01*0, biologijaos-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/...izlaze iz konceptualnoga...

Biologija!"#$%&'()

!"#$%!"&!$'()$'(&(* !"+,"-!%."/)01*0,"

!"#$

%&%

'()*

.

Cjelovita kurikularna

reforma

Rani i pred!kolski, osnovno!kolskii srednjo!kolski odgoj i obrazovanje

!"#$%&' % !"#$()% *+,-!$' ,#.$' */-0%$' %1#2,#$% 3#)$%4 0(1%)(4Valerija Begi5, Osnovna 6kola Sesvetski Kraljevec, ZagrebKarlo Horvatin, Prirodoslovna 6kola Vladimira Preloga, ZagrebDubravka Karaka6, Osnovna 6kola Sesvete, SesvetePetra Kora5, Sveu7ili6te u Zagrebu, Prirodoslovno-matemati7ki fakultet, Biolo6ki odsjek, Zavod za molekularnu biologiju8aklin Luk6a, Gimnazija Josipa Slavenskog, 9akovec (voditeljica)Ozrenka Me6trovi5, Osnovna 6kola ‘’Antun Gustav Mato6’’, VinkovciZrinka Pongrac :timac, V. gimnazija, ZagrebInes Radanovi5, Sveu7ili6te u Zagrebu, Prirodoslovno-matemati7ki fakultet, Biolo6ki odsjekSun7ica Remenar, Obrtni7ka 6kola za osobne usluge, ZagrebDamir Sirovina, Sveu7ili6te u Zagrebu, Prirodoslovno-matemati7ki fakultet, Biolo6ki odsjekDalibor Sumpor, Srednja 6kola Tina Ujevi5a; Tehni7ka 6kola Kutina, Kutina!"#$%&' *+,-!$' ,#.$' */-0%$' %1 3'.%$%&' 1# *+,-!$- % #.4%$%*+,#+%)$- 0(.,;/-Diana Gara6i5, Agencija za odgoj i obrazovanjeMarina Ni6t, Agencija za odgoj i obrazovanje!"#$%&# *+,-!$' ,#.$' */-0%$' %1 '/*0',+$' ,#.$' */-0%$'R-<%&# V-/+'=$%!/# /((,.%$#+(,%&# *+,-!$' ,#.$' */-0%$'Matea Pu6, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta'/*0',+$# ,#.$# */-0%$#Boris Joki5 (voditelj)Branislava Baranovi5Suzana HitrecTomislav Re6kovacZrinka Risti5 Dedi5Branka VukRu>ica Vuk"'/+-,#Anita Poslon

!"#$%!"&!$ '()$'(&(* !"+,"-!%." /)01*0,"2$%&%.$3"

Prijedlog!"#$%&% '()*.

Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta. Nacionalni kuriku-lumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom nacionalnog kurikuluma (!"#) odre$en kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, o%ekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mla-dih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici A.

Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sredi&njem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, od-gojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna o%e-kivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je mogu'e promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolo&kih spoznaja i onih proiza&lih iz prakse.

Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta odre$uju se svrha, ciljevi, struktura, odgoj-no-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, u%enje i pou%avanje, povezanost s drugim pred-metima, odgojno-obrazovnim podru%jima i me$upredmetnim temama te vrednovanje usvoje-nosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.

Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma %ine gradivnu strukturu odre$enog predmeta i prote(u se kroz cijeli period pou%avanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta odre$eni su odgojno-obrazovni ishodi.

Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome &to o%ekujemo od u%enika u odre$enoj domeni/konceptu predmeta na kraju odre$ene godine u%enja. Odre$eni su kao po(eljna znanja, vje&tine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu uslo(njavaju. Kroz godine u%enja ishodi %ine zaokru(enu, logi%nu cjelinu u%enja i pou%avanja u odre$enoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine u%enja i pou%avanja odre-$uju ukupna iskustva u%enja u odre$enom predmetu.

Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, uklju%uje i razradu ishoda, pre-poruke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti. )itanje ishoda stoga, osim na samu formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente.

Razrada ishoda uklju%uje preciznije odre$enje aktivnosti i sadr(aja u okviru pojedinog ishoda ili skupine ishoda.

Za veliku ve'inu ishoda odre$ene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti pre-ciznije odre$uju dubinu i &irinu svakog ishoda i opisuju o%ekivana postignu'a u%enika na kraju odre$ene godine u%enja, %ime se olak&ava planiranje i provedba vrednovanja.Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u ve'ini kurikuluma nastavnih predmeta navo-de se i preporuke za njihovo ostvarivanje.

Od u%enika se o%ekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.

UPUTE ZA )ITANJE

Slika !. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izra"enih u okviru Cjelovite kurikularne reforme

!"#$% &'($!&')&!* "+%$"+)+,'

-!.%+/0' "+%$"+)+,' $ "+%$"+)+,$ ,12+-%1.,13&$4 31,'

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' %'&$ $ -%1.6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' !7&!#&!6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' *$,&'5$07"! !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' 73%+"!#&! !8%'5!#'&01

Okv

ir za

vre

dnov

anje

pro

cesa

i is

hoda

u9e

nja

u od

gojn

o-ob

razo

vnom

sus

tavu

RH

Okv

ir za

pot

ican

je i

prila

godb

u is

kust

ava

u9en

ja te

vr

edno

vanj

a po

stig

nu:a

u9e

nika

sa

te;k

o:am

a

Okv

ir za

pot

ican

je is

kust

ava

u9en

ja i

vred

nova

nje

post

igni

:a d

arov

itih

u9e

nika

.

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' +,013&$/"! !8%'5!#'&01

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog i umjetni9kog obrazovanja

Sadr!aj A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA BIOLOGIJA, 4 B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U"ENJA I POU"AVANJA BIOLOGIJE, 4 C. KONCEPTI U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA BIOLOGIJA, 5 D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NASTAVNOGA PREDMETA BIOLOGIJA PO RAZREDIMA I KONCEPTIMA, 7 E. POVEZANOST NASTAVNOGA PREDMETA BIOLOGIJA S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRU"JIMA,

ME#UPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA, 93 F. U"ENJE I POU"AVANJE BIOLOGIJE, 93 G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU BIOLOGIJA, 95

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA BIOLOGIJA

—4

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA BIOLOGIJA Nastavni predmet Biologija temelji se na spoznajama znanosti koja prou!ava organizaciju "ivoga svijeta istra"i-vanjem struktura, funkcija i razvoja razli!itih oblika "ivota na molekularnoj i stani!noj razini, na razini organi-zama, populacija, ekosustava i biosfere. Istra"uje interakcije i me#uovisnosti koje se javljaju na svakoj od tih razina te procese iskori$tavanja i pretvorbi energije koji su temelj odr"ivosti "ivota. Biologija je jedna od klju!-nih znanosti u rje$avanju najve%ih izazova dana$njice, kao $to su neravnomjerna raspodjela hrane, nedostatak pitke vode, pojava i $irenje bolesti, one!i$%enje okoli$a i prirode te smanjenje bioraznolikosti. Za razumijevanje tih i sli!nih tema te za aktivno sudjelovanje u raspravama i rje$avanju tih problema u dru$tvu nu"na su biolo$-ka znanja. U!enjem i pou!avanjem Biologije treba poticati znati"elju u!enika, njihovu motivaciju za u!enje i otkrivanje svijeta oko sebe te ih osposobljavati za samostalne aktivnosti u!enja i istra"ivanja, primjenu ste!e-nih znanja i vje$tina te na!ela eti!koga pona$anja u svakodnevnome "ivotu. Osim navedenih kompetencija razvija se i odgovornost u!enika prema sebi, prirodi i okoli$u te poduzetnost i djelovanje u zajednici s jasno izgra#enim stavovima o op%e-mu dobru. Proces pou!avanja Biologije usmjeren je na u!enike, prilago#en njihovoj dobi, potrebama i interesima. Odabi-rom strategija aktivnoga u!enja poti!e se uklju!ivanje u!enika u prou!avanje "ivoga svijeta, $to pridonosi usva-janju biolo$kih koncepata, modela i teorija. Odgojno-obrazovni proces temeljen na prirodoznanstvenome pris-tupu pridonosi razvoju vje$tina i stavova koje %e u!enici mo%i primijeniti i u svakodnevnome "ivotu te na te-melju kriti!koga razmatranja valjanih dokaza ili argumenata donositi relevantne odluke za osobnu dobrobit, dobrobit zajednice i prirode. Time se razvijaju istra"iva!ke kompetencije koje podrazumijevaju analiti!ki pris-tup temeljen na znanstvenim principima, odnosno razvoj vje$tina postavljanja pitanja, planiranja, promatranja, eksperimentiranja, tuma!enja rezultata, dono$enja zaklju!aka i predstavljanja istra"ivanja. Odgojno-obrazovnim procesom u!enike se osposobljava za suradnju i komunikaciju uz me#usobno uva"avanje, kriti!ki odnos prema informacijama i argumentirano izno$enje ideja te ih se poti!e na osobni doprinos o!uvanju bio-raznolikosti i prirodne ba$tine Hrvatske. Stvara se ozra!je za inovativno i kreativno rje$avanje problema pove-zanih s biolo$kim temama. Razvijanjem odgovornosti poti!e se solidarno promi$ljanje i djelovanje va"no za osobnu dobrobit i dobrobit zajednice. Stje!u se kompetencije potrebne za nastavak obrazovanja, stru!no nap-redovanje pojedinca i cjelo"ivotno u!enje. Razvijaju se i kompetencije kori$tenja razli!itim tehnologijama, poput informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, opti!kim napravama, alatima i sli!nim. Nastavni predmet Biologija dio je prirodoslovnoga podru!ja i osnovnim je konceptima usko povezan s Kemi-jom, Fizikom, Geografijom te me#upredmetnim temama i ostalim podru!jima kurikuluma. Biologija se pou!a-va u 7. i 8. razredu osnovne $kole (drugi dio 3. ciklusa) te u srednjoj $koli (4. i 5. ciklus). Konceptualno se nado-vezuje na nastavne predmete Prirodu i dru$tvo, koja se pou!ava od 1. do 4. razreda osnovne $kole (1. i 2. ciklus), i Prirodu, koja se pou!ava u 5. i 6. razredu osnovne $kole (kraj 2. i po!etak 3. ciklusa). Kako bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe u!enika s te$ko%ama, kurikulum se prilago#ava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava u!enja te vrednovanje postignu%a djece i u!enika s te$ko%ama. Kako bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih u!enika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava u!enja i vrednovanje postignu%a darovite djece i u!enika. B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U"ENJA I POU"AVANJA BIOLOGIJE U predmetu Biologija uz razvoj komunikacijskih i suradni!kih vje$tina te uz kori$tenje informacijsko-komuni-kacijske tehnologije u!enik %e: 1. shvatiti kompleksnost "ivoga svijeta na razli!itim organizacijskim razinama povezuju%i pojavu novih svoj-

stava s uslo"njavanjem gra#e "ivih bi%a te razviti znati"elju za upoznavanje raznolikosti "ivoga svijeta odgo-vorno se pona$aju%i prema njemu

2. razumjeti osobni rast i razvoj kao fizi!ki, psiholo$ki i socijalni proces u interakciji s drugim ljudima i priro-dom te va"nost brige za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice usvajaju%i zdrave "ivotne navike

3. upoznati !imbenike i procese koji su omogu%ili postanak i razvoj "ivota na Zemlji te razviti svijest o slo"e-noj me#uovisnosti svih organizama na Zemlji, uklju!uju%i i !ovjeka

4. razviti istra"iva!ke kompetencije temeljene na znanstvenim principima i odgovornost pri kori$tenju rezul-tatima radi dono$enja zaklju!aka i odluka povezanih sa svakodnevnim "ivotom imaju%i u vidu ekonomske, politi!ke, eti!ke i moralne perspektive, ali i posljedice svojih odluka


—5

5. razumjeti utjecaj biolo$kih spoznaja na kvalitetu "ivota i okoli$a na lokalnoj i globalnoj razini, osposobiti se za ulogu aktivnoga gra#anina koji %e pridonijeti odr"ivomu razvoju i razviti potrebu za cjelo"ivotnim u!e-njem

6. povezati biolo$ke spoznaje sa spoznajama svih prirodoslovnih predmeta na konceptualnoj razini te s dru-gim podru!jima i me#upredmetnim temama radi razvoja osobnih potencijala i osposobljavanja za upravlja-nje obrazovnim i profesionalnim razvojem.

C. KONCEPTI U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA BIOLOGIJA U izradi kurikuluma nastavnoga predmeta Biologija primijenjen je konceptualni pristup u nastojanju da se u!enje i pou!avanje Biologije usmjeri na razumijevanje najva"nijih ideja povezivanjem i integriranjem biolo$-kih koncepata. Konceptualni okvir kao temelj kurikuluma Biologije daje u!iteljima autonomiju da temeljne biolo$ke ideje pou!avaju u kontekstu prilago#enomu uvjetima odgojno-obrazovnog procesa, a ponajprije inte-resima u!enika, $to doprinosi pobu#ivanju znati"elje i motivacije za usvajanje novih znanja i stjecanje kompe-tencija va"nih za razumijevanje "ivoga svijeta.

Slika 1. konceptualni okvir nastavnoga predmeta Biologija

U kurikulumu nastavnoga predmeta Biologija definirana su !etiri makrokoncepta: Energija u "ivome svijetu, Procesi i me#uovisnosti u "ivome svijetu, Organiziranost "ivoga svijeta te Prirodoznanstveni pristup. Oni pro-izlaze iz konceptualnoga okvira prirodoslovnoga podru!ja kurikuluma i odre#eni su kao „velike ideje“ klju!ne za stjecanje znanja, vje$tina i stavova koje svaki gra#anin treba ponijeti u "ivot i njima se slu"iti. Svaki od nave-denih makrokoncepata $iroko je definiran i u sebi integrira vi$e razli!itih koncepata ni"ih razina. Makrokon-cepti s me#upredmetnim temama Zdravlje, Odr"ivi razvoj, U!iti kako u!iti, Gra#anski odgoj i obrazovanje, Poduzetni$tvo, Osobni i socijalni razvoj te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije doprinose razvoju biolo$ke pismenosti. Definirani makrokoncepti me#usobno se pro"imaju i povezuju pru"aju%i u!enicima mogu%nost integriranoga sagledavanja najva"nijih ideja u predmetu Biologija i drugim predmetima prirodoslovnoga podru!ja. Razumi-jevanje kompleksnosti makrokoncepata postupno se izgra#uje tijekom vi$e godina u!enja Biologije uz razvija-nje generi!kih kompetencija (Osobni i socijalni razvoj, Oblici mi$ljenja te Oblici rada i kori$tenje alata), va"nih za svakodnevni "ivot. Makrokoncepti nisu tematske cjeline. Njihov redoslijed u kurikulumu ne utje!e na redoslijed u!enja i pou!a-vanja, a $irina opisa pojedinoga makrokoncepta i broj odgojno-obrazovnih ishoda definiranih unutar njega ne odre#uju njihovu va"nost niti vremensku zastupljenost u odgojno-obrazovnome procesu.


—6

1. Energija u !ivome svijetu &ivot na Zemlji ovisi o energiji koju organizmi pretvaraju i iskori$tavaju na razli!ite na!ine. Procesi izmjene tvari i procesi vezanja, osloba#anja i pretvorbe energije zbivaju se na svim organizacijskim razinama "ivoga svijeta od stanice i organizma do ekosustava i biosfere. Energija je potrebna za funkcioniranje svih "ivih susta-va, stoga njihovo odr"avanje i opstanak ovisi o njezinu konstantnom unosu, po!ev$i od vezanja Sun!eve ener-gije procesom fotosinteze do pretvorbi, skladi$tenja i iskori$tavanja u nizu organizama od potro$a!a do razla-ga!a. &ivim je sustavima energija dragocjena, zbog !ega je nastoje maksimalno iskoristiti. Stoga organizacijski obrasci i "ivotni procesi koji po!ivaju na principu ekonomi!noga iskori$tavanja energije omogu%avaju odr"i-vost "ivota. 2. Procesi i me$uovisnosti u !ivome svijetu &ivi su sustavi kompleksne i dinami!ne cjeline !iji dijelovi me#usobno skladno funkcioniraju uz neprekidno odvijanje procesa koji omogu%avaju odr"avanje uravnote"enoga stanja. Procesi, poput fotosinteze, razgradnje hrane i disanja, omogu%avaju opskrbu sustava energijom te kru"enje tvari i protjecanje energije izme#u "ivih sustava i njihova okoli$a. 'imbenici okoli$a imaju dvojako djelovanje na "ive sustave: dok s jedne strane omo-gu%avaju njihov opstanak, istodobno naru$avaju uspostavljena uravnote"ena stanja. Na razini organizma odr-"avanje homeostaze preduvjet je za zdravlje. &iva su bi%a razvila razli!ite mehanizme reagiranja na podra"aje iz okoli$a i regulacijske mehanizme, odnosno procese kojima se odr"ava dinami!ka ravnote"a sustava. Opstanak "ivota na Zemlji omogu%ava niz procesa uklju!enih u razmno"avanje "ivih bi%a, a me#udjelovanje !imbenika naslje#ivanja i okoli$a dovelo je tijekom evolucije do biolo$ke raznolikosti. Tu raznolikost "ivotnih oblika, cje-lokupnu dinami!ku ravnote"u na razini pojedinih ekosustava, pa !ak i na razini biosfere, posljednjih desetlje%a naru$ava !ovjek svojim djelovanjem. Odr"ivi razvoj te"i o!uvanju postoje%ega obrasca dinami!ke ravnote"e biosfere o kojemu ovisi opstanak ljudskoga dru$tva. Ostvarenje odr"ivoga razvoja zahtijeva promi$ljeno, inova-tivno i odlu!no djelovanje u za$titi prirode i okoli$a, na razvoju prihvatljivih tehnologija i modela racionalne potro$nje i proizvodnje na razini zajednice, ali i na razini osobnoga "ivota svakoga pojedinca. 3. Organiziranost !ivoga svijeta Organiziranost "ivoga svijeta obuhva%a molekularno ustrojstvo, ustrojstvo na razini stanice, tkiva, organa, organskih sustava, organizma, populacije, biosfere i biolo$kih subjekata bez stani!ne organizacije. Na svakoj organizacijskoj razini "ivoga svijeta mo"e se prepoznati zajedni!ki obrazac organizacije "ivoga sustava. Uslo"-njavanjem jednostavnijih struktura u nove sustave pojavljuju se u svakome od njih i nove zna!ajke. Biologija se koristi na!elima organiziranosti za uspostavljanje sustava sistematizacije i klasifikacije "ivoga svijeta uzimaju%i u obzir njegovu srodnost i raznolikost. Na razli!itim primjerima, na svim ustrojstvenim razinama, mo"e se uo!iti princip ekonomi!nosti u organizaciji "ivih sustava, $to je u uskoj vezi i s ekonomi!no$%u iskori$tavanja energije. Dana$nja organizacija "ivih sustava postupno je oblikovana tijekom evolucije kao posljedica prilagod-bi funkcijama koje obavljaju, a proiza$la je iz te"nje za samoodr"anjem "ivota. 4. Prirodoznanstveni pristup Prirodoznanstveni pristup me#usobno povezuje prirodne znanosti i preduvjet je razumijevanja svijeta koji nas okru"uje, a temelji se na promatranju i tuma!enju pojava i procesa u prirodi. Nastavni predmet Biologija, kao i mati!na znanost iz koje proizlazi, po!iva na primjeni prirodoznanstvene metodologije, a pojave u "ivome svije-tu tuma!e se na osnovi znanstvenih dokaza. Dana$nje razumijevanje "ivoga svijeta rezultat je istra"ivanja broj-nih znanstvenika, a njihova otkri%a doprinose unapre#ivanju kvalitete svakodnevnoga "ivota jer se primjenjuju u razli!itim podru!jima ljudskih djelatnosti. Biolo$ka pismenost obuhva%a razumijevanje znanstvenih spoznaja i teorija biologije, razvoj vje$tina i stavova povezanih s postavljanjem pitanja o "ivome svijetu te primjenu os-novnih principa znanstvenoga istra"ivanja pri dono$enju zaklju!aka na osnovi prikupljenih dokaza. Time bio-lo$ka pismenost, primjenjuju%i na!ela eti!nosti, doprinosi razvoju gra#anske kompetencije koja je nu"na za prosudbu pouzdanosti podataka i odlu!ivanje o vlastitim postupcima. Va"no je upoznati i razvoj znanstvene misli i razumjeti njezino zna!enje u vrijeme nastanka, danas i u budu%nosti. Biolo$ka je pismenost utkana u cjelokupnu prirodoslovnu pismenost i njezina metodolo$ka komponenta !ini jasnu poveznicu s ostalim priro-doslovnim predmetima daju%i temelj za upoznavanje i razumijevanje svih ostalih makrokoncepata u kuriku-lumu nastavnoga predmeta Biologija.


—7

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI BIOLOGIJE PO RAZREDIMA I KONCEPTIMA Tablica 1. oznake makrokoncepata u odgojno-obrazovnim ishodima

OZNAKE MAKROKONCEPATA

OZNAKA A B C D

MAKROKONCEPT Energija u !ivome svijetu

Procesi i me$uo-visnosti u !ivome svijetu

Organiziranost !ivoga svijeta

Prirodoznanstveni pristup

Odgojno-obrazovni ishodi definiraju $to u!enik treba mo%i, znati i !initi tijekom odre#ene godine $kolovanja i koje kompetencije treba razviti. Na temelju razrade odgojno-obrazovnih ishoda u!itelj %e autonomno kompo-nirati tematske cjeline u svojemu izvedbenom kurikulumu. To zna!i da redoslijed odgojno-obrazovnih ishoda u kurikulumu ne odre#uje redoslijed u!enja i pou!avanja te da se dijelovi pojedinih ishoda mogu ostvariti u sklopu razli!itih tematskih cjelina, a neki se ostvaruju usporedno i integrirano. Razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda jasno definiraju na kojemu je stupnju u!enik ostvario ishode zadane kurikulumom. Ostvarenje ishoda na vi$oj razini mogu%e je samo ako ga je u!enik ostvario i na svim ni"im razinama. Za ostvarivanje definiranih odgojno-obrazovnih ishoda nije nu"no navo#enje brojnih preds-tavnika pojedinih skupina organizama, ve% je potrebno primijeniti egzemplarni pristup i odabrati karakteristi-!ne predstavnike na kojima se najbolje mo"e objasniti princip gra#e i na!in funkcioniranja "ivih bi%a te procesi koji omogu%avaju odr"ivost "ivota. Cilj u!enja jest izgradnja koncepata, $to tra"i razumijevanje i primjenu nau-!enoga na novim primjerima, a ne reproduciranje definicija, pojmova i naziva. Tablica 2. povezanost odgojno-obrazovnih ishoda s me!upredmetnim temama

U ODGOJNO-OBRAZOVNIM ISHODIMA JE VIDLJIVA POVEZANOST S ME!UPREDMETNIM TEMAMA (MT)*:

Uporaba informacijske i komunika-cijske tehnologije (IKT)**

Zdravlje Odr!ivi razvoj Osobni i socijalni raz-voj

Gra$anski odgoj i obra-zovanje

U%iti kako u%iti***

Poduzetni&tvo

*U odgojno-obrazovnim ishodima navedene oznake odgojno-obrazovnih o%ekivanja me$upredmetnih tema preuzete su iz prijedloga nacionalnih kurikuluma me$upredmetnih tema. **Smjernice za mogu'u uporabu IKT-a koje u%itelj prema uvjetima i mogu'nostima ostvaruje navedene su u preporu-kama za ostvarivanje ishoda. ***O%ekivanja me$upredmetne teme U%iti kako u%iti ostvaruju se u svim odgojno-obrazovnim ishodima.


—8

Osnovno&kolsko obrazovanje Tijekom osnovno$kolskoga obrazovanja u!enje i pou!avanje Biologije temelji se na upoznavanju obilje"ja "ivih bi%a, koje zapo!inje s !ovjekom i nastavlja se usporedbom s ostalim organizmima. Obilje"ja "ivih bi%a prou!avaju se komparativno na karakteristi!nim predstavnicima ("ivotinja, biljaka, gljiva, algi i jednostani!nih organizama), kad god je mogu%e na u!enicima bliskim i zanimljivim primjerima. Pri prou!avanju "ivih bi%a va"no je istaknuti principe koji su zajedni!ki te poticati u!enike da uo!e pove-zanost prilagodbi organizama "ivotnim uvjetima s ekonomi!nim funkcioniranjem i odr"ivosti "ivih sustava. U 7. razredu (prva godina u!enja i pou!avanja Biologije, 70 sati) u okviru svakoga makrokoncepta prou!ava se disanje "ivih bi%a, transport tvari kroz organizam (optjecajni sustav / provodni sustav), ishrana "ivih bi%a (heterotrofi/autotrofi), kretanje "ivih bi%a (sustav organa za kretanje / kretanje biljnih organa) i za$tita "ivih bi%a (pokrov / osna"ivanje obrambenoga sustava).

BIOLOGIJA 7. RAZRED

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU"A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA NA KRAJU 1. GODINE U#ENJA I POU#AVANJA BIOLOGIJE U#ENIK: A.7.1. POVEZUJE NA"INE

ISHRANE, PROCESE

VEZANJA I OSLOBA#ANJA

ENERGIJE U RAZLI"ITIH

ORGANIZAMA SA

(IVOTNIM UVJETIMA

A.7.1.1.A.7.1.1.A.7.1.1.A.7.1.1. uspore$uje autotrofne i heterotrofne organizme ukazuju'i na ulogu Sun%eve energije u njihovu pre!ivlja-vanju AAAA.7.1.2..7.1.2..7.1.2..7.1.2. razlikuje aerobne i anaerobne !ivotne uvjete AAAA.7.1.3..7.1.3..7.1.3..7.1.3. uspore$uje op'e principe i ulogu procesa foto-sinteze i stani%noga disanja izdvajaju'i organele u kojima se zbivaju ti procesi AAAA.7.1.4..7.1.4..7.1.4..7.1.4. obja&njava povezanost procesa fotosinteze i stani%noga disanja AAAA.7.1.5..7.1.5..7.1.5..7.1.5. povezuje fotosintezu i stani%no disanje s aerob-nim !ivotnim uvjetima AAAA.7.1.6..7.1.6..7.1.6..7.1.6. opisuje ulogu vrenja u svakodnevnome !ivotu povezuju'i ga s anaerobnim uvjetima i saprotrofima

opisuje opisuje opisuje opisuje organizme s obzirom na na%in ishrane povezuju'i fotosintezu i stani%-no disanje s aerob-nim !ivotnim uvje-tima, a vrenje s anaerobnim uvjeti-ma; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje ulogu vrenja u sva-kodnevnome !ivotu povezuju'i ga sa saprotrofima

opisuje opisuje opisuje opisuje procese fotosinteze i stani%-noga disanja povezu-ju'i ih s odgovaraju-'im organelima u kojima se zbivaju; opisuje opisuje opisuje opisuje primjenu procesa vrenja u svakodnevnome !ivotu na jednostav-nim primjerima

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava poveza-nost procesa foto-sinteze i stani%noga disanja; daje primjdaje primjdaje primjdaje primje-e-e-e-re re re re koji potvr$uju prisutnost vrenja u svakodnevnome !ivotu

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje procese fotosinteze i stani%-noga disanja obja&-njavaju'i njihovu ulogu, polazi&ne tvari i tvari koje nastaju; stavlja u stavlja u stavlja u stavlja u odnos odnos odnos odnos na%in !ivota organi-zma, njegovu gra$u i proces kojim oslo-ba$a energiju

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se Ishod se Ishod se Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izvo$enje eksperimenata: - fotosinteza - alkoholno i mlije%no kiselo vrenje kori&tenje videoisje%cima/animacijama/simulacijama stani%noga disanja i fotosinteze. NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: Pri opisu procesa fotosinteze i stani%noga disanja u%enik treba navesti reaktante i produkte te uvjete u kojima se navedeni procesi odvijaju. Povezati jednostavnost gra$e anaeroba s osloba-$anjem manje koli%ine energije tijekom procesa vrenja. Povezanost na%ina ishrane sa !ivotnim uvjetima mogu'e je objasniti i istra!ivanjem %ovjekove ishrane tijekom povijesti. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—9

A.7.2. USPORE#UJE ENERGETSKE

POTREBE RAZLI"ITIH

ORGANIZAMA UZIMAJU)I

U OBZIR POTREBNU

VRSTU I KOLI"INU HRANE

ZA O"UVANJE ZDRAVLJA

AAAA.7.2.1..7.2.1..7.2.1..7.2.1. povezuje prisutnost kisika i hranjivih tvari s disanjem i ishranom te s osloba$anjem energije ukazuju-'i na va!nost zadovoljavanja energetskih potreba AAAA.7.2.2..7.2.2..7.2.2..7.2.2. uspore$uje potrebe za energijom u razli%itih organizama povezuju'i ih s njihovom gra$om i na%inom !ivota AAAA.7.2.3..7.2.3..7.2.3..7.2.3. povezuje umor s anaerobnim disanjem - veza MT Zdravlje (A.3.1.A) AAAA.7.2.4..7.2.4..7.2.4..7.2.4. prepoznaje hranjive tvari, vitamine i minerale te njihove uloge AAAA.7.2.5..7.2.5..7.2.5..7.2.5. izdvaja glukozu kao glavni izvor energije AAAA.7.2.6..7.2.6..7.2.6..7.2.6. obja&njava va!nost pravilne ishrane ukazuju'i na povezanost energetske vrijednosti hrane i o%uvanja zdravlja - veza MT Zdravlje (A.3.2.A, A.3.2.B)

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje va!nost prisutnosti kisika i hranjivih tvari za osloba$anje energi-je; razlikuje razlikuje razlikuje razlikuje hranjive tvari neophodne za odr!avanje !ivota, a njihov pretjerani unos i nedostatak povezuje s mogu'no&'u razvoja bolesti

opisuje opisuje opisuje opisuje povezanost disanja i ishrane s osloba$anjem ener-gije i zadovoljava-njem energetskih potreba organizma isti%u'i va!nost prisutnosti hranjivih tvari za odvijanje procesa stani%noga disanja; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava va!nost prilago$ava-nja ishrane zahtje-vima organizma

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava poveza-nost na%ina ishrane organizma i opskrbe stanica hranjivim tvarima i kisikom s energetskim zahtje-vima i umorom; povezuje povezuje povezuje povezuje hranjive tvari s njihovom energetskom vrijed-nosti i raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o utjecaju pravilne ishrane na !ivotne funkcije

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje ener-getske potrebe razli-%itih organizama povezuju'i ih s nji-hovom gra$om i na%inom !ivota; povezuje povezuje povezuje povezuje energetsku vrijed-nost hrane s o%uva-njem zdravlja i proproproproc-c-c-c-jenjuje jenjuje jenjuje jenjuje o utjecaju ishrane na !ivotne funkcije

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izvo$enje eksperimenta - dokazivanje prisutnosti hranjivih tvari u namirnicama promatranje na%ina ishrane !ivih bi'a u prirodi (terenska nastava, &kolsko dvori&te, ZOO i dr.) uspore$ivanje kondicije sporta&a i nesporta&a (izdr!ivost / broj mitohondrija / osloba$anje energije) istra!ivanje raznolikosti hranjivih tvari u razli%itim namirnicama. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Povezanost energetskih potreba razli%itih organizama s gra$om i na%inom !ivota te va!nost osloba$anja energije mogu'e je objasniti na primjeru %etverodijelnoga srca koje je jedan od preduvjeta za osloba$anje ve'e koli%ine energije, stalnu tjelesnu temperaturu, pove'anu aktivnost i naseljavanje podru%ja s razli%itim !ivotnim uvjetima. Pri uspore$ivanju energetskih pot-reba organizama treba uzeti u obzir razlike u veli%ini i aktivnosti organizma. Povezanost energetske vrijednosti hrane s o%uvanjem zdravlja objasniti na primjerima pretilosti i anoreksije. Pri navo$enju uloga hranjivih tvari, vitamina i minerala zadr!ati se na njihovim op'enitim ulogama, ne nabrajaju'i pojedina%ne uloge svakoga vitamina/minerala i sl. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.7.1. USPORE#UJE OSNOVNE

(IVOTNE FUNKCIJE

PRIPADNIKA RAZLI"ITIH

SKUPINA (IVOGA SVIJETA

BBBB.7.1.1..7.1.1..7.1.1..7.1.1. povezuje ishranu organizama i izmjenu plinova s energetskom opskrbom kao preduvjetom za pre!ivljava-nje i opstanak BBBB.7.1.2..7.1.2..7.1.2..7.1.2. obja&njava ulogu kretanja u pre!ivljavanju orga-nizma BBBB.7.1.3..7.1.3..7.1.3..7.1.3. obja&njava ulogu pokrova razli%itih organizama BBBB.7.1.4..7.1.4..7.1.4..7.1.4. opisuje va!nost produkata ko!nih i probavnih !lijezda BBBB.7.1.5..7.1.5..7.1.5..7.1.5. uspore$uje ulogu optjecajnoga sustava !ivotinja i provodnoga sustava biljaka BBBB.7.1.6..7.1.6..7.1.6..7.1.6. obja&njava povezanost optjecajnoga sustava !ivotinja i provodnoga sustava biljaka s tjelesnom tem-peraturom organizma

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje osnovne uloge organskih sustava u pre!ivlja-vanju i va!nost os-na!ivanja obrambe-noga sustava u o%u-vanju zdravlja; opopopopi-i-i-i-suje suje suje suje smjer prijelaza tvari kroz stani%nu membranu na pona pona pona poz-z-z-z-natome primjerunatome primjerunatome primjerunatome primjeru

opisujeopisujeopisujeopisuje uloge organ-skih sustava u pre-!ivljavanju organi-zama i va!nost osna-!ivanja obrambeno-ga sustava u o%uva-nju zdravlja; prepprepprepprepo-o-o-o-znajeznajeznajeznaje povezanost svojstava vode s transportom tvari kroz membranu

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava uloge organskih sustava u pravilnome funkcio-niranju organizma; povezuje povezuje povezuje povezuje osna!iva-nje obrambenoga sustava s o%uvanjem zdravlja; predvi$apredvi$apredvi$apredvi$a smjer kretanja %esti-ca kroz stani%nu membranu na teme-lju njihove brojnosti u odre$enome pod-

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje na%ine funkcioniranja razli-%itih organizama povezuju'i ih s pre-!ivljavanjem; stavlja stavlja stavlja stavlja uuuu odnos odnos odnos odnos cijepljenje i ishranu s o%uvanjem zdravlja i &irenjem bolesti; zaklju%uje zaklju%uje zaklju%uje zaklju%uje na novome primjna novome primjna novome primjna novome primje-e-e-e-rurururu o smjeru prijelaza tvari kroz stani%nu membranu povezu-


—10

BBBB.7.1.7..7.1.7..7.1.7..7.1.7. uspore$uje izmjerene vrijednosti krvnoga tlaka i pulsa u mirovanju i nakon aktivnosti BBBB.7.1.8..7.1.8..7.1.8..7.1.8. povezuje najva!nija svojstva vode s njezinim ulogama u organizmu uspore$uju'i procese primanja i provo$enja u razli%itih organizama BBBB.7.1.9..7.1.9..7.1.9..7.1.9. predvi$a smjer kretanja %estica opisuju'i ulogu transporta kroz stani%nu membranu BBBB.7.1.10..7.1.10..7.1.10..7.1.10. prepoznaje ulogu obrambenoga sustava organi-zma u pre!ivljavanju te uo%ava va!nost njegova osna!i-vanja - veza Zdravlje (C.3.3.A)

ru%ju povezuju'i transport tvari s komunikacijom stanice i okoline

ju'i ga s pre!ivljava-njem organizma

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su: izvo$enje eksperimenata: - difuzija, osmoza, transpiracija, kapilarnost - kretanje biljnih organa u ovisnosti o gravitaciji, svjetlosti i vodi - razgradnja hranjivih tvari (koagulacija bjelan%evina, razgradnja &kroba, emulgiranje masti) kori&tenje videoisje%cima/animacijama/simulacijama !ivotnih procesa razli%itih organizama. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Osnovne !ivotne funkcije usporediti kod predstavnika glavnih skupina !ivoga svijeta (bakterije, alge / autotrofni protisti, heterotrofni protisti, gljive, biljke, !ivotinje). Povezati kretanje organela / biljnih organa s procesom fotosinteze. Pri usporedbi optjecajnoga i provodnoga sustava ukazati na analogiju krvnoga tlaka i tlaka koji potiskuje vodu u biljci. Osna!ivanje obram-benoga sustava povezati s cijepljenjem i prihranjivanjem organizama (vitamini i minerali), ali pritom nije nu!no navoditi ulogu svakoga pojedina%nog vitamina i minerala, ve' op'enito nag-lasiti njihovu va!nost u o%uvanju zdravlja. Naglasak staviti na razumijevanje osnovnih !ivotnih funkcija, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.7.2. OBJA*NJAVA UTJECAJ

(IVOTNIH NAVIKA I

RIZI"NIH "IMBENIKA NA

ZDRAVLJE ORGANIZMA

ISTI"U)I VA(NOST

PREPOZNAVANJA

SIMPTOMA BOLESTI I

PRAVOVREMENOGA

PODUZIMANJA MJERA

ZA*TITE - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 3.1., A 3.3., C 3.1., C 3.2)

B.7.2.1.B.7.2.1.B.7.2.1.B.7.2.1. povezuje !ivotne navike i rizi%ne %imbenike s ozljedama i razvojem bolesti ukazuju'i na va!nost pre-vencije i pru!anja prve pomo'i primjenjuju'i odgovara-ju'e postupke - veza MT Zdravlje (A.3.2.A, A.3.2.D, C.3.1.B, C.3.2.C); MT Odr!ivi razvoj (III.C.1.) B.7.2.2.B.7.2.2.B.7.2.2.B.7.2.2. prepoznaje znakove koji upu'uju na poreme'aje i ozljede sustava organa za kretanje - veza MT Zdravlje (C.3.2.A, C.3.2.B) B.7.2.3.B.7.2.3.B.7.2.3.B.7.2.3. razlikuje vrste krvarenja ukazuju'i na potrebu brzoga pru!anja prve pomo'i - veza MT Zdravlje (C.3.3.B) B.7.2.4.B.7.2.4.B.7.2.4.B.7.2.4. opisuje postupke pru!anja prve pomo'i uslijed krvarenja isti%u'i va!nost poznavanja krvnih grupa kod transfuzije - veza MT Zdravlje (C.3.2.A, C.3.2.B, C.3.3.B) B.7.2.5B.7.2.5B.7.2.5B.7.2.5.... prepoznaje va!nost samoza&tite pri pru!anju prve pomo'i - veza MT Zdravlje (C.3.1.B) B.7.2.6B.7.2.6B.7.2.6B.7.2.6.... prepoznaje znakove koji upu'uju na pregrijava-

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje osnovne rizi%ne %imbenike povezuju'i ih s raz-vojem bolesti uz nagla&avanje va!nos-ti osobne higijene i prevencije; opisuje opisuje opisuje opisuje i pokazuje pokazuje pokazuje pokazuje osnovne postupke pru!anja prve pomo'i

opisuje opisuje opisuje opisuje posljedice djelovanja rizi%nih %imbenika i na%ine prevencije te provje-re zdravstvenoga stanja organizma na na na na poznatim primjpoznatim primjpoznatim primjpoznatim primje-e-e-e-rimarimarimarima

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava va!nost pravovremenoga saniranja naru&enoga zdravlja te povezujpovezujpovezujpovezuje e e e epidemiolo&ki lanac i mjere sprje%avanja &irenja zaraze

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava neke principe vra'anja organizma u uravno-te!eno stanje i daje daje daje daje nove primjerenove primjerenove primjerenove primjere koji opisuju uzro%no-posljedi%ne odnose okoli&nih %imbenika i zdravlja


—11

nje i pothla$ivanje te obja&njava postupke vra'anja orga-nizma u uravnote!eno stanje BBBB.7.2.7.7.2.7.7.2.7.7.2.7.... opisuje mogu'e uzroke, znakove i na%ine spre%a-vanja dehidracije te postupke vra'anja organizma u uravnote!eno stanje BBBB.7.2.8.7.2.8.7.2.8.7.2.8.... stavlja u odnos epidemiolo&ki lanac i mjere spre-%avanja &irenja zaraze ukazuju'i na va!nost prevencije i pravilne primjene antibiotika - veza MT Zdravlje (C.3.1.B)

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod Ishod Ishod Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: istra!ivanje o rizi%nim %imbenicima koji su mogu'i uzro%nici bolesti prou%avanje krvnoga nalaza te mjerenje krvnoga tlaka i pulsa uvje!bavanje osnovnih postupaka pru!anja prve pomo'i (saniranje manjih povreda, autotransfuzijski polo!aj i „poza mislioca" radi zaustavljanja krvarenja iz nosa). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Vra'anje organizma u uravnote!eno stanje nakon pregrijavanja i pothla$ivanja povezati sa sni!avanjem tjelesne temperature, znojenjem, transpiracijom, utopljavanjem. Ukazati na sli%nost znojenja i transpiracije i povezati ih s hla$enjem organizma (npr. stavimo li biljku u jednu vre'icu koju potom zave!emo, a &aku ruke ovijemo drugom vre'icom, vre'ica 'e se u oba slu%aja navla!iti). Naglasak staviti na razumijevanje principa o%uvanja zdravlja, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostavitiIz provjere i obrade izostavitiIz provjere i obrade izostavitiIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.7.3. STAVLJA U ODNOS

PRILAGODBE (IVIH BI)A I

(IVOTNE UVJETE

BBBB.7.3.1..7.3.1..7.3.1..7.3.1. istra!uje !ivotne uvjete odabranoga stani&ta BBBB.7.3.2..7.3.2..7.3.2..7.3.2. uspore$uje prilagodbe za kretanje u razli%itih organizama te ih povezuje s na%inom !ivota i pre!ivlja-vanjem BBBB.7.3.3..7.3.3..7.3.3..7.3.3. uspore$uje prilagodbe razli%itim na%inima ishra-ne te ih povezuje s na%inom !ivota i pre!ivljavanjem BBBB.7.3.4..7.3.4..7.3.4..7.3.4. uspore$uje prilagodbe razli%itim na%inima disa-nja te ih povezuje s na%inom !ivota i pre!ivljavanjem BBBB.7.3.5..7.3.5..7.3.5..7.3.5. povezuje gra$u pokrova razli%itih organizama sa !ivotnim uvjetima BBBB.7.3.6..7.3.6..7.3.6..7.3.6. povezuje prilagodbe nametni%kih organizama s na%inom njihova !ivota BBBB.7.3.7..7.3.7..7.3.7..7.3.7. obja&njava uzro%no-posljedi%ne veze ukazuju'i na me$uovisnost !ivih bi'a i okoli&a - veza MT Odr!ivi razvoj (III.A.3.)

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje poveza-nost prilagodbi or-ganizama sa !ivot-nim uvjetima

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje prila-godbe razli%itih organizama povezu-ju'i ih sa !ivotnim uvjetima

povezuje povezuje povezuje povezuje prilagodbe s pre!ivljavanjem !ivih bi'a na odre-$enome stani&tu

povezujepovezujepovezujepovezuje prilagodbe s pre!ivljavanjem !ivih bi'a uspore$u-ju'i !ivotne uvjete tijekom pro&losti i danas te obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava uzro%no-posljedi%ne veze ukazuju'i na me$uovisnost !ivih bi'a i okoli&a

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su: prou%avanje !ivotnih uvjeta i prilagodbi organizama na temelju promatranja u prirodi i videoisje%aka promatranje reakcija vlastitoga tijela te kori&tenje modelima i videoisje%cima o prilagodbama !ivih bi'a izvo$enje eksperimenata - vrste i uloge toplinske izolacije u !ivome svijetu. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena:


—12

Kod kretanja spomenuti simetriju tijela !ivotinja kao prilagodbu na na%in !ivota. Naglasak staviti na razumijevanje va!nosti prilagodbi na !ivotne uvjete, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz Iz Iz Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. C.7.1. USPORE#UJE RAZLI"ITE

VELI"INE U (IVOME

SVIJETU TE OBJA*NJAVA

PRINCIP EKONOMI"NOSTI

GRA#E (IVIH BI)A

C.7.1.1.C.7.1.1.C.7.1.1.C.7.1.1. uspore$uje najva!nija obilje!ja jednostani%nih i vi&estani%nih organizama CCCC.7.1.2. .7.1.2. .7.1.2. .7.1.2. povezuje brojnost stanica s veli%inom organizma CCCC.7.1.3..7.1.3..7.1.3..7.1.3. primjenjuje odgovaraju'e alate za prou%avanje stanica/organizama CCCC.7.1.4..7.1.4..7.1.4..7.1.4. obja&njava odnos povr&ine i volumena povezuju-'i ga s ekonomi%nosti gra$e organizma i pre!ivljavanjem

razlikujerazlikujerazlikujerazlikuje jednosta-ni%ne i vi&estani%ne organizme; prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje princip ekonomi%nosti u omjeru povr&ine i volumena !ivih struktura

povezuje povezuje povezuje povezuje brojnost stanica s veli%inom organizma; opisuje opisuje opisuje opisuje princip ekonomi%-nosti u omjeru povr-&ine i volumena !ivih struktura

raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o razlika-ma/sli%nostima jednostani%ne i vi&estani%ne organi-zacije; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava princip ekonomi%-nosti u omjeru povr-&ine i volumena !ivih struktura

raspravljaraspravljaraspravljaraspravlja o predno-stima/nedostatcima jednostani%ne i vi&estani%ne organi-zacije; povezujepovezujepovezujepovezuje odnos povr&ine i volumena s pre!iv-ljavanjem organizma

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: istra!ivanje o ekonomi%nosti gra$e organizama izvo$enjem eksperimenata (odnos povr&ine i volumena tijela, npr. ista koli%ina vode ne'e jednako brzo ispariti iz posuda razli%itoga oblika) kori&tenje videoisje%cima (ekonomi%nost gra$e tijela - odnos volumena i povr&ine) prou%avanje stanica/organizama uporabom opti%kih pomagala (lupa, mikroskop, dalekozor i dr.). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Povezanost odnosa volumena i povr&ine te ekonomi%nosti gra$e mogu'e je objasniti na sljede'im primjerima: plu'ni mjehuri'i, crijevne resice, listi'i &krga, igli%asti listovi. Usporedbu gra$e jednostani%noga i vi&estani%noga organizma temeljiti na razlici u broju stanica i podjeli rada me$u stanicama. Naglasak staviti na razumijevanje ekonomi%nosti gra$e, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. C.7.2. POVEZUJE

USLO(NJAVANJE GRA#E S

RAZVOJEM NOVIH

SVOJSTAVA U RAZLI"ITIH

ORGANIZAMA C.7.2.1.C.7.2.1.C.7.2.1.C.7.2.1. opisuje zajedni%ka obilje!ja !ivih bi'a CCCC.7.2.2..7.2.2..7.2.2..7.2.2. opisuje gra$u stanice CCCC.7.2.3..7.2.3..7.2.3..7.2.3. povezuje oblik stanice s njezinom zada'om CCCC.7.2.4..7.2.4..7.2.4..7.2.4. prepoznaje osnovne uloge organela stanice CCCC.7.2.5..7.2.5..7.2.5..7.2.5. opisuje specifi%nosti bakterijske stanice CCCC.7.2.6..7.2.6..7.2.6..7.2.6. povezuje sastav krvi s njezinim ulogama CCCC.7.2.7..7.2.7..7.2.7..7.2.7. prepoznaje organizacijske razine vi&estani%noga organizma CCCC.7.2.8..7.2.8..7.2.8..7.2.8. opisuje polo!aj va!nijih organa u tijelu, na prim-jeru ljudskoga organizma CCCC.7.2.9..7.2.9..7.2.9..7.2.9. povezuje gra$u i ulogu organa / organskih susta-va ukazuju'i na evolucijsko uslo!njavanje CCCC.7.2.10..7.2.10..7.2.10..7.2.10. opisuje viruse kao infektivne %estice koje se mogu umno!avati samo u !ivome bi'u CCCC.7.2.11..7.2.11..7.2.11..7.2.11. prepoznaje odabrane skupine !ivih bi'a kojima pripadaju tipi%ni predstavnici i uspore$uje njihove temeljne zna%ajke - veza MT Odr!ivi razvoj (III.A.1.)

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje zajed-ni%ka obilje!ja !ivih bi'a, osnovne dijelo-ve stani-ce/organizma, uloge i polo!aj najva!nijih organa te osnovne zna%ajke gra$e odab-ranih skupina

opisujeopisujeopisujeopisuje zajedni%ka obilje!ja !ivih bi'a, osnovne dijelove stanice/organizma, uloge i polo!aj naj-va!nijih organa te osnovne zna%ajke gra$e odabranih skupina

povezuje povezuje povezuje povezuje brojnost organela sa zada'om stanice, a gra$u organa / organskih sustava s njihovim osnovnim ulogama te obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava najva-!nije zna%ajke gra$e predstavnika odab-ranih skupina

procjenjujeprocjenjujeprocjenjujeprocjenjuje poveza-nost oblika, gra$e i zada'e stani-ce/organa/organizma te uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje zna%ajke predstavni-ka odabranih skupi-na


—13

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: promatranje modela stanica i mikroskopiranje stanica/tkiva izvo$enje eksperimenta - dokazivanje kemijskoga sastava kosti prou%avanje gra$e organa / organskih sustava na prirodnome materijalu / modelima kori&tenje simulacijama/animacijama anatomske gra$e i funkcioniranja razli%itih organa/organizama. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: U opisivanju gra$e stanice navesti sljede'e: jezgru, stani%nu membranu i stijenku, citoplazmu, kloroplaste, mitohondrije, vakuolu. Umno!avanje virusa povezati sa &irenjem bolesti, pri %emu ne treba obja&njavati proces njegova umno!avanja. Naglasak staviti na razumijevanje povezanosti uslo!njavanja gra$e s razvojem novih svojstava, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. D.7.1. PRIMJENJUJE OSNOVNE

PRINCIPE ZNANSTVENE

METODOLOGIJE I

OBJA*NJAVA DOBIVENE

REZULTATE - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 3.3., B 3.2., B 3.4.); MT Poduzetni-&tvo (A - 3.1., B - 3.1., B - 3.2., C - 3.1. i 3.2.); MT Zdravlje (B.3.2.C)

DDDD.7.1.1..7.1.1..7.1.1..7.1.1. promatra i prikuplja podatke te donosi zaklju%ke tijekom u%enja i pou%avanja DDDD.7.1.2..7.1.2..7.1.2..7.1.2. prou%ava razli%ite izvore procjenjuju'i to%nost informacija u odnosu prema usvojenome znanju DDDD.7.1.3..7.1.3..7.1.3..7.1.3. odabire pouzdane izvore informacija DDDD.7.1.4..7.1.4..7.1.4..7.1.4. postavlja istra!iva%ko pitanje na osnovi promatranja izvode'i hipotezu na osnovi predlo&ka DDDD.7.1.5..7.1.5..7.1.5..7.1.5. opisuje ulogu kontrolne skupine i ponovljenih uzoraka u istra!ivanju DDDD.7.1.6..7.1.6..7.1.6..7.1.6. odabire primjerene metoda rada za svoje istra!ivanje DDDD.7.1.7..7.1.7..7.1.7..7.1.7. provodi jednostavne procedure i/ili mjerenja ispravno se koriste'i opremom i mjernim instrumentima za prikupljanje podataka DDDD.7.1.8..7.1.8..7.1.8..7.1.8. prikazuje i opisuje rezultate istra!ivanja tabli%-nim i grafi%kim prikazima ukazuju'i na va!nost srednje vrijednosti za dono&enje valjanih zaklju%aka

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja pitanje na osnovi promatranja, koristi se jednostavnim procedurama i mje-renjima za prikuplja-nje podataka, donosi jednostavne zaklju%-ke na osnovi rezulta-ta istra!ivanja, pre-poznaje ulogu kon-trolne skupine i va!nost ponavljanja mjerenja

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja istra!iva%ko pitanje na osnovi kojega skuplja podatke, prikazuje prikupljene podatke kori&tenjem tabli%nim i grafi%kim prikazima, donosi jednostavne zaklju%-ke, opisuje va!nost kontrolne skupine i va!nost ponavljanja mjerenja

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz povremeno povremeno povremeno povremeno usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja istra!iva%ko pitanje na osnovi kojega skuplja podatke, opisuje prikazane rezultate istra!ivanja i donosi zaklju%ke, obja&njava va!nost kontrolne skupine i primjene srednje vrijednosti

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz povremeno povremeno povremeno povremeno usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja istra!iva%ko pitanje na osnovi kojega s pomo'u predlo&ka izvodi hipotezu, odabire primjerene metode rada za prikupljanje podata-ka, opisuje prikazane rezultate na temelju kojih donosi zaklju%-ke, stavlja u odnos kontrolnu skupinu, srednju vrijednost i pouzdanost rezultata istra!ivanja

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 7. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 7. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 7. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 7. rrrraaaazreda te provo$enjem projekata.zreda te provo$enjem projekata.zreda te provo$enjem projekata.zreda te provo$enjem projekata. Prijedlozi u%eni%kih projekata: a. istra!iti utjecaj !ivotnih navika, prehrane i tjelesne aktivnosti na fizi%ko stanje vr&njaka i/ili %lanova obitelji i/ili &ire zajednice b. tijekom godi&njih doba pratiti promjene odabranih biljaka na razli%itim stani&tima i/ili !ivotinja u neposrednome okru!enju (doma'e !ivotinje, beskralje!njaci, ptice) te istra!iti o utjecaju okoli&nih %imbenika (!ivotni uvjeti, paraziti i dr.) razli%itih stani&ta na rast i razvoj biljke i/ili utjecaj okoli&nih %imbenika na promjene u !ivotinja c. istra!iti u%inkovitost razli%itih sredstava za odr!avanje higijene u ku'anstvu, npr. uzimanjem brisova s razli%itih ku'anskih predmeta i nano&enjem na hranjivu podlogu tretiranu razli%itim sredstvima. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena:


—14

Ovaj ishod predstavlja metodolo&ki pristup ostvarenju definiranih ishoda u%enja. Provesti analizu podataka dobivenih istra!ivanjem te komentirati dobivene rezultate. Va!no je i uputiti u%enike da nisu svi izvori informacija pouzdani (npr. blog, forum, wiki) te potaknuti razvoj kriti%koga odnosa prema vlastitome radu i sposobnosti uo%avanja vlastitih pogre&aka tijekom rada. Ovaj ishod ostvaruje se do kraja 3. ciklusa, tj. do kraja 8. razreda. D.7.2. OBJA*NJAVA VA(NOST I

UTJECAJ BIOLO*KIH

OTKRI)A NA

SVAKODNEVNI (IVOT D.7.2.1.D.7.2.1.D.7.2.1.D.7.2.1. opisuje va!nost biolo&kih otkri'a za primjenu u svakodnevnome !ivotu na jednostavnim primjerima - veza MT Zdravlje (C.3.2.D, C.3.3.A) D.7.2.2.D.7.2.2.D.7.2.2.D.7.2.2. raspravlja o odgovornosti znanstvenika i cjelo-kupnoga dru&tva pri kori&tenju rezultatima biolo&kih otkri'a - veza MT Odr!ivi razvoj (III.A.4.); MT Osobni i socijalni razvoj (A 3.3., B 3.2., C 3.2.) D.7.2.3.D.7.2.3.D.7.2.3.D.7.2.3. obja&njava %ovjekovo djelovanje na prirodne procese - veza MT Odr!ivi razvoj (III.C.2., III.B.1., III.B.2.); MT Gra$anski odgoj i obrazovanje (C.3.3)

opisuje opisuje opisuje opisuje va!nost biolo&kih otkri'a i %ovjekov utjecaj na prirodne procese na jednostavnim prim-jerima

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava va!nost biolo&kih otkri'a za !ivot suvremenoga %ovjeka i njegov utjecaj na prirodne procese na konkret-nim primjerima

povezuje povezuje povezuje povezuje biolo&ka otkri'a sa !ivotom suvremenoga %ovje-ka te raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o opravdanosti %ovje-kova utjecaja na prirodne procese

procjenjuje procjenjuje procjenjuje procjenjuje va!nost biolo&kih otkri'a te predvi$a predvi$a predvi$a predvi$a posljedice %ovjekova utjecaja na prirodne procese; komentira komentira komentira komentira eti%nost i odgovornost znan-stvenika, ali i cjelo-kupnoga dru&tva pri kori&tenju rezultati-ma biolo&kih otkri'a

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: vo$ena rasprava na teme o odgovornosti pri kori&tenju rezultatima biolo&kih otkri'a, pri istra!ivanjima na !ivim organizmima, djelovanju %ovjeka i sl. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj se ishod ostvaruje aktivnostima i sadr!ajima ishoda 7. razreda. Va!nost biolo&kih otkri'a i %ovjekov utjecaj na prirodne procese mogu'e je objasniti na sljede'im primjerima: cijepljenje, antibiotici, lijekovi, kozmetika (utjecaj na brojnost !ivih bi'a / produ!etak !ivotnoga vijeka / odgoda procesa starenja i sl.). Na istim primjerima mogu'e je raspraviti o odgovornosti znanstvenika i cjelokupnoga dru&tva pri kori&tenju rezultatima biolo&-kih otkri'a. Ovaj se ishod ostvaruje do kraja 3. ciklusa, tj. do kraja 8. razreda.


