Пријава - status i značaj...
TRANSCRIPT
3/11/2018
Status i značaj biodiverziteta
Prof dr Jelka Crnobrnja-Isailović
OSNOVI KONZERVACIONE BIOLOGIJE
3/11/2018
STATUS BIODIVERZITETA
3/11/2018
3 osnovne karakteristike ekosistema
� 1. Kompozicija
� 2. Struktura
� 3. Funkcija
Određuju biodiverzitet
3/11/2018
3/11/2018
3 osnovne karakteristike ekosistema
� 1. KOMPOZICIJA
� Identitet elemenata
� Varijabilnost elemenata
� Spiskovi vrsta
� Proračuni diverziteta vrsta
� Proračuni genetičkog diverziteta
3/11/2018
3/11/2018
3 osnovne karakteristike ekosistema
� 2. STRUKTURA
� Fizička organizacija sistema
� Kompleksnost staništa unutar zajednica
3/11/2018
3/11/2018
3/11/2018
3 osnovne karakteristike ekosistema
� 3. FUNKCIJA
� Ekološki i evolucioni procesi
� Protok gena
� Stres
� Protok hranljivih materija
3/11/2018
Koncept hijerarhije
� Efekti sredinskog stresa različito će se ispoljiti na različitim nivoima biološke organizacije
3/11/2018
Odabir indikatora biodiverziteta
� 1. Dovoljno osetljiv da omogući rano upozorenje na promenu u sistemu
� 2. Rasprostranjen na širokom prostoru
� 3. Izvodljivo merenje širokog opsega stresa
� 4. Relativno nezavisno od veličine uzorka
� 5. Jednostavno i jeftino merenje, prikupljanje, analiza i obrada podataka
� 6. Prepoznatljiv efekat izazvan antropogenim stresom u odnosu na efekte izazvane prirodnim ciklusima ili trendovima
� 7. Relevantan za ekološki značajne fenomene
Obična krastača (Bufo bufo) analizirana u ovojstudiji (okolina sela Zuce u podnožju planine Avalecentralna Srbija), na osnovu raznovrsnosti plenaidentifikovanog u želucima odraslih jedinki koje suuzorkovane ne može se smatrati mirmekofagnimspecijalistom, ali se takođe ne može smatrati nipotpuno polifagnom vrstom.
3/11/2018
Odabir indikatora biodiverziteta
� Vrste indikatori?
� Ne pružaju dovoljno podataka o ukupnim sredinskim trendovima
� Vrste indikatore treba koristiti kao deo ukupne strategije analize rizika koja se usredsredjuje na ključna staništa (koridori, mozaično rasporedjena staništa) i ključne vrste.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
Ve}i deo ~ove~anstva je shvatio da su resursi nafte i minerala na Planeti neobnovljivi i kona~ni.
Moderni industrijski svet jo{ uvek zavisi i od biolo{kog okru`enja
– od ekolo{kih sistema kojima je nau~io da upravlja (obradive povr{ine i vo}njaci)
- od onih koje jo{ ne eksploati{e.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
Najupe~atljiviji primeri dugoro~ne zavisnosti ljudske vrste od biodiverziteta su:
–poljoprivreda
–eksploatacija drveta
–ribarstvo
–lekovi
–turizam
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
^ove~anstvo je ulo`ilo dosta truda da razvije tehnike zamaksimiziranje prinosa `itarica, kako u umerenoj klimatskojzoni tako i u suptropskim i tropskim oblastima gde je "zelenarevolucija", zapo~eta {ezdesetih godina ovog veka, pove}alaprinose pirin~a i drugih `itarica.
U oba slu~aja, uspeh je delimi~no bio oslonjen na postoje}ibiodiverzitet i naro~ito na dostupnost raznolikih sorticerealija koje su mogle da podnesu obimnije primeneve{ta~kog djubriva.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
Industrijski razvijene nacije podr`avaju velike i tehnolo{ki uspe{ne flote ~ija isklju~iva svrha je izlov morske ribe za ljudsku ishranu, bilo direktno ili indirektno (kao komponenta ve{ta~kih djubriva, sto~ne hrane itd).
Oko 16% ukupno unetih proteina `ivotinjskog porekla u ljudski organizam dobijeno je iz morske ribolovne industrije.
