s principalom Lavazza Italia, priopćili su iz ove tvrtke u vlasništvu za-grebačkog Francka. U priopćenju se navodi da je to rezultat izmijenje-ne strategije ulaganja Lavazze u razvoj tržišta kave. Takva poslovna politika Lavazze Italia onemogućila je daljnje ostvarivanje punog po-tencijala brenda Lavazza na hrvatskome tržištu što je ujedno ograničilo prostor djelovanja Gale Plus u učinkovitom od-govaranju na svakod-nevne potrebe tržišta.

PoRasLa PRoizvodnost

Broj zaposlenih u hr-vatskoj industriji bio je u prosincu prošle go-dine 0,8 posto manji u odnosu na studeni, a u odnosu na prosinac 2014. manji je za 0,5 posto, dok je proizvod-nost porasla, pokazuju podaci DZS-a. U pro-sincu je na mjesečnoj razini broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji bio manji za 0,8 posto, u rudarstvu i vađenju za 0,4 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i kli-matizaciji za 0,1 posto. Podaci o proizvodnosti rada pokazuju da je u 2015. u odnosu na 2014. proizvodnost rada u prerađivačkoj industriji porasla za 4,2 posto.

Otvoreni investicijski fondovi od 28.01.2016 do 04.02.2016.

naziv(fond) valutavrijednost

udjela

tjedna promjena

[%]naziv(fond) valuta

vrijednost udjela

tjedna promjena

[%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 17,2783 -0,33

HI-growth € 10,6245 0,84

ZB euroaktiv € 124,1252 -1,19

ZB trend $ 143,2882 -0,65

FIMA Equity kn 85,2199 0,14

KD Prvi izbor kn 13,0490 0,27

Ilirika Europa € 109,5462 -1,06

PBZ Equity fond € 9,7266 0,48

HPB Dionički kn 98,9524 0,98

Erste Adriatic Equity € 81,0400 0,60

NETA Global Developed kn 84,3053 -0,37

ZB aktiv kn 105,7991 0,14

Capital Two kn 87,3226 0,01

Ilirika Azijski tigar € 40,2275 -1,07

Platinum Global Opportunity $ 13,9628 -0,64

KD Nova Europa kn 4,8514 1,43

OTP indeksni kn 37,7272 0,03

Platinum Blue Chip € 93,9431 -1,47

NETA Frontier kn 477,6173 1,72

OTP MERIDIAN 20 € 85,7871 1,07

A1 kn 82,4200 0,11

NETA US Algorithm kn 135,0299 1,21

NETA New Europe kn 65,7186 0,54

Ilirika BRIC € 61,4179 0,65

CROBEX10 kn 90,7870 -0,05

KD Energija kn 7,3058 0,27

ZB BRIC+ € 71,7685 0,15

Allianz Equity € 135,2204 -0,05

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSRaiffeisen Dynamic € 114,6200 0,27

Raiffeisen Harmonic € 99,2100 0,55

Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,6400 0,17

ZB Future 2025 € 92,0391 -0,62

ZB Future 2030 € 89,7815 -0,76

ZB Future 2040 € 89,3634 -0,78

ZB Future 2055 € 89,5076 -0,76

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSZB global € 154,8571 0,00

PBZ Global fond € 13,6876 -0,19

HI-balanced € 12,3941 0,48

ICF Balanced kn 119,1063 0,10HPB Global kn 91,5151 0,61OTP uravnoteženi kn 102,3135 -0,12KD Balanced kn 8,1659 -0,38Allianz Portfolio kn 151,4815 -0,00Smart Equity € 101,2342 0,18PBZ Conservative 10 fond € 105,0620 0,10You Invest Active € 95,3200 -0,42You Invest Balanced € 96,9500 -0,26You Invest Solid € 98,1600 -0,03Smart Equity II € 95,5401 0,11PBZ Flexible 30 fond € 97,2441 -0,43OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 188,4896 0,21HI-conservative € 13,8274 -0,02Raiffeisen Bonds € 170,7800 0,14PBZ Bond fond € 124,5544 0,19Capital One kn 203,5050 0,28HPB Obveznički € 153,2952 0,21NETA Emerging Bond kn 78,4840 -1,24Erste Adriatic Bond € 114,2700 0,13Raiffeisen Classic € 102,7300 0,20PBZ Short term bond fond kn 100,7558 0,29NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 143,1197 0,01ZB plus kn 175,2796 0,01ZB europlus € 150,3751 0,00PBZ Euro Novčani € 139,1400 0,00Raiffeisen Cash kn 157,4600 0,01Erste Money kn 151,1100 0,01HI-cash kn 151,8577 0,01PBZ Dollar fond $ 131,2673 0,01HPB Novčani kn 143,3819 0,01OTP novčani fond kn 132,9760 0,02Money One kn 129,3537 0,01Allianz Cash kn 118,2775 0,00Erste Euro-Money € 115,4400 0,02Auctor Cash kn 110,3304 0,02Raiffeisen euroCash € 105,5900 0,01HPB Euronovčani € 106,2071 0,00Locusta Cash kn 1350,5943 0,02NETA MultiCash kn 108,2757 -0,01OTP euro novčani € 102,5388 0,01


