3.9. PROMET

steevinom tijekom 2004. . Za sada je encijama koje jmom mnogo e, u postupku

munautaire-om, doneseno je vie zakona i podzakonskih akata. Unutar poglavlja koja slijede, a tiu se pojedinih vrsta prometa specificirana je problematika zakonodavstva koja se tie svake od pojedinih vrsta prometa, tj.

nog, zranog te pomorskog prometa.

3.9.1. PRAVNI OKVIR Obveza usklaivanja hrvatskog zakonodavstva u podruju prometa s pravnomEU jedna je od odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, a koja e godine biti osnovni zadatak Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitkahrvatsko zakonodavstvo u podruju prometa usklaeno s meunarodnim konvsu temelj i pravne steevine EU, no kako je pravna steevina EU-a svojim obuira od meunarodnih ugovora kojih je RH ve potpisnica, tijekom 2003. godinusklaivanja zakonskih prijedloga RH sa acquis com

cestovnog, eljeznikog, rije

ustrojeno u 8 i djelokrugu tarstvo mora, akona, ovo je eku je izrada

j upravnih veobuhvatne

m resursima i nog resursa, i koncesija za

jilita, unutarnji i meunarodni pomorski, cestovni, eljezniki, zrani, strukturom tih d oneienja ra, pomorsko pneni robno-

e; prijevozna sredstva osim onih poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava. Kao to se navodi u potpoglavljima koja se odnose na pojedine vrste prometa, postoje

ani za preklapanje nadlenosti s drugim tijelima dravne uprave. Posebno se to odnosi na pitanja sigurnosti prometa, te pitanja koja zadiru u podruja koja

MTPR (tehnika, socijalna i fiskalna), ve drugih tijela dravne uprave, a

3.9.3.1. PRAVNI OKVIR Pravna steevina EU iz podruja cestovnog prometa obuhvaa sljedea podruja: pristup na trite, usklaivanje poreznih sustava, socijalno zakonodavstvo, tehnologiju, sigurnost, okoli te prijevoz opasnih tvari. Podruje cestovnog prijevoza u Republici Hrvatskoj ureeno je Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu (NN 36/98 i 83/02), te nizom konvencija i meunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska potpisnica.

3.9.2. INSTITUCIONALNI OKVIR Ministarstvo pomorstva, prometa i veza (MPPV) je do kraja 2003. godine bilo upravnih i 3 posebne ustrojstvene jedinice, a temeljem Zakona o ustrojstvuministarstava i dravnih upravnih organizacija (NN 199/2003) ustrojeno je Ministurizma, prometa i razvitka, a u skladu s djelokrugom rada danim u l. 10. tog ZMinistarstvo zapoelo velike promjene u svojoj unutranjoj organizaciji. U tijPravilnika o unutarnjem redu Ministarstva. Pravilnikom e se predvidjeti ustroorganizacija u skladu s poslovima vezanima s prometom koji se odnose na: smjere zatite Jadranskog mora, otoka i priobalja, analizu gospodarenja morskiprostorom uz morsku obalu, mjere racionalnog koritenja mora kao prirodnadzor nad provedbom postupka koncesija na podruju gospodarskog pojasa podizanje ribogopotanski i telekomunikacijski promet te promet na unutarnjim vodama s infravidova prometa; predlae strategiju razvoja svih vidova prometa; zatitu mora os brodova; morske luke, pomorsko dobro i utvrivanje granica pomorskog dobosiguranje i pomorske agencije; luke na unutarnjim plovnim putovima; kotransportni centri; zrane luk

specifini problemi vez

nisu u nadlenosti Modnose se na obavljanje prometa. 3.9.3. CESTOVNI PROMET

Republika Hrvatska je, na temelju notifikacije o sukcesiji, 1991. godine postCarinske konvencije o meunarodnom prijevozu robe pod okriljem karneta Convention), Konvencije o meunarodnom prijevozu robe cestom (CMR), meunarodnom prijevozu opasnih tvari (ADR), Konvencije o ugovoru o mcestovnom prijevozu putnika i prtljage (CVR), Europskog sporazuma o radvozili

ala strankom: TIR (tzv. TIR Konvencije o eunarodnom u posada na

ma koje su zaposlene u meunarodnom cestovnom prometu (AETR), Sporazuma o jihov prijevoz

a je 2001. godine potpisala Ugovor o meunarodnom povremenom na snagu 1.

tup na trite

a su temeljna om prometu;