—15

U 8. razredu (druga godina u!enja i pou!avanja Biologije, 70 sati) u okviru svakoga makrokoncepta prou!avaju se principi regulacije stalnoga sastava tjelesnih teku%ina, "ivotni ciklusi organizama (razmno"avanje/rast/razvoj) te va"nost reakcije na podra"aj i obradu informacija (osjetila / "iv!ani sustav / reakcije biljaka). Na kraju 8. razreda u evolucijskome pregledu "ivoga svijeta objedinjuje se ideja o me#usobnim odnosima "ivih bi%a i okoli$a te o njihovu opstanku.

BIOLOGIJA 8. RAZRED


ZADOVOLJAVAJU"A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA NA KRAJU 2. GODINE U#ENJA I POU#AVANJE BIOLOGIJE U#ENIK: A.8.1. UKAZUJE NA VA(NOST

ENERGIJE ZA PRAVILNO

FUNKCIONIRANJE

ORGANIZMA

A.8.1.1.A.8.1.1.A.8.1.1.A.8.1.1. obja&njava va!nost osloba$anja energije za odvi-janje svih !ivotnih procesa i odr!ivost !ivota AAAA.8.1.2..8.1.2..8.1.2..8.1.2. povezuje razvoj mozga s aerobnim !ivotnim uvjetima stavljaju'i u odnos njegove energetske potrebe s nadzornom ulogom AAAA.8.1.3..8.1.3..8.1.3..8.1.3. povezuje nedostatak hranjivih tvari i kisika s o&te'enjem funkcije !iv%anoga sustava, nemogu'no&'u razmno!avanja i s pote&ko'ama u rastu i razvoju AAAA.8.1.4..8.1.4..8.1.4..8.1.4. povezuje razvoj prvih aerobnih organizama s osloba$anjem ve'e koli%ine energije i biolo&kom evoluci-jom

prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje va!nost osloba$anja energije za odvijanje svih !ivotnih procesa

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava va!nost osloba$anja energije za pravilno funkcio-niranje organizma

povezujepovezujepovezujepovezuje aerobne !ivotne uvjete s ve'im energetskim potrebama organi-zama i biolo&kom evolucijom

stavlja u odnosstavlja u odnosstavlja u odnosstavlja u odnos osloba$anje energije, slo!enost gra$e i uloge nekoga orga-na/organizma i odr!ivost !ivota

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: uspore$ivanje aktivnosti igra%aka koje obavljaju slo!ene funkcije s punim, napola praznim i praznim baterijama prikazivanje ovisnosti odr!ivosti !ivota o energiji uporabom grafi%kih organizatora (npr. konceptualne mape, umne mape) uz mogu'nost primjene IKT-a. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Pri obja&njavanju va!nosti energije za odvijanje !ivotnih procesa naglasak staviti na njezinu va!nost za izlu%ivanje, diobu stanica, parenje !ivotinja, opra&ivanje biljaka, oplodnju, klijanje, prijenos podra!aja i obradu primljenih informacija, rast, razvoj. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. A.8.2. POVEZUJE HRANIDBENE

ODNOSE U BIOSFERI S

PRE(IVLJAVANJEM

ORGANIZAMA

A.8.2.1.A.8.2.1.A.8.2.1.A.8.2.1. zaklju%uje da je Sun%eva energija polazi&na ener-gija za odr!ivost !ivota A.8.2.2.A.8.2.2.A.8.2.2.A.8.2.2. povezuje iskori&tavanje Sun%eve energije s pret-vorbama energije unutar organizma nagla&avaju'i njezi-nu o%uvanost A.8.2.3.A.8.2.3.A.8.2.3.A.8.2.3. obja&njava hranidbene odnose, kru!enje tvari i protjecanje energije na primjeru hranidbenih mre!a AAAA.8.2.4..8.2.4..8.2.4..8.2.4. obja&njava zna%enje pojma simbioza na jednos-tavnim primjerima ukazuju'i na ekonomi%nost su!ivota

uz pomo' rasporuz pomo' rasporuz pomo' rasporuz pomo' raspore-e-e-e-$uje ponu$ene $uje ponu$ene $uje ponu$ene $uje ponu$ene organizme organizme organizme organizme u hra-nidbenu mre!u; prepoznaje,prepoznaje,prepoznaje,prepoznaje, promat-raju'i hranidbene mre!e, da tvari u prirodi kru!e te opisujeopisujeopisujeopisuje va!nost Sun%eve energije za odr!ivost !ivota; opisujeopisujeopisujeopisuje ekonomi%-

uz pomo' kreira uz pomo' kreira uz pomo' kreira uz pomo' kreira hranidbenu mre!u koriste'i se poznpoznpoznpozna-a-a-a-tim ili novim pritim ili novim pritim ili novim pritim ili novim prim-m-m-m-jerimajerimajerimajerima organizama; opisujeopisujeopisujeopisuje, na temelju promatranja, hranid-bene mre!e proces kru!enja tvari te pretvorbe energije unutar organizama; opisujeopisujeopisujeopisuje ekonomi%-

samostalno kreirasamostalno kreirasamostalno kreirasamostalno kreira hranidbenu mre!u koriste'i se poznpoznpoznpozna-a-a-a-tim primjerimatim primjerimatim primjerimatim primjerima organizama; objaobjaobjaobja&-&-&-&-njava njava njava njava povezanost hranidbenih odnosa s kru!enjem tvari i protjecanjem energi-je ukazuju'i na nje-zinu o%uvanost; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava ekono-

samostalno kreira samostalno kreira samostalno kreira samostalno kreira hranidbenu mre!u koriste'i se novim novim novim novim primjerimaprimjerimaprimjerimaprimjerima organi-zama; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava povezanost procesa kru!enja tvari s fotosintezom i sta-ni%nim disanjem te ulogu tvari u prije-nosu energije; povezuje povezuje povezuje povezuje


—16

nost su!ivota orga-nizama na poznatim na poznatim na poznatim na poznatim primjerimaprimjerimaprimjerimaprimjerima

nost su!ivota orga-nizama

mi%nost su!ivota organizama na nna nna nna no-o-o-o-vim primjerimavim primjerimavim primjerimavim primjerima

ekonomi%nost su!i-vota i zadovoljavanje energetskih potreba s odr!ivosti !ivota

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: osmi&ljavanje i prikazivanje hranidbenih mre!a (igranjem uloga, primjenom IKT-a i dr.). Napomena: Napomena: Napomena: Napomena: Iskori&tavanje Sun%eve energije u nizu pretvorbi povezati s konzumiranjem hrane i njezinom razgradnjom (npr. tr%anje - kemijska energija iz hrane koja potje%e od Sunca tro&i se za rad mi&i'a - mehani%ka energija, povr&ina se tijela zagrije, &to je dokaz emisije topline, a unutarnja temperatura tijela ostaje stalna; opisani primjer povezati i s o%uvanosti energije). Pojam sim-bioze povezati s razli%itim primjerima su!ivota (parazitiranje nametnika, li&aj i dr.). Su!ivot organizama objasniti s aspekta ekonomi%nosti za svakoga od sudionika, a ve'u bioraznolikost povezati s boljom iskoristivosti energije u ekosustavu (npr. ko&nja livada, monokultura kukuruza). Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.8.1. ANALIZIRA PRINCIPE

REGULACIJE, PRIMANJA I

PRIJENOSA INFORMACIJA

TE REAGIRANJA NA

PODRA(AJE

B.8.1.1.B.8.1.1.B.8.1.1.B.8.1.1. povezuje promjene u sastavu tjelesnih teku'ina s procesima primanja i izlu%ivanja vode / vodene pare i drugih tvari iz organizma B.8.1.2.B.8.1.2.B.8.1.2.B.8.1.2. povezuje procese izlu%ivanja &tetnih i otpadnih tvari s pre!ivljavanjem organizma B.8.1.3.B.8.1.3.B.8.1.3.B.8.1.3. povezuje reakciju na vanjske i unutarnje podra-!aje s nadzornom, ravnote!nom i koordinacijskom ulo-gom !iv%anoga sustava te pre!ivljavanjem organizma B.8.1.4.B.8.1.4.B.8.1.4.B.8.1.4. obja&njava ulogu osjetila u pre!ivljavanju organi-zma B.8.1.5.B.8.1.5.B.8.1.5.B.8.1.5. povezuje vrstu podra!aja s odgovaraju'om reak-cijom, a osjetilo s odgovaraju'im osjetom B.8.1.6.B.8.1.6.B.8.1.6.B.8.1.6. opisuje va!nost hormona za pre!ivljavanje orga-nizma na primjeru adrenalina

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje va!nost odr!avanja stalnoga sastava tjelesnih teku'ina, izlu%ivanja hormona i reakcije na podra!aj razliku-ju'i vrste podra!aja i osjeta

opisuje opisuje opisuje opisuje va!nost odr!avanja stalnoga sastava tjelesnih teku'ina, izlu%ivanja hormona i reakcije na podra!aj povezu-ju'i vrstu podra!aja s odgovaraju'om reakcijom

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava va!nost regulacije sastava tjelesnih teku'ina, izlu%ivanja hormona i pravovremene reakcije na podra!aj za odr!avanje !ivota

povezuje povezuje povezuje povezuje reakciju organizma na prim-ljenu informaciju s principima regulacije i koordinacije radi odr!avanja !ivota

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izvo$enje eksperimenata ispitivanja refleksa i uloga osjetila kori&tenje videoisje%cima/animacijama (uloga osjetila, znojenje, uloga kontraktilnih vakuola i dr.). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Povezati promjene u sastavu tjelesnih teku'ina s procesima disanja, znojenja, stezanja kontraktilnih vakuola. Povezati otvaranja/zatvaranja pu%i s reakcijom na podra!aje. Naglasak staviti na razumijevanje principa regulacije primanja i prijenosa informacija te reagiranja na podra!aje, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.ostvarivanje ishoda.ostvarivanje ishoda.ostvarivanje ishoda.


—17

B.8.2. ANALIZIRA UTJECAJ

(IVOTNIH NAVIKA I

RIZI"NIH "IMBENIKA NA

ZDRAVLJE ORGANIZMA

ISTI"U)I VA(NOST

PREPOZNAVANJA

SIMPTOMA BOLESTI I

PRAVOVREMENOGA

PODUZIMANJA MJERA

ZA*TITE - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 3.1., A 3.3., C 3.1., C 3.2.)

B.8.2.1.B.8.2.1.B.8.2.1.B.8.2.1. povezuje !ivotne navike i rizi%ne %imbenike s razvojem bolesti ukazuju'i na va!nost prevencije B.8.2.2.B.8.2.2.B.8.2.2.B.8.2.2. prepoznaje znakove koji upu'uju na poreme'aj u regulaciji stalnoga sastava tjelesnih teku'ina ukazuju'i na va!nost pravovremenoga odlaska lije%niku - veza MT Zdravlje (A.3.1.A, B.3.2.B, B.3.3.B, C.3.1.C); MT Odr!ivi razvoj (III.C.1.); MT Poduzetni&tvo (A - 3.2.) B.8.2.3.B.8.2.3.B.8.2.3.B.8.2.3. povezuje poreme'aje funkcioniranja osjetilnih organa s ote!anim snala!enjem u okoli&u i pre!ivljava-njem B.8.2.4.B.8.2.4.B.8.2.4.B.8.2.4. iskazuje empatiju prema !ivim bi'ima koja imaju odre$ene pote&ko'e - veza MT Gra$anski odgoj i obrazo-vanje (A.3.3., C.3.2.); MT Odr!ivi razvoj (III.C.4.); MT Oso-bni i socijalni razvoj (A 3.2., B 3.1., B 3.2.) B.8.2.5.B.8.2.5.B.8.2.5.B.8.2.5. stavlja u odnos kontracepciju i rizi%na pona&anja s trudno'om i spolno prenosivim bolestima - veza MT Zdravlje (A.3.1.B, B.3.3.A) B.8.2.6.B.8.2.6.B.8.2.6.B.8.2.6. obja&njava va!nost brige o spolnome zdravlju argumentiraju'i vlastite stavove i uva!avaju'i tu$e - veza MT Zdravlje (A.4.1., B.3.1.A, B.3.1.B, B.3.2.D, B.3.3.A); MT Osobni i socijalni razvoj (B 3.2.); MT Gra$anski odgoj i obrazovanje (A.3.5.) B.8.2.7.B.8.2.7.B.8.2.7.B.8.2.7. prepoznaje znakove koji upu'uju na ozljede !iv%anoga sustava ukazuju'i na va!nost pru!anja prve pomo'i - veza MT Zdravlje (C.3.2.A, C.3.2.C, C.3.2.D) B.8.2.8.B.8.2.8.B.8.2.8.B.8.2.8. opisuje poreme'aje u izlu%ivanju hormona na primjeru dijabetesa i mogu'nost hormonske terapije

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje osnovne rizi%ne %imbenike i znakove koji ukazuju na bolest te va!nost prevencije, pravov-remenoga reagiranja i odgovornoga spol-nog pona&anja; opopopopi-i-i-i-suje suje suje suje i pokazuje pokazuje pokazuje pokazuje postupke pru!anja prve pomo'i

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava posljedi-ce djelovanja rizi%nih %imbenika i postup-ke o%uvanja zdravlja te opisuje opisuje opisuje opisuje va!nost odgovornoga spol-nog pona&anja

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava uzro%no-posljedi%ne odnose rizi%nih %imbenika i zdravlja povezuju'i prevenciju, pravov-remeno saniranje poreme'aja i odgo-vorno spolno pona-&anje s o%uvanjem zdravlja

analizira analizira analizira analizira utjecaje !ivotnih navika i rizi%nih %imbenika na o%uvanje zdravlja te suprotstavlja suprotstavlja suprotstavlja suprotstavlja stavo-ve o spolnome pona-&anju

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: istra!ivanje o utjecaju !ivotnih navika na %ovjekovo zdravlje (npr. utjecaj preglasne glazbe na sluh, tjelesna neaktivnost, spavanje, pravilno/nepravilno dr!anje tijela, osobna higijena, nepra-vilna prehrana) promatranje znakova koji upu'uju na odre$ene poreme'aje u vlastitome organizmu (npr. boja i koli%ina vlastitoga urina, nekontrolirano znojenje) vo$ena rasprava na teme o kontracepciji, volontiranju i sl. - izno&enje i argumentiranje vlastitih stavova i uva!avanje tu$ih uvje!bavanje osnovnih postupaka pru!anja prve pomo'i (bo%ni polo!aj) kori&tenje videoisje%cima/animacijama/simulacijama (npr. poreme'aji u funkcioniranju osjetila). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ote!ano snala!enje u okoli&u povezati s nemogu'no&'u reagiranja na podra!aje (slabovidnost / sljepo'a / gluho'a / poreme'aj u osjetu mirisa / dodira i sl.). Naglasak staviti na razumijeva-nje principa o%uvanja zdravlja, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—18

B.8.3. ANALIZIRA UTJECAJ

(IVOTNIH UVJETA NA

RAZVOJ PRILAGODBI I

RAZNOLIKOST (IVIH BI)A

B.8.3.1.B.8.3.1.B.8.3.1.B.8.3.1. razlikuje kemijsku i biolo&ku evoluciju B.8.3.2.B.8.3.2.B.8.3.2.B.8.3.2. obja&njava va!nost fosila i prijelaznih oblika kao dokaza evolucije B.8.3.3.B.8.3.3.B.8.3.3.B.8.3.3. opisuje prirodni odabir i mutacije kao %imbenike evolucije B.8.3.4.B.8.3.4.B.8.3.4.B.8.3.4. povezuje naseljavanje kopna s prednostima novoga stani&ta B.8.3.5.B.8.3.5.B.8.3.5.B.8.3.5. povezuje evoluciju %ovjeka s utjecajem !ivotnih uvjeta B.8.3.6.B.8.3.6.B.8.3.6.B.8.3.6. povezuje abioti%ke !ivotne uvjete i rasprostra-njenost organizama ukazuju'i na va!nost prilagodbi raznolikim !ivotnim uvjetima - veza MT Odr!ivi razvoj (III.A.2.) B.8.3.7.B.8.3.7.B.8.3.7.B.8.3.7. uspore$uje prilagodbe za regulaciju stalnoga sastava tjelesnih teku'ina u razli%itih organizama B.8.3.8.B.8.3.8.B.8.3.8.B.8.3.8. uspore$uje prilagodbe za razmno!avanje u razli-%itih organizama povezuju'i ih s uvjetima stani&ta B.8.3.9.B.8.3.9.B.8.3.9.B.8.3.9. uspore$uje osjetila i !iv%ani sustav razli%itih organizama povezuju'i njihovu razvijenost s na%inom !ivota B.8.3.10.B.8.3.10.B.8.3.10.B.8.3.10. povezuje uspje&nost prilagodbi nekoga organi-zma s njegovim pre!ivljavanjem u uvjetima stani&ta B.8.3.11.B.8.3.11.B.8.3.11.B.8.3.11. opisuje razli%ite oblike pona&anja tijekom ra-zmno!avanja

prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje da je prirodni odabir %im-benik evolucije uo-%avaju'i va!nost fosila i prijelaznih oblika za prou%ava-nje evolucije; opisopisopisopisu-u-u-u-je je je je povezanost !ivot-nih uvjeta s prila-godbama i intenzite-tom naseljenosti nekoga podru%ja

opisuje opisuje opisuje opisuje prirodni odabir i mutacije kao %imbenike evolucije uo%avaju'i va!nost fosila i prijelaznih oblika za prou%ava-nje evolucije; objaobjaobjaobja&-&-&-&-njava njava njava njava povezanost !ivotnih uvjeta s prilagodbama i in-tenzitetom naselje-nosti nekoga pod-ru%ja

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava poveza-nost %imbenika evolucije i pre!ivlja-vanja te ulogu doka-za evolucije u njezi-nu prou%avanju; raspravljaraspravljaraspravljaraspravlja o uspje&-nosti prilagodbi predstavnika razli%i-tih skupina organi-zama povezuju'i ih sa !ivotnim uvjetima i intenzitetom nase-ljenosti nekoga podru%ja

povezuje povezuje povezuje povezuje %imbenike evolucije i raznoli-kost fosila s bioraz-noliko&'u; analizira analizira analizira analizira uspje&nost prilagod-bi razli%itih organi-zama povezuju'i evolucijske napretke s postoje'im !ivot-nim uvjetima i in-tenzitetom naselje-nosti nekoga pod-ru%ja

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: istra!ivanje prilagodbi organizama razli%itim na%inima razmno!avanja na temelju promatranja u prirodi i videoisje%aka/animacija prou%avanje zbirke fosila i dokaza o evoluciji %ovjeka (npr. Muzej krapinskih neandertalaca - terenska nastava). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Razliku izme$u kemijske i biolo&ke evolucije temeljiti na nastanku slo!enijih kemijskih spojeva / razvoju slo!enijih organizama, a prijelaz na kopno povezati s prednostima novoga stani&ta (nenaseljenost, izvor hrane). U opisivanju %imbenika evolucije staviti naglasak na prirodni odabir i utjecaj mutacija kao izvor raznolikosti. Povezanost prilagodbi %ovjeka s na%inom !ivota tijekom pro&losti prikazati usporedbom dokaza o postojanja krapinskoga pra%ovjeka i obilje!ja suvremenoga %ovjeka (oblik %eljusti, konstrukcija tijela, na%in !ivota, obi%aji i sl.). Utjecaj abio-ti%kih %imbenika na naseljenost odre$enoga podru%ja i pre!ivljavanje povezati s migracijama, zamjenom pokrova, zimskim snom, grbom deve, biljkama meso!derkama, mesnatim stabljika-ma i listovima, bodljama, odbacivanjem li&'a, sporama bakterija, podzemnim stabljikama. Razvoj osjetila povezati s boljim snala!enjem u okoli&u i pre!ivljavanjem. Uspje&nost prilagodbi mogu'e je objasniti na primjerima mimikrije, modifikacija i upozoravaju'e obojenosti. Opisati oblike pona&anja !ivih bi'a tijekom razmno!avanja na primjerima rituala udvaranja. U istra!i-vanju prilagodbi organizama razli%itim na%inima razmno!avanja ukazati na razlike u na%inima opra&ivanja i oplodnje, brojnosti potomaka, razvoju ploda, za&titi jajeta, spolnosti (dvospolci / razdvojen spol / jednospolni cvijet / dvospolni cvijet) i sl. Naglasak staviti na razumijevanje utjecaja !ivotnih uvjeta na razvoj prilagodbi i raznolikost !ivih bi'a, a izostaviti suvi&nu faktogra-fiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—19

B.8.4. POVEZUJE RAZLI"ITE

NA"INE RAZMNO(AVANJA

ORGANIZAMA S

NASLJE#IVANJEM

RODITELJSKIH OSOBINA I

EVOLUCIJOM

B.8.4.1.B.8.4.1.B.8.4.1.B.8.4.1. obja&njava prednosti i nedostatke pojedinih na%ina razmno!avanja B.8.4.2.B.8.4.2.B.8.4.2.B.8.4.2. povezuje menstruacijski ciklus s oplodnjom i trudno'om B.8.4.3.B.8.4.3.B.8.4.3.B.8.4.3. povezuje replikaciju DNA s o%uvanjem nasljedne upute B.8.4.4.B.8.4.4.B.8.4.4.B.8.4.4. prepoznaje princip stalnosti broja kromosoma u pripadnika iste vrste B.8.4.5.B.8.4.5.B.8.4.5.B.8.4.5. obja&njava naslje$ivanje spola u %ovjeka razliku-ju'i tjelesne i spolne kromosome B.8.4.6.B.8.4.6.B.8.4.6.B.8.4.6. obja&njava naslje$ivanje roditeljskih osobina na jednostavnim primjerima B.8.4.7.B.8.4.7.B.8.4.7.B.8.4.7. prepoznaje mutacije kao promjene nasljednoga materijala B.8.4.8.B.8.4.8.B.8.4.8.B.8.4.8. povezuje mitozu/mejozu s nastankom tjeles-nih/spolnih stanica isti%u'i da diobi prethodi rast stanice B.8.4.9.B.8.4.9.B.8.4.9.B.8.4.9. povezuje mitozu s razmno!avanjem jednostani-%nih te s rastom i obnavljanjem vi&estani%nih organizama B.8.4.10.B.8.4.10.B.8.4.10.B.8.4.10. obja&njava !ivotne cikluse organizama na prim-jerima %ovjeka, ptice, !abe, kukca i kritosjemenja%e - veza MT Zdravlje (B.3.2.A) B.8.4.11.B.8.4.11.B.8.4.11.B.8.4.11. povezuje izlu%ivanje hormona s rastom i spol-nim sazrijevanjem %ovjeka

prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje razli%ite na%ine razmno!ava-nja i osnovne faze !ivotnoga ciklusa poznatoga organiz-ma

izdvaja izdvaja izdvaja izdvaja temeljna obilje!ja spolnoga i nespolnoga razmno-!avanja; opisuje opisuje opisuje opisuje !ivotne cikluse or-ganizama

opisuje opisuje opisuje opisuje prednosti i nedostatke spolnoga i nespolnoga ra-zmno!avanja; objobjobjobja-a-a-a-&njava&njava&njava&njava !ivotne ciklu-se organizama uka-zuju'i na ulogu replikacije DNA, mitoze i mejoze

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje spolno i nespolno razmno!a-vanje; povezuje povezuje povezuje povezuje !ivotni ciklus, nas-lje$ivanje gena i promjenu nasljed-noga materijala s razvojem novih osobina i s evolucijom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: odre$ivanje plodnih i neplodnih dana istra!ivanje naslje$ivanja jedne ili vi&e osobina u svojoj obitelji s pomo'u prikaza rodoslovnoga stabla uporabom odgovaraju'e simbolike istra!ivanje !ivotnih ciklusa organizama u prirodi. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Povezati mitozu s razvojem ploda. Ukazati na povezanost razvoja tumora i pove'ane stope mitoze. Detalje !ivotnoga ciklusa pojasniti na primjeru !ivotnoga ciklusa %ovjeka (trudno'a, raz-voj ploda, menopauza, klimakterij i sl.). Naglasak staviti na razumijevanje povezanosti spolnoga na%ina razmno!avanja s bioraznolikosti i evolucijom, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.ojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.ojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.ojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—20

C.8.1. POVEZUJE

USLO(NJAVANJE GRA#E S

RAZVOJEM NOVIH

SVOJSTAVA TIJEKOM

EVOLUCIJE I ORGANIZME

KLASIFICIRA PRIMJENOM

RAZLI"ITIH KRITERIJA

UKAZUJU)I NA NJIHOVU

SRODNOST I

RAZNOLIKOST

C.8.1.1.C.8.1.1.C.8.1.1.C.8.1.1. opisuje odnos gen - molekula DNA - kromosom C.8.1.2.C.8.1.2.C.8.1.2.C.8.1.2. povezuje gra$u i ulogu organa / organskih susta-va ukazuju'i na evolucijsko uslo!njavanje C.8.1.3.C.8.1.3.C.8.1.3.C.8.1.3. obja&njava va!nost ekonomi%nosti gra$e pojedi-nih organa C.8.1.4.C.8.1.4.C.8.1.4.C.8.1.4. obja&njava potrebu klasifikacije !ivoga svijeta te klasificira organizme primjenjuju'i razli%ite kriterije - veza MT Odr!ivi razvoj (III.A.1.) C.8.1.5.C.8.1.5.C.8.1.5.C.8.1.5. razlikuje bakterije s obzirom na na%in ishrane - veza MT Odr!ivi razvoj (III.A.1.) C.8.1.6.C.8.1.6.C.8.1.6.C.8.1.6. razlikuje predstavnike protista ukazuju'i na sli%nosti/razlike - veza MT Odr!ivi razvoj (III.A.1.) C.8.1.7.C.8.1.7.C.8.1.7.C.8.1.7. opisuje temeljne zna%ajke gljiva i njihovu razno-likost te ulogu li&ajeva kao bioindikatora - veza MT Odr-!ivi razvoj (III.A.1.) C.8.1.8.C.8.1.8.C.8.1.8.C.8.1.8. razlikuje najva!nije skupine biljaka i !ivotinja - veza MT Odr!ivi razvoj (III.A.1.) C.8.1.9.C.8.1.9.C.8.1.9.C.8.1.9. uspore$uje na tipi%nim predstavnicima temeljna obilje!ja pojedine skupine C.8.1.10.C.8.1.10.C.8.1.10.C.8.1.10. stavlja u odnos evolucijske prilagodbe i razvoj-no stablo !ivoga svijeta

opisuje opisuje opisuje opisuje osnovne zna%ajke predstavni-ka odabranih skupi-na; uz kontinuirano uz kontinuirano uz kontinuirano uz kontinuirano usmjeravanje klasusmjeravanje klasusmjeravanje klasusmjeravanje klasi-i-i-i-ficira ficira ficira ficira organizme u odre$ene skupine prema zadanim prema zadanim prema zadanim prema zadanim kriterijimakriterijimakriterijimakriterijima

razlikuje razlikuje razlikuje razlikuje osnovne zna%ajke predstavni-ka odabranih skupi-na uo%avaju'i pojavu novih svojstava; uz uz uz uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje klasificira ravanje klasificira ravanje klasificira ravanje klasificira organizme u odre-$ene skupine prema prema prema prema zadanim kriterijimazadanim kriterijimazadanim kriterijimazadanim kriterijima

stavlja u odnosstavlja u odnosstavlja u odnosstavlja u odnos zna%ajke predstavni-ka odabranih skupina, uslo!njavanje gra$e i pojavu novih svoj-stava; samostalno samostalno samostalno samostalno klasificiraklasificiraklasificiraklasificira organiz-me odabirom izmodabirom izmodabirom izmodabirom izme-e-e-e-$u ponu$enih kr$u ponu$enih kr$u ponu$enih kr$u ponu$enih kri-i-i-i-terijaterijaterijaterija

procjenjuje procjenjuje procjenjuje procjenjuje o srod-nosti i raznolikosti !ivoga svijeta uspo-re$uju'i zna%ajke predstavnika odab-ranih skupina u kontekstu evolucije; samostalno osmisamostalno osmisamostalno osmisamostalno osmi&-&-&-&-ljava kriterijeljava kriterijeljava kriterijeljava kriterije prema kojima klasificiraklasificiraklasificiraklasificira organizme

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: prou%avanje gra$e organa / organskih sustava na prirodnome materijalu/modelima kori&tenje simulacijama/animacijama anatomske gra$e i funkcioniranja razli%itih organa/organizama klasificiranje organizama (prikupljenih uzoraka) prema razli%itim kriterijima (npr. vanjskom oklopu, izgledu lista, simetriji). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ekonomi%nost gra$e organa mogu'e je objasniti na primjeru naboranosti mozga, gra$e dvospolnoga cvijeta i sl. Naglasiti da nisu svi li&ajevi nu!no bioindikatori %isto'e zraka. U usporedbi temeljnih obilje!ja skupine odabrati predstavnike skupina koji su u%enicima bliski i lako prepoznatljivi te odabrati samo obilje!ja skupine koja su nu!na za razumijevanje op'ega plana gra$e i funkcioniranja organizma/predstavnika te skupine. Naglasak staviti na razumijevanje povezanosti uslo!njavanja gra$e s pojavom novih svojstava, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—21

D.8.1. PRIMJENJUJE OSNOVNE

PRINCIPE ZNANSTVENE

METODOLOGIJE I

OBJA*NJAVA DOBIVENE

REZULTATE - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 3.3., B 3.2., B 3.4.); MT Poduzetni-&tvo (A - 3.1., B - 3.1., B - 3.2., C - 3.1. i 3.2.); MT Zdravlje (B.3.2.C)

D.8.1.1.D.8.1.1.D.8.1.1.D.8.1.1. promatra i prikuplja podatke te donosi zaklju%ke tijekom u%enja i pou%avanja D.8.1.2.D.8.1.2.D.8.1.2.D.8.1.2. prou%ava razli%ite izvore procjenjuju'i to%nost informacija u odnosu prema usvojenome znanju D.8.1.3.D.8.1.3.D.8.1.3.D.8.1.3. odabire pouzdane izvore informacija D.8.1.4.D.8.1.4.D.8.1.4.D.8.1.4. postavlja istra!iva%ko pitanje na osnovi promat-ranja izvode'i hipotezu na osnovi predlo&ka D.8.1.5.D.8.1.5.D.8.1.5.D.8.1.5. opisuje ulogu kontrolne skupine i ponovljenih uzoraka u istra!ivanju D.8.1.6.D.8.1.6.D.8.1.6.D.8.1.6. odabire primjerene metoda rada za svoje istra!i-vanje D.8.1.7.D.8.1.7.D.8.1.7.D.8.1.7. provodi jednostavne procedure ili mjerenja is-pravno se koriste'i opremom i mjernim instrumentima za prikupljanje podataka D.8.1.8.D.8.1.8.D.8.1.8.D.8.1.8. prikazuje i opisuje rezultate istra!ivanja tabli%-nim i grafi%kim prikazima ukazuju'i na va!nost srednje vrijednosti za dono&enje valjanih zaklju%aka

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no ino ino ino istra!ivanje uz stra!ivanje uz stra!ivanje uz stra!ivanje uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja pitanje na osnovi promatranja, koristi se jednostavnim procedurama i mje-renjima za prikuplja-nje podataka, donosi jednostavne zaklju%-ke na osnovi rezulta-ta istra!ivanja, pre-poznaje ulogu kon-trolne skupine i va!nost ponavljanja mjerenja

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja istra!iva%ko pitanje na osnovi kojega skuplja podatke, prikazuje prikupljene podatke kori&tenjem tabli%nim i grafi%kim prikazima, donosi jednostavne zaklju%-ke, opisuje va!nost kontrolne skupine i va!nost ponavljanja mjerenja

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje na osnovi kojega skuplja po-datke, opisuje prika-zane rezultate istra-!ivanja donose'i zaklju%ke, obja&njava va!nost kontrolne skupine i primjene srednje vrijednosti

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje na osnovi kojega s pomo'u predlo&ka izvodi hipotezu, odabire primjerene metode rada za prikupljanje podataka, opisuje prikazane rezultate na temelju kojih donosi zaklju%ke, stavlja u odnos kon-trolnu skupinu, srednju vrijednost i pouzdanost rezultata istra!ivanja

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 8. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 8. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 8. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 8. rrrrazreda azreda azreda azreda te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata. Prijedlozi u%eni%kih projekata: a. istra!iti reakcije biljaka i !ivotinja na razli%ite podra!aje b. pratiti !ivotni ciklus razli%itih organizama koriste'i se izvornom stvarno&'u (leptiri, pali%njak, !aba, biljke i dr.) c. istra!iti utjecaj igranja ra%unalnih igrica / kori&tenje mobitelima i sl. na brzinu refleksa. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj ishod predstavlja metodolo&ki pristup ostvarenju definiranih ishoda u%enja. Provesti analizu podataka dobivenih istra!ivanjem te komentirati dobivene rezultate. Va!no je i uputiti u%enike da nisu svi izvori informacija pouzdani (npr. blog, forum, wiki) te potaknuti razvoj kriti%koga odnosa prema vlastitome radu i sposobnosti uo%avanja vlastitih pogre&aka tijekom rada. Ovaj ishod ostvaruje se do kraja 3. ciklusa tj. do kraja 8. razreda. D.8.2. POVEZUJE BIOLO*KA

OTKRI)A S RAZVOJEM

CIVILIZACIJE I PRIMJENOM

TEHNOLOGIJE U

SVAKODNEVNOME

(IVOTU

D.8.2.1.D.8.2.1.D.8.2.1.D.8.2.1. opisuje va!nost biolo&kih otkri'a za razvoj civili-zacije i primjenu tehnologije na jednostavnim primjeri-ma - veza MT Zdravlje (C.3.2.D, C.3.3.A) D.8.2.2.D.8.2.2.D.8.2.2.D.8.2.2. raspravlja o odgovornosti znanstvenika i cjelo-kupnoga dru&tva pri kori&tenju rezultatima biolo&kih otkri'a - veza MT Odr!ivi razvoj (III.A.4.); MT Osobni i socijalni razvoj (A 3.3., B 3.2., C 3.2.) D.8.2.3.D.8.2.3.D.8.2.3.D.8.2.3. obja&njava %ovjekovo djelovanje na prirodne

opisujeopisujeopisujeopisuje va!nost biolo&kih otkri'a i %ovjekov utjecaj na prirodne procese na jednostavnim prim-jerima

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava va!nost biolo&kih otkri'a za !ivot suvremenoga %ovjeka i njegov utjecaj na prirodne procese na konkret-nim primjerima

povezuje povezuje povezuje povezuje biolo&ka otkri'a sa !ivotom suvremenoga %ovje-ka te raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o opravdanosti %ovje-kova utjecaja na prirodne procese

povezuje povezuje povezuje povezuje biolo&ka otkri'a s razvojem civilizacije i primje-nom tehnologije u svakodnevnome !ivotu te predvi$apredvi$apredvi$apredvi$a posljedice %ovjekova utjecaja na prirodne


—22

procese - veza MT Odr!ivi razvoj (III.B.1., III.B.2., III.C.2.); MT Gra$anski odgoj i obrazovanje (C.3.3.)

procese; komentira komentira komentira komentira eti%nost i odgovor-nost znanstvenika, ali i cjelokupnoga dru&tva, pri kori&te-nju rezultatima biolo&kih otkri'a

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: vo$ena rasprava na teme o odgovornosti pri kori&tenju rezultatima biolo&kih otkri'a, pri istra!ivanju !ivih organizama, primjeni tehnologije, djelovanju %ovjeka i sl. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj se ishod ostvaruje aktivnostima i sadr!ajima ishoda 8. razreda. Povezanost biolo&kih otkri'a s razvojem civilizacije i primjenom tehnologije u svakodnenome !ivotu te %ovjekov utjecaj na prirodne procese mogu'e je objasniti na sljede'im primjerima: umjetni odabir, umjetni bubreg, kloniranje, GMO, kri!anje (utjecaj na produ!etak !ivotnoga vijeka / bioraznolikost i sl.). Na istim primjerima mogu'e je raspraviti o odgovornosti znanstve-nika i cjelokupnoga dru&tva pri kori&tenju rezultatima biolo&kih otkri'a. Ovaj ishod se ostvaruje do kraja 3. ciklusa, tj. do kraja 8. razreda.


—23

Srednjo&kolsko obrazovanje Tijekom srednjo$kolskoga obrazovanja u razli!itim $kolama u!enje i pou!avanje Biologije realizira se u razli!itome ukupnom fondu sati. U nastavku su razra#eni ishodi za realizaciju u!enja i pou!avanja u:

● !etverogodi$njemu modelu u!enja Biologije (ukupno 280 sati / 70 + 70 + 70 +70 / 4 x 2 sata)

● !etverogodi$njemu modelu u!enja Biologije (ukupno 245 sati / 70 + 70 + 70 +35 / 3 x 2 sata + 1 x 1 sat)

● trogodi$njemu modelu u!enja Biologije (ukupno 210 sati / 70 + 70 +70 / 3 x 2 sata)

● dvogodi$njemu modelu u!enja Biologije (ukupno 175 sati / 105 + 70 / 1 x 3 sata + 1 x 2 sata)

● dvogodi$njemu modelu u!enja Biologije (ukupno 140 sati / 70 + 70 / 2 x 2 sata)

● jednogodi$njemu modelu u!enja Biologije (ukupno 70 sati / 70 / 1 x 2 sata)

● jednogodi$njemu modelu u!enja Biologije (ukupno 35 sati / 35 / 1 x 1 sat)


—24

#ETVEROGODI$NJI MODEL U#ENJA BIOLOGIJE (UKUPNO 280 SATI / 70 + 70 + 70 + 70) U modelima u kojima se Biologija tijekom srednjo$kolskoga obrazovanja u!i i pou!ava tijekom !etiri godine s ukupno 280 sati (4 x 2 sata) kre%e se od makroskopskih, u!eniku bliskih razina, biosfere i ekosustava, te se spu$ta na razinu jedinke. U!enik upoznaje razinu jedinke na primjerima razli!itih vrsta organizama, pa tako i na svome vlastitom, uo!avaju%i evolucijsko uslo"njavanje "ivoga svijeta. U nastavku u!enik prou!ava "ivot na stani!noj i na molekularnoj razini. U 1. razredu (tre%a godina u!enja i pou!avanja Biologije), u modelu 280 sati, u okviru svakoga makrokoncepta prou!ava se sljede%e: kru"enje tvari i protjecanje energije u biosferi, prilagodbe organizama na bioti!ke i abioti!ke uvjete okoli$a u kontekstu pre"ivljavanja i evolucije, pojave novih svojstava s promjenom slo"enosti organizacijskih razina biosfere te osnove klasifikacije "ivoga svijeta.

BIOLOGIJA 1. RAZRED (70 + 70 + 70 + 70; 70 + 70 + 70 + 35)


ZADOVOLJAVAJU"A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA NA KRAJU 3. GODINE U#ENJA I POU#AVANJA BIOLOGIJE U#ENIK:

A.1.1. OBJA*NJAVA VEZANJE I

PRETVORBU ENERGIJE U

PROCESIMA KRU(ENJA

TVARI U BIOSFERI TE IH

POVEZUJE SA (IVOTNIM

UVJETIMA I ODR(ANJEM

(IVOTA - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.A.2.)

A.1.1.1.A.1.1.1.A.1.1.1.A.1.1.1. obja&njava primarnu proizvodnju u razli%itim ekosustavima A.1.1.2.A.1.1.2.A.1.1.2.A.1.1.2. analizira hranidbene odnose u razli%itim ekosus-tavima uzimaju'i u obzir odnos broja/biomase %lanova hranidbenoga lanca/mre!e/piramide A.1.1.3.A.1.1.3.A.1.1.3.A.1.1.3. obja&njava protjecanje energije kroz ekosustav i kru!enje tvari A.1.1.4.A.1.1.4.A.1.1.4.A.1.1.4. obja&njava pretvorbe konzumirane energije u potro&a%a A.1.1.5.A.1.1.5.A.1.1.5.A.1.1.5. opisuje biogeokemijske cikluse ugljika, du&ika, vode i fosfora te obja&njava njihovu va!nost

razlikuje razlikuje razlikuje razlikuje procese protjecanja energije i kru!enja tvari; prprprpre-e-e-e-poznaje poznaje poznaje poznaje primarne proizvo$a%e razli%i-tih ekosustava; opisuje na poznopisuje na poznopisuje na poznopisuje na pozna-a-a-a-tim primjerima tim primjerima tim primjerima tim primjerima hranidbene odnose izme$u pojedinih %lanova hranidbeno-ga lan-ca/mre!e/piramide s pomo'u shematskih prikaza biogeokemij-ske cikluse vode i ugljika

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje primar-nu proizvodnju i hranidbene odnose u razli%itim ekosusta-vima uzimaju'i u obzir odnos broja %lanova hranidbeno-ga lan-ca/mre!e/piramide; obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava s pomo-'u shematskih prika-za biogeokemijske cikluse vode, ugljika i du&ika

razlikuje razlikuje razlikuje razlikuje proizvo$a-%e s obzirom na na%ine kojima dolaze do energije za sinte-ze organskih spojeva te potro&a%e s obzi-rom na na%in preh-rane i polo!aj u hranidbenome lan-cu/mre!i/piramidi; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava odnose izme$u pojedinih %lanova uzimaju'i u obzir njihovu broj-nost i biomasu; opisuje opisuje opisuje opisuje pretvorbe konzumirane energi-je; uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje na shematskim prika-zima biogeokemijske cikluse vode, ugljika, du&ika i fosfora

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava kru!enje tvari i protjecanje energije u razli%itim ekosustavima, pret-vorbe konzumirane energije u potro&a%a te na shematskim prikazima biogeo-kemijske cikluse vode, ugljika, du&ika i fosfora

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: istra!ivanje odnosa brojnosti i biomase neke vrste na travnjaku ili drugome stani&tu


—25

promatranje u prirodi i/ili prou%avanje literature, osmi&ljavanje hranidbenih lanaca/mre!a te grafi%ko prikazivanje hranidbenih odnosa (mogu'nost primjene IKT-a) kori&tenje videoisje%cima/animacijama/simulacijama (npr. biogeokemijski ciklusi, hranidbeni odnosi). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: U analizi biogeokemijskih ciklusa preporu%a se koristiti shematskim prikazima te je va!no uskladiti aktivnosti i sadr!aje ishoda Biologije i Kemije. Pretvorbe konzumirane energije objasniti na konkretnim primjerima hranidbenih lanaca/mre!a. Primarna proizvodnja i hranidbeni odnosi mogu se objasniti na primjerima razli%itih vodenih i/ili kopnenih ekosustava, pri %emu treba uzeti u obzir odnos broja/biomase. Treba uklju%iti i primjer neke simbioze. Naglasak staviti na razumijevanje principa vezanja i pretvorbi energije te kru!enja tvari, a izostaviti suvi&nu fakto-grafiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. A.1.2. OBJA*NJAVA PRINCIPE

EKONOMI"NOGA

ISKORI*TAVANJA ENERGIJE

NA RAZINI EKOSUSTAVA S

ASPEKTA ODR(IVOGA

RAZVOJA - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.A.4.)

A.1.2.1.A.1.2.1.A.1.2.1.A.1.2.1. obja&njava ekonomi%no iskori&tavanje energije u ekosustavu i biosferi s razli%itih aspekata A.1.2.2.A.1.2.2.A.1.2.2.A.1.2.2. obja&njava %ovjekovo pona&anje pri kori&tenju energijom i ilustrira ga primjerima - veza MT Osobni i socijalni razvoj (B 4.1., C 4.2.) A.1.2.3.A.1.2.3.A.1.2.3.A.1.2.3. povezuje %ovjekovo pona&anje s konceptom odr!ivoga razvoja - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., B 4.1., C 4.2.); MT Odr!ivi razvoj (IV.A.3., IV.C.1.)

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje ekono-mi%no iskori&tavanje energije u ekosusta-vu i opisuje na opisuje na opisuje na opisuje na poznatim primjpoznatim primjpoznatim primjpoznatim primje-e-e-e-rimarimarimarima %ovjekovo pona&anje pri kori&-tenju energijom uo%avaju'i va!nost pona&anja koja su u skladu s odr!ivim razvojem

opisujeopisujeopisujeopisuje poznate poznate poznate poznate primjere primjere primjere primjere ekonomi%-nosti u ekosustavu te povezuje povezuje povezuje povezuje obrasce %ovjekova pona&anja pri kori&tenju energi-jom s konceptom odr!ivoga razvoja

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava ekono-mi%no iskori&tavanje energije u ekosusta-vu i obrasce %ovje-kova pona&anja pri kori&tenju energijom s aspekta odr!ivoga razvoja

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava ekono-mi%no iskori&tavanje energije u biosferi i obrasce %ovjekova pona&anja pri kori&-tenju energijom s aspekta odr!ivoga razvoja

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: istra!ivanje izvora energije i njihovih utjecaja na okoli& (npr. termoelektrane, hidroelektrane, vjetroelektarne) istra!ivanje i prou%avanje literature/interneta, prezentiranje primjera odr!ivoga razvoja u Hrvatskoj ili u svijetu te izdvajanje koraka poduzetih radi o%uvanja okoli&a i gospodarskoga napret-ka. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ekonomi%no iskori&tavanje energije mo!e se objasniti s razli%itih aspekata, npr. organiziranosti (hranidbena piramida, odnos povr&ine i volumena tijela, prednosti !ivota u zajednicama), procesa (prednost redukcije gametofita u !ivotnim ciklusima kopnenih biljaka), energije (kretanje, zajedni%ka pojili&ta). Povezati eutrofikaciju s %ovjekovim djelovanjem na ekosustav. Nag-lasak staviti na razumijevanje ekonomi%noga iskori&tavanja energije, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.1.1. USPORE#UJE PRILAGODBE

ORGANIZAMA S OBZIROM

NA ABIOTI"KE I BIOTI"KE

UVJETE OKOLI*A NA

PRIMJERU ZAVI"AJNOGA

EKOSUSTAVA

B.1.1.1.B.1.1.1.B.1.1.1.B.1.1.1. uspore$uje djelovanje abioti%kih i bioti%kih %im-benika na pre!ivljavanje organizama B.1.1.2.B.1.1.2.B.1.1.2.B.1.1.2. obja&njava ekolo&ku valenciju na primjerima B.1.1.3.B.1.1.3.B.1.1.3.B.1.1.3. uspore$uje uspje&nost prilagodbi na primjerima autohtonih, alohtonih i invazivnih vrsta B.1.1.4.B.1.1.4.B.1.1.4.B.1.1.4. prepoznaje ugro!ene vrste na lokalnoj i globalnoj razini procjenjuju'i razloge njihove ugro!enosti - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.A.3.); MT Osobni i socijalni razvoj (B 4.1., C 4.2., C 4.3.)

opisuje opisuje opisuje opisuje utjecaj !ivotnih uvjeta na pre!ivljavanje orga-nizama; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje ugro!ene vrste na lokalnoj razini

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava utjecaj !ivotnih uvjeta na pre!ivljavanje orga-nizama; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje uzroke ugro!enosti vrsta na lokalnoj razini

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje !ivotne uvjete na razli%itim stani&tima povezu-ju'i ih s pre!ivljava-njem organizama; opisuje opisuje opisuje opisuje uzroke ugro!enosti vrsta na primjerima

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje uzro%-no-posljedi%ni odnos !ivotnih uvjeta i pre!ivljavanja orga-nizama predvi$aju'i odgovore prirodnih sustava na promjene tih uvjeta; obja&njobja&njobja&njobja&nja-a-a-a-va va va va uzroke ugro!e-


—26

nosti vrsta na prim-jerima

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: uo%avanje/istra!ivanje utjecaja abioti%kih i bioti%kih %imbenika na populacije zavi%ajnoga ekosustava, npr. mo!e se usporediti vegetacija na osun%anoj/ju!noj i zasjenjenoj/sjevernoj strani &kole (karakteristi%ne vrste, brojnost jedinki pojedine vrste i sl.), a postavljanjem termometra mo!e se istovremeno pratiti utjecaj promjene temperature u pojedinim godi&njim dobima na vegetaciju ispitivanje ekolo&ke termovalencije na primjeru klijanja sjemenki (graha, p&enice ili sl.). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Pri obja&njavanju uspje&nosti prilagodbi po!eljno je prou%iti autohtone/alohtone/invazivne vrste koje obitavaju u zavi%aju. Naglasak staviti na razumijevanje va!nosti prilagodbi, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.1.2. ANALIZIRA ODR(AVANJE

URAVNOTE(ENOGA

STANJA U PRIRODI

POVEZUJU)I VLASTITO

PONA*ANJE I

ODGOVORNOST S

ODR(IVIM RAZVOJEM - veza MT Odr!ivi raz-voj (IV.A.2.); MT Oso-bni i socijalni razvoj (A 4.1., B 4.1., B 4.3., C 4.2., C 4.3.)

B.1.2.1.B.1.2.1.B.1.2.1.B.1.2.1. obja&njava mehanizme odr!avanja uravnote!e-noga stanja u prirodi B.1.2.2.B.1.2.2.B.1.2.2.B.1.2.2. analizira antropogeni utjecaj na dinami%ku rav-note!u u prirodi te raspravlja o na%inima spre%avanja i/ili saniranja one%i&'enja B.1.2.3.B.1.2.3.B.1.2.3.B.1.2.3. obja&njava na primjerima potrebu za&tite odre-$enih vrsta i pojedinih prirodnih podru%ja Hrvatske B.1.2.4.B.1.2.4.B.1.2.4.B.1.2.4. povezuje utjecaj porasta ljudske populacije s odr!ivim razvojem B.1.2.5.B.1.2.5.B.1.2.5.B.1.2.5. povezuje o%uvanje okoli&a s o%uvanjem vlastito-ga zdravlja - veza MT Zdravlje (A.4.3.); MT Odr!ivi razvoj (IV.A.3.) B.1.2.6.B.1.2.6.B.1.2.6.B.1.2.6. analizira osobnu odgovornost u odr!avanju urav-note!enoga stanja u prirodi i predla!e promjene na lokal-noj razini usmjerene prema odr!ivome razvoju - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.B.1., IV.C.1.)

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje mehani-zme odr!avanja uravnote!enoga stanja u prirodi; na primjerima opisuje opisuje opisuje opisuje antropogeni utjecaj; izdvaja izdvaja izdvaja izdvaja primjere vlastitih pona&anja povezuju'i ih s odr-!ivim razvojem

opisuje opisuje opisuje opisuje mehanizme odr!avanja uravno-te!enoga stanja u prirodi; na primjeri-ma obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava an-tropogeni utjecaj; opisuje opisuje opisuje opisuje mogu'i utjecaj vlastitoga pona&anja za odr!ivi razvoj

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava mehani-zme odr!avanja uravnote!enoga stanja u prirodi; na primjerima objaobjaobjaobja&-&-&-&-njava njava njava njava antropogeni utjecaj; procjenjuje procjenjuje procjenjuje procjenjuje utjecaj vlastitoga pona&anja za odr!ivi razvoj

analizira analizira analizira analizira mehaniz-me odr!avanja urav-note!enoga stanja u prirodi; na primjeri-ma analizira analizira analizira analizira antro-pogeni utjecaj; aaaar-r-r-r-gumentira gumentira gumentira gumentira va!nost vlastitoga odgovor-nog pona&anja za odr!ivi razvoj

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: kvantitativna analiza flore, istra!ivanje stanja okoli&a i antropogenoga utjecaja u lokalnoj zajednici, odnosa broja stanovnika, gospodarske situacije i/ili stanja okoli&a odre$ivanje vlastitoga ekolo&kog otiska kori&tenjem ra%unalnim simulacijama izvo$enje eksperimenta - nastanak i djelovanje kiselih ki&a. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Povezati zna%enje vode s odr!ivosti vodenih ekosustava s obzirom na razli%ite uvjete okoli&a (npr. !ivot ispod leda, !ivot na povr&ini vode). Antropogeni utjecaji mogu se analizirati na pozi-tivnim i negativnim primjerima. Za rasprave o uo%enim problemima mogu'e je koristiti se podatcima s interneta (npr. o promjenama broja stanovnika u nekome razdoblju), a ti se podatci mogu povezati s podatcima NATURA 2000, gospodarskom situacijom, stanjem okoli&a i sl. Va!nost za&tite prirode objasniti na primjerima strogih rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode Hrvatske i lokalnih primjera drugih kategorija za&tite. Utjecaj one%i&'enja na zdravlje mo!e se objasniti s aspekta utjecaja ksenobiotika, buke, zra%enja, (ne)higijene okoli&a i sl. Nag-lasak staviti na razumijevanje principa odr!avanja uravnote!enoga stanja u prirodi, a izostaviti suvi&nu faktografiju.