Oko 1/6 svetske populacije od kojih ve}ina pripada zemljama u razvoju koriste vi{e od 1/3 proteina `ivotinjskog porekla iz proizvoda ribolova
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
Mali procenat drve}a koje se eksploati{e u SAD je poreklomsa planta`a; ve}ina je iz {uma koje nisu pod re`imomintenzivnog gazdovanja.
Najva`niji izvor drvne gra|e su {ume koje uop{te nisu u ili supod slabim re`imom gazdovanja.
Drvo glavni predmet trgovine u mnogim nerazvijenimzemljama.
Ekstenzivno kr~enje {uma u mnogim delovima sveta, kao {tosu Madagaskar i Indonezija.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
^etiri od pet sa liste od 150 naj~e{}e kori{}enih lekova uSAD vode poreklo od prirodnih sastojaka. Aspirin je derivatsalicilne kiseline koja je u po~etku izdvajana iz kore vrbe.Danas aspirin i mnoge druge lekove mnogo efikasnijesinteti{emo nego {to smo ih ekstrahovali iz prirodnihkomponenti, ali su prvo otkriveni u prirodno postoje}imjedinjenjima koja su dala osnovu za docnija pobolj{avanja.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
Taxol, perspektivni lek
protiv kancera, prvo je otkriven kao
sastojak Pacifi~ke tise.
Hemijska supstanca iz koje je
taxol izdvojen docnije je otkrivena
i kod blisko srodnih vrsta,
tako da je smanjen prvobitni
intenzitet eksploatacionog pritiska
na ovu vrstu ograni~enog rasprostranjenja.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
Vespa mandarinia
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, ZDRAVLJE se defini{e kao “psiholo{ko, fizi~ko i socijalno blagostanje.”
Ukupna ekonomska aktivnost nastala od tzv. "eko-turizma" (`elja da se vidi i do`ivi priroda), izra~unato od stranestru~njaka Ujedinjenih Nacija, iznosi skoro 230 biliona dolarasvake godine. ^ak i na regionalnom i lokalnom nivou, prihoddobijen od turizma mo`e biti zna~ajna i glavna komponentalokalnih i regionalnih ekonomija.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
�Svaka od ovih aktivnosti obezbedjuje ekonomskukorist za pripadnike svih slojeva dru{tva, ali je iskop~ana sa rizikom erozije resursa na kojima sezasniva – biodiverziteta.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
–Procene ekonomske koristi od biolo{ke raznovrsnostizasnovane su prvenstveno na na{oj sposobnosti da stvaramoprihod od biolo{ke raznovrsnosti, kroz aktivnosti kojeprodukuju merljive rezultate u primenjenim oblastima kao{to su farmacija ili turizam.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
–Postoji i dodatna korist od biodiverziteta koja nije takojednostavno uklju~ena u analizu komercijalnog tr`i{ta i kojapodpada pod naziv "usluge ekosistema".
–Krajnji rezultati prirodnih biolo{kih procesa koji
ili pobolj{avaju ukupni kvalitet sredine
ili omogu}avaju neku korist korisnicima predela(pobolj{anje kvaliteta vode i smanjenje plavljenja).
Koncept usluga ekosistema je nesumnjivo namenjenljudskoj koristi.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
–Prou~avanje usluga ekosistema je relativno novo, ali ono{to je ve} poznato ukazuje na neophodnost o~uvanjabiolo{ke raznovrsnosti na razli~itim nivoima ekolo{ke ibiolo{ke organizacije.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
Jedan od primera usluga ekosistema je pre~i{}avanje vode kojese de{ava njenim proticanjem kroz {umske ekosisteme i plavnapodru~ja {to je naro~ito va`na funkcija sa ta~ke gledi{ta ljudskihpopulacija koje `ive nizvodno. Prisustvo vegetacije omogu}ava efikasno deponovanje mnogih atmosferskih zagadjiva~a.
Regulacija toka pomo}u vegetacije u njegovom gornjem deludugo je bila prepoznavana kao va`na usluga ekosistema. Odr`avanjem koli~ine i tipova vegetacije poku{ava se kontrolisanje talo`enja i poplava i regulisanje re~nog toka.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
Usluge ekosistema ~esto ovise o fizi~koj strukturi stani{ta, kao{to uslovi za ishranu i razmno`avanje, koji moraju biti ispunjeniza kontrolisani opstanak jedne `ivotinjske vrste. Ono {to jeneophodno je raznovrsnost stani{ta u okviru jednog predela.