la prometa na osti u sluaju ozae i uvjeti moraju imati

ovinsko optereenje vozila, te uvjeti kojima moraju

javnih cesta, ta, koncesije,

i nadzor javnih cesta. oza putnika i o formalnim

du osnivanja odredbama Direktive

meunarodnom prijevoz lakokvarljivih namirnica i specijalnim vozilima za n(ATP). Republika Hrvatskprijevozu putnika obinim i putnikim autobusima INTERBUS, koji je stupiokolovoza 2003. godine. Nain obavljanja prijevoza izmeu Republike Hrvatske i ostalih drava te prisureeni su bilateralnim ugovorima koji su na snazi. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 59/96-proieni tekst) utvrennaela meusobnih odnosa i ponaanja sudionika i drugih subjekata u cestovnosnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa; pravicestama, sustav prometnih znakova i znakova koje daju ovlatene osobe; dunprometne nezgode; osposobljavanje kandidata za vozae, polaganje ispita za vza stjecanje prava na upravljanje vozilima; vua vozila, ureaji i oprema kojevozila, dimenzije, ukupna masa i osudovoljavati vozila u prometu. Zakonom o javnim cestama (NN 100/96 i 27/01) ureuje se pravni poloaj graenje i odravanje javnih cesta, mjere za zatitu javnih cesta i promeupravljanje, financiranje Uvjeti pristupa na trite koji se odnose na pristup u djelatnost cestovnog prijevtereta, te uzajamno priznavanje diploma, svjedodba i ostalih dokaza kvalifikacijama u cilju omoguavanja tim prijevoznicima prava na slobopoduzea u nacionalnom i meunarodnom prijevozu u skladu su sa96/26/EZ od 29. travnja 1996. Pravni propisi koji reguliraju fiskalno usklaivanje brinu se za dokidanje naruavanja konkurencije izmeu prijevoznikih poduzetnika usklaivanjem okvira za utvrivanje cijena, te razvijaju plaanje naknada za koritenje cesta u istim iznosima za vozila domaih i stranih registarskih oznaka i uvode standardni sustav utvrivanja infrastrukturnih trokova. Ove pretpostavke su u odreenom stupnju implementirane u Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 36/98), kada se radi o poreznom sustavu, odnosno u Zakon o javnim cestama (NN 100/96, 76/98, 27/01, 114/01 i 65/02) kada se radi o naknadama i financiranju cestovne infrastrukture. Direktiva 93/89/EEZ od 25. listopada 1993. godine o primjeni od strane drava-lanica poreza na odreena vozila koja se koriste za cestovni prijevoz roba, te poreza i pristojba za koritenje odreenih infrastrukturnih objekata, djelomino je implementirana u Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu (NN 36/98) i Pravilniku o naknadi za ceste za strano vozilo (NN 100/98). Potpuno usklaivanje uslijedit e kroz pripremu novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu i Zakonu o javnim cestama, ije donoenje je planirano za 2Radi planiranog donoenja novog Zakona o javnim cestama i Zakona o cestovnom prometu u 2004. godini, koji se moraju uskladiti s propisima EUnastaviti s temeljitom analizom usklaenosti zakona i propisa za izvrenje acquis communautaire-om, sukcesivno razmatrati i uskladiti tehnike pro

004. godinu. prijevozu u

, potrebno je tih zakona s pise u svezi

cestovnog prometa i cesta te provesti izmjenu i reformu postojeih institucija, ukoliko je potrebno, sve u cilju uinkovitijeg ispunjavanja zadaa, koje tijela dravne uprave preuzimaju usvajanjem pravne steevine EU. Kao priprema za donoenje novog Zakona o javnim cestama i Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, u 2003. godini, nakon provedenih analiza, donesen je niz podzakonskih akata u svemu usklaenih s pravnom steevinom EU (Pravilnik o sadraju i nainu prikupljanju i obrade podataka o javnim cestama, Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati vozila za obavljanje javnog prijevoza za vlastite potrebe, Pravilnik o kriterijima za

koritenja stranog vozila za prijevoz, Pravilnik o obiljeavanju autocestkilometarskim stupiima i daljinskom voenju prometa, Pravilnik o prometnimopremi i signalizaciji na cestama, Pravilnik o izmjenama i dopunama razvrstavanju javnih cesta u dravne, upanijske i lokalne, Odluka o izmjenamOdluke o utvrivanju visine godinje naknade, Pravilnik o prometno-tehnikiuvjetima za daljinsko usmjeravanje i voenje prometa na dravnim cestamaprojektiranje i opremanje raskrija krunog oblika rotora, Pravilnik o izmjenamPravilnika o koritenju cestovnog zemljita i obavljanja prateih djelatnostizmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima z

a brojevima, znakovima, Pravilnika o

a i dopunama m pravilima i , Naputak za a i dopunama i, Pravilnik o

a izraun naknade za koritenje cestovnog zemljita i naknada za obavljanje prateih djelatnosti), koji e omoguiti sukcesivno

kompatibilnim onima u EU. prilagoavanje novim uvjetima 3.9.3.2. INSTITUCIONALNI OKVIR Uprava cestovnog prometa Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka obastrune poslove iz podruja cestovnog prometa i javnih cesta, predlae pocestovnog prometa i cesta, osigurava provoenje utvrene politike i izvravadrugih propisa iz podruja cestovnog prometa i cesta, priprema nacrte prijeddrugih propisa iz svog podruja, sudjeluje u radu meunarodnih tijela i surauje nacrta prijedloga ugovora i drugih meunarodnih akata, prati i analizira stanjerazvoj gospodarskih subjekata u djelatnosti cestovnog prometa i cesta, pripre

vlja upravne i litiku razvoja nje zakona i

loga zakona i u izradi

, poslovanje i ma i izrauje og prometa i lja strune i va cestovnog osti prometa i

inspekcijskih poslova Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka nalazi se ki nadzor nad prati stanje i caj cestovnog

ovjekovu okolinu, vodi evidenciju objekata pod nadzorom, te evidenciju

izvjea, analize, prijedloge mjera, rjeenja i druge akte iz podruja cestovncesta za potrebe Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora, obavadministrativne poslove iz djelokruga sigurnosti prometa na cestama. Upraprometa je ustrojena po unutarnjim ustrojstvenim jedinicama i to: Odjel sigurnpravnih poslova, Odjel za javne ceste i Odjel za cestovni prijevoz. Unutar Uprave Odjel inspekcije cestovnog prometa i cesta, koji provodi neposredni inspekcijsprovoenjem zakona i propisa iz podruja cestovnog prometa i javnih cesta,poduzima mjere u podruju cestovnog prometa i javnih cesta, prati stanje i utjeprometa na poduzetih mjera.

u cestovnom prometu javne ovlasti u pogledu strunog osorganizatora prijevoza, provoenja strunih ispita, izdavanje i evidencija potvrZakonom o prijevozu posobljavanja

da o strunoj a o strunom ru i Hrvatsku

objekata, te ajne izmjene i promijene u

godine, iju je tama iz 2001.