—27

Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvaIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvaIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvaIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.rivanje ishoda.rivanje ishoda.rivanje ishoda. B.1.3. USPORE#UJE PRILAGODBE

ORGANIZAMA NA

SPECIFI"NE UVJETE

B.1.3.1.B.1.3.1.B.1.3.1.B.1.3.1. uspore$uje prilagodbe na specifi%ne uvjete u okoli&u B.1.3.2.B.1.3.2.B.1.3.2.B.1.3.2. obja&njava prirodnu selekciju na primjerima B.1.3.3.B.1.3.3.B.1.3.3.B.1.3.3. raspravlja o utjecaju prirodnih katastrofa na ekosustav - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.A.2.) B.1.3.4.B.1.3.4.B.1.3.4.B.1.3.4. opisuje prilagodbe u pona&anju !ivotinja s obzi-rom na promjene uvjeta okoli&a

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje prila-godbe organizama na specifi%ne uvjete u okoli&u; opisuje opisuje opisuje opisuje utjecaj prirodne selekcije i prirodnih katastrofa na evolu-ciju

opisuje opisuje opisuje opisuje prilagodbe organizama na speci-fi%ne uvjete u okoli-&u; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava utjecaj prirodne selekcije i prirodnih katastrofa na evolu-ciju

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava prila-godbe organizama na specifi%ne uvjete u okoli&u; povezuje povezuje povezuje povezuje prirodnu selekciju i prirodne katastrofe s evolucijom

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje prila-godbe organizama na specifi%ne uvjete u okoli&u; raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o utjecaju prirodnih katastrofa na prom-jene u ekosustavu povezuju'i ih s evo-lucijom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kIshod se mo!e ostvariti aktivnostima kIshod se mo!e ostvariti aktivnostima kIshod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:ao &to su:ao &to su:ao &to su: promatranje organizama u bliskome okoli&u i opisivanje njihovih prilagodbi s obzirom na vrstu stani&ta, dostupnost hrane, vrste prehrane, sezonske promjene i sl. skiciranje i opis evolucijskih promjena organizama prema predlo&ku stani&ta i argumentiranje prilagodbi va!nih za njihovo pre!ivljavanje u uvjetima stani&ta. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Prilagodbe na specifi%ne uvjete u okoli&u mogu se objasniti na sljede'im primjerima: - prilagodbe u gra$i organa - analogni i homologni organi (krila ptica, kukaca, &i&mi&a, peraje riba i dupina) - pona&anje zvijeri i biljojeda - redukcija gametofita - prilagodbe biljaka na opra&ivanje i rasprostranjivanje sjemenki - prilagodbe u veli%ini tijela polarnih/pustinjskih !ivotinja - prilagodbe podzemnih i dubokomorskih organizama. U u%enju i pou%avanju, a posebice kad se radi o evolucijskim obrascima i prirodnoj selekciji, preporuka je koristiti se primjerima iz neposrednoga okoli&a i organizmima koje u%enici poznaju. Pri obja&njavanju utjecaja prirodnih katastrofa na ekosustav preporu%uje se odabrati primjere poput poplava, tu%a, su&a, po!ara, tj. u%enicima poznatih i bliskih prirodnih nepogoda. Naglasak staviti na razumijevanje povezanosti prilagodbi i !ivotnih uvjeta, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obIz provjere i obIz provjere i obIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.rade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.rade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.rade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. C.1.1. USPORE#UJE PROMJENU

SLO(ENOSTI RAZLI"ITIH

ORGANIZACIJSKIH RAZINA

BIOSFERE TE PRIMJENJUJE

NA"ELA KLASIFIKACIJE

(IVOGA SVIJETA

C.1.1.1.C.1.1.1.C.1.1.1.C.1.1.1. opisuje organizacijske razine biosfere C.1.1.2.C.1.1.2.C.1.1.2.C.1.1.2. razlikuje s pomo'u primjera organizacijske razine biosfere C.1.1.3.C.1.1.3.C.1.1.3.C.1.1.3. uspore$uje slo!enost organizacijskih razina od jedinke do biosfere C.1.1.4.C.1.1.4.C.1.1.4.C.1.1.4. obja&njava principe klasificiranja !ivoga svijeta C.1.1.5.C.1.1.5.C.1.1.5.C.1.1.5. primjenjuje dihotomski klju% za odre$ivanje vrsta iz neposrednoga okoli&a C.1.1.6.C.1.1.6.C.1.1.6.C.1.1.6. razlikuje carstva !ivoga svijeta i najva!nije skupi-ne !ivih bi'a C.1.1.7.C.1.1.7.C.1.1.7.C.1.1.7. razvrstava predstavnike !ivih bi'a u pojedine skupine na temelju morfolo&kih obilje!ja

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje organi-zacijske razine na zadanim primjerima; uz pomo' primjuz pomo' primjuz pomo' primjuz pomo' primje-e-e-e-njujenjujenjujenjuje principe recen-tne sistematike i klasificira klasificira klasificira klasificira poznate vrste zavi%aja

opisuje opisuje opisuje opisuje organizacij-ske razine koriste'i se primjerima; pripripriprim-m-m-m-jenjujejenjujejenjujejenjuje principe recentne sistematike i klasificira klasificira klasificira klasificira poznate vrste zavi%aja

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava slo!e-nost organizacijskih razina koriste'i se primjerima; objaobjaobjaobja&-&-&-&-njava njava njava njava principe ra-zvrstavanja organi-zama u sistematske kategorije te samosamosamosamos-s-s-s-talno klasificiratalno klasificiratalno klasificiratalno klasificira vrste svoga zavi%aja

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje slo!e-nost organizacijskih razina koriste'i se novim primjerima; ssssamostalno amostalno amostalno amostalno klasifklasifklasifklasifi-i-i-i-ciraciraciracira vrste svoga zavi%aja obrazla!u'i primijenjene kriterije


—28

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izrada grafi%kih prikaza organizacijskih razina u biosferi (mogu'nost primjene IKT-a) izrada i uporaba jednostavnih dihotomskih klju%eva, biolo&kih zbirki (npr. fotoherbarij, zbirka kukaca, crte!i organizama - mogu'nost primjene IKT-a). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Uslo!njavanje biosfere treba objasniti uspore$uju'i sljede'e organizacijske razine: jedinku, populaciju, !ivotnu zajednicu, ekosustav i biosferu. Za izradu grafi%kih prikaza organizacijskih razina mo!e se zadati ekosustav ili se ekosustav daje na izbor u%eniku. Ta se shema mo!e dopunjavati tijekom 2. i 3. razreda. Princip klasificiranja !ivih bi'a preporu%a se prikazati na jednom primjeru biljne i !ivotinjske vrste te koristiti sljede'e sistematske kategorije: vrsta, rod, porodica, red, razred, odjeljak/koljeno, carstvo. Kod klasificiranja !ivoga svijeta u%enici ne trebaju nu!no koristiti sve navedene sistematske kategorije. U%enje i pou%avanje trebalo bi provesti koriste'i se biolo&kim zbirkama u suradnji s prirodoslovnim muzejom, botani%kim vrtom ili sli%nom ustanovom. Naglasak je na uo%avanju organiziranosti biosfere i principa klasificiranja, a ne na pam'enju sistematskih kategorija i suvi&ne faktografije. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. D.1.1. PRIMJENJUJE OSNOVNA

NA"ELA I METODOLOGIJU

ZNANSTVENOGA

ISTRA(IVANJA TE OPISUJE

RAZVOJ ZNANSTVENE

MISLI TIJEKOM POVIJESTI - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.2., A 4.4., B 4.2., C 4.2.); veza MT Poduzetni&-tvo (A - 4.1., B - 4.1., B - 4.2.; C - 4.1. i 4.2.); MT Odr!ivi razvoj (IV.A.4.)

D.1.1.1.D.1.1.1.D.1.1.1.D.1.1.1. promatra i prikuplja podatke te donosi zaklju%ke tijekom u%enja i pou%avanja D.1.1.2.D.1.1.2.D.1.1.2.D.1.1.2. postavlja hipotezu s pomo'u predlo&ka razlikuju-'i zavisnu i nezavisnu varijablu te postavlja ciljeve istra-!ivanja D.1.1.3.D.1.1.3.D.1.1.3.D.1.1.3. odabire primjerenu metodologiju i vrste uzoraka prema postavljenim ciljevima pravilno odabiru'i kontrol-ne skupine i/ili replikatne uzorke u istra!ivanju D.1.1.4.D.1.1.4.D.1.1.4.D.1.1.4. odabire primjerene metode za prikupljanje i prikaz podataka D.1.1.5.D.1.1.5.D.1.1.5.D.1.1.5. koristi se pravilno opremom potrebnom za izvo-$enje istra!ivanja te skuplja podatke slijede'i korake u protokolu D.1.1.6.D.1.1.6.D.1.1.6.D.1.1.6. obra$uje i prikazuje rezultate istra!ivanja D.1.1.7.D.1.1.7.D.1.1.7.D.1.1.7. predstavlja dobivene rezultate na osnovi kojih donosi primjerene zaklju%ke D.1.1.8.D.1.1.8.D.1.1.8.D.1.1.8. koristi se pouzdanim literaturnim izvorima i navodi ih D.1.1.9.D.1.1.9.D.1.1.9.D.1.1.9. opisuje osnovna znanstvena otkri'a tijekom pro&losti va!na za teme koje obra$uje i stavlja ih u povi-jesni kontekst

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje uz uz uz uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja ciljeve istra!ivanja prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za prikupljanje i prikaz podataka na temelju kojih izvodi jednos-tavne zaklju%ke; koristi se razli%itim izvorima informaci-ja; prepoznaje vrije-dnost znanstvenih otkri'a

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje uz uz uz uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja ciljeve i formulira istra!iva%ko pitanje prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za prikupljanje i prikaz podataka na temelju kojih izvodi zaklju%-ke; koristi se razli%i-tim izvorima infor-macija i navodi ih; opisuje otkri'a u znanstvenome pod-ru%ju koje istra!uje

provodi provodi provodi provodi jednostajednostajednostajednostav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i oblikuje hipotezu prema obrascu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezulta-tima izvode'i zak-lju%ke; koristi se razli%itim izvorima informacija i navodi ih; povezuje otkri'a u znanstvenome podru%ju sa svojim istra!ivanjem

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i oblikuje hipotezu prema obrascu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezulta-tima te vrednuje postavljenu hipotezu u kontekstu znan-stvenih otkri'a; koristi se razli%itim izvorima informacija i pravilno ih navodi; uspore$uje osnovna znanstvena otkri'a tijekom pro&losti u skladu s odabranom tematikom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. rrrrazreda azreda azreda azreda te provo$enjem projekata. te provo$enjem projekata. te provo$enjem projekata. te provo$enjem projekata. Prijedlozi u%eni%kih projekata: a. istra!iti !ivotne uvjete okoli&a i povezati ih s antropogenim utjecajem b. istra!iti ugro!ene vrste zavi%aja c. istra!iti potro&nju energije/vode u svome domu tijekom odre$enoga vremenskog razdoblja, odrediti najve'e potro&a%e i predlo!iti mogu'e na%ine u&tede


—29

d. istra!iti prilagodbe organizama na abioti%ke i bioti%ke %imbenike. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj ishod predstavlja metodolo&ki pristup ostvarenju definiranih ishoda u%enja. U ovom ishodu staviti naglasak na sljede'e: stjecanje vje&tina izricanja ciljeva istra!ivanja i hipoteza, ispravno kori&tenje grafi%kim i tabli%nim prikazima, stjecanje vje&tine izbora pouzdane literature, ispravno navo$enje literature (u tekstu i na kraju teksta), pisanje kra'ih rasprava i zaklju%aka. Provesti kvalitativnu i kvantitativnu analizu podataka dobivenih istra!ivanjem te komentirati dobivene rezultate. Va!no je i potaknuti razvoj kriti%koga odnosa prema vlastitome radu i sposobnosti uo%avanja vlastitih pogre&aka tijekom rada. Ovaj se ishod ostvaruje do kraja 4. ciklusa, tj. do kraja 2. razreda. D.1.2. RASPRAVLJA O ETI"KIM

PITANJIMA U BIOLO*KIM

ISTRA(IVANJIMA I

PRIMJENI BIOLO*KIH

OTKRI)A TE DONOSI

ODLUKE O VLASTITIM

POSTUPANJIMA - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.3., B 4.1., B 4.3., C 4.2., C 4.3.)

D.1.2.1.D.1.2.1.D.1.2.1.D.1.2.1. raspravlja o opravdanosti istra!ivanja !ivih orga-nizama D.1.2.2.D.1.2.2.D.1.2.2.D.1.2.2. raspravlja o primjeni biolo&kih otkri'a u svakod-nevnome !ivotu D.1.2.3.D.1.2.3.D.1.2.3.D.1.2.3. kriti%ki interpretira znanstvene informacije u sredstvima javnoga priop'avanja D.1.2.4.D.1.2.4.D.1.2.4.D.1.2.4. obja&njava va!nost po&tovanja autorskih prava te raspravlja o odgovornosti znanstvenika i cjelokupnoga dru&tva pri kori&tenju rezultatima biolo&kih otkri'a D.1.2.5.D.1.2.5.D.1.2.5.D.1.2.5. preispituje utjecaj ljudskih djelatnosti na prirod-ne procese i mogu'nosti smanjenja one%i&'enja D.1.2.6.D.1.2.6.D.1.2.6.D.1.2.6. argumentira mogu'nost izbora lije%enja i va!-nost edukacije o prevenciji razli%itih bolesti te odgovor-nost za vlastito zdravlje, ali i zdravlje svoje djece ili osta-lih ljudi u svojoj okolini - veza MT Zdravlje (C.4.1.A, C.4.1.B, C.4.1.C, C.4.3.A) D.1.2.7.D.1.2.7.D.1.2.7.D.1.2.7. procjenjuje va!nost osobne odgovornosti i dje-lovanja za odr!ivi razvoj - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.B.1., IV.C.1.) D.1.2.8.D.1.2.8.D.1.2.8.D.1.2.8. obja&njava na primjerima utjecaj bolesti na po-pulacije i ljudsko dru&tvo tijekom povijesti - veza MT Zdravlje (C.4.2.B)

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje eti%ka pitanja u biolo&kim istra!ivanjima i primjeni biolo&kih otkri'a te va!nost dono&enja odluka o vlastitim postupa-njima

opisuje opisuje opisuje opisuje razli%ita eti%ka pitanja u biolo&kim istra!iva-njima; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava na primjerima va!nost kori&tenja rezultati-ma biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu te donosi donosi donosi donosi odlukeodlukeodlukeodluke o vlastitim postupanjima pove-zanim s njihovom primjenom

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava razli%ita eti%ka pitanja u biolo&kim istra!iva-njima; povezuje povezuje povezuje povezuje biolo&ka otkri'a s civilizacijskim nap-retkom te donosi donosi donosi donosi odlukeodlukeodlukeodluke o vlastitim postupanjima pove-zanim s njihovom primjenom

raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o eti%kim pitanjima u biolo&-kim istra!ivanjima i primjeni biolo&kih otkri'a te preispitpreispitpreispitpreispitu-u-u-u-je odlukeje odlukeje odlukeje odluke o vlastitim postupanjima pove-zanim s njihovom primjenom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: vo$ena rasprava o odabranoj temi (ovisno o interesu u%enika / aktualnosti teme) argumentiraju'i vlastite stavove i uva!avaju'i tu$e. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj se ishod ostvaruje aktivnostima i sadr!ajima ishoda 1. razreda, a u potpunosti do kraja 4. ciklusa tj. do kraja 2. razreda. Preispitivanje utjecaja ljudskih djelatnosti na prirodne procese i mogu'nosti smanjenja one%i&'enja mo!e se objasniti u kontekstu odr!ivoga razvoja, dinami%ke ravnote!e u ekosustavu, obnovljivih izvora energije, zaga$enja, one%i&'enja, poreme'aja uravnote!enoga stanja i sl. Va!no je komentirati prednosti i nedostatke obnovljivih izvora energije, pro%ista%a otpadnih voda, va!nost studija utjecaja na okoli& i sl. Potrebno je raspraviti o opravdanosti izrade herbarija, zbirki !ivotinja, za&tite/uzgoja ugro!enih vrsta, za&tite prirode. Ako postoji mogu'nost, mo!e se urediti terarij ili akvarij. Opisati na primjeru va!nost reintrodukcije (npr. reintrodukcija dabra/risa). Utjecaj bolesti na populacije i ljudsko dru&tvo mogu'e je objasniti na primjeru kuge, pti%je gripe, malarije i sl. Potrebno je upoznati u%enike sa za&titom autorskih prava pri kori&tenju literaturom, tekstovima, fotografijama, crte!ima i skicama.


—30

U 2. razredu (4. godina u!enja i pou!avanja Biologije), u modelu 280 sati, u okviru svakoga makrokoncepta komparativno se, od jednostani!nih organizama do !ovjeka, prou!ava sljede%e: evolucijski razvoj organskih sustava ovisno o promjenama "ivotnih uvjeta, utjecaj razli!itih !imbenika na homeostazu i mehanizme odr"avanja homeo-staze na razini organizma, potrebe organizma u razli!itim fiziolo$kim stanjima te "ivotni ciklusi razli!itih organizama.



ZADOVOLJAVAJU"A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA NA KRAJU 4. GODINE U#ENJA I POU#AVANJA BIOLOGIJE U#ENIK: A.2.1. OBJA*NJAVA PROTJECANJE

I PRETVORBE ENERGIJE NA

RAZINI ORGANSKIH

SUSTAVA I ORGANIZMA

A.2.1.1.A.2.1.1.A.2.1.1.A.2.1.1. obja&njava ulogu cijanobakterija u stvaranju aerobnih uvjeta na Zemlji kao preduvjeta za osvajanje kopna A.2.1.2.A.2.1.2.A.2.1.2.A.2.1.2. povezuje uslo!njavanje gra$e organizama s aero-bnim !ivotnim uvjetima A.2.1.3.A.2.1.3.A.2.1.3.A.2.1.3. uspore$uje na%ine ishrane razli%itih organizama i energetsku iskoristivost hrane A.2.1.4.A.2.1.4.A.2.1.4.A.2.1.4. povezuje tjelesnu temperaturu sa stupnjem iskori&tenja hranjivih tvari i slo!eno&'u tjelesne gra$e - veza MT Zdravlje (A.4.2.D)

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje ulogu cijanobakterija u stvaranju aerobnih uvjeta na Zemlji; opisuje na poznopisuje na poznopisuje na poznopisuje na pozna-a-a-a-tim primjerimatim primjerimatim primjerimatim primjerima na%ine ishrane pove-zuju'i ih s energets-kom vrijedno&'u hrane te navodi navodi navodi navodi posljedice premalo-ga/pretjeranoga unosa hranjivih tvari u vlastiti organizam

povezuje povezuje povezuje povezuje ulogu cijanobakterija sa stvaranjem !ivotnih uvjeta za osvajanje kopna; stavlja u stavlja u stavlja u stavlja u odnosodnosodnosodnos na%ine ishra-ne razli%itih organi-zama i energetsku iskoristivost hrane; opisuje opisuje opisuje opisuje posljedice premalo-ga/pretjeranoga unosa vrste i koli%ine hranjivih tvari

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava ulogu cijanobakterija u stvaranju uvjeta za osvajanje kopna; povezuje povezuje povezuje povezuje uslo!nja-vanje gra$e organi-zama s aerobnim !ivotnim uvjetima uo%avaju'i ovisnost tjelesne temperature o stupnju iskori&te-nja hranjivih tvari i o slo!enosti tjelesne gra$e

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava postanak aerobnih uvjeta na Zemlji, uloge organ-skih susta-va/organizama u procesima protjeca-nja i pretvorbi ener-gije, ovisnost tjeles-ne temperature o stupnju iskori&tenja hranjivih tvari i slo!enosti tjelesne gra$e

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: analiza dostupnih podataka o udjelima kisika u atmosferi i/ili temperaturi pojedinih geolo&kih era/perioda i njihovim povezivanjem s razvojem !ivota na Zemlji. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Uspore$ivanje na%ina ishrane razli%itih organizama i energetske iskoristivosti hrane mo!e se objasniti na primjerima fotosintetskih organizama, biljojeda, mesojeda, %ovjeka, razlaga%a. Po-vezivanje tjelesne temperature sa stupnjem iskori&tenja hranjivih tvari i slo!eno&'u tjelesne gra$e objasniti na primjerima kralje!njaka. Naglasak staviti na razumijevanje principa protjeca-nja i pretvorbi energije na razini organizma, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaIz provjere i obrade izostaIz provjere i obrade izostaIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.viti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.viti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.viti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. A.2.2. USPORE#UJE ENERGETSKE

POTREBE ORGANIZMA U

RAZLI"ITIM FIZIOLO*KIM

STANJIMA - veza MT Zdravlje (A.4.2.A, A.4.2.C)

A.2.2.1.A.2.2.1.A.2.2.1.A.2.2.1. povezuje iskori&tavanje energije i odr!avanje homeostaze u organizmu s fiziolo&kim potrebama A.2.2.2.A.2.2.2.A.2.2.2.A.2.2.2. povezuje obrasce raspolaganja energijom s po-na&anjem, na%inom !ivota i pre!ivljavanjem razli%itih organizama

opisuje na poznopisuje na poznopisuje na poznopisuje na pozna-a-a-a-tim primjerimatim primjerimatim primjerimatim primjerima odr!avanje homeos-taze organizma u razli%itim fiziolo&kim stanjima i na%ine skladi&tenja energije povezuju'i ih s na%i-nom !ivota

opisuje na poznopisuje na poznopisuje na poznopisuje na pozna-a-a-a-tim primjerimatim primjerimatim primjerimatim primjerima ekonomi%no iskori&-tavanje energije u funkciji odr!avanja homeostaze organi-zma u razli%itim fiziolo&kim stanjima povezuju'i obrasce

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava va!nost ekonomi%noga isko-ri&tavanja energije i odr!avanja homeos-taze organizma s obzirom na njegove fiziolo&ke potrebe povezuju'i obrasce raspolaganja energi-

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje procese odr!avanja homeos-taze u organizmu u razli%itim fiziolo&kim stanjima s aspekta ekonomi%nosti po-vezuju'i obrasce raspolaganja energi-jom s pona&anjem,


—31

raspolaganja energi-jom s pona&anjem, na%inom !ivota i pre!ivljavanjem razli%itih organizama

jom s pona&anjem, na%inom !ivota i pre!ivljavanjem razli%itih organizama

na%inom !ivota i pre!ivljavanjem razli%itih organizama

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: vo$enje dnevnika prehrane (npr. pet dana) i analiza koli%ina unesenih namirnica, njihove kalorijske vrijednosti, osobne aktivnosti u tome razdoblju i sl. istra!ivanje podataka o energetskim potrebama ljudi u razli%itim fiziolo&kim stanjima. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Povezivanje ekonomi%noga iskori&tavanja energije i odr!avanje homeostaze u organizmu s obzirom na fiziolo&ke potrebe mo!e se objasniti usporedbom razli%itih fiziolo&kih stanja: zdravlja, bolesti, trudno'e, dojenja, poja%ane tjelesne aktivnosti, pretilosti, anoreksije, trovanja i sl. Povezivanje obrazaca raspolaganja energijom s pona&anjem, na%inom !ivota i pre!ivljavanjem razli%itih organizama mo!e se objasniti na nekome od sljede'ih primjera: skladi&tenje energije, masne naslage, sprinter/gepard - tr%i brzo, ali kratko; maratonac/zebra - tr%i sporo na du!e staze; estivacija, hibernacija, uloga sjemenki, opadanje li&'a, uloga endospora, uloga ploda, organizmi podzemnih voda i sl. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.2.1. OBJA*NJAVA ODR(AVANJE

I NARU*AVANJE

HOMEOSTAZE U

RAZLI"ITIH ORGANIZAMA

B.2.1.1.B.2.1.1.B.2.1.1.B.2.1.1. obja&njava pojam homeostaze B.2.1.2.B.2.1.2.B.2.1.2.B.2.1.2. uspore$uje principe odr!avanja homeostaze u jednostani%nih i vi&estani%nih organizama B.2.1.3.B.2.1.3.B.2.1.3.B.2.1.3. povezuje uskla$enost rada tkiva, organa i organ-skih sustava s odr!avanjem homeostaze na primjeru biljnoga i !ivotinjskoga/ljudskoga organizma B.2.1.4.B.2.1.4.B.2.1.4.B.2.1.4. povezuje abioti%ke i bioti%ke %imbenike s odr!a-vanjem homeostaze i reakcijom organizma - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.A.3.) B.2.1.5.B.2.1.5.B.2.1.5.B.2.1.5. prosu$uje o utjecaju !ivotnih navika na zdravlje %ovjeka argumentiraju'i odgovornost za vlastito zdravlje - veza MT Zdravlje (A.4.1., A.4.2.B, A.4.2.C, A.4.3., B.4.2.A, B.4.2.B, B.4.3., C.4.1.A, C.4.1.C, C.4.2.B); MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., B 4.1.) B.2.1.6.B.2.1.6.B.2.1.6.B.2.1.6. primjenjuje postupke pru!anja prve pomo'i - veza MT Zdravlje (C.4.2.A, C.4.2.C); MT Osobni i socijalni razvoj (C 4.3.)

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje ulogu pojedinih organa i/ili organskih sustava u odr!avanju homeos-taze; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje utjecaje okoli&nih %imbenika i !ivotnih navika na odr!avanje homeostaze organi-zma isti%u'i va!nost prevencije; primjprimjprimjprimje-e-e-e-njuje njuje njuje njuje postupke pru!anja prve pomo-'i

opisuje opisuje opisuje opisuje ulogu poje-dinih organa i/ili organskih sustava u odr!avanju homeos-taze; opisuje opisuje opisuje opisuje utjeca-je okoli&nih %imbe-nika i !ivotnih navika na odr!avanje ho-meostaze organiz-ma; povezuje povezuje povezuje povezuje pore-me'aje homeostaze s rizi%nim pona&a-njima ukazuju'i na va!nost prevencije

opisuje opisuje opisuje opisuje mehanizam odr!avanja homeos-taze i povezuje povezuje povezuje povezuje odr!avanje homeos-taze s utjecajem okoli&nih %imbenika i !ivotnih navika; odabire odabire odabire odabire ispravne mjere prevencije

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava mehani-zam odr!avanja homeostaze razli%i-tih organizama; uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje utjecaje okoli&nih %imbenika i !ivotnih navika na homeostazu razmat-raju'i mjere preven-cije i potrebu za lije%enjem; prosu$prosu$prosu$prosu$u-u-u-u-je je je je o utjecaju !ivot-nih navika argumen-tiraju'i odgovornost za vlastito zdravlje

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:kao &to su:kao &to su:kao &to su: izvo$enje eksperimenata: - analiza svojstava vode va!nih za !iva bi'a - ovisnost intenziteta rada srca i disanja o fizi%koj aktivnosti istra!ivanje utjecaja rizi%nih %imbenika na odr!avanje zdravlja %ovjeka, ali i drugih !ivih bi'a


—32

uvje!bavanje osnovnih postupaka pru!anja prve pomo'i. NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: Naglasak staviti na razumijevanje mehanizma odr!avanja homeostaze, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Uspore$ivanje principa odr!avanja homeostaze u jednostani%nim i vi&estani%nim organizmima mo!e se objasniti na primjerima difuzije i osmoze, rada kontraktilne vakuole, plazmolize, deplazmolize, utjecaja hipotoni%nih i hipertoni%nih uvjeta na organizam. Pri stavljanju u odnos utjecaja abioti%kih i bioti%kih %imbenika na homeostazu i reakciju organizma preporu%a se uzeti primjere manjka/vi&ka vode, manjka/vi&ka Sun%eve svjetlosti, pona&anja, simbioza (npr. parazitizam) i sl. Uz navo$enja rizika i mjera samoza&tite pri pru!anju prve pomo'i najva!nije je istaknuti hitna stanja koja u kratkome vremenu ugro!avaju !ivot - arterijska krvarenja i gu&enje, ali i istaknuti postupke koji spa&avaju !ivot. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.2.2. USPORE#UJE (IVOTNE

CIKLUSE ORGANIZAMA B.2.2.1.B.2.2.1.B.2.2.1.B.2.2.1. uspore$uje razli%ite na%ine razmno!avanja B.2.2.2.B.2.2.2.B.2.2.2.B.2.2.2. uspore$uje rasprostranjivanje, razvoj, sazrijeva-nje, sustave parenja te brigu za potomstvo u razli%itih organizama B.2.2.3.B.2.2.3.B.2.2.3.B.2.2.3. povezuje menstruacijski ciklus s procesom spol-noga razmno!avanja B.2.2.4.B.2.2.4.B.2.2.4.B.2.2.4. raspravlja o metodama planiranja obitelji, va!-nosti odr!avanja spolnoga zdravlja i ravnopravnosti spo-lova - veza MT Zdravlje (A.4.1., B.4.2.D, B.4.3., C.4.3.A); MT Osobni i socijalni razvoj (B 4.1., B 4.3., C 4.1.); MT Gra-$anski odgoj i obrazovanje (A.4.4.)

opisuje opisuje opisuje opisuje !ivotne cikluse organizama na tipi%nim preds-tavnicima; prepoprepoprepoprepoz-z-z-z-naje naje naje naje zna%aj spolnoga i nespolnoga ra-zmno!avanja za odr!anje vrsta; ppppo-o-o-o-vezuje vezuje vezuje vezuje spolni na%in razmno!avanja %ov-jeka s menstruacij-skim ciklusom navo-de'i podrijetlo %ov-jekovih spolnih stanica; opisuje opisuje opisuje opisuje va!nost odgovorno-ga spolnog pona&a-nja

obja&njobja&njobja&njobja&njava ava ava ava !ivotne cikluse organizama na poznatim prina poznatim prina poznatim prina poznatim prim-m-m-m-jerimajerimajerimajerima; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava va!nost razli%itih na%ina razmno!ava-nja za odr!anje vrsta; povezuje povezuje povezuje povezuje trajanje faza menstruacij-skoga ciklusa !ene s odre$ivanjem plod-nih i neplodnih dana; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava va!nost odgovornoga spol-nog pona&anja

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava !ivotne cikluse razli%itih organizama; objaobjaobjaobja&-&-&-&-njava njava njava njava prednosti i nedostatke razli%itih na%ina razmno!ava-nja povezuju'i ih sa !ivotnim uvjetima; raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o va!nosti odr!avanja spolnoga zdravlja

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje !ivotne cikluse razli%itih vrsta organizama te prednosti i nedos-tatke razli%itih na%i-na razmno!avanja povezuju'i ih sa !ivotnim uvjetima; argumentira argumentira argumentira argumentira va!-nost odgovornoga spolnog pona&anja

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: analiza kalendara menstruacijskoga ciklusa te odre$ivanje ovulacije i plodnih dana prou%avanje !ivotnih ciklusa organizama na temelju promatranja u prirodi. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: (ivotni ciklus objasniti na tipi%nim predstavnicima (npr. uhatoga klobuka, dje%je gliste ili trihinele ili trakavice, kukca, !abe, %ovjeka, morske salata, mahovine ili paprati, dvosupnice), pri %emu treba staviti naglasak na razumijevanje principa !ivotnoga ciklusa i izostaviti suvi&nu faktografiju. Uspore$ivanje sustava parenja, razvoja, sazrijevanja, rasprostranjivanja organizama razli%itih vrsta mo!e se objasniti na primjerima snubljenja, odabira partnera, opra&ivanja, oplodnje i sl. (promi&ljaju'i o principu ekonomi%nosti). Poticati djevojke na redovito vo$enje kalen-dara menstruacijskoga ciklusa. Povezanost menstruacijskoga ciklusa s procesom spolnoga razmno!avanja (ovulacija) objasniti na primjeru %ovjeka. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—33

B.2.3. USPORE#UJE PRILAGODBE

ORGANIZAMA NA

(IVOTNE UVJETE TE IH

POVEZUJE S EVOLUCIJOM

(IVOGA SVIJETA NA

ZEMLJI

B.2.3.1.B.2.3.1.B.2.3.1.B.2.3.1. povezuje abioti%ke uvjete u praoceanu s postan-kom i razvojem !ivota B.2.3.2.B.2.3.2.B.2.3.2.B.2.3.2. uspore$uje prilagodbe jednostani%nih organiza-ma na razli%ite !ivotne uvjete B.2.3.3.B.2.3.3.B.2.3.3.B.2.3.3. povezuje promjene u okoli&u s prilagodbama i pre!ivljavanjem organizama promi&ljaju'i o principu ekonomi%nosti B.2.3.4.B.2.3.4.B.2.3.4.B.2.3.4. stavlja u odnos sposobnost reakcije na podra!aje i pre!ivljavanje razli%itih organizama B.2.3.5.B.2.3.5.B.2.3.5.B.2.3.5. obja&njava va!nost razvoja osjetila i !iv%anoga sustava u !ivotinja/%ovjeka

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje na prim-jerima prilagodbe organizama na odre-$ene !ivotne uvjete; opisuje na poznopisuje na poznopisuje na poznopisuje na pozna-a-a-a-tim primjerimatim primjerimatim primjerimatim primjerima va!nost ekonomi%-nosti u gra$i i pona-&anju organizama

opisuje opisuje opisuje opisuje prilagodbe organizama na razli-%ite !ivotne uvjete isti%u'i njihov zna%aj za pre!ivljavanje; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava princip ekonomi%nosti u gra$i i pona&anju navode'i primjere

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava prila-godbe organizama na razli%ite !ivotne uvjete tijekom vre-mena tuma%e'i principe evolucije !ivoga svijeta na Zemlji; povezuje povezuje povezuje povezuje ekonomi%nost u gra$i i pona&anju organizama s njiho-vim pre!ivljavanjem

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje prila-godbe razli%itih organizama na !ivo-tne uvjete tijekom vre-mena povezuju'i ih s evolucijom !ivoga svijeta na Zemlji; procjenjuje procjenjuje procjenjuje procjenjuje va!nost principa ekonomi%-nosti u gra$i i pona-&anju za pre!ivljava-nje organizama navode'i vlastite navode'i vlastite navode'i vlastite navode'i vlastite primjereprimjereprimjereprimjere

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: istra!ivanje filogenije jedne poznate vrste stavljaju'i u odnos morfolo&ke osobine pojedinih predaka i uvjete okoli&a razdoblja u kojemu je ta vrsta !ivjela. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Prilagodbe !ivih bi'a uvjetima okoli&a i njihovu povezanost s evolucijom objasniti na tipi%nim predstavnicima, a naglasak staviti na va!nost prilagodbi za pre!ivljavanje te izostaviti suvi&nu faktografiju. Istra!ivanje filogenije jedne poznate vrste mo!e se provesti u suradnji s prirodoslovnim muzejom, botani%kim vrtom ili drugom ustanovom koja ima biolo&ku zbirku. Prilagodbe jednostani%nih organizama na razli%ite !ivotne uvjete mogu'e je objasniti na sljede'im primjerima: kemoautotrofija/fotoautotrofija, heterotrofija, aerobnost, anaerobnost, prokarioti, euka-rioti, bakterije termalnih vrela, pioniri vegetacije i sl. Princip ekonomi%nosti mo!e se prikazati na primjeru retrogradne evolucije patogena. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. C.2.1. POVEZUJE POJAVU NOVIH

SVOJSTAVA S

PROMJENOM SLO(ENOSTI

ORGANIZACIJSKIH RAZINA

U ORGANIZMU

C.2.1.1.C.2.1.1.C.2.1.1.C.2.1.1. uspore$uje kemijski sastav tjelesnih teku'ina i morske vode povezuju'i ga s postankom prvih stanica te ulogom stani%nih dijelova C.2.1.2.C.2.1.2.C.2.1.2.C.2.1.2. uspore$uje gra$u organskih sustava organizama na razli%itim razinama slo!enosti C.2.1.3.C.2.1.3.C.2.1.3.C.2.1.3. povezuje klju%ne prilagodbe u gra$i tijela s uvje-tima stani&ta C.2C.2C.2C.2.1.4..1.4..1.4..1.4. uspore$uje gra$u sustava koji obavljaju iste zada'e u %ovjeku i drugim organizmima C.2.1.5.C.2.1.5.C.2.1.5.C.2.1.5. analizira uslo!njavanje i pojavu novih svojstava povezuju'i princip gra$e s ekonomi%nim funkcionira-njem razli%itih organizama

prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje na pona pona pona poz-z-z-z-natim primjerimnatim primjerimnatim primjerimnatim primjerima a a a uslo!njavanje gra$e i uloge pojedinih struktura / organa / organskih sustava na tipi%nim predstavni-cima pojedinih sku-pina organizama isti%u'i klju%ne prila-godbe uvjetima stani&ta; opisuje opisuje opisuje opisuje gra$u sustava u %ovjeka i razli%itih organizama koji

obja&nobja&nobja&nobja&njava java java java gra$u i ulogu istih/sli%nih sustava %ovjeka i drugih organizama povezuju'i ih s prila-godbama razli%itim !ivotnim uvjetima; oooopisuje pisuje pisuje pisuje uslo!njava-nje i pojavu novih svojstava na primje-rima razli%itih orga-nizacijskih razina; uuuuspore$ujespore$ujespore$ujespore$uje kemijski sastav tjelesnih teku'ina i morske

uspore$uuspore$uuspore$uuspore$uje je je je na prim-jeru %ovjeka i ostalih !ivih bi'a gra$u s ulogama struktura / organa / organskih sustava povezuju'i ih s prilagodbama !ivotnim uvjetima; obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava uslo!-njavanje i pojavu novih svojstava na primjerima razli%itih organizacijskih razi-na

analiziraanaliziraanaliziraanalizira sli%nosti i razlike u gra$i s obzirom na !ivotne uvjete i potrebe razli%itih organiza-ma; uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje sustave koji obavljaju iste/sli%ne uloge u %ovjeka i drugih organizama, uspuspuspuspo-o-o-o-re$uje re$uje re$uje re$uje razli%ite primjere ekonomi%-nosti gra$e u !ivome svijetu


—34

obavljaju sli%nu funkciju; opisujeopisujeopisujeopisuje sli%nost u kemij-skome sastavu tjele-snih teku'ina i mor-ske vode povezuju'i je s postankom prvih stanica

vode povezuju'i ga s postankom prvih stanica te ulogom stani%nih dijelova

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izvo$enje sekcije organa/organizma (npr. riba, lignja, srce) i izrada skica prou%avanje morfologije i anatomije razli%itih vrsta (npr. %lankono&ci, kritosjemenja%e) uspore$ivanje razli%itih organizacijskih rje&enja primjenjuju'i Fibonaccijev niz i zlatni rez u prirodi izrada grafi%kih prikaza organizacijskih razina organizma (mogu'nost primjene IKT-a). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Naglasak staviti na razumijevanje povezanosti uslo!njavanja u gra$i tijela s pojavom novih svojstava, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Grafi%ki prikaz organizacijskih razina organizma mo-gu'e je nadograditi na prikaz organizacijskih razina biosfere iz 1. razreda te se njime koristiti u raspravi o uslo!njavanju s aspekta ekonomi%nosti. Uslo!njavanje gra$e i uloge pojedinih orga-na / organskih sustava ili njemu analognih treba promatrati komparativno u tipi%nih predstavnika pojedinih skupina (jednostani%ni organizmi, alge, gljive, biljke, !ivotinje, %ovjek). Uspored-bu po funkciji analognih sustava mogu'e je prikazati na primjeru izmjene plinova/disanja (epiderma/pu%i/&krge/ko!a/plu'a) u predstavnika razli%itih skupina. Va!no je istaknuti klju%ne prilagodbe uvjetima stani&ta, kao &to su prilagodbe za !ivot u vodi i izlazak na kopno. Odnos povr&ine i volumena tijela objasniti kao princip ekonomi%nosti u organizaciji !ivoga svijeta (npr. crijevne resice, listi'i &krga, alveole, naboranost kore mozga). Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.za ostvarivanje ishoda.za ostvarivanje ishoda.za ostvarivanje ishoda. C.2.2. USPORE#UJE

SPECIFI"NOSTI GRA#E

POJEDINIH ORGANIZAMA I

POVEZUJE IH S

RAZVOJNIM STABLOM

(IVOGA SVIJETA

C.2.2.1.C.2.2.1.C.2.2.1.C.2.2.1. uspore$uje organizme na temelju funkcionalnih i morfolo&kih zna%ajki C.2.2.2.C.2.2.2.C.2.2.2.C.2.2.2. razvrstava poznate organizme na razvojnome stablu !ivoga svijeta

razvrstavrazvrstavrazvrstavrazvrstava poznate a poznate a poznate a poznate predstavnikepredstavnikepredstavnikepredstavnike !ivih bi'a na temelju karakteristi%nih obilje!ja u osnovne skupine

razvrstava prazvrstava prazvrstava prazvrstava poznate oznate oznate oznate predstavnikepredstavnikepredstavnikepredstavnike !ivih bi'a u osnovne sku-pine i na jednostav-nim primjerima opisuje opisuje opisuje opisuje sli%nosti i razlike u njihovoj gra$i

obja&njavobja&njavobja&njavobja&njava a a a osnovna obilje!ja gra$e pre-ma kojima pojedine organizme svrstava svrstava svrstava svrstava u osnovne skupine

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje specifi-%nosti gra$e pojedi-nih organizama i povezuje povezuje povezuje povezuje ih s raz-vojnim stablom !ivoga svijeta

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izra$ivanje razvojnoga stabla !ivoga svijeta samostalnim odabirom jedinki (crte!i/fotografije) samostalna primjena dihotomskoga klju%a. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Izostaviti iz provjere i obrade detaljne Izostaviti iz provjere i obrade detaljne Izostaviti iz provjere i obrade detaljne Izostaviti iz provjere i obrade detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—35

D.2.1. PRIMJENJUJE OSNOVNA


ZNANSTVENOGA

ISTRA(IVANJA I RAZVOJ

ZNANSTVENE MISLI

STAVLJA U POVIJESNI

KONTEKST - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.2., A 4.4., B 4.2., C 4.2.); MT Poduzetni&tvo (A - 4.1., B - 4.1., B - 4.2., C - 4.1. i 4.2)

D.2.1.1.D.2.1.1.D.2.1.1.D.2.1.1. promatra i prikuplja podatke te donosi zaklju%ke tijekom u%enja i pou%avanja D.2.1.2.D.2.1.2.D.2.1.2.D.2.1.2. postavlja hipotezu s pomo'u predlo&ka razliku-ju'i zavisnu i nezavisnu varijablu te postavlja ciljeve istra!ivanja D.2.1.3.D.2.1.3.D.2.1.3.D.2.1.3. odabire primjerenu metodologiju i vrste uzoraka prema postavljenim ciljevima pravilno odabiru'i kontrol-ne skupine i/ili replikatne uzorke u istra!ivanju D.2.1.4.D.2.1.4.D.2.1.4.D.2.1.4. odabire primjerene metode za prikupljanje i prikaz podataka D.2.1.5.D.2.1.5.D.2.1.5.D.2.1.5. koristi se pravilno opremom potrebnom za izvo-$enje istra!ivanja te skuplja podatke slijede'i korake u protokolu D.2.1.6.D.2.1.6.D.2.1.6.D.2.1.6. obra$uje i prikazuje rezultate istra!ivanja D.2.1.7.D.2.1.7.D.2.1.7.D.2.1.7. predstavlja dobivene rezultate na osnovi kojih donosi primjerene zaklju%ke D.2.1.8.D.2.1.8.D.2.1.8.D.2.1.8. koristi se pouzdanim literaturnim izvorima i navodi ih D.2.1.9.D.2.1.9.D.2.1.9.D.2.1.9. opisuje osnovna znanstvena otkri'a tijekom pro&losti va!na za teme koje obra$uje i stavlja ih u povi-jesni kontekst

provodi provodi provodi provodi jednostajednostajednostajednostav-v-v-v-nnnno istra!ivanje o istra!ivanje o istra!ivanje o istra!ivanje uz uz uz uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja ciljeve istra!ivanja prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za prikupljanje i prikaz podataka na temelju kojih izvodi jednos-tavne zaklju%ke; koristi se razli%itim izvorima informaci-ja; prepoznaje vrije-dnost znanstvenih otkri'a

provodi provodi provodi provodi jednostajednostajednostajednostav-v-v-v-no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje uz uz uz uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja ciljeve i formulira istra!iva%ko pitanje prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za prikupljanje i prikaz podataka na temelju kojih izvodi zaklju%-ke; koristi se razli%i-tim izvorima infor-macija i navodi ih; opisuje otkri'a u znanstvenome pod-ru%ju koje istra!uje

provodi provodi provodi provodi jednostajednostajednostajednostav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i oblikuje hipotezu prema obrascu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezulta-tima izvode'i zak-lju%ke; koristi se razli%itim izvorima informacija i navodi ih; povezuje otkri'a u znanstvenome podru%ju sa svojim istra!ivanjem

provodi provodi provodi provodi jednostajednostajednostajednostav-v-v-v-no istra!ivno istra!ivno istra!ivno istra!ivanje uz anje uz anje uz anje uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i oblikuje hipotezu prema obrascu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezulta-tima te vrednuje postavljenu hipotezu u kontekstu znan-stvenih otkri'a; koristi se razli%itim izvorima informacija i pravilno ih navodi; uspore$uje osnovna znanstvena otkri'a tijekom pro&losti u skladu s odabranom tematikom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 2. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 2. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 2. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 2. rrrrazreda azreda azreda azreda te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata. Prijedlozi u%eni%kih projekata: a. istra!iti utjecaj razli%itih tvari na bakterije (npr. LGG iz kupovnoga jogurta) b. istra!iti !ivotne cikluse odabranoga organizma (npr. fenolo&ka istra!ivanja) c. istra!iti o utjecaju !ivotnih navika na %ovjekovo zdravlje (npr. utjecaj preglasne glazbe na sluh, tjelesna neaktivnost, pravilno/nepravilno dr!anje tijela, osobna higijena, nepravilna prehra-na). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj ishod predstavlja metodolo&ki pristup ostvarenju definiranih ishoda u%enja. U ovome ishodu staviti naglasak na sljede'e: stjecanje vje&tina izricanja ciljeva istra!ivanja i hipoteza, ispravno kori&tenje grafi%kim i tabli%nim prikazima, stjecanje vje&tine izbora pouzdane literature, ispravno navo$enje literature (u tekstu i na kraju teksta), pisanje kra'ih rasprava i zaklju%aka. Provesti kvalitativnu i kvantitativnu analizu podataka dobivenih istra!ivanjem te komentirati eventualne odmake od o%ekivanih rezultata. Va!no je i potaknuti razvoj kriti%koga odnosa prema vlastitome radu i sposobnosti uo%avanja vlastitih pogre&aka tijekom rada. Ovaj se ishod ostvaruje do kraja 4. ciklusa, tj. do kraja 2. razreda.


—36

D.2.2. RASPRAVLJA O ETI"KIM


ISTRA(IVANJIMA I

PRIMJENI BIOLO*KIH

OTKRI)A TE DONOSI

ODLUKE O VLASTITIM


D.2.2.1.D.2.2.1.D.2.2.1.D.2.2.1. raspravlja o opravdanosti istra!ivanja !ivih orga-nizama D.2.2.2.D.2.2.2.D.2.2.2.D.2.2.2. raspravlja o me$usobnoj povezanosti prirodnih zajednica i %ovje%anstva te analizira va!nost uspostavlja-nja uravnote!enoga stanja u prirodi za osobnu i op'u dobrobit - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.A.2.) D.2.2.3.D.2.2.3.D.2.2.3.D.2.2.3. analizira primjenu biolo&kih otkri'a u svakod-nevnome !ivotu D.2.2.4.D.2.2.4.D.2.2.4.D.2.2.4. kriti%ki interpretira znanstvene informacije u sredstvima javnoga priop'avanja D.2.2.5.D.2.2.5.D.2.2.5.D.2.2.5. obja&njava va!nost po&tovanja autorskih prava te raspravlja o odgovornosti znanstvenika i cjelokupnoga dru&tva pri kori&tenju rezultatima biolo&kih otkri'a D.2.2.6.D.2.2.6.D.2.2.6.D.2.2.6. analizira utjecaj ljudskih djelatnosti na prirodne procese i mogu'nosti smanjenja one%i&'enja - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.A.4., IV.C.4.) D.2.2.7.D.2.2.7.D.2.2.7.D.2.2.7. argumentira mogu'nost izbora lije%enja i va!-nost edukacije o prevenciji razli%itih bolesti te odgovor-nost za vlastito zdravlje, ali i zdravlje svoje djece ili osta-lih ljudi u svojoj okolini - veza MT Zdravlje (C.4.1.A, C.4.1.B, C.4.1.C, C.4.3.A); MT Odr!ivi razvoj (IV.A.3.) D.2.2.8.D.2.2.8.D.2.2.8.D.2.2.8. procjenjuje va!nost osobne odgovornosti i dje-lovanja za odr!ivi razvoj - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.A.3., IV.B.1., IV.C.1.) D.2.2.9.D.2.2.9.D.2.2.9.D.2.2.9. obja&njava na primjerima utjecaj bolesti na %ovjeka i druge organizme tijekom povijesti - veza MT Zdravlje (C.4.2.B)

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje eti%ka pitanja u biolo&kim istra!ivanjima i primjeni biolo&kih otkri'a te va!nost dono&enja odluka o vlastitim postupa-njima

opisuje opisuje opisuje opisuje razli%ita eti%ka pitanja u biolo&kim istra!iva-njima; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava na primjerima va!nost kori&tenja rezultati-ma biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu te donosi donosi donosi donosi odlukeodlukeodlukeodluke o vlastitim postupanjima pove-zanim s njihovom primjenom

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava razli%ita eti%ka pitanja u biolo&kim istra!iva-njima; povezuje povezuje povezuje povezuje biolo&ka otkri'a s civilizacijskim nap-retkom te donosi donosi donosi donosi odlukeodlukeodlukeodluke o vlastitim postupanjima pove-zanim s njihovom primjenom

raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o eti%kim pitanjima u biolo&-kim istra!ivanjima i primjeni biolo&kih otkri'a te preispitpreispitpreispitpreispitu-u-u-u-je odlukeje odlukeje odlukeje odluke o vlastitim postupanjima pove-zanim s njihovom primjenom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: vo$ena rasprava o odabranoj temi (ovisno o interesu u%enika / aktualnosti teme) argumentiraju'i vlastite stavove i uva!avaju'i tu$e. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj se ishod ostvaruje aktivnostima i sadr!ajima ishoda 2. razreda. Utjecaj bolesti na %ovjeka i druge organizme mo!e se povezati s potrebom istra!ivanja radi prevencije i/ili lije%enja. Potrebno je raspraviti o osobnoj odgovornosti u kontekstu izbora lije%e-nja / kori&tenja rezultatima biolo&kih otkri'a. Preispitivanje utjecaja ljudskih djelatnosti na prirodne procese i mogu'nosti smanjenje one%i&'enja mo!e se objasniti u kontekstu odr!avanja homeostaze organizma. Potrebno je raspraviti o opravdanosti istra!ivanja na !ivim bi'ima. Potrebno je upoznati u%enike sa za&titom autorskih prava pri kori&tenju literaturom, tekstovima, fotografijama, crte!ima i skicama. Ovaj se ishod ostvaruje do kraja 4. ciklusa, tj. do kraja 2. razreda.


—37

U 3. razredu (5. godina u!enja i pou!avanja Biologije), u modelu 280 sati, u okviru svakoga makrokoncepta prou!ava se sljede%e: "ivot na razini stanice, njezino uslo"nja-

vanje s evolucijskoga aspekta, uloge stani!nih dijelova, procesi na stani!noj razini u kontekstu odr"avanja homeostaze stanice i njihov utjecaj na homeostazu organizma te

povezanost "ivotnih ciklusa stanice i organizma.



ZADOVOLJAVAJU"A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA NA KRAJU 5. GODINE U#ENJA I POU#AVANJA BIOLOGIJE U#ENIK: A.3.1. ANALIZIRA PROCESE

KRU(ENJA TVARI, VEZANJA

I PRETVORBI ENERGIJE NA

RAZINI STANICE TE IH

POVEZUJE S

FUNKCIONIRANJEM

ORGANIZAMA

A.3.1.1.A.3.1.1.A.3.1.1.A.3.1.1. uspore$uje iskoristivost hranjivih tvari u anaero-bnim i aerobnim procesima A.3.1.2.A.3.1.2.A.3.1.2.A.3.1.2. analizira metaboli%ke procese na razini stanice A.3.1.3.A.3.1.3.A.3.1.3.A.3.1.3. opisuje uloge ugljikohidrata, masti, bjelan%evina, minerala i vitamina u metabolizmu organizma - veza MT Zdravlje (A.5.2.) A.3.1.4.A.3.1.4.A.3.1.4.A.3.1.4. obja&njava ulogu hormona u me$ustani%noj komunikaciji s aspekta uravnote!ene potro&nje energije

opisuje opisuje opisuje opisuje uloge proce-sa fotosinteze, sta-ni%noga disanja i vrenja u rastu, razvo-ju i razmno!avanju organizama; prepprepprepprepo-o-o-o-znaje znaje znaje znaje zna%enje bio-molekula, minerala, vitamina i hormona u metaboli%kim procesima

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava procese fotosinteze, stani%-noga disanja i vrenja s aspekta veza-nja/pretvorbi energi-je i kru!enja tvari u razli%itim organiz-mima; uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje iskoristivost hranji-vih tvari u anaerob-nim i aerobnim procesima; opisuje opisuje opisuje opisuje uloge biomolekula, minerala, vitamina i hormona u metabo-li%kim procesima

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje procese fotosinteze, stani%-noga disanja i vrenja s aspekta veza-nja/pretvorbi energi-je i kru!enja tvari na razini stanice; opisuje opisuje opisuje opisuje procese razgradnje ugljikohi-drata, masti i bjelan-%evina; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje va!nost djelovanja hormona na ciljane stanice te njihov utjecaj na uravnote-!enu potro&nju energije

analizira analizira analizira analizira metaboli%-ke procese na razini stanice i mehanizme djelovanja hormona na ciljane stanice te njihov utjecaj na uravnote!enu potro-&nju energije

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izvo$enje eksperimenata: - dokazivanje prisutnosti &kroba u biljci (usporediti prisutnost &kroba u listu biljaka koje su bile u razli%itim uvjetima) - razgradnja hranjivih tvari djelovanjem enzima - alkoholno vrenje i/ili mlije%no-kiselo vrenje kori&tenje videoisje%cima/simulacijama/animacijama metaboli%kih procesa. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Vezanje i pretvorbe energije analizirati u procesima stani%noga disanja, vrenja i fotosinteze. Ukazati na povezanost metaboli%kih procesa na razini stanice s potrebama vi&estani%nih organi-zama te na univerzalnost procesa neovisno o razli%itosti organizama. Komunikaciju me$u stanicama posredstvom hormona objasniti na primjeru adrenalina koji se izlu%uje u trenutku kad je potrebna velika koli%ina energije. Naglasak staviti na razumijevanje povezanosti procesa vezanja i pretvorbi energije te kru!enja tvari s funkcioniranjem organizma, a izostaviti suvi&nu fak-tografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne Iz provjere i obrade izostaviti detaljne Iz provjere i obrade izostaviti detaljne Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—38

A.3.2. ANALIZIRA PRINCIP

EKONOMI"NOGA


NA RAZINI STANICE

A.3.2.1.A.3.2.1.A.3.2.1.A.3.2.1. povezuje ekonomi%no iskori&tavanje energije s brojem stani%nih tvorba u razli%itim stanicama i okoli&-nim uvjetima A.3.2.2.A.3.2.2.A.3.2.2.A.3.2.2. analizira prijenos tvari kroz membranu / mem-branom s aspekta kori&tenja energije A.3.2.3.A.3.2.3.A.3.2.3.A.3.2.3. povezuje zadru!ni na%in !ivota i/ili vi&estani%nu organiziranost s ekonomi%nim iskori&tavanjem energije A.3.2.4.A.3.2.4.A.3.2.4.A.3.2.4. povezuje naru&avanje homeostaze s potro&njom energije - veza MT Zdravlje (A.4.2.A)

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje na prim-jerima ekonomi%no iskori&tavanje ener-gije razli%itih stani-ca/zadruga te na%ine kojima se tvari pre-nose kroz stani%nu membranu / mem-branom; navodi navodi navodi navodi posljedice poreme-'aja u radu endokri-nih !lijezda

opisuje opisuje opisuje opisuje princip ekonomi%noga isko-ri&tavanja energije razli%itih stanica povezuju'i ga s brojem stani%nih tvorba te na%ine pasivnoga i aktivno-ga prijenosa tvari kroz membranu / membranom, povpovpovpove-e-e-e-zuje zuje zuje zuje zadru!ni na%in !ivota s ekonomi%-nim iskori&tavanjem energije i naru&ava-nje homeostaze endokrinih !lijezda s potro&njom energije

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava princip ekonomi%noga isko-ri&tavanja energije razli%itih stanica povezuju'i ga s brojem stani%nih tvorba i okoli&nim uvjetima; razlikuje razlikuje razlikuje razlikuje na%ine prijenosa tvari kroz membranu / mem-branom s aspekta tvari koje se prenose

analizira analizira analizira analizira princip ekonomi%noga isko-ri&tavanja energije razli%itih stanica s aspekta njezine gra$e, uloge okoli&-nih uvjeta te na%ina prijenosa tvari kroz membranu / mem-branom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izvo$enje eksperimenata: - osmoza u biljnoj i !ivotinjskoj stanici kori&tenje videoisje%cima/simulacijama/animacijama: - povezanost broja mitohondrija s kondicijom %ovjeka - promjena elektri%noga potencijala na membrani stanice. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ekonomi%no iskori&tavanje energije povezati s brojem stani%nih tvorba (mitohondrija i kloroplasta) u razli%itim stanicama i okoli&nim uvjetima. Usporediti potro&nju energije u samostalnoj stanici i stanici koja je dio nekoga tkiva/organizma/zadruge. Potro&nju energije kod naru&ene homeostaze mogu'e je objasniti na primjeru poreme'aja u radu endokrinih !lijezda. Naglasak staviti na razumijevanje principa ekonomi%noga iskori&tavanja energije, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.3.1. ANALIZIRA REGULACIJSKE

MEHANIZME

ODR(AVANJA

HOMEOSTAZE NA RAZINI

STANICE I ORGANIZMA B.3.1.1.B.3.1.1.B.3.1.1.B.3.1.1. analizira uloge stani%nih dijelova u odr!avanju homeostaze uo%avaju'i sinergiju stani%nih dijelova B.3.1.2.B.3.1.2.B.3.1.2.B.3.1.2. povezuje homeostazu stanice s homeostazom organizma B.3.1.3.B.3.1.3.B.3.1.3.B.3.1.3. obja&njava prijenos informacija u regulaciji !ivo-tnih procesa organizma B.3.1.4.B.3.1.4.B.3.1.4.B.3.1.4. obja&njava utjecaje abioti%kih i bioti%kih %imbe-nika na homeostazu stanice i organizma opisuju'i njihov odgovor

opisuje na poznopisuje na poznopisuje na poznopisuje na pozna-a-a-a-tome primjerutome primjerutome primjerutome primjeru jednostavne aktiv-nosti stanica u odr-!avanju homeostaze kao odgovore na abioti%ke i bioti%ke %imbenike okoli&a

opisopisopisopisuje na poznuje na poznuje na poznuje na pozna-a-a-a-tim primjerimatim primjerimatim primjerimatim primjerima uloge dijelova stani-ce i stanica vi&esta-ni%noga organizma u odr!avanju homeos-taze kao odgovore stanice na abioti%ke i bioti%ke %imbenike

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava uloge dijelova stanice i stanica vi&estani%-noga organizma u odr!avanju homeos-taze kao odgovore stanice na abioti%ke i bioti%ke %imbenike okoli&a; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje

analizira analizira analizira analizira uloge dije-lova stanice i stanica vi&estani%noga orga-nizma u odr!avanju homeostaze kao odgovore stanica na abioti%ke i bioti%ke %imbenike okoli&a; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava poveza-


—39

okoli&a povezanost homeos-taze stanice i organi-zma

nost sinergije stani-%nih dijelova s ho-meostazom stanice i organizma

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izvo$enje eksperimenata: - fotosinteza u razli%itim uvjetima (npr. razli%it intenzitet svjetlosti, svjetlost razli%ite valne duljine, razli%ita temperatura i pH-vrijednost vode, koli%ina dostupnoga ugljikova dioksida i vode) - promjena boje lista u ovisnosti o intenzitetu svjetlosti i razli%itim valnim duljinama - alkoholno i mlije%no-kiselo vrenje pri razli%itim temperaturama - utjecaj temperature i pH-vrijednosti na brzinu reakcija enzima - intenzitet transpiracije u ovisnosti o vanjskim uvjetima kori&tenje videoisje%cima/simulacijama/animacijama: - brojnost kloroplasta u ovisnosti o intenzitetu svjetlosti - kretanje kloroplasta ovisno o izvoru svjetlosti - izlu%ivanje i djelovanje hormona. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Naglasak staviti na razumijevanje principa odr!avanja homeostaze stanice/organizma te izostaviti suvi&nu faktografiju. Povezanost homeostaze stanice s homeostazom organizma mo!e se objasniti na primjeru regulacije kemijskoga sastava tjelesnih teku'ina. Raspraviti o va!nosti plazmolize, deplazmolize, fagocitoze, taksija i drugih procesa u odr!avanju homeostaze, kao i minerala u rastu i razvoju !ivoga svijeta. Prijenos informacija u regulaciji !ivotnih procesa organizma mo!e se objasniti na primjeru mehanizma povratne sprege u izlu%ivanju ADH-a i/ili inzulina (glukagona). Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.3.2. ANALIZIRA POSLJEDICE

NARU*AVANJA

HOMEOSTAZE B.3.2.1.B.3.2.1.B.3.2.1.B.3.2.1. obja&njava razvoj bolesti i imunolo&ki odgovor organizma ukazuju'i na va!nost prevencije i lije%enja - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 5.3., B.5.3.) B.3.2.2.B.3.2.2.B.3.2.2.B.3.2.2. povezuje imunolo&ko djelovanje organizma s alergijskim reakcijama i odbacivanjem transplantiranih tkiva ili organa B.3.2.3.B.3.2.3.B.3.2.3.B.3.2.3. analizira utjecaj okoli&nih %imbenika i patogena na razvoj bolesti B.3.2.4.B.3.2.4.B.3.2.4.B.3.2.4. povezuje epidemiolo&ki lanac s prevencijom zaraznih bolesti B.3.2.5.B.3.2.5.B.3.2.5.B.3.2.5. povezuje utjecaj !ivotnih navika na zdravlje argumentiraju'i odgovornost za vlastito zdravlje - veza MT Zdravlje (A.5.1., A.5.2., A.5.3., B.5.3.A, B.5.2.A, C.5.1.B, C.5.2.A); MT Osobni i socijalni razvoj (A 5.1., B 5.1., B 5.3., C 5.3.); MT Odr!ivi razvoj (V.A.1.)