knjigometar

Peter S. Rose, Sylvia C. Hudgins

Upravljanje bankama i financijske uslugeMate

Vicki Mackenzie

Špilja u snijegunaklada Ljevak

Karin Slaughter

RaneZnanje

Goran Gal

No money ili tri Anina zakonaelement

Adriana Lisboa

Simfonija u bijelomHenaCom

Silvia Zucca

Astrološki vodič za slomljena srcaFokus komunikacije

Dok ova knjiga ulazi u svoje osmo izdanje, svijet kakvog poznajemo ubrzano se mi-jenja i, u nekim slučajevima, prijeteće. Financijske tvrtke i usluge koje nude postaju sve više internacionalizirane, a ovaj udžbenik daje analizu širokog spektra financijskih usluga i institucija, bilo da su one među divovima ili među manjim pružateljima. U ovom 8. izdanju raspravlja se o velikim promjenama i događajima koji danas iznova oblikuju bankarske i financij-ske usluge.

Knjiga je biografija Tenzin Pal-mo, odnosno Diane Perry koja je u 20. godini ušla u indijski samostan kao jedina žena među sto tinama redovnika i započela bitku protiv predra-suda koje su isključivale žene iz duhovnog života i prosvjet-ljenja. Trinaest godina kasnije povukla se u zabačenu špilju gdje je 12 godina prakticirala budističku meditaciju. Godine 1988. izašla je iz špilje s čvr-stom odlukom da u sjever noj Indiji izgradi ženski samostan i tako oživi duhovnu tradiciju togdenma – elitnih jogina.

Will Trent je specijalni agent Istražnog ureda države Ge-orgije. Sretno je zaljubljen i napokon se počinje rješavati svoje mučne prošlosti. Uklju-čuje se u istragu misterioznog nestanka studentice s obli-žnjeg fakulteta. No njegova šefica Amanda Wagner zabra-njuje mu rad na tom slučaju. Will ne razumije Amandine motive i nastavlja s istragom. Tragovi ga vode prema napu-štenom sirotištu koje je ne-kada davno bilo njegov dom. Ubrzo postaje jasno da je ma-knut sa slučaja jer je njegova prošlost u prebliskoj vezi sa sudbinom nestale studentice.

Zašto No money? Što su Tri Anina zakona i čemu služe? Da saznate odgovor morat ćete upoznati crnca mate-matičara i bivšeg maloljetnog kriminalca iz Bronxa, hrvat-skog svećenika iz Vatikan-ske banke, terorista iz Sirije, moćnog bankara... Morat ćete osjetiti Aninu bol, upoznati najčudniju banku na svijetu, pogledati preko zamagljenog ruba života i smrti… Usput, če-tiri doktora znanosti će vam povremeno objašnjavati što se događa i hoće li matemati-čar i društvo uspjeti pobijediti banke - i ostati živi.

Riječ je o slojevitom romanu koji prikazuje životnu priču dviju sestara, koje se mijenja-ju nakon nemiloga događaja u obitelji, i čiji razrušeni životi odlaze u potpuno suprotnom smjeru od onoga o čemu su snatrile kao djevojčice. Ovaj roman čija je radnja smje-štena u ruralni Brazil podjed-nako nam oslikava i njegov urbani prostor, a govori o odrastanju i sestrinstvu, o odgoju i zločinu, o potisnutim emocijama, o ljubavi i umjet-nosti, dok je sve prožeto te-mom incesta.

