01a

1

Prof. dr sc. Nebojša Bojanić copyright©Prdavanje: 01Predmet: Kriminalistika - forenzika Čas: 4Vježbe: 2

1.KRIMINALISTIČKA TEHNIKA –osnovni pojmovi –

byProf. dr sc. Nebojša Bojanić

1

Odgovoriti na sljedeća pitanja:Šta je kriminalistička – tehnika?Šta je forenzika?Šta su kriminalističke ekspertize?Šta je svrha, cilj i zadatak kriminalističke tehnike, forenzike i kriminalističkih ekspertiza?Uzmite papir i olovku i imate 5 minuta da svi

Prof. dr sc. Nebojša Bojanićcopyright©

napišete šta mislite koji su odgovori na ovapitanja. Bitno je vaše mišljenje. Ovdje nema ocjene, ovdje nema greške.

2

Prof. dr sc. Nebojša Bojanić copyright©

Kriminalistička tehnika – definicija:

Krim. tehnika je dio kriminalistike i bavi se usavršavanjem i primjenom egzaktnih naučno- tehničkih metoda radi registracije i identifikacije lica i stvari, te pronalaženjem, fiksiranjem i tumačenjem materijalnih tragova u cilju suzbijanja kriminaliteta, otkrivanja počinilaca i rasvjetljavanja krivičnih djela i događaja.

3


Forenzika - definicijaForenzika predstavlja skup naučnih principa i tehničkih metoda koje se primjenjuju kod istraživanja krivičnih djela radi dokazivanja krivičnog djela i pomoći pravosuđu da utvrdi počinioca krivičnog djela i njegov modus operandi.

(Modly, Korajlić, Rječnik, str. 127)

4


Razvoj kriminalističke tehnike - forenzike

Etička ili intuitivna faza;Religijska ili mistična faza;Zakonska faza;Faza slobodnog sudijskog uvjerenja;

5


Etička ili intuitivna faza:Hvatanje počinilaca na djelu;Zasjeda;

6

9

Religijska ili mistična faza:Božji sud;Razna iskušenja za osumnjičenog;


7


Zakonska faza:Stroga primjena zakona;Priznanje – kraljica dokaza;

Razne naprave za mučenje iz perioda srednjevjekovne KinPerof. dr sc. Nebojša Bojanićcopyright©


Istezanje ruku Sprava za stezanje palčeva

Zavrtanje ruku

Ljestve za istezanje ruku

10


Faza slobodnog sudijskog uvjerenja:Izjednačeni lični i materijalni dokazi;Nema uticaja pravila na slobodu prihvatanja ili odbacivanja dokaza;

11

1.1.Osnovni pojmovi kriminalističkeidentifikacije

Identitet – istovjetnost objekta sa samim sobom sve dok posjeduje onoliko


nepromjenjivih osobina koliko je nužno da serazlikuje od drugih objekata. Ukupnost individualnih obilježja karakterističnih za određeni objekat.Identifikacija - postupak utvrđivanja istovjetnosti objekta sa samim sobom.

12

2

Identifikaciona obilježja:Prof. dr sc. Nebojša Bojanićcopyright©

Opšta ili grupna – karakteristična za unaprijedodređenu grupu.Zelena boja – grupno obilježje

Svaki automobil ima točkove –grupna obilježja

Ruke, noge, dijelovi tijela –grupna obilježja

13


Identifikaciona obilježja:Individualna ili posebna obilježja – nisu izraz grupne pripadnosti, već su specifična za svaki pojedini objekat.

Mikroreljef cijevina ispaljenom projektilu

Otisak prsta DNK

Primjeri individualnih obilježja

14


Ostala identifikaciona obilježja:

Funkcionalna ili dinamička – naviknuti automatizovani pokreti i položaji tijela i njegovih pojedinih dijelova;Posebna obilježja – anatomske i funkcionalne anomalije;Upadna obilježja – osobine koje se lako ističu veoma su lako uočljive i vrlo su specifične;

15


Karakteristike identifikacionih obilježja:

Odražavanje;Različitost;Postojanost;Nezavisnost;Učestalost pojavljivanja;Izbor obilježja za vještačenje;

16


Vrste identifikacije:

Identifikacija živih lica;Identifikacija mrtvih tijela;Identifikacija predmeta;

17


18

IDENTIFIKACIJA ŽIVIH LICA

Faktička obilježja Anatomska ili fizička obilježja Pravna obilježja

3

copyright©nbojanic@fk

IDENTIFIKACIJA MRTVIH tijela vrši se uz pomoć sudskog medicinara, kako na terenu tako i u prosekturi. Podrazumijeva:Određivanje spola;Utvrđivanje životne dobi;Opisivanje;Pokazivanje;Fotografisanje;Antropometrijske karakteristike;Daktiloskpiranje;DNK;


19


IDENTIFIKACIJA PREDMETA – vrši se najrazličitijim kriminalističko-tehničkim, forenzičkim metodama s ciljem utvrđivanja istovejtnosti predmeta koji su u vezi sa krivičnim djelom.

20


METODE KRIMINALISTIČKE IDENTIFIKACIJE IREGISTRCIJE

21

Starije metode Kriminalističe identifikacije

Sakaćenje

Žigosanje

Parada identifikacije

Antropometrija


Sakaćenje – još u primjeni u nekim zemljama (imalo bi efekta i danas u našoj zemlji radi generalne prevencije);

Žigosanje – popularna metoda u starom vijeku– npr. U starom Rimu se se lopovima na lice ili ruku utiskivalo slovo “F”.

22

Parada identifikacije:Početak XIX vijeka u Evropi;Paris, Eugen Francois Vidocq

(1775 – 1857);


Osnovni nedostatak ove metode – ljudskopamćenje je ograničeno i stalno podložno zaboravu;

23

Prof. dr sc. Nebojša Bojanićn.unsa.ba

Parada identifikacije24

4

copyright©nbojanic@f

Prof. dr sc. Nebojša Bojanić copyright©[email protected]


Policijska knjiga o aktuelnim kriminalcima, stara 100 godina, pored fotografija sadrži i rukom pisane detalje o izgledu, visini, boji očiju, nadimcima, počinjenim prekršajima, kao i optužnice i zatvorske kazne za 65 pojedinaca.Zapisi su djelo detektiva - inspektora Roberta Mathera iz tadašnje Mančesterske policije, koji su nastali u periodu između 1909 i 1912 godine.

25

Prof. dr sc. Nebojša Bojanićkn.unsa.ba

26


Antropometrija:Francuska, 1883., Aphonse Bertillon;Kostur čovjeka od 20. godine na dalje je nepormjenjiv;Odnos dimenzija pojedinih kostiju je individualan;Poslije 25. godine kostur se ne mijenja;

28

Nije tačno da je kosturnepromjenjiv; on se mijenja tokom života i čak i tokom dana;


Bertillon je ipak udario temeljnaučnom pristupu registraciji i identifikaciji i registracionoj fotografiji;

29

Moderne metode kriminalističkeidentifikacije i registracije


30

Lični opis

Registraciona fotografija

Daktiloskopija

Heiroskopija

Metode koje su u razvoju

5


Lični opis:Alphonse Bertillon prvi uveo standardizaciju u sistem registracije pomoću ličnog opisa (portrait parlée);Prema Bertillonu osnovni elementi ličnog opisa su:starost i stas;morfološke oznake;hromatske oznake (u vezi sa bojom);

31


Navedeni su standardni termini za navedene elemente;Uzimanje ličnog opisa vrši se na tipskim formularima koji se sastoje iz dva dijela:dio sa ličnim podacima idio sa ličnim opisom;

32


Dio formulara sa ličnim opisom obuhvata:Podatke o stasu;Podatke o morfološkim osobinama;Podatke o hromatskim osobinama;Postupak uzimanja ličnog opisa – podvlače se odgovarajući elementi u formularu koji se odnose za određeno lice (npr. razvijenost, oblik glave, lice, kosa, čelo, obrve, oči, nos, uši, usta, usne, podbradak, vrat, govor, držanje tijela, hod.)