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje naj%e&'e okoli&ne %imbenike i patogene koji uzro-kuju bolesti; opisuje opisuje opisuje opisuje epidemiolo&ki lanac povezuju'i ga s prevencijom i navnavnavnavo-o-o-o-di di di di primjere prevenci-je

opisuje opisuje opisuje opisuje djelovanje okoli&nih %imbenika i patogena na razvoj razli%itih bolesti; opisuje opisuje opisuje opisuje imunolo&ko djelovanje organiz-ma na primjerima alergija i reakcijama odbacivanja tran-splantiranih tkiva i organa

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava reakcije imunolo&koga susta-va u spre%avanju razvoja bolesti; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava epide-miolo&ki lanac pove-zuju'i ga s mjerama prevencije, !ivotnim navikama i vlastitom odgovorno&'u za o%uvanje zdravlja

analizira analizira analizira analizira mogu'e odgovore imunolo&-koga sustava u spre-%avanju razvoja bolesti; analiziraanaliziraanaliziraanalizira epidemiolo&ki lanac povezuju'i ga s mjerama prevencije; argumentira argumentira argumentira argumentira vlastitu odgovornost za o%uvanje zdravlja


—40

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izrada modela koji prikazuje mehanizam imunolo&ke reakcije igranje uloga (antigen/antitijelo) istra!ivanje o utjecaju okoli&nih %imbenika na razvoj bolesti kori&tenje videoisje%cima/animacijama/simulacijama imunolo&ke reakcije. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Naglasak staviti na razumijevanje posljedica naru&avanja homeostaze te izostaviti suvi&nu faktografiju. Poreme'aje homeostaze objasniti na u%enicima poznatim primjerima iz svakodnev-noga !ivota. Prevenciju zaraznih bolesti (cijepljenje, osobna higijena) povezati s epidemiolo&kim lancem na primjerima nekih bolesti. Istra!ivanje o utjecaju okoli&nih %imbenika i &irenju bolesti mo!e se provesti u suradnji sa zdravstvenom ustanovom i/ili uporabom statisti%kih podataka. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.3.3. ANALIZIRA (IVOTNE

CIKLUSE STANICA

POVEZUJU)I IH S TIJEKOM

(IVOTA ORGANIZMA B.3.3.1.B.3.3.1.B.3.3.1.B.3.3.1. analizira stani%ni ciklus B.3.3.2.B.3.3.2.B.3.3.2.B.3.3.2. uspore$uje tijek !ivota razli%itih stanica i organi-zama B.3.3.3.B.3.3.3.B.3.3.3.B.3.3.3. obja&njava va!nost mejoze i spolnoga na%ina razmno!avanja za varijabilnost i odr!avanje vrste B.3.3.4.B.3.3.4.B.3.3.4.B.3.3.4. opisuje produkte oogeneze i spermatogeneze s aspekta broja kromosoma te broja nastalih stanica B.3.3.5.B.3.3.5.B.3.3.5.B.3.3.5. obja&njava ulogu stani%nih dioba u o%uvanju nasljedne informacije B.3.3.6.B.3.3.6.B.3.3.6.B.3.3.6. povezuje mitozu s rastom, razmno!avanjem i obnavljanjem organizama te mejozu s varijabilno&'u potomstva B.3.3.7.B.3.3.7.B.3.3.7.B.3.3.7. povezuje diferencijaciju stanica s razvojem vi&estani%noga organizma B.3.3.8.B.3.3.8.B.3.3.8.B.3.3.8. raspravlja o procesima potpomognute oplodnje - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 5.1., C 5.2.) B.3.3.9.B.3.3.9.B.3.3.9.B.3.3.9. obja&njava va!nost mejoze i spolnoga na%ina razmno!avanja za evoluciju B.3.3.10.B.3.3.10.B.3.3.10.B.3.3.10. povezuje nekontroliranu diobu stanica s razvojem tumora

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje poveza-nost !ivotnoga cik-lusa organizma sa stani%nim diobama; opisuje opisuje opisuje opisuje ulogu stani-%nih dioba u o%uva-nju nasljedne infor-macije

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava uloge razli%itih dioba sta-nica u !ivotnome ciklusu organizma; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje va!nost diferencijacije stani-ca za razvoj vi&esta-ni%noga organizma te posljedice nekon-trolirane diobe sta-nica

uspore$uspore$uspore$uspore$uje uje uje uje razli%ite diobe stanica dovo-de'i ih u odnos s brojem kromosoma, varijabilnosti po-tomstva i !ivotnim ciklusima razli%itih organizama; objaobjaobjaobja&-&-&-&-njava njava njava njava zna%aj dife-rencijacije stanica za razvoj vi&estani%no-ga organizma

analizira analizira analizira analizira va!nost dioba za odr!ivost !ivota povezuju'i !ivotne cikluse sta-nice i organizma; povezuje povezuje povezuje povezuje diferenci-jaciju stanica s raz-vojem vi&estani%no-ga organizma, ne-kontrolirane diobe s razvojem tumora

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: promatranje samostalno izra$enih mikroskopskih preparata: - faze stani%nih dioba - pupanje kvasca izrada modela stani%nih dioba kori&tenje videoisje%cima/simulacijama/animacijama !ivotnih ciklusa stanice istra!ivanje razli%ite literature o uzrocima razvoja tumora i na%inima prevencije, ali i u suradnji sa zdravstvenim ustanovama.


—41

Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ukazati na razliku interfaze i diobe. Usporediti tijek !ivota razli%itih stanica i organizma: nastanak/ro$enje, diferencijacija/razvoj, smrt. Naglasak staviti na razumijevanje stani%noga ciklusa i njegova utjecaja na !ivotni ciklus organizma, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.3.4. ANALIZIRA EVOLUCIJSKO

USLO(NJAVANJE STANICA

S OBZIROM NA NA"IN

NJIHOVA

FUNKCIONIRANJA B.3.4.1.B.3.4.1.B.3.4.1.B.3.4.1. opisuje endosimbiontsku teoriju B.3.4.2.B.3.4.2.B.3.4.2.B.3.4.2. uspore$uje na%in funkcioniranja prokariotske i eukariotske stanice B.3.4.3.B.3.4.3.B.3.4.3.B.3.4.3. opisuje primjere specijalizacije stanica B.3.4.4.B.3.4.4.B.3.4.4.B.3.4.4. analizira uslo!njavanje i pojavu novih svojstava povezuju'i princip gra$e s ekonomi%nim funkcionira-njem stanice

opisuje opisuje opisuje opisuje postanak eukariotske stanice; navodi poznate navodi poznate navodi poznate navodi poznate primjereprimjereprimjereprimjere specijaliza-cije stanica

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava postanak eukariotske stanice te opisuje opisuje opisuje opisuje primjere specijalizacije stani-ca

uspore$uspore$uspore$uspore$uje uje uje uje na%in funkcioniranja pro-kariotske i eukario-tske stanice te razli-%ite primjere specija-lizacije stanica

analizira analizira analizira analizira uslo!nja-vanje stanica pove-zuju'i ga s na%inom njihova funkcionira-nja te va!nost speci-jalizacije stanica

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: Izrada modela koji prikazuje endosimbiontsku teoriju Izrada modela / grafi%koga prikaza / crte!a sli%nosti i razlika prokariotske i eukariotske stanice isti%u'i evolucijske prednosti. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Endosimbiontsku teoriju mogu'e je objasniti na izra$enome modelu. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. C.3.1. POVEZUJE POJAVU NOVIH

SVOJSTAVA S

USLO(NJAVANJEM

STANICE I OBJA*NJAVA

SPECIJALIZACIJU STANICA

U SLO(ENIJIM SUSTAVIMA C.3.1.1.C.3.1.1.C.3.1.1.C.3.1.1. povezuje gra$u i uloge stani%nih dijelova C.3.1.2.C.3.1.2.C.3.1.2.C.3.1.2. uspore$uje prokariotski i eukariotski ustroj stanice C.3.1.3.C.3.1.3.C.3.1.3.C.3.1.3. stavlja u odnos DNA, kromatin i kromosome u razli%itim fazama !ivotnoga ciklusa stanice C.3.1.4.C.3.1.4.C.3.1.4.C.3.1.4. obja&njava gra$u stani%ne membrane povezuju'i je s ulogama u razli%itim stanicama C.3.1.5.C.3.1.5.C.3.1.5.C.3.1.5. povezuje gra$u i uloge tkiva C.3.1.6.C.3.1.6.C.3.1.6.C.3.1.6. uspore$uje uloge dijelova jednostani%noga organizma s razvojem organskih sustava u vi&estani%no-ga organizma C.3.1.7.C.3.1.7.C.3.1.7.C.3.1.7. raspravlja o polo!aju virusa i priona u odnosu na !ivi svijet

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje osnovni plan gra$e na prim-jerima razli%itih tipova stanica i da udru!ivanjem stani-ca nastaju tkiva i organi; opisuje opisuje opisuje opisuje uloge stanica pove-zuju'i ih s uslo!nja-vanjem njihove gra$e; usporeusporeusporeuspore$uje $uje $uje $uje DNA i kromosome

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje prokari-otski i eukariotski ustroj stanice; na primjerima objaobjaobjaobja&-&-&-&-njava njava njava njava va!nost speci-jalizacije stanica i ulogu DNA; opisuje opisuje opisuje opisuje gra$u pojedinih tkiva navode'i nji-hove uloge te polo-!aj virusa i priona u !ivome svijetu

opisuje opisuje opisuje opisuje stani%ne strukture i njihove uloge s naglaskom na ekonomi%nost gra$e; opisuje opisuje opisuje opisuje DNA i kromosome u razli-%itim fazama !ivot-noga ciklusa stanice; uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje uloge stani%nih struktura jednostani%nih orga-nizama s organskim sustavima vi&estani-%nih organizama; povezuje povezuje povezuje povezuje organizi-ranost virusa i priona s njihovim polo!a-jem u !ivome svijetu

povezuje povezuje povezuje povezuje va!nost pojedinih struktura u razli%itim vrstama stanica s uslo!njava-njem zada'a; uspuspuspuspo-o-o-o-re$uje re$uje re$uje re$uje organizacij-ske specifi%nosti stanica, jednostani%-nih organizama i organskih sustava vi&estani%nih organi-zama s obzirom na ekonomi%nost gra$e; stavlja u odnosstavlja u odnosstavlja u odnosstavlja u odnos DNA, kromatin i kromosome u razli%i-tim fazama !ivotno-ga ciklusa stanice; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava polo!aj virusa i priona u !ivome svijetu s


—42

obzirom na njihovu organiziranost

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: kori&tenje simulacijama, videoisje%cima ili animacijama kromosoma, DNA izrada modela prokariotske i eukariotske stanice te kromosoma mikroskopiranje razli%itih vrsta eukariotskih stanica/tkiva. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Prokariotski i eukariotski ustroj stanica te njihovo uslo!njavanje mogu'e je objasniti na izra$enim modelima, pri %emu je va!no povezati gra$u i uloge stani%nih dijelova: jezgre, mitohondri-ja, plastida, vakuola, lizosoma. Izgled kromosoma u razli%itim fazama diobe mogu'e je objasniti uporabom modela. Naglasak staviti na povezanost principa gra$e i oblika stanice s njezinim ekonomi%nim funkcioniranjem te izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmovIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmovIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmovIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.e i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.e i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.e i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. D.3.1. PRIMJENJUJE OSNOVNA


ZNANSTVENOGA

ISTRA(IVANJA KRITI"KI

PROSU#UJU)I REZULTATE

TE OPISUJE POSLJEDICE

RAZVOJA ZNANSTVENE

MISLI TIJEKOM POVIJESTI - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 5.1., A 5.2., A 5.3., B 5.2., C 5.1., C 5.2.); MT Poduzetni&tvo (A - 5.1., B - 5.1., B - 5.2., C - 5.1.)

D.3.1.1.D.3.1.1.D.3.1.1.D.3.1.1. promatra i prikuplja podatke te donosi zaklju%ke tijekom u%enja i pou%avanja D.3.1.2.D.3.1.2.D.3.1.2.D.3.1.2. kreira nacrt istra!ivanja procjenjuju'i primjere-nost i znanstvenu korektnost predlo!ene metodologije D.3.1.3.D.3.1.3.D.3.1.3.D.3.1.3. obra$uje podatke uz odgovaraju'u kvalitativnu i kvantitativnu analizu D.3.1.4.D.3.1.4.D.3.1.4.D.3.1.4. raspravlja o prikazanim i opisanim rezultatima te donosi argumentirane zaklju%ke D.3.1.5.D.3.1.5.D.3.1.5.D.3.1.5. procjenjuje razli%ite literaturne izvore, raspravlja o dobivenim rezultatima u odnosu na njih i pravilno ih citira D.3.1.6.D.3.1.6.D.3.1.6.D.3.1.6. komentira i vrednuje svoja istra!ivanja i istra!i-vanja drugih u%enika uz prezentaciju u usmenome i pisanome obliku D.3.1.7.D.3.1.7.D.3.1.7.D.3.1.7. opisuje zna%ajna otkri'a povijesti biologije i stavlja ih u povijesno-socijalno-ekonomski kontekst isti%u'i posljedice otkri'a koja su promijenila paradigmu znanosti D.3.1.8.D.3.1.8.D.3.1.8.D.3.1.8. raspravlja o prirodoznanstvenome svjetonazoru koji podrazumijeva da u prirodi postoje uzro%no-posljedi%ne veze te da su prirodne pojave obja&njive i predvidljive, ali i da su znanstvena obja&njenja, teorije i modeli podlo!ni promjenama i nadopunama

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje uz uz uz uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanjusmjeravanjusmjeravanjusmjeravanje i e i e i e i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja ciljeve istra!ivanja prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za prikupljanje i prikaz podataka na temelju kojih izvodi jednos-tavne zaklju%ke; koristi se razli%itim izvorima informaci-ja; prepoznaje vrije-dnost znanstvenih otkri'a

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje uz uz uz uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja ciljeve i formulira istra!iva%ko pitanje prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za prikupljanje i prikaz podataka na temelju kojih izvodi zaklju%-ke; koristi se razli%i-tim izvorima infor-macija i navodi ih; opisuje otkri'a u znanstvenome pod-ru%ju koje istra!uje

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i prema obrascu postavlja hipotezu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezulta-tima izvode'i zak-lju%ke; koristi se razli%itim izvorima informacija i navodi ih; povezuje otkri'a u znanstvenome podru%ju sa svojim istra!ivanjem

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i hipotezu prema obrascu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezultatima te vrednuje postavljenu hipotezu u konteks-tu znanstvenih ot-kri'a; koristi se razli-%itim izvorima in-formacija i pravilno ih navodi; uspore$u-je osnovna znan-stvena otkri'a tije-kom pro&losti u skladu s odabranom tematikom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 3. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 3. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 3. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 3. rrrrazreda azreda azreda azreda te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata. Prijedlozi u%eni%kih projekata: a. istra!iti reakcije stanica na razli%ite uvjete (npr. razli%ite koncentracije otopina)


—43

b. istra!iti brzinu pupanja kvasca u razli%itim uvjetima c. istra!iti utjecaj razli%itih tvari iz ku'anstva na stanice (npr. stanice korijenova vr&ka luka) d. istra!iti promjenu biomase vodene le'e ovisno o !ivotnim uvjetima. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj ishod predstavlja metodolo&ki pristup ostvarenju definiranih ishoda u%enja. Va!no je raspraviti o razvoju evolucijske misli i povijesti znanstvenih otkri'a. Podlo!nost znanstvenih obja&njenja, teorija i modela promjenama mogu'e je objasniti na primjeru modela stani%ne membrane. U ovome ishodu staviti naglasak na sljede'e: stjecanje vje&tina izricanja ciljeva istra!ivanja i hipoteza, ispravno kori&tenje grafi%kim i tabli%nim prikazima, stjecanje vje&tine izbora pouzdane literature, ispravno navo$enje literature (u tekstu i na kraju teksta), pisanje kra'ih rasprava i zaklju%aka. Provesti kvalitativnu i kvantitativnu analizu podataka dobi-venih istra!ivanjem te komentirati eventualne odmake od o%ekivanih rezultata. Va!no je i potaknuti razvoj kriti%koga odnosa prema vlastitome radu i sposobnosti uo%avanja vlastitih pogre-&aka tijekom rada. Ovaj se ishod ostvaruje do kraja 5. ciklusa, tj. do kraja 4. razreda. D.3.2. ARGUMENTIRA I

PREISPITUJE RAZLI"ITA

MI*LJENJA O ETI"KIM


ISTRA(IVANJIMA I

PRIMJENU REZULTATA

BIOLO*KIH OTKRI)A U

SVAKODNEVNOME

(IVOTU SUVREMENOGA

"OVJEKA TE DONOSI

ODLUKE O VLASTITIM

POSTUPANJIMA

POVEZANIM S NJIHOVOM

PRIMJENOM - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 5.1., A 5.3., B 5.1., B 5.3., C 5.2., C 5.3.)

D.3.2.1.D.3.2.1.D.3.2.1.D.3.2.1. raspravlja o opravdanosti istra!ivanja na !ivim organizmima, posljedicama i opravdanosti %ovjekova djelovanja na prirodne procese - veza MT Gra$anski odgoj i obrazovanje (C.5.3.); MT Odr!ivi razvoj (V.A.1.; V.B.1.) D.3.2.2.D.3.2.2.D.3.2.2.D.3.2.2. obja&njava va!nost po&tovanja autorskih prava, odgovornost znanstvenika prema dru&tvu, ali i odgovor-no kori&tenje tehnologijama i primjenom biolo&ke zna-nosti u svakodnevnome !ivotu - veza MT Poduzetni&tvo (A - 5.1.) D.3.2.3.D.3.2.3.D.3.2.3.D.3.2.3. prepoznaje zna%enje vlastite odgovornosti za svoje zdravlje - veza MT Zdravlje (A.5.1., A.5.3., B.5.2.A, B.5.2.B, B.5.2.C, B.5.3.A, C.5.2.A, C.5.2.B, C.5.3.A); MT Odr!ivi razvoj (V.A.1., V.B.1.)

preispituje preispituje preispituje preispituje razli%ita mi&ljenja o eti%kim pitanjima u biolo&-kim istra!ivanjima i primjenu rezultata biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu suvremenoga %ovjeka te prepoprepoprepoprepoz-z-z-z-naje naje naje naje va!nost dono-&enja odluka o vlasti-tim postupanjima povezanim s njiho-vom primjenom

preispituje preispituje preispituje preispituje razli%ite na%ine sagledavanja eti%kih pitanja u biolo&kim istra!iva-njima i primjenu rezultata biolo&kih otkri'a u svakod-nevnome !ivotu suvremenoga %ovje-ka te donosi odlukedonosi odlukedonosi odlukedonosi odluke o vlastitim postupa-njima povezanim s njihovom primje-nom

raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o razli%i-tim na%inima sagle-davanja eti%kih pitanja u biolo&kim istra!ivanjima i primjeni rezultata biolo&kih otkri'a u svakod-nevnome !ivotu suvremenoga %ovje-ka te donosi odlukedonosi odlukedonosi odlukedonosi odluke o vlastitim postupa-njima povezanim s njihovom primje-nom

argumentira argumentira argumentira argumentira i preprepreprei-i-i-i-spituje spituje spituje spituje razli%ita mi&ljenja o eti%kim pitanjima u biolo&-kim istra!ivanjima i primjenu rezultata biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu suvremenoga %ovjeka te donosi donosi donosi donosi odlukeodlukeodlukeodluke o vlastitim postupanjima pove-zanim s njihovom primjenom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e Ishod se mo!e Ishod se mo!e Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:ostvariti aktivnostima kao &to su:ostvariti aktivnostima kao &to su:ostvariti aktivnostima kao &to su: vo$ena rasprava o odabranoj temi (ovisno o interesu u%enika / aktualnosti teme) argumentiraju'i vlastite stavove i uva!avaju'i tu$e. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj se ishod ostvaruje aktivnostima i sadr!ajima ishoda 3. razreda. Va!no je raspraviti o opravdanosti istra!ivanja na !ivim organizmima u skladu s me$unarodnim propisima, mogu'nostima primjene kulture stanica, lije%enju (antibiotici), va!nosti edukacije o prevenciji razli%itih bolesti, va!nosti kori&tenja tehnologijom i primjenom biolo&ke znanosti u svakodnevnome !ivotu, posebice u medicini. Prepoznati kao jedan od razloga ugro!enosti vrsta neracionalno i neeti%no pona&anje %ovjeka (npr. pretjerana uporaba i neodgovorno postupanje s lijekovima i otrovima). Potrebno je upoznati u%enike sa za&titom autorskih prava pri kori&tenju literaturom, tekstovima, fotografijama, crte!ima i skicama. Ovaj ishod ostvaruje se do kraja 5. ciklusa tj. do kraja 4. razreda.


—44

U 4. razredu (6. godina u!enja i pou!avanja Biologije), u modelu 280 sati, u okviru svakoga makrokoncepta prou!ava se molekularna osnova "ivota, pri !emu se isti!u ob-

rasci evolucije na razini gena, utjecaj geneti!koga in"enjerstva na "ivot !ovjeka, "ivi svijet i okoli$ u kontekstu odr"ivoga razvoja. Raspravom o eti!kim pitanjima objedi-

njuju se znanja iz prethodnih razreda s naglaskom na odgovornost !ovjeka. BIOLOGIJA 4. RAZRED (70 + 70 + 70 + 70)


ZADOVOLJAVAJU"A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA NA KRAJU 6. GODINE U#ENJA I POU#AVANJA BIOLOGIJE U#ENIK: A.4.1. ANALIZIRA PROCESE

VEZANJA I PRETVORBI

ENERGIJE TIJEKOM

POSTANKA (IVOTA NA

ZEMLJI

A.4.1.1.A.4.1.1.A.4.1.1.A.4.1.1. povezuje kemijsku evoluciju s dostupnom energijom u praatmosferi A.4.1.2.A.4.1.2.A.4.1.2.A.4.1.2. povezuje nastanak prvih organizama s dostupnom energijom u praoceanima A.4.1.3.A.4.1.3.A.4.1.3.A.4.1.3. povezuje aerobnost s bioraznoliko&'u

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje va!nost dostupne energije za kemijsku evoluciju te postanak i razvoj !ivota na Zemlji

opisujeopisujeopisujeopisuje va!nost dostupne energije u praatmosferi i prao-ceanima za postanak i razvoj !ivota na Zemlji; povezuje povezuje povezuje povezuje uslo!njavanje orga-nizama s pojavom aerobnosti

povezuje povezuje povezuje povezuje dostup-nost energije u praatmosferi i prao-ceanima s postan-kom !ivota na Zem-lji; raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o utjecaju aerobnosti na razvoj organizama kakve danas poznajemo

analizira analizira analizira analizira energetske procese u praatmos-feri i praoceanima koji su omogu'ili uvjete za postanak !ivota na Zemlji uspore$uju'i ih s osloba$anjem ener-gije u dana&njim anaerob-nim/aerobnim uvje-tima s aspekta raz-voja !ivoga svijeta

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: prou%avanje dostupne literature i prikupljanje podataka o sastavu Zemljine praatmosfere i o procesima koji su oblikovali Zemlju (uklju%uju'i razli%ite izvore energije za te procese) povezuju-'i prikupljene podatke s razvojnim stablom !ivota ili filogenetskim razvitkom neke vrste kori&tenje videoisje%cima/animacijama/simulacijama o postanku !ivota na Zemlji (Miller-Ureyev eksperiment). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Naglasiti prednost aerobnosti u razvoju slo!enijih !ivotnih oblika zbog boljega iskori&tavanja energije. Naglasak staviti na razumijevanje procesa vezanja i pretvorbe energije tijekom pos-tanka !ivota na Zemlji, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obradeIz provjere i obradeIz provjere i obradeIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. A.4.2. RASPRAVLJA O

EKONOMI"NOME

ISKORI*TAVANJU

ENERGIJE NA RAZLI"ITIM

ORGANIZACIJSKIM

RAZINAMA (IVOGA

SVIJETA

A.4.2.1.A.4.2.1.A.4.2.1.A.4.2.1. povezuje aktivnost gena i ekonomi%no raspolaga-nje energijom A.4.2.2.A.4.2.2.A.4.2.2.A.4.2.2. obja&njava utjecaj biotehnologije na prinos i ekonomi%nost proizvodnje - veza MT Odr!ivi razvoj (V.A.2.) A.4.2.3.A.4.2.3.A.4.2.3.A.4.2.3. analizira ekonomi%nost biotehnolo&koga procesa uzimaju'i u obzir cjelokupni u%inak - veza MT Odr!ivi razvoj (V.A.1., V.A.2., V.B.2.)

prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje ekono-mi%nost na razini procesa sinteze proteina te opisuje opisuje opisuje opisuje poznate primjerepoznate primjerepoznate primjerepoznate primjere ekonomi%nosti iz podru%ja biotehno-logije

opisuje opisuje opisuje opisuje ekonomi%-nost procesa sinteze proteina te objaobjaobjaobja&-&-&-&-njava poznate njava poznate njava poznate njava poznate primjere primjere primjere primjere ekonomi%-nosti iz podru%ja biotehnologije

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava ekono-mi%nost replikacije i procesa sinteze proteina povezuju'i ih s aktivaci-jom/inaktivacijom gena u procesu diferencijacije stani-

raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o ekono-mi%nosti procesa replikacije, sinteze proteina i diferenci-jacije stanica te povezuje povezuje povezuje povezuje mogu'-nosti primjene bio-tehnologije s eko-


—45

ca te uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje primjere ekonomi%-nosti iz podru%ja biotehnologije

nomi%no&'u

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: prou%avanje faza odre$enoga biotehnolo&kog procesa (kori&tenjem literaturom / odlaskom u odgovaraju'u ustanovu) i usporedba obilje!ja njegova produkta s obilje!jima produkta nastalo-ga prirodnim procesom. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Povezivanje aktivnosti gena i ekonomi%no raspolaganje energijom mogu'e je objasniti na primjerima aktivacije/inaktivacije gena pri sintezi proteina ili diferencijaciji stanice. Povezati razli-%ite na%ine dobivanja novih sorti/pasmina s prinosom i ekonomi%no&'u u proizvodnji (pove'anje koli%ine i/ili kvalitete prinosa). Naglasak staviti na razumijevanje ekonomi%noga iskori&ta-vanja energije na razli%itim organizacijskim razinama !ivoga svijeta i u primjeni biotehnologije, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanjeIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanjeIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanjeIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.ishoda.ishoda.ishoda. B.4.1. ANALIZIRA "OVJEKOV

UTJECAJ NA ODR(AVANJE

I NARU*AVANJE

URAVNOTE(ENOGA

STANJA U PRIRODI I

BIORAZNOLIKOST

POVEZUJU)I VLASTITO

PONA*ANJE I

ODGOVORNOST S

ODR(IVIM RAZVOJEM - veza MT Odr!ivi raz-voj (V.A.1., V.B.1., V.C.1.); MT Osobni i socijalni razvoj (A 5.1., A 5.3., B 5.1., B 5.3., C 5.2., C 5.3.)

B.4.1.1.B.4.1.1.B.4.1.1.B.4.1.1. raspravlja o prednostima i nedostatcima geneti%ki modificiranih organizama i njihovu utjecaju na uravnote-!eno stanje u prirodi B.4.1.2.B.4.1.2.B.4.1.2.B.4.1.2. raspravlja o mogu'im rizicima primjene biotehno-logije i kontroliranoga kri!anja B.4.1.3.B.4.1.3.B.4.1.3.B.4.1.3. argumentira va!nost o%uvanja bioraznolikosti za stabilnost ekosustava i %ovjekov opstanak B.4.1.4.B.4.1.4.B.4.1.4.B.4.1.4. utvr$uje %ovjekovu odgovornost u odr!avanju uravnote!enoga stanja u prirodi i o%uvanju bioraznolikosti B.4.1.5.B.4.1.5.B.4.1.5.B.4.1.5. raspravlja o uzrocima ugro!enosti vrsta i populaci-ja - veza MT Zdravlje (C.5.1.B) B.4.1.6.B.4.1.6.B.4.1.6.B.4.1.6. obja&njava %ovjekov utjecaj na vlastitu evoluciju i evoluciju !ivoga svijeta

opisujopisujopisujopisujeeee na poznna poznna poznna pozna-a-a-a-tim primjerimatim primjerimatim primjerimatim primjerima aktivnosti %ovjeka koje utje%u na naru-&avanje uravnote!e-noga stanja u prirodi i bioraznolikost; prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje naj%e&'e uzroke ugro!enosti vrsta i/ili populacija te va!nost vlastite odgovornosti za odr!ivi razvoj prim-jenjuju'i na%ela odgovornoga pona-&anja

objobjobjobja&njavaa&njavaa&njavaa&njava utjecaj ljudskoga djelovanja na naru&avanje uravnote!enoga stanja u prirodi i bioraznolikost; opopopopi-i-i-i-sujesujesujesuje razli%ite uzroke ugro!enosti pozna-tih vrsta i/ili popula-cija isti%u'i osobnu odgovornost za odr!ivi razvoj

povezujepovezujepovezujepovezuje ljudske aktivnosti i uporabu razli%itih tehnologija s odr!avanjem urav-note!enoga stanja u prirodi i s biorazno-liko&'u; raspravljaraspravljaraspravljaraspravlja o razli%itim uzrocima ugro!enosti pozna-tih vrsta i/ili popula-cija te opisuje opisuje opisuje opisuje oso-bnu odgovornost za odr!ivi razvoj

analiziraanaliziraanaliziraanalizira utjecaj ljudskoga djelovanja i tehnologije na uravnote!eno stanje u prirodi i biorazno-likost te uspore$ujeuspore$ujeuspore$ujeuspore$uje mogu'a rje&enja u skladu s odr!ivim razvojem; predla!e promjene u vlasti-tome okoli&u koje mogu imati poziti-van u%inak na odr!i-vi razvoj; povezujepovezujepovezujepovezuje osobnu odgovornost s odr!ivim razvojem

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: posjet ustanovi/tvornici koja provodi biotehnolo&ke procese ili intervjuiranje osoba uklju%enih u te procese ili uklju%enih u odlu%ivanje o primjeni GMO-a i sl. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Naglasak staviti na razumijevanje %ovjekova utjecaja na uravnote!eno stanje u prirodi i bioraznolikost s aspekta odr!ivoga razvoja, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Prednosti i nedostatke geneti%ki modificiranih organizama i njihov utjecaj na uravnote!eno stanje u prirodi objasniti na primjeru kvasca koji proizvodi inzulin i geneti%ki modificiranoga kukuruza. Raspraviti o rizicima primjene kontroliranoga kri!anja i umjetne selekcije na pasminama pasa ili drugih umjetno dobivenih pasmina/sorti. "ovjekov utjecaj na vlastitu evoluciju i evoluciju !ivoga svijeta mogu'e je objasniti na primjerima suzbijanja i lije%enja razli%itih bolesti, transplantacije organa, uno&enja stranih vrsta (npr. invazivne vrste), uni&tavanja stani&ta, promjene zalihe gena (stare sorte npr. jabuka) i sl. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—46

B.4.2. OBJA*NJAVA (IVOTNE

PROCESE NA

MOLEKULARNOJ RAZINI B.4.2.1.B.4.2.1.B.4.2.1.B.4.2.1. obja&njava mehanizam i ulogu replikacije DNA u stani%nome ciklusu B.4.2.2.B.4.2.2.B.4.2.2.B.4.2.2. obja&njava proces sinteze proteina B.4.2.3.B.4.2.3.B.4.2.3.B.4.2.3. obja&njava varijabilnost nasljedne upute primje-njuju'i Mendelove zakone B.4.2.4.B.4.2.4.B.4.2.4.B.4.2.4. analizira promjene na razini gena (mutacije), gra$e i broja kromosoma B.4.2.5.B.4.2.5.B.4.2.5.B.4.2.5. obja&njava spolno vezano naslje$ivanje B.4.2.6.B.4.2.6.B.4.2.6.B.4.2.6. obja&njava zna%enje mutacija te promjene gra$e i broja kromosoma za evoluciju B.4.2.7.B.4.2.7.B.4.2.7.B.4.2.7. obja&njava zajedni%ko djelovanje genotipa i %imbenika okoli&a u stvaranju fenotipa B.4.2.8.B.4.2.8.B.4.2.8.B.4.2.8. obja&njava principe geneti%koga in!enjeringa B.4.2.9.B.4.2.9.B.4.2.9.B.4.2.9. razlikuje zna%aj mati%nih i diferenciranih stanica u geneti%kome in!enjerstvu B.4.2.10.B.4.2.10.B.4.2.10.B.4.2.10. opisuje mehanizam umno!avanja virusa

prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje ulogu replikacije DNA; oooopisuje pisuje pisuje pisuje principe naslje$ivanja na na na na poznatim primjpoznatim primjpoznatim primjpoznatim primje-e-e-e-rimarimarimarima Mendelovih kri!anja; prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje mutacije te promje-ne gra$e i broja kromosoma na prim-jerima

opisujeopisujeopisujeopisuje osnovni mehanizam replika-cije DNA; opisuje opisuje opisuje opisuje na primjerima nas-tanak mutacija i promjene gra-$e/broja kromoso-ma, njihove poslje-dice te princip nji-hova naslje$ivanja

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava replika-ciju DNA; opisujeopisujeopisujeopisuje na poznatim prina poznatim prina poznatim prina poznatim prim-m-m-m-jerima jerima jerima jerima regulaciju genske aktivnosti povezuju'i djelova-nje gena s razli%itim nasljednim i nenas-ljednim bolestima te osnovne mehanizme manipulacije ge-nomskim materija-lom

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava va!nost replikacije DNA i djelovanja gena povezuju'i promje-ne u genskoj aktiv-nosti s razli%itim nasljednim i nenas-ljednim bolestima; obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava na prim-jerima mehanizme manipu-lacije genomskim materijalom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: istra!ivanje varijabilnosti (npr. duljina palca desne ruke, sraslost u&ne resice, oblik i veli%ina) na samostalno odabranome uzorku (do 50 jedinki) izrada modela koji prikazuje mutacije ili promjene gra$e/broja kromosoma kao uzroka bolesti prikazivanje kri!anja uporabom samostalno izra$enih aplikacija (mogu'nost primjene IKT-a, crtanje, modeli od papira i sl.). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Pri obja&njavanju mehanizma sinteze proteina ne zahtijevati reprodukciju kombinacija du&i%nih baza za STOP i START. Preporu%a se kri!anje objasniti na primjerima Mendelovih kri!anja s gra&kom i zijevalicama te Morganovih s vinskim mu&icama. Va!no je da u%enici razumiju princip naslje$ivanja te se preporu%a ne zahtijevati navo$enje dominantnih/recesivnih svojstava. Spolno vezane gene i spolno vezano naslje$ivanje preporu%a se objasniti na primjerima hemofilije i daltonizma. Mehanizam umno!avanja virusa preporu%a se objasniti na primjeru faga. Naglasak staviti na razumijevanje !ivotnih procesa na molekularnoj razini, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.4.3. ANALIZIRA UTJECAJ

PROMJENJIVIH (IVOTNIH

UVJETA NA EVOLUCIJU B.4.3.1.B.4.3.1.B.4.3.1.B.4.3.1. obja&njava osnovna na%ela i etape kemijske i biolo&ke evolucije B.4.3.2.B.4.3.2.B.4.3.2.B.4.3.2. obja&njava teoriju evolucije na temelju postoje'ih dokaza B.4.3.3.B.4.3.3.B.4.3.3.B.4.3.3. raspravlja o %imbenicima evolucije i njihovim posljedicama B.4.3.4.B.4.3.4.B.4.3.4.B.4.3.4. povezuje selekciju, adaptaciju i specijaciju s evo-lucijom !ivoga svijeta B.4.3.5.B.4.3.5.B.4.3.5.B.4.3.5. povezuje promjenjivost !ivotnih uvjeta na Zemlji i velika izumiranja u Zemljinoj pro&losti B.4.3.6.B.4.3.6.B.4.3.6.B.4.3.6. opisuje pojavu i razvoj %ovjeka na Zemlji B.4.3.7.B.4.3.7.B.4.3.7.B.4.3.7. opisuje utjecaj civilizacije na !ivotne uvjete te

opisujeopisujeopisujeopisuje osnovna na%ela kemijske i biolo&ke evolucije; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje prila-godbe organizama na primjerima

obja&njavobja&njavobja&njavobja&njava a a a osnovna na%ela kemijske i biolo&ke evolucije; opisuje opisuje opisuje opisuje prilagodbe organizama povezu-ju'i ih sa !ivotnim uvjetima i pre!ivlja-vanjem

povezuje povezuje povezuje povezuje uvjete okoli&a s obrascima prilagodbi !ivih bi'a i velikim izumira-njima u Zemljinoj pro&losti

uspore$ujeuspore$ujeuspore$ujeuspore$uje prila-godbe organizama na raznolike !ivotne uvjete te obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava obrasce evolucije !ivoga svijeta na Zemlji


—47

pojavu i &irenje bolesti - veza MT Zdravlje (B.5.2.A, C.5.1.B) PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e Ishod se mo!e Ishod se mo!e Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:ostvariti aktivnostima kao &to su:ostvariti aktivnostima kao &to su:ostvariti aktivnostima kao &to su: izrada lente vremena kemijske i biolo&ke evolucije (uklju%uju'i i razvoj %ovjeka) i obilje!avanje klju%nih prilagodbi istra!ivanje o %imbenicima i dokazima evolucije kori&tenjem razli%itom literaturom i prou%avanjem fosila (iz &kolske zbirke, muzejski eksponati) posjet Muzeju krapinskih neandertalaca. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Naglasiti klju%ne prilagodbe koje su utjecale na tijek evolucije. Evoluciju %ovjeka objasniti koriste'i se zna%ajnim prilagodbama u razvoju kao &to su konstrukcija tijela, dvono!no kretanje, razvoj mozga i sl. Objasniti razli%ite tipove selekcija i specijacija, ali ne zahtijevati poznavanje njihovih naziva. Razvoj teorije evolucije objasniti s pomo'u klju%nih teorija navode'i autore (Lamarck, Darwin, Wallace). Naglasak staviti na razumijevanje obrazaca evolucije u razvoju !ivoga svijeta, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. C.4.1. OBJA*NJAVA

MOLEKULARNU OSNOVU

(IVOGA SVIJETA C.4.1.1.C.4.1.1.C.4.1.1.C.4.1.1. povezuje gra$u nukleinskih kiselina s njihovim ulogama C.4.1.2.C.4.1.2.C.4.1.2.C.4.1.2. razlikuje gen, genom, genotip i fenotip C.4.1.3.C.4.1.3.C.4.1.3.C.4.1.3. opisuje odnos monomera i polimera na primjeri-ma biomolekula C.4.1.4.C.4.1.4.C.4.1.4.C.4.1.4. obja&njava zna%enje broja kromosoma i/ili mole-kula DNA u razli%itim fazama !ivotnoga ciklusa stanice C.4.1.5.C.4.1.5.C.4.1.5.C.4.1.5. obja&njava da su nukleinske kiseline temelj srod-nosti i raznolikosti !ivoga svijeta

razlikujerazlikujerazlikujerazlikuje osnovne biomolekule i navnavnavnavo-o-o-o-didididi njihove uloge u organizmu; prepoprepoprepoprepoz-z-z-z-najenajenajenaje va!nost broja kromosoma i/ili molekula DNA u razli%itim stanicama i organizmima; razlikujerazlikujerazlikujerazlikuje gen, ge-nom, genotip i feno-tip

opisujeopisujeopisujeopisuje uloge os-novnih biomolekula, odnos monomera i polimera na primje-rima biomolekula te gra$u nukleinskih kiselina i njihove uloge u !ivim orga-nizmima i !ivotno-me ciklusu stanica

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava ulogu osnovnih biomole-kula na zadanim primjerima; povezpovezpovezpovezu-u-u-u-jejejeje gra$u nukleinskih kiselina s njihovim ulogama u prijenosu informacija

daje primjeredaje primjeredaje primjeredaje primjere razli-%itih uloga osnovnih biomolekula u orga-nizmu; obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava povezanost gra$e i uloga nukleinskih kiselina te njihovu va!nost za srodnost i raznolikost !ivoga svijeta

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izrada modela polimernih molekula uporabom razli%itih materijala izvo$enje eksperimenta izolacije DNA kuhinjskom metodom. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Povezanost gra$e DNA s procesom autoreplikacije (dva lanca vezana vodikovim vezama koje se lako kidaju) i sintezom proteina (genski zapis u obliku tripleta du&i%nih baza) te odnos mo-nomera i polimera preporu%a se objasniti uporabom modela. Va!no je ukazati na razliku izme$u diploidnoga i haploidnoga broja kromosoma (broj kromosoma u homolognome paru) i kro-mosoma s dvije/jednom sestrinskom kromatidom te na povezanost diploidnoga broja kromosoma s genskom varijabilnosti. Naglasak staviti na razumijevanje molekularne osnove u organi-zaciji !ivoga svijeta, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.ishoda.ishoda.ishoda.


—48



ZNANSTVENOGA

ISTRA(IVANJA KRITI"KI

PROSU#UJU)I REZULTATE

TE ANALIZIRA POSLJEDICE

RAZVOJA ZNANSTVENE

MISLI TIJEKOM POVIJESTI - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 5.1., A 5.2., A 5.3., B 5.2., C 5.1., C 5.2.); MT Poduzetni&tvo (A - 5.1., B - 5.1., B - 5.2., C - 5.1.)

D.4.1.1.D.4.1.1.D.4.1.1.D.4.1.1. promatra i prikuplja podatke te donosi zaklju%ke tijekom u%enja i pou%avanja D.4.1.2.D.4.1.2.D.4.1.2.D.4.1.2. kreira nacrt istra!ivanja procjenjuju'i primjere-nost i znanstvenu korektnost predlo!ene metodologije D.4.1.3.D.4.1.3.D.4.1.3.D.4.1.3. obra$uje podatke uz odgovaraju'u kvalitativnu i kvantitativnu analizu D.4.1.4.D.4.1.4.D.4.1.4.D.4.1.4. raspravlja o prikazanim i opisanim rezultatima te donosi argumentirane zaklju%ke D.4.1.5.D.4.1.5.D.4.1.5.D.4.1.5. procjenjuje razli%ite literaturne izvore, raspravlja o dobivenim rezultatima u odnosu na njih i pravilno ih citira D.4.1.6.D.4.1.6.D.4.1.6.D.4.1.6. komentira i vrednuje svoja istra!ivanja i istra!iva-nja drugih u%enika uz prezentaciju u usmenome i pisanome obliku D.4.1.7.D.4.1.7.D.4.1.7.D.4.1.7. opisuje zna%ajna otkri'a povijesti biologije i stav-lja ih u povijesno-socijalno-ekonomski kontekst isti%u'i posljedice otkri'a koja su promijenila paradigmu znanosti - veza MT Zdravlje (C.5.3.C) D.4.1.8.D.4.1.8.D.4.1.8.D.4.1.8. raspravlja o prirodoznanstvenome svjetonazoru koji podrazumijeva da u prirodi postoje uzro%no-posljedi%ne veze te da su prirodne pojave obja&njive i predvidljive, ali i da su znanstvena obja&njenja, teorije i modeli podlo!ni promjenama i nadopunama

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje uz uz uz uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja ciljeve istra!ivanja prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za priku-pljanje i prikaz poda-taka na temelju kojih izvodi jednostavne zaklju%ke; koristi se razli%itim izvorima informacija; prepoz-naje vrijednost znanstvenih otkri'a

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje uz uz uz uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja ciljeve i formulira istra!iva%ko pitanje prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za prikupljanje i prikaz podataka na temelju kojih izvodi zaklju%ke; koristi se razli%itim izvorima informacija i navodi ih; opisuje otkri'a u znanstve-nome podru%ju koje istra!uje

provodi provodi provodi provodi jednostajednostajednostajednostav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i prema obrascu postavlja hipotezu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezulta-tima izvode'i zak-lju%ke; koristi se razli%itim izvorima informacija i navodi ih; povezuje otkri'a u znanstvenome podru%ju sa svojim istra!ivanjem

provodi provodi provodi provodi jednostjednostjednostjednostaaaav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i hipotezu prema obrascu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezultatima te vrednuje postavlje-nu hipotezu u kon-tekstu znanstvenih otkri'a; koristi se razli%itim izvorima informacija i pravil-no ih navodi; uspo-re$uje osnovna znanstvena otkri'a tijekom pro&losti u skladu s odabranom tematikom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 4. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 4. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 4. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 4. rrrrazreazreazreazreda te provo$enjem projekata.da te provo$enjem projekata.da te provo$enjem projekata.da te provo$enjem projekata. Prijedlozi u%eni%kih projekata: a. istra!iti posljedice tretiranja bakterija s razli%itim tvarima koje su potencijalni mutageni (Amesov test) b. istra!iti naslje$ivanje krvnih grupa ili neke od monogenskih osobina (autostopisti%ki palac, u&na resica i sl.) u obitelji s pomo'u rodoslovnoga stabla c. istra!iti rasprostranjenost sorti/pasmina/starih zavi%ajnih vrsta d. istra!iti vrste sjemenki kojima se koriste u poljoprivredi i na%ine njihova o%uvanja e. istra!iti povijest znanstvenih otkri'a va!nih za razvoj biologije u kontekstu vremena. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj ishod predstavlja metodolo&ki pristup ostvarenju definiranih ishoda u%enja. Va!no je raspraviti o razvoju evolucijske misli i povijesti znanstvenih otkri'a. Podlo!nost znanstvenih obja&njenja, teorija i modela promjenama mogu'e je objasniti na primjeru centralne dogme. U ovome ishodu staviti naglasak na sljede'e: stjecanje vje&tina izricanja ciljeva istra!ivanja i hipoteza, ispravno kori&tenje grafi%kim i tabli%nim prikazima, stjecanje vje&tine izbora pouzdane literature, ispravno navo$enje literature (u tekstu i na kraju teksta), pisanje kra'ih rasprava i zaklju%aka. Provesti kvalitativnu i kvantitativnu analizu podataka dobivenih istra!iva-njem te komentirati dobivene rezultate. Va!no je i potaknuti razvoj kriti%koga odnosa prema vlastitome radu i sposobnosti uo%avanja vlastitih pogre&aka tijekom rada. Ovaj se ishod ostvaruje do kraja 5. ciklusa, tj. do kraja 4. razreda.


—49

D.4.2. ARGUMENTIRA I


MI*LJENJA O ETI"KIM


ISTRA(IVANJIMA I

PRIMJENU REZULTATA

BIOLO*KIH OTKRI)A U

SVAKODNEVNOME

(IVOTU SUVREMENOGA

"OVJEKA TE DONOSI

ODLUKE O VLASTITIM

POSTUPANJIMA



D.4.2.1.D.4.2.1.D.4.2.1.D.4.2.1. raspravlja o opravdanosti istra!ivanja na !ivim organizmima, posljedicama i opravdanosti %ovjekova djelovanja na prirodne procese - veza MT Gra$anski odgoj i obrazovanje (C.5.3.); MT Odr!ivi razvoj (V.A.1., V.B.1.); D.4.1.2.D.4.1.2.D.4.1.2.D.4.1.2. obja&njava va!nost po&tovanja autorskih prava, odgovornost znanstvenika prema dru&tvu, ali i odgovorno kori&tenje tehnologijama i primjenom biolo&ke znanosti u svakodnevnome !ivotu - veza MT Poduzetni&tvo (A - 5.1.) D.4.1.3.D.4.1.3.D.4.1.3.D.4.1.3. prepoznaje zna%enje vlastite odgovornosti za svoje zdravlje - veza MT Zdravlje (A.5.1., A.5.3., B.5.2.A, B.5.2.B, B.5.2.C, B.5.3.A, C.5.2.A, C.5.2.B, C.5.3.A); MT Odr!ivi razvoj (V.A.1., V.B.1.)

preispitujepreispitujepreispitujepreispituje razli%ita mi&ljenja o eti%kim pitanjima u biolo&-kim istra!ivanjima i primjeni rezultata biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu suvremenoga %ovjeka te prepoprepoprepoprepoz-z-z-z-najenajenajenaje va!nost dono-&enja odluka o vlas-titim postupanjima povezanim s njiho-vom primjenom

preispitujepreispitujepreispitujepreispituje razli%ite na%ine sagledavanja eti%kih pitanja u biolo&kim istra!iva-njima i primjeni rezultata biolo&kih otkri'a u svakod-nevnome !ivotu suvremenoga %ovje-ka te donosi odlukedonosi odlukedonosi odlukedonosi odluke o vlastitim postupa-njima povezanim s njihovom primje-nom

raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o razli%i-tim na%inima sagle-davanja eti%kih pitanja u biolo&kim istra!ivanjima i primjeni rezultata biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu suvremenoga %ovjeka te donosi donosi donosi donosi odlukeodlukeodlukeodluke o vlastitim postupanjima pove-zanim s njihovom primjenom

argumentira argumentira argumentira argumentira i preprepreprei-i-i-i-spituje spituje spituje spituje razli%ita mi&ljenja o eti%kim pitanjima u biolo&-kim istra!ivanjima i primjeni rezultata biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu suvremenoga %ovjeka te donosi donosi donosi donosi odlukeodlukeodlukeodluke o vlastitim postupanjima pove-zanim s njihovom primjenom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su: vo$ena rasprava o odabranoj temi (ovisno o interesu u%enika / aktualnosti teme) argumentiraju'i vlastite stavove i uva!avaju'i tu$e. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj se ishod ostvaruje aktivnostima i sadr!ajima ishoda 4. razreda. Va!no je raspraviti o opravdanosti istra!ivanja na razli%itim organizmima u skladu s me$unarodnim propisima, o mogu'nostima primjene kulture stanica, o kori&tenju mati%nim stanicama, o geneti%kome in!enjerstvu, o lije%enju (genska terapija, ciljana terapija, mogu'nost izbora lije%enja, posljedice djelovanja lijekova i opravdanost njihove uporabe), o va!nosti edukacije u pre-venciji razli%itih bolesti, o kori&tenju virusima u biotehnologiji, o va!nosti kori&tenja tehnologijom i primjene biolo&ke znanosti u svakodnevnome !ivotu, posebice u medicini, o mogu'nos-tima biotehnologije za pove'anje ekonomi%nosti (npr. pove'anje prinosa u proizvodnji hrane). Povezati ugro!enost vrsta s %ovjekovim djelovanjem. Potrebno je upoznati u%enike sa za&ti-tom autorskih prava pri kori&tenju literaturom, tekstovima, fotografijama, crte!ima i skicama. Ovaj ishod ostvaruje se do kraja 5. ciklusa tj. do kraja 4. razreda.


—50

#ETVEROGODI$NJI MODEL U#ENJA BIOLOGIJE (UKUPNO 245 SATI / 70 + 70 + 70 + 35) U modelima u kojima se Biologija tijekom srednjo$kolskoga obrazovanja u!i i pou!ava tijekom !etiri godine s ukupno 245 sati (3 x 2 sata + 1 x 1 sat) za 3., 4. i 5. godinu u!e-nja (1., 2. i 3. razred) primjenjuju se ishodi koji su razra#eni u modelu 280 sati (4 x 2 sata) tako da se iz navedenoga modela primjenjuju ishodi definirani za 3, 4. i 5. godinu u!enja (1., 2. i 3. razred), a ishodi za 6. godinu u!enja (4. razred) s 35 sati godi$nje razra#eni su u nastavku. U 4. razredu (6. godina u!enja i pou!avanja predmeta Biologija) u modelu 245 sati u okviru svakoga makrokoncepta prou!ava se molekularna osnova "ivota, pri !emu se isti!u principi naslje#ivanja i evolucije, utjecaj geneti!koga in"enjerstva na "ivot !ovjeka, "ivi svijet i okoli$ u kontekstu odr"ivoga razvoja. Raspravama o eti!kim pitanjima objedinjuju se znanja iz prethodnih razreda s naglaskom na odgovornost !ovjeka.

BIOLOGIJA 4. RAZRED (70 + 70 + 70 + 35)


ZADOVOLJAVAJU"A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA NA KRAJU 6. GODINE U#ENJA I POU#AVANJA BIOLOGIJE U#ENIK:

A.4.1. ANALIZIRA PROCESE

VEZANJA I PRETVORBI

ENERGIJE TIJEKOM

POSTANKA (IVOTA NA

ZEMLJI

A.4.1.1.A.4.1.1.A.4.1.1.A.4.1.1. povezuje kemijsku evoluciju s dostupnom ener-gijom u praatmosferi A.4.1.2.A.4.1.2.A.4.1.2.A.4.1.2. povezuje nastanak prvih organizama s dostup-nom energijom u praoceanima A.4.1.3.A.4.1.3.A.4.1.3.A.4.1.3. povezuje aerobnost s bioraznoliko&'u

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje va!nost dostupne energije za kemijsku evoluciju te postanak i razvoj !ivota na Zemlji

opisuje opisuje opisuje opisuje va!nost dostupne energije u praatmosferi i prao-ceanima za postanak i razvoj !ivota na Zemlji; povezuje povezuje povezuje povezuje uslo!njavanje orga-nizama s pojavom aerobnosti

povezuje povezuje povezuje povezuje dostup-nost energije u praatmosferi i praoceanima s postankom !ivota na Zemlji; raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o utjecaju aerobnosti na razvoj organizama kakve danas poznajemo

analizira analizira analizira analizira energetske procese u praatmos-feri i praoceanima koji su omogu'ili uvjete za postanak !ivota na Zemlji uspore$uju'i ih s osloba$anjem ener-gije u dana&njim anaerobnim/ aerob-nim uvjetima s as-pekta razvoja !ivoga svijeta

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA IshodIshodIshodIshod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: prou%avanje dostupne literature i prikupljanje podataka o sastavu Zemljine praatmosfere i o procesima koji su oblikovali Zemlju (uklju%uju'i razli%ite izvore energije za te procese) povezuju-'i prikupljene podatke s razvojnim stablom !ivota ili filogenetskim razvitkom neke vrste. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Naglasiti prednost aerobnosti u razvoju slo!enijih !ivotnih oblika zbog boljega iskori&tavanja energije. Naglasak staviti na razumijevanje procesa vezanja i pretvorbi energije tijekom postan-ka !ivota na Zemlji, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—51

B.4.1. ANALIZIRA "OVJEKOV

UTJECAJ NA ODR(AVANJE I

NARU*AVANJE

URAVNOTE(ENOGA

STANJA U PRIRODI I

BIORAZNOLIKOST

POVEZUJU)I VLASTITO

PONA*ANJE I

ODGOVORNOST S

ODR(IVIM RAZVOJEM - veza MT Odr!ivi raz-voj (V.A.1., V.B.1., V.C.1.); MT Osobni i socijalni razvoj (A 5.1., A 5.3., B 5.1., B 5.3., C 5.2., C 5.3.)

