50. Meunarodni djeji festival ibenik Hrvatska Odrava se pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovia IMPRESSUM Izdava: ibensko kazalite i 50. MDF Za izdavaa: Dragan Zlatovi Glavna urednica: Grozdana Cvitan Pomonik glavne urednice: Domagoj Babi Pomonica: Zrinka Budimir Fotoreporter: Duko Jaramaz Redakcija: Ante Baran, Matea Belamari, Cvita Bili, Liza Bisaku, Ivana imir, Jakov imir, Paula imir, Iva Dominovi, Toni Dominovi, Anela elalija, Karmela Daja, Antonija Gojanovi, Loreta Gracin, Lucija Grubi, Dora Josipovi, Marino Kostadinov, Ana Karaole, eljana Karega, Anamarija Krni, Bruna Kului, Luka Lasinovi, Josipa Mileta, Antonija Milia, Leonardo Miodrag, Josip Mren, Mia Nieti, Lora Pavlinovi, Sreko Perkovi, Valentina Pranji, Marko Prgin, Iva Sladi, Nikola Sladi, Lucija upe, Marija Vuki, Ana Zorii Graki urednik: Nino Milin Voditeljica unosa: Martina Boban Deurstvo i uvez: abi Luka, kalabrin Marin www.mdf-sibenik.comCetvrtak, 1. srpnja 2010.

NORA

str. 1

Uvodnik

Festival kao svjetionik od neovisnosti do danasRobert Greenwood

Prvi put smo doli na MDF 1991. Nastupili smo u Kazalitu dan prije proglaenja neovisnosti Republike Hrvatske. Od 91 do 95 sudjelovali smo na Festivalu est puta, ukljuujui i dolazak na proslavu meunarodne djeje godine u listopadu jedne ratne godine. S vama smo dijelili smijeh, uitke, bol i suze. Dostavljali smo lijekove, sanitetski materijal, medicinsku opremu, jedan ista mina, knjinice smo obogatili tisuama knjiga, a vladama diljem svijeta pisali da podre vau nezavisnost i suverenost. Od 92 do 93 putovali smo cijelom Hrvatskom: od Splita i Bratskog Doca, Uneia, Zatona, Primotena, Drnia, Vodica, Naica, Zagreba, Osijeka i, naravno, ibenika. Svjedoili smo razvoju hrvatskog kazalita od 1991. Nevjerojatan je njegov rast do razine koju danas, u najveem broju sluajeva, moemo nazvati svjetskom. Tuni smo zbog trenutanog pada kakvoe hrvatskog lutkarstva. Kada smo ga prvi put imali priliku vidjeti, bilo je iznimno. Sada, kao da je izgubilo usredotoenost, ivost, ivotnost i ushit. Nekako je klonulo, ostarjelo i zastarjelo. Ufastr. 2

mo se u njegov skori oporavak. U sklopu Festivalskog likovnog programa imali smo priliku vidjeti uvijek brojne i iznimne izlobe, koje su nas redovito znale ushititi raznolikou tehnika i pristupa, bilo da se radilo o ve armiranim umjetnicima, bilo da su to bili uraci onih neto mlaih. Sudjelujui godinama u radionikim programu ibenskog Festivala, pravo nam je zadovoljstvo vidjeti golemi razvoj vjetina u polaznika, bilo da se radi o kazalinim, plesnim, likovnim, lmskim, knjievnim, novinarskim ili o vjetinama izrade maski, lutaka, keramike Ova neponovljiva, obrazovna strana ibenskog Festivala, koju budno i struno nadziru radioniki voditelji, jedinstvena je u svijetu umjetnosti i festivala. Sjeam se kako je jednom prilikom, u ono ratno vrijeme, tadanji ravnatelj MDF-a, Ante Puli, rekao: Ako barem i jedno dijete ostane u ibeniku, bit e i Festivala! Naime, predanost osoblja, volontera i uprave MDF-a tijekom svih tih traginih godina ispunjenih previranjima, kao i sada, u ovim tekim danima nancijskih tekoa, udesna je. Njegujui batinu, a u isto vrijeme se i mijenjajui rastom, istraivanjem i pozivanjem uvijek novih suradnika, umjetnika, strunjaka i promatraa, a u stalnoj potrazi za svjeim razinama jedinstvenosti i vrsnoe, jami se najbolja mogua ostavtina buduim naratajima. Nekada se uspije postii vie, nekada manje, ali Festival jo nije ostao bez daha. Bio je, jest i ostat e svjetionik u svijetu djeje zaokupljenosti i uivanja u svim granama umjetnosti. To je dar svijetu, koji ibenik, kao najljepa riznica, uva, a njegovu odvanost, odlunost i neponovljivost ibenani, Hrvati i cijeli svijet moraju podravati i s pravom biti ponosni. Prije nae prve predstave na MDF-u 91. rekli smo da se nadamo da e Festival poivjeti 1000 godina! Sada se nadamo da e poivjeti 2000 godina! I da e ivote kojih se dotakne u tisuama narataja nadahnuti za uitak stvaranja. Mi volimo ibenik! Mi volimo MDF! estitamo vam vaih prvih 50 godina! Robert Greenwood, Sun ErgosCetvrtak, 1. srpnja 2010.