Alice Bassi ima 30 godina i dalje je single, a doznala je da se njezin bivši - ženi. No to nije sve. U malu TV kuću u kojoj radi dolazi Davide Nar-di kako bi podijelio otkaze. Alice upoznaje i Tija koji je uvjeren da zna “istinsko” či-tanje zvijezda koje ukazuju na to koji su dani povoljni za karijeru, a koji za pronalazak srodne duše. Alice počinje izlaziti s muškarcima koji su s njom astrološki usklađeni, no nižu se promašaji, dok je Davide sve više privlači. No njega se ne usuđuje pitati koji je znak.


HrvatskaUsluge ispomoći u vatrogasnoj postrojbiZračna luka Split nabavlja us-luge ispomoći u vatrogasnoj postrojbi. Procijenjena vrijed-nost nabave iznosi 3,4 miliju-na kuna. Rok dostave ponuda je 9. ožujka.

Izrada studije izvodljivostiŽupanijska lučka uprava Rab nabavlja usluge izrade studije izvodljivosti i analiza troško-va te koristi za projekt nado-gradnje i razvoja Luke Miš-njak. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 7. ožujka.

Oprema za održavanje sustava vodoopskrbe i odvodnjeVodovod Osijek nabavlja opre-mu za održavanje sustava vo-doopskrbe i odvodnje. Procije-njena vrijednost nabave iznosi 15,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 15. ožujka.

regijaPrometna opremaDARS - Družba za avtoceste v republiki Sloveniji iz Celja na-bavlja prometnu opremu. Rok dostave ponuda je 25. veljače.

ČizmeMinistarstvo za obrambo Lju-bljana nabavlja čizme. Procije-njena vrijednost nabave iznosi

1,2 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 14. ožujka.

Ampulirani lijekovi i serumiZdravstvena ustanova Apote-ke Crne Gore Montefarm na-bavlja ampulirane lijekove i serume. Procijenjena vrijed-nost nabave je milijun eura. Rok dostave ponuda je 22. ve-ljače.

Data storage sistem i serverska opremaElektroprivreda BiH nabavlja data storage sistem i server-sku opremu. Procijenjena vri-jednost nabave iznosi 650.000 konvertibilnih maraka. Rok do-stave ponuda je 29. veljače.

Plastični proizvodiRomcarbon, Buzau, Rumunjska, www.romcarbon.com. Tvrtka se bavi proizvodnjom plastičnih proizvoda na rumunjskom i europ‑skom tržištu s tradicijom od preko 50 godina u proizvodnji polietilena, polipropilena, PVC‑a, obradu polistirena, ali i za proizvodnju filte‑ra za disanje i zaštitnih materijala. Sredinom 2012. godine otvorili su novi centar pod na‑zivom Plastični spojevi i obnovljive sirovine, te sada mogu proizvesti plastiku na temelju osnovnih polimera, kao što su: PP, PA, ABS, PA6, PA6... Trenutno mogu ponuditi: polipropi‑len vrećice, tkaninu i trake, polistiren posude za ugostiteljstvo, maske, torbe, filtere za gorivo za automobile i kamione, zaštitne materijale za disanje, PVC oznake za ceste i drugo. Posje‑duju certifikate ISO 9001: 2008 i ISO 14001: 2005 te također standard OHSAS 18001: 2007 za osiguravanje sustava zaštite zdravlja i si‑gurnosti. Kontakt: Ana Maria Manaila, [email protected], +40/238/711 155.

ČelikOmer Yalcin‑Insaat, Ankara. Tvrtka je proi‑zvođač proizvoda od čelika za građevinarstvo

i nudi svoje proizvode. Asortiman proizvoda uključuje: čelične konstrukcije, stupove, mo‑stove, kontejnere... Kontakt: inmakcelik@gma‑il.com.

kotlovi i energetska postrojenjaTPK‑EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk‑epo.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Ko‑

sovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpk‑epo.hr, +385 1 2406 050.

PP i metalizirana folijaGec, Plešce, www.gec.hr. Tvrtka prodaje 500 kilograma PP folije natur bez tiska 350 mi‑limetara i s tiskom 500 kilograma. Prodaju i metaliziranu foliju srebrnu, oko 600 kilogra‑ma. Kontakt: Irena Andlar, [email protected], +385 51 825125, +385 91 4047181.

skupljanje ee otpadaSpectra‑Media, Zagreb, www.spectra‑media.hr. Tvrtka sakuplja EE otpad. Kontakt: Gorda‑na Mujkić, spectra‑[email protected]‑com.hr, +385 1 3777333.