B.4.1.1.B.4.1.1.B.4.1.1.B.4.1.1. raspravlja o prednostima i nedostatcima geneti%-ki modificiranih organizama te njihovu utjecaju na urav-note!eno stanje u prirodi B.4.1.2.B.4.1.2.B.4.1.2.B.4.1.2. raspravlja o mogu'im rizicima kontroliranoga kri!anja B.4.1.3.B.4.1.3.B.4.1.3.B.4.1.3. argumentira va!nost o%uvanja bioraznolikosti za stabilnost ekosustava i %ovjekov opstanak B.4.1.4.B.4.1.4.B.4.1.4.B.4.1.4. utvr$uje %ovjekovu odgovornost u odr!avanju uravnote!enoga stanja u prirodi i o%uvanju bioraznoli-kosti B.4.1.5.B.4.1.5.B.4.1.5.B.4.1.5. raspravlja o uzrocima ugro!enosti vrsta i popula-cija - veza MT Zdravlje (C.5.1.B)

opisujeopisujeopisujeopisuje na na na na poznpoznpoznpozna-a-a-a-tim tim tim tim primjerimaprimjerimaprimjerimaprimjerima aktivnosti %ovjeka koje utje%u na naru-&avanje uravnote!e-noga stanja u prirodi i bioraznolikost; prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje naj%e&'e uzroke ugro!enosti vrsta i/ili populacija te va!nost vlastite odgovornosti za odr!ivi razvoj prim-jenjuju'i na%ela odgovornoga pona-&anja

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava utjecaj ljudskoga djelovanja na naru&avanje uravnote!enoga stanja u prirodi i bioraznolikost; opopopopi-i-i-i-sujesujesujesuje razli%ite uzroke ugro!enosti pozna-tih vrsta i/ili popula-cija isti%u'i osobnu odgovornost za odr!ivi razvoj

povezujepovezujepovezujepovezuje ljudske aktivnosti i uporabu razli%itih tehnologija s odr!avanjem urav-note!enoga stanja u prirodi i s bioraznoli-ko&'u; raspravljaraspravljaraspravljaraspravlja o razli%itim uzrocima ugro!enosti pozna-tih vrsta i/ili popula-cija te opisuje opisuje opisuje opisuje osob-nu odgovornost za odr!ivi razvoj

analiziraanaliziraanaliziraanalizira utjecaj ljudskoga djelovanja i tehnologije na uravnote!eno stanje u prirodi i biorazno-likost te uspore$ujeuspore$ujeuspore$ujeuspore$uje mogu'a rje&enja u skladu s odr!ivim razvojem; predla!e promjene u vlasti-tome okoli&u koje mogu imati poziti-van u%inak na odr!ivi razvoj; povezujepovezujepovezujepovezuje osobnu odgovornost s odr!ivim razvojem

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: posjet ustanovi/tvornici koja provodi procese ili intervjuiranje osoba uklju%enih u te procese ili uklju%enih u odlu%ivanje o uporabi GMO-a i sl. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Naglasak staviti na razumijevanje %ovjekova utjecaja na uravnote!eno stanje u prirodi i bioraznolikost s aspekta odr!ivoga razvoja, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Prednosti i nedostatke geneti%ki modificiranih organizama i njihov utjecaj na uravnote!eno stanje u prirodi objasniti na primjeru kvasca koji proizvodi inzulin i/ili geneti%ki modificiranoga kukuruza. Raspraviti o rizicima primjene kontroliranoga kri!anja i umjetne selekcije na pasminama pasa ili drugih umjetno dobivenih pasmina/sorti. Iz provIz provIz provIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.jere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.jere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.jere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.4.2. OBJA*NJAVA (IVOTNE

PROCESE NA

MOLEKULARNOJ RAZINI

B.4.2.1.B.4.2.1.B.4.2.1.B.4.2.1. obja&njava princip i ulogu replikacije DNA u stani%nome ciklusu B.4.2.2.B.4.2.2.B.4.2.2.B.4.2.2. opisuje proces sinteze proteina B.4.2.3.B.4.2.3.B.4.2.3.B.4.2.3. obja&njava varijabilnost nasljedne upute primje-njuju'i Mendelove zakone B.4.2.4.B.4.2.4.B.4.2.4.B.4.2.4. obja&njava promjene na razini gena (mutacije), gra$e i broja kromosoma B.4.2.5.B.4.2.5.B.4.2.5.B.4.2.5. opisuje princip spolno vezanoga naslje$ivanja B.4.2.6.B.4.2.6.B.4.2.6.B.4.2.6. opisuje zna%enje mutacija te promjene gra$e i broja kromosoma za evoluciju B.4.2.7.B.4.2.7.B.4.2.7.B.4.2.7. opisuje povezanost genotipa i fenotipa B.4.2.8.B.4.2.8.B.4.2.8.B.4.2.8. opisuje principe geneti%koga in!enjeringa B.4.2.9.B.4.2.9.B.4.2.9.B.4.2.9. opisuje mehanizam umno!avanja virusa

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje ulogu replikacije DNA; oooopisuje pisuje pisuje pisuje principe naslje$ivanja na na na na poznatim primjpoznatim primjpoznatim primjpoznatim primje-e-e-e-rimarimarimarima Mendelovih kri!anja; prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje mutacije te promje-ne gra$e i broja kromosoma na prim-jerima

opisujeopisujeopisujeopisuje princip replikacije DNA; opisuje opisuje opisuje opisuje na primje-rima nastanak muta-cija i promjene gra-$e/broja kromoso-ma, njihove poslje-dice te princip njiho-va naslje$ivanja

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava replikaci-ju DNA; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje ulogu manipulacije genomskim materi-jalom

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava va!nost replikacije DNA te povezuje djelovanje gena s razli%itim nasljednim bolesti-ma; opisujeopisujeopisujeopisuje na na na na poznatim primjpoznatim primjpoznatim primjpoznatim primje-e-e-e-rima rima rima rima osnovne prin-cipe manipulacije genomskim materi-jalom


—52

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: istra!ivanje varijabilnosti fenotipa (npr. duljina palca desne ruke, sraslost u&ne resice, oblik i veli%ina) na samostalno odabranome uzorku (do 50 jedinki) prikazivanje kri!anja uporabom samostalno izra$enih aplikacija (mogu'nost primjene IKT-a, crtanje, modeli od papira i sl.). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Pri opisivanju sinteze proteina ne zahtijevati reprodukciju kombinacija du&i%nih baza za STOP i START. Preporu%a se kri!anje objasniti na primjerima Mendelovih kri!anja s gra&kom i zijeva-licama te Morganovih s vinskim mu&icama. Va!no je da u%enici razumiju princip naslje$ivanja te se preporu%a ne zahtijevati navo$enje dominantnih/recesivnih svojstava. Spolno vezane gene i spolno vezano naslje$ivanje preporu%a se objasniti na primjerima hemofilije i daltonizma. Mehanizam umno!avanja virusa preporu%a se objasniti na primjeru faga. Naglasak staviti na razumijevanje !ivotnih procesa na molekularnoj razini, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.4.3. OBJA*NJAVA UTJECAJ


UVJETA NA EVOLUCIJU

B.4.3.1.B.4.3.1.B.4.3.1.B.4.3.1. opisuje osnovna na%ela kemijske i biolo&ke evo-lucije B.4.3.2.B.4.3.2.B.4.3.2.B.4.3.2. obja&njava teoriju evolucije na temelju postoje-'ih dokaza B.4.3.3.B.4.3.3.B.4.3.3.B.4.3.3. opisuje %imbenike evolucije i posljedice njihova djelovanja B.4.3.4.B.4.3.4.B.4.3.4.B.4.3.4. povezuje promjenjivost !ivotnih uvjeta na Zem-lji i velika izumiranja u Zemljinoj pro&losti B.4.3.5.B.4.3.5.B.4.3.5.B.4.3.5. opisuje utjecaj civilizacije na !ivotne uvjete te pojavu i &irenje bolesti - veza MT Zdravlje (B.5.2.A, C.5.1.B)

prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje osnovna na%ela kemijske i biolo&ke evolucije; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje prila-godbe organizama na primjerima

opisuje opisuje opisuje opisuje osnovna na%ela kemijske i biolo&ke evolucije; opisuje opisuje opisuje opisuje prilagodbe organizama povezu-ju'i ih sa !ivotnim uvjetima i pre!ivlja-vanjem

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava obrasce evolucije !ivoga svijeta na Zemlji

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava poveza-nost promjenjivih !ivotnih uvjeta i evolucije !ivoga svijeta

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: istra!ivanje o %imbenicima i dokazima evolucije kori&tenjem razli%itom literaturom. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Naglasiti klju%ne prilagodbe koje su utjecale na tijek evolucije. Razvoj teorije evolucije objasniti s pomo'u klju%nih teorija navode'i autore (Lamarck, Darwin, Wallace) te se koriste'i primje-rima iz neposrednoga okoli&a i organizmima koje u%enici poznaju. Naglasak staviti na razumijevanje obrazaca evolucije u razvoju !ivoga svijeta, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. C.4.1. OBJA*NJAVA

MOLEKULARNU OSNOVU

(IVOGA SVIJETA

C.4.1.1.C.4.1.1.C.4.1.1.C.4.1.1. opisuje gra$u nukleinskih kiselina C.4.1.2.C.4.1.2.C.4.1.2.C.4.1.2. razlikuje gen, genom, genotip i fenotip C.4.1.3.C.4.1.3.C.4.1.3.C.4.1.3. razlikuje diploidni i haploidni broj kromosoma C.4.1.4.C.4.1.4.C.4.1.4.C.4.1.4. opisuje odnos monomera i polimera na primje-rima biomolekula C.4.1.5.C.4.1.5.C.4.1.5.C.4.1.5. obja&njava da su nukleinske kiseline temelj srod-nosti i raznolikosti !ivoga svijeta

razlikujerazlikujerazlikujerazlikuje osnovne biomolekule i navnavnavnavo-o-o-o-didididi njihove uloge u organizmu; razlikujerazlikujerazlikujerazlikuje gen, genom, genotip i fenotip

opisujeopisujeopisujeopisuje uloge os-novnih biomolekula, odnos monomera i polimera na primje-rima biomolekula te gra$u nukleinskih kiselina

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava ulogu osnovnih biomole-kula na zadanim primjerima

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava va!nost nukleinskih kiselina za srodnost i raznoli-kost !ivoga svijeta

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izrada modela polimernih molekula uporabom razli%itih materijala. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena:


—53

Gra$u nukleinskih kiselina i odnos monomera i polimera preporu%a se objasniti uporabom modela. Va!no je ukazati na razliku izme$u diploidnoga i haploidnoga broja kromosoma (broj kromosoma u homolognome paru) i kromosoma s dvije/jednom sestrinskom kromatidom te na povezanost diploidnoga broja kromosoma s genskom varijabilnosti. Naglasak staviti na ra-zumijevanje molekularne osnove i stani%ne gra$e u organizaciji !ivoga svijeta, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i Iz provjere i Iz provjere i Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. D.4.1. RASPRAVLJA O ETI"KIM

PROBLEMIMA I PRIMJENI

BIOLO*KIH OTKRI)A

OBRAZLA(U)I STAVOVE I

DONOSE)I ODLUKE O

VLASTITIM

POSTUPANJIMA - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 5.1., A 5.3., B 5.1., B 5.3., C 5.1., C 5.2., C 5.3.)

D.4.1.1.D.4.1.1.D.4.1.1.D.4.1.1. obja&njava utjecaje tehnologije i biolo&kih otkri-'a u svakodnevnome !ivotu te va!nost njihove primjene - veza MT Odr!ivi razvoj (V.A.2.) D.4.1.2.D.4.1.2.D.4.1.2.D.4.1.2. tuma%i pozitivne i negativne aspekte primjene biolo&kih otkri'a D.4.1.3.D.4.1.3.D.4.1.3.D.4.1.3. razlikuje izvore informacija prema vjerodostoj-nosti D.4.1.4.D.4.1.4.D.4.1.4.D.4.1.4. obja&njava utjecaj ljudskih djelatnosti na prirod-ne procese - veza MT Odr!ivi razvoj (V.A.1., V.B.1.) D.4.1.5.D.4.1.5.D.4.1.5.D.4.1.5. promi&lja o odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje budu'ega potomstva i ostalih ljudi - veza MT Zdravlje (A.5.1., A.5.3., B.5.2.B, B.5.3.A, B.5.2.A, C.5.2.A, C.5.2.B, C.5.3.A)

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje pozitiv-ne i negativne as-pekte primjene biolo&kih otkri'a te uva!ava uva!ava uva!ava uva!ava razli%ite stavove

opisujeopisujeopisujeopisuje pozitivne i negativne utjecaje tehnologije i biolo&-kih otkri'a te uspuspuspuspo-o-o-o-re$uje re$uje re$uje re$uje informacije iz razli%itih izvora

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava utjecaje tehnologije i biolo&-kih otkri'a i obrazlobrazlobrazlobrazla-a-a-a-!e !e !e !e osobnu odgovor-nost za njihovu primjenu

raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o oprav-danosti primjene raznih tehnologija i biolo&kih otkri'a te argumentira argumentira argumentira argumentira vlastite stavove

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: Teme za rasprave uputno je povezati sa strukom u%enika.


—54

TROGODI$NJI MODEL U#ENJA BIOLOGIJE (UKUPNO 210 SATI / 70 + 70 + 70) U modelu u kojem se Biologija tijekom srednjo$kolskoga obrazovanja u!i i pou!ava tijekom tri godine s ukupno 210 sati (3 x 2 sata) primjenjuju se ishodi koji su razra#eni u modelu 280 sati (4 x 2 sata) tako da se iz navedenoga modela primjenjuju ishodi definirani za 4., 5. i 6. godinu u!enja i pou!avanja predmeta Biologija (2., 3. i 4. razred srednjo$kolskoga obrazovanja).


—55

DVOGODI$NJI MODEL U#ENJA BIOLOGIJE (UKUPNO 175 SATI / 105 + 70) U modelu u kojem se Biologija tijekom srednjo$kolskoga obrazovanja u!i i pou!ava tijekom dvije godine s ukupno 175 sati, odgojno-obrazovni proces usmjeren je na iz-gradnju koncepata bitnih za svakodnevni "ivot, brigu o vlastitome zdravlju, potomstvu, prirodi i okoli$u te na usvajanje na!ela eti!koga pona$anja kako bi kvaliteta "ivota pojedinca, zajednice, ali i organizama koji zajedno s ljudima "ive na Zemlji bila $to ve%a. U tre%oj godini u!enja i pou!avanja Biologije (1. razred), u modelu 175 sati, u okviru svakoga makrokoncepta prou!ava se sljede%e: utjecaj razli!itih !imbenika na homeos-tazu i mehanizmi odr"avanja homeostaze na razini ljudskoga organizma, potrebe ljudskoga organizma u razli!itim fiziolo$kim stanjima, tijek !ovjekova "ivota te antropo-geni utjecaj na uravnote"eno stanje u prirodi.

BIOLOGIJA 1. RAZRED (105 + 70)


ZADOVOLJAVAJU"A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA NA KRAJU 3. GODINE U#ENJA I POU#AVANJA BIOLOGIJE U#ENIK: A.1.1. OBJA*NJAVA VEZANJE I

PRETVORBE ENERGIJE U

BIOSFERI TE IH POVEZUJE

SA (IVOTNIM UVJETIMA I

ODR(ANJEM (IVOTA - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.A.2.)

A.1.1.1.A.1.1.1.A.1.1.1.A.1.1.1. analizira hranidbene odnose u razli%itim ekosusta-vima A.1.1.2.A.1.1.2.A.1.1.2.A.1.1.2. obja&njava protjecanje energije kroz ekosustav i kru!enje tvari A.1.1.3.A.1.1.3.A.1.1.3.A.1.1.3. obja&njava pretvorbe konzumirane energije u pot-ro&a%a

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje proiz-vo$a%e razli%itih ekosustava i njihovu ulogu u odr!ivosti ekosustava; opisuje opisuje opisuje opisuje na poznatim prina poznatim prina poznatim prina poznatim prim-m-m-m-jerima jerima jerima jerima hranidbene odnose izme$u pojedinih %lanova hranidbenoga lan-ca/mre!e/piramide; opisuje opisuje opisuje opisuje kru!enje tvari i protjecanje energije na pozna-tome hranidbenom lancu/mre!i

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava ulogu proizvo$a%a opisu-ju'i va!nost fotosin-teze; opisuje opisuje opisuje opisuje hra-nidbene odnose u razli%itim ekosusta-vima uzimaju'i u obzir odnos broja %lanova hranidbeno-ga lan-ca/mre!e/piramide; opisuje opisuje opisuje opisuje pretvorbu konzumirane energi-je

razlikuje razlikuje razlikuje razlikuje potro&a%e s obzirom na na%in prehrane i polo!aj u hranidbenome lan-cu/mre!i/piramidi; povezuje povezuje povezuje povezuje pretvorbu energije s njezinim protjecanjem kroz hranidbeni la-nac/mre!u

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava kru!enje tvari i protjecanje energije u razli%itim ekosustavima i pretvorbe konzumi-rane energije u potro&a%a

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: istra!ivanje odnosa brojnosti i biomase neke vrste na travnjaku ili drugome stani&tu promatranje u prirodi i/ili prou%avanje literature i osmi&ljavanje hranidbenih lanaca/mre!a te grafi%ko prikazivanje hranidbenih odnosa (mogu'nost primjene IKT-a) kori&tenje videoisje%cima/animacijama/simulacijama (npr. hranidbeni odnosi). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Pretvorbe konzumirane energije objasniti na konkretnim primjerima hranidbenih lanaca/mre!a i hranidbene piramide. Naglasak staviti na razumijevanje principa vezanja i pretvorbi energije, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz prIz prIz prIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.ovjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.ovjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.ovjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—56

A.1.2. OBJA*NJAVA PROCESE

PRETVORBE I

ISKORI*TAVANJA

ENERGIJE UKAZUJU)I NA

POVEZANOST

ENERGETSKIH POTREBA I

FIZIOLO*KOGA STANJA

ORGANIZMA

A.1.2.1. A.1.2.1. A.1.2.1. A.1.2.1. obja&njava uloge ugljikohidrata, masti i bjelan%evi-na, vitamina i minerala u organizmu - veza MT Zdravlje (A.4.2.B) A.1.2.2. A.1.2.2. A.1.2.2. A.1.2.2. obja&njava pretvorbe konzumirane energije na primjeru iskori&tavanja obroka A.1.2.3. A.1.2.3. A.1.2.3. A.1.2.3. uspore$uje energetske potrebe za rad razli%itih tkiva, organa i organskih sustava A.1.2.4.A.1.2.4.A.1.2.4.A.1.2.4. uspore$uje energetske potrebe organizma pri razli%itim aktivnostima i fiziolo&kim potrebama - veza MT Zdravlje (A.4.2.A, A.4.2.C) A.1.2.5. A.1.2.5. A.1.2.5. A.1.2.5. povezuje naru&avanje homeostaze organizma s potro&njom energije - veza MT Zdravlje (A.4.2.A) A.1.2.6.A.1.2.6.A.1.2.6.A.1.2.6. izra$uje dnevni jelovnik prilago$en energetskim potrebama odre$enoga fiziolo&kog stanja i aktivnosti te okoli&nim %imbenicima - veza MT Zdravlje (A.4.2.A)

prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje va!nost pravilnoga unosa vrste i koli%ine hrane za odr!avanje homeostaze organi-zma; opisuje opisuje opisuje opisuje pos-ljedice premalo-ga/pretjeranoga unosa vrste i koli%i-ne hranjivih tvari na homeostazu organi-zma; raspravljaraspravljaraspravljaraspravlja uz vo$e-nje o uravnote!e-nome dnevnom jelovniku

opisujeopisujeopisujeopisuje va!nost pravilne ishrane isti%u'i uloge razli%i-tih hranjivih tvari u organizmu; uuuusporsporsporspore-e-e-e-$uje$uje$uje$uje posljedice premalo-ga/pretjeranoga unosa vrste i koli%i-ne hranjivih tvari na homeostazu organi-zma; uspore$ujespore$ujespore$ujespore$uje dnevne jelovnike osoba razli%itih metaboli%kih aktiv-nosti

opisujeopisujeopisujeopisuje razli%ite energetske potrebe organa; iiiistra!ujestra!ujestra!ujestra!uje energetske potrebe osoba razli%itih fiziolo&kih stanja i metaboli%kih aktiv-nosti povezuju'i ih s odr!avanjem home-ostaze; uuuuz pomo' z pomo' z pomo' z pomo' izra$ujeizra$ujeizra$ujeizra$uje prijedlog dnevnoga jelovnika za osobe razli%itih metaboli%kih aktiv-nosti

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava razli%ite energetske potrebe organa povezuju'i ih s njihovim ulogama; povezuje povezuje povezuje povezuje energets-ke potrebe organiz-ma s razli%itim vanj-skim %imbenicima; izra$ujeizra$ujeizra$ujeizra$uje jelovnik za osobe razli%itih fiziolo&kih stanja

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &toIshod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &toIshod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &toIshod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:su:su:su: izvo$enje eksperimenta - dokazivanje hranjivih tvari u naj%e&'e kori&tenim namirnicama istra!ivanje o energetskim potrebama ljudi u razli%itim fiziolo&kim stanjima vo$enje dnevnika prehrane (npr. pet dana) i analiza koli%ine unesenih namirnica, njihove kalorijske vrijednosti, osobne aktivnosti u tome razdoblju i sl. analiza vlastite prehrane prou%avanjem energetske vrijednosti i sastava naj%e&'e kori&tenih namirnica izra$ivanje individualiziranoga jelovnika s obzirom na fiziolo&ke potrebe i okoli&ne %imbenike (godi&nja doba, klima). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ekonomi%no iskori&tavanje energije i odr!avanje homeostaze mo!e se povezati sa sljede'im primjerima specifi%nih fiziolo&kih potreba i stanja: zdravlje/bolest, trudno'a, dojenje, bavljenje sportom ili druga pove'ana tjelesna aktivnost, pretilost, anoreksija. Naglasak staviti na razumijevanje energetskih potreba ljudskoga organizma, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishodIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishodIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishodIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.a.a.a. B.1.1. OBJA*NJAVA

ODR(AVANJE I

NARU*AVANJE

HOMEOSTAZE

ORGANIZMA

B.1.1.1.B.1.1.1.B.1.1.1.B.1.1.1. povezuje uskla$enost rada svih tkiva, organa i organskih sustava s odr!avanjem homeostaze u vlastitome organizmu B.1.1.2.B.1.1.2.B.1.1.2.B.1.1.2. opisuje utjecaj abioti%kih i bioti%kih %imbenika na ljudski organizam te predvi$a reakciju organizma B.1.1.3.B.1.1.3.B.1.1.3.B.1.1.3. procjenjuje posljedice poreme'aja homeostaze u organizmu te raspravlja o prevenciji - veza MT Zdravlje (A.4.3., C.4.1.A, C.4.3.A) B.1.1.4.B.1.1.4.B.1.1.4.B.1.1.4. procjenjuje opasnosti za zdravlje povezane sa specifi%no&'u zanimanja za koje se &koluje - veza MT Zdravlje (C.4.2.B); MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.4.,C

opisujeopisujeopisujeopisuje pojam homeostaze; oooopisujepisujepisujepisuje ulogu tkiva, organa i organskih sustava u odr!ava-nju homeostaze; pppprepoznajerepoznajerepoznajerepoznaje pozitiv-ne i negativne utjecaje okoli&a te dobrih i lo&ih !ivot-nih navika na

opisujeopisujeopisujeopisuje suradnju tkiva, organa i or-ganskih sustava u odr!avanju homeos-taze; rrrrazlikujeazlikujeazlikujeazlikuje utje-caje razli%itih !ivot-nih uvjeta i !ivotnih navika na odr!ava-nje homeostaze organizma te opisopisopisopisu-u-u-u-jejejeje njegove reakcije

opisujeopisujeopisujeopisuje mehanizme odr!avanja homeos-taze na razini organa i organskih sustava ukazuju'i na poslje-dice njezina pore-me'aja; uuuuspore$ujespore$ujespore$ujespore$uje utjecaje razli%itih okoli&nih %imbenika i !ivotnih navika na homeostazu organi-

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava mehani-zme odr!avanja homeostaze uzima-ju'i u obzir sinergiju razli%itih struktura unutar organizma; oooobja&bja&bja&bja&njava njava njava njava va!nost prevencije i poslje-dice rizi%noga pona-&anja na vlastito zdravlje


—57

4.1.) B.1.1.5.B.1.1.5.B.1.1.5.B.1.1.5. prosu$uje o utjecaju !ivotnih navika na %ovjekovo zdravlje isti%u'i odgovornost za vlastito zdravlje - veza MT Zdravlje (A.4.2.A, A.4.2.B, A.4.2.D, A.4.3., B.4.2.A, B.4.2.B, B.4.2.D, B.4.3., C.4.1.A, C.4.1.C, C.4.3.A); veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., B 4.1., B 4.3.) B.1.1.6.B.1.1.6.B.1.1.6.B.1.1.6. primjenjuje osnovne postupke pru!anja prve po-mo'i - veza MT Zdravlje (C.4.2.A, C.4.2.C); MT Osobni i socijalni razvoj (C 4.2., C 4.3.)

homeostazu isti%u'i va!nost prevencije; oooopisuje pisuje pisuje pisuje i pokazujepokazujepokazujepokazuje osnovne postupke pru!anja prve po-mo'i

na okoli&ne %imbenike; povezujepovezujepovezujepovezuje bolesti i poreme'aje homeo-staze s rizi%nim pona&anjima ukazu-ju'i na va!nost prevencije; objaobjaobjaobja&-&-&-&-njavanjavanjavanjava va!nost pra-vilnoga pru!anja prve pomo'i

zma i njegovu reak-ciju; ppppovezujeovezujeovezujeovezuje bo-lesti i poreme'aje homeostaze s rizi%-nim pona&anjima i !ivotnim navikama ukazuju'i na va!-nost prevencije

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izvo$enje eksperimenta - analiza kemijskoga sastava i svojstava fiziolo&ke otopine uvje!bavanje osnovnih postupaka pru!anja prve pomo'i istra!ivanje utjecaja &tetnih %imbenika na zdravlje. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Pojam homeostaze potrebno je objasniti kao uravnote!eno djelovanje svih sastavnica u tijelu i potkrijepiti primjerima. Homeostazu povezati sa zdravljem, a poreme'aje homestaze objasni-ti kao mogu'e odmake od zdravlja koji ili uklju%uju mehanizme ponovne uspostave uravnote!enoga stanja ili rezultiraju bole&'u/poreme'ajem (npr. utjecaj infekcije na reakciju organizma, klimatske promjene / visoka temperatura povezana sa znojenjem, tj. hla$enjem tijela, djelovanje sredstava ovisnosti). Pri uvje!bavanju postupaka pru!anja prve pomo'i istaknuti povrede specifi%ne za struku. Naglasak staviti na razumijevanje principa odr!avanja homeostaze na razini ljudskoga organizma, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazivIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazivIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazivIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.e koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.e koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.e koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.1.2. OBJA*NJAVA TIJEK

"OVJEKOVA (IVOTA I

VA(NOST

ODGOVORNOGA

SPOLNOG PONA*ANJA

B.1.2.1.B.1.2.1.B.1.2.1.B.1.2.1. razlikuje obilje!ja pojedinih etapa u %ovjekovu !ivotu B.1.2.2.B.1.2.2.B.1.2.2.B.1.2.2. razlikuje proces spolnoga sazrijevanja u dje%aka i djevoj%ica B.1.2.3.B.1.2.3.B.1.2.3.B.1.2.3. povezuje gra$u mu&kih i !enskih spolnih organa s njihovom funkcijom isti%u'i va!nost higijene - veza MT Zdravlje (A.4.3) B.1.2.4.B.1.2.4.B.1.2.4.B.1.2.4. povezuje menstruacijski ciklus s razmno!avanjem B.1.2.5.B.1.2.5.B.1.2.5.B.1.2.5. obja&njava promjene tijekom trudno'e i va!nost odgovornoga pona&anja trudnice - veza MT Zdravlje (A.4.1., B.4.3.) B.1.2.6.B.1.2.6.B.1.2.6.B.1.2.6. raspravlja o va!nosti odr!avanja spolnoga zdravlja, metodama planiranja obitelji, brizi za potomstvo te ravno-pravnosti spolova - veza MT Zdravlje (A.4.1., B.4.2.B, B.4.2.C, B.4.3.); MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.3., B 4.1., B 4.3.); MT Gra$anski odgoj i obrazovanje (A.4.4.) B.1.2.7.B.1.2.7.B.1.2.7.B.1.2.7. raspravlja o odgovornome spolnom pona&anju -

prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje obilje!ja pojedinih etapa u %ovjekovu !ivotu; opisuje opisuje opisuje opisuje spolno sazrijevanje djevoj-%ica i dje%aka; navnavnavnavo-o-o-o-di di di di dijelove spolnoga sustava i njihove uloge; nnnnavodi avodi avodi avodi me-tode planiranja obitelji i za&tite od spolnih bolesti

opisujeopisujeopisujeopisuje faze !ivot-noga ciklusa %ovjeka te menstruacijski ciklus; razlikuje razlikuje razlikuje razlikuje spolno sazrijevanje djevoj%ica i dje%aka; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje zna%aj spolnoga razmno!a-vanja za odr!avanje vrste; opisuje opisuje opisuje opisuje me-tode planiranja obitelji i za&tite od spolnih bolesti

opisuje opisuje opisuje opisuje obilje!ja pojedinih etapa u %ovjekovu !ivotu od stvaranja spolnih stanica do odrasloga organizma isti%u'i utjecaj spolnih hormona i hormona rasta; povezuje povezuje povezuje povezuje dijelove spolnoga sustava s njihovom funkcijom; rasprarasprarasprarasprav-v-v-v-lja lja lja lja o odgovornome spolnom pona&anju

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava obilje!ja pojedinih etapa u %ovjekovu !ivotu od stvaranja spolnih stanica do odrasloga organizma isti%u'i utjecaj spolnih hormona i hormona rasta; raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o metodama planira-nja obitelji, metodama za&tite od spolnih bolesti te va!nosti odr!avanja spolnoga zdravlja i odgovor-noga spolnog pona-


—58

veza MT Zdravlje (A.4.1., B.4.2.B, B.4.2.D, B.4.3.); MT Osob-ni i socijalni razvoj (A 4.1., B 4.1., B 4.3.,C 4.1.)

&anja

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: odre$ivanje plodnih dana prema duljini menstruacijskoga ciklusa vo$ena rasprava na temu o metodi planiranja obitelji i odr!avanja spolnoga zdravlja kori&tenje videoisje%cima/simulacijama/animacijama (menstruacijski ciklus, oplodnja, promjene tijekom trudno'e, poro$aj). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Naglasiti da odgovorno spolno pona&anje ne uklju%uje samo odr!avanje spolnoga zdravlja i razlikovanje metoda kontracepcije, ve' eti%ko pona&anje, odgovorno pona&anje prema partneru, suzdr!avanje od preranih spolnih odnosa. Naglasak staviti na razumijevanje !ivotnoga ciklusa %ovjeka i va!nosti odgovornoga spolnog pona&anja, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz prIz prIz prIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.ovjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.ovjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.ovjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.1.3. PREDVI#A UTJECAJ

VLASTITOGA PONA*ANJA

NA ODR(AVANJE

URAVNOTE(ENOGA

STANJA U PRIRODI

PRIMJENJUJU)I NA"ELA

ODR(IVOGA RAZVOJA - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.A.2., IV.B.1., IV.C.1.); MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.4., B 4.1., B 4.3., C 4.2., C 4.3.)

B.1.3.1.B.1.3.1.B.1.3.1.B.1.3.1. obja&njava pojam dinami%ke ravnote!e u prirodi B.1.3.2.B.1.3.2.B.1.3.2.B.1.3.2. prepoznaje antropogeni utjecaj na uravnote!eno stanje u prirodi te opisuje na%ine spre%avanja i/ili saniranja one%i&'enja B.1.3.3.B.1.3.3.B.1.3.3.B.1.3.3. prepoznaje uzroke ugro!enosti vrsta - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.A.3.) B.1.3.4.B.1.3.4.B.1.3.4.B.1.3.4. povezuje bioraznolikost Hrvatske sa !ivotnim uvjetima B.1.3.5.B.1.3.5.B.1.3.5.B.1.3.5. predla!e promjene na lokalnoj razini usmjerene prema odr!ivome razvoju B.1.3.6.B.1.3.6.B.1.3.6.B.1.3.6. obja&njava osobnu odgovornost za odr!avanje uravnote!enoga stanja u prirodi i za o%uvanje bioraznoli-kosti B.1.3.7.B.1.3.7.B.1.3.7.B.1.3.7. procjenjuje potencijalne opasnosti za okoli& pove-zane sa zanimanjem za koje se &koluje B.1.3.8.B.1.3.8.B.1.3.8.B.1.3.8. povezuje o%uvanje okoli&a s o%uvanjem vlastitoga zdravlja i vlastito pona&anje s na%elima odr!ivoga razvoja - veza MT Zdravlje (A.4.3.); MT Odr!ivi razvoj (IV.A.3.)

prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje sklad odnosa !ivih bi'a i ne!ive prirode kao preduvjeta odr!ava-nja uravnote!enoga stanja u prirodi i na primjerima iz zavi-%aja opisujeopisujeopisujeopisuje uzroke poreme'aja nagla&a-vaju'i %ovjekov utjecaj

opisujeopisujeopisujeopisuje sklad odno-sa !ivih bi'a i ne!ive prirode kao preduv-jeta odr!avanja uravnote!enoga stanja u prirodi te uzroke poreme'aja i ugro!enosti vrsta na lokalnoj razini nagla-&avaju'i %ovjekov utjecaj; povezujepovezujepovezujepovezuje o%uvanje okoli&a s o%uvanjem vlastito-ga zdravlja; raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o va!nos-ti vlastitoga pona&a-nja za odr!ivi razvoj

opisujeopisujeopisujeopisuje mehanizme prirodnih sustava za uspostavljanje urav-note!enoga stanja u prirodi; obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava uzroke ugro!enosti vrsta na primjerima i povezujepovezujepovezujepovezuje o%uvanje okoli&a s o%uvanjem vlastitoga zdravlja; procjenjujeprocjenjujeprocjenjujeprocjenjuje poslje-dice vlastitoga po-na&anja za odr!ivi razvoj

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava razloge ugro!enosti vrsta na globalnoj razini; rrrraspravljaaspravljaaspravljaaspravlja o uzro-cima i posljedicama naru&avanja uravno-te!enoga stanja u prirodi te planiraplaniraplaniraplanira vlastito odgovorno pona&anje za odr!ivi razvoj i o%uvanje zdravlja

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su: istra!ivanje o uzrocima i posljedicama naru&avanja uravnote!enoga stanja u prirodi na temelju prou%avanja literature ili posjeta ustanovama koje se bave za&titom okoli&a vo$ena rasprava na temu o odr!ivome razvoju i pona&anju za odr!ivi razvoj izvo$enje eksperimenta - nastanak i djelovanje kiselih ki&a. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Antropogeni utjecaji mogu se analizirati na pozitivnim i negativnim primjerima (npr. invazivne vrste, uni&tavanje stani&ta, za&tita odre$enih stani&ta). Va!no je u%enike usmjeriti na promi&-ljanje o aktivnostima kojima na lokalnoj razini mogu doprinijeti pobolj&anju uvjeta !ivota i rada (npr. ispravno razvrstavanje i odlaganje medicinskoga otpada). Naglasak staviti na razumije-vanje principa odr!avanja uravnote!enoga stanja u prirodi, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—59

B.1.4. OBJA*NJAVA UTJECAJ


UVJETA NA EVOLUCIJU

(IVOGA SVIJETA

B.1.4.1.B.1.4.1.B.1.4.1.B.1.4.1. obja&njava osnovna na%ela i etape kemijske i biolo&ke evolucije B.1.4.2.B.1.4.2.B.1.4.2.B.1.4.2. obja&njava teoriju evolucije na temelju postoje'ih dokaza B.1.4.3.B.1.4.3.B.1.4.3.B.1.4.3. raspravlja o %imbenicima evolucije i njihovim posljedicama B.1.4.4.B.1.4.4.B.1.4.4.B.1.4.4. povezuje promjenjivost !ivotnih uvjeta na Zemlji s evolucijom !ivih bi'a B.1.4.5.B.1.4.5.B.1.4.5.B.1.4.5. stavlja u odnos prilagodbe !ivih bi'a uvjetima stani&ta i odr!ivost !ivota B.1.4.6.B.1.4.6.B.1.4.6.B.1.4.6. opisuje pojavu i razvoj %ovjeka na Zemlji

opisuje opisuje opisuje opisuje osnovna na%ela kemijske i biolo&ke evolucije; navodi navodi navodi navodi %imbenike evolucije; prepoprepoprepoprepoz-z-z-z-nnnnaaaaje je je je va!nost dokaza za prou%avanje evolucije i prilagodbi za pre!ivljavanje; opisujeopisujeopisujeopisuje pojavu i razvoj %ovjeka na Zemlji

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava osnovna na%ela kemijske i biolo&ke evolucije; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje poslje-dice djelovanja %imbenika evolucije; opisuje opisuje opisuje opisuje na primje-rima dokaze evoluci-je i prilagodbe !ivih bi'a; povezujepovezujepovezujepovezuje etape u evoluciji %ovjeka s uvjetima okoli&a i na%inom !ivota

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava poveza-nost %imbenika evolucije i pre!ivlja-vanja te ulogu doka-za evolucije u njezi-nu prou%avanju; povezuje povezuje povezuje povezuje uvjete okoli&a s obrascima prilagodbi i pre!iv-ljavanjem !ivih bi'a

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava osnovne principe evolucije !ivoga svijeta na Zemlji; povezuje povezuje povezuje povezuje %imbenike evolucije i prilagodbe organi-zama s bioraznoliko-&'u

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:su:su:su: izrada lente vremena kemijske i biolo&ke evolucije (uklju%uju'i i razvoj %ovjeka) obilje!avaju'i klju%ne prilagodbe promatranje organizama u bliskome okoli&u i opisivanje njihovih prilagodbi s obzirom na vrstu stani&ta, dostupnost hrane, vrstu prehrane, sezonske promjene i sl. istra!ivanje o %imbenicima i dokazima evolucije kori&tenjem razli%itom literaturom posjet Muzeju krapinskih neandertalaca. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Objasniti najva!nije teorije evolucije. Objasniti na primjerima neke zna%ajne prilagodbe koje su utjecale na razvoj !ivoga svijeta. Odnos prilagodbi !ivih bi'a, odr!ivosti !ivota i evolucije mogu'e je objasniti na primjerima analognih i homolognih organa, veli%ine tijela polarnih/pustinjskih !ivotinja, pojavi masnoga tkiva i sl. Evoluciju %ovjeka objasniti koriste'i se klju%nim prilagodbama u razvoju kao &to su konstrukcija tijela, dvono!no kretanje, razvoj mozga i sl. Naglasak staviti na razumijevanje me$uovisnosti !ivotnih uvjeta, prilagodbi i evolucije u razvoju !ivoga svijeta, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. C.1.1. POVEZUJE OP)I PLAN

GRA#E I FUNKCIJU

VI*ESTANI"NIH

ORGANIZMA

C.1.1.1.C.1.1.1.C.1.1.1.C.1.1.1. prepoznaje stanicu kao osnovu gra$e i funkcije organizma C.1.1.2.C.1.1.2.C.1.1.2.C.1.1.2. odre$uje polo!aj organa i organskih sustava u tijelu C.1.1.3.C.1.1.3.C.1.1.3.C.1.1.3. povezuje gra$u i ulogu tkiva, organa i organskih sustava u organizmu C.1.1.4.C.1.1.4.C.1.1.4.C.1.1.4. obja&njava organiziranost ljudskoga organizma s aspekta ekonomi%nosti C.1.1.5.C.1.1.5.C.1.1.5.C.1.1.5. uspore$uje gra$u sustava koji obavljaju iste zada'e u %ovjeku i drugim organizmima C.1.1.6.C.1.1.6.C.1.1.6.C.1.1.6. uspore$uje kemijski sastav tjelesnih teku'ina i morske vode povezuju'i ga s postankom prvih stanica

opisuje opisuje opisuje opisuje op'i plan gra$e na primjeru biljnoga, !ivotinj-skoga/ljudskoga organizma te prprprpre-e-e-e-popopopoznaje znaje znaje znaje polo!aj i uloge tkiva, organa i organskih sustava u organizmu

opisuje opisuje opisuje opisuje me$uovis-nost tkiva, organa i organskih sustava u biljnome, !ivotinj-skome/ljudskome organizmu; ppppreporeporeporepoz-z-z-z-naje naje naje naje princip ekono-mi%nosti u gra$i pojedinih organskih sustava u %ovjekovu organizmu

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava me$uo-visnost tkiva, organa i organskih sustava u biljnome, !ivotinj-skome/ljudskome organizmu te ovis-nost njihove gra$e o funkciji; opisujeopisujeopisujeopisuje ekonomi%nost u organizaciji vi&esta-ni%noga organizma

povezuje povezuje povezuje povezuje funkcio-nalnost gra$e razli%i-tih organizama na primjeru biljnoga, !ivotinjsko-ga/ljudskoga organi-zma


—60

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: prou%avanje gra$e tkiva / organa / organskih sustava: - na modelu %ovjeka / modelima pojedinih organa - sekcijom !ivotinje (npr. kukca, ribe) i izradom skice - promatranjem prereza dijelova cvijeta i/ili plodova i tkiva kritosjemenja%e kori&tenje simulacijama/animacijama anatomske gra$e i funkcioniranja razli%itih organa / organizma u cjelini mikroskopiranje biljnih i !ivotinjskih tkiva izrada grafi%kih prikaza organizacijskih razina organizma (mogu'nost primjene IKT-a) izrada modela plu'a i simulacija mehanizma disanja. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Prou%avanje tkiva, organa i organskih sustava, osim na modelu %ovjeka, preporu%a se raditi i na primjeru jednoga biljnog i jednoga !ivotinjskog organizma. Naglasak staviti na povezanost oblika pojedinih stanica te gra$e organa / organskih sustava s njihovim ulogama, ali i na povezanost ekonomi%nosti gra$e organskih sustava s odr!avanjem homeostaze. Ekonomi%nost u gra$i tijela mogu'e je objasniti na odnosu povr&ine i volumena u gra$i organa i organskih sustava (npr. crijevne resice, naboranost kore mozga, alveole u plu'ima). Naglasak staviti na razu-mijevanje plana gra$e i funkcije organizama, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. D.1.1. PRIMJENJUJE OSNOVNA


ZNANSTVENOGA


RAZVOJ ZNANSTVENE

MISLI TIJEKOM POVIJESTI - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.2., A 4.3., A 4.4., B 4.2., C 4.2.); MT Poduzetni&tvo (A - 4.1., B - 4.1., B - 4.2., C - 4.1. i 4.2.)

D.1.1.1.D.1.1.1.D.1.1.1.D.1.1.1. promatra i prikuplja podatke te donosi zaklju%ke tijekom u%enja i pou%avanja D.1.1.2.D.1.1.2.D.1.1.2.D.1.1.2. prou%ava razli%ite izvore procjenjuju'i to%nost informacija u odnosu prema usvojenome znanju D.1.1.3.D.1.1.3.D.1.1.3.D.1.1.3. odabire pouzdane izvore informacija D.1.1.4.D.1.1.4.D.1.1.4.D.1.1.4. postavlja istra!iva%ko pitanje na osnovi promatra-nja izvode'i hipoteze na osnovi predlo&ka D.1.1.5.D.1.1.5.D.1.1.5.D.1.1.5. opisuje ulogu kontrolne skupine i ponovljenih uzoraka u istra!ivanju D.1.1.6.D.1.1.6.D.1.1.6.D.1.1.6. odabire primjerene metoda rada za svoje istra!iva-nje D.1.1.7.D.1.1.7.D.1.1.7.D.1.1.7. provodi jednostavne procedure ili mjerenja isprav-no se koriste'i opremom i mjernim instrumentima za prikupljanje podataka D.1.1.8.D.1.1.8.D.1.1.8.D.1.1.8. prikazuje i opisuje rezultate istra!ivanja tabli%nim i grafi%kim prikazima ukazuju'i na va!nost srednje vrijed-nosti za dono&enje valjanih zaklju%aka D.1.1.9.D.1.1.9.D.1.1.9.D.1.1.9. provodi jednostavno istra!ivanje povezano sa strukom

provodi provodi provodi provodi jednostajednostajednostajednostav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmusmusmusmjeravanje i jeravanje i jeravanje i jeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja ciljeve istra!ivanja prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za prikupljanje i prikaz podataka na temelju kojih izvodi jednos-tavne zaklju%ke; koristi se razli%itim izvorima informaci-ja; prepoznaje vrije-dnost znanstvenih otkri'a

provodi provodi provodi provodi jednostajednostajednostajednostav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja ciljeve i formulira istra!iva%ko pitanje prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za prikupljanje i prikaz podataka na temelju kojih izvodi zaklju%-ke; koristi se razli%i-tim izvorima infor-macija i navodi ih; opisuje otkri'a u znanstve-nome podru%ju koje istra!uje

provodi provodi provodi provodi jednojednojednojednostastastastav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i oblikuje hipotezu prema obrascu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezulta-tima izvode'i zak-lju%ke; koristi se razli%itim izvorima informacija i navodi ih; povezuje otkri'a u znanstvenome podru%ju sa svojim istra!ivanjem

provodi provodi provodi provodi jednostajednostajednostajednostav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje iravanje iravanje iravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i oblikuje hipotezu prema obrascu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezulta-tima te vrednuje postavljenu hipote-zu u kontekstu znanstvenih otkri'a; koristi se razli%itim izvorima informacija i pravilno ih navodi; uspore$uje osnovna znanstvena otkri'a tijekom pro&losti u skladu s odabranom tematikom


—61

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. rrrrazreda azreda azreda azreda te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata. Prijedlozi u%eni%kih projekata: a. istra!iti o utjecaju !ivotnih navika na %ovjekovo zdravlje (npr. utjecaj preglasne glazbe na sluh, tjelesna neaktivnost, spavanje, pravilno/nepravilno dr!anje tijela, osobna higijena, nepravil-na prehrana) b. istra!iti u razrednome odjelu pona&anje u%enika za odr!ivi razvoj ili u svome okoli&u primjere djelovanja za odr!ivi razvoj c. istra!iti efikasnost dezinfekcije razli%itim tvarima iz ku'anstva d. istra!iti potro&nju energije/vode u svome domu tijekom odre$enoga vremenskog razdoblja, odrediti najve'e potro&a%e i predlo!iti mogu'e na%ine u&tede. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj ishod predstavlja metodolo&ki pristup ostvarenju definiranih ishoda u%enja. Istra!ivanje treba biti jednostavno i provedivo u kratko vrijeme ili uz vrlo malo aktivnosti u duljemu vremenu te uz poveznicu sa strukom. Provesti kvalitativnu i kvantitativnu analizu poda-taka dobivenih istra!ivanjem te komentirati dobivene rezultate. Uputiti u%enike da nisu svi izvori informacija pouzdani (npr. blog, forum, wiki). Ovaj se ishod ostvaruje do kraja 4. ciklusa, tj. do kraja 2. razreda. D.1.2. ARGUMENTIRA I


MI*LJENJA O ETI"KIM


ISTRA(IVANJIMA I

PRIMJENI REZULTATA

BIOLO*KIH OTKRI)A U

SVAKODNEVNOME

(IVOTU SUVREMENOGA

"OVJEKA TE DONOSI

ODLUKE O VLASTITIM

POSTUPANJIMA



D.1.2.1.D.1.2.1.D.1.2.1.D.1.2.1. raspravlja o opravdanosti istra!ivanja na !ivim organizmima, posljedicama i opravdanosti %ovjekova dje-lovanja na prirodne procese D.1.2.2.D.1.2.2.D.1.2.2.D.1.2.2. raspravlja o odgovornosti znanstvenika i cjelokup-noga dru&tva pri kori&tenju tehnologijama i rezultatima biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu D.1.2.3.D.1.2.3.D.1.2.3.D.1.2.3. raspravlja o posljedicama i opravdanosti uporabe razli%itih lijekova - veza MT Zdravlje (C.4.1.A, C.4.1.C) D.1.2.4.D.1.2.4.D.1.2.4.D.1.2.4. komentira mogu'nost izbora lije%enja - veza MT Zdravlje (C.4.3.A) D.1.2.D.1.2.D.1.2.D.1.2.5555.... obja&njava va!nost edukacije o prevenciji razli%itih bolesti - veza MT Zdravlje (C.4.3.A) D.1.2.D.1.2.D.1.2.D.1.2.6666.... promi&lja o odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje budu'ega potomstva i ostalih ljudi u svojoj okolini te va!nost osobne odgovornosti i djelovanja za odr!ivi razvoj - veza MT Zdravlje (A.4.3., C.4.3.A.); MT Odr!ivi razvoj (IV.B.1.)

preispituje preispituje preispituje preispituje razli%ita mi&ljenja o eti%kim pitanjima u biolo&-kim istra!ivanjima i primjeni rezultata biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu suvremenoga %ovjeka te prepoprepoprepoprepoz-z-z-z-naje naje naje naje va!nost dono-&enja odluka o vlas-titim postupanjima povezanim s njiho-vom primjenom

preispituje preispituje preispituje preispituje razli%ite na%ine sagledavanja eti%kih pitanja u biolo&kim istra!iva-njima i primjeni rezultata biolo&kih otkri'a u svakod-nevnome !ivotu suvremenoga %ovje-ka te promi&ljapromi&ljapromi&ljapromi&lja o vlastitim postupa-njima povezanim s njihovom primje-nom

raspravljraspravljraspravljraspravlja a a a o razli%i-tim na%inima sagle-davanja eti%kih pitanja u biolo&kim istra!ivanjima i primjeni rezultata biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu suvremenoga %ovjeka te donosi donosi donosi donosi odluke odluke odluke odluke o vlastitim postupanjima pove-zanim s njihovom primjenom

argumentira argumentira argumentira argumentira i preprepreprei-i-i-i-spituje spituje spituje spituje razli%ita mi&ljenja o eti%kim pitanjima u biolo&-kim istra!ivanjima i primjeni rezultata biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu suvremenoga %ovjeka te preisppreisppreisppreispi-i-i-i-tuje odluke tuje odluke tuje odluke tuje odluke o vlasti-tim postupanjima povezanim s njiho-vom primjenom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e Ishod se mo!e Ishod se mo!e Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:ostvariti aktivnostima kao &to su:ostvariti aktivnostima kao &to su:ostvariti aktivnostima kao &to su: vo$ena rasprava o odabranoj temi (ovisno o interesu u%enika / aktualnosti teme) argumentiraju'i vlastite stavove i uva!avaju'i tu$e. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj se ishod ostvaruje aktivnostima i sadr!ajima svih ishoda 1. razreda. Teme za rasprave uputno je povezati sa strukom u%enika. Va!no je raspraviti o opravdanosti istra!ivanja na !ivim organizmima u skladu s me$unarodnim propisima, mogu'nostima primje-ne kulture stanica, lije%enju (antibiotici), va!nosti edukacije o prevenciji razli%itih bolesti, va!nosti kori&tenja tehnologijom i primjene biolo&ke znanosti u svakodnevnome !ivotu, posebice u medicini. Prepoznati kao jedan od razloga ugro!enosti vrsta neracionalno i neeti%no pona&anje %ovjeka (npr. pretjerana uporaba i neodgovorno postupanje s lijekovima i otrovima). Potrebno


—62

je upoznati u%enike sa za&titom autorskih prava pri kori&tenju literaturom, tekstovima, fotografijama, crte!ima i skicama.


—63

U !etvrtoj godini u!enja i pou!avanja Biologije (2. razred), u modelu 175 sati, razmatraju se strukture i procesi na razini stanica, molekularno ustrojstvo "ivih bi%a, principi naslje#ivanja te njihov odraz na evoluciju i raznolikost "ivota na Zemlji.