definirane su osnove za preustroj organizacijske strukture gospodarenja dravnim sta. Hrvatska te" d.o.o., za

upravljanje, graenje i odravanje dravnih cesta i "Hrvatske autoceste" d.o.o., za upravljanje, graenje i odravanje autocesta, osim autocesta u koncesiji, te je uvedena naknada u cijeni goriva kao osnovni izvor financiranja javnih cesta. Za odravanje, graenje i gospodarenje upanijskim i lokalnim cestama osnovane su upanijske uprave za ceste u svakoj upaniji, kao ustanove propisane Zakonom o javnim cestama. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka nadleno je za osiguranje tehniko-tehnolokog jedinstva javnih cesta (cesta najvie razine usluga: autocesta i brzih cesta,

osposobljenosti, raspodjela stranih dozvola za prijevoz tereta, donoenje propisosposobljavanju prijevoznika i dr. prenijete su na Hrvatsku gospodarsku komoobrtniku komoru. U cilju podizanja kvalitete postojee mree javnih cesta, zavretka zapoetihskladnije izgradnje cesta visoke razine usluga, u 2001. godini izvrene su znadopune Zakona o javnim cestama, temeljem kojih su provedene bitne upravljanju i financiranju javnih cesta. Programom graenja i odravanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. koncepciju prihvatio Hrvatski sabor kroz izmjene i dopune Zakona o javnim cesgodine,cestama, kao i izmjena sustava financiranja graenja i odravanja javnih ceuprava za ceste preoblikovana je u dva trgovaka drutva: "Hrvatske ces

ostalih dravnih cesta te upanijskih i lokalnih cesta) kroz provedbu Strategirazvitka. Prednost u graenju i odravanju dravnih cesta i potrebe razvitkautvrena Strategijom temelji se na prostornim, prometnim, tehnikimdemografskim i gospodarskim analizama s go

je prometnog javnih cesta , ekolokim,

spodarski opravdanim prometno-tehnikim

e utjecaja na a lokacijskih, o gradnji svih je uvjete za

drutava za ke standarde cjene utjecaja ske prihode i

ne Zakona o javnoj nabavi, meu ma subjekata e za kreditna

rekonstrukciju nja posebnih

ovjerenstvima aenih javnih cesta. Odreeni poslovi cestovnog prometa u

dloga Zakona , prikupljanje

nesrea, policijski nadzor nad vozaima i vozilima, te odvijanjem cestovnog prometa. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, normizaciju i mjeriteljstvo priprema, u suradnji s

a i dravnim tijelima, i donosi hrvatske norme i standarde u i cestama, prometnoj signalizaciji i opremi, graevinskim strojevima i

sklopovima te graevinskom materijalu.

rjeenjima radi poveanja sigurnosti i protonosti prometa. Ministarstvo zatite okolia,prostornog ureenja i graditeljstva ocjenjuje studijokoli za izgradnju dravnih cesta, provodi upravni postupak izdavanjgraevinskih i uporabnih dozvola za dravne ceste, donosi tehnike propise graevina pa tako i dravnih cesta, graevinskim materijalima, propisulicenciranje graevinskih (za gradnju i odravanje javnih cesta) i projektantskih projektiranje cesta i cestovnih objekata, standarde kakvoe okolia, tehnizatite okolia, strateke procjene utjecaja na okoli, te provodi postupak prona okoliMinistarstvo financija nadleno je bilancirati proraunske i vanproraunrashode, odreuje limite bilanci, provodi kontrolu primjeinim i u cestovnoj infrastrukturi, daje relevantna miljenja o kreditnim zaduenjiu cestovnoj infrastrukturi, te priprema akte u sluaju jamstva Republike Hrvatskzaduenja Hrvatskim cestama d.o.o i Hrvatskim autocestama d.o.o. Ministarstvo unutarnjih poslova, prije izdavanja lokacijske dozvole za gradnju i dravnih cesta, izdaje miljenje na projektnu dokumentaciju u postupku izdavauvjeta od strane Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Sudjeluje u pza tehniki pregled izgrnadlenosti su Ministarstva unutarnjih poslova, kao to su: izrada Nacrta prijeo sigurnosti prometa, registracija vozila, evidencija vozila, evidencija vozaapodataka i istraga prometnih

proizvoaima, korisnicimcestovnom prometu

3.9.4. ELJEZNIKI PROMET

na razvojnim H i Strategiji knjige, Rail

98. godine. U donijetim na

94 i 162/98) onski propisi eljeznikog ojenjima (NN

etima za sigurnost eljeznikog prometa kojima moraju udovoljavati eljeznike pruge (NN 82/96 i 161/98), Pravilnik o kriterijima, postupku, nainu utvrivanja i osiguranja krianja eljeznike pruge i ceste (NN 32/94, 96/94), Pravilnik o nainu i uvjetima za obavljanje sigurnog tijeka prometa (NN 32/94), Pravilnik o tehnikom pregledu eljeznikih vozila (NN 32/94), Pravilnik o poslovima na kojima djelatnici neposredno sudjeluju u obavljanju eljeznikog prometa (NN 32/94), Pravilnik o obrascu slubene iskaznice inspektora sigurnosti eljeznikog prometa (NN 15/95), Odluka o razvrstavanju magistralnih eljeznikih pruga (NN 64/93), te Odluka o razvrstavanju eljeznikih pruga I i II reda (NN 64/93).