Trgovinsko posredovanjeSinograf, Torun, www.sinograf.com. Tvrtka s više od 20 godina iskustva nudi tehničke materijale za široku upotrebu u industriji (ke‑mijskoj, petrokemijskoj, metalurškoj...). Nude grafit, PTFE i izolacijske materijale za posto‑jeće partnere u Poljskoj, Njemačkoj, Ukrajini, Bjelorusiji, Litvi i Češkoj Republici, a glavni proizvodi su: brtve, izolacijski materijal za vi‑soke temperature, PTFE oblici, grafitne elek‑trode i drugo. Kontakt: Dorota Motyl, [email protected].

kamenMagma International, Istan bul, www.ma‑gmaexim.com. Tvrtka se bavi izvozom i trgo‑vinom mramora, granita i ostalog prirodnog kamenja iz najkvalitetnijih rudnika Turske i svijeta. Kontakt: Muamer Ramovic ‑ +90537 218 7016, [email protected].

POnUdA / sUrAdnjA / TrAŽenje

iZBOr iZ nAdMeTAnjA

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511

fax.: 01/[email protected] www.briefing-nadmetanja.hr

pST!


Helikopter robinson, r-22 Mariner, proci-jenjen na 750.000 kuna. Pokretnina je heli-kopter proizveden 1992. godine u Robinson Helikopter Company, model R-22 Mariner, serijskog broja 2198, hrvatske registracijske oznake 9A-HMB. Letjelica se nalazi na aero-dromu Sečovlje 19, Sečovlje, Slovenija. Razgle-davanje je moguće uz prethodni dogovoru na telefon broj 01/3092 775. Jamčevina za sudje-lovanje u dražbi iznosi 10 posto početne cijene i uplaćuje se na žiro-račun Helimax d.o.o. u stečaju, IBAN: HR0424070001100436366 kod OTP banke s naznakom ‘’jamčevina za pokret-nine’’. Rok ponude za letjelicu je 15. veljače.

kiosci ukupno procijenjeni na 1,9 milijuna kuna. Pokretnina u naravi predstavlja razne vrste kioska, koji su razmješteni po Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, sve troš-kove snosi kupac. Razgledavanje je moguće radnim danom do 19. veljače po dogovoru uz najavu na mobitel 092/3202 279. Ponude se predaju do 19. veljače u podne.

Pašnjaci u dubrovniku procijenjeni na 108 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstav-lja pašnjak na nekoliko lokacija na području Grada Dubrovnika. Na nekretnini je upisano založno pravo na korist ovrhovoditelja. Dražba za ovu nekretninu će se održati 8. ožujka u 11 sati u zgradi Općinskog suda u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, soba broj 4/I. Nekret-nina se ne može prodati ispod polovine utvr-

đene vrijednosti, odnosno ne za manje od 54 milijuna kuna. U javnoj dražbi kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od jedne desetine utvrđene vrijednosti nekretnine i dokaz o uplati dostavile u spis. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun IBAN HR5723900011300000120, model i poziv na broj 13 561. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan dostaviti Sudu naj-kasnije tri dana prije nego što se pristupi draž-bi.

kuća u Zagrebu, procijenjena na 44 mili-juna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću na Brezovičkoj cesti 27 u Zagrebu od 168 metara četvornih i dvorište od 500 meta-

ra četvornih te oranice od 531 metra četvor-nog; ukupne površine 1199 metara četvornih. Dražba će se održati 2. ožujka u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Uli-ca grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Nekret-nina se kupuje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je organizirano 25. veljače 2016. godine u 13 sati uz sudjelo-vanje sudskog ovršitelja Nenada Kunca. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 po-sto utvrđene vrijednosti, što iznosi 43.966,03 kune, i koja se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-2824-14. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Pašnjak u Zagrebu, procijenjen na 36,8 mi-lijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja pašnjak ukupne površine 9278 četvornih me-tara. Datum dražbe je 7. ožujka, a ona će se održati na Općinskom građanskom sudu u Za-grebu, Ulica grada Vukovara 8, soba 134/I. Ne-kretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 18,4 milijuna kuna. Razgledavanje je organizirano 29. veljače u 14 sati uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Roberta Berenda. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasni-je tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđe-ne vrijednosti nekretnine, što iznosi 368.440 kuna, i koja se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-2902-13. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