ZADOVOLJAVAJU"A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA NA KRAJU 4. GODINE U#ENJA I POU#AVANJA BIOLOGIJE U#ENIK: A.2.1. POVEZUJE EKONOMI"NO

ISKORI*TAVANJE ENERGIJE

NA RAZINI STANICE S

ODR(AVANJEM

HOMEOSTAZE STANICE I

ORGANIZMA A.2.1.1.A.2.1.1.A.2.1.1.A.2.1.1. obja&njava va!nost metaboli%kih procesa na razini stanice A.2.1.2.A.2.1.2.A.2.1.2.A.2.1.2. uspore$uje iskoristivost hranjivih tvari u anaero-bnim i aerobnim procesima na primjeru mi&i'ne aktiv-nosti u %ovjeka A.2.1.3.A.2.1.3.A.2.1.3.A.2.1.3. povezuje gra$u i/ili ulogu stanice s ekonomi%nim iskori&tavanjem energije A.2.1.4.A.2.1.4.A.2.1.4.A.2.1.4. analizira prijenos tvari kroz membranu / mem-branom s aspekta kori&tenja energije A.2.1.5.A.2.1.5.A.2.1.5.A.2.1.5. obja&njava ulogu hormona u me$ustani%noj komunikaciji s aspekta uravnote!ene potro&nje energije A.2.1.6.A.2.1.6.A.2.1.6.A.2.1.6. povezuje naru&avanje homeostaze stanice i organizma s potro&njom energije - veza MT Zdravlje (A.4.2.A)

opisuje opisuje opisuje opisuje ulogu pro-cesa stani%noga disanja i vrenja; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje ekono-mi%nost u gra$i i ulozi stanice te u prijenosu tvari kroz stani%nu membranu / membranom; nnnna-a-a-a-vodi vodi vodi vodi posljedice poreme'aja u radu endokrinih !lijezda s aspekta potro&nje energije; uz vo$enje uz vo$enje uz vo$enje uz vo$enje raspravljaraspravljaraspravljaraspravlja o uravno-te!enome dnevnom jelovniku

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava ulogu procesa stani%noga disanja i vrenja; opisuje opisuje opisuje opisuje ekonomi%-nost u gra$i i ulozi stanice te u prijeno-su tvari kroz stani%-nu membranu / membranom; opisuje opisuje opisuje opisuje posljedice poreme'aja u radu endokrinih !lijezda s aspekta potro&nje energije; uspore$; uspore$; uspore$; uspore$u-u-u-u-je je je je dnevne jelovnike osoba razli%itih metaboli%kih aktivnosti

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje iskoris-tivost hranjivih tvari u anaerobnim i aero-bnim procesima; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava ekono-mi%nost u gra$i i ulozi stanice te u prijenosu tvari kroz stani%nu membranu / membranom; opisuje opisuje opisuje opisuje ekonomi%-nost djelovanja hormona na ciljane stanice; uz pomo' uz pomo' uz pomo' uz pomo' izra$ujeizra$ujeizra$ujeizra$uje prijedlog dnevnoga jelovnika za osobe razli%itih metaboli%kih aktivnosti

povezuje povezuje povezuje povezuje princip ekonomi%noga isko-ri&tavanja energije u procesima stani%no-ga disanja i vrenja, prijenosa tvari kroz stani%nu membranu / membranom te izlu%ivanja hormona s odr!avanjem homeostaze stanice i organizma; izra$ujeizra$ujeizra$ujeizra$uje jelovnik za osobe razli%itih fiziolo&kih stanja

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izvo$enje eksperimenata: - razgradnja hranjivih tvari djelovanjem enzima - osmoza i difuzija kori&tenje videoisje%cima/simulacijama/animacijama (npr. metaboli%ki procesi, promjena elektri%noga potencijala na membrani stanice, djelovanje hormona). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Va!nost metaboli%kih procesa objasniti na primjerima stani%noga disanja i vrenja pri mi&i'noj aktivnosti uspore$uju'i energetsku iskoristivost hranjivih tvari u razli%itim uvjetima. Ekono-mi%no iskori&tavanje energije povezati s brojem stani%nih tvorba (mitohondrija) u razli%itim stanicama i okoli&nim uvjetima. Ukazati na povezanost metaboli%kih procesa na razini stanice s potrebama organizma. Komunikaciju izme$u stanica posredstvom hormona objasniti na primjeru adrenalina koji se izlu%uje u trenutku kad je potrebna velika koli%ina energije. Potro&nju energije kod naru&ene homeostaze mogu'e je objasniti na primjeru poreme'aja u radu endokrinih !lijezda. Naglasak staviti na razumijevanje principa ekonomi%noga iskori&tavanja energije, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Naglasiti iskoristivost obroka u vidu energije za izvr&avanje !ivotnih funkcija. Va!no je istaknuti razli%ite potrebe za vrstom i koli%inom hrane u razli%itim godi&njim dobima. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—64

B.2.1. OBJA*NJAVA

REGULACIJSKE

MEHANIZME

ODR(AVANJA


STANICE I ORGANIZMA TE

POSLJEDICE NJEZINA

NARU*AVANJA

B.2.1.1.B.2.1.1.B.2.1.1.B.2.1.1. obja&njava uloge stani%nih dijelova u odr!avanju homeostaze uo%avaju'i uskla$enost rada svih stani%nih dijelova B.2.1.2.B.2.1.2.B.2.1.2.B.2.1.2. opisuje va!nost vode za funkcioniranje organiz-ma B.2.1.3.B.2.1.3.B.2.1.3.B.2.1.3. povezuje homeostazu stanice s homeostazom organizma B.2.1.4.B.2.1.4.B.2.1.4.B.2.1.4. obja&njava prijenos informacija u regulaciji !ivo-tnih procesa organizma B.2.1.5.B.2.1.5.B.2.1.5.B.2.1.5. obja&njava utjecaje abioti%kih i bioti%kih %imbe-nika na homeostazu stanice i organizma opisuju'i njihov odgovor B.2.1.6.B.2.1.6.B.2.1.6.B.2.1.6. obja&njava razvoj bolesti i imunolo&ki odgovor organizma ukazuju'i na va!nost prevencije i lije%enja - veza MT Zdravlje (C.4.3.A); MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1.) B.2.1.7.B.2.1.7.B.2.1.7.B.2.1.7. povezuje epidemiolo&ki lanac s prevencijom zaraznih bolesti - veza MT Zdravlje (C.4.2.B, A.4.3) B.2.1.8.B.2.1.8.B.2.1.8.B.2.1.8. procjenjuje rizike za zdravlje povezane sa speci-fi%no&'u zanimanja za koje se &koluje - veza MT Zdravlje (C.4.2.B); MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.4., C 4.1.) B.2.1.9.B.2.1.9.B.2.1.9.B.2.1.9. povezuje utjecaj !ivotnih navika na zdravlje argumentiraju'i odgovornost za vlastito zdravlje - veza MT Zdravlje (A.4.2.A, A.4.2.B, A.4.2.C, A.4.2.D, A.4.3., B.4.2.B, B.4.3., C.4.1.A, C.4.3.A); veza MT Osobni i socijal-ni razvoj (A 4.1., B 4.1., B 4.3.)

opisuje na poznopisuje na poznopisuje na poznopisuje na pozna-a-a-a-tome tome tome tome primjeruprimjeruprimjeruprimjeru jednostavne aktiv-nosti stanica u odr-!avanju homeostaze kao odgovore na bioti%ke i abioti%ke %imbenike okoli&a; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje reakciju organizma na aler-gene te naj%e&'e okoli&ne %imbenike i patogene koji uzro-kuju bolesti; opisuje na poznopisuje na poznopisuje na poznopisuje na pozna-a-a-a-tome primjeru tome primjeru tome primjeru tome primjeru epidemiolo&ki lanac te navodi navodi navodi navodi primjere prevencije

opisuje opisuje opisuje opisuje na primje-rima odgovor stani-%nih dijelova i stani-ca vi&estani%noga organizma na abio-ti%ke i bioti%ke uvje-te radi odr!avanja homeostaze; opisopisopisopisu-u-u-u-je je je je odgovor imunolo-&koga sustava na primjerima alergija te djelovanje okoli&-nih %imbenika i patogena na razvoj razli%itih bolesti; opisujeopisujeopisujeopisuje epidemiolo-&ki lanac povezuju'i ga s prevencijom

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava odgovor stani%nih dijelova i stanica vi&estani%-noga organizma na abioti%ke i bioti%ke uvjete radi odr!ava-nja homeostaze uo%avaju'i poveza-nost homeostaze stanice i organizma; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava reakcije imunolo&koga susta-va; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava epidemiolo&ki lanac povezuju'i ga s mjerama prevencije, !ivotnim navikama i vlastitom odgovor-no&'u za o%uvanje zdravlja

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava poveza-nost uskla$enoga odgovora stani%nih dijelova i stanica vi&estani%noga orga-nizma na abioti%ke i bioti%ke uvjete s odr!avanjem home-ostaze stanice i organizma; povezpovezpovezpovezu-u-u-u-je je je je reakcije imunolo-&koga sustava s o%uvanjem zdravlja; argumentira argumentira argumentira argumentira vlastitu odgovornost za o%uvanje zdravlja

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izvo$enje eksperimenata - utjecaj temperature i pH-vrijednosti na brzinu reakcija enzima izrada modela koji prikazuje mehanizam imunolo&ke reakcije igranje uloga (antigen/antitijelo) istra!ivanje o utjecaju okoli&nih %imbenika na razvoj bolesti kori&tenje videoisje%cima/animacijama/simulacijama (npr. imunolo&ka reakcija, izlu%ivanje i djelovanje hormona). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Povezanost homeostaze stanice s homeostazom organizma mo!e se objasniti na primjeru regulacije kemijskoga sastava tjelesnih teku'ina. Prijenos informacija u regulaciji !ivotnih procesa organizma mo!e se objasniti na primjeru mehanizma povratne sprege u izlu%ivanju ADH-a i/ili inzulina (glukagona). Poreme'aje homeostaze objasniti na u%enicima poznatim primjerima iz svakodnevnoga !ivota. U sklopu imunolo&kih reakcija treba objasniti mehanizam alergijske reakcije na primjeru alergena iz hrane ili lijekova. Prevenciju zaraznih bolesti (cijepljenje, osobna higijena) povezati s epidemiolo&kim lancem na primjerima nekih bolesti. Istra!ivanje o utjecaju okoli&nih %imbenika i &irenju bolesti mo!e se provesti u suradnji sa zdravstvenom ustanovom i/ili uporabom statisti%kih podataka. Naglasak staviti na razumijevanje mehanizama odr!avanja i posljedica naru&avanja homeostaze te izostaviti suvi&nu faktografiju.


—65

Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishodIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishodIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishodIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.a.a.a. B.2.2. ANALIZIRA (IVOTNE

CIKLUSE STANICE


(IVOTA ORGANIZMA

B.2.2.1.B.2.2.1.B.2.2.1.B.2.2.1. analizira stani%ni ciklus B.2.2.2.B.2.2.2.B.2.2.2.B.2.2.2. uspore$uje tijek !ivota razli%itih stanica te orga-nizma B.2.2.3.B.2.2.3.B.2.2.3.B.2.2.3. obja&njava va!nost mejoze i spolnoga na%ina razmno!avanja za varijabilnost i odr!avanje vrste B.2.2.4.B.2.2.4.B.2.2.4.B.2.2.4. opisuje produkte oogeneze i spermatogeneze s aspekta broja kromosoma te broja nastalih stanica B.2.2.5.B.2.2.5.B.2.2.5.B.2.2.5. obja&njava ulogu stani%nih dioba u o%uvanju nasljedne informacije B.2.2.6.B.2.2.6.B.2.2.6.B.2.2.6. povezuje mitozu s rastom, razmno!avanjem i obnavljanjem organizama te mejozu s varijabilno&'u potomstva B.2.2.7.B.2.2.7.B.2.2.7.B.2.2.7. povezuje diferencijaciju stanica s razvojem vi&e-stani%noga organizma B.2.2.8.B.2.2.8.B.2.2.8.B.2.2.8. raspravlja o procesima potpomognute oplodnje - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., C 4.2.) B.2.2.9.B.2.2.9.B.2.2.9.B.2.2.9. povezuje nekontroliranu diobu stanica s razvo-jem tumora B.2.2.10.B.2.2.10.B.2.2.10.B.2.2.10. analizira zna%aj mikroorganizama za !ivi svijet i !ivot %ovjeka

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje poveza-nost !ivotnoga cik-lusa organizma sa stani%nim diobama; opisuje opisuje opisuje opisuje ulogu stani-%nih dioba u o%uva-nju nasljedne infor-macije; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje va!nost mikroorga-nizama za %ovjekov !ivot

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava uloge razli%itih dioba sta-nica u !ivotnome ciklusu organizma; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje va!nost diferencijacije stani-ca za razvoj vi&esta-ni%noga organizma te posljedice nekon-trolirane diobe sta-nica; opisuje na opisuje na opisuje na opisuje na primjerima primjerima primjerima primjerima va!nost mikroorganizama za %ovjekov !ivot

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje razli%ite diobe stanica dovo-de'i ih u odnos s brojem kromosoma, varijabilnosti po-tomstva i !ivotnim ciklusom organizma; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava zna%aj diferencijacije stani-ca za razvoj vi&esta-ni%noga organizma; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava va!nost mikroorganizama za !ivot na Zemlji i u %ovjekovu !ivotu

analizira analizira analizira analizira va!nost dioba za odr!ivost !ivota povezuju'i !ivotne cikluse sta-nice i organizma; povezuje povezuje povezuje povezuje diferenci-jaciju stanica s raz-vojem vi&estani%no-ga organizma, a nekontrolirane diobe s razvojem tumora; analizira analizira analizira analizira va!nost mikroorganizama za !ivot na Zemlji i u %ovjekovu !ivotu

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: promatranje samostalno izra$enih mikroskopskih preparata: - faze stani%nih dioba - pupanje kvasca izrada modela stani%nih dioba kori&tenje videoisje%cima/simulacijama/animacijama (npr. !ivotni ciklusi stanice, binarna dioba) istra!ivanje razli%ite literature o uzrocima razvoja tumora i na%inima prevencije, ali i u suradnji sa zdravstvenim ustanovama. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ukazati na razliku interfaze i diobe. Usporediti tijek !ivota razli%itih stanica i organizma: nastanak/ro$enje, diferencijacija/razvoj, smrt. Naglasak staviti na razumijevanje stani%noga ciklusa i njegova utjecaja na !ivotni ciklus organizma, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—66

B.2.3. OBJA*NJAVA (IVOTNE

PROCESE NA

MOLEKULARNOJ RAZINI

B.2.3.1.B.2.3.1.B.2.3.1.B.2.3.1. obja&njava mehanizam i ulogu replikacije DNA u stani%nome ciklusu B.2.3.2.B.2.3.2.B.2.3.2.B.2.3.2. obja&njava proces sinteze proteina B.2.3.3.B.2.3.3.B.2.3.3.B.2.3.3. obja&njava varijabilnost nasljedne upute primje-njuju'i Mendelove zakone B.2.3.4.B.2.3.4.B.2.3.4.B.2.3.4. obja&njava promjene na razini gena (mutacije), gra$e i broja kromosoma B.2.3.5.B.2.3.5.B.2.3.5.B.2.3.5. obja&njava spolno vezano naslje$ivanje B.2.3.6.B.2.3.6.B.2.3.6.B.2.3.6. obja&njava zna%enje mutacija te promjene gra$e i broja kromosoma za evoluciju B.2.3.7.B.2.3.7.B.2.3.7.B.2.3.7. obja&njava zajedni%ko djelovanje genotipa i %imbenika okoli&a u stvaranju fenotipa B.2.3.8.B.2.3.8.B.2.3.8.B.2.3.8. obja&njava principe geneti%koga in!enjeringa B.2.3.9.B.2.3.9.B.2.3.9.B.2.3.9. razlikuje zna%aj mati%nih i diferenciranih stanica u geneti%kome in!enjerstvu B.2.3.10.B.2.3.10.B.2.3.10.B.2.3.10. opisuje mehanizam umno!avanja virusa

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje ulogu replikacije DNA; oooopisuje pisuje pisuje pisuje principe naslje$ivanja na na na na poznatim primjpoznatim primjpoznatim primjpoznatim primje-e-e-e-rimarimarimarima Mendelovih kri!anja; prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje mutacije te promje-ne gra$e i broja kromosoma na prim-jerima

opisujeopisujeopisujeopisuje princip replikacije DNA; oooopisuje pisuje pisuje pisuje na primje-rima nastanak muta-cija i promjene gra-$e/broja kromoso-ma, njihove poslje-dice te princip njiho-va naslje$ivanja

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava replikaci-ju DNA; opisujeopisujeopisujeopisuje na na na na poznatim primjpoznatim primjpoznatim primjpoznatim primje-e-e-e-rima rima rima rima regulaciju genske aktivnosti povezuju'i djelova-nje gena s razli%itim nasljednim i nenas-ljednim bolestima te osnovne mehanizme manipulacije ge-nomskim materija-lom

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava va!nost replikacije DNA i djelovanja gena povezuju'i promjene u genskoj aktivnosti s razli%itim nasljed-nim i nenasljednim bolestima; objaobjaobjaobja&-&-&-&-njavanjavanjavanjava na primjerima mehanizme manipu-lacije genomskim materi-jalom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: istra!ivanje varijabilnosti fenotipa (npr. duljina palca desne ruke, sraslost u&ne resice, oblik i veli%ina) na samostalno odabranome uzorku (do 50 jedinki) izrada modela koji prikazuje mutacije ili promjene gra$e/broja kromosoma kao uzroka bolesti prikazivanje kri!anja uporabom samostalno izra$enih aplikacija (mogu'nost primjene IKT-a, crtanje, modeli od papira i sl.). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Pri obja&njavanju procesa sinteze proteina ne zahtijevati reprodukciju kombinacija du&i%nih baza za STOP i START. Preporu%a se kri!anje objasniti na primjerima Mendelovih kri!anja s gra&-kom i zijevalicama te Morganovih s vinskim mu&icama. Va!no je da u%enici razumiju princip naslje$ivanja te se preporu%a ne zahtijevati navo$enje dominantnih/recesivnih svojstava. Spol-no vezane gene i spolno vezano naslje$ivanje preporu%a se objasniti na primjerima hemofilije i daltonizma. Mehanizam umno!avanja virusa preporu%a se objasniti na primjeru faga. Nagla-sak staviti na razumijevanje !ivotnih procesa na molekularnoj razini, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.2.4. ANALIZIRA "OVJEKOV


DINAMI"KE RAVNOTE(E U

PRIRODI - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.A.2.); MT Osobni i socijalni razvoj (C 4.2.)

B.2.4.1.B.2.4.1.B.2.4.1.B.2.4.1. stavlja u odnos prilagodbe !ivih bi'a uvjetima stani&ta, bioraznolikost i odr!ivost !ivota B.2.4.2.B.2.4.2.B.2.4.2.B.2.4.2. opisuje utjecaj civilizacije na !ivotne uvjete te pojavu i &irenje bolesti - veza MT Zdravlje (C.4.2.B) B.2.4.3.B.2.4.3.B.2.4.3.B.2.4.3. raspravlja o prednostima i nedostatcima kontro-liranoga kri!anja i geneti%ki modificiranih organizama te o njihovu utjecaju na uravnote!eno stanje u prirodi B.2B.2B.2B.2.4.4..4.4..4.4..4.4. argumentira va!nost o%uvanja bioraznolikosti za stabilnost ekosustava i %ovjekov opstanak B.2.4.5.B.2.4.5.B.2.4.5.B.2.4.5. preispituje vlastito pona&anje i va!nost osobno-ga doprinosa odr!ivomu razvoju - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., B 4.1., B 4.3.)

opisujeopisujeopisujeopisuje na na na na poznpoznpoznpozna-a-a-a-tim tim tim tim primjerimaprimjerimaprimjerimaprimjerima %ovjekove aktivnosti koje utje%u na urav-note!eno stanje u prirodi i bioraznoli-kost

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava utjecaj ljudskoga djelovanja na uravnote!eno stanje u prirodi i bioraznolikost

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava utjecaj ljudskih aktivnosti i uporabe razli%itih tehnologija na urav-note!eno stanje i bioraznolikost isti-%u'i osobnu odgo-vornost za odr!ivi razvoj

analiziraanaliziraanaliziraanalizira utjecaj ljudskoga djelovanja i tehnologije na uravnote!eno stanje u prirodi i biorazno-likost te uspore$ujeuspore$ujeuspore$ujeuspore$uje mogu'a rje&enja u skladu s odr!ivim razvojem; povezujepovezujepovezujepovezuje osobnu odgovornost s odr!ivim razvojem


—67

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: istra!ivanje o %imbenicima i dokazima evolucije kori&tenjem razli%itom literaturom i prou%avanjem fosila (iz &kolske zbirke, muzejski eksponati) posjet ustanovi/tvornici koja provodi biotehnolo&ke procese ili intervjuiranje osoba uklju%enih u te procese ili uklju%enih u odlu%ivanje o uporabi GMO-a i sl. NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: Prednosti i nedostatke geneti%ki modificiranih organizama i njihov utjecaj na uravnote!eno stanje u prirodi objasniti na primjeru kvasca koji proizvodi inzulin. Raspraviti o rizicima primjene kontroliranoga kri!anja i umjetne selekcije na pasminama pasa ili drugih umjetno dobivenih pasmina/sorti. Antropogeni utjecaj mogu'e je objasniti na primjerima suzbijanja i lije%enja razli-%itih bolesti, promjene zalihe gena (stare sorte npr. jabuka) i sl. Naglasak staviti na razumijevanje antropogenoga utjecaja na uravnote!eno stanje u prirodi i bioraznolikost s aspekta odr!ivo-ga razvoja, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. C.2.1. OBJA*NJAVA

MOLEKULARNU OSNOVU

(IVOGA SVIJETA

C.2.1.1.C.2.1.1.C.2.1.1.C.2.1.1. povezuje gra$u nukleinskih kiselina s njihovim ulogama C.2.1.2.C.2.1.2.C.2.1.2.C.2.1.2. razlikuje gen, genom, genotip i fenotip C.2.1.3.C.2.1.3.C.2.1.3.C.2.1.3. opisuje odnos monomera i polimera na primje-rima biomolekula C.2.1.4.C.2.1.4.C.2.1.4.C.2.1.4. obja&njava zna%enje broja kromosoma i/ili mole-kula DNA u razli%itim fazama !ivotnoga ciklusa stanice C.2.1.5.C.2.1.5.C.2.1.5.C.2.1.5. uspore$uje gra$u prokariotske i eukariotske stanice C.2.1.6.C.2.1.6.C.2.1.6.C.2.1.6. obja&njava polo!aj virusa i priona u odnosu na !ivi svijet

razlikuje razlikuje razlikuje razlikuje monomere od polimera; prepprepprepprepo-o-o-o-znajeznajeznajeznaje va!nost broja kromosoma i/ili molekula DNA u razli%itim stanicama i organizmima; rarararaz-z-z-z-likuje likuje likuje likuje prokariotsku od eukarotske stani-ce te gen, genom, genotip i fenotip; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje osnovni plan gra$e na prim-jerima razli%itih tipova stanica

opisujeopisujeopisujeopisuje odnos mo-nomera i polimera na primjerima biomole-kula te gra$u nukle-inskih kiselina i njihove uloge u !ivim organizmima i !ivotnome ciklusu stanica; uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje prokariotski i euka-riotski ustroj stani-ce; oooopisujepisujepisujepisuje uloge te polo!aj virusa i prio-na u !ivome svijetu

povezujepovezujepovezujepovezuje gra$u nukleinskih kiselina s njihovim ulogama u prijenosu informa-cija; opisuje opisuje opisuje opisuje stani%-ne strukture i njiho-ve uloge te DNA i kromosome u razli%i-tim fazama !ivotno-ga ciklusa stanice; povezuje povezuje povezuje povezuje organizi-ranost virusa i priona s njihovim polo!a-jem u !ivome svijetu

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava poveza-nost gra$e i uloga nukleinskih kiselina te njihovu va!nost za srodnost i raznoli-kost !ivoga svijeta; uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje organi-zacijske specifi%nos-ti stanica, jednosta-ni%nih organizama i organskih sustava vi&estani%nih organi-zama; stavlja u stavlja u stavlja u stavlja u odnosodnosodnosodnos DNA, kroma-tin i kromosome; obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava polo!aj virusa i priona u !ivome svijetu s obzirom na njihovu organiziranost

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izrada modela polimernih molekula uporabom razli%itih materijala izvo$enje eksperimenta izolacije DNA kuhinjskom metodom mikroskopiranje razli%itih vrsta eukariotskih stanica/tkiva. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Gra$u nukleinskih kiselina i odnos monomera i polimera preporu%a se objasniti uporabom modela. Va!no je ukazati na razliku izme$u diploidnoga i haploidnoga broja kromosoma (broj kromosoma u homolognome paru) i kromosoma s dvije/jednom sestrinskom kromatidom te na povezanost diploidnoga broja kromosoma s genskom varijabilnosti. U usporedbi prokariots-ke i eukariotske stanice ukazati na osnovne razlike u gra$i ne nagla&avaju'i detalje. Naglasak staviti na razumijevanje molekularne osnove i stani%ne gra$e u organizaciji !ivoga svijeta, a


—68

izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni zaIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni zaIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni zaIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.ostvarivanje ishoda.ostvarivanje ishoda.ostvarivanje ishoda. D.2.1. PRIMJENJUJE OSNOVNA


ZNANSTVENOGA


RAZVOJ ZNANSTVENE

MISLI TIJEKOM POVIJESTI - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.2., A 4.3., A 4.4., B 4.2., C 4.2.); MT Poduzetni&tvo (A - 4.1.,B - 4.1., B - 4.2., C - 4.1. i 4.2.)

D.2.1.1.D.2.1.1.D.2.1.1.D.2.1.1. promatra i prikuplja podatke te donosi zaklju%ke tijekom u%enja i pou%avanja D.2.1.2.D.2.1.2.D.2.1.2.D.2.1.2. prou%ava razli%ite izvore procjenjuju'i to%nost informacija u odnosu prema usvojenome znanju D.2.1.3.D.2.1.3.D.2.1.3.D.2.1.3. odabire pouzdane izvore informacija D.2.1.4.D.2.1.4.D.2.1.4.D.2.1.4. postavlja istra!iva%ko pitanje na osnovi promat-ranja izvode'i hipoteze na osnovi predlo&ka D.2.1.5.D.2.1.5.D.2.1.5.D.2.1.5. opisuje ulogu kontrolne skupine i ponovljenih uzoraka u istra!ivanju D.2.1.6.D.2.1.6.D.2.1.6.D.2.1.6. odabire primjerene metoda rada za svoje istra!i-vanje D.2.1.7.D.2.1.7.D.2.1.7.D.2.1.7. provodi jednostavne procedure ili mjerenja is-pravno se koriste'i opremom i mjernim instrumentima za prikupljanje podataka D.2.1.8.D.2.1.8.D.2.1.8.D.2.1.8. prikazuje i opisuje rezultate istra!ivanja tabli%-nim i grafi%kim prikazima ukazuju'i na va!nost srednje vrijednosti za dono&enje valjanih zaklju%aka D.2.1.9.D.2.1.9.D.2.1.9.D.2.1.9. provodi jednostavno istra!ivanje povezano sa strukom

provodi provodi provodi provodi jednostajednostajednostajednostav-v-v-v-no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz no istra!ivanje uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja ciljeve istra!ivanja prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za prikupljanje i prikaz podataka na temelju kojih izvodi jednos-tavne zaklju%ke; koristi se razli%itim izvorima informaci-ja; prepoznaje vrije-dnost znanstvenih otkri'a

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-nononono istra!ivanje uz istra!ivanje uz istra!ivanje uz istra!ivanje uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vovovovo$enje$enje$enje$enje: postavlja ciljeve i formulira istra!iva%ko pitanje prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za prikupljanje i prikaz podataka na temelju kojih izvodi zaklju%-ke; koristi se razli%i-tim izvorima infor-macija i navodi ih; opisuje otkri'a u znanstvenome pod-ru%ju koje istra!uje

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no no no no istra!ivanje uz istra!ivanje uz istra!ivanje uz istra!ivanje uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i oblikuje hipotezu prema obrascu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezulta-tima izvode'i zak-lju%ke; koristi se razli%itim izvorima informacija i navodi ih; povezuje otkri'a u znanstvenome podru%ju sa svojim istra!ivanjem

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje uz uz uz uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i oblikuje hipotezu prema obrascu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezulta-tima te vrednuje postavljenu hipotezu u kontekstu znan-stvenih otkri'a; koristi se razli%itim izvorima informacija i pravilno ih navodi; uspore$uje osnovna znanstvena otkri'a tijekom pro&losti u skladu s odabranom tematikom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 2. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 2. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 2. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 2. rrrrazreda azreda azreda azreda te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata. Prijedlozi u%eni%kih projekata: a. istra!iti o posljedicama i opravdanosti kori&tenja razli%itim lijekovima b. istra!iti posljedice tretiranja bakterija razli%itim tvarima koje su potencijalni mutageni (Amesov test) c. istra!iti naslje$ivanje krvnih grupa ili neke od monogenskih osobina (autostopisti%ki palac, u&na resica i sl.) u obitelji s pomo'u rodoslovnoga stabla. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj ishod predstavlja metodolo&ki pristup ostvarenju definiranih ishoda u%enja. Istra!ivanje treba biti jednostavno i provedivo u kratko vrijeme ili uz vrlo malo aktivnosti u duljemu vremenu te uz poveznicu sa strukom. Provesti kvalitativnu i kvantitativnu analizu poda-taka dobivenih istra!ivanjem te komentirati dobivene rezultate. Uputiti u%enike da nisu svi izvori informacija pouzdani (npr. blog, forum, wiki). Ovaj se ishod ostvaruje do kraja 4. ciklusa, tj. do kraja 2. razreda.


—69

D.2.2. ARGUMENTIRA I


MI*LJENJA O ETI"KIM


ISTRA(IVANJIMA I

PRIMJENU REZULTATA

BIOLO*KIH OTKRI)A U

SVAKODNEVNOME

(IVOTU SUVREMENOGA

"OVJEKA TE DONOSI

ODLUKE O VLASTITIM

POSTUPANJIMA



D.2.2.1D.2.2.1D.2.2.1D.2.2.1.... raspravlja o opravdanosti istra!ivanja na !ivim organizmima, posljedicama i opravdanosti %ovjekova djelovanja na prirodne procese D.2.2.2.D.2.2.2.D.2.2.2.D.2.2.2. raspravlja o odgovornosti znanstvenika i cjelo-kupnoga dru&tva pri kori&tenju tehnologijom i rezultati-ma biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu D.2.2.3.D.2.2.3.D.2.2.3.D.2.2.3. obja&njava va!nost po&tovanja autorskih prava D.2.2.4.D.2.2.4.D.2.2.4.D.2.2.4. raspravlja o posljedicama i opravdanosti uporabe razli%itih lijekova - veza MT Zdravlje (C.4.1.A, C.4.1.C) D.2.2.5.D.2.2.5.D.2.2.5.D.2.2.5. komentira mogu'nost izbora lije%enja - veza MT Zdravlje (C.4.3.A.) D.2.2.6.D.2.2.6.D.2.2.6.D.2.2.6. obja&njava va!nost edukacije o prevenciji razli%i-tih bolesti - veza MT Zdravlje (C.4.3.A) D.2.2.7.D.2.2.7.D.2.2.7.D.2.2.7. promi&lja o odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje budu'ega potomstva i ostalih ljudi u svojoj okolini te va!nost osobne odgovornosti i djelovanja za odr!ivi razvoj - veza MT Zdravlje (A.4.3., C.4.3.A); MT Odr!ivi razvoj (IV.B.1.)

preispituje preispituje preispituje preispituje razli%ita mi&ljenja o eti%kim pitanjima u biolo&-kim istra!ivanjima i primjeni rezultata biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu suvremenoga %ovjeka te prepoprepoprepoprepoz-z-z-z-naje naje naje naje va!nost dono-&enja odluka o vlasti-tim postupanjima povezanim s njiho-vom primjenom

preispitujepreispitujepreispitujepreispituje razli%ite na%ine sagledavanja eti%kih pitanja u biolo&kim istra!iva-njima i primjeni rezultata biolo&kih otkri'a u svakod-nevnome !ivotu suvremenoga %ovje-ka te promi&ljapromi&ljapromi&ljapromi&lja o vlastitim postupa-njima povezanim s njihovom primje-nom

raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o razli%i-tim na%inima sagle-davanja eti%kih pitanja u biolo&kim istra!ivanjima i primjeni rezultata biolo&kih otkri'a u svakod-nevnome !ivotu suvremenoga %ovje-ka te donosi odluke donosi odluke donosi odluke donosi odluke o vlastitim postupa-njima povezanim s njihovom primje-nom

argumentira argumentira argumentira argumentira i preprepreprei-i-i-i-spituje spituje spituje spituje razli%ita mi&ljenja o eti%kim pitanjima u biolo&-kim istra!ivanjima i primjeni rezultata biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu suvremenoga %ovjeka te preisppreisppreisppreispi-i-i-i-ttttuuuujejejeje odluke odluke odluke odluke o vlasti-tim postupanjima povezanim s njiho-vom primjenom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se Ishod se Ishod se Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: vo$ena rasprava o odabranoj temi (ovisno o interesu u%enika / aktualnosti teme) argumentiraju'i vlastite stavove i uva!avaju'i tu$e. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj se ishod ostvaruje aktivnostima i sadr!ajima ishoda 2. razreda. Teme za rasprave uputno je povezati sa strukom u%enika. Va!no je raspraviti o opravdanosti istra!ivanja na !ivim organizmima u skladu s me$unarodnim propisima, o mogu'nostima prim-jene kulture stanica, o lije%enju (antibioticima), o va!nosti edukacije o prevenciji razli%itih bolesti, o va!nosti kori&tenja tehnologijom i primjene biolo&ke znanosti u svakodnevnome !ivotu, posebice u medicini. Prepoznati kao jedan od razloga ugro!enosti vrsta neracionalno i neeti%no pona&anje %ovjeka (npr. pretjerana uporaba i neodgovorno postupanje s lijekovima i otrovi-ma). Potrebno je upoznati u%enike sa za&titom autorskih prava pri kori&tenju literaturom, tekstovima, fotografijama, crte!ima i skicama.


—70

DVOGODI$NJI MODEL U#ENJA BIOLOGIJE (UKUPNO 140 SATI / 70 + 70) U modelu u kojima se Biologija tijekom srednjo$kolskoga obrazovanja u!i i pou!ava tijekom dvije godine s ukupno 140 sati (2 x 2) odgojno-obrazovni proces usmjeren je na izgradnju koncepata bitnih za svakodnevni "ivot, brigu o vlastitome zdravlju, potomstvu, prirodi i okoli$u kao i na usvajanje na!ela eti!koga pona$anja, kako bi kvaliteta "ivota pojedinca, zajednice, ali i organizama koji zajedno s ljudima "ive na Zemlji bila $to ve%a. U 3. godini u!enja i pou!avanja Biologije (1. razred) u okviru svakoga makrokoncepta prou!ava se sljede%e: okoli$ni !imbenici u ekosustavu, hranidbeni odnosi/mre"e u ekosustavu u odnosu na !ovjeka, osnove klasifikacije i imenovanja "ivih bi%a, op%i plan gra#e ljudskoga organizma, zatim utjecaj razli!itih !imbenika na homeostazu i princip odr"avanja homeostaze na razini ljudskoga organizma, potrebe ljudskoga organizma u razli!itim fiziolo$kim stanjima, !ovjekov "ivotni ciklus te antropogeni utje-caj na uravnote"eno stanje u prirodi.



ZADOVOLJAVAJU"A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA NA KRAJU 3. GODINE U#ENJA I POU#AVANJA BIOLOGIJE U#ENIK: A.1.1. OBJA*NJAVA VEZANJE I

PRETVORBE ENERGIJE U

BIOSFERI TE IH POVEZUJE

SA (IVOTNIM UVJETIMA I

ODR(ANJEM (IVOTA - veza MT Odr!ivi raz-voj (IV.A.2.)

A.1.1.A.1.1.A.1.1.A.1.1.1.1.1.1. analizira hranidbene odnose u razli%itim ekosusta-vima A.1.A.1.A.1.A.1.1.1.1.1.2.2.2.2. obja&njava protjecanje energije kroz ekosustav i kru!enje tvari A.1.A.1.A.1.A.1.1.1.1.1.3.3.3.3. obja&njava pretvorbe konzumirane energije u potro&a%a

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje proiz-vo$a%e razli%itih ekosustava i njihovu ulogu u odr!ivosti ekosustava; opisuje opisuje opisuje opisuje na poznatim prina poznatim prina poznatim prina poznatim prim-m-m-m-jerima jerima jerima jerima hranidbene odnose izme$u pojedinih %lanova hranidbenoga lan-ca/mre!e/piramide; opisuje opisuje opisuje opisuje kru!enje tvari i protjecanje energije na pozna-tome hranidbenom lancu/mre!i

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava ulogu proizvo$a%a opisu-ju'i va!nost fotosin-teze; opisuje opisuje opisuje opisuje hra-nidbene odnose u razli%itim ekosusta-vima uzimaju'i u obzir odnos broja %lanova hranidbeno-ga lan-ca/mre!e/piramide; opisuje opisuje opisuje opisuje pretvorbu konzumirane energi-je

razlikuje razlikuje razlikuje razlikuje potro&a%e s obzirom na na%in prehrane i polo!aj u hranidbenome lan-cu/mre!i/piramidi; povezuje povezuje povezuje povezuje pretvorbu energije s njezinim protjecanjem hra-nidbenim lan-cem/mre!om

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava kru!enje tvari i protjecanje energije u razli%itim ekosustavima i pretvorbe konzumi-rane energije u potro&a%a

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: istra!ivanje odnosa brojnosti i biomase neke vrste na travnjaku ili drugome stani&tu promatranje u prirodi i/ili prou%avanje literature i osmi&ljavanje hranidbenih lanaca/mre!a te grafi%kim prikazivanjem hranidbenih odnosa (mogu'nost primjene IKT-a) kori&tenje videoisje%cima/animacijama/simulacijama (npr. hranidbeni odnosi). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Primarna proizvodnja i hranidbeni odnosi mogu se objasniti na primjerima razli%itih vodenih i/ili kopnenih ekosustava, pri %emu treba uzeti u obzir odnos broja/biomase. Nag-lasak staviti na razumijevanje principa vezanja i pretvorbi energije, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaIz provjere i obrade izostaviti detaIz provjere i obrade izostaviti detaIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.ljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.ljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.ljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—71

A.1.2. OBJA*NJAVA PROCESE

PRETVORBE I


UKAZUJU)I NA

POVEZANOST

ENERGETSKIH POTREBA I

FIZIOLO*KOGA STANJA

ORGANIZMA

A.A.A.A.1.1.1.1.2.1.2.1.2.1.2.1. obja&njava uloge ugljikohidrata, masti, bjelan%evi-na, vitamina i minerala u organizmu A.A.A.A.1.1.1.1.2.2.2.2.2.2.2.2. obja&njava pretvorbe konzumirane energije na primjeru iskori&tavanja obroka A.A.A.A.1.1.1.1.2.3.2.3.2.3.2.3. uspore$uje energetske potrebe za rad razli%itih organa A.A.A.A.1.1.1.1.2.4.2.4.2.4.2.4. uspore$uje energetske potrebe organizma pri razli%itim aktivnostima i fiziolo&kim potrebama - veza MT Zdravlje (A.4.2.A, A.4.2.C) A.A.A.A.1.1.1.1.2.5.2.5.2.5.2.5. povezuje naru&avanje homeostaze organizma s potro&njom energije - veza MT Zdravlje (A.4.2.A) A.A.A.A.1.1.1.1.2.6.2.6.2.6.2.6. izra$uje dnevni jelovnik prilago$en energetskim potrebama odre$enoga fiziolo&kog stanja i aktivnosti te okoli&nim %imbenicima - veza MT Zdravlje (A.4.2.A)

prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje va!nost pravilnoga unosa vrste i koli%ine hrane za odr!avanje homeostaze organi-zma; opisuje opisuje opisuje opisuje pos-ljedice premalo-ga/pretjeranoga unosa vrste i koli%i-ne hranjivih tvari na homeostazu organi-zma; raspravljaraspravljaraspravljaraspravlja uz vo$e-nje o uravnote!e-nome dnevnom jelovniku

opisujeopisujeopisujeopisuje va!nost pravilne ishrane isti%u'i uloge razli%i-tih hranjivih tvari u organizmu; uuuusporsporsporspore-e-e-e-$uje$uje$uje$uje posljedice premalo-ga/pretjeranoga unosa vrste i koli%i-ne hranjivih tvari na homeostazu organi-zma; uuuuspore$ujespore$ujespore$ujespore$uje dnevne jelovnike osoba razli%itih metaboli%kih aktiv-nosti

opisujeopisujeopisujeopisuje razli%ite energetske potrebe organa; iiiistra!ujestra!ujestra!ujestra!uje energetske potrebe osoba razli%itih fiziolo&kih stanja i metaboli%kih aktiv-nosti povezuju'i ih s odr!avanjem home-ostaze; uuuuz pomo' z pomo' z pomo' z pomo' izra$ujeizra$ujeizra$ujeizra$uje prijedlog dnevnoga jelovnika za osobe razli%itih metaboli%kih aktiv-nosti

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava razli%ite energetske potrebe organa povezuju'i ih s njihovim ulogama; povezuje povezuje povezuje povezuje energets-ke potrebe organiz-ma s razli%itim vanj-skim %imbenicima; izra$ujeizra$ujeizra$ujeizra$uje jelovnik za osobe razli%itih fiziolo&kih stanja

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izvo$enje eksperimenta - dokazivanje hranjivih tvari u naj%e&'e kori&tenim namirnicama vo$enje dnevnika prehrane (npr. pet dana) i analiza koli%ine unesenih namirnica, njihove kalorijske vrijednosti, osobne aktivnosti u tome razdoblju i sl. analiza vlastite prehrane prou%avanjem energetske vrijednosti i sastava naj%e&'e kori&tenih namirnica izra$ivanje individualiziranoga jelovnika s obzirom na fiziolo&ke potrebe i okoli&ne %imbenike (godi&nja doba, klima). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Naglasiti iskoristivost obroka u vidu energije za izvr&avanje !ivotnih funkcija. Va!no je istaknuti razli%ite potrebe za vrstom i koli%inom hrane u razli%itim godi&njim dobima. Ekonomi%no iskori&tavanje energije i odr!avanje homeostaze mo!e se povezati sa sljede'im primjerima specifi%nih fiziolo&kih potreba i stanja: zdravlje/bolest, trudno'a, dojenje, bavljenje sportom ili druga pove'ana tjelesna aktivnost, pretilost, anoreksija. Naglasak staviti na razumijevanje energetskih potreba ljudskoga organizma, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostavitIz provjere i obrade izostavitIz provjere i obrade izostavitIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.i detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.i detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.i detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.1.1. OBJA*NJAVA ODR(AVANJE

I NARU*AVANJE

HOMEOSTAZE

ORGANIZMA

B.1.B.1.B.1.B.1.1.1.1.1.1.1.1.1. povezuje uskla$enost rada svih tkiva, organa i organskih sustava s odr!avanjem homeostaze u vlastitome organizmu B.1.B.1.B.1.B.1.1.1.1.1.2.2.2.2. opisuje utjecaj abioti%kih i bioti%kih %imbenika na ljudski organizam te predvi$a reakciju organizma B.1.B.1.B.1.B.1.1.1.1.1.3.3.3.3. procjenjuje posljedice poreme'aja homeostaze u organizmu te raspravlja o prevenciji - veza MT Zdravlje (A.4.3, C.4.1.A, C.4.3.A) B.1.B.1.B.1.B.1.1.1.1.1.4.4.4.4. procjenjuje opasnosti za zdravlje povezane sa specifi%no&'u zanimanja za koje se &koluje - veza MT Zdravlje (C.4.2.B); MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.4., C 4.1.)

opisujeopisujeopisujeopisuje pojam homeostaze; oooopispispispisu-u-u-u-jejejeje ulogu tkiva, orga-na i organskih sus-tava u odr!avanju homeostaze; ppppreprepreprepo-o-o-o-znajeznajeznajeznaje pozitivne i negativne utjecaje okoli&a te dobrih i lo&ih !ivotnih navika na homeostazu isti%u'i va!nost

opisujeopisujeopisujeopisuje suradnju tkiva, organa i or-ganskih sustava u odr!avanju homeos-taze; rrrrazlikujeazlikujeazlikujeazlikuje utje-caje razli%itih !ivot-nih uvjeta i !ivotnih navika na odr!ava-nje homeostaze organizma te opisopisopisopisu-u-u-u-jejejeje njegove reakcije na

opisujeopisujeopisujeopisuje mehanizme odr!avanja homeos-taze na razini organa i organskih sustava ukazuju'i na poslje-dice njezina pore-me'aja; uuuuspore$ujespore$ujespore$ujespore$uje utjecaje razli%itih okoli&nih %imbenika i !ivotnih navika na homeostazu organi-zma i njegovu reak-

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava mehani-zme odr!avanja homeostaze ukazu-ju'i na va!nost uskla$enoga rada razli%itih struktura unutar organizma; oooobja&njava bja&njava bja&njava bja&njava va!nost prevencije i poslje-dice rizi%noga pona-&anja na vlastito zdravlje


—72

B.1.B.1.B.1.B.1.1.1.1.1.5.5.5.5. prosu$uje o utjecaju !ivotnih navika na %ovjekovo zdravlje isti%u'i odgovornost za vlastito zdravlje - veza MT Zdravlje (A.4.1, A.4.2.B, A.4.2.C, A.4.3., B.4.2.A, B.4.2.B, B.4.3., C.4.1.A, C.4.1.C, C.4.2.B); veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., B 4.1., B 4.3., C 4.1., C 4.3.) B.1.B.1.B.1.B.1.1.1.1.1.6.6.6.6. primjenjuje osnovne postupke pru!anja prve po-mo'i - veza MT Zdravlje (C.4.2.A, C.4.2.C); veza MT Osobni i socijalni razvoj (C 4.2., C 4.3.)

prevencije; oooopisuje pisuje pisuje pisuje i pokazujepokazujepokazujepokazuje osnovne postupke pru!anja prve pomo'i

okoli&ne %imbenike; povezujepovezujepovezujepovezuje bolesti i poreme'aje homeo-staze s rizi%nim pona&anjima ukazu-ju'i na va!nost prevencije; objaobjaobjaobja&-&-&-&-njavanjavanjavanjava va!nost pra-vilnoga pru!anja prve pomo'i

ciju; ppppovezujeovezujeovezujeovezuje bo-lesti i poreme'aje homeostaze s rizi%-nim pona&anjima i !ivotnim navikama ukazuju'i na va!-nost prevencije

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izvo$enje eksperimenta - analiza kemijskoga sastava i svojstava fiziolo&ke otopine uvje!bavanje osnovnih postupaka pru!anja prve pomo'i istra!ivanje utjecaja &tetnih %imbenika na zdravlje. Napomena: Napomena: Napomena: Napomena: Pojam homeostaze potrebno je objasniti kao uravnote!eno djelovanje svih sastavnica u tijelu i potkrijepiti primjerima. Homeostazu povezati sa zdravljem, a poreme'aje homeostaze objas-niti kao mogu'e odmake od zdravlja koji ili uklju%uju mehanizme ponovne uspostave uravnote!enoga stanja ili rezultiraju bole&'u/poreme'ajem (npr. utjecaj infekcije na reakciju organiz-ma, klimatske promjene / visoka temperatura povezana sa znojenjem, tj. hla$enjem tijela, djelovanje sredstava ovisnosti). Pri uvje!bavanju postupaka pru!anja prve pomo'i istaknuti povre-de specifi%ne za struku. Naglasak staviti na razumijevanje principa odr!avanja homeostaze na razini ljudskoga organizma, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.1.2. OBJA*NJAVA TIJEK

"OVJEKOVA (IVOTA I

VA(NOST

ODGOVORNOGA

SPOLNOG PONA*ANJA

B.B.B.B.1.1.1.1.2.1.2.1.2.1.2.1. razlikuje obilje!ja pojedinih etapa u %ovjekovu !ivotu B.B.B.B.1.1.1.1.2.2.2.2.2.2.2.2. razlikuje proces spolnoga sazrijevanja u dje%aka i djevoj%ica B.B.B.B.1.1.1.1.2.3.2.3.2.3.2.3. povezuje gra$u mu&kih i !enskih spolnih organa s njihovom funkcijom isti%u'i va!nost higijene - veza MT Zdravlje (A.4.3.) B.B.B.B.1.1.1.1.2.4.2.4.2.4.2.4. povezuje menstruacijski ciklus s razmno!avanjem B.B.B.B.1.1.1.1.2.5.2.5.2.5.2.5. obja&njava promjene tijekom trudno'e i va!nost odgovornoga pona&anja trudnice - veza MT Zdravlje (A.4.1., B.4.3.) B.B.B.B.1.1.1.1.2.6.2.6.2.6.2.6. raspravlja o va!nosti odr!avanja spolnoga zdravlja, metodama planiranja obitelji, brizi za potomstvo te ravno-pravnosti spolova - veza MT Zdravlje (A.4.1., B.4.2.B, B.4.2.C, B.4.3.); MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.3., B 4.1., B 4.3.); MT Gra$anski odgoj i obrazovanje (A.4.4.) B.B.B.B.1.1.1.1.2.7.2.7.2.7.2.7. raspravlja o odgovornome spolnom pona&anju - veza MT Zdravlje (A.4.1., B.4.2.B, B.4.2.D, B.4.3.); MT Oso-

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje obilje!ja pojedinih etapa u %ovjekovu !ivotu; opisuje opisuje opisuje opisuje spolno sazrijevanje djevoj-%ica i dje%aka; navnavnavnavo-o-o-o-di di di di dijelove spolnoga sustava i njihove uloge; nnnnavodi avodi avodi avodi me-tode planiranja obitelji i za&tite od spolnih bolesti

opisuje opisuje opisuje opisuje faze !ivot-noga ciklusa %ovjeka te menstruacijski ciklus; razlikuje razlikuje razlikuje razlikuje spolno sazrijevanje djevoj%ica i dje%aka; prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje zna%aj spolnoga razmno!a-vanja za odr!avanje vrste; opisuje opisuje opisuje opisuje me-tode planiranja obitelji i za&tite od spolnih bolesti

opisuje opisuje opisuje opisuje obilje!ja pojedinih etapa u %ovjekovu !ivotu od stvaranja spolnih stanica do odrasloga organizma isti%u'i utjecaj spolnih hormona i hormona rasta; povezuje povezuje povezuje povezuje dijelove spolnoga sustava s njihovom funkcijom; rasprarasprarasprarasprav-v-v-v-lja lja lja lja o odgovornome spolnom pona&anju

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava obilje!ja pojedinih etapa u %ovjekovu !ivotu od stvaranja spolnih stanica do odrasloga organizma, isti%u'i utjecaj spolnih hormona i hormona rasta; raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o metodama planira-nja obitelji, metodama za&tite od spolnih bolesti te va!nosti odr!avanja spolnoga zdravlja i odgovor-noga spolnog pona-&anja


—73

bni i socijalni razvoj (A 4.1., B 4.1., B 4.3., C 4.1.) PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kaoIshod se mo!e ostvariti aktivnostima kaoIshod se mo!e ostvariti aktivnostima kaoIshod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:&to su:&to su:&to su: odre$ivanje plodnih dana prema duljini menstruacijskoga ciklusa vo$ena rasprava na temu o metodama planiranja obitelji i odr!avanja spolnoga zdravlja kori&tenje videoisje%cima/simulacijama/animacijama (menstruacijski ciklus, oplodnja, promjene tijekom trudno'e, poro$aj). NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: Naglasiti da odgovorno spolno pona&anje ne uklju%uje samo odr!avanje spolnoga zdravlja i razlikovanje metoda kontracepcije, ve' eti%ko pona&anje, odgovorno pona&anje prema partneru, suzdr!avanje od preranih spolnih odnosa. Naglasak staviti na razumijevanje %ovjekova !ivotnoga ciklusa i va!nosti odgovornoga spolnog pona&anja, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.1.3. PREDVI#A UTJECAJ


NA ODR(AVANJE

URAVNOTE(ENOGA

STANJA U PRIRODI


ODR(IVOGA RAZVOJA - veza MT Odr!ivi raz-voj (IV.A.2., IV.B.1., IV.C.1.); MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.4., B 4.1., C 4.1., C 4.2., C 4.3.)

B.B.B.B.1.1.1.1.3.1.3.1.3.1.3.1. obja&njava pojam dinami%ke ravnote!e u prirodi B.B.B.B.1.1.1.1.3.2.3.2.3.2.3.2. prepoznaje antropogeni utjecaj na uravnote!eno stanje u prirodi te opisuje na%ine spre%avanja i/ili saniranja one%i&'enja B.B.B.B.1.1.1.1.3.3.3.3.3.3.3.3. obja&njava osobnu odgovornost za odr!avanje uravnote!enoga stanja u prirodi i za o%uvanje bioraznoli-kosti B.B.B.B.1.1.1.1.3.4.3.4.3.4.3.4. procjenjuje potencijalne opasnosti za okoli& pove-zane sa zanimanjem za koje se &koluje B.B.B.B.1.1.1.1.3.5.3.5.3.5.3.5. povezuje o%uvanje okoli&a s o%uvanjem vlastitoga zdravlja i vlastito pona&anje s na%elima odr!ivoga razvoja - veza MT Zdravlje (A.4.3.); Odr!ivi razvoj (IV.A.3)

prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje sklad odnosa !ivih bi'a i ne!ive prirode kao preduvjeta odr!ava-nja uravnote!enoga stanja u prirodi; opisujeopisujeopisujeopisuje na primje-rima iz zavi%aja %ovjekov utjecaj na okoli&

opisujeopisujeopisujeopisuje sklad odno-sa !ivih bi'a i ne!ive prirode kao preduv-jeta odr!avanja uravnote!enoga stanja u prirodi; povezujepovezujepovezujepovezuje o%uvanje okoli&a s o%uvanjem vlastitoga zdravlja; raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o va!nos-ti vlastitoga pona&a-nja za odr!ivi razvoj

opisujeopisujeopisujeopisuje mehanizme prirodnih sustava za uspostavljanje urav-note!enoga stanja u prirodi; procjenjujeprocjenjujeprocjenjujeprocjenjuje posljedice vlastitoga pona&anja za odr!ivi razvoj

raspravljaraspravljaraspravljaraspravlja o uzro-cima i posljedicama naru&avanja uravno-te!enoga stanja u prirodi; planiraplaniraplaniraplanira vlastito odgovorno pona&anje za odr!ivi razvoj i o%uvanje zdravlja

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: vo$ena rasprava na teme o naru&avanju uravnote!enoga stanja u prirodi, va!nosti odr!ivoga razvoja te pona&anja za odr!ivi razvoj izvo$enje eksperimenta - nastanak i djelovanje kiselih ki&a. NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: Antropogeni utjecaji mogu se analizirati na pozitivnim i negativnim primjerima (npr. invazivne vrste, uni&tavanje stani&ta, za&tita odre$enih podru%ja). Va!no je u%enike usmjeriti na promi&-ljanje o aktivnostima kojima na lokalnoj razini mogu doprinijeti pobolj&anju uvjeta !ivota i rada (npr. izrada komposti&ta, razvrstavanje otpada). Naglasak staviti na razumijevanje principa odr!avanja uravnote!enoga stanja u prirodi, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obradIz provjere i obradIz provjere i obradIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.e izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.e izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.e izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—74

C.1.1. POVEZUJE POLO(AJ, OP)I

PLAN GRA#E I FUNKCIJU DIJELOVA

LJUDSKOGA ORGANIZMA

C.1.C.1.C.1.C.1.1.1.1.1.1.1.1.1. prepoznaje stanicu kao osnovu gra$e i funkcije organizma C.1.C.1.C.1.C.1.1.1.1.1.2.2.2.2. odre$uje polo!aj organa i organskih sustava u tijelu C.1.C.1.C.1.C.1.1.1.1.1.3.3.3.3. obja&njava ulogu organa i organskih sustava u organizmu C.1.C.1.C.1.C.1.1.1.1.1.4.4.4.4. obja&njava organiziranost ljudskoga organizma s aspekta ekonomi%nosti

opisuje opisuje opisuje opisuje op'i plan gra$e ljudskoga organizma te prprprpre-e-e-e-poznaje poznaje poznaje poznaje polo!aj i uloge organa u organizmu

opisuje opisuje opisuje opisuje me$uovis-nost organa i organ-skih sustava u orga-nizmu; pppprepoznaje repoznaje repoznaje repoznaje prednost ekonomi%-nosti u gra$i pojedi-nih organskih susta-va u organizmu

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava me$uo-visnost organa i organskih sustava u organizmu te ovis-nost njihove gra$e o funkciji; opisujeopisujeopisujeopisuje ekonomi%nost u organizaciji organi-zma

povezuje povezuje povezuje povezuje op'e stanje organizma i njegovu funkcional-nost s razinom uskla$enosti gra$e i funkcije njegovih sastavnica

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostimaIshod se mo!e ostvariti aktivnostimaIshod se mo!e ostvariti aktivnostimaIshod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:kao &to su:kao &to su:kao &to su: prou%avanje gra$e organa / organskih sustava na modelu %ovjeka / modelima pojedinih organa kori&tenje simulacijama/animacijama anatomske gra$e i funkcioniranja razli%itih organa / organizma u cjelini mikroskopiranje !ivotinjskih tkiva izrada modela stanice izrada modela plu'a i simulacija mehanizma disanja. NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: Naglasak staviti na povezanost oblika pojedinih stanica te gra$e organa / organskih sustava s njihovim ulogama, ali i na povezanost ekonomi%nosti gra$e organskih sustava s odr!avanjem homeostaze. Ekonomi%nost u gra$i tijela mogu'e je objasniti na odnosu povr&ine i volumena u gra$i organa i organskih sustava (npr. crijevne resice, naboranost kore mozga, alveole u plu-'ima). Naglasak staviti na razumijevanje plana gra$e i funkcije ljudskoga organizma, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. D.1.1. PRIMJENJUJE OSNOVNA


ZNANSTVENOGA


RAZVOJ ZNANSTVENE

MISLI TIJEKOM POVIJESTI - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.2., A 4.3., A 4.4., B 4.2., C 4.2.); MT Poduzetni&tvo (A - 4.1., B - 4.1., B - 4.2., C - 4.1. i 4.2.); MT Odr!ivi razvoj (IV.A.4.)