Svjedoili smo razvoju hrvatskog kazalita od 1991. Nevjerojatan je njegov rast do razine koju danas, u najveem broju sluajeva, moemo nazvati svjetskom

NORA

SRIJEDA 30. LIPNJAKazalite 12 sati PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE MDF GODINJE DOBA RADOSTI I DOKUMENTARNOG FILMA HRT O PEDESET FESTIVALA Kazalite 19 sati SUN ERGOS, Calgary, Kanada Robert Greenwood i Dana Luebke: CLEVER CHERRIES (PAMETNE TRENJE) Redatelji: Robert Greenwood i Dana Luebke Trg Dinka Zavorovia 20 sati PUTUJUE LUTKARSKO KAZALITE FAUST, ibenik DABOG Ljetna pozornica 21 sat HRVATSKO NARODNO KAZALITE U SPLITU BALET - Petar Ilji ajkovski: ELKUNIK Koreograja:Boica Lisak prema W. Orlykowskom Ulica Don Krste Stoia 21.15 sati PERCY JACKSON I OLIMPIJCI: KRADLJIVAC GROMOVA, ZF Bunari 22,30 sati RAUCH DUO-BAND, Poljska - Koncert

12 sati CHARLI LUTKAR, Makedonija 19 sati CHARLI LUTKAR, Makedonija 20 sati MARTHA DI MARTHE, panjolska 21 sat CHARLI LUTKAR, panjolska 22 sata DR. STREET, SAD Trg Pavla ubia I. 19 sati JUNCKYARD SYMPHONY, Kanada 20 sati AEREAL ANGELS, SAD 21 sat ACROBUFFOS, SAD 22 sata FBC, Makedonija Ulica kralja Tomislava 19 sati RUACH DUO, Poljska 20 sati MASKOTE, Makedonija 21 sat JENNY CARICHATURES, SAD 22 sata PANTOMIMA, Makedonija, Bugarska

PETAK 2. SRPNJAKazalini foaje 11 sati FESTIVALSKI RAZGOVORI Kazalite 19 sati RADIONIKA FILMSKA PRODUKCIJA Ljetna pozornica 21 sat TEATR BAJ POMORSKI, Toru, Poljska J. Swift: PODRE GULIWERA (Guliverova putovanja) Scenarij i reija: Ondrej Spisak Vrt samostana sv. Lovre 21 sat MUKI PJEVAKI ZBOR Sv. MIHOVIL Koncert PROGRAM - ULICE I TRGOVI Trg kralja Drislava 11 sati Dr. STREET, SAD 12 sati AEREAL ANGELS, SAD 19 sati GOMA, Argentina 20 sati FBC, Makedonija 21 sat Dr. STREET, SAD 22 sata ANDY DY, Kanada Meduli 11 sati CHARLI LUTKAR, Makedonija 12 sati DR. STREET, SAD 19 sati CHARLI LUTKAR, Makedonija 20 sati MARTA DI MARTE, panjolska 21 sat DR. STREET, SAD 22 sata MARTHA DI MARTHE, panjolska Trg Pavla ubia I. 19 sati JUNCKYARD SYMPHONY, Kanada 20 sati AEREAL ANGELS, SAD 21 sat ACROBUFFOS, SAD 22 sata FBC, Makedonija Ulica kralja Tomislava 19 sati RUACH DUO, Poljska 20 sati MASKOTE, Makedonija 21 sat JENNY CARICHATURES, SAD 22 sata PANTOMIMA, Makedonija, Bugarskastr. 3

ETVRTAK 1. SRPNJAKazalini foaje 11 sati FESTIVALSKI RAZGOVORI Kazalite 19 sati PJESNICI NA FESTIVALU JAKA FIAMENGO I GRADSKO KAZALITE LUTAKA, Split MORE IZ ORMARA Adaptacija teksta: Ladislav Vindakijevi Redatelj: Ladislav Vindakijevi Bunari 20 sati GRADSKI VRTII IBENIK ZBOR PREDKOLACA CVRAK Kazalite 21 sat PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE MDF GODINJE DOBA RADOSTI I DOKUMENTARNOG FILMA HRT O PEDESET FESTIVALA Ljetna pozornica 22 sata IBENSKA NARODNA GLAZBA Koncert Ulica Don Krste Stoia 21.15 sati SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK, animirani PROGRAM - ULICE I TRGOVI Trg kralja Drislava 11 sati Dr. STREET, SAD 12 sati ANDY DY, Kanada 19 sati ANDY DY, Kanada 20 sati Dr. STREET, SAD 21 sat AEREAL ANGELS, SAD 22 sata GOMA, Argentina Meduli 11 sati MARTA DI MARTE, panjolskaCetvrtak, 1. srpnja 2010.

NORA

Festivalski razgovoriNekoliko polaznica radionice runog rada koja je juer imala prezentaciju

Uplitanja Ive u pressicu

Posljednjeg dana mjeseca lipnja odrani su festivalski razgovori koje je tradicionalno otvorio Pero Mio. Ja bih to nazvala Iskre bez poara. S radom je juer zavrila radionica runi rad. Polaznici radionice predstavili su neke od svojih radova, inae su vezli razne motive. Festivalski razgovori su nastavljeni najavom jueranjeg i dananjeg programa. Prva na komentiranju se nala predstava Zeko, Zriko i Janje koja je odigrana na otvaranju 1. MDF-a davne 1958. godine. Naravno, tijekom godina scenarij se mijenjao kao i glumci. Prvi komentar o ovoj predstavi imali su Aleksandra Colnari i Tihomir Grljui koji su i glumili u njoj. Bili su oduevljeni publikom u kazalitu i podsjetili su neke kako je to izgledalo na prvom MDF-u. Dubravku Jelaiu Buimskom se takoer svidjela predstava i ideja da djeje kazalite Branka Mihaljevia iz Osijeka s predstavom Zeko, Zriko i Janje ponovo nastupi nakon toliko godina u ibeniku.str. 4

Svoje pozitivne komentare zatim su dali Stijepo Mijovi Koan i Zvonko Festini. Na njihove komentare nadovezao se i Dubravko miljenjem kako je predstava imala gledanost i toliko godina kasnije pa to znai predstava nikad nee umrijeti. Kako su sudionici okruglog stola zapoeli priu nevezanu za ovu predstavu moje su misli kratko otplovile na Karibe. Nakon nepovezanih podataka predstava je ponovo dola na red. Gospodin Festini je rekao da mu se svidjelo to je predstava izvedena na nain da glumac nije skriven iza lutke. Nakon punih 50 minuta, kad je tema predstava skoro i iscrpljena, na red je dola i Sanja Pili koja nije bila na poetku festivalskih razgovora, pa je kasnije dola te je oko podneva odzujala. Komentatori za okruglim stolom su se upustili u velike rasprave o prometu na programu knjievnici na festivalu i bili su razoarani odazivom mlade publike. Za vrijeme rasprave Pajo Kaniaj je dobio inspiraciju i napisao pjesmu.

U vezi s pjesmama na festivalu imao bi primjedbu malu, te bi se trebo zvati, ni vie ni manje: na festivalu tri Sanje. Po kilai jedna od druge laka, I sam se pitam to tu radi jedan Jaka.Kako je vrijeme odmicalo tako je od punog foajea ostalo jedva 10 ljudi. Da se vratim raspravi: ula sam nekoliko netonih komentara o tome kako bi pjesnici trebali dolaziti djeci u radionice i predstavljati knjige, ali ja se nisam sloila s tim te sam morala neto poduzeti i poduzela sam. Dala sam svoj komentar, evo kako je on zvuao: kad ve govorite o djejoj publici evo da jedno dijete komentira, mislim da djeca upisuju radionice koje ih zanimaju, ali isto tako ne treba ih trati neim to ih ne zanima. Iako sam samo dijete nadam se da ete shvatiti kako djecu privui neim drugim, a ne nametanjem. Iva Sladi 8.r.Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

NORA

ast sudjelovanja u elkunikuLucija upe Bruna Kului

Razgovor

Juer je na ljetnoj pozornici nastupao baletni studio HNK Split i lanice plesnog ansambla Sjene iz ibenika. Da bi izvedbu elkunika poblie opisali, posebno umijee i trud, intervjuirali smo dvije plesaice plesnog ansambla Sjene ujedno i lanica Nore, Luciju upe i Brunu Kului. NORA: Koliko ste se dugo pripremali za ovu predstavu? LUCIJA: Vie od dva mjeseca, od 24. travnja do danas. NORA: Tko je sve sudjelovao u pripremi koreograje? LUCIJA: Plesne korake pouavali su nas plesni umjetnici AlbinaCetvrtak, 1. srpnja 2010.

Rahmatuljina i Lev aponikov. NORA: Koje ste uloge glumili? LUCIJA i BRUNA: Glumili smo sobarice i vojnike. NORA: Gledajui s divljenjem umijee plesnih koraka i zahtjevnu koreograju te kostimograju, je li vam bilo teko? Jeste li ikad poeljele odustati? LUCIJA I BRUNA: Bilo je takvih trenutaka, kada nam je bilo prevrue, kad su nas razljutili uitelji ili kad nam jednostavno nisu ili plesni koraci, ali kad smo danas shvatili kolika je ast sudjelovati u tako velikoj predstavi sve te stvari su jednostavno zaboravljene.

NORA: Je li bilo teko uivjeti se u likove koje ste predstavljali? LUCIJA I BRUNA: U poetku nam je bilo izrazito teko, pomalo neugodno, ali smo se na kraju navikle i uivjele u uloge. NORA: to imate rei za kraj, kakvi su vai dojmovi? LUCIJA I BRUNA: Zahvaljujemo se svim naim uiteljima na strpljenju i trudu. Bila nam je velika ast biti dio ove predstave i suraivati s velikim plesnim umjetnicima. Ana-Marija Krni i Josipa Mileta 8.r.str. 5

NORA

Radionicki program

Zujalica i Nora

Bok! Zovem se Marija Vuki i imam trinaest godina i volim ovaj festival najvie na svijetu. Ove godine, dakle na pedesetom, jubilarnom, MDF-u, polaznica sam novinarske radionice Zujalice. Zujalica je zapravo radijska emisija, u kojoj su urednici, naravno, mi, djeca. To nije cijela moja festivalska pria. Na prologodinjem, etrdesetdevetom MDF-u, bila sam takoer polaznica novinarske radionice Nore. Nora je asopis, u kojoj su takoer urednici djeca. Voditeljica Zujalice je teta Maja, a voditeljica Nore je teta Grozda. Teta Grozda me zamolila, na ne ba lak posao, da napiem nekakvu razliku izmeu Nore i Zujalice. Pa, ovo nije ba lagano. Ali u redu. Evo. Poinjem. Kada sam bila jo malena djevojica, uvijek sam eljela biti u nekoj festivalskoj radionici, pa me mama upisala na likovnu radionicu, na koju sam ila nekolistr. 6

ko godina. Kada sam postala malo starija, moj je san bio postati novinarka, ma makar i na samo petnaest dana. Mama mi je i tu elju ispunila. Malo prije poetka lipnja, otile smo se upisati u neku novinarsku radionicu. Upisala sam se u novinarsku radionicu Noru. To je bilo prole godine, kada sam zavrila peti razred. Prvih nekoliko dana na Nori bilo mi je neobino. Svi su negdje ili, urili, na predstavu, lm, na neki trg, na neku promociju knjige i to sve ne. Meni se, zapravo, to svialo. Trudila sam se da svaki moj tekst zvui to zanimljivije i bolje. I to mi je i uspjelo. Bilo mi je super i odlino sam se zabavljala. Ali, festival je na moju veliku alost zavrio Doao je i pedeseti, jubilarni festival, ove godine dakle. eljela sam i ove godine ii na Noru. Ve sam znala kuda se ide i gdje se treba upisat pa sam otila. Pitala sam curu koja je tu radila

kakvih jo novinarskih radionica ima. Kazala mi je da ima i Zujalica, koja mi je bila poznata jo od malih nogu, ali sam u meuvremenu, preko zime, zaboravila na nju. Tako sam se upisala na Zujalicu. Festival je poeo i poela je Zujalica. Zujalica je radio emisija u kojoj mi, djeca piemo tekstove, na primjer: bila sam na ljetnoj i sad sa prijateljicom piem o tome. A onda to itamo na radiju, u naoj emisiji Zujalici. Prednosti Nore su te da se u dotini tekst mogu staviti i slike, da tekst bude i vizualno doaran. Prednosti Zujalice su to da emisija ide uivo na radio ibeniku. Zujalica i Nora imaju jo jednu zajedniku stvar. Pomogle su mome snu da postanem novinarka. Ali prava. Mislim da je to sve. I jo jedna velika sitnica. elim sve najbolje i Nori i Zujalici. I ne elim da su njih dvije jedna drugoj konkurentice. Hvala. Marija Vuki, 6. r.Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

NORA

A u kazalitu... NORTri manje predstave u jednojPredstava Clever Cherries (Pametne trenje) prva je koja je potpuno izvedena na engleskom jeziku. Mala djeca nisu uspjela shvatiti predstavu jer je, kao to rekoh, bila na engleskom. Iako mala djeca nisu puno shvaala, trudila su se da prate. U tu jednu predstavu stale su tri manje, a svaka je imala pouku. Ova je predstava stvarno bila odlina. Marino Kostadinov, 5.r

Naporna predstavaClever Cherries ili Pametne trenje, kanadskog kazalita Sun Ergos odrana je juer s poetkom u 19 sati. Redatelji predstave su Robert Greenwood i Dana Luebke. Kazalite je bilo poluprazno i to me jako razoaralo. Predstava je bila dosadna i naporna i uope mi se nije svidjela. Nisam shvatio poantu te predstave ni to su nam oni htjeli pokazati. Zbog velike dosade otiao sam iz kazalita i doao u redakciju Nore napisati ovaj tekst. Nadam se da takvih predstava vie nee biti na ostalim Meunarodnim djejim festivalima koji e tek doi. Nikola Sladi 7.r.

Pohvala glumcima i kostimimaJuer je u kazalitu odrana predstava Pametne trenje koju je izvelo Kanadsko kazalite iz Calgarya. Predstava mi je bila zanimljiva ali ne znam dijele li drugi to miljenje zbog toga to je predstava izvedena na engleskom jeziku. Osim izvrsnih glumaca (bilo bi dobra da ovakvih ima i u Hrvatskoj), velika pohvala za kostime. Ova predstava je jedna od onih na koju bi se i drugi izvoai trebali ugledati! Luka Lasinovi,6.r.

Predsdnosti predstave na engleskom jezikuJuer je u kazalitu s poetkom u 19 sati kazalite Sun Ergos iz Kanade izvelo predstavu Clever Cherries (Pametne trenje). Njezini redatelji su Robert Greenwood i Dana Luebke. Kazalite je bilo poluprazno i to me jako razoaralo. Iako predstavu izvode strani glumci i govore na engleskom jeziku mislim da bi ipak iz potovanja prema glumcima koji su na MDF doli s druge strane svijeta kazalite trebalo biti popunjeno. No unato tome jako sam se zabavio. Predstava je bila zanimljiva te je dala priliku djeci da kroz predstavu vide koliinu svog znanja engleskom jezika, a moda ga jo vie i usavre. Predstava je zasluila solidnu ocjenu malobrojne publike i pljesak dostojan dobre izvedbe. Marko Prgin 7.r.

Juer smo u kazalitu imali priliku gledati Boba i Danu u predstavi zanimljivog nastupa Pametne trenje. Tako na prvi pogled obina predstava zrai nekom posebnom atmosferom koja odudara od svih predstava na festivalu. Cjelokupna izvedba se sastoji od tri zasebne prie i neobinog uvoda po kojem je predstava i dobila ime. Bob i Dana su savreno glumili. Smatram kako su jezik i nedinaminost predstave bili barijera mladoj publici. U kazalitu ste mogli birati gdje ete sjediti. Bob i Dana bili su presretni, a na kraju predstave im je malena djevojica uruila cvijee i zahvalnicu za sudjelovanje na MDF-u. Doslovno su se rastopili od sree i poeljeli da ovaj festival potraje 2000 godina. Ante Baran 8.r.

Zanimljiva predstava i barijere

Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

NORA

str. 7

NORA na Lj et

noj

Rusi, ibenani, Spliani - ima li jo tko?Kao i svake godine ponovno je balet nastupio na ljetnoj pozornici i to 30. lipnja. Na prvi pogled scenograja je bila odlina iako je bila pomalo neprilagoena jer je ukraena boinim stvarima. Na samom poetku bilo je mnogo balerina ali nije bilo neke posebne koreograje, uglavnom je bila gluma, ali ne ba dobra. Jedina prednost je bila ta to su svi bili dobro usklaeni. Kako je predstava ila dalje i dalje sve je vie bila zanimljiva, ali to nije ba ono to sam ja oekivala od Rusa koji su poznati po popularnim baletnim tokama. U poetku mi se najvie svidjela cura koja ja bila obuena u bijelu haljinu, Kineskinja, mali razbojnici i malene djevojice. Bilo je odlino kada su mali mievi izvodili svoj nastup. Koliko mi se ini ovo je bio oraar. Dio sa nekakvim princem i curom u bijeloj haljini je bio dosta zanimljiv jer je cura izvodila mnogo dobrih pokreta, a princ je izgledao loe sa svom minkom. Jedna plesaica koja je izgledala kao snjena vila bila je prekrasna u toki sa svojim snjenim vilama. Predstava je bila dobra ali meni nema vie mjesta na papiru. Loretta Gracin, 6.r.

Pohvala izvoaima, ne i publiciOva nam je pria bila malo nejasna. Uglavnom govori o ljudskoj toplini i djejoj zaigranosti. Interpretacija baletnog studija iz Splita bila je oduevljavajua. Kao (potreban) dodatak ovom plesnom ansamblu, pridruile su se i nae Sjene. Naalost, nije bila cijela ekipa pod vodstvom nae drage trenerice ve samo nekoliko izabranih djevojaka, koje su s razlogom i izabrane. Mogunosti ovih mladih plesaa bile su nevjerojatne. Dobili smo dojam, bar ja, da se radi o vrhunskom plesnom ansamblu iz Moskve. Svaka pohvala. Inae, prvo to ja primijetim su kostimi. Bili su prekrasni. Lijepo ukraeni, a neki su oduzimali dah. Mnogo je bilo plesaa i amatera i profesionalaca, s mnogim ulogama. Predstava je podue trajala, podijeljena je u dva dijela s kraom pauzom. No, ne zaboravimo da ipak nismo u srcu Moskve s ljudima koji cijene pravi balet tako da se veina publike poslije stanke nije ni vraala. Anela elalija 8.r.

str. 8

NORA

Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

NORA na Gorici...Percy Jackson i olimpijci: kradljivac gromovaDolaskom na Goricu, na moje iznenaenje gorike skale su bile poluprazne. Iz tog se moe zakljuiti da ibensku djecu i njihove roditelje na zanima fantastika. Iskreno, ni mene lm nije pretjerano oduevio. Poela sam gledati, ali lm mi je brzo dosadio. Poela sam pratiti tek kada su od Meduzinog pogleda ljudi postajali kupovi. Uglavnom radi se o tome kako glavni lik Percy, inae problematian u koli, saznaje da je polubog. Kree u avanturu zajedno sa svojim uvarom i keri Atene, boice mudrosti. Film mi se nije svidio jer kopira Harrya Pottera, a kopije manje-vie i nisu zanimljive publici. Iako ve drugu veer za redom na Gorici nije bilo nereda lm je bio jako lo. Ivana imir 8.r.

Lucija se nije uspjela odluitiDana 30.6. na Gorici je predstavljen dugo oekivani svjetski hit Precy Jacskon i olimpijci: kradljivac gromova. Avanturistikofantastini lm reisera Chrisa Columbusa publika je prihvatila s oduevljenjem. Percy Jackson je djeak koji je nedavno saznao da je sin grkog boga mora Posejdona. Da svijet polubogova ne bi bio tako savren Percy se mora suoiti s raznim biima podzemlja koji ele uzeti dio njegove moi. Percyu zatitu pruaju njegov prijatelj i ki Atene - boice mudrosti. Ovako zanimljivu priu utjelovljuju fenomenalni glumci. Logan Lerman kao Percy najvie je zaintrigirao tinejdersku publiku zbog svog izgleda, dok ih je Alexandra Daddario oduevljavala svojim armom. U lmu se pojavljuju i poznata imena kao: Uma Thurman i Pierce Brosnan. Film je bio zanimljiv ali lmovi takvog tipa su jako esti pa je lm bio malo dosadan, ali ponavljam zanimljiv. Lucija Grubi 8.r.

Ivanu se lm nije svidioSino u 21:15 prikazan je lm Percy i olimpijci: kradljivac gromova. Na Gorici i nije bilo ba puno ljudi, pa sam lako naao mjesto. Film mi nije bio dobar, te nisam ostao do kraja. Nadam se da e sutranji lm, G-force biti bolji. Ivan imir 2.r.

Velika razlika izmeu knjige i lmaSino sam na Gorici pogledala lm Precy Jackson i olimpijci: kradljivac gromova. Film je napravljen po istoimenoj knjizi koju je napisao Rick Riordan. Proitala sam tu knjigu pa sam primijetila velike razlike od radnje u lmu. U lmu su totalno promijenjeni neki dijelovi dok nekih uope nije bilo. Te izmjene su utjecale na moj ukupan dojam o lmu. Zbog toga su izostali pozitivni dojmovi. Jedino to je bilo dobro ove veeri na Gorici je to to nije bilo gaanja. Svi gledatelji, kojih je bilo neto malo manje nego inae, bili su uivljeni u radnju lma. Takoer, jo jedan problem koji sam uoila od poetka: kad je poeo lm u 21:15 jo je bio dan, pa sam slabije vidjela lm. Film, inae, poinje s mranim kadrovima, tako da prvih desetak minutna gledatelji nisu mogli pratiti radnju. Takoer, bilo je i nekih bisera koji su odluili prolaziti tono ispred projektora, pa su sve ivcirali. Mislim da je to razlog zbog kojeg se gledatelji na Gorici gaaju. Nadam se da e se ti problemi sa gaanjem i s ranim poetkom prikazivanja lma ubrzo rijeiti. Dora Josipovi 8.r.

Dosadan lmSino je na Gorici prikazan lm Percy Jackson i olimpijci: kradljivac gromova. Kao i uvijek Gorica je bila puna, ali sino najpraznija do sada. U lmu se radi o tome kako se vojska meu kojom je bio i jedan djeak Percy Jackson bori protiv udovita. O lmu nisam puno pisala zbog toga to je bio dosadan. Gledatelji su s Gorice otili nasmijeenih lica. Paula imir 4.r.

Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

NORA

str. 9

NORA na Gorici...NORIN lmski kritiar Josip ocjenjuje:Josip Mren

Njemu se lm toliko svidio da nije ni vidio one to su odlaziliSino je bio prikazan pretposljednji lm na ovogodinjem festivalu MDF-a. Ovaj put tono u 21:15 prikazan je avanturistiki lm Percy Jackson i olimpijci: kradljivac gromova. Film ima obiljeja grke mitologije to me je jako dojmilo i poticalo na gledanje. Ovo je bio zadnji igrani lm ove godine jer sutra slijedi animirani obiteljski lm G-force. Gorica je bila ispunjena do posljednjeg mjesta i svi su ekali poetak lma. U lmu glume mnogi poznati glumci kao to su Sean Bean (Gospodar prstenova), Pierce Brosnan (James Bond 007) i Uma Thurman (Hancock). Film zasluuje sve pohvale i najviu ocjenu. Na Gorici tijekom lma nije bilo gaanja kokicama to znai da je djeci lm bio jako zanimljiv. Autor lma je Chris Columbus koji je snimio prva dva nastavka Harrya Pottera pa ga mnogi lmoljupci usporeuju s tim lmom. Evo, da se zna: lm je bio toliko dobar, ma odlian, da su me poslije lma boljela lea od ukoenosti. Film je bio prikazan i u Cinestaru, ali nije bio toliko posjeen kao Avatar i ostali SF lmovi. Ovo je bio jedan od najboljih lmova na Gorici uz Robina Hooda kojeg sam gledao u Cinestaru i odskae od svih lmova ove godine. Josip Mren 7.r.

Plus: - odlinom lmu - specijalnim efektima - ne gaanju kokicama Minus: - nema Ocjena lma: 11/10

str. 10

NORA

Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

Poele su pasje vruine...Jedni se brane ovako

FOTO

IZVJ ETA J

&

a drugi ovako

Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

NORA

str. 11

sponzoristr. 12

NORA

Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

sponzori

Cetvrtak, 1. srpnja 2010.

NORA

str. 13