0. kognitivni procesi, jezik i mišljenje - uvodno predavanje 2015
DESCRIPTION
kognitivni procesiTRANSCRIPT
KOGNITIVNI PROCESI JEZIK I MIŠLJENJE
Doc . dr Mirjana Beara
Sadržaj predmeta
• Simbolički procesi - Jezik: percepcija govora,kognitivna obrada pojedinačnih reči, obrada morfologije i sintakse, karakteristike jezičke komunikacije
• Integrativni procesi – Mišljenje: Suđenje, Donošenje odluka, Rešavanje problema, Ekspertsko i kreativno mišljenje
Literatura:
• Kostić, A. (2006). Kognitivna psihologija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
• Materijal sa predavanja i vežbi
Raspodela bodova• Aktivnost na predavanjima: 5 • Aktivnost na vežbama: 5• Kolokvijum: 30• Seminarski rad: 10• Ispit: 50
Konsultacije:
• Utorkom 10:00 – 11:00 ili mejlom: [email protected]
Asistentkinja na predmetu:
Anida Fazlagić
Govor i mišljenje
“Glava je sprava za mislenje. Ona nam služi za govor.
Tu se reči pretvaraju u rečenice”.
Šta je govor?
• Strukturalni aspekt: izgovor (fonetika) i gramatika
• Funkcionalni aspekt: semantika (značenje reči) i pragmatika (upotreba jezika)
Gramatika, semantika i pragmatika
• Gramatika: obuhvata morfeme i sintaksu MORFEMA: najmanja grupa glasova koja ima
neko značenje“rez” – morfema“prorez” – dve morfeme: “pro” i “rez”SINTAKSA: red reči u rečenici Npr. Subjekat-predikat-objekat u srpskom jeziku
Gramatika, semantika, pragmatika
Semantika se bavi značenjem reči ili njihovih sklopova – usko povezana sa gramatikom ali i sa kontekstom u kome se nešto izgovara
Baš si tačan! Baš si “tačan”!
Gramatika, semantika, pragmatika
• Uključuje delovanje konteksta na značenje, kao i (nepisana) pravila o tome šta reći u određenim okolnostima kako bi se postigla određena svrha
• Primer: nastavnik pri ulasku u učionicu kaže: “Ovde je zagušljivo, ne može se disati” – učenik ustaje i otvara prozor
• Pragmatika se odnosi na upotrebu jezika – kada, šta i kako reći
Stadijumi učenja govora
• Krajem prve godine života: prva reč• Oko 2 godine: preko 50 reči• Holofraza: izražavanje celih misli jednom rečjuNpr. “Torta” = hoću parče torte
“Vrata” = zatvori vrata
Detetov rečnik - anegdota
Tata: “kaži ‘sok’”Sin: “Dada”Tata: “Sok! Sok!”Sin: “Dada!”Tata: “ne ‘dada’, kaži ‘Soook’”Sin: “Daaa da!”
Razvoj govora/2
• Razvoj rečenica: od “telegrafskih” ka potpunim
• Primer telegrafske rečenice (oko godinu i po): “nema sok” = soka više nema“dati bebu” = daj mi lutku
• Oko treće godine: gramatički oblici (množina, rod, glagolska vremena
Razvoj govora- prve rečenice
• Preterano pridržavanje gramatičkih pravila: “Hoćem”, “Nećem” (kao u “idem”, “ne idem”)
“Uzmesti” umesto “Uzeti” (od “uzmi”)
(oblak – oblaci (množ.))“Čovek” – “čoveci”
Razvoj govora – od 2. do 4. godine• Udvostručuje se vokabular svakih 6 meseci• Uživaju u izmišljanju novih reči“Odgumiti” – skinuti gumicu sa tegle“Kukavac” – kuka za kačenje odeće
• Permutovanje glasova: “pakta” umesto “patka”“ređam” umesto “đeram”“peperalja” umesto “pepeljara”
5-6 godina
• Većina dece savlada osnove maternjeg jezika• Upotreba jezika je uglavnom egocentrična
(govor sami sa sobom) • Vigotski: unutrašnji govor (micanje usnama
dok nešto rade)
Školski uzrast
• Još uvek neka deca imaju teškoća sa izgovorom pojedinih glasova (s, š, z, ž, r)
• Raspolažu sa oko 8000 do 14000 reči (početak škole), dopunjuje se sa još 5000 reči do 11 godine
• Do puberteta: kritični period za usvajanje jezika• Školska deca solidno vladaju pragmatikom (npr. u
razgovoru sa mlađom decom, govore sporije i jednostavnije), takođe koriste nepisana pravila (neupadanje u reč, prilagođavanje jačine glasa...)
Kraj OŠ
• Raspravljanje o nekoj temi = slušaju jedni druge (gubi se egocentričnost)
• Sposobna su iznositi sopstveno mišljenje, držati se teme, argumentovati, izražavati osećanja...
Teorije razvoja govora
• Bihejviorističko tumačenje – izloženost deteta govoru odraslih , koje dete oponaša
• Nativističko shvatanje (Čomski) – “urođena gramatika” – sposobnost govora koji poštuje gramatička pravila je genetski urođena
Glokava kuzdra šteko kudlanuvši bokra, kudarči bokrića – odrediti subjekat, predikat, objekte, prideve, priloge možemo iako nikada pre nismo čuli ovu rečenicu
Govor i mišljenje kod dece
• Pijaže: “jezik je podređen mislima” – govor i jezik sredstvo su za izražavanje misli, a ne proces koji izvor misli ili koji im prehtodi
• Jezički deterministi : jezik određuje način gledanja na svet i razmišljanje o njemu
Govor i mišljenje kod dece/2
• Vigotski: na senzomotornom i ranom predoperacionalnom stadijumu, govor i mišljenje se razvijaju nezavisno (misao predgovorna, govor predmisaoni)
• Dete misli, ali to ne pretače u reči• Misao se temelji na neverbalnim
senzomotoričkim i kognitivnim šemama – zato se slabo sećamo događaja iz ranog detinjstva
Govor i mišljenje, Vigotski/2
• U ranom detinjstvu, jezik je sredstvo za komuniciranje osećaja i potreba
• Na operacionalnom stadijumu, misao i govor se počinju prožimati – sve bolje se misli iskazuju rečima, a reči i govor utiču na razvoj mišljenja
• Povezanost misli i jezika u odraslom dobu omogućava metakognitivne uvide, rešavanje problema, primenu strategija učenja.