D.D.D.D.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1. promatra i prikuplja podatke te donosi zaklju%ke tijekom u%enja i pou%avanja D.D.D.D.1.1.1.1.1.2.1.2.1.2.1.2. prou%ava razli%ite izvore procjenjuju'i to%nost informacija u odnosu prema usvojenome znanju D.D.D.D.1.1.1.1.1.3.1.3.1.3.1.3. odabire pouzdane izvore informacija D.D.D.D.1.1.1.1.1.4.1.4.1.4.1.4. postavlja istra!iva%ko pitanje na osnovi promatra-nja izvode'i hipoteze na osnovi predlo&ka D.D.D.D.1.1.1.1.1.5.1.5.1.5.1.5. opisuje ulogu kontrolne skupine i ponovljenih uzoraka u istra!ivanju D.D.D.D.1.1.1.1.1.6.1.6.1.6.1.6. odabire primjerene metoda rada za svoje istra!i-vanje D.D.D.D.1.1.1.1.1.7.1.7.1.7.1.7. provodi jednostavne procedure ili mjerenja isprav-no se koriste'i opremom i mjernim instrumentima za prikupljanje podataka D.D.D.D.1.1.1.1.1.8.1.8.1.8.1.8. prikazuje i opisuje rezultate istra!ivanja tabli%nim i grafi%kim prikazima ukazuju'i na va!nost srednje vrijed-nosti za dono&enje valjanih zaklju%aka D.D.D.D.1.1.1.1.1.9.1.9.1.9.1.9. provodi jednostavno istra!ivanje povezano sa

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-nononono istra!ivanje uz istra!ivanje uz istra!ivanje uz istra!ivanje uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja ciljeve istra!ivanja prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za prikupljanje i prikaz podataka na temelju kojih izvodi jednostavne zaklju%ke; koristi se razli%itim izvorima informacija; prepoz-naje vrijednost znanstvenih otkri'a

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje uz uz uz uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja ciljeve i formulira istra!iva%ko pitanje prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za prikupljanje i prikaz podataka na temelju kojih izvodi zaklju%-ke; koristi se razli%itim izvorima informacija i navodi ih; opisuje otkri'a u znanstve-

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no no no no istra!ivanje uz istra!ivanje uz istra!ivanje uz istra!ivanje uz povremeno povremeno povremeno povremeno uuuusmjsmjsmjsmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i oblikuje hipotezu prema obrascu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezulta-tima izvode'i zaklju%ke; koristi se razli%itim izvorima informacija i navodi ih; povezuje otkri'a u znanstvenome podru%ju sa svojim istra!ivanjem

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje uz uz uz uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i oblikuje hipotezu prema obrascu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezulta-tima te vrednuje postavljenu hipote-zu u kontekstu znanstvenih otkri'a; koristi se razli%itim izvorima informacija i pravilno ih navodi; uspore$uje osnovna


—75

strukom nome podru%ju koje istra!uje

znanstvena otkri'a tijekom pro&losti u skladu s odabranom tematikom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. rrrrazreda azreda azreda azreda te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata. Prijedlozi u%eni%kih projekata: a. istra!iti o utjecaju !ivotnih navika na %ovjekovo zdravlje (npr. utjecaj preglasne glazbe na sluh, tjelesna neaktivnost, spavanje, pravilno/nepravilno dr!anje tijela, osobna higijena, nepravil-na prehrana) b. istra!iti u razrednome odjelu pona&anje u%enika za odr!ivi razvoj ili u svome okoli&u primjere djelovanja za odr!ivi razvoj c. istra!iti o posljedicama i opravdanosti uporabe razli%itih lijekova/pesticida d. istra!iti potro&nju energije/vode u svome domu tijekom odre$enoga vremenskog razdoblja, odrediti najve'e potro&a%e i predlo!iti mogu'e na%ine u&tede. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj ishod predstavlja metodolo&ki pristup ostvarenju definiranih ishoda u%enja. Istra!ivanje treba biti jednostavno i provedivo u kratko vrijeme ili uz vrlo malo aktivnosti u duljemu vremenu te uz poveznicu sa strukom. Provesti kvalitativnu i kvantitativnu analizu poda-taka dobivenih istra!ivanjem te komentirati dobivene rezultate. Uputiti u%enike da nisu svi izvori informacija pouzdani (npr. blog, forum, wiki). Ovaj se ishod ostvaruje do kraja 4. ciklusa, tj. do kraja 2. razreda. D.1.2. RASPRAVLJA O ETI"KIM


BIOLO*KIH OTKRI)A TE

DONOSI ODLUKE O

VLASTITIM


D.D.D.D.1.1.1.1.2.1.2.1.2.1.2.1. obja&njava utjecaje tehnologije i biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu te va!nost njihove primjene D.D.D.D.1.1.1.1.2.2.2.2.2.2.2.2. raspravlja o odgovornosti cjelokupnoga dru&tva pri kori&tenju rezultatima biolo&kih otkri'a D.D.D.D.1.1.1.1.2.3.2.3.2.3.2.3. obja&njava va!nost po&tovanja autorskih prava D.D.D.D.1.1.1.1.2.4.2.4.2.4.2.4. raspravlja o posljedicama i opravdanosti uporabe razli%itih lijekova - veza MT Zdravlje (C.4.1.A, C.4.1.C) D.D.D.D.1.1.1.1.2.5.2.5.2.5.2.5. komentira mogu'nost izbora lije%enja - veza MT Zdravlje (C.4.3.A) D.D.D.D.1.1.1.1.2.6.2.6.2.6.2.6. obja&njava va!nost edukacije o prevenciji razli%itih bolesti - veza MT Zdravlje (C.4.3.A) D.D.D.D.1.1.1.1.2.7.2.7.2.7.2.7. promi&lja o odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje budu'ega potomstva i ostalih ljudi u svojoj okolini te va!nost osobne odgovornosti i djelovanja za odr!ivi razvoj - veza MT Zdravlje (A.4.3, C.4.3.A); MT Odr!ivi raz-voj (IV.B.1.)

prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje pozitiv-ne i negativne aspekte primjene biolo&kih otkri'a te uva!ava uva!ava uva!ava uva!ava razli%ite stavove

opisuje opisuje opisuje opisuje pozitivne i negativne utjecaje tehnologije i biolo&-kih otkri'a

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava utjecaje tehnologije i biolo&-kih otkri'a te obraz-la!e osobnu odgo-vornost za njihovu primjenu


PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivno&'u kao &to je:Ishod se mo!e ostvariti aktivno&'u kao &to je:Ishod se mo!e ostvariti aktivno&'u kao &to je:Ishod se mo!e ostvariti aktivno&'u kao &to je: vo$ena rasprava na teme o odr!ivome razvoju, pona&anju za odr!ivi razvoj, fiziolo&kim potrebama, !ivotnim navikama, opravdanosti uporabe razli%itih lijekova. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj se ishod ostvaruje aktivnostima i sadr!ajima ishoda 1. razreda. Potrebno je upoznati u%enike sa za&titom autorskih prava pri kori&tenju literaturom, tekstovima, fotografijama, crte!ima i skicama. Potrebno je raspraviti o osobnoj odgovornosti u konteks-tu izbora lije%enja / kori&tenja rezultatima biolo&kih otkri'a te o opravdanosti istra!ivanja na !ivim bi'ima. Utjecaj bolesti na %ovjeka i druge organizme mo!e se povezati s potrebom istra!i-vanja radi prevencije i/ili lije%enja. Preispitati utjecaj one%i&'enja i tehnologije na odr!avanje homeostaze organizma %ovjeka.


—76

U 2. razredu (!etvrta godina u!enja i pou!avanja Biologije), u modelu 140 sati, u okviru svakoga makrokoncepta prou!ava se sljede%e: utjecaj razli!itih !imbenika na ho-meostazu i mehanizmi odr"avanja homeostaze na razini stanice i ljudskoga organizma, potrebe ljudskoga organizma u razli!itim fiziolo$kim stanjima, "ivotni ciklus !ov-jeka te "ivot na razini stanice, procesi na stani!noj razini u kontekstu odr"avanja homeostaze stanice i njihov utjecaj na homeostazu organizma te povezanost "ivotnih ciklusa stanice i organizma !ovjeka; molekularna osnova "ivota, pri !emu se isti!u obrasci evolucije na razini gena, principi naslje#ivanja, utjecaj geneti!koga in"enjerstva na !ovjekov "ivot, antropogeni utjecaj na uravnote"eno stanje u prirodi te "ivi svijet i okoli$ u kontekstu odr"ivoga razvoja. Raspravom o eti!kim pitanjima objedinjuju se i primjenjuju znanja iz prethodnih razreda s naglaskom na odgovornost !ovjeka.



ZADOVOLJAVAJU"A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA NA KRAJU 4. GODINE U#ENJA I POU#AVANJA BIOLOGIJE U#ENIK: A.2.1. POVEZUJE EKONOMI"NO

ISKORI*TAVANJE

ENERGIJE NA RAZINI

STANICE S ODR(AVANJEM

HOMEOSTAZE STANICE I

ORGANIZMA

A.A.A.A.2.2.2.2.1.1.1.1.1.1.1.1. obja&njava va!nost metaboli%kih procesa na razini stanice A.A.A.A.2.2.2.2.1.2.1.2.1.2.1.2. uspore$uje iskoristivost hranjivih tvari u anaerob-nim i aerobnim procesima na primjeru mi&i'ne aktivnosti u %ovjeka A.A.A.A.2.2.2.2.1.3.1.3.1.3.1.3. povezuje gra$u i/ili ulogu stanice s ekonomi%nim iskori&tavanjem energije A.A.A.A.2.2.2.2.1.4.1.4.1.4.1.4. analizira prijenos tvari kroz membranu / membra-nom s aspekta kori&tenja energije A.A.A.A.2.2.2.2.1.5.1.5.1.5.1.5. obja&njava ulogu hormona u me$ustani%noj ko-munikaciji s aspekta uravnote!ene potro&nje energije A.A.A.A.2.2.2.2.1.6.1.6.1.6.1.6. povezuje naru&avanje homeostaze stanice i orga-nizma s potro&njom energije - veza MT Zdravlje (A.4.2.A)

opisuje opisuje opisuje opisuje ulogu pro-cesa stani%noga disanja i vrenja; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje ekono-mi%nost u gra$i i ulozi stanice te u prijenosu tvari kroz stani%nu membranu / membranom; navodi navodi navodi navodi posljedice poreme'aja u radu endokrinih !lijezda s aspekta potro&nje energije

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava ulogu procesa stani%noga disanja i vrenja; opisuje opisuje opisuje opisuje ekonomi%-nost u gra$i i ulozi stanice te u prijeno-su tvari kroz stani%-nu membranu / membranom; opisuje opisuje opisuje opisuje posljedice poreme'aja u radu endokrinih !lijezda s aspekta potro&nje energije

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje iskoris-tivost hranjivih tvari u anaerobnim i aerobnim procesi-ma; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava ekono-mi%nost u gra$i i ulozi stanice te u prijenosu tvari kroz stani%nu membranu / membranom; opisuje opisuje opisuje opisuje ekonomi%-nost djelovanja hormona na ciljane stanice

povezuje povezuje povezuje povezuje princip ekonomi%noga iskori&tavanja ener-gije u procesima stani%noga disanja i vrenja, prijenosa tvari kroz stani%nu membranu / mem-branom te izlu%ivanja hormona s odr!avanjem homeostaze stanice i organizma

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izvo$enje eksperimenata: - razgradnja hranjivih tvari djelovanjem enzima - osmoza i difuzija kori&tenje videoisje%cima/simulacijama/animacijama (npr. metaboli%ki procesi, promjena elektri%noga potencijala na stani%noj membrani, djelovanje hormona). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Va!nost metaboli%kih procesa objasniti na primjerima stani%noga disanja i vrenja pri mi&i'noj aktivnosti uspore$uju'i energetske iskoristivosti hranjivih tvari u razli%itim uvje-tima. Ekonomi%no iskori&tavanje energije povezati s brojem stani%nih tvorba (mitohondrija) u razli%itim stanicama i okoli&nim uvjetima. Ukazati na povezanost metaboli%kih procesa na razini stanice s potrebama organizma. Komunikaciju izme$u stanica posredstvom hormona objasniti na primjeru adrenalina koji se izlu%uje u trenutku kad je potrebna velika koli%ina energi-je. Potro&nju energije kod naru&ene homeostaze mogu'e je objasniti na primjeru poreme'aja u radu endokrinih !lijezda. Naglasak staviti na razumijevanje principa ekonomi%noga iskori&ta-vanja energije, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti Iz provjere i obrade izostaviti Iz provjere i obrade izostaviti Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—77

B.2.1. OBJA*NJAVA

REGULACIJSKE

MEHANIZME

ODR(AVANJA


STANICE I ORGANIZMA TE

POSLJEDICE NJEZINA

NARU*AVANJA

B.B.B.B.2.2.2.2.1.1.1.1.1.1.1.1. obja&njava uloge stani%nih dijelova u odr!avanju homeostaze uo%avaju'i uskla$enost rada svih stani%nih dijelova B.B.B.B.2.2.2.2.1.2.1.2.1.2.1.2. opisuje va!nost vode za funkcioniranje organizma B.B.B.B.2.2.2.2.1.3.1.3.1.3.1.3. povezuje homeostazu stanice s homeostazom organizma B.B.B.B.2.2.2.2.1.4.1.4.1.4.1.4. obja&njava prijenos informacija u regulaciji !ivot-nih procesa organizma B.B.B.B.2.2.2.2.1.5.1.5.1.5.1.5. obja&njava utjecaje abioti%kih i bioti%kih %imbenika na homeostazu stanice i organizma opisuju'i njihov odgo-vor B.B.B.B.2.2.2.2.1.6.1.6.1.6.1.6. obja&njava razvoj bolesti i imunolo&ki odgovor organizma ukazuju'i na va!nost prevencije i lije%enja - veza MT Zdravlje (C.4.3.A) B.B.B.B.2.2.2.2.1.7.1.7.1.7.1.7. povezuje epidemiolo&ki lanac s prevencijom zaraz-nih bolesti - veza MT Zdravlje (C.4.2.B, A.4.3.) B.B.B.B.2.2.2.2.1.8.1.8.1.8.1.8. procjenjuje rizike za zdravlje povezane sa specifi%-no&'u zanimanja za koje se &koluje - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.4.,C.4.1.); MT Zdravlje (C.4.2.B) B.B.B.B.2.2.2.2.1.9.1.9.1.9.1.9. povezuje utjecaj !ivotnih navika na zdravlje argu-mentiraju'i odgovornost za vlastito zdravlje - veza MT Zdravlje (A.4.2.A, A.4.2.B, A.4.2.C, A.4.2.D, A.4.3., B.4.2.B, B.4.3., C.4.1.A, C.4.3.A); MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., B 4.1., B 4.3.)

opisuje na opisuje na opisuje na opisuje na poznpoznpoznpozna-a-a-a-tome primjerutome primjerutome primjerutome primjeru jednostavne aktiv-nosti stanica u odr-!avanju homeostaze kao odgovore na bioti%-ke i abioti%ke %im-benike okoli&a; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje reakciju organizma na aler-gene te naj%e&'e okoli&ne %imbenike i patogene koji uzro-kuju bolesti; opisuje opisuje opisuje opisuje na poznatome na poznatome na poznatome na poznatome primjeru primjeru primjeru primjeru epidemio-lo&ki lanac te navodi navodi navodi navodi primjere prevencije

opisuje opisuje opisuje opisuje na primje-rima odgovor stani-%nih dijelova i stani-ca vi&estani%noga organizma na abio-ti%ke i bioti%ke uvje-te radi odr!avanja homeostaze; opisopisopisopisu-u-u-u-je je je je odgovor imunolo-&koga sustava na primjerima alergija te djelovanje okoli&-nih %imbenika i patogena na razvoj razli%itih bolesti; opisujeopisujeopisujeopisuje epidemiolo-&ki lanac povezuju'i ga s prevencijom

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava odgovor stani%nih dijelova i stanica vi&estani%-noga organizma na abioti%ke i bioti%ke uvjete radi odr!ava-nja homeostaze uo%avaju'i poveza-nost homeostaze stanice i organizma; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava reakcije imunolo&koga sus-tava; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava epidemiolo&ki lanac povezuju'i ga s mjerama prevencije, !ivotnim navikama i vlastitom odgovor-no&'u za o%uvanje zdravlja

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava poveza-nost uskla$enoga odgovora stani%nih dijelova i stanica vi&estani%noga organizma na abio-ti%ke i bioti%ke uvje-te s odr!avanjem homeostaze stanice i organizma; povpovpovpove-e-e-e-zujezujezujezuje reakcije imuno-lo&koga sustava s o%uvanjem zdravlja; argumentira argumentira argumentira argumentira vlasti-tu odgovornost za o%uvanje zdravlja

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izvo$enje eksperimenata - utjecaj temperature i pH-vrijednosti na brzinu reakcija enzima izrada modela koji prikazuje mehanizam imunolo&ke reakcije igranje uloga (antigen/antitijelo) istra!ivanje o utjecaju okoli&nih %imbenika na razvoj bolesti kori&tenje videoisje%cima/animacijama/simulacijama (npr. imunolo&ka reakcija, izlu%ivanje i djelovanje hormona). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Povezanost homeostaze stanice s homeostazom organizma mo!e se objasniti na primjeru regulacije kemijskoga sastava tjelesnih teku'ina. Prijenos informacija u regulaciji !ivotnih procesa organizma mo!e se objasniti na primjeru mehanizma povratne sprege u izlu%ivanju ADH-a i/ili inzulina (glukagona). Poreme'aje homeostaze objasniti na u%enicima poznatim primjerima iz svakodnevnoga !ivota. U sklopu imunolo&kih reakcija treba objasniti mehanizam alergijske reakcije na primjeru alergena iz hrane ili lijekova. Prevenciju zaraznih bolesti (cijepljenje, osobna higijena) povezati s epidemiolo&kim lancem na primjerima nekih bolesti. Istra!ivanje o utjecaju okoli&nih %imbenika i &irenju bolesti mo!e se provesti u suradnji sa zdravstvenom ustanovom i/ili uporabom statisti%kih podataka. Naglasak staviti na razumijevanje mehanizama odr!avanja i posljedica naru&avanja homeostaze te izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—78

B.2.2. ANALIZIRA (IVOTNE

CIKLUSE STANICA


(IVOTA ORGANIZMA

B.B.B.B.2.2.2.2.2.1.2.1.2.1.2.1. analizira stani%ni ciklus B.B.B.B.2.2.2.2.2.22.22.22.2. uspore$uje tijek !ivota razli%itih stanica te organi-zma B.B.B.B.2.2.2.2.2.3.2.3.2.3.2.3. obja&njava va!nost mejoze i spolnoga na%ina ra-zmno!avanja za varijabilnost i odr!avanje vrste B.B.B.B.2.2.2.2.2.4.2.4.2.4.2.4. opisuje produkte oogeneze i spermatogeneze s aspekta broja kromosoma te broja nastalih stanica B.B.B.B.2.2.2.2.2.5.2.5.2.5.2.5. obja&njava ulogu stani%nih dioba u o%uvanju nas-ljedne informacije BBBB....2.2.2.2.2.6.2.6.2.6.2.6. povezuje mitozu s rastom, razmno!avanjem i obnavljanjem organizama te mejozu s varijabilno&'u potomstva B.B.B.B.2.2.2.2.2.7.2.7.2.7.2.7. povezuje diferencijaciju stanica s razvojem vi&es-tani%noga organizma B.B.B.B.2.2.2.2.2.8.2.8.2.8.2.8. povezuje nekontroliranu diobu stanica s razvojem tumora B.B.B.B.2.2.2.2.2.92.92.92.9.... analizira zna%aj mikroorganizama za !ivi svijet i %ovjekov !ivot

prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje poveza-nost !ivotnoga ciklusa organizma sa stani%nim diobama; opisuje opisuje opisuje opisuje ulogu stani-%nih dioba u o%uva-nju nasljedne infor-macije; prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje zna%aj mikroorgani-zama za %ovjekov !ivot

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava uloge razli%itih dioba stanica u !ivotnome ciklusu organizma; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje va!nost diferencijacije stanica za razvoj vi&estani%noga organizma te pos-ljedice nekontrolira-ne diobe stanica; opisuje opisuje opisuje opisuje na primje-rima zna%aj mikro-organizama za %ov-jekov !ivot

uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje razli%ite diobe stanica dovo-de'i ih u odnos s brojem kromosoma, varijabilnosti po-tomstva i !ivotnim ciklusom organizma; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava zna%aj diferencijacije stanica za razvoj vi&estani%noga organizma; objaobjaobjaobja&-&-&-&-njavanjavanjavanjava zna%aj mikro-organizama za !ivot na Zemlji i u %ovjekovu !ivotu

analizira analizira analizira analizira va!nost dioba za odr!ivost !ivota povezuju'i !ivotne cikluse stanice i organizma; povezuje povezuje povezuje povezuje diferenci-jaciju stanica s razvojem vi&estani-%noga organizma, a nekontrolirane diobe s razvojem tumora; analiziraanaliziraanaliziraanalizira zna%aj mikroorganizama za !ivot na Zemlji i u %ovjekovu !ivotu

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: promatranje samostalno izra$enih mikroskopskih preparata: - faze stani%nih dioba - pupanje kvasca izrada modela stani%nih dioba kori&tenje videoisje%cima/simulacijama/animacijama (npr. !ivotni ciklusi stanice, binarna dioba) istra!ivanje razli%ite literature o uzrocima razvoja tumora i na%inima prevencije, ali i u suradnji sa zdravstvenim ustanovama. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ukazati na razliku interfaze i diobe. Usporediti tijek !ivota razli%itih stanica i organizma: nastanak/ro$enje, diferencijacija/razvoj, smrt. Naglasak staviti na razumijevanje stani%noga ciklusa i njegova utjecaja na !ivotni ciklus organizma, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.2.3. OBJA*NJAVA (IVOTNE

PROCESE NA

MOLEKULARNOJ RAZINI

B.B.B.B.2.2.2.2.3.1.3.1.3.1.3.1. obja&njava princip replikacije DNA i njezinu ulogu u stani%nome ciklusu B.B.B.B.2.2.2.2.3.2.3.2.3.2.3.2. obja&njava proces sinteze proteina B.B.B.B.2.2.2.2.3.3.3.3.3.3.3.3. obja&njava varijabilnost nasljedne upute primje-njuju'i Mendelove zakone B.B.B.B.2.2.2.2.3.4.3.4.3.4.3.4. obja&njava promjene na razini gena (mutacije), gra$e i broja kromosoma B.B.B.B.2.2.2.2.3.5.3.5.3.5.3.5. obja&njava spolno vezano naslje$ivanje B.B.B.B.2.2.2.2.3.6.3.6.3.6.3.6. obja&njava zna%enje mutacija te promjene gra$e i

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje ulogu replikacije DNA; oooopisuje pisuje pisuje pisuje principe naslje$ivanja na na na na poznatim primjpoznatim primjpoznatim primjpoznatim primje-e-e-e-rimarimarimarima Mendelovih kri!anja; prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje mutacije te promje-ne gra$e i broja

opisujeopisujeopisujeopisuje princip replikacije DNA; opisuje opisuje opisuje opisuje na primje-rima nastanak mu-tacija i promjene gra$e/broja kromo-soma, njihove pos-ljedice te princip njihova naslje$iva-

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava replika-ciju DNA; opisujeopisujeopisujeopisuje na poznatim prina poznatim prina poznatim prina poznatim prim-m-m-m-jerimajerimajerimajerima regulaciju genske aktivnosti povezuju'i djelova-nje gena s razli%itim nasljednim i nenas-ljednim bolestima te

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava va!nost replikacije DNA i djelovanja gena povezuju'i promje-ne u genskoj aktiv-nosti s razli%itim nasljednim i nenas-ljednim bolestima; obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava na prim-


—79

broja kromosoma za evoluciju B.B.B.B.2.2.2.2.3.7.3.7.3.7.3.7. obja&njava zajedni%ko djelovanje genotipa i %im-benika okoli&a u stvaranju fenotipa B.B.B.B.2.2.2.2.3.8.3.8.3.8.3.8. obja&njava principe geneti%koga in!enjeringa B.B.B.B.2.2.2.2.3.9.3.9.3.9.3.9. razlikuje zna%aj mati%nih i diferenciranih stanica u geneti%kome in!enjerstvu B.B.B.B.2.2.2.2.3.10.3.10.3.10.3.10. opisuje mehanizam umno!avanja virusa

kromosoma na primjerima

nja osnovne mehanizme manipulacije genomskim materi-jalom

jerima mehanizme manipulacije ge-nomskim materija-lom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e Ishod se mo!e Ishod se mo!e Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:ostvariti aktivnostima kao &to su:ostvariti aktivnostima kao &to su:ostvariti aktivnostima kao &to su: istra!ivanje varijabilnosti fenotipa (npr. duljina palca desne ruke, sraslost u&ne resice, oblik i veli%ina) na samostalno odabranome uzorku (do 50 jedinki) izrada modela koji prikazuje mutacije ili promjene gra$e/broja kromosoma kao uzroka bolesti prikazivanje kri!anja uporabom samostalno izra$enih aplikacija (mogu'nost primjene IKT-a, crtanje, modeli od papira i sl.). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Pri obja&njavanju procesa sinteze proteina ne zahtijevati reprodukciju kombinacija du&i%nih baza za STOP i START. Preporu%a se kri!anje objasniti na primjerima Mendelovih kri!anja s gra&-kom i zijevalicama te Morganovih s vinskim mu&icama. Va!no je da u%enici razumiju princip naslje$ivanja te se preporu%a ne zahtijevati navo$enje dominantnih/recesivnih svojstava. Spol-no vezane gene i spolno vezano naslje$ivanje preporu%a se objasniti na primjerima hemofilije i daltonizma. Mehanizam umno!avanja virusa preporu%a se objasniti na primjeru faga. Nagla-sak staviti na razumijevanje !ivotnih procesa na molekularnoj razini, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.2.4. ANALIZIRA "OVJEKOV


DINAMI"KE RAVNOTE(E

U PRIRODI - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.A.2.); MT Osobni i socijalni razvoj (C 4.2.)

B.B.B.B.2.2.2.2.4.1.4.1.4.1.4.1. stavlja u odnos prilagodbe !ivih bi'a uvjetima stani&ta, bioraznolikost i odr!ivost !ivota B.B.B.B.2.2.2.2.4.2.4.2.4.2.4.2. opisuje utjecaj civilizacije na !ivotne uvjete te pojavu i &irenje bolesti - veza MT Zdravlje (C.4.2.B) B.B.B.B.2.2.2.2.4.3.4.3.4.3.4.3. raspravlja o prednostima i nedostatcima kontroli-ranoga kri!anja i geneti%ki modificiranih organizama te o njihovu utjecaju na uravnote!eno stanje u prirodi B.B.B.B.2.2.2.2.4.4.4.4.4.4.4.4. argumentira va!nost o%uvanja bioraznolikosti za stabilnost ekosustava i %ovjekov opstanak - veza MT Oso-bni i socijalni razvoj (C 4.2., C 4.3.) B.B.B.B.2.2.2.2.4.5.4.5.4.5.4.5. preispituje vlastito pona&anje i va!nost osobnoga doprinosa odr!ivomu razvoju - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., B 4.1., C 4.3.)

opisujeopisujeopisujeopisuje na na na na poznpoznpoznpozna-a-a-a-tim tim tim tim primjerimaprimjerimaprimjerimaprimjerima aktivnosti %ovjeka koje utje%u na uravnote!eno stanje u prirodi i biorazno-likost

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava utjecaj ljudskoga djelovanja na uravnote!eno stanje u prirodi i bioraznolikost

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava utjecaj ljudskih aktivnosti i uporabe razli%itih tehnologija na uravnote!eno stanje i bioraznolikost isti%u'i osobnu odgovornost za odr!ivi razvoj

analiziraanaliziraanaliziraanalizira utjecaj ljudskoga djelovanja i tehnologije na uravnote!eno stanje u prirodi i biorazno-likost te uspore$uspore$uspore$uspore$ujeujeujeuje mogu'a rje&enja u skladu s odr!ivim razvojem; povezujepovezujepovezujepovezuje osobnu odgovornost s odr!ivim razvojem

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: posjet ustanovi/tvornici koja provodi biotehnolo&ke procese ili intervjuiranje osoba uklju%enih u te procese ili uklju%enih u odlu%ivanje o uporabi GMO-a i sl. NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: Prednosti i nedostatke geneti%ki modificiranih organizama i njihov utjecaj na uravnote!eno stanje u prirodi objasniti na primjeru geneti%ki modificiranoga kukuruza. Raspraviti o rizicima primjene kontroliranoga kri!anja i umjetne selekcije na pasminama pasa ili drugih umjetno dobivenih pasmina/sorti. Antropogeni utjecaj mogu'e je objasniti na primjerima suzbi-janja i lije%enja razli%itih bolesti, promjene zalihe gena (stare sorte npr. jabuka) i sl. Naglasak staviti na razumijevanje antropogenoga utjecaja na uravnote!eno stanje u prirodi i bioraznoli-kost s aspekta odr!ivoga razvoja, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljnIz provjere i obrade izostaviti detaljnIz provjere i obrade izostaviti detaljnIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.e opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.e opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.e opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—80

C.2.1. OBJA*NJAVA

MOLEKULARNU OSNOVU

(IVOGA SVIJETA

C.C.C.C.2.2.2.2.1.1.1.1.1.1.1.1. povezuje gra$u nukleinskih kiselina s njihovim ulogama C.C.C.C.2.2.2.2.1.2.1.2.1.2.1.2. razlikuje gen, genom, genotip i fenotip C.C.C.C.2.2.2.2.1.3.1.3.1.3.1.3. opisuje odnos monomera i polimera na primjerima biomolekula C.C.C.C.2.2.2.2.1.4.1.4.1.4.1.4. obja&njava zna%enje broja kromosoma i/ili moleku-la DNA u razli%itim fazama !ivotnoga ciklusa stanice C.C.C.C.2.2.2.2.1.5.1.5.1.5.1.5. uspore$uje gra$u prokariotske i eukariotske stanice C.C.C.C.2.2.2.2.1.6.1.6.1.6.1.6. obja&njava polo!aj virusa i priona u odnosu na !ivi svijet

razlikuje razlikuje razlikuje razlikuje monomere od polimera; prepprepprepprepo-o-o-o-znajeznajeznajeznaje va!nost broja kromosoma i/ili molekula DNA u razli%itim stanicama i organizmima; razlikujerazlikujerazlikujerazlikuje prokario-tsku od eukariotske stanice te gen, genom, genotip i fenotip; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje osnovni plan gra$e na primjerima razli-%itih tipova stanica

opisujeopisujeopisujeopisuje odnos mo-nomera i polimera na primjerima bio-molekula te gra$u nukleinskih kiselina i njihove uloge u !ivim organizmima i !ivotnome ciklusu stanica; uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje prokariotski i euka-riotski ustroj stani-ce; oooopisujepisujepisujepisuje uloge te polo!aj virusa i priona u !ivome svijetu

povezujepovezujepovezujepovezuje gra$u nukleinskih kiselina s njihovim ulogama u prijenosu infor-macija; opisuje opisuje opisuje opisuje stani%ne strukture i njihove uloge te DNA i kromosome u razli%itim fazama !ivotnoga ciklusa stanice; povezuje povezuje povezuje povezuje organiziranost viru-sa i priona s njiho-vim polo!ajem u !ivome svijetu

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava poveza-nost gra$e i uloga nukleinskih kiselina te njihovu va!nost za srodnost i razno-likost !ivoga svijeta; uspore$uje uspore$uje uspore$uje uspore$uje organi-zacijske specifi%nos-ti stanica, jednosta-ni%nih organizama i organskih sustava vi&estani%nih orga-nizama; stavlja u stavlja u stavlja u stavlja u odnosodnosodnosodnos DNA, kroma-tin i kromosome; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava polo!aj virusa i priona u !ivome svijetu s obzirom na njihovu organiziranost

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mIshod se mIshod se mIshod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:o!e ostvariti aktivnostima kao &to su:o!e ostvariti aktivnostima kao &to su:o!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izrada modela polimernih molekula uporabom razli%itih materijala izvo$enje eksperimenta izolacije DNA kuhinjskom metodom mikroskopiranje razli%itih vrsta eukariotskih stanica/tkiva. NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: Gra$u nukleinskih kiselina i odnos monomera i polimera preporu%a se objasniti uporabom modela. Va!no je ukazati na razliku izme$u diploidnoga i haploidnoga broja kromosoma (broj kromosoma u homolognome paru) i kromosoma s dvije/jednom sestrinskom kromatidom te na povezanost diploidnoga broja kromosoma s genskom varijabilnosti. Pri usporedbi prokario-tske i eukariotske stanice ukazati na osnovne razlike u gra$i ne nagla&avaju'i detalje. Naglasak staviti na razumijevanje molekularne osnove i stani%ne gra$e u organizaciji !ivoga svijeta, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—81



ZNANSTVENOGA


RAZVOJ ZNANSTVENE

MISLI TIJEKOM POVIJESTI - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.2., A 4.3., A 4.4., B 4.2., C 4.2.); MT Poduzetni&tvo (A - 4.1., B - 4.1., B - 4.2., C - 4.1. i 4.2.)

D.D.D.D.2.2.2.2.1.1.1.1.1.1.1.1. promatra i prikuplja podatke te donosi zaklju%ke tijekom u%enja i pou%avanja D.D.D.D.2.2.2.2.1.2.1.2.1.2.1.2. prou%ava razli%ite izvore procjenjuju'i to%nost informacija u odnosu prema usvojenome znanju D.D.D.D.2.2.2.2.1.3.1.3.1.3.1.3. odabire pouzdane izvore informacija D.D.D.D.2.2.2.2.1.4.1.4.1.4.1.4. postavlja istra!iva%ko pitanje na osnovi promatra-nja izvode'i hipoteze na osnovi predlo&ka D.D.D.D.2.2.2.2.1.5.1.5.1.5.1.5. opisuje ulogu kontrolne skupine i ponovljenih uzoraka u istra!ivanju D.D.D.D.2.2.2.2.1.6.1.6.1.6.1.6. odabire primjerene metode rada za svoje istra!ivanje D.D.D.D.2.2.2.2.1.7.1.7.1.7.1.7. provodi jednostavne procedure ili mjerenja isprav-no se koriste'i opremom i mjernim instrumentima za prikupljanje podataka D.D.D.D.2.2.2.2.1.8.1.8.1.8.1.8. prikazuje i opisuje rezultate istra!ivanja tabli%nim i grafi%kim prikazima ukazuju'i na va!nost srednje vrijed-nosti za dono&enje valjanih zaklju%aka D.D.D.D.2.2.2.2.1.9.1.9.1.9.1.9. provodi jednostavno istra!ivanje povezano sa strukom

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje no istra!ivanje uz uz uz uz kontinuiranokontinuiranokontinuiranokontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja ciljeve istra!ivanja prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za prikupljanje i prikaz podataka na temelju kojih izvodi jednos-tavne zaklju%ke; koristi se razli%itim izvorima informaci-ja; prepoznaje vrijednost znan-stvenih otkri'a

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no no no no istra!ivanjistra!ivanjistra!ivanjistra!ivanje e e e uz uz uz uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja ciljeve i formulira istra!iva%ko pitanje prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za prikupljanje i prikaz podataka na temelju kojih izvodi zaklju%ke; koristi se razli%itim izvorima informacija i navodi ih; opisuje otkri'a u znanstvenome pod-ru%ju koje istra!uje

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no no no no istra!ivanje uz istra!ivanje uz istra!ivanje uz istra!ivanje uz povremepovremepovremepovremeno usmjno usmjno usmjno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i oblikuje hipotezu prema obrascu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezulta-tima izvode'i zaklju%ke; koristi se razli%itim izvorima informacija i navodi ih; povezuje otkri'a u znanstvenome podru%ju sa svojim istra!ivanjem

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no no no no istra!ivanje uz istra!ivanje uz istra!ivanje uz istra!ivanje uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i oblikuje hipotezu prema obrascu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezulta-tima te vrednuje postavljenu hipote-zu u kontekstu znanstvenih otkri'a; koristi se razli%itim izvorima informacija i pravilno ih navodi; uspore$uje osnovna znanstvena otkri'a tijekom pro&losti u skladu s odabranom tematikom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se treba oIshod se treba oIshod se treba oIshod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. stvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. stvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. stvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. rrrrazreda azreda azreda azreda te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata. Prijedlozi u%eni%kih projekata: a. istra!iti naslje$ivanje krvnih grupa ili neke od monogenskih osobina (autostopisti%ki palac, u&na resica i sl.) u obitelji s pomo'u rodoslovnoga stabla b. istra!iti rasprostranjenost sorti / pasmina / starih zavi%ajnih vrsta c. istra!iti vrste sjemenki kojima se koriste u poljoprivredi i na%ine njihova o%uvanja. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj ishod predstavlja metodolo&ki pristup ostvarenju definiranih ishoda u%enja. Istra!ivanje treba biti jednostavno i provedivo u kratko vrijeme ili uz vrlo malo aktivnosti u duljemu vremenu te uz poveznicu sa strukom. Provesti kvalitativnu i kvantitativnu analizu poda-taka dobivenih istra!ivanjem te komentirati dobivene rezultate. Uputiti u%enike da nisu svi izvori informacija pouzdani (npr. blog, forum, wiki). Ovaj se ishod ostvaruje do kraja 4. ciklusa, tj. do kraja 2. razreda.


—82

D.2.2. RASPRAVLJA O ETI"KIM



DONOSI ODLUKE O

VLASTITIM


D.D.D.D.2.2.2.2.2.1.2.1.2.1.2.1. obja&njava utjecaje tehnologije i biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu te va!nost njihove primjene D.D.D.D.2.2.2.2.2.2.2.2.2.2.2.2. raspravlja o odgovornosti cjelokupnoga dru&tva pri kori&tenju rezultatima biolo&kih otkri'a D.D.D.D.2.2.2.2.2.3.2.3.2.3.2.3. obja&njava va!nost po&tovanja autorskih prava D.D.D.D.2.2.2.2.2.4.2.4.2.4.2.4. raspravlja o posljedicama i opravdanosti uporabe razli%itih lijekova - veza MT Zdravlje (C.4.1.A, C.4.1.C) D.D.D.D.2.2.2.2.2.5.2.5.2.5.2.5. komentira mogu'nost izbora lije%enja - veza MT Zdravlje (C.4.3.A) D.D.D.D.2.2.2.2.2.6.2.6.2.6.2.6. obja&njava va!nost edukacije o prevenciji razli%itih bolesti - veza MT Zdravlje (C.4.3.A) D.D.D.D.2.2.2.2.2.7.2.7.2.7.2.7. promi&lja o odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje budu'ega potomstva i ostalih ljudi u svojoj okolini te va!nost osobne odgovornosti i djelovanja za odr!ivi razvoj - veza MT Zdravlje (A.4.3., C.4.3.A); MT Odr!ivi razvoj (IV.B.1.)

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje pozitiv-ne i negativne aspekte primjene biolo&kih otkri'a te uva!ava uva!ava uva!ava uva!ava razli%ite stavove

opisuje opisuje opisuje opisuje pozitivne i negativne utjecaje tehnologije i biolo&kih otkri'a

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava utjecaje tehnologije i biolo&-kih otkri'a te obraobraobraobraz-z-z-z-la!e la!e la!e la!e osobnu odgo-vornost za njihovu primjenu


PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivno&'u kao &to je:Ishod se mo!e ostvariti aktivno&'u kao &to je:Ishod se mo!e ostvariti aktivno&'u kao &to je:Ishod se mo!e ostvariti aktivno&'u kao &to je: vo$ena rasprava o odabranoj temi (ovisno o interesu u%enika / aktualnosti teme) argumentiraju'i vlastite stavove i uva!avaju'i tu$e. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj se ishod ostvaruje aktivnostima i sadr!ajima ishoda 2. razreda. Potrebno je upoznati u%enike sa za&titom autorskih prava pri kori&tenju literaturom, tekstovima, fotografijama, crte!ima i skicama. Potrebno je raspraviti o osobnoj odgovornosti u konteks-tu izbora lije%enja / kori&tenja rezultatima biolo&kih otkri'a te o opravdanosti istra!ivanja na !ivim bi'ima. Utjecaj bolesti na %ovjeka i druge organizme mo!e se povezati s potrebom istra!i-vanja radi prevencije i/ili lije%enja. Preispitati utjecaj one%i&'enja i tehnologije na odr!avanje homeostaze organizma %ovjeka.


—83

JEDNOGODI$NJI MODEL U#ENJA BIOLOGIJE (UKUPNO 70 SATI / 70) U modelu u kojima se Biologija tijekom srednjo$kolskoga obrazovanja u!i i pou!ava tijekom jedne godine s ukupno 70 sati (1 x 2 sata), odgojno-obrazovni proces usmjeren je na izgradnju koncepata bitnih za svakodnevni "ivot, brigu o vlastitome zdravlju, potomstvu, prirodi i okoli$u, ali i na usvajanje na!ela eti!koga pona$anja kako bi kvalite-ta "ivota pojedinca, zajednice, ali i organizama koji zajedno s ljudima "ive na Zemlji bila $to ve%a. U okviru svakoga makrokoncepta prou!ava se sljede%e: utjecaj razli!itih !imbenika na homeostazu i mehanizmi odr"avanja homeostaze na razini ljudskoga organizma, potrebe ljudskoga organizma u razli!itim fiziolo$kim stanjima, "ivotni ciklus !ovjeka te antropogeni utjecaj na uravnote"eno stanje u prirodi.

BIOLOGIJA 1. RAZRED (70)


ZADOVOLJAVAJU"A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA NA KRAJU 3. GODINE U#ENJA I POU#AVANJA BIOLOGIJE U#ENIK: A.1.1. OBJA*NJAVA

ISKORI*TAVANJE ENERGIJE

NA RAZINI LJUDSKOGA

ORGANIZMA I NJEGOVE

ENERGETSKE POTREBE U

RAZLI"ITIM FIZIOLO*KIM

STANJIMA

A.A.A.A.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1. obja&njava uloge ugljikohidrata, masti i bjelan%e-vina u metabolizmu organizma A.A.A.A.1.1.1.1.1.2.1.2.1.2.1.2. obja&njava pretvorbe konzumirane energije na primjeru iskori&tavanja obroka A.A.A.A.1.1.1.1.1.3.1.3.1.3.1.3. uspore$uje energetske potrebe za rad razli%itih tkiva, organa i organskih sustava A.A.A.A.1.1.1.1.1.4.1.4.1.4.1.4. obja&njava va!nost metaboli%kih procesa na razini stanice A.A.A.A.1.1.1.1.1.5.1.5.1.5.1.5. povezuje ekonomi%no iskori&tavanje energije i odr!avanje homeostaze u organizmu s obzirom na fiziolo&ke potrebe A.A.A.A.1.1.1.1.1.1.1.1.6.6.6.6. uspore$uje energetske potrebe organizma za razli%ite aktivnosti - veza MT Zdravlje (A.4.2.A, A.4.2.C) A.A.A.A.1.1.1.1.1.7.1.7.1.7.1.7. povezuje naru&avanje homeostaze s potro&njom energije - veza MT Zdravlje (A.4.2.A) A.A.A.A.1.1.1.1.1.8.1.8.1.8.1.8. izra$uje dnevni jelovnik prilago$en energetskim potrebama odre$enoga fiziolo&kog stanja i aktivnosti te okoli&nim %imbenicima - veza MT Zdravlje (A.4.2.A)

prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje va!nost pravilnoga unosa vrste i koli%ine hrane za odr!avanje homeostaze organi-zma; uz vo$enje raspravljaraspravljaraspravljaraspravlja o uravno-te!enome dnevnom jelovniku

opisujeopisujeopisujeopisuje pretvorbe konzumirane energi-je i uloge razli%itih hranjivih tvari u organizmu; uuuuspore$ujespore$ujespore$ujespore$uje poslje-dice premalo-ga/pretjeranoga unosa vrste i koli%ine hra-njivih tvari na homeostazu organi-zma; oooopisujepisujepisujepisuje zna%e-nje procesa stani%-noga disanja i vrenja u %ovjekovu organi-zmu; uuuuspore$ujespore$ujespore$ujespore$uje dnevne jelovnike osoba razli%itih metaboli%kih aktiv-nosti

opisujeopisujeopisujeopisuje potrebe organa i organskih sustava za energi-jom i na%ine njezine pretvorbe u ljuds-kome organizmu; ppppovezujeovezujeovezujeovezuje ekonomi-%no iskori&tavanje ener-gije s odr!avanjem homeostaze; iiiistrstrstrstra-a-a-a-!uje!uje!uje!uje energetske potrebe osoba razli-%itih fiziolo&kih stanja i metaboli%kih aktivnosti; uuuuz pz pz pz po-o-o-o-mo' izra$ujemo' izra$ujemo' izra$ujemo' izra$uje prijed-log dnevnoga jelov-nika za osobe razli%i-tih metaboli%kih aktivnosti

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava pretvor-be energije na razini organskih sustava i organizma; Izra$ujezra$ujezra$ujezra$uje jelovnik za osobe razli%itih fiziolo&kih stanja; ppppovezuje ovezuje ovezuje ovezuje energets-ke potrebe organiz-ma s razli%itim vanj-skim %imbenicima

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su: vo$enje dnevnika prehrane (npr. pet dana) i analiza koli%ine unesenih namirnica, njihove kalorijske vrijednosti, osobne aktivnosti u tome razdoblju i sl. analiza vlastite prehrane prou%avanjem energetske vrijednosti i sastava naj%e&'e kori&tenih namirnica izra$ivanje individualiziranoga jelovnika s obzirom na fiziolo&ke potrebe i okoli&ne %imbenike (godi&nja doba, klima) istra!ivanje o energetskim potrebama ljudi u razli%itim fiziolo&kim stanjima


—84

izvo$enje eksperimenata: - dokazivanje hranjivih tvari u naj%e&'e kori&tenim namirnicama - razgradnja hranjivih tvari djelovanjem enzima. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Naglasiti iskoristivost obroka u vidu energije za izvr&avanje !ivotnih funkcija. Va!no je istaknuti razli%ite potrebe za vrstom i koli%inom hrane u razli%itim godi&njim dobima. Va!nost meta-boli%kih procesa na razini stanice objasniti na primjeru vezanja i pretvorbi energije u procesima stani%noga disanja i vrenja. Ekonomi%no iskori&tavanje energije i odr!avanje homeostaze mo!e se povezati sa sljede'im primjerima specifi%nih fiziolo&kih potreba i stanja: zdravlje/bolest, trudno'a, dojenje, bavljenje sportom ili druga pove'ana tjelesna aktivnost, pretilost, ano-reksija. Naglasak staviti na razumijevanje energetskih potreba ljudskoga organizma, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.1.1. OBJA*NJAVA ODR(AVANJE

I NARU*AVANJE

HOMEOSTAZE

ORGANIZMA

B.B.B.B.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1. obja&njava pojam homeostaze B.B.B.B.1.1.1.1.1.2.1.2.1.2.1.2. povezuje uskla$enost rada svih tkiva, organa i organskih sustava s odr!avanjem homeostaze u vlastito-me organizmu B.B.B.B.1.1.1.1.1.3.1.3.1.3.1.3. opisuje utjecaj abioti%kih i bioti%kih %imbenika na ljudski organizam te predvi$a reakciju organizma B.B.B.B.1.1.1.1.1.4.1.4.1.4.1.4. opisuje va!nost vode za funkcioniranje organizma B.B.B.B.1.1.1.1.1.5.1.5.1.5.1.5. procjenjuje posljedice poreme'aja homeostaze u organizmu te raspravlja o prevenciji - veza MT Zdravlje (A.4.3., C.4.1.A, C.4.3.A) B.B.B.B.1.1.1.1.1.6.1.6.1.6.1.6. procjenjuje opasnosti za zdravlje povezane sa specifi%no&'u zanimanja za koje se &koluje - veza MT Zdravlje (C.4.2.B); MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.4., C 4.1.) B.B.B.B.1.1.1.1.1.7.1.7.1.7.1.7. prosu$uje o utjecaju !ivotnih navika na %ovjekovo zdravlje isti%u'i odgovornost za vlastito zdravlje - veza MT Zdravlje (A.4.1, A.4.2.B, A.4.2.C, A.4.3., B.4.2.A, B.4.2.B, B.4.3., C.4.1.A, C.4.1.C, C.4.2.B); MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., B 4.1., B 4.3., C 4.1.) B.B.B.B.1.1.1.1.1.8.1.8.1.8.1.8. primjenjuje osnovne postupke pru!anja prve pomo'i - veza MT Zdravlje (C.4.2.A, C.4.2.C); veza MT Osobni i socijalni razvoj (C 4.2., C 4.3.)

opisujeopisujeopisujeopisuje pojam homeostaze; oooopispispispisu-u-u-u-jejejeje ulogu organa i organskih sustava u odr!avanju homeos-taze; pppprepoznajerepoznajerepoznajerepoznaje pozitivne i negativne utjecaje okoli&a te dobrih i lo&ih !ivot-nih navika na homeostazu isti%u'i va!nost prevencije; oooopisuje pisuje pisuje pisuje i pokazujepokazujepokazujepokazuje osnovne postupke pru!anja prve pomo'i

opisujeopisujeopisujeopisuje suradnju organa i organskih sustava u odr!ava-nju homeostaze; rrrrazlikujeazlikujeazlikujeazlikuje utjecaje razli%itih !ivotnih uvjeta i !ivotnih navika na odr!avanje homeos-taze organizma te opisujeopisujeopisujeopisuje njegove reakcije na okoli&ne %imbenike; povezpovezpovezpovezu-u-u-u-jejejeje bolesti i poreme-'aje homeostaze s rizi%nim pona&anji-ma ukazuju'i na va!nost prevencije; objaobjaobjaobja&-&-&-&-njavanjavanjavanjava va!nost pra-vilnoga pru!anja prve pomo'i

opisujeopisujeopisujeopisuje mehanizme odr!avanja homeos-taze na razini organa i organskih sustava ukazuju'i na poslje-dice njezina pore-me'aja; uuuuspore$ujespore$ujespore$ujespore$uje utjecaje razli%itih okoli&nih %imbenika i !ivotnih navika na homeostazu organi-zma i njegovu reak-ciju; ppppovezujeovezujeovezujeovezuje bo-lesti i poreme'aje homeostaze s rizi%-nim pona&anjima i !ivotnim navikama ukazuju'i na va!nost prevencije

obja&obja&obja&obja&njavanjavanjavanjava mehani-zme odr!avanja homeostaze uzima-ju'i u obzir sinergiju razli%itih struktura unutar organizma; oooobja&njava bja&njava bja&njava bja&njava va!nost prevencije i poslje-dice rizi%noga pona-&anja na vlastito zdravlje

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su:aktivnostima kao &to su: izvo$enje eksperimenta - analiza kemijskoga sastava i svojstava fiziolo&ke otopine uvje!bavanje osnovnih postupaka pru!anja prve pomo'i istra!ivanje utjecaja &tetnih %imbenika na zdravlje. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Pojam homeostaze potrebno je objasniti kao uravnote!eno djelovanje svih sastavnica u tijelu i potkrijepiti primjerima. Homeostazu povezati sa zdravljem, a poreme'aje homestaze objasni-ti kao mogu'e odmake od zdravlja koji ili uklju%uju mehanizme ponovne uspostave uravnote!enoga stanja ili rezultiraju bole&'u/poreme'ajem (npr. utjecaj infekcije na reakciju organizma,


—85

klimatske promjene / visoka temperatura povezana sa znojenjem, tj. hla$enjem tijela, djelovanje sredstava ovisnosti). Pri uvje!bavanju postupaka pru!anja prve pomo'i istaknuti povrede specifi%ne za struku. Naglasak staviti na razumijevanje principa odr!avanja homeostaze na razini ljudskoga organizma, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanjIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanjIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanjIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.e ishoda.e ishoda.e ishoda. B.1.2. OBJA*NJAVA (IVOTNI

CIKLUS "OVJEKA I

VA(NOST

ODGOVORNOGA

SPOLNOG PONA*ANJA

B.B.B.B.1.1.1.1.2.1.2.1.2.1.2.1. razlikuje faze !ivotnoga ciklusa %ovjeka B.B.B.B.1.1.1.1.2.2.2.2.2.2.2.2. razlikuje proces spolnoga sazrijevanja u dje%aka i djevoj%ica B.B.B.B.1.1.1.1.2.3.2.3.2.3.2.3. povezuje gra$u mu&kih i !enskih spolnih organa s njihovom funkcijom isti%u'i va!nost higijene - veza MT Zdravlje (A.4.3) B.B.B.B.1.1.1.1.2.42.42.42.4. povezuje menstruacijski ciklus s razmno!avanjem B.B.B.B.1.1.1.1.2.5.2.5.2.5.2.5. obja&njava promjene tijekom trudno'e i va!nost odgovornoga pona&anja trudnice - veza MT Zdravlje (A.4.1., B.4.3.) B.B.B.B.1.1.1.1.2.6.2.6.2.6.2.6. raspravlja o va!nosti odr!avanja spolnoga zdravlja, metodama planiranja obitelji, brizi za potomstvo te rav-nopravnosti spolova - veza MT Zdravlje (A.4.1., B.4.2.D, B.4.3., C.4.3.A); MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.3., B 4.1., B 4.3.); MT Gra$anski odgoj i obrazovanje (A.4.4.) B.B.B.B.1.1.1.1.2.7.2.7.2.7.2.7. raspravlja o odgovornome spolnom pona&anju - veza MT Zdravlje (A.4.1., B.4.2.B, B.4.2.D, B.4.3.); MT Oso-bni i socijalni razvoj (A 4.1., B 4.1., B 4.3., C 4.1.)

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje faze !ivotnoga ciklusa %ovjeka; opisuje opisuje opisuje opisuje spolno sazrijevanje djevoj%ica i dje%aka; navodi navodi navodi navodi dijelove spolnoga sustava i njihove uloge; nnnnavodi avodi avodi avodi metode planiranja obitelji i za&tite od spolnih bolesti

opisuje opisuje opisuje opisuje faze !ivot-noga ciklusa %ovjeka te menstruacijski ciklus; razlikuje razlikuje razlikuje razlikuje spolno sazrijevanje djevoj%ica i dje%aka; prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje zna%aj spolnoga razmno!a-vanja za odr!avanje vrste; opisuje opisuje opisuje opisuje metode planiranja obitelji i za&tite od spolnih bolesti

opisuje opisuje opisuje opisuje faze razvoja %ovjeka od stvaranja spolnih stanica do odrasloga organizma isti%u'i utjecaj spol-nih hormona i hormona rasta; povezuje povezuje povezuje povezuje dijelove spolnoga sustava s njihovom funkci-jom; raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o odgovornome spol-nom pona&anju

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava faze razvoja %ovjeka od stvaranja spolnih stanica do odrasloga organizma isti%u'i utjecaj spolnih hor-mona i hormona rasta; raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o meto-dama planiranja obitelji, metodama za&tite od spolnih bolesti te va!nosti odr!avanja spolnoga zdravlja i odgovor-noga spolnog pona-&anja

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e Ishod se mo!e Ishod se mo!e Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:ostvariti aktivnostima kao &to su:ostvariti aktivnostima kao &to su:ostvariti aktivnostima kao &to su: odre$ivanje plodnih dana prema duljini menstruacijskoga ciklusa vo$ena rasprava na temu o metodama planiranja obitelji i odr!avanja spolnoga zdravlja kori&tenje videoisje%cima/simulacijama/animacijama (menstruacijski ciklus, oplodnja, promjene tijekom trudno'e, poro$aj). NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: Naglasiti da odgovorno spolno pona&anje ne uklju%uje samo odr!avanje spolnoga zdravlja i razlikovanje metoda kontracepcije, ve' eti%ko pona&anje, odgovorno pona&anje prema partneru, suzdr!avanje od preranih spolnih odnosa. Naglasak staviti na razumijevanje !ivotnoga ciklusa %ovjeka i va!nosti odgovornoga spolnog pona&anja, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvariIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvariIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvariIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.vanje ishoda.vanje ishoda.vanje ishoda.


—86

B.1.3. PREDVI#A UTJECAJ


NA ODR(AVANJE

URAVNOTE(ENOGA

STANJA U PRIRODI


ODR(IVOGA RAZVOJA - veza MT Odr!ivi raz-voj (IV.A.2., IV.B.1., IV.C.1.); MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.4., B 4.1., B 4.3., C 4.2., C 4.3.)

B.B.B.B.1.1.1.1.3.1.3.1.3.1.3.1. obja&njava pojam dinami%ke ravnote!e u prirodi B.B.B.B.1.1.1.1.3.2.3.2.3.2.3.2. prepoznaje antropogeni utjecaj na uravnote!eno stanje u prirodi te opisuje na%ine spre%avanja i/ili sanira-nja one%i&'enja B.B.B.B.1.1.1.1.3.3.3.3.3.3.3.3. prepoznaje uzroke ugro!enosti vrsta - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.A.3.) B.B.B.B.1.1.1.1.3.4.3.4.3.4.3.4. povezuje bioraznolikost Hrvatske sa !ivotnim uvjetima B.B.B.B.1.1.1.1.3.5.3.5.3.5.3.5. predla!e promjene na lokalnoj razini usmjerene prema odr!ivome razvoju B.B.B.B.1.1.1.1.3.6.3.6.3.6.3.6. obja&njava osobnu odgovornost za odr!avanje uravnote!enoga stanja u prirodi i za o%uvanje bioraznoli-kosti B.B.B.B.1.1.1.1.3.7.3.7.3.7.3.7. procjenjuje potencijalne opasnosti za okoli& povezane sa zanimanjem za koje se &koluje B.B.B.B.1.1.1.1.3.8.3.8.3.8.3.8. povezuje o%uvanje okoli&a s o%uvanjem vlastitoga zdravlja i vlastito pona&anje s na%elima odr!ivoga razvoja - veza MT Zdravlje (A.4.3.); MT Odr!ivi razvoj (IV.A.3.)

prepoznajeprepoznajeprepoznajeprepoznaje sklad odnosa !ivih bi'a i ne!ive prirode kao preduvjeta odr!ava-nja uravnote!enoga stanja u prirodi i na primjerima iz zavi%a-ja opisujeopisujeopisujeopisuje uzroke poreme'aja nagla&a-vaju'i %ovjekov utjecaj

opisujeopisujeopisujeopisuje sklad odnosa !ivih bi'a i ne!ive prirode kao preduvjeta odr!ava-nja uravnote!enoga stanja u prirodi te uzroke poreme'aja i ugro!enosti vrsta na lokalnoj razini nagla-&avaju'i %ovjekov utjecaj; povezujepovezujepovezujepovezuje o%uvanje okoli&a s o%uvanjem vlastito-ga zdravlja; razmatra razmatra razmatra razmatra va!nost vlastitoga pona&anja za odr!ivi razvoj

opisujeopisujeopisujeopisuje mehanizme prirodnih sustava za uspostavljanje urav-note!enoga stanja u prirodi; obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava uzroke ugro!enosti vrsta na primjerima i povezujepovezujepovezujepovezuje o%uvanje okoli&a s o%uvanjem vlastitoga zdravlja; procjenjujeprocjenjujeprocjenjujeprocjenjuje poslje-dice vlastitoga po-na&anja za odr!ivi razvoj

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava razloge ugro!enosti vrsta na globalnoj razini; rrrraspravljaaspravljaaspravljaaspravlja o uzroci-ma i posljedicama naru&avanja uravno-te!enoga stanja u prirodi te planiraplaniraplaniraplanira vlastito odgovorno pona&anje za odr!ivi razvoj i o%uvanje zdravlja

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: istra!ivanje o uzrocima i posljedicama naru&avanja uravnote!enoga stanja u prirodi na temelju prou%avanja statisti%kih podataka, literature ili posjetom ustanovama koje se bave za&titom okoli&a vo$ena rasprava na temu o odr!ivome razvoju i pona&anju za odr!ivi razvoj izvo$enje eksperimenta - nastanak i djelovanje kiselih ki&a. NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: Antropogeni utjecaji mogu se analizirati na pozitivnim i negativnim primjerima. Va!nost za&tite prirode objasniti na primjerima strogih rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode Hrvatske te lokalnim kategorijama za&tite. Va!no je u%enike usmjeriti na promi&ljanje o aktivnostima kojima na lokalnoj razini mogu doprinijeti pobolj&anju uvjeta !ivota i rada (npr. izrada komposti&ta i biodizela, odr!avanje kanala, razvrstavanje otpada). Naglasak staviti na razumijevanje principa odr!avanja uravnote!enoga stanja u prirodi, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. C.1.1. POVEZUJE POLO(AJ, OP)I

PLAN GRA#E I FUNKCIJU

DIJELOVA LJUDSKOGA

ORGANIZMA

C.C.C.C.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1. prepoznaje stanicu kao osnovu gra$e i funkcije organizma C.C.C.C.1.1.1.1.1.2.1.2.1.2.1.2. odre$uje polo!aj organa i organskih sustava u tijelu C.C.C.C.1.1.1.1.1.3.1.3.1.3.1.3. obja&njava ulogu organa i organskih sustava u organizmu C.C.C.C.1.1.1.1.1.4.1.4.1.4.1.4. obja&njava organiziranost ljudskoga organizma s aspekta ekonomi%nosti

opisuje opisuje opisuje opisuje op'i plan gra$e ljudskoga organizma te prepprepprepprepo-o-o-o-znaje znaje znaje znaje polo!aj i uloge organa u organizmu

opisuje opisuje opisuje opisuje me$uovis-nost organa i organ-skih sustava u orga-nizmu; pppprepoznaje repoznaje repoznaje repoznaje prednost ekonomi%-nosti u gra$i pojedi-nih organskih sustava u organizmu

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava me$uo-visnost organa i organskih sustava u organizmu te ovis-nost njihove gra$e o funkciji; opisujeopisujeopisujeopisuje ekonomi%nost u organizaciji organi-zma

povezuje povezuje povezuje povezuje op'e stanje organizma i njegovu funkcional-nost s razinom us-kla$enosti gra$e i funkcije njegovih sastavnica


—87

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: prou%avanje gra$e organa / organskih sustava na modelu %ovjeka / modelima pojedinih organa kori&tenje simulacijama/animacijama anatomske gra$e i funkcioniranja razli%itih organa / organizma u cjelini mikroskopiranje !ivotinjskih tkiva izrada modela stanice izrada modela plu'a i simulacija mehanizma disanja. NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: Naglasak staviti na povezanost oblika pojedinih stanica te gra$e organa / organskih sustava s njihovim ulogama, ali i na povezanost ekonomi%nosti gra$e organskih sustava s odr!avanjem homeostaze. Ovisnost gra$e o funkciji mogu'e je dodatno pojasniti na primjerima poreme'aja funkcije proiza&le iz nepravilne ili promijenjene gra$e (npr. srpasti eritrociti, oko&tavanje mi&i'a). Naglasak staviti na razumijevanje plana gra$e i funkcije ljudskoga organizma, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. D.1.1. PRIMJENJUJE OSNOVNA


ZNANSTVENOGA

ISTRA(IVANJA - veza MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.2., A 4.3., A 4.4., B 4.2., C 4.2.); MT Poduzet-ni&tvo (A - 4.1., B - 4.1., B - 4.2., C - 4.1. i 4.2.); MT Odr!ivi razvoj (IV.A.4.)

D.D.D.D.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1. promatra i prikuplja podatke te donosi zaklju%ke tijekom u%enja i pou%avanja D.D.D.D.1.1.1.1.1.2.1.2.1.2.1.2. prou%ava razli%ite izvore procjenjuju'i to%nost informacija u odnosu prema usvojenome znanju D.D.D.D.1.1.1.1.1.3.1.3.1.3.1.3. odabire pouzdane izvore informacija D.D.D.D.1.1.1.1.1.4.1.4.1.4.1.4. postavlja istra!iva%ko pitanje na osnovi promat-ranja izvode'i hipoteze na osnovi predlo&ka D.D.D.D.1.1.1.1.1.5.1.5.1.5.1.5. opisuje ulogu kontrolne skupine i ponovljenih uzoraka u istra!ivanju D.D.D.D.1.1.1.1.1.6.1.6.1.6.1.6. odabire primjerene metoda rada za svoje istra!i-vanje D.D.D.D.1.1.1.1.1.7.1.7.1.7.1.7. provodi jednostavne procedure ili mjerenja is-pravno koriste'i se opremom i mjernim instrumentima za prikupljanje podataka D.D.D.D.1.1.1.1.1.8.1.8.1.8.1.8. prikazuje i opisuje rezultate istra!ivanja tabli%nim i grafi%kim prikazima ukazuju'i na va!nost srednje vrijednosti za dono&enje valjanih zaklju%aka D.D.D.D.1.1.1.1.1.9.1.9.1.9.1.9. provodi jednostavno istra!ivanje povezano sa strukom

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no no no no istra!ivanje istra!ivanje istra!ivanje istra!ivanje uz uz uz uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja ciljeve istra!ivanja prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za prikupljanje i prikaz podataka na temelju kojih izvodi jednos-tavne zaklju%ke; koristi se razli%itim izvorima informacija

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no no no no istra!ivanje istra!ivanje istra!ivanje istra!ivanje uz uz uz uz kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i usmjeravanje i vo$enjevo$enjevo$enjevo$enje: postavlja ciljeve i formulira istra!iva%ko pitanje prema obrascu te se koristi odgovaraju-'im metodama za prikupljanje i prikaz podataka na temelju kojih izvodi zaklju%ke; koristi se razli%itim izvorima informacija i navodi ih

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no no no no istra!ivanje uz istra!ivanje uz istra!ivanje uz istra!ivanje uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i oblikuje hipotezu prema obrascu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezulta-tima izvode'i zaklju%ke; koristi se razli%itim izvorima informacija i navodi ih

provodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostaprovodi jednostav-v-v-v-no no no no istra!ivanje uz istra!ivanje uz istra!ivanje uz istra!ivanje uz povremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmjpovremeno usmje-e-e-e-ravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enjeravanje i vo$enje: postavlja istra!iva%-ko pitanje i oblikuje hipotezu prema obrascu; prikuplja, obra$uje, prikazuje i raspravlja o rezulta-tima; koristi se razli-%itim izvorima in-formacija i pravilno ih navodi

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. Ishod se treba ostvariti iskustvenim i istra!iva%kim pristupom integrirano s drugim ishodima 1. rrrrazreda azreda azreda azreda te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata.te provo$enjem projekata. Prijedlozi u%eni%kih projekata: a. istra!iti o utjecaju !ivotnih navika na %ovjekovo zdravlje (npr. utjecaj preglasne glazbe na sluh, tjelesna neaktivnost, spavanje, pravilno/nepravilno dr!anje tijela, osobna higijena, nepravil-na prehrana) b. istra!iti u razrednome odjelu pona&anje u%enika za odr!ivi razvoj ili u svome okoli&u primjere djelovanja za odr!ivi razvoj c. istra!iti o posljedicama i opravdanosti uporabe razli%itih lijekova d. istra!iti potro&nju energije/vode u svome domu tijekom odre$enoga vremenskog razdoblja, odrediti najve'e potro&a%e i predlo!iti mogu'e na%ine u&tede.


—88

NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: Ovaj ishod predstavlja metodolo&ki pristup ostvarenju definiranih ishoda u%enja. Teme za rasprave uputno je povezati sa strukom u%enika. Istra!ivanje treba biti jednostavno i provedivo u kratko vrijeme ili uz vrlo malo aktivnosti u duljemu vremenu te uz poveznicu sa strukom. Provesti kvalitativnu i kvantitativnu analizu podataka dobivenih istra!ivanjem te komentirati dobivene rezultate. Uputiti u%enike da nisu svi izvori informacija pouzdani (npr. blog, forum, wiki). D.1.2. RASPRAVLJA O ETI"KIM



DONOSI ODLUKE O

VLASTITIM


D.D.D.D.1.1.1.1.2.1.2.1.2.1.2.1. obja&njava utjecaje tehnologije i biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu te va!nost njihove primjene D.D.D.D.1.1.1.1.2.2.2.2.2.2.2.2. raspravlja o odgovornosti cjelokupnoga dru&tva pri kori&tenju rezultatima biolo&kih otkri'a D.D.D.D.1.1.1.1.2.3.2.3.2.3.2.3. obja&njava va!nost po&tovanja autorskih prava D.D.D.D.1.1.1.1.2.4.2.4.2.4.2.4. raspravlja o posljedicama i opravdanosti uporabe razli%itih lijekova - veza MT Zdravlje (C.4.1.A, C.4.1.C) D.D.D.D.1.1.1.1.2.5.2.5.2.5.2.5. komentira mogu'nost izbora lije%enja - veza MT Zdravlje (C.4.3.A) D.D.D.D.1.1.1.1.2.6.2.6.2.6.2.6. obja&njava va!nost edukacije o prevenciji razli%i-tih bolesti - veza MT Zdravlje (C.4.3.A) D.D.D.D.1.1.1.1.2.7.2.7.2.7.2.7. promi&lja o odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje budu'ega potomstva i ostalih ljudi u svojoj okoli-ni te va!nost osobne odgovornosti i djelovanja za odr!ivi razvoj - veza MT Zdravlje (A.4.3., C.4.3.A); MT Odr!ivi razvoj (IV.B.1.)


opisujeopisujeopisujeopisuje pozitivne i negativne utjecaje tehnologije i biolo&-kih otkri'a

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava utjecaje tehnologije i biolo&-kih otkri'a te obraz-la!e osobnu odgo-vornost za njihovu primjenu

raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o oprav-danosti primjene raznih tehnologija i biolo&kih otkri'a te argumentira argumentira argumentira argumentira vlasti-te stavove

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivno&'u kao &to je:Ishod se mo!e ostvariti aktivno&'u kao &to je:Ishod se mo!e ostvariti aktivno&'u kao &to je:Ishod se mo!e ostvariti aktivno&'u kao &to je: vo$ena rasprava na teme o odr!ivome razvoju, pona&anju za odr!ivi razvoj, fiziolo&kim potrebama, !ivotnim navikama, opravdanosti uporabe razli%itih lijekova. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Ovaj se ishod ostvaruje aktivnostima i sadr!ajima ishoda 1. razreda. Potrebno je upoznati u%enike sa za&titom autorskih prava pri kori&tenju literaturom, tekstovima, fotografijama, crte!ima i skicama. Potrebno je raspraviti o osobnoj odgovornosti u konteks-tu izbora lije%enja / kori&tenja rezultatima biolo&kih otkri'a te o opravdanosti istra!ivanja na !ivim bi'ima. Utjecaj bolesti na %ovjeka i druge organizme mo!e se povezati s potrebom istra!i-vanja radi prevencije i/ili lije%enja. Preispitati utjecaj one%i&'enja i tehnologije na odr!avanje homeostaze organizma %ovjeka.


—89

JEDNOGODI$NJI MODEL U#ENJA BIOLOGIJE (UKUPNO 35 SATI / 35) U modelu u kojima se Biologija tijekom srednjo$kolskoga obrazovanja u!i i pou!ava tijekom jedne godine s ukupno 35 sati, odgojno-obrazovni proces usmjeren je na iz-gradnju koncepata bitnih za svakodnevni "ivot, brigu o vlastitome zdravlju, potomstvu, prirodi i okoli$u, ali i na usvajanje na!ela eti!koga pona$anja kako bi kvaliteta "ivo-ta pojedinca, zajednice, ali i organizama koji zajedno s ljudima "ive na Zemlji bila $to ve%a. U okviru svakoga makrokoncepta prou!ava se sljede%e: utjecaj razli!itih !imbe-nika na homeostazu i mehanizmi odr"avanja homeostaze na razini ljudskoga organizma, potrebe ljudskoga organizma u razli!itim fiziolo$kim stanjima, "ivotni ciklus !ovjeka te antropogeni utjecaj na uravnote"eno stanje u prirodi.

BIOLOGIJA 1. RAZRED (35)


ZADOVOLJAVAJU"A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA NA KRAJU 3. GODINE U#ENJA I POU#AVANJA BIOLOGIJE U#ENIK: A.1.1. OBJA*NJAVA

ISKORI*TAVANJE

ENERGIJE NA RAZINI

LJUDSKOGA ORGANIZMA I

NJEGOVE ENERGETSKE

POTREBE U RAZLI"ITIM

FIZIOLO*KIM STANJIMA - veza MT Zdravlje (A.4.2.A, A.4.2.C)

A.A.A.A.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1. obja&njava pretvorbe konzumirane energije na primjeru iskori&tavanja obroka A.A.A.A.1.1.1.1.1111.2..2..2..2. povezuje ekonomi%no iskori&tavanje energije i odr!avanje homeostaze u organizmu s obzirom na fiziolo-&ke potrebe A.A.A.A.1.1.1.1.1.3.1.3.1.3.1.3. uspore$uje energetske potrebe za razli%ite aktiv-nosti A.1.1.4.A.1.1.4.A.1.1.4.A.1.1.4. obja&njava uloge ugljikohidrata, masti i bjelan%e-vina u metabolizmu organizma A.A.A.A.1.1.1.1.1.5.1.5.1.5.1.5. povezuje naru&avanje homeostaze s potro&njom energije

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje va!nost pravilnoga unosa odre$ene vrste i koli%ine hrane za odr!avanje homeos-taze organizma; rrrraspravlja aspravlja aspravlja aspravlja o vlasti-tome dnevnom jelovniku

opisuje opisuje opisuje opisuje posljedice premalo-ga/pretjeranoga unosa vrste i koli%i-ne hrane na homeostazu organi-zma; navodi navodi navodi navodi uloge razli%itih hranjivih tvari; oooopisuje pisuje pisuje pisuje dnev-ne jelovnike osoba razli%itih energetskih potreba

opisuje opisuje opisuje opisuje pretvorbe konzumirane energi-je u vlastitome organizmu i uloge razli%itih hranjivih tvari; uuuuz pomo' z pomo' z pomo' z pomo' iiiizra$ujezra$ujezra$ujezra$uje primjerene dnevne jelovnike za osobe s razli%itim energetskim potre-bama

povezuje povezuje povezuje povezuje princip ekonomi%nosti u iskori&tavanju ener-gije s odr!avanjem i naru&avanjem homeostaze; oooobja&njava bja&njava bja&njava bja&njava va!nost pravilnoga unosa vrste i koli%ine hrane na primjerima razli-%itih jelovnika

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: Izra$ivanje individualiziranoga jelovnika nakon analize energetskih potreba vlastitoga organizma. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Naglasak je uputno staviti na iskoristivost obroka u vidu energije za izvr&avanje !ivotnih funkcija. Ekonomi%no iskori&tavanje energije i odr!avanje homeostaze mo!e se povezati sa sljede-'im primjerima specifi%nih fiziolo&kih potreba i stanja: zdravlje/bolest, trudno'a, dojenje, bavljenje sportom ili druga pove'ana tjelesna aktivnost, pretilost, neishranjenost, anoreksija, tro-vanje. Naglasak staviti na razumijevanje va!nosti ekonomi%noga iskori&tavanja energije na razini ljudskoga organizma, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.


—90

B.1.1. OBJA*NJAVA

ODR(AVANJE I

NARU*AVANJE

HOMEOSTAZE "OVJEKA

B.B.B.B.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1. obja&njava pojam homeostaze B.B.B.B.1.1.1.1.1.2.1.2.1.2.1.2. povezuje uskla$enost rada svih tkiva, organa i organskih sustava s odr!avanjem homeostaze u %ovjekovu organizmu B.B.B.B.1.1.1.1.1.3.1.3.1.3.1.3. opisuje utjecaj abioti%kih i bioti%kih %imbenika na ljudski organizam te predvi$a reakciju organizma B.B.B.B.1.1.1.1.1.4.1.4.1.4.1.4. isti%e va!nost vode u kemijskome sastavu !ivih bi'a B.B.B.B.1.1.1.1.1.5.1.5.1.5.1.5. procjenjuje posljedice poreme'aja homeostaze u organizmu te raspravlja o prevenciji - veza MT Zdravlje (A.4.3., C.4.1.A, C.4.3.A) B.B.B.B.1.1.1.1.1.6.1.6.1.6.1.6. procjenjuje opasnosti za zdravlje povezane sa specifi%no&'u zanimanja za koje se &koluje - veza MT Zdravlje (C.4.2.B); MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.4., C 4.1.) B.B.B.B.1.1.1.1.1.7.1.7.1.7.1.7. prosu$uje o utjecaju !ivotnih navika na %ovjekovo zdravlje isti%u'i odgovornost za vlastito zdravlje - veza MT Zdravlje (A.4.1, A.4.2.B, A.4.2.C, A.4.3., B.4.2.A, B.4.2.B, B.4.3., C.4.1.A, C.4.1.C, C.4.2.B); MT Osobni i socijalni raz-voj (A 4.1., B 4.1., B 4.3, C 4.1.) B.B.B.B.1.1.1.1.1.8.1.8.1.8.1.8. primjenjuje postupke pru!anja prve pomo'i - veza MT Zdravlje (C.4.2.A, C.4.2.C); veza MT Osobni i socijalni razvoj (C 4.2., C 4.3.)

opisuje opisuje opisuje opisuje pojam homeostaze; rrrrazlazlazlazli-i-i-i-kuje kuje kuje kuje dobre od lo&ih !ivotnih navika za zdravlje organizma; oooopisuje pisuje pisuje pisuje i pokazuje pokazuje pokazuje pokazuje osnovne postupke pru!anja prve pomo'i

izdvaja izdvaja izdvaja izdvaja !ivotne navike koje izazivaju poreme'aj homeostaze isti%u'i va!nost prevencije; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava va!nost pravilnoga pru!anja prve pomo'i

razlikuje razlikuje razlikuje razlikuje pozitivne i negativne utjecaje okoli&a na homeos-tazu; ppppovezuje ovezuje ovezuje ovezuje bolesti i poreme'aje homeostaze s rizi%-nim pona&anjima i !ivotnim navikama ukazuju'i na va!-nost prevencije

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava mehani-zme odr!avanja homeostaze organi-zma te va!nost prevencije i poslje-dice rizi%noga pona-&anja na vlastito zdravlje

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: izvo$enje eksperimenta - analiza kemijskoga sastava i svojstava fiziolo&ke otopine uvje!bavanje osnovnih postupaka pru!anja prve pomo'i. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Pojam homeostaze potrebno je objasniti kao uravnote!eno djelovanje svih sastavnica u tijelu i potkrijepiti primjerima. Homeostazu povezati sa zdravljem, a poreme'aje homestaze objasni-ti kao mogu'e odmake od zdravlja koji ili uklju%uju mehanizme ponovne uspostave uravnote!enoga stanja ili rezultiraju bole&'u/poreme'ajem (npr. utjecaj infekcije na reakciju organizma, klimatske promjene / visoka temperatura povezana sa znojenjem, tj. hla$enjem tijela, djelovanje sredstava ovisnosti). Pri uvje!bavanju postupaka pru!anja prve pomo'i istaknuti povrede specifi%ne za struku. Naglasak staviti na razumijevanje principa odr!avanja homeostaze na razini ljudskoga organizma, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.1.2. OBJA*NJAVA (IVOTNI

CIKLUS "OVJEKA I

VA(NOST

ODGOVORNOGA

SPOLNOG PONA*ANJA

B.B.B.B.1.1.1.1.2.1.2.1.2.1.2.1. razlikuje faze !ivotnoga ciklusa %ovjeka B.B.B.B.1.1.1.1.2.2.2.2.2.2.2.2. razlikuje proces spolnoga sazrijevanja u dje%aka i djevoj%ica B.B.B.B.1.1.1.1.2.3.2.3.2.3.2.3. povezuje dijelove mu&koga i !enskoga spolnog sustava s njihovom funkcijom B.B.B.B.1.1.1.1.2.4.2.4.2.4.2.4. povezuje menstruacijski ciklus s razmno!avanjem

opisujeopisujeopisujeopisuje faze !ivot-noga ciklusa %ovjeka uklju%uju'i spolno sazrijevanje djevoj%ica i dje%aka; povezujepovezujepovezujepovezuje dijelove

opisujeopisujeopisujeopisuje razvoj os-novnih spolnih obilje!ja tijekom spolnoga sazrijeva-nja; rrrrazlikujeazlikujeazlikujeazlikuje spolno

razlikujerazlikujerazlikujerazlikuje faze !ivot-noga ciklusa %ovjeka; rrrrazlikuje azlikuje azlikuje azlikuje metode planiranja obitelji i za&tite od spolnih bolesti uka-

raspravljaraspravljaraspravljaraspravlja o meto-dama planiranja obitelji i za&tite od spolnih bolesti po-vezuju'i odr!avanje spolnoga zdravlja s


—91

B.B.B.B.1111....2.5.2.5.2.5.2.5. raspravlja o va!nosti odr!avanja spolnoga zdravlja, metodama planiranja obitelji, brizi za potomstvo te ravno-pravnosti spolova isti%u'i va!nost odgovornoga spolnog pona&anja - veza MT Zdravlje (A.4.1., B.4.2.D, B.4.3., C.4.3.A); MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.3., B 4.1., B 4.3, C 4.1.); MT Gra$anski odgoj i obrazovanje (A.4.4.)

spolnoga sustava s njihovom funkci-jom; nnnnavodiavodiavodiavodi metode planiranja obitelji i za&tite od spolnih bolesti

sazrijevanje djevoj-%ica i dje%aka; povpovpovpove-e-e-e-zujezujezujezuje menstruacijski ciklus s razmno!a-vanjem; opisujeopisujeopisujeopisuje metode planiranja obitelji i za&tite od spolnih bolesti

zuju'i na va!nost odr!avanja spolnoga zdravlja

odgovornim spolnim pona&anjem

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: odre$ivanje plodnih dana prema duljini menstruacijskoga ciklusa vo$ena rasprava na temu o metodama planiranja obitelji i odr!avanja spolnoga zdravlja. NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: Naglasiti da odgovorno spolno pona&anje ne uklju%uje samo odr!avanje spolnoga zdravlja i razlikovanje metoda kontracepcije, ve' eti%ko pona&anje, odgovorno pona&anje prema partneru, suzdr!avanje od preranih spolnih odnosa. Naglasak staviti na razumijevanje !ivotnoga ciklusa %ovjeka i va!nosti odgovornoga spolnog pona&anja, a izostaviti suvi&nu faktografiju. IzIzIzIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. B.1.3. PREDVI#A UTJECAJ


NA ODR(AVANJE

URAVNOTE(ENOGA

STANJA U PRIRODI


ODR(IVOGA RAZVOJA - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.A.2., IV.B.1., IV.C.1.); MT Osobni i socijalni razvoj (A 4.1., A 4.4., B 4.1., B 4.3., C 4.2., C 4.3.)

B.B.B.B.1.1.1.1.3.1.3.1.3.1.3.1. obja&njava pojam dinami%ke ravnote!e u prirodi B.B.B.B.1.1.1.1.3.2.3.2.3.2.3.2. prepoznaje antropogeni utjecaj na uravnote!eno stanje u prirodi te opisuje na%ine spre%avanja i/ili saniranja one%i&'enja B.B.B.B.1.1.1.1.3.3.3.3.3.3.3.3. prepoznaje uzroke ugro!enosti vrsta - veza MT Odr!ivi razvoj (IV.A.3.) B.B.B.B.1.1.1.1.3.4.3.4.3.4.3.4. obja&njava osobnu odgovornost za odr!avanje uravnote!enoga stanja u prirodi i za o%uvanje bioraznoli-kosti B.B.B.B.1.1.1.1.3.5.3.5.3.5.3.5. procjenjuje potencijalne opasnosti za okoli& pove-zane sa zanimanjem za koje se &koluje B.B.B.B.1.1.1.1.3.6.3.6.3.6.3.6. povezuje o%uvanje okoli&a s o%uvanjem vlastitoga zdravlja i vlastito pona&anje s na%elima odr!ivoga razvoja - veza MT Zdravlje (A.4.3.); MT Odr!ivi razvoj (IV.A.3.)

prepoznaje prepoznaje prepoznaje prepoznaje sklad odnosa !ivih bi'a i ne!ive prirode kao preduvjeta odr!ava-nja uravnote!enoga stanja u prirodi te navodi navodi navodi navodi uzroke po-reme'aja nagla&ava-ju'i %ovjekov utjecaj

opisuje opisuje opisuje opisuje sklad odnosa !ivih bi'a i ne!ive prirode kao preduvjeta odr!ava-nja uravnote!enoga stanja u prirodi te uzroke poreme'aja nagla&avaju'i %ovje-kov utjecaj

opisuje opisuje opisuje opisuje uzroke i posljedice naru&ava-nja te u%inke vlasti-toga pona&anja na uravnote!eno stanje u prirodi; uspore$uspore$uspore$uspore$u-u-u-u-je je je je vlastito pona&anje i pona&anje %ovje-%anstva s koncep-tom odr!ivoga razvoja

opisuje opisuje opisuje opisuje mehanizme prirodnih sustava za ponovno uspostav-ljanje uravnote!e-noga stanja u prirodi te daje konkretne primjere pona&anja u skladu s koncep-tom odr!ivoga raz-voja

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: Istra!ivanje o uzrocima i posljedicama naru&avanja uravnote!enoga stanja u prirodi na temelju prou%avanja statisti%kih podataka, literature ili posjeta ustanovama koje se bave za&titom okoli&a Vo$ena rasprava na temu o odr!ivome razvoju i pona&anju za odr!ivi razvoj Izvo$enje eksperimenta - nastanak i djelovanje kiselih ki&a. NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: Antropogeni utjecaji mogu se analizirati na pozitivnim i negativnim primjerima. Va!nost za&tite prirode objasniti na primjerima strogih rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode


—92

Hrvatske. Naglasak staviti na razumijevanje principa odr!avanja uravnote!enoga stanja u prirodi, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne oIz provjere i obrade izostaviti detaljne oIz provjere i obrade izostaviti detaljne oIz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.pise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.pise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.pise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. C.1.1. POVEZUJE POLO(AJ, OP)I

PLAN GRA#E I FUNKCIJU

DIJELOVA LJUDSKOGA

ORGANIZMA

C.C.C.C.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1. prepoznaje stanicu kao osnovu gra$e i funkcije svih !ivih bi'a C.C.C.C.1.1.1.1.1.2.1.2.1.2.1.2. odre$uje polo!aj organa i organskih sustava u tijelu C.C.C.C.1.1.1.1.1.3.1.3.1.3.1.3. obja&njava ulogu organa i organskih sustava u organizmu C.C.C.C.1.1.1.1.1.4.1.4.1.4.1.4. obja&njava organiziranost ljudskoga organizma s aspekta ekonomi%nosti

opisujeopisujeopisujeopisuje op'i plan gra$e ljudskoga organizma te prepprepprepprepo-o-o-o-znajeznajeznajeznaje polo!aj i uloge organa u organizmu

opisujeopisujeopisujeopisuje me$uovis-nost organa i organ-skih sustava u orga-nizmu

obja&njavaobja&njavaobja&njavaobja&njava me$uo-visnost organa i organskih sustava u organizmu; opisuje opisuje opisuje opisuje ekonomi%nost u organizaciji organi-zma

povezujepovezujepovezujepovezuje polo!aj, op'i plan gra$e i funkciju dijelova ljudskoga organiz-ma; obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava ekonomi%nost nje-gove organizacije

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su:Ishod se mo!e ostvariti aktivnostima kao &to su: prou%avanje gra$e organa / organskih sustava na modelu %ovjeka / modelima pojedinih organa kori&tenje animacijama/simulacijama anatomske gra$e i funkcioniranja razli%itih organa / organizma u cjelini. NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: Naglasak staviti na povezanost oblika pojedinih stanica te gra$e organa / organskih sustava s njihovim ulogama. Ovisnost gra$e o funkciji mogu'e je dodatno pojasniti na primjerima pore-me'aja funkcije proiza&le iz nepravilne ili promijenjene gra$e (npr. srpasti eritrociti, oko&tavanje mi&i'a). Naglasak staviti na razumijevanje plana gra$e i funkcije ljudskoga organizma, a izostaviti suvi&nu faktografiju. Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda.Iz provjere i obrade izostaviti detaljne opise, pojmove i nazive koji nisu bitni za ostvarivanje ishoda. D.1.1. RASPRAVLJA O ETI"KIM


BIOLO*KIH OTKRI)A

OBRAZLA(U)I STAVOVE I

DONOSE)I ODLUKE O

VLASTITIM


D.D.D.D.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1.1. obja&njava utjecaje tehnologije i biolo&kih otkri'a u svakodnevnome !ivotu te va!nost njihove primjene D.D.D.D.1.1.1.1.1.2.1.2.1.2.1.2. tuma%i pozitivne i negativne aspekte primjene biolo&kih otkri'a D.D.D.D.1.1.1.1.1.3.1.3.1.3.1.3. razlikuje izvore informacija prema vjerodostojnos-ti D.D.D.D.1.1.1.1.1.4.1.4.1.4.1.4. obja&njava utjecaj ljudskih djelatnosti na prirodne procese D.D.D.D.1.1.1.1.1.5.1.5.1.5.1.5. promi&lja o odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje budu'ega potomstva i ostalih ljudi - veza MT Zdravlje (A.4.3., C.4.3.A)


opisuje opisuje opisuje opisuje pozitivne i negativne utjecaje tehnologije i biolo&-kih otkri'a te uspuspuspuspo-o-o-o-re$uje re$uje re$uje re$uje informacije iz razli%itih izvora

obja&njava obja&njava obja&njava obja&njava utjecaje tehnologije i biolo&-kih otkri'a i obraobraobraobraz-z-z-z-la!e la!e la!e la!e osobnu odgo-vornost za njihovu primjenu

raspravlja raspravlja raspravlja raspravlja o oprav-danosti primjene raznih tehnologija i biolo&kih otkri'a te argumentira argumentira argumentira argumentira vlasti-te stavove

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: Teme za rasprave uputno je povezati sa strukom u%enika.


—93

E. POVEZANOST NASTAVNOGA PREDMETA BIOLOGIJA S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRU"JIMA, ME#UPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA Zajedni!ki pristup u ostvarivanju kurikuluma svih predmeta prirodoslovnoga podru!ja omogu%uje razvijanje vje$tina prirodoslovne pismenosti, cjelovitoga, kompleksnog i kriti!kog mi$ljenja kao osnove znanstvenoga i tehnolo$koga napretka. Biolo$ke spoznaje usko su povezane sa spoznajama kemije, fizike i geografije. Za ostva-rivanje ishoda nastavnoga predmeta Biologija nu"na je i povezanost s matemati!kim, tehni!kim i informati!-kim te tjelesnim i zdravstvenim podru!jem. Tijekom u!enja i pou!avanja Biologije ostvaruju se o!ekivanja svih me#upredmetnih tema. O!ekivanja me#u-predmetnih tema Zdravlje i Odr"ivi razvoj mogu se neposredno povezati s pojedinim odgojno-obrazovnim ishodima nastavnoga predmeta Biologija. Prirodoznanstveni pristup u!enju i pou!avanju poti!e razvijanje organiziranoga i objektivnoga pristupa rje$avanju problema te razvoju samopouzdanja i osje%aja odgovornosti, koji su klju!ni za teme Osobnoga i socijalnoga razvoja te U!iti kako u!iti. O!ekivanja iz me#upredmetnih tema U!iti kako u!iti i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije ostvaruju se integrirano s gotovo svim odgojno-obrazovnim ishodima nastavnoga predmeta Biologija. Tako se u u!enika razvijaju temeljne kompe-tencije va"ne za snala"enje u razli!itim "ivotnim situacijama kao i za cjelo"ivotno u!enje. Razvoju kompetenci-ja navedenih u me#upredmetnim temama svakako doprinose razli!iti oblici aktivnoga u!enja i pou!avanja: pretra"ivanje i kori$tenje razli!itih izvora i vrsta informacija, digitalna obrada podataka, rje$avanje problemskih situacija, argumentiranje vlastitih stavova, primjena tehnika komunikacije i prezentiranja, rad u interaktivno-me i multimedijskome okru"ju te rad na istra"iva!kim projektima. Razvijaju%i samopouzdanje i vje$tine prili-kom izrade istra"iva!kih radova, u!enici pristupaju nepoznatim situacijama i problemima, koji od njih zahtije-vaju planiranje aktivnosti u pronala"enju rje$enja, $to je klju!no za temu Poduzetni$tvo. Raspravljanjem o alternativnim rje$enjima aktualnih biolo$kih, medicinskih i ekolo$kih problema te s njima povezanim eti!kim pitanjima, razvijanjem stavova i kriti!koga mi$ljenja, u!enici se osposobljavaju biti odgovorni gra#ani i vrijedni !lanovi lokalne zajednice i dru$tva, $to je povezano s temom Gra#anski odgoj i obrazovanje. F. U"ENJE I POU"AVANJE NASTAVNOGA PREDMETA BIOLOGIJA Kurikulum nastavnoga predmeta Biologija organiziran je konceptualno i usmjeren je na ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, pri !emu nema klasi!ne podjele na sadr"aje i teme. Stoga u!itelj ima veliku autonomiju autonomiju autonomiju autonomiju u kreiranju vlastitoga kurikuluma, pri !emu kombinira klju!ne aktivnosti i sadr"aje ishoda u tematske cjeline stvaraju%i uvjete za lak$e ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda koji pripadaju razli!itim konceptima. U pla-niranju u!enja i pou!avanja u!itelj treba uzeti u obzir potrebe, sposobnosti i razine znanja svojih u!enika te uva"avati njihov interes, uvjete rada i specifi!nosti lokalnoga okru"enja. Visoki stupanj autonomije u!itelja u kreiranju procesa u!enja i pou!avanja uklju!uje i njegovu odgovornost za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom. Spiralno uzlazni pristupSpiralno uzlazni pristupSpiralno uzlazni pristupSpiralno uzlazni pristup u pou!avanju osigurava postupno izgradnju pojedinih koncepata i/ili vje$tina uz pove%anje dubine i prilagodbu dobi u!enika. Odgojno-obrazovni ishodi tijekom ciklusa $kolovanja nadogra#uju se i razlikuju prema stupnju samostalnosti u!enika te razini kognitivnih procesa. Definirane odgojno-obrazovne ishode trebaju ostvariti svi u!enici do kraja pojedinoga razreda i/ili ciklusa $kolovanja. Sadr"ajno je rastere%ivanje neophodno kako bi se osiguralo dovoljno vremena za primjenu strategija aktivnstrategija aktivnstrategija aktivnstrategija aktivno-o-o-o-ga u!enja i pou!avanja,ga u!enja i pou!avanja,ga u!enja i pou!avanja,ga u!enja i pou!avanja, $to je preduvjet uspje$noga ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda i izgradnje te-meljnih koncepata, pri !emu u!enici usvajaju principe na tipi!nim primjerima. Kako bi se omogu%ila primjena razli!itih strategija aktivnoga u!enja i pou!avanja, nu"no je odgojno-obrazovni proces organizirati u dvosatimadvosatimadvosatimadvosatima ili, kad je to mogu%e, kao integrirane ili projektne dane/tjedne. U!enje i pou!avanje treba zapo!eti iskustvenim u!enjemiskustvenim u!enjemiskustvenim u!enjemiskustvenim u!enjem na koje se treba nadovezati pou!avanje na temelju u!eni!kih zaklju!aka. Provjeru koncepata treba dopuniti novim, pro$irenim iskustvom i sistematizacijom uz uo!avanje osnovnih principa. U!enje i pou!avanje po!iva na primjeni prirodoznanstvenoga pristupa, pri !emu prioritet treba dati aktivnostima u!enika, npr. u prakti!nome radu, planiranju i provo#enju istra"ivanja, prob-lemskome u!enju, radu na projektima, igranju uloga, rje$avanju problema, upotrebi simulacija i sl. Strategije aktivnoga u!enja i pou!avanja pridonijet %e razvijanju vje$tina i izgradnji stavova putem prakti!noga, percep-tivnog i misaonog djelovanja. Iskustveno i istra"iva!ko u!enje te prirodoznanstveni pristup pro"imaju cjeloku-pni kurikulum nastavnoga predmeta Biologija. Na temelju promatranja nekoga procesa ili pojave u!enici pos-tavljaju istra"iva!ka pitanja i oblikuju hipoteze koje potom testiraju. Rezultate obra#uju, na temelju njih dono-


—94

se zaklju!ke i prezentiraju ih. U svim etapama istra"iva!koga u!enja naglasak je na aktivnostima u!enika, a uloga je u!itelja da proces u!enja usmjerava i poti!e. Pri promatranju i postavljanju pitanja u!enici su potaknuti na u!enje otkrivanjem, pri !emu razvijaju proniclji-vost i preciznost opa"anja, uo!avaju povezanost pojava i procesa te prepoznaju uzro!no-posljedi!ne veze, skri-vene me#uodnose poku$avaju%i u%i u sr" problema te razvijaju jezi!ne kompetencije. Va"no je da prepoznaju, odaberu ili sami postave dobro istra"iva!ko pitanje koje nije preop%enito, ve% precizno zahva%a neki me#uod-nos, vremenski slijed ili sli!no (npr. „(to %e se dogoditi s B ako A nastavlja rasti?“). Dobro istra"iva!ko pitanje lako se mo"e preoblikovati u hipotezu, odnosno u tvrdnju ili pretpostavku (npr. „Ako A raste, B tako#er raste.“). U prvim etapama istra"iva!koga u!enja iznimno je va"an razgovor i razmjena ideja me#u u!enicima, $to je mogu%e primjenom suradni!koga u!enja. U!enici %e na temelju predznanja poku$ati rije$iti problem, no ako im to ne uspije, iznijet %e ideje o uzrocima pojave koju su promatrali. Ideje %e preto!iti u pitanja, a pitanja u hipoteze. Sljede%i je korak planiranje aktivnosti u kojoj %e se testirati odabrana hipoteza, a potom se u!eni!ka skupina treba organizirati u prikupljanju podataka koji %e dati dokaze u korist hipoteze ili protiv nje. U fazi testiranja hipoteze razvijaju se prakti!ne vje$tine, ali i vje$tine organiziranja prikupljenih podataka. Zaklju!iva-nje na temelju rezultata istra"ivanja uklju!uje vi$e misaone procese: analizu, sintezu, vrednovanje. Predstav-ljanje rezultata otvara mogu%nost razvijanja niza prezentacijskih i komunikacijskih vje$tina. U primjeni istra"iva!koga u!enja naglasak nije na rezultatu niti na formi, nego na procesu koji u!enici prolaze i tijekom kojega se odvijaju zna!ajne mentalne aktivnosti koje u kona!nici u!enika dovode do vlastite konstruk-cije novoga zna!enja. U svim opisanim etapama istra"iva!koga u!enja razvijaju se brojne, za "ivot i cjelo"ivotno u!enje va"ne kompetencije. Stoga taj na!in u!enja omogu%ava aktivno stjecanje znanja, razvija istra"iva!ke vje$tine i daje uvid u na!in funkcioniranja znanosti. Kad god je mogu%e, potrebno je integrirati aktivnosti i integrirati aktivnosti i integrirati aktivnosti i integrirati aktivnosti i sadr"ajesadr"ajesadr"ajesadr"aje ishoda ishoda ishoda ishoda nastavnoga predmeta Biologija s osta-lim predmetima i me#upredmetnim temama kako bi se osiguralo cjelovito poimanje svijeta. U tu svrhu prepo-ru!a se suradnja u!itelja razli!itih predmeta u ostvarivanju odgojno-obrazovnih o!ekivanja me#upredmetnih tema i odgojno-obrazovnih ishoda pojedinih predmeta te timska organizacija odgojno-obrazovnog procesa. AAAAktualnost temaktualnost temaktualnost temaktualnost tema o kojima u!e pove%at %e motivaciju i interes u!enika. Biolo$ke spoznaje i vje$tine u!enicima %e osigurati uspje$no cjelo"ivotno u!enje te procjenu pouzdanosti informacija na temelju kojih donose odluke u svakodnevnome "ivotu. U!itelj je kreator procesa u!enja i pou!avanja koji temelji i razvija na vrednovanju te samovrednovanju vlasti-toga iskustva uzimaju%i u obzir potrebe u!enika i nove spoznaje u znanosti. Planira odgojno-obrazovni proces ne ispu$taju%i iz vida interese i sposobnosti u!enika. Posebno je zna!ajna uloga u!itelja u stvaranju afirmativ-noga psihosocijalnoga okru"enja za u!enje daju%i svakomu u!eniku verbalni i drugi prostor za izra"avanje vlas-titih ideja te potvr#uju%i njegovo pravo na razvoj vlastitih interesa. U!enici se tijekom u!enja moraju osje%ati sigurno i prihva%eno. Neovisno o tome rade li samostalno, u paru ili u skupini, va"no je njegovati osje%aj odgo-vornosti prema svome radu i radu drugih. Svaka ideja, komentar ili pretpostavka treba se uzeti s uva"avanjem kako bi se u u!enika razvio osje%aj uklju!enosti i po$tovanja. U ozra!ju u kojemu vlada potpora, u!enici %e lak$e preuzeti inicijativu i biti spremni za samostalne pothvate/istra"ivanja. Vrijeme pou!avanja i u!enja odre#uje u!itelj, i to prema potrebama svojih u!enika, pri !emu posebno treba voditi brigu o darovitim u!enicima, ali i o u!enicima s te$ko%ama. Odgojno-obrazovni proces nastavnoga predmeta Biologija nu"no uklju!uje primjenu razli!itih izvora znanja. Pri tome bi se trebalo, kad god je mogu%e, koristiti izvornom stvarno$%ukoristiti izvornom stvarno$%ukoristiti izvornom stvarno$%ukoristiti izvornom stvarno$%u. Nastavna sredstva i pomagala mogu obogatiti obrazovno iskustvo u!enika, u!initi procese u!enja i pou!avanja zanimljivim, ali i poslu"iti kao eko-nomi!na zamjena kad izvorna stvarnost nije dostupna i/ili najprikladnija za u!enje. U tu svrhu rabe se i razli!i-ti modeli u !ijoj izradi mogu sudjelovati i u!enici, a kori$tenje informacijsko-komunikacijskim tehnologijama va"no je za simulaciju razli!itih procesa, struktura, organizama i sl. koji nisu dostupni neposrednome promat-ranju. Digitalni izvori informacija, kao i animacije, tako#er oboga%uju iskustvo u!enika i omogu%avaju samos-talno u!enje. Odgojno-obrazovni proces nastavnoga predmeta Biologija mo"e se odvijati u u!ionici, ali i izvan njeu u!ionici, ali i izvan njeu u!ionici, ali i izvan njeu u!ionici, ali i izvan nje, primje-rice, u $kolskome vrtu, prirodnome okoli$u, muzeju, laboratoriju, tvornici, na ekoimanju i sl. U!ionica za biolo-giju trebala bi biti opremljena osnovnom opremom i instrumentima za prakti!ni rad, odnosno za mjerenja i promatranja tijekom u!enja i pou!avanja. No i standardno opremljena u!ionica, uz osiguravanje osnovnih materijala i izvora znanja, mo"e omogu%iti ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom.


—95

U!itelj zajedno s u!enicima mo"e pridonijeti stvaranju poticajnoga okru"enja za u!enje i pou!avanje Biologije, npr. ure#enjem i odr"avanjem "ivoga kuti%a, izradom razli!itih modela, plakata i sl. Osim toga, svi sudionici odgojno-obrazovnoga procesa sudjeluju u kreiranju afirmativnoga i ugodnoga okru"enja za u!enje biologije stvaraju%i mre"u potpore, usmjerene pa"nje, solidarnosti, tolerancije, empatije, me#usobnoga uva"avanja i po$tovanja. U takvome suradni!kom okru"enju razvija se timski duh i osje%aj za zajednicu te se izgra#uje stav o potrebi i va"nosti solidarnoga djelovanja u zajednici. U!itelj u planiranju odgojno-obrazovnoga procesa ima slobodu koristiti se raznolikim na!inima organizacije pou!avanja i u!enja kombiniraju%i i grupiraju%i u!enike. Poticanjem suradni!koga u!enja u!enici stje!u i prim-jenjuju znanja i vje$tine, razvijaju socijalnu osjetljivost, razmjenjuju mi$ljenja i stavove, aktivno sudjeluju te su motivirani za u!enje. Cilj je omogu%iti svim u!enicima da razviju svoje potencijale i osigurati njihov maksima-lan uspjeh. U!itelj treba podjelu u!enika na skupine unaprijed isplanirati s jasno postavljenim ciljevima te pratiti napredak svakoga pojedinca u skupini i rad skupine u cjelini. G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOM PREDMETU BIOLOGIJA Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda detaljnije je opisano u Okviru za vrednovanje procesa i ishoda u!e-nja u osnovno$kolskom i srednjo$kolskom obrazovanju. Vrednovanje nastavnoga predmeta Biologija treba biti u!estalo, razli!ito i redovito tijekom $kolske godine. Provode se tri pristupa vrednovanja: za u!enje, kao u!enje i vrednovanje nau!enoga. Cilj vrednovanja nije samo ocjena, ve% pra%enje napredovanja u!enika, njegova individualnog razvoja te usmjeravanje i poticanje u!enika kako bi postigao maksimalne rezultate sukladno svojim sposobnostima. U proces vrednovanja potre-bno je aktivno uklju!iti i u!enike. U vrednovanju za u!enjevrednovanju za u!enjevrednovanju za u!enjevrednovanju za u!enje formativno se prati i utvr#uje napredovanje u!enika, pri !emu je va"na redovita povratna informacija o postignutome uspjehu i napretku u!enika u odnosu na o!ekivanja. Vrednovanje za u!enje ne rezultira ocjenom, ve% kvalitativnom povratnom informacijom o tijeku i uspje$nosti procesa u!enja i usmjereno je na utvr#ivanje ostvarenoga napretka u!enika u odre#enome vremenu. Trenuta!na postignu%a u!enika uspore#uju se s njegovim prethodnim postignu%ima, a ne s drugim u!enicima. Vrednovanje kao u!enjeVrednovanje kao u!enjeVrednovanje kao u!enjeVrednovanje kao u!enje podrazumijeva aktivno uklju!ivanje u!enika u proces vrednovanja uz stalnu podr$-ku u!itelja radi razvoja autonomnoga i samoreguliranoga u!enja. U!itelj planira vrijeme potrebno za potica-nje, usmjeravanje i modeliranje vrednovanja kao u!enja. U!enik u po!etku $kolovanja treba vi$e podr$ke, vo#enje i pravovremene povratne informacije, da bi kasnije dosegao po"eljni stupanj sposobnosti samovred-novanja. Vrednovanje nau!enogaVrednovanje nau!enogaVrednovanje nau!enogaVrednovanje nau!enoga uglavnom se provodi kao sumativno vrednovanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u odre#enome trenutku. Vrednovanje je kriterijsko, $to zna!i da se temelji na unaprijed odre#enim kriterijima razine usvojenosti znanja, vje$tina i vrijednosti, odnosno odgojno-obrazovnih ishoda. Pri svakome vrednovanju treba voditi ra!una o primjeni razli!itih metoda metoda metoda metoda vrednovanja kako bi svi u!enici imali priliku pokazati ste!ene kompetencije na na!in na koji to njima najvi$e odgovara. Osim toga, one trebaju omogu%iti dokumentiranje i procjenjivanje odgojno-obrazovnih ishoda te omogu%iti utvr#ivanje razli!itih razina usvojenosti. Primijenjene metode trebaju rezultirati dovoljnom koli!inom kvalitetnih dokaza da bi se donijele valjane procjene o procesu i rezultatima u!enja. Osim uobi!ajenoga usmenog ispitivanja i pisanih provjera znanja u!itelj bi trebao koristiti opa"anje rada u!e-nika, prakti!ne radove, u!eni!ka izvje$%a, eseje, radove u!enika kao $to su grafi!ki organizatori, crte"i, modeli, mape u!enja (portfolio), u!eni!ke razvojne mape i sl. Za njihovo objektivnije vrednovanje mo"e primijeniti i kriterijsko vrednovanje npr. s pomo%u rubrika. Rubrike pru"aju podr$ku za sva tri na!ina vrednovanja jer u!enici znaju $to se od njih o!ekuje, imaju povratnu informaciju o svome rezultatu, mogu se njima koristiti za samovrednovanje, a u!itelju omogu%avaju objektivniju procjenu postignu%a u!enika. Rubrike je potrebno kontinuirano usavr$avati i dosljedno primjenjivati. Neovisno o metodi vrednovanja, va"no je voditi ra!una da se vrednuju znanja razli!itih kognitivnih razina, ali i vje$tine. Treba razvijati stavove na na!elima op%ega dobra, ali se vrednovati mo"e samo njihova argumenta-


—96

cija. Pitanja postavljena u!enicima moraju biti primjerena, razli!ite te"ine i kognitivnih razina. U objektivno-me vrednovanju znanja u!iteljima mo"e pomo%i provo#enje hibridnoga hibridnoga hibridnoga hibridnoga vrednovanja uporabom pitanja/ispita iz banke Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a u srednjoj $koli i vanjsko vanjsko vanjsko vanjsko vrednovanje. Jasna i smislena povratna informacija u!eniku slu"i za pra%enje i usmjeravanje vlastitoga napredovanja. U!e-nici i roditelji moraju imati pravovremene i jasne povratne informacije o tome $to su u!enici nau!ili, koliko (kvantiteta) i koliko dobro (kvaliteta), kako bi znali sljede%i korak u procesu u!enja. U!itelj za svakoga u!enika upisuje i kratki osvrt na njegova postignu%a konkretnim i autenti!nim opisom „jakih strana” te preporuke za napredovanje u predmetu. Da bi potaknuli i zadr"ali motiviranost u!enika, va"no je u izvje$tavanju uvijek zapo!eti od onoga $to je u!enik napravio dobro, a potom navesti ono na !emu mora jo$ raditi te dati kvalitetne sugestije i ohrabrenje za napredovanje. U!enici u svakome trenutku moraju znati kriterije prema kojima %e se njihov rad vrednovati. Jasni kriteriji i kvalitetne povratne informacije o napretku mogu djelovati kao sna"an poticaj za rad. U ocjenjivanju koristimo se ljestvicom $kolskih ocjena od pet stupnjeva (nedovoljan – 1, dovo-ljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odli!an – 5). U nastavnome predmetu Biologija koristimo se dvama elementima vrednovanja elementima vrednovanja elementima vrednovanja elementima vrednovanja neovisno o metodi kojom su informacije prikupljene::::

● usvojenost znanja ● prirodoznanstvene vje$tine.

Usvojenost znanjaUsvojenost znanjaUsvojenost znanjaUsvojenost znanja obuhva%a znanja svih kognitivnih razina koja je u!enik stekao u skladu s odgojno-obrazovnim ishodima definiranim u kurikulumu. U sklopu te sastavnice vrednuje se poznavanje temeljnih pojmova i stru!noga nazivlja, razumijevanje pojava i procesa, uz obja$njavanje me#uodnosa i uzro!no-posljedi!nih veza u "ivome svijetu te kompleksne me#uovisnosti "ive i ne"ive prirode, primjena znanja i rje$avanje problemskih zadataka s pomo%u usvojenoga znanja. U elementu prirodoznanstvene vje$tine prirodoznanstvene vje$tine prirodoznanstvene vje$tine prirodoznanstvene vje$tine vrednuju se vje$tine i sposobnosti koje je u!enik stekao te prakti!-na primjena teoretskoga znanja, ili pra%enjem njegovih aktivnosti i/ili rezultata tih aktivnosti. To mogu biti prakti!ni radovi, prezentacije, referati, plakati, seminarski radovi, kao i prikazi rezultata radova, istra"ivanja, zaklju!aka i sl. Prema definiranim odgojno-obrazovnim ishodima, vrednuju se postupci i procesi pri istra"i-vanju, sposobnosti u!enika da prika"e dostupne podatke o nekoj pojavi ili procesu, da raspravi ne$to s razli!i-tih gledi$ta, smisleno ra$!lani problem, prika"e me#uodnose u sklopu pojave, rije$i postavljeni problem na temelju uvje"banih modela ili uo!i pogre$ke i predlo"i vlastita rje$enja. Uz broj!ane ocjene jednako va"an dio vrednovanja su i bilje$kebilje$kebilje$kebilje$ke kojima u!itelj redovito opisuje i prati napre-dovanje u!enika. One su povratna informacija u!eniku, roditelju i samomu u!itelju o svim aktivnostima u!e-nika, razvoju stavova, procesima u!enja, kreativnome i samostalnome mi$ljenju, suradnji i radu u paru i/ili skupini, dono$enju valjanih odluka, me#uvr$nja!kome vrednovanju i samovrednovanju. U pra%enju u!enika potrebno je pozornost usmjeriti na elemente generi!kih kompetencija definiranih Okvirom nacionalnoga kurikuluma koji se vrednuju u u!enika, a to su:

1. odgovornost (u!enik ispunjava svoje obveze i izvr$ava zadatke, iskori$tava vrijeme na satu za rad i u!enje, zada%e i radove u skladu s dogovorom, po$tuje rokove, preuzima odgovornost za vlastito u!e-nje i pona$anje u $kolskome okru"enju)

2. samoinicijativnost i samoregulacija (samostalno u!i, rje$ava zadatke ili provodi aktivnosti, planira, prati i prilago#ava vlastito u!enje, ispunjava obveze uz minimalne poticaje u!itelja, ula"e trud i ustra-je u u!enju i radu)

3. komunikacija i suradnja (prikladno komunicira i uspje$no sura#uje s drugim u!enicima i u!iteljem). Zaklju!na ocjenaZaklju!na ocjenaZaklju!na ocjenaZaklju!na ocjena izri!e se brojkom i rije!ju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odli!an – 5). Ona treba biti temeljena na $to vi$e vjerodostojnih, valjanih informacija o u!enikovu u!enju i napretku te na njegovim rezultatima i uradcima tijekom cijele $kolske godine. Zaklju!na (pr)ocjena za svakoga u!enika treba odgovarati usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i o!ekivanja zadanih kurikulumskim dokumentima, ali ne mora biti jednaka aritmeti!koj sredini pojedina!nih ocjena. U zaklju!noj ocjeni jednak udio !ine ocjene iz oba elementa vrednovanja (usvojenost znanja i prirodoznanstvene vje$tine), uzimaju%i u obzir i bilje$ke o napredovanju u!enika u realizaciji zadanih ishoda. Kako bi zaklju!ne (pr)ocjene obuhvatile sve aspekte u!e-nja, osim broj!ane ocjene u!itelj daje i sumarnu procjenu elemenata generi!kih kompetencijasumarnu procjenu elemenata generi!kih kompetencijasumarnu procjenu elemenata generi!kih kompetencijasumarnu procjenu elemenata generi!kih kompetencija (odgovor-nost, samostalnost i samoinicijativnost te komunikacija i suradnja), za $to se koristi ljestvica procjena od tri stupnja: potrebna podr$ka, dobro, izvrsno. Te se procjene iskazuju i u svjedod"bi.

01*0, biologijaos-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/...izlaze iz konceptualnoga...

Documents