kompleks građevinskog zemljišta u kaštel novom, procijenjen na 42 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kompleks gra-diteljskog zemljišta ukupne površine 43.560 četvornih metara. Datum dražbe je 15. ožujka u 11.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dra-čevac, soba broj 37c/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje na zahtjev zainteresiranih oso-ba i ako one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jam-čevina za sudjelovanje u dražbi iznosi desetinu utvrđene vrijednosti nekretnine i potrebno ju je uplatiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR6923900011300000195, model HR00, poziv na broj 101-7985-15 te dostaviti na uvid uređujućem sucu najkasnije do 8. ožujka do 14.30 sati u sudnicu 37c/I.

HelikoPter na bubnju

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i

pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

stečajevi, nekretnine, dražbe


tenderi

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Modernizacija željezniceDržavna uprava željezničke infrastrukture Re-publike Češke objavila je natječaj za izradu pri-premne i projektne dokumentacije za moderni-zaciju postojeće i izgradnju novih dionica pruge koja spaja predgrađe i zračnu luku s centrom Praga. Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: SŽDC s.o., Stavební správa západ, So-kolovská 278/1955, 190 00 Praha 9. Osoba za kontakt: ing. Marek Chromčák 110 00 Praha 1, Češka Republika, [email protected]. Telefaks: +420 972244831. Kriterij za odabir ponude je najniža cijena.

sustav upravljanja za vrtićeFredrikstad kommune, Fredrikstad, Norveška, traži nabavu računalnog sustava za administra-tivne poslove upravljanja vrtićima. Natječaj je otvoren do 17. veljače, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Fredrikstad kommu-ne, 940039541 Postboks 1405, Karin Nordal, 1602 Fredrikstad, Norway, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/Com-panyInformation/Index/2226.

rezanje drvećaHEP-ODS traži nabavu usluga rezanja drveća. Natječaj je otvoren do 12. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, HEP-Operator distri-bucijskog sustava d.o.o., Elektroslavonija Osijek - SPP Odjel za nabavu i skladišta, Ljiljana Lulić, 10000 Zagreb, [email protected]. Više poda-taka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/Do-kumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2fS+005-0039899.

Tehničko ispitivanje vozilaMinistarstvo unutarnjih poslova traži nabavu usluge tehničkog pregleda vozila. Natječaj je otvoren do 10. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335, Sektor za nabavu, Vlatka Počinok, 10000 Zagreb, [email protected]. Više podataka o nadmeta-nju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/

ipn/DocumentManagement/DokumentPo-daciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2fS+002-0040018

rasvjetna oprema i električne svjetiljkeRiigi Kinnisvara Aktsiaselts, Tallinn, Estonija, traži nabavu električnih svjetiljki i rasvjetne opreme. Natječaj je otvoren do 22. veljače, a prijave na estonskom jeziku se predaju na: Riigi Kinnisvara Aktsiaselts, 10788733, Lelle 24, Alo Pikk, 11318 Tallinn, Estonia, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na https://riigi-hanked.riik.ee.

Oprema za mjerenje i kontroluElering AS; Tallin, Estonija, traži nabavu opre-me za mjerenje i kontrolu. Natječaj je otvoren do 1. ožujka, a prijave na estonskom jeziku se predaju na Elering AS, 11022625, Kadaka tee 42, Marit Saaretalu, 12915 Tallinn, Estonia, [email protected]. Više podataka o nadmetanju i elektronička dostava ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje na https://riigihanked.riik.ee.

elektroničke oglasne pločeŠvicarske željeznice (SBB) objavile su natječaj za nabavu elektroničkih oglasnih ploča za po-stavljanje na peronima i prikazivanje odlazaka/dolazaka vlakova. Osim ploča traži se i usluga montiranja. Natječaj je otvoren do 1. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie und Elek-troanlagen, Hilifikerstraße 3, Bern 65, I-ESP-EI-EEN-ELA, 3000 Bern, Switzerland. Daljnje podatke daje: SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie und Elektroanlagen - http://www.si-map.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=894155.