3.9.4.1. PRAVNI OKVIR Prometna politika na razini RH i EU u podruju eljeznica temelji se dokumentima koje je donijela RH, prije svega Strategiji prometnog razvitka Rrestrukturiranja i modernizacije H-a iz 2000. godine, te dokumentima EU Bijeleplan, te dokumentom o paneuropskim koridorima definiranim u Helsinkiju 19RH podruje eljeznikog prometa ureeno je zakonima i podzakonskim aktimatemelju Zakona, prije svega: Zakonom o hrvatskim eljeznicama (NN 53/Zakonom o sigurnosti u eljeznikom prometu (NN 77/92, 26/93). Podzakdonijeti na temelju navedenih Zakona, a kojima se ureuju pitanja u podrujuprometa i koji su na snazi su slijedei: Pravilnik o eljeznikim stabilnim postr5/95), Pravilnik o tehnikim uvj

Zakonom o hrvatskim eljeznicama iz 1994. godine i izmjenama toga Zakgodine, zapoelo se s poetnom fazom preoblikovanja hrvatskih eljeznica odjavnog poduzea u drutvo kapitala ime su stvorene osnovne pretpostavkposlovanje na trinim osnovama. Predmetnim Zakonom propisano je knjigfinancijsko odvajanje sredstava poslovne djelatnosti prijevoza koja se obavlja

ona iz 1996. dosadanjeg e za njihovo ovodstveno i na naelima onu obavlja iz rentabilnog poslovanja od infrastrukture ije se financiranje po postojeem Zak

sredstava Dravnog prorauna. H-a, a imajui u vidu potrebu dugoro

eljeznica u Hrvatskoj, posebno u izmijenjenim uvjetima trinog poslovanjaS obzirom na specifinost problema nijeg razvoja

i prilagodbe je navedena

krajem 2000.

je Republika Sporazum o tske i Vlade tske i Vlade -MU 20/97), o obavljanju

azum izmeu ombiniranom vezne Vlade

1/98) o ureenju e Hrvatske i ruge Biha

avljanju nadzora od strane dravnih graninih tijela (NN-MU 4/01), Ugovor izmeu rodnom kombiniranom

de Republike zmeu Vlade

V s tvari (NN-MU

a: m prijevozu (COTIF), objavljena u NN-MU 6/94 i

gama (AGC), nim linijama

8/94, NN-MU 9/93

anje nabavki

kog prometa unije (UIC),

a o eljeznici 23/03), koji stvara pretpostavke za ravnopravno ukljuivanje hrvatskih eljeznica na

rnim pravnim na podruje

o razvoju eljeznice, Direktivom 2001/12/EC o razvoju eljeznica Zajednice, Direktivom 95/18/EC o izdavanju odobrenja eljeznikim poduzeima, Direktivom 2001/13/EZ o davanju dozvola eljeznikim poduzeima, te Direktivom 2001/14/EC o raspodjeli kapaciteta eljeznike infrastrukture i nametanju pristojbi. Primjena Zakona zapoet e 1. sijenja 2005. godine. Ciljevi koji proizlaze iz naprijed navedenih Smjernica EU, a koji se nameu kao prioritetni zahtjevi odnose se prije svega na modernizaciju i restrukturiranje eljeznike infrastrukture, razdvajanje upravljanja eljeznikom infrastrukturom i prijevoznih usluga, jamstvo slobodnog

uvjetima EU, u skladu s Zakljukom Vlade RH iz srpnja 2000. godine, izraenaStrategija restrukturiranja i modernizacije H-a, usvojena od Hrvatskog saboragodine.

U cilju suradnje eljeznica u Hrvatskoj sa eljeznicama drugih drava, dosadaHrvatska sklopila velik broj meunarodnih dvostranih i viestranih sporazuma:reguliranju graninog eljeznikog prometa izmeu Vlade Republike HrvaRepublike Maarske (NN-MU 5/95), Ugovor izmeu Vlade Republike HrvaRepublike Maarske o meunarodnom kombiniranom prijevozu stvari (NNSporazum izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije eljeznikog prometa preko dravne granice (NN-MU 17/97 i 20/97), SporVlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o meunarodnom kprijevozu (NN-MU 4/98), Sporazum izmeu Vlade Republike Hrvatske i SaSavezne Republike Jugoslavije o reguliranju graninog eljeznikog prometa (NN-MU Sporazum izmeu Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovinegraninog eljeznikog prometa (NN-MU 8/00), Sporazum izmeu RepublikRepublike Bosne i Hercegovine o nainu koritenja i odravanja eljeznike pKnin i obVlade Republike Hrvatske i Vlade Slovake Republike o meunaprijevozu (NN-MU 17/98), Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i VlaBugarske o meunarodnom kombiniranom prijevozu (NN-MU 3/01), Ugovor iRepublike Hrvatske i lade Republike Au trije o meunarodnom prijevozu s7/99 i 7/02). Republika Hrvatska je stranka sljedeih mnogostranih meunarodnih sporazumKonvencije o meunarodnom eljezniko12/00, Europskog sporazuma o najvanijim meunarodnim eljeznikim pruobjavljen u NN-MU 3/95, Europskog sporazuma o glavnim meunarodkombiniranog prijevoza i slinim instalacijama (AGTC), objavljen u NN-MU Fondacijskog ugovora o suradnji "Transeuropske eljeznice" (TER), objavljen u te Konvencije o osnivanju "EUROFIMA" - Europskog drutva za financireljeznikog materijala, objavljena u NN-MU 6/94. Od meunarodnih organizacija, Republika Hrvatska u podruju eljeznipristupila je COTIF-u i postala je aktivna lanica Meunarodne eljeznikelanica je CEMT-a i OTIF-a. Potreba prilagodbe zakonodavstvu EU zahtijevala je donoenje novog Zakon(NN 1trite eljeznikih usluga EU, uz uvaavanje svih principa utvrenih sekundaizvorima Europskog prava, prije svega Direktivama EU koje se odnose eljeznikog prometa i koje su implementirane u tekst Zakona i to: Direktivom 91/440/EEC

pristupa e jeznikoj infrastrukturi prema pravinim uvjetima i bez dismeunarodnim grupacijama, i eljeznikim prijevoznim poduzeima),administrativnih i tehnikih zapreka na ostvarivanju tih ciljeva, uspostavu prueljeznikom prometu na trinim osnovama omoguujui pojavu veeg broja p

l kriminacije ( otklanjanju anja usluga u rijevoznika na

siranima na

riti na dva podruja nikom, koje ilnost). ata kojima je

va Zakon o eljeznici, te izradu novog Zakona o sigurnosti eljeznikog prometa, te e donoenje istih, kao i implementacija direktiva o interoperabilnosti biti prioriteti u 2004.