33


34

6


35


36

7

copyright©nbojanic@fkn

cop copyri


37

Prof. dr sc. Nebojša Bojanić.unsa.ba

38


Registraciona (signaletička) fotografija:Razvoj: nakon Talbotovog otkrića fotografije; Bertillonova pravila:Razmjer 1:7;dvije poze – an face (s prijeda) i desni profil;fotografisanje bez sjenki;


Bertillonov kabinet za registracionu fotografiju

40

yProf. dr sc. Nebojša Bojanićright©

Prof. dr sc. Nebojša Bojanić ght©

Prvi registracioni daktiloskpski fish sa registracionom fotografijom i otiscima prstiju42

8

copyright©nbojanic@fkn

yright©[email protected]


Današnja pravila registracione (signaletičke) fotografije:Razmjer 1:10;Desni profil, an face i lijevi poluprofil;Desni profil i an face – bez ikakvih dodataka na glavi;Lijevi poluprofil – sa dodacima izleda u svakodnevnom životu;Isključivo vještačko svjetlo;

43


Primjer signaletičke – registracione fotografije

44

Prof. dr sc. Nebojša Bojanić.unsa.ba

45


Daktiloskopija:Identifikacija i registracija na osnovu crteža papilarnih linija;Osnovne karakteristike crteža papilarnih linija su:nepromjenjivost

individualnost

grupisanje

prenosivost

46

9

Razvoj daktiloskopije:Marcello Malpighi (1628. – 1694.)Anatom, prvi je 1664., uočio postojanje različitih crteža na papilarnim linijama;Nije razmatrao mogućnost korištenja u identifikaciji;Uočio kvržice (papile);

copProf. dr sc. Nebojša Bojanić

a

Malpighijeve kvržice

47


Jan Evangelista Purkyně (1787-1869), (Cze),objavljuje 1823. rad o anatomskoj analizi papilarnih linija.Izvršio je klasifikaciju papilarnih linija na devet vrsta.I to je bilo sve od ovog Čeha iz ove oblasti.

10

copyright©[email protected]

Prof. dr sc. Nebojša Bojanić opyright©[email protected]


Villiam Herschel (1833 – 11917.), zaslužan zanagli razvoj daktiloskopije.Umjesto potpisa uzimao otiske prstiju u Indiji;Utvrdio individualnost 1877.;Nakon što je 1880. pročitao članak Henryja Fuldsa, objavio je odmah svoje radove;Predložio je da se odmah u Indijskim zatvorima vrši registracija zatvorenika na osnovu

karakteristika papilarnih linija; 49

Francis Galton (1822. – 1911.) (GBR)Prof. dr sc. Nebojša Bojanićcopyright©

Započeo istraživanja naosnovu radova Herschela;Prvi je naučno obradio otiske papilarnih linija;Svoje radove objavio je 1891. i 1892. godine;Nije u potpunosti razradio sistem klasifikacije;•Postavio je temelje moderne daktiloskpije;

50

Prof. dr sc. Nebojša Bojanićsa.ba

Edward Henry (1850. – 1931.)svoja istraživanja zasnovao na rezultatima Herschela1900. godine objavio svoj sistem klasifikacijeOvaj sistem nazvan je Galton – Henryjev;Metoda: identifikacija otisaka prstiju;Od 1901. primjenjuje se u Engleskoj;Primjena u drugim zemljama: Austrougarska 1903.; Njemačka 1907.; Srbija 1911.; Francuska 1914;

51

Ivan Vučetić (Juan Vucetich)(1858. – 1925.) (A-U/Cro – Arg)Podstaknut Galtonovim radovima, započeo je sam da razvija metode uzimanja otisaka, klasifikacije i stvaranja zbirki;Bazirao se na četiri osnovna tipa crteža papilarnih linija;Povećanjem zbirke uvodi sistem podklasifikacije;Prvu identifikaciju izvršio je 1892.1894. metoda priznata i uvedena u Argentini;

c

52


Modifikovani Vučetićev sistem klasifikacije je u upotrebi u zemljama Južne Amerike, Španiji, Francuskoj, i zemljama Balkana;U anglosaksonskim zemljama u upotrebi je Galton – Henryjev sistem;

53


Podjela daktiloskopije:

Dekadaktiloskopija;Monodaktiloskopija;

Sa naučne strane o daktiloskopiji koja je danas u upotrebi već će biti detaljnije govora u okviru posebne teme broj: 8. na kasnijim predavanjima;

54

11

right©[email protected]


1.2.Kriminalističkotehnički pojam traga 1.2.1.Tragovi

55


Šta su tragovi?