dizelsko gorivoSocietta Transporti Provincionale raspisao je natječaj za nabavu dizelskog goriva za vlastite potrebe za autobuse. Natječaj je otvoren do 31. svibnja, a prijave na talijanskom jeziku se pre-daju na S.T.P. SpA - Società Trasporti Provinci-ale, Viale Lovri 22, Francesco Lucibello, 70123 Bari, Italia, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na www.stpspa.it.

kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BdP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

tenderi.hgk.hrBesplatan pristup svim informacijama o

međunarodnim javnonabavnim natječajima


priv

red

ni v

jesn

ik

E tnoland Dalmati, otvoren 2007. godine u Pakovu selu u zale-đu Šibenika, prvi je tematski park u Hrvatskoj. Njegov vla-

snik Joško Lokas dijete je iseljenika i u Njemačkoj je pohađao najbolje škole i sveučilišta. Vodio je tvrtku koja je ima-la godišnji prihod od 150 milijuna eura, da bi sve to napustio i započeo vlastiti

projekt koji svake godine nadopunju-je i nadograđuje. Voli istaknuti kako je hrvatski turizam pun improvizacija i da su naši turistički radnici veliki improvi-zatori. “To nekada nije loše jer se na taj način prebrode mnogi problemi”, isti-če Joško Lokas, direktor i vlasnik te-matskog parka Etnoland Dalmati. Ipak za svoj projekt kaže da nije bilo mjesta improvizaciji, nego se radi o planski pri-premljenom projektu. Za sebe pak kaže da sve svoje obveze uredno servisira, što znači da je projekt isplativ. Etnoland Dalmati registriran je kao tematski park s ugostiteljskom, muzejskom, glazbe-no-scenskom i trgovačkom djelatnosti. Specijaliziran je za rad s grupama, a od prošle godine nedjeljom otvara vrata i za izletnike, u prvom redu za obitelji s djecom. Prošle godine Etnoland Dalma-ti posjetilo je oko 40.000 turista. Inače svake godine ima rast poslovanja. Etno-land Dalmati ima šest stalno zaposlenih radnika, dok u sezoni zaposli još toliko. Nema uslugu smještaja jer je to isključi-vo izletnički projekt. “Uložili smo puno u igralište, napravili smo rekonstrukciju restorana i puno smo ulagali u sigurnost

objekta. Svaki dan naš kompleks oboga-timo nekim detaljom”, kaže Lokas.

Ove godine namjerava investirati u rekonstrukciju polovine prostora, uku-pne površine 15.000 četvornih metara. Radi se o uvođenju prirodnih materijala u objekte te izgradnji umjetnog jezera kao i nizu novih sadržaja.

Potencijal Dalmatinske zagore“Potencijal Dalmatinske zagore u tu-rizmu je velik, ali ima niz ograničenja. Osnovni problem je tržište nabave do-maćih proizvoda, a zbog iseljavanja mla-đih stanovnika takvih je proizvoda sve manje. Problem je i radna snaga. Malo je kvalificiranih i motiviranih radnika na ovom području. Uglavnom, potrebno je posložiti puno stvari kako bi turizam Dalmatinske zagore iskoristio svoj po-tencijal”, kaže Lokas. Ističe kako ohra-bruju investicije u sve veći broj kuća za odmor s bazenima, međutim, dodaje, turizam nije samo smještaj. “Turizam se događa i izvan spavaonica. Kroz svoj projekt radimo sustavnu edukaciju o tradiciji i običajima Dalmatinske zagore. Usuđujem se reći da će u Dalmatinskoj

U Dalmatinskoj zagori stvarno se treba znati snaći. Turizam cvate petnaestak kilometara dalje, uz more, i gosta odande nije lako privući u zaleđe. Gastronomske adute Zagore nude restorani cijele Dalmacije, i kako kaže Joško Lokas, poduzetnicima iz Zagore preostaju samo kulturne i prirodne znamenitosti. srećom, nacionalni park krka nemoguće je prenijeti u drugu destinaciju piše jozo vrdoljak [email protected]

kreaTivni smo u imProvizaciji i To uoPće nije loše

Etnoland dalmati: Prvi tEmatski Park u Hrvatskoj


Prošle godine etnoland dalmati

Posjetilo je oko 40.000 turista

zagori opstati samo oni poduzetnici koji imaju inovativne i vrlo kvalitetno vođene projekte. Opstat će oni koji su se profi-lirali i koji imaju financijsku stabilnost. Prosječni projekti neće opstati. A u pri-morskom dijelu, primjerice, prosječni projekti održivo posluju”, ističe Lokas.