ora, turizma, Ministarstva

ja ekonomije, poslova iz svog djelokruga

ju eljeznica. prometa kao

stva mora, turizma, prometa i

usluga, to u u eljeznikih meusobnih

a eljeznikom tritu na nediskriminirajui nain. S obzirom na to da je poetak primjene novog Zakona o eljeznici predvien za 1. sijenja 2005. godine, a da e regulatorno tijelo biti uspostavljeno ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, poslove iz nadlenosti regulatornog tijela, kao i poslove izdavanje odobrenja i uvjerenja o sigurnosti, do uspostave regulatornog tijela obavljat e zaposlenici Ministarstva, Uprave eljeznikog prometa.

bi unutarnjim /98 i 65/02).

ru brodova iz 1996. godine i njegova tehnika pravila koja se kontinuirano dopunjuju, a primjenjuju se i na brodove unutarnje plovidbe, Zakon o vodama (NN 107/95) te brojni pravilnici izraeni na temelju navedenih zakona. Meunarodni dvostrani i viestrani ugovori koji su na snazi a tiu se unutarnje plovidbe: Republika Hrvatska je potpisala i ratificirala Europski sporazum o glavnim plovnim putovima od meunarodnog znaaja AGN, kojim se plovni putovi rijeka Save, Drave, Dunava i budueg kanala Dunav-Sava uvrtavaju u mreu europskih plovnih putova, a luke u Osijeku, Vukovaru, Slavonskom Brodu i Sisku u mreu luka otvorenih za meunarodni promet. Istim

tritu eljeznikih usluga, te pristup eljeznikoj infrastrukturi svim zainterejednakoj osnovi uz potivanje zakonom propisanih uvjeta. Ukljuivanje hrvatskih eljeznica u mreu eljeznica EU mogue je ostvanormativnom, kroz stvaranje zakonskih uvjeta za ukljuenje RH u EU, te tehobuhvaa infrastrukturu, prijevozna sredstva i organizaciju prometa (interoperabDaljnje prilagodbe zakonodavstvu EU predviaju donoenje podzakonskih akosno

godini.

3.9.4.2. INSTITUCIONALNI OKVIR

Za eljezniki promet u Republici Hrvatskoj mjerodavno je Ministarstvo mprometa i razvitka, tj. Uprava eljeznikog i kombiniranog prometa u sastavukoja broji 9 zaposlenika, uglavnom visokoobrazovanih strunjaka iz podruprava, prometa, graevinarstva i strojarstva, a koji pored redovnihobavljaju nadzor nad provedbom zakona i podzakonskih akata u podruInspekcijski nadzor nad provedbom Zakona osigurava inspekcija eljeznikogsastavni dio Uprave inspekcijskih poslova u sastavu Ministarrazvitka iji djelokrug je utvren Zakonom o sigurnosti eljeznikog prometa. Novi Zakon o eljeznici donosi preustroj u podruju reguliranja eljeznikih prvom redu predstavlja uspostavu neovisnog Regulatornog tijela u podrujusluga, s prizivnom i regulatornom funkcijom i osnovnom zadaom reguliranjaodnosa svih sudionika n

3.9.5. UNUTARNJA PLOVIDBA 3.9.5.1. PRAVNI OKVIR Podruje unutarnje plovidbe reguliraju slijedei temeljni zakoni: Zakon o plovidvodama (NN 19/98 i 151/03) te Zakon o lukama unutarnjih voda ( NN 142Posredno je za ovu pravnu tematiku relevantan i Zakon o Hrvatskom regist

se ugovorom Republika Hrvatska obvezala da e plovne putove otvorene za plovidbu graditi i ureivati u skladu s propisanim standardima prema kategorijaod IV Vb kategorije. Republika Hrvatska je potpisala Europski sporazum o mprijevozu opasnih tereta unutarnjim plovnim putovima ADN i isti treba

meunarodnu ma plovnosti

eunarodnom ratificirati, te putovima

za tehnika, nih grupa za vi. Republika vanja propisa e dozvole za UN o CRTD

nvencije o odgovornosti u prijevozu o slivu rijeke k komisije je

ke Republike sklaen je i en. Trenutno

orom. eunarodnog et unutarnjim

cija od strane vlada europskih zemalja i predstavnika meunarodnih organizacija na Pan-

m je iskazan nsportu roba,

vima, sloboda plovidbe, jednak tretman za sve korisnike plovnih putova, a to podrazumijeva ureenje plovnih putova za sigurnu plovidbu.

Budimpetansku Konvenciju o Ugovoru za prijevoz roba unutarnjim plovnimCMNI, koja eka ratifikaciju. Republika Hrvatska lanica je Dunavske Komisije i sudjeluje u radu eksperatanavigaciona i pravna pitanja. Predstavnik RH takoer sudjeluje u radu Radpromet unutarnjim vodama i za prijevoz opasnih tereta pri ECE/OUN u eneHrvatska prati rad Sredinje Komisije za navigaciju po Rajni sa ciljem ujednaana Rajni i Dunavu kako bi to skorije pojednostavili postupak za dobivanjplovidbu hrvatskih brodova po Rajni (ovisno o rezultatima rasprave u ECE/Okonvenciji oekuje se sastanak za pokretanje izrade koopasnih tvari samo za unutranju plovidbu-CRDNI). Okvirnim sporazumom Save osnovana je meunarodna organizacija sa sjeditem u Zagrebu. Zadatazajedniko djelovanje lanica sa svrhom revitalizacija rijeke Save. Potpisan je bilateralni meunarodni ugovor izmeu Republike Hrvatske i Slovao plovidbi unutarnjim vodama. Sa Republikom Bosnom i Hercegovinom uparafiran Ugovor o plovidbi dok je sa Ukrajinom tekst ugovora o plovidbi usklase radi na razmjeni tekstova nacrta Sporazuma o plovidbi sa Srbijom i Crnom GU tijeku su konzultacije o Protokolu uz Europski sporazum o glavnim linijama mkombiniranog prometa i pripadajuoj opremi koji se odnosi na kombinirani promplovnim putovima AGTC. U Roterdamu je potpisana Roterdamska deklarapredstavnika europskoj konferenciji o prijevozu na unutarnjim plovnim putovima. Deklaracijosveopi interes za rast prijevoza unutarnjim vodama kao poveanje udjela u traime se preferira prijevoz roba unutarnjim plovnim puto

