01-2 lucni mostovi
DESCRIPTION
lucni mostoviTRANSCRIPT
-
1Specijalne inenjerske graevine 01
LUNI MOSTOVI - II
UVODNO
NAELA OBLIKOVANJA I DETALJI
-
2)
UVODNO
Smatra se da luni mostovi mogu biti konkurentni ostalima za Smatra se da luni mostovi mogu biti konkurentni ostalima za raspone 40 raspone 40 400 m. 400 m. (Najea primjena za raspone 50 (Najea primjena za raspone 50 250 m)250 m)
q
Nnosac
N
a)
SVOD
M
nosac
b)
GREDA
TLAK
eq
TLAK VLAK
e
GREDNI NOSA GREDNI NOSA prijenos optereenja prijenos optereenja savijanjem: tlana i vlana naprezanjasavijanjem: tlana i vlana naprezanjaLUK LUK zakrivljena greda zakrivljena greda prijenos prijenos optereenja tlanom silomoptereenja tlanom silom
OSNOVNI DIJELOVI SVODAtjeme svoda
dt
os svoda
ekstrados
f
raspon svodaotvor svoda
zakrivljenosti
R
dp
e
L
iR
peta
intrados
f
Bitan parametar: spljotenost = omjer Bitan parametar: spljotenost = omjer strelice prema rasponu strelice prema rasponu f/Lf/L
-
3SPLJOTENOST LUKA
f/Lf/Lf/Lf/LNe manje od 1/10 Ne manje od 1/10 (1/12)(1/12)Preporuljivo 1/5Preporuljivo 1/5Masleniki most 1/3,1Masleniki most 1/3,1
OSNOVNI POJMOVI
tjeme
nsLrasponi nadlucnog sklopa
Lrasponi prilaznog sklopa
LLps Lps ps LLns ns nsL
tjeme
ns
t b l i
LL
nadlucni
Lns ns Lps
t i
ps
upornjak
f
dpeta i
temelj luka
p
os luka
raspon luka L
intrad
osekstra
dos
ri
strelicaluka
peta
debljinaluka
d stup stup stup
dt obalninadlucni petni
otvor luka L
-
4OSNOVNI POJMOVI
korisna irina mosta irina poprecnog presjeka nadlucnog sklopa
irina kolnika korisna irina mosta
d
rubnihodnik trak vozni trak
hodniko ni trak
rubnitrak d ploha
prometna
irina stupa
ograda
vozni trak
vozni trak trak ograda
stupovinadlucni
nadlucni rasponskisklop
ploha
2.5%
vije
nac
H o
grad
e
gornja pojasnica
hrbat
donja pojasnica
irina luka
ispod stupovadijafragma luka
s dvije klijetkepoprecnog presjeka
debl
jina
luka sanducastog
luk mosta
p
irina naglavnice
UOBIAJENI SUSTAVIUPETI LUKOVIUPETI LUKOVI
Srednji i vei rasponi, najee s kolnikom Srednji i vei rasponi, najee s kolnikom gore, konstantni ili promjenjivi popreni gore, konstantni ili promjenjivi popreni presjekpresjek
ELASTINO UPETIELASTINO UPETI Z t j t i ij Z t j t i ij ELASTINO UPETI ELASTINO UPETI LUKOVILUKOVI
JEDNOZGLOBNI JEDNOZGLOBNI LUKOVILUKOVI
DVOZGLOBNI DVOZGLOBNI LUKOVILUKOVI
Znatna promjena momenta inercije nosaa Znatna promjena momenta inercije nosaa du luka, smanjenje pri petama, srpasti oblikdu luka, smanjenje pri petama, srpasti oblik
Zglob u tjemenuZglob u tjemenu
Rijetko u masivnim gradivimaRijetko u masivnim gradivimaLUKOVILUKOVI
TROZGLOBNI TROZGLOBNI LUKOVILUKOVI
Rijetko u masivnim gradivimaRijetko u masivnim gradivima
Statiki odreen sustav, rijetko se Statiki odreen sustav, rijetko se danas rabi za konano stanjedanas rabi za konano stanje
LUKOVI S PREUZETIM LUKOVI S PREUZETIM POTISKOMPOTISKOM
Luk sa zategom, vrlo rijetko za Luk sa zategom, vrlo rijetko za masivne mostovemasivne mostove
-
5UPETI LUKOVI
Rasponi masivnih lukova Rasponi masivnih lukova racionalni 40 racionalni 40 300 m300 m
Nadluni sklop Nadluni sklop najee AB ili PB, rasponi 10 najee AB ili PB, rasponi 10 50 m, 50 m, i t j i dbii t j i dbii u spregnutoj izvedbii u spregnutoj izvedbi
3 puta statiki neodreen nosa, 3 puta statiki neodreen nosa, znatna naprezanja od znatna naprezanja od temperature, pomaka oslonaca i temperature, pomaka oslonaca i dugotrajnih pojava u betonudugotrajnih pojava u betonu
KonstruktivnoKonstruktivno
Most Gladesville, Sydney
Konstruktivno Konstruktivno najjednostavniji, najjednostavniji, izvedbeno najpovoljnijiizvedbeno najpovoljniji
Promjena poprenog Promjena poprenog presjeka presjeka -- prema prema potrebipotrebi
ELASTINO UPETI LUKOVIRasponi 40 Rasponi 40 150 m oblikovno najpovoljniji, pogodni za 150 m oblikovno najpovoljniji, pogodni za gradski okoli, nadvonjakegradski okoli, nadvonjake
N dl i klN dl i kl b t ili i i l i b jb t ili i i l i b jNadluni sklop Nadluni sklop bez stupova ili s minimalnim brojem bez stupova ili s minimalnim brojem stupovastupova
Ideja: smanjiti Ideja: smanjiti moment tromosti i moment tromosti i na mjestu gdje se u na mjestu gdje se u luku oekuju najveiluku oekuju najvei
Paki most
luku oekuju najvei luku oekuju najvei momentimomenti
Ujednaeni momenti Ujednaeni momenti du nosaa du nosaa racionalan presjekracionalan presjek
-
6ELASTINO UPETI LUKOVI
9 2 6
U T JE M E N UU P E T I
PETA: PETA: vei A, manji vei A, manji IITJEME:TJEME:manji A, vei manji A, vei II Paki most
36.73 38.74 37.08
ELASTINO UPETI LUKOVI
11.655 x 23 4 x 2311.6546.60
193.20
0.00
Paki most
-
7DVOZGLOBNI LUKOVI
Umetanjem zglobova u petama mogu se smanjiti neka Umetanjem zglobova u petama mogu se smanjiti neka nepovoljna djelovanja nepovoljna djelovanja utjecaj pomaka ili zakretanja vrha utjecaj pomaka ili zakretanja vrha temeljatemeljajj
Svrsishodan oblik Svrsishodan oblik debljina najvea u tjemenu, smanjuje se debljina najvea u tjemenu, smanjuje se prema petamaprema petama
Jedini moderni dvozglobni luk velikog raspona Jedini moderni dvozglobni luk velikog raspona Lingenau, Lingenau, Austrija, L=210 m. U pete luka ugraeni su elini leaji, a Austrija, L=210 m. U pete luka ugraeni su elini leaji, a most je izveden na elinoj cijevnoj skelimost je izveden na elinoj cijevnoj skeli
Uobiajeno Uobiajeno elini lukovi manjih i srednjih raspona elini lukovi manjih i srednjih raspona (Masleniki most na dravnoj cesti)(Masleniki most na dravnoj cesti)
DVOZGLOBNI LUKOVI
most Albgrn, Njemaka
-
8TROZGLOBNI LUKOVI
Pretvaranjem lunog nosaa u statiki odreen sustav Pretvaranjem lunog nosaa u statiki odreen sustav trozglobnog luka trozglobnog luka jo znatnije smanjenje unutarnjih sila od jo znatnije smanjenje unutarnjih sila od parazitnih utjecajaparazitnih utjecaja
U praksi se pokazalo U praksi se pokazalo da zglobovi izazivaju da zglobovi izazivaju vie tekoa no vie tekoa no probitakaprobitaka
Salginatobel, Maillart
DRUGI LUNI SUSTAVINeuobiajeni sustavi masivnih lunih mostova s preuzetim potiskoms preuzetim potiskom
-
9DRUGI LUNI SUSTAVINielsenov luk: kose vjealjke, preuzeti potisak, kolnik dolje,potisak, kolnik dolje, eline izvedbe
DRUGI LUNI SUSTAVI
Luni zidovi - diskovi
-
10
DRUGI LUNI SUSTAVI
Reetkasti lukReetkasti luk
ODREIVANJE OPTIMALNOG OBLIKA OSI LUKA
Povoljno oblikovanje osi
Najmanji momenti
Optimalno iskoritenje
luka savijanja gradiva nosaa
-
11
ANALOGIJA LUKA I LANANICEPredpostavka: vjealjke su na malom razmaku nosei kabel je jednoliko optereen, a vlastita teina kabela zanemariva u odnosu na dominantno optereenje od grede q
Rav avR
Sustav je simetrian pa reakcije iznose:
L
f
ahRA
av
q - jednolikoopterecenje
ue
B
ahC
av
R
2LqRR cvav f
ahR Rav
B
parabolicni luk
C
cvRA
ANALOGIJA LUKA I LANANICE
LRRfLLqBkM LqR 2Kabel ne moe preuzeti moment savijanja, pa suma momenata na bilo koju toku mora biti jednaka nuli.
222
RRfqBokoM cvch
fLqRch 8Dobivena vrijednost odgovara horizontalnoj sili u kabelu u sredini raspona Fb
av
C
R
ahR
b
Sila u kabelu smanjuje se s povienjem pilona (poveanjem provjesa f)
M =0
L/2
Bb
-
12
LUK OPTEREEN JEDNOLIKOTrai se oblik osi koji minimizira momente savijanja
Promotrimo ravnoteu sila na odsjeku luka pod kontinuiranim opt.
Parabola II stupnja esto se koristi kod
2BxAy 00 yxfyLx
2 4
2LBf A = 0
x
tjeme
2qL8f q x
esto se koristi kod preliminarnog oblikovanja osi luka
22
4 xLfy
tjeme
y b) qx
2qL8f
OPTIMALNI OBLIK LUNIH NOSAAParabolian oblik za jednoliko optereenje
Kruni oblik za jednoliko raspo-dijeljeno optereenje
Realno promjenjivo optereenje
-
13
REALNI RASPORED OPTEREENJA NA LUK-OPTIMALNA OS ?
s
k
ggm
H
nadlucni stupovi
nadlucni sklop
2lx
k = Ar ch m
x
A
svod ili luk
y
k = Ar ch m
)1(1
kchmfy LANANICA LANANICA --
LEGAYLEGAY--EVA KATENOIDAEVA KATENOIDA
g
g
zamjensko opterecenje
k
s
REALNI RASPORED OPTEREENJA NA LUK-OPTIMALNA OS ?
Lananica dobro aproksimira optimalan oblik osi
STARIJI MOSTOVI puni nadsloj, stupovi na manjem rasponu
NOVI MOSTOVI nadluni stupovi jae
razmaknuti
Koncentrirani unos sile lom osi luka
-
14
POPRENI PRESJECI LUKOVA
Najjednostavnije rjeenje,ti l i l d i db
JEDNAK POPRENI optimalno i u pogledu izvedbe
ako se koristi skela na kojoj se betoniraju uzastopni odsjeci
PROMJENJIVI Ako elimo uskladiti presjeke
POPRENI PRESJEK DU LUKA
PROMJENJIVI PRESJEK LUKA
Ako elimo uskladiti presjeke luka sa silama i momentima u tim presjecima
UOBIAJENI PRESJECI I PRIKLADNI RASPONI
-
15
POPRENI PRESJECI LUKOVA
UOBIAJENI PRESJECI I PRIKLADNI RASPONI
-
16
POPRENI PRESJECI LUKOVA
DVIJE KRAJNOSTI
Prenosi samo uzdune sileZa manje i srednje raspne
KRUTI LUK Znaajniji momenti savijanjaVeliki rasponi
VITKI LUK
KRITERIJ: odnos krutosti luka i nadlune grede
POPRENI PRESJECI LUKOVA Jednodjelni viedjelni prednost kod izvedbe
na skeli
PUNOSTIJENI LUK
Most
PRESJEK PRI TJEMENU PRESJEK PRI PETI
465
341
180 750 180
1110
64
5826
Most Rakovac, Korana, Karlovac 366
5020
37,5 56,0 m 75,0
5,8
-
17
POPRENI PRESJECI LUKOVA jedna ili vie komora (klijetki) kod veih raspona javlja seproblem stabilnosti
SANDUASTI LUKOVI
ZAKON PROMJENE POPRENIH PRESJEKA DU LUKA
Vezan uz momente inercije U praksi se najee koristio Ritterov izraz slijedi
iz dijagrama maksimalnih momenata u luku
)1(1cos nII
z
s
iz dijagrama maksimalnih momenata u luku Ovisan o oblikovanju osi svoda (cos)
Is moment inercije u tjemenu
lx2
Is moment inercije u tjemenuIz moment inercije proizvoljnog presjekan koeficijent koji ovisi o odnosu stalnog i
pokretnog optereenja: za cestovne mostove 0,3 za eljeznike 0,2 0,25
-
18
ZAKON PROMJENE POPRENIH PRESJEKA DU LUKA
ovisan i o povrini poprenog presjeka luka
zs AA Nije racionalan jer gradivo u tjemenu nije iskoriteno
Nepromjenjiv popreni presjek
Pri veim rasponimaZakon promjene 1
cos
zz
s
AA
Pri veim rasponima daje neprihvatljivo velike presjeke pri peti
po kosinusu usklaen s promjenom uzdune sile
METODA OBRNUTOG OPTEREENJA metoda za pronalaenje optimalne tlane linije luka(poeljno je da svi presjeci budu u tlaku ili barem davlana naprezanja ne premae vrstou betona)
veina analitikih metoda koncentrirano optereenje zamjenjuje jednolikim
rasponi nadlunih sklopova postaju sve vei prijenos optereenja preko stupova na luk u diskretnim tokama
f
L
e e e e e e
L
f
eee eee
-
19
METODA OBRNUTOG OPTEREENJA
Problem odreivanja optimalnog oblika osi za poznati raspon i strelicu luka sastoji se od:
odreivanja koordinata toaka poloaja stupova
odreivanja skupa jednadbi krivulja koje j p j j jspajaju te toke
METODA OBRNUTOG OPTEREENJA
Osnovna ideja metode obrnutog optereenja
postaviti krivulju da to manje odstupa od rjeenja u kojem nema momenata savijanja (oblik trokuta odnosno trapeza)
ravnoteni poloaji lananice
-
20
METODA OBRNUTOG OPTEREENJA
Problem pronalaenja tlane linije luka je analogan problemu traenja ravnotenog poloaja lananice
optereene istim silama ali suprotnog smjeraoptereene istim silama ali suprotnog smjera
f
e e e e e e e
L
METODA OBRNUTOG OPTEREENJA
a) Momentni dijagram za luk oblika parabole
b) Momentni dijagram za luk odreen
metodom obrnutog optereenja
a) b)
-
21
GRAENJE I OBLIKOVANJE
GRAENJE LUNIH MOSTOVA IZVEDBE NA SKELI
Graenje lukova na klasinoj skeli redoslijed izvedbe odreuje deformacije
-
22
GRAENJE LUNIH MOSTOVA IZVEDBE NA SKELI
Graenje lukova na klasinoj skeli slobodni profil odreuje tip skele
GRAENJE LUNIH MOSTOVA IZVEDBE NA SKELI
Djelovi klasine drvene skele
-
23
GRAENJE LUNIH MOSTOVA IZVEDBE NA SKELI
Klasina drvena lepezasta skela
GRAENJE LUNIH MOSTOVA IZVEDBE NA SKELI
elina skela sa stupcima
-
24
GRAENJE LUNIH MOSTOVA IZVEDBE NA SKELI
Skela bez meuoslonaca
GRAENJE LUNIH MOSTOVA IZVEDBE NA SKELI
Skela bez meuoslonaca
-
25
GRAENJE LUNIH MOSTOVA IZVEDBE NA SKELI
Skela bez meuoslonaca
Most Albert Louppe(Francuska)
GRAENJE LUNIH MOSTOVA IZVEDBE NA SKELI
Skela bez meuoslonaca
Most Traneberg(vedska)
-
26
m
GRAENJE LUNIH MOSTOVA IZVEDBE NA SKELI
Most Gladesville, Sydney, 1964 g., L=305 m
610 427
-690
cm
304,8 m
GRAENJE LUNIH MOSTOVA IZVEDBE NA SKELI
Izvedba mosta Gladesville
4 uplja usporedna luka od montanihluka od montanih odsjeakaIzvoeni jedan po jedan na istoj skeli
-
27
GRAENJE LUNIH MOSTOVA IZVEDBE NA SKELI
Izvedba mosta Gladesville
GRAENJE LUNIH MOSTOVA IZVEDBE NA SKELI
Izvedba mosta Gladesville
-
28
kabel krankabel kran
GRAENJE LUNIH MOSTOVA IZVEDBE NA SKELI
Izvedba mosta Nosslachbrcke, Austrija, 1967 g., L=180 m
(sustav Cruciani)luk sa skelom
5,2
m
90
(sustav Cruciani)luk sa skelom
5,2
m
90
luk
9,0
2,5
- 4,0
180
45
3x19 190,2 5x19
342,2
luk
9,0
2,5
- 4,0
180
45
3x19 190,2 5x19
342,2
kabel krankabel kran
GRAENJE LUNIH MOSTOVA IZVEDBE NA SKELI
1.dvokatni petni dio skele
(sustav Cruciani)luk sa skelom
5,2
m
90
(sustav Cruciani)luk sa skelom
5,2
m
90
2.prikljuene jednokatne reetke, pridrane privremenim vjealjkama
3.sredinjim reetkama dodan je kat da postanu samonosee4.po zatvaranju privremenih
luk
9,0
2,5
- 4,0
180
45
3x19 190,2 5x19
342,2
luk
9,0
2,5
- 4,0
180
45
3x19 190,2 5x19
342,2
4.po zatvaranju privremenih zglobova dodan je trei kat kompletnoj reetci
5.po polaganju oplate moglo se pristupiti postupnom simetrinom betoniranju donje ploe luka
-
29
GRAENJE LUNIH MOSTOVA KONZOLNA IZVEDBA
Prvenstveno primjenjivana kod elinih lukova
GRAENJE LUNIH MOSTOVA KONZOLNA IZVEDBA
Prvenstveno primjenjivana kod elinih lukova
-
30
GRAENJE LUNIH MOSTOVA KONZOLNA IZVEDBA
Zaetci konzolnih izvedbi masivnih lukova Freyssinet, Caracas, 1952. g.
390
GRAENJE LUNIH MOSTOVA PRVE KONZOLNE IZVEDBE LUKOVA
Lukovi betonirani na mjestu, odsjeci jednake duljine, elina skela premjetana plovnim dizalicama, zatege od krutih elinih profila
30,8
246,4
10,7 m
7,5
3,7
ibenski most, 1964.g.
-
31
GRAENJE LUNIH MOSTOVA PRVE KONZOLNE IZVEDBE LUKOVA
Paki most 1967 g
11.655 x 23
36.73
4 x 2311.6546.60
193.20
0.00
38.74 37.08
Paki most, 1967.g.
GRAENJE LUNIH MOSTOVA KONZOLNA IZVEDBA FORMIRANJEM REETKE
Istodobno graenje luka i nadlunog sklopaukljuivanje djelova u zajedniko noenje ve tijekom gradnjeskraenje trajanja graenjaPostupna izvedba reetkaste konzole:pvlani pojas nadluni skloptlani pojas lukprivremene vlane dijagonale izmeu stupova
a) b)a) b)
Krki most, 1981.g.
-
32
KRK I (390 m)
390
KRK I (390 m)
GRAENJE LUNIH MOSTOVA KONZOLNA IZVEDBA FORMIRANJEM REETKE
KRK II (244 m)
1140KRK I (390 m) KRK II (244 m)
1140
KRK II (244 m)
244
1140KRK I (390 m) KRK II (244 m)
1140
Luk se gradio postupnim formiranjem poprenog presjeka
800
400
650
1300 800
400
650
1300
GRAENJE LUNIH MOSTOVA KONZOLNA IZVEDBA FORMIRANJEM REETKE
-
33
GRAENJE LUNIH MOSTOVA KONZOLNA IZVEDBA FORMIRANJEM REETKE
GRAENJE LUNIH MOSTOVA KONZOLNA IZVEDBA FORMIRANJEM REETKE
-
34
GRAENJE LUNIH MOSTOVA KONZOLNA IZVEDBA FORMIRANJEM REETKE
Konzolnom gradnjom moe se formirati i konani sustav (vlane dijagonale nisu samo privremene)
Most Rip, Australija, 70-ih g., L=183 m
GRAENJE LUNIH MOSTOVA KINESKI MOSTOVI S KRUTOM ARMATUROM
1. Konzolnom montaom sa zategama izvodi se reetkasti luk od upljih elinih cijev.2. Cijevi samonosivog luka ispunjavaju se betonom, na takav nain da se postigne dobra prionjivost izmeu betona i stjenke cijevi. Koristi se beton s minimalnim skupljanjem.
3. Na ispunjenu reetku poveane nosivosti vjea se skela na kojoj se betonira lukvjea se skela na kojoj se betonira luk. Reetkasti sklop ostaje ubetoniran, kao kruta armatura.
4. Po dovrenju luka nad njim se izvodi rasponski sklop.
-
35
84
GRAENJE LUNIH MOSTOVA KINESKI MOSTOVI S KRUTOM ARMATUROM
Skica izvedbe
Presjek luka16,0 m
7,0
420
(montaa celicne reetke)
3,83,83,8 3,8 Most Wanxian, 1998. g., L= 420 m,eline cijevi ispunjene betonom
GRAENJE LUNIH MOSTOVA KINESKI MOSTOVI S KRUTOM ARMATUROM
Most Wanxian, 1998. g., L= 420 m,betoniran luk
-
36
332,5 m
GRAENJE LUNIH MOSTOVA JAPANSKI POSTUPCI IZVEDBE
Konzolna izvedba s privremenim zavjeenjem luka o pomoni pilonMontaa samonosive krute armature od elinih profila uz naknadno presvlaenje betonom (Melanov postupak)
Presjek Skica izvedbe21,9 m
110,5 93,5
204
36,6 20,6
,
peta
tjeme
17,8
3,6
3,6
Most Usugawa, 1982. g., L= 204 m
GRAENJE LUNIH MOSTOVA JAPANSKI POSTUPCI IZVEDBE
Konzolna izvedba s formiranjem reetke koju ine luk, stupovi, grede za ukruenje i dijagonaleMontaa samonosive krute armature od elinih profila uz naknadno presvlaenje betonom (Melanov postupak)
44
235
351411
Presjek
Izvedba
21,4
44
235
351411
Presjek
Izvedba
21,4
44
235
351411
Presjek
Izvedba
21,4
tjemepeta
17,5
11,5
6,0 4,7 6,0
8,6
tjemepeta
17,5
11,5
6,0 4,7 6,0
8,6
tjemepeta
17,5
11,5
6,0 4,7 6,0
8,6
Most Beppu Myouban, 1989. g., L= 235 m
-
37
GRAENJE LUNIH MOSTOVA FRANCUSKI MOSTOVI SA SPREGNUTIM NADLUNIM SKLOPOM
Peta luka konzolnim postupkom uz podupiranje do drugog nadlunog stupa (privremeni stupovi na 2x29 m od pete luka).Sredinji dijelovi lukova konzolnim postupkom, s privremenim pilonom nad pomonim stupom i s pomonim zategama.
261
424
Presjek Skica izvedbe
261
424
Presjek Skica izvedbe
Most Chateaubriand, 1994. g., L= 261 m
Nadluni sklop potiskivanjem s jedne obale.
esje12
Skica izvedbe
7,5
esje12
Skica izvedbe
7,5
L= 261 m
GRAENJE LUNIH MOSTOVA FRANCUSKI MOSTOVI SA SPREGNUTIM NADLUNIM SKLOPOM
Peta luka konzolnim postupkom uz podupiranje do drugog nadlunog stupa (privremeni stupovi na 46 m od pete luka).Sredinji dijelovi lukova konzolnim postupkom, s privremenim pilonom nad pomonim stupom i s pomonim zategama.
376
201
PresjekSkica izvedbe20,8 m
Skica izvedbe
376
201
Presjek
20,8 m
Nadluni sklop potiskivanjem s obje obale.
8,25
2,9
8,25
2,9
Most Morbihan, 1994. g.,L= 201 m
-
38
GRAENJE LUNIH MOSTOVA SUVREMENI LUNI MOSTOVI IZVEDENI KONZOLNIM POSTUPKOM
Puni nadluni stupovi i ploasti nadluni sklop sudjeluju u prijenosu optereenja s upetim punim lukom i osiguravaju njegovu stabilnost.Konzolni postupak s privremenim kosim zategama. Konzole su d d t d t i t i
Presjek
Skica izvedbe
222,7555
,6
645,0
30,0 m
dodatno poduprte pomonim stupovima.
Most Kyll, 1997. g., L= 223 mSkica izvedbe
7,0
1,5
3,5
7,0
g ,
315,9 m
GRAENJE LUNIH MOSTOVA SUVREMENI LUNI MOSTOVI IZVEDENI KONZOLNIM POSTUPKOM
LUK - konzolni postupak s pomonim pilonima nad petnim stupovima.NADLUNI SKLOP betoniranjem na mjestu, polje po polje.
PresjekSkica izvedbe
16,5 m
170
49,5
Most Grosse Mhl, 1991. g., L= 170 m
9,0
2,5
- 3,0
-
39
10 x 30
350
26 24
GRAENJE LUNIH MOSTOVA SUVREMENI LUNI MOSTOVI IZVEDENI KONZOLNIM POSTUPKOM
Konzolni postupak s pomonim pilonima nad petnim stupovima visine 23 m. Izvedba luka u pominoj oplati, u odsjecima duljine 5,26 m.
65
200
Skica izvedbe
Most Maslenica, 1997. g., L= 200 m
20 m
9
4
Presjek
GRAENJE LUNIH MOSTOVA LUKOVI IZVEDENI ZAOKRETANJEM POLOVICA
Lune polovice, predgotovljene ili betonirane na mjestu, zaokretanjem odnosno postupnim sputanjem dovedu se u konani poloaj i potom poveu u tjemenu.
P i i k t i l b k
1
65
14
13
342
7 89
10
1112
Privremeni zakretni zglob nakon izvedbe se moe ubetonirati.
145230
1 TEMELJ LUKA2 UPORNJAK MOSTA3 STUP4 KOLNIKA KONSTR.5 ZGLOBNI LEAJ6 PRIVREMENA UPETOST7 HIDRULICNA PREA
8 CIJEVNI DRACI 9 SIDRENI BLOK10 STJENSKA SIDRA11 KABELI12 PREE ZA SPUTANJE LUKA13 PENJAJUCA OPLATA14 LUK U GRADNJI (1. faza)
Most Argentobel, 1985. g., L= 145 m
-
40
PRORAUN I ARMIRANJE
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
Pojednostavnjeni postupci ogranieni na sustav i rasponPrije uvoenja raunala
Pomagala u vidu tablicaProjektant bi se odluio za neki sustav i njemu prilagodio koncepciju sklopa
Pri koncipiranju sklopa pojednostavnjene provjere suDanas uvoenjem raunala i MKEPri koncipiranju sklopa pojednostavnjene provjere su nezamjenljive
Modeliranje tapnim elementima: ravninski ili prostorno
Geometrijska i materijalna nelinearnost, utjecajne linije
Detalji: ploastim ili prostornim konanim elementima
-
41
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVAMODELIRANJE ZA PRORAUN
Osnovni luni ili svoeni nosa Sekundarni nadluni sklop (stupovi ili vjealjke+greda)
Nosivi sklop lunog mosta ine
Pp
Osnovna podjela prema stupnju ukljuenosti sekundarnog sklopa u nosivi sustav
Uz glavni nosa i pomost je ukljuen u prijenos optereenja
itavo optereenje prenosi samo glavni nosa krutost pomosta je zanemariva
Pp
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVAMODELIRANJE ZA PRORAUN
Luk s preuzetim potiskom:horizontalna sila na krajevima preuzeta je
zategom unutar samog nosaag gIznutra sklop djeluje kao luk optereenje se prenosi dominantno uzdunom silom
Po reakcijama prema van sklop djeluje kao greda vertikalno optereenje uzrokuje samo vertikalne reakcije
-
42
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVAMODELIRANJE ZA PRORAUN
Tri skupine upetih lukova prema odnosu krutosti luka i krutosti grede
Upeti kruti luk s gipkomUpeti kruti luk s gipkom
Gipki luk s krutom gredomGipki luk s krutom gredomIluka/Igrede 1
Upeti kruti luk s gipkom Upeti kruti luk s gipkom konstrukcijom pomostakonstrukcijom pomostaIluka/Igrede 20Lukovi velikih raspona
Krutost spojeva takva da ne mogu prenijeti momenteSustav pogodan za manje lukoveGipki lukovi podloni izvijanju
Upeti kruti luk s krutom gredomUpeti kruti luk s krutom gredom 1 Iluka/Igrede 20Kod prorauna modelirati cjeloviti sloeni sustav s realnim krutostima
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVATLANA LINIJA
Rezultantna krivulja hvatita tlane sile u presjecima lukaNjome je odreen ekscentricitet tlane sile u svakom presjek l kapresjeku luka
Tlanom linijom moe se odrediti veliina momenata u svim presjecima
Idealan sluaj: tlana linija podudara se s linijom osi luka idealan oblik luka minimalna vlana naprezanja
-
43
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVATLANA LINIJA - analitiki
H
nadlucni stupovi
nadlucni sklop
x
H
svod ili luk
y
Uvjet poklapanja tlane linije s osi lukaMx - H y = 0
Mx - moment sila desno od presjeka xH - horizontalni potisak
A
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVATLANA LINIJA - grafiki
Masivni svod s nadslojem modelira se simetrinim trozglobnim lukom.Zglobovi luka nalaze se u osi svoda (tlana linija za stalni teret).
-
44
POPRECNI PRESJEK:(jedinicni segment)L
adsl
oja
8
G3G2
2
G1
1 H
tlacna linijaL7 L1
nadslojkamen
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVATLANA LINIJA - grafiki
G
h
9'R
9
n
pocetna os luka
7'8'
7G
8
8 G67 e
2'1'
G3
O'
G8
9'
7'8'
9
78 R
VERINI POLIGON
1'G
H O
a
a
R V
G8
Optereenje vlastitom teinom i nadslojem rastavlja se na segmente proizvoljne irine.Pretpostavlja se da je luk optereen nizom koncentriranih sila u osi. Zapoinje se s crtanjem verinog poligona s obzirom na proizvoljno odabrani pol (O).
POPRECNI PRESJEK:(jedinicni segment)L
adsl
oja
8
G G2
2
G1
1 H
tlacna linijaL7 L1
nadslojkamen
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVATLANA LINIJA - grafiki
G
h
9'R
9
na
pocetna os luka
7'8'
7G
8
8 G67 e
2'1'
G3
O'
G
9'
7'8'
9
78 R
VERINI POLIGON
1'G
H O
a
a
R V
G8
Nanoenje zraka poligona u duljinama odsjeaka luka pravac RvH i Ra sjeku se s Rv u istoj toci
-
45
POPRECNI PRESJEK:(jedinicni segment)L
adsl
oja
8
G G2
2
G1
1 H
tlacna linijaL7 L1
nadslojkamen
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVATLANA LINIJA - grafiki
G
h
9'R
9
na
pocetna os luka
7'8'
7G
8
8 G67 e
2'1'
G3
O'
G
9'
7'8'
9
78 R
VERINI POLIGON
1'G
H O
a
a
R V
G8
Poznatim pravcima H i Ra odreen je novi pol kao i veliinaS novim zrakama 1-n crta se novi poligon koji mora prolaziti kroz zglobove
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVATLANA LINIJA - grafiki
Usporedba osi i tlane linije pokazuje ispravnost oblikovanja.Kontrola naprezanja: prema poznatim izrazima pomou uzdune sile u svodu i veliine odstupanja tlane linije od osi eOs usklaena sa stalnim teretom - prelazimo na ispitivanje svoda na prometno optereenje (simetrino i antimetrino).Svakom sluaju optereenja odgovara jedna tlana linija ispitivanjem veeg broja tlanih linija, konstruktor stjee sliku o naprezanjima u svodu.
Grafoanalitike metode
zamjenjuju raunalni postupci.
Ipak za svaki sklop treba znati osnovne raunske provjere
obaviti runo.
Nezamjenjive kod koncipiranja i preliminarnog projektiranja.
-
46
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVAPROVJERE STABILNOSTI LUKA
AB LUK JE TLANI ELEMENT
PROVJERA STABILNOSTI NOSAA
U RAVNINI OSI
NOSAAU
OKOMITOJ RAVNINI
Preporuka za debljine lukova: 1/60 do 1/70 raspona (iznimno do 1/100)( )
U osi luka: provjera stabilnosti zamjenskog ravnog tapa,prema zakonitostima poznatim iz TM
Okomito na os luka: sloen problem, ali nije mjerodavan za pravilno oblikovane lukove
p
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVAPROVJERE STABILNOSTI LUKA
kritina veliina potiska od jednolikog optereenja za parabolini luk
f
H
EI
p
H
2LIEKH skr
L
E - modul elastinostiIs - moment inercije u tjemenuL - rasponK - koeficijent
-
47
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVAPROVJERE STABILNOSTI LUKA
3 EI = konst. 2
1
60
70
80Ki
2
1S (sim.)
4? 2
1 S
3
20
30
40
50
60
Koeficijent K ovisan o: statikom sustavu (upeti, dvozglobni ili trozglobni luk),odnosu strelice i rasponazakonu promjene poprenog presjeka
1 S21A (antim.)
0 0,10 0,20 0,30 0,40 0,5010
=f/l
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVAMODELIRANJE ZA MKE
tapni modeli ravninski u fazi idejnog projektaprostorni u fazi detaljnije razrade prostorni u fazi detaljnije razrade
Prostorni konani elementi kada je razdioba unutarnjih sila ve
poznata za razradu detalja sklopa
-
48
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVAMODELIRANJE ZA MKE
Jedan od modela Maslenikog mosta, luk modeliran jednim nizom tapova, stupita i nadluni sklop zamijenjen s dva niza tapova
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVAMODELIRANJE ZA MKE
Proraun se prvo vri za granina stanja dovrenog mosta i Proraun se prvo vri za granina stanja dovrenog mosta i to po teoriji elastinosti (teorija I reda)to po teoriji elastinosti (teorija I reda)
Jedan od modela mosta Krka
-
49
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVAMODELIRANJE ZA MKE
U kasnijoj fazi provode se provjere po teoriji II U kasnijoj fazi provode se provjere po teoriji II redareda detaljnija razrada stanja kroz kojadetaljnija razrada stanja kroz kojareda reda detaljnija razrada stanja kroz koja detaljnija razrada stanja kroz koja most prolazi tijekom gradnjemost prolazi tijekom gradnje
Jedan od modela mosta Krka
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVAPRORAUN LUKA U POPRENOM SMJERU
Unutranje rebro ne pridonosi torzijskoj krutosti luka i oteava izvedbu.Postavlja se zbog smanjenja popr. momenata savijanja koji se pojavljuju od djelovanja vlastite teine, skretnih sila i korisnog tereta.
uzduni presjek lukaP1
R1P2
R2
40 445 30 445 401000
4026
040
340
480 480
453
poprecni presjek luka staticki model q1
q 2300
-
50
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVAPRORAUN LUKA U POPRENOM SMJERU
Skretne sile : 11
1
PqR
222
PqR
1111 1
m gplhPqR R
uzduni presjek lukaP1
R1P2
R2
P1 - uzduna sila u gornjoj ploi (kN/m),R1- radijus zakrivljenosti osi gornje ploe (m),m1- napon u sredini gornje ploe (kN/m2),hpl - debljina gornje
40 445 30 445 401000
4026
040
340
480 480
453
poprecni presjek luka staticki model q1
q 2300
pl j g jploe (m).
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVAARMIRANJE LUKA
Na podrucju stupa 12/60 cm.2
1311 1
Uzduna armatura: 20 do 28 na razmacima od 15 do 20 cm. Vilice: 16 do 22 na istim razmacima od 15 do 20 cm. Zbog bolje ugradnje i vibriranja betona poeljno je koristiti to vee razmake armature.
22/15
2x16
22
6
GA8/15
7
22/154
20
22/154 1 25 9
GA8
12/15
23
2x14
22
1311 22/1517
2
12
822/15
1112/15
16/1515 10
12
1312
1112
1212
1212/15
11
2425 3
22/155 9 12
Armatura luka Maslenikog mosta
-
51
KRAJKRAJ