Prema njegovu mišljenju, u Dalmatin-skoj zagori osnovni problem je iseljava-nje stanovništva. Ne može, kaže, prežaliti dvoje svojih radnika koji su otišli daleko od Hrvatske.

“Apsurd je to što Dalmatinska zagora ima veliki potencijal i njeno tržište uda-ljeno je tek 15 do 20 kilometara od pri-morskog dijela koji posjećuje velik broj turista, a opet se nije dobro razvila”, čudi se Lokas.

BorBa za svoga gostaMogućnost privlačenja tih gostiju vidi u gastronomiji. “Problem je to što se ga-stronomija može preseliti, pa restorani u primorskom dijelu Hrvatske nude ga-stronomsku ponudu Dalmatinske zago-re. E sad, turist stvarno nema vremena uvjeriti se kako je ta ponuda kvalitetnija u unutrašnjosti pa ostaje tamo kamo je došao. Drugi problem su lokalne turi-stičke zajednice koje izvan njihova te-ritorija ništa drugo ne zanima. Isto tako te turističke zajednice kroz niz manife-stacija gostu nude puno toga besplatno-

ga, tako da gosti puno manje troše. Tom besplatnom ponudom koja je financirana javnim novcem - a radi se o ribarskim noćima i sličnim manifestacijama - te organizacije ugrožavaju poslovanje po-duzetnika. U tome se čak destinacije ne razlikuju jedna od drugih. Zato gost i ne izlazi iz te destinacije. Znači, nema-mo cjelovitu ponudu i nismo povezani. Nama, poduzetnicima iz Dalmatinske zagore zato preostaju kulturne i prirod-ne znamenitosti. Srećom, Nacionalni park Krka nemoguće je prenijeti u neku destinaciju”, pojašnjava.

Lokas kaže kako je projekt obnove šibenskih tvrđava jedan od najkvalitet-nijih projekata u turizmu koji je javni sektor osmislio. Prema njemu, to je mo-del pravilnog ulaganja novca. Jer pove-zanost je, ponavlja, ključna za uspjeh u turizmu.

Na “ti” s foNdovima

Primjer dobrog korištenja poticajaOsim što je prvi otvorio tematski park, Lo-kas je poznat i po tome što je uspješno ko-ristio poticajna sredstva i fondove Europske unije. Prije dvije godine prijavio je projekt na prvi natječaj IPARD-a. Radilo se o Mjeri 302 Ruralni razvoj i njihov projekt je bio među 15 hrvatskih tvrtki koje su u prvom krugu proš-le na natječaju. Povukao je 50 posto bes-povratnih sredstava od investicije vrijedne 110.000 eura. Drugi natječaj koji je uspješno

odradio bio je Poduzetnički impuls Ministar-stva obrta, malog i srednjeg poduzetništva koji se odnosio na mikro i male tvrtke. Njegov projekt vrijedan 130.000 eura, kao projekt je-dine tvrtke južnije od Zadra, prošao je na tom natječaju. Uspjeli su kao jedna od 13 hrvat-skih tvrtki. Cjelokupna investicija u Etnoland Dalmati do sada je iznosila 1,2 milijuna eura. Koristio je i jednu liniju HBOR-ovog kredita u iznosu od 300.000 eura koji je uredno vratio.


Dvostruki Dizajnerski uspjeh agencije kuharić Matoš

Čak dva logotipa agencije za dizajn i oglašavanje Kuharić Matoš pronašla su mjesto među finalistima na posljed-njem izdanju Best Brand Awardsa, pre-stižnog međunarodnog na-tječaja u kojem stručni žiri, sastavljen od ponajboljih svjetskih dizajnera ocje-njuje logotipove brendova, a glavni kriteriji su origi-nalnost i kvaliteta izvedbe. Riječ je o prijedlogu vizualnog identiteta Cigale Collection, Island of Lošinj, te vizualnom identitetu Boutique hotela Al-hambra & Ville Auguste. Vizualni identitet Cigale Collection, Island of Lošinj objedinjuje

luksuznu ponudu hotela u najljepšoj lošinj-skoj uvali Čikat. Ideja za vizualno rješenje dolazi iz talijanske verzije naziva uvale Ciga-le, koja u prijevodu znači “cvrčak”. Drugi vi-

zualni identitet je onaj Boutique hotela Alhambra & Ville Augu-ste, člana Small Luxury Hotels of the World Grupacije, koji svojim otvaranjem zaokružuje luksuznu ponudu uvale Čikat. Riječ je o mjestu na kojem se duh aristokratskog vremena

savršeno sjedinjuje s modernom udobnošću i vrhunskom uslugom. Agenciju Kuharić Ma-toš osnovali su art direktori Luka Kuharić i Bojan Matoš u Zagrebu 2005. godine. (I.G.)

Originalnost i kvaliteta

Iz Kofole ČeskoSlovensko, jednog od vodećih proizvođača i distributera bezalkoholnih pića u Europi, objav-ljena je akvizicija asortimana bezal-koholnih pića od Badela 1862. Nakon što je Kofola ČeskoSlovensko i njezina Radenska od Badela 1862 već preuzela PepsiCo distrubuciju za Hrvatsku, ovom akvizicijom Radenska postaje zadužena za upravljanje tradicionalnim hrvatskim brendovima Voćko, Nara i Inka. “Zado-voljstvo nam je nastaviti poslovni odnos s Badelom 1862 na hrvatskom tržištu, posebno zato što na hrvatskom tržištu vi-dimo veliki potencijal te ova suradnja za nas predstavlja korak naprijed prema us-

postavljanju cjelovitog proizvodnog asor-timana bezalkoholnih pića u Adria regiji. Upravljanje brendovima bogate povijesti i tradicije Kofolina je specijalnost, pa će Voćko, Nara i Inka biti odličan dodatak našem portfelju”, rekao je Marián Šefčo-vič, generalni direktor Radenske i regi-onalni menadžer za Adria regiju unutar Kofole ČeskoSlovensko. Također je ista-knuo kako se ovo novo partnerstvo dviju tvrtki proširuje i suradnjom na distribuciji u HoReCa segmentu.

Radenska je jedan od najvećih proi-zvođača mineralne vode u jadranskoj re-giji, gdje je njeno ime nekoć, a tako je i na mnogim mjestima danas, bilo sinonim za

mineralnu vodu. Glavni su joj proizvodi svjetski poznata mineralna voda Raden-ska Classic u premium kategoriji, koju podupire raznovrstan portfelj voda i be-zalkoholnih napitaka poput Ore i Pepsija. U proljeće 2015. Radenska je postala čla-nom obitelji grupe Kofola ČeskoSloven-sko. ČeskoSlovensko je jedan od vodećih europskih proizvođača bezalkoholnih napitaka sa sedam proizvodnih pogona i 1900 zaposlenika u Slovačkoj, Češkoj, Sloveniji i Poljskoj. Kofola ČeskoSloven-sko je poznata po pozitivnom odnosu s lokalnim brendovima, te je udahnula novi život u mnoge brendove bezalko-holnih pića u tim zemljama.

koFoLa ČeskosLovensko kupiLa asortiMan BezaLkohoLnih pića BaDeLa 1862

vOćkO, nara i inka POd kaPOm radenskekofola Československo, čiji član je od lani i Radenska, poznata je po pozitivnom odnosu s lokalnim brendovima, te je udahnula novi život u mnoge brendove bezalkoholnih pića

Boutique hotel alhambra - rješenja recepcije i ulaza

Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe - Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin

Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima razlog su naših aktivnosti:

⇢ podrška hrvatskim izvoznicima⇢ otvaranje novih tržišta za

hrvatske tvrtke⇢ povezivanje članova kluba i

sudionika regionalnih poslovnih konferencija

⇢ pojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje

⇢ medijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regiji

⇢ pomoć u širenju poslova

PrIdružItE Nam sE!Za sve informacije:

[email protected], +385 (0)1 5600 012, 5600 000

PrVI rEgIONalNI PrOJEKt mEdIJa

Članovima regionalnog poslovnog kluba Biznis plus osigurano je sudjelovanje na konferencijama onih

koji odlučuju (decision makera), vlasnika i direktora kompanija, što olakšava direktno pregovaranje

i dogovaranje, a realizaciju čini izvjesnijom i efikasnijom.

www.biznis-plus.com

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

Na kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

TV NOVA Pula T V Š I B E N I K

| sjajna godina janafa | dobre progonoze iz ek | virtualna ... · pdf filepoduzetnici imaju...

Documents