Kontinuirano e a izuavanju propisa Europske unije, a napravljen je plan prevoenja direktiva na hrvatski jezik pa e se tijekom 2004. godine izvriti analiza

vu unutarnje gove Uprave, izmjenama i se osnivanje jela i to: odjel rstva i odjel

za djelatnost jedinjava rad

iz djelokruga Unutarnje plovidbe u kapetanijama (Sisak, Slavonski Brod, Osijek, Vukovar), osigurava i provodi utvrenu politiku i izvrava zakone i druge propise iz podruja sigurnosti plovidbe unutarnjim vodama, brodarstva na unutarnjim vodama, luka na unutarnjim vodama, prometa na unutarnjim vodama, pripremanje nacrta, prijedloga zakona i drugih propisa iz podruja sigurnosti unutarnje plovidbe, brodarstva na unutarnjim vodama, luka na unutarnjim vodama, materijalnopravnih odnosa glede plovila koja sudjeluju u plovidbi unutarnjim vodama, prijevoza i plovidbenih poslova te plovidbenih nesrea, obavlja poslove upravnog postupka i upravnog nadzora iz djelokruga unutarnje plovidbe, obavlja nadzor nad radom Hrvatskog

se raditi n

usklaenosti sa pozitivnim propisima u domeni unutarnje plovidbe.

3.9.5.2. INSTITUCIONALNI OKVIR Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka u svom sastavu ima Upraplovidbe, sa kapetanijama kao podrunim jedinicama Ministarstva u sastavu njea nalaze se u Sisku, Slavonskom Brodu, Osijeku i Vukovaru. Zakonom odopunama Zakona o plovidbi na unutarnjim vodama (NN 151/03) planira ispostave Kapetanije Osijek u Varadinu. Uprava unutarnje plovidbe ima tri odpravnih i meunarodnih poslova, odjel struno-tehnikih poslova i gospodasigurnosti i nadzora plovidbe. Uprava unutarnje plovidbe obavlja: upravne poslove i druge strune posloveunutarnje plovidbe, osigurava neposrednu suradnju u obavljanju funkcija i obOdjela ustrojenih u njenom sastavu kao i rad Odsjeka koji obavljaju poslove

registra brodova u dijelu koji se odnosi na sigurnost plovidbe, sudjeluje u radu meunarodniorganizacija, komisija, surauje u izradi nacrta prijedloga sporazuma i drugih meunarodnih akata, predlae politiku i mjere glede gospodarskog razvitka i razvitka prometa vodama, obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisima stavljeniMinistarstva, a odnose se na promet i plovidbu unutarnjim vodama, rjeava u pglede sigurnosti, a tie se ispravnosti broda i posade n

h

na unutarnjim u nadlenost rvom stupnju

a brodu. Uprava inspekcijskih poslova, albama na

i Zakona o lukama utem Uprave e.

ma (NN 151/03) nje, ureenje, jeih plovnih om putu.

ija upravljanja ljanje lukih

lukih a.

a institucija je koja takoer posredno predstavlja institucionalni okvir ka glede plovnih putova ima s

za upravljanje vodama "Hrvatske vode".

dinu su: 1. izrada petogodinjeg programa razvitka unutarnjih plovnih putova te

jeg programa razvitka lukog podruja.

odjel pomorske inspekcije i unutarnje plovidbe rjeava u drugom stupnju orjeenja izdana u prvom stupnju od strane inspektora kapetanija. Nadzor nad provoenjem Zakona o plovidbi unutarnjim vodamaunutarnjih voda obavlja Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka pinspekcije u njenom sastavu, kroz odjel inspekcije pomorske i unutarnje plovidbZakonom o izmjenama i dopunama Zakona o plovidbi na unutarnjim vodapredvieno je osnivanje Agencije za plovne putove unutarnjih voda za graetehniko odravanje i obiljeavanje plovnih putova, osposobljavanje postoputova, upravljanje i gospodarenje, kontrolu i praenje prometa i stanja na plovnOsnivanjem Lukih uprava na podruju unutarnje plovidbe razdvojena je funkcod komercijalnih djelatnosti u lukama ime su stvoreni preduvjeti za obavdjelatnosti na principu koncesija po trinim uvjetima te jednak tretman svih korisnika uslugHrvatski registar brodovnadlenosti unutarnje plovidbe, a isto tako dodirnih toaDravnom upravom za vode, kao i s pravnom osobom

Prioriteti za 2004. go

2. izrada petogodin

3.9.6. ZRANI PROMET

j su Zakon o o obveznim i tku Hrvatske nom prometu /03). uju podruje operativnim ovlatenjima udovoljavati

osoblja (9A-a osoba koja rt F&G ) (NN e zrakoplova ), Pravilnik o ), Pravilnik o

strunoj spremi, ispitima i dozvolama za rad strunog osoblja koje obavlja poslove od znaaja za sigurnost zrane plovidbe (NN 103/97), Pravilnik o uvjetima i nainu izdavanja svjedodbe o sposobnosti (9A-JAROPS-1) (NN 31/01), Pravilnik o utvrivanju zdravstvene sposobnosti zrakoplovnog osoblja i uvjetima kojima mora udovoljavati zdravstvena ustanova koja obavlja lijenike preglede zrakoplovnog osoblja (NN 47/01), Pravilnik o uvjetima i nainu upotrebe ovjesne jedrilice i parajedrilice (NN 52/01), Pravilnik o odravanju, obnovi i preinakama na zrakoplovu i zrakoplovnom ureaju te tehnikoj kontroli i kontroli kvalitete obavljenih radova (9A-JAR-145) (NN 63/01), Pravilnik o uvjetima kojima mora udovoljavati

3.9.6.1. PRAVNI OKVIR Temeljni zakoni koji ureuju podruje zranog prometa u Republici Hrvatskozranom prometu (NN 132/98), Zakon o zranim lukama (NN 19/98), Zakon stvarnopravnim odnosima u zranom prometu (NN 132/98), Zakon o osnukontrole zrane plovidbe (NN 19/98). Nadalje, na prijevoz opasnih tvari u zraprimjenjuju se odredbe Zakona o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93, 34/95 i 151Temeljem ovih zakona donijet je veliki broj podzakonskih propisa koji urezranog prometa: Pravilnik o letenju zrakoplova (NN 17/00), Pravilnik ouslugama kontrole zranog prometa (NN 130/99), Pravilnik o dozvolama i kontrolora zranog prometa (NN 130/99), Pravilnik o uvjetima kojima morajupravne osobe koje obavljaju struno osposobljavanje zrakoplovno-tehnikogJAR-147) (NN 38/01), Pravilnik o uvjetima kojima mora udovoljavati pravnobavlja gradnju i preinaku zrakoplova i zrakoplovnog ureaja (9A-JAR-21 Pa38/01), Pravilnik o uvjetima kojima mora udovoljavati osoblje kabinske posad(NN 6/00), Pravilnik o radnom vremenu lanova posade zrakoplova (NN 68/00iskaznici zrakoplovnog inspektora i o nainu voenja oevidnika (NN 122/99

pomono zrakoplovno osoblje (NN 4/01), Pravilnik o uvjetima kojima morajupomono zrakoplovno osoblje meteorolokog osiguranja zrane plovidbe Pravilnik o uvjetima i nainu stjecanja, izdavanja, obnavljanja i produavaovlatenja zrakoplovnom osoblju pilotima aviona (9A-JAR-FCL 1) (NN 99/01uvjetima kojima mora udovoljavati pomono zrakoplovno osoblje zrakoploosoblje kontrole zrane plovidbe (NN 102/01), Pravilnik o uvjetima i naizdavanja, obnavljanja i produavanja dozvola i ovlatenja te programimaosposobljavanje, provjeru i utvrivanje strune sposobnosti zrakoplovno-tehn(9A-JAR-66) NN 5/02), Pravilnik o prirunicima i dokumentima koje moraprijevoznik za stjecanje, izmjenu ili produavanje valjanosti svjedodbe o spo51/02), Pravilnik o tipu zrakoplova i zrakoplovnog ureaja koji podlije

udovoljavati (NN 68/01),

nja dozvole i ), Pravilnik o vno tehniko

inu stjecanja, za struno

ikog osoblja ( imati zrani

sobnosti (NN u postupku plovidbenost vjerenstva za

P equirementsthorities". Svi 1991. godine uju civilnog

homologacije i postupku utvrivanja sukladnosti s tehnikim zahtjevima zazrakoplova (9A-JAR.-21) (NN 121/02), Odluka o osnivanju Nacionalnog pozatitu zranog prometa (NN 67/01).

ravilnici s oznakom "9A JAR" usklaeni su s propisima "Joint Aviation RJARs" koje donose Zdruene zrakoplovne vlasti (Europe) "Joint Aviation AuJAR-propisi donijeti su na temelju Uredbe Vijea broj 3922/91 od 16. prosincao usklaivanju tehnikih zahtjeva i administrativnih postupaka u podrzrakoplovstva.

potpisnica je velikog broja meunarodnih konvencija sporazuma, a tiu se zranog prometa: Konvencija o meunarodnom civilnom zrakoplovstvu, Chicago, 7. prosinca 194MU 1/96), Konvencija o meunarodnom priznanju prava na zrakoplovu, ene1948. godine (NN MU 1/6/96), Zakon o ratifikaciji Konvencije o suzbijanju nezazrakoplova i Konvencija o suzbijanju nezakonite otmice zrakoplova, Haag,16. pgodine (SL SFRJ 33/72, NN MU 4/94), Zakon o ratifikaciji Konvencije nezakonitih akata uperenih protiv sigurnosti civilnog zrakoplovstva i Konvencijanezakonitih akata uperenih protiv sigurnosti civilnog zrakoplovstva, Montreal 23godine (SL SFRJ 33/72, NN MU 4/94), Uredba o ratifikaciji Konvencije kojomVaravska konvencija o izjednaavanju nekih pravila u meunarodnom zrankoji obavlja druga osoba a ne ugovorni prijevoznik, Guadalajara, 18. rujna 1961. Odluka o ratifikaciji Dopunskog protokola broj 1

Republika Hrvatska i bilateralnih

4. godine (NN va, 19. lipnja konite otmice rosinca 1970. o suzbijanju o suzbijanju . rujna 1971.

se dopunjuje om prijevozu

godine, o izmjeni Konvencije o izjednaavanju

12. listopada protokola broj om zranom

godine, koji se odnose na

ciji o suradnji lima iz 1970., 981. godine i OCONTROL, 1978. i 1981. 4/96 ).

bilateralnih akon voenih

vren postupak ratifikacije. Slijedom gore navedenih meunarodnih ugovora Republika Hrvatska lanica je slijedeih Meunarodnih organizacija: Organizacije meunarodnog civilnog zrakoplovstva ICAO (International Civil Aviation Organisation) od 9. svibnja 1992. godine, Europske konferencije civilnog zrakoplovstva ECAC (European Civil Aviation Conference) od 2. srpnja 1992. godine, Europske organizacije za sigurnost zrane plovidbe - EUROCONTROL (European Organisation for the Safety of Air Navigation) od 1. travnja.1997. godine te je pridrueni lan Zdruenih zrakoplovnih vlasti JAA (Joint Aviation Authorities) od 27. lipnja 2001. godine.

izvjesnih pravila o meunarodnom zranom prijevozu potpisane u Varavi, 1929. godine, Montreal 25. rujna 1975. godine, Odluka o ratifikaciji Dopunskog 2 o izmjeni Konvencije o izjednaavanju izvjesnih pravila o meunarodnprijevozu potpisane u Varavi, 12. listopada 1929. godine, Montreal 25. rujna 1975. protokoli o izmjeni Konvencije o meunarodnom civilnom zrakoplovstvupojedine lanke (lanak 45., 48(a), 49(e) i 61., 50(a), 58 (a)). Republika Hrvatska potpisala je i Odluku o pristupanju Meunarodnoj konvenna sigurnosti zrane plovidbe EUROCONTROL iz 1960. godine, s protoko1978. i 1981. godine i Mnogostranom sporazumu o rutnim naknadama iz 1Meunarodnu konvenciju o suradnji na sigurnosti zrane plovidbe EURpotpisanu u Bruxellesu 13. prosinca 1960. godine, s protokolima iz 1970., godine i Mnogostrani sporazum o rutnim naknadama iz 1981. godine (NN MU 1Potrebno je istaknuti da je Republika Hrvatska potpisnica u ovome trenutku 47 sporazuma o zranom prometu, od kojih su 24 trenutno na snazi, a ostali su npregovora i potpisani, ali radi nerazmjene diplomatskih nota nije za

Takoer, 27. lipnja 1997. godine potpisan je CEATS (Central European Air Traugovor izmeu organizacije EUROCONTROLA i sedam, od ukupno osamugovorenih strana, meu kojima i Republika H

ffic Services) , nacionalnih

rvatska, o stvaranju Slube kontrole leta

ora, turizma, Air Traffic Control Project

je provedba

nstva, a kako oliko pravnih i instrumenti,

p zranih prijevoznika treih drava odobravanje emu pa tako

parlamenta i zrakoplovstva 1592/2002EC agencije za

prometa doputa da Europska om prometu. lanice JAA. r), a primanje

, i Republika i morat e potpisati Ugovor o zranom prometu s EU (Aviation

OCONTROL a i standarda

lji usluga kontrole leta ESARR's Eurocontrol Safety

eta (National potrebne za H donijela 12. i sadri sve

02. godine u bilateralnih sporazuma o zranom

nih Amerikih s zemljama

zranog prometa, na inicijativu Europske komisije zapoet e se postupak izmjene postojeih bilateralnih sporazuma izmeu Republike Hrvatske i zemalja

ako bi se u sporazumu izmijenila tzv. "nacionalna kaluzula", i to na nain da Europska Komisija pregovara u ime pojedinih vlada zemalja lanica Europske

o stvaranju Jedinstvenog zranog prostora (COM (2001) 123 final, COM (2001) 564 final) za zrani prostor iznad Europske Unije. 3.9.6.2. INSTITUCIONALNI OKVIR Uprava zranog prometa samostalna je uprava unutar Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka koja obavlja upravne i druge strune poslove koji se odnose na zrani promet,

Centralne Europe - CEATS za gornji sloj zranog prostora. Nadalje, potrebno je spomenuti da Uprava zranog prometa Ministarstva mprometa i razvitka sudjeluje u CARDS projektu "Air Safety and(ASATC)" (Projekt zrakoplovne sigurnosti i kontrole zranog prometa), ijaplanirana u okviru regionalne komponente CARDS programa iz 2002. godine. Europska unija svoje odnose s treim dravama prije njihovog punopravnog labi se uspostavio najvii stupanj meusobne suradnje, ureuje pomou nekinstrumenata: EEA, ECAA, i EU / vicarski Sporazum o zranom prijevozu. Ovna temelju ravnopravnosti i reciprociteta reguliraju pristuliberaliziranom europskom tritu zranog prometa i obrnuto. Kroz postupnozranih sloboda izjednaavaju se zrani prijevoznici treih drava gotovo u svmogu preuzeti i veinski vlasniki paket zranih prijevoznika iz EU. Ovo je bitno napomenuti obzirom da je stupila na snagu Uredba EuropskogVijea od 15. srpnja 2002. godine o zajednikim pravilima na podruju civilnog i osnivanju Europske agencije za sigurnost zranog prometa EASA (Uredba o zajednikim pravilima u podruju civilnog zrakoplovstva i osnutka Europskesigurnost u prometu). Uredba o osnivanju Europske agencije za sigurnost zranogkomisija sa dravama nelanicama EU zakljuuje bilateralne ugovore o zranBolju pregovaraku poziciju imati e drave koje e postati i punopravne Republika Hrvatska u ovome trenutku je pridrueni lan JAA (candidate membeRH u punopravno lanstvo oekuje se najkasnije do kraja 2003. godine. Kao i druge drave nelanice Europske unije (Norveka, Island, vicarska)Hrvatska pregovarat e Agreement) koji obuhvaa aquis communitaire iz podruja zranog prometa. Kao lanica Europske organizacije za sigurnost zrane plovidbe EURRepublika Hrvatska duna je zapoeti s implementacijom sigurnosnih zahtjevkojima moraju udovoljavati pruateRegulatory Requirements