Usluge ekosistema mogu takodje zavisiti od prisustvaodredjenih vrsta kao u slu~aju visoko kontrolisanih agro-ekosistema koji ovise o specifi~nim opra{iva~ima kao {to sup~ele.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
–Biodiverzitet takodje igra va`nu ulogu u odr`avanju uslugaekosistema tokom du`eg vremenskog perioda.
–Ekosistemi koji su izgubili bilo geneti~ku raznovrsnost iliraznovrsnost vrsta manje su otporni na efekte sredinskihpreokreta, kao {to su to su{e i te`e }e se oporaviti nakonincidenta.
–Raznovrsnost je forma zdravstvenog osiguranja ekosistema iekosistemi koji se sastoje od nekoliko vrsta koje imaju istu ilisli~ne funkcije imaju ve}u otpornost na sredinski stres i br`e seoporavljaju.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
Kako mo`emo izmeriti ekonomsku vrednost usluga ekosistema kao{to su pre~i{}avanje vode ili otpornost na sredinski stres?
Po{to odr`avanje biodiverziteta ko{ta, kako prakti~no predstavitizna~aj o~uvanja sredinske raznovrsnosti prose~nom auditorijumu?
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
–Fond sakriven u geneti~kim resursima `ivih bi}a jepotencijalno ogroman.
–Primer je reakcija polimeraznog lanca (polymerase chainreaction) ili PCR koja se koristi u geneti~kim istra`ivanjima ikomercijalnoj primeni. Dostupnost jedinjenja koja ubrzavajustopu replikacije }elije - enzima - u~inila je geneti~kiin`enjering prakti~nim u industriji.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
Enzimi koji ubrzavaju reakciju polimeraznog lanca prvo su izolovani iz bakterija koje mogu opstajati jedino na visokim temperaturama i izolovani su iz toplih izvora Jeloustonskog parka.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
–Ukupna ljudska populacija }e se udvostru~iti oko 2050 godine.
–Rezultat toga }e biti najmanje 10 biliona ljudi, od kojih }enajve}i broj `iveti u tropskoj i suptropskoj Aziji, Africi i Ju`nojAmerici.
–To su regioni sa najve}om potrebom za ekonomskim razvojemi dvostruki pritisak (rast populacije i ekonomska ekspanzija)mo`e samo da uve}a zahteve za kori{}enjem biolo{kih resursa.
–Predvi|a se pove}anje kompeticije za isto par~e zemlji{ta zbograzli~itih ideja o njegovom iskori{}avanju.
–Odr`avanje biolo{ke raznovrsnosti ne}e imati veliku podr{kuzbog drugih mnogo o~iglednijih potreba.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
Zemlji{ta i vode koje se neophodno eksploati{u kao prirodniresursi bi}e klju~ prakti~nih strategija o~uvanja biolo{keraznovrsnosti, jer su nacionalni parkovi i rezervati prirode samipo sebi nedovoljno ubedljivi sa aspekta ekonomske koristinjihovog odr`avanja.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
Sve dok negativni uticaj privatnih ili javnih propisana biolo{ku raznovrsnost nije vidljiv i dok ne postojiop{ta saglasnost o veli~ini vrednosti biolo{keraznovrsnosti, nema nade da }e u bilo kojoj dr`avizakoni biti modifikovani tako da sve strane buduzadovoljne.
Potreban je ve}i stepen zabrinutosti i koordinacijapropisa koji imaju uticaja na biolo{ku raznovrsnost inacionalni ciljevi koji }e u}i dublje u su{tinuproblema od formalne za{tite ugro`enih vrsta io~uvanja nacionalnih parkova.
3/11/2018
SAVREMENI ^OVEK I BIODIVERZITET
Eti~ki aspekt:
Posmatrano na duge staze, mora nas se ticati odr`anjemogu}nosti `ivog sveta da se adaptira na promene ufizi~koj sredini.
Da bi bili odgovorni upravlja~i, moramo razumetivrednost biolo{ke raznovrsnosti – {ta ona obezbedjujeprirodi, na~ine na koje mo`emo da je koristimo ianga`ovanje da je o~uvamo.