Uzmite papir i olovku i neka svako sebi napiše kako bi definisao TRAG.

U ovom zadatku nije moguće pogriješti. Imate 5 minuta da uradite zadatak. Šta god da napišete u vezi određenja pojma traga dobro je. Napište vaše mišljenje, šta vi mislite da je trag.

56

Šta su tragovi?Definicija


Svaka namjerno ili nenamjerno izazvanamaterijalna promjena, vidljiva ili golim okom nevidljiva, koja je u uzročnoj vezi sa krivičnim djelom ili bilo kojim drugim događajem čije je razjašnjavanje vezano sa kriminalističko- tehničkim (forenzičkim) poslovima.

57

Prof. dr sc. Nebojša Bojanić copy.ba

Edmond Locard(1877 – 1966) (Fra)

Pionir forenzičke nauke;Čuvena kontaktna teorija “Svaki kontakt ostavlja trag”: Kada dva predmeta dođu u međusobni dodir, dolazi do uzajamnog prenosa čestica sa jednog na drugi predmet. Dobijeni tragovi nazivaju se kontaktni tragovi!Kontaktni tragovi su presudni za dokazivanje;

58


Trag – materijalna promjena u objektivnoj stvrnosti;Trag – nosilac informacija koji upućuju na neku činjenicu;Način ostavljanja tragova – odražavanje, separacija ili njihova kombinacija;Analizom 9 “Zlatnih pitanja” kriminalistike, utvruđuje se informacioni elementi kriminalističkog traga;

59

Prof. dr sc. Nebojša Bojanić

1.2.2.Vrste tragovacopyright©

Tragovi se dijele prema:

60

•Prirodi;

•Porijeklu;

•Značaju;

12


Priroda tragova:

Makrotragovi(vidljivi i latentni, površinski i reljefni);

Mikrotragovi(slabo vidljivi ili nevidljivi golim okom);

61


Porijeklo tragova:Tragovi ljudskog porijekla;Tragovi životinjskog porijekla;Tragovi biljnog porijekla;Tragovi oruđa;Tragovi dejstva sile na staklo;Tragovi vatrenog oružja;Tragovi kod požara i eksplozija;Tragovi vozila kod saobraćajnih nezgoda;Tragovi iz oblasti zaštite životne sredine;

62


Tragovi odjeće i vlakana;Tragovi različitih supstanci (boje, lakovi, zemlja, prašina, metal, itd.)Tragovi vješanja;Tragovi predmeta i na predmetima;Tragovi uništenih oznaka na metalnim predmetima (vršenje restitucije originalnih oznaka);Tragovi droga;

63

Značaj tragova:Prof. dr sc. Nebojša Bojanićcopyright©

Tragovi koji ukazuju na postojanje ilinepostojanje krivičnog djela;Tragovi koji ukazuju na identitet učinioca;Tragovi koji ukazuju na identitet oštećenog;Tragovi koji ukazuju na sredstva izvršenja krivičnog djela;Tragovi koji ukazuju na mjesto izvršenja krivičnog djela;Tragovi koji ukazuju na vrijeme izvršenja krivičnog djelaTragovi koji ukazuju na motiv izvršenja krivičnog

djela; 64


1.3.Osnovni pojmovi o kriminalističkojtraseologiji

Trace (fr./eng.) = trag;Logos (grč.) = nauka;Nauka koja razrađuje metode, načine i sredstva utvrđivanja grupne pripadnosti i identiteta objekata po njegovim tragovima putem izučavanja obilježja vanjske strukture objekta;

65


Kriminalistička traseologija je inkorporirana kako u kriminalističku tehniku, tako i u taktiku i metodiku;Bavi se problemima mehanizama nastanka tragova;Dijeli se na postupak traganja za tragovima, osiguranja tragova, fiksiranja tragova i njihovim korištenjem u otkrivačke i dokazne svrhe;Proučava prirodu sudske i kriminalističke identifikacije;

66

13


K R A JHvala na pažnji!

67

14

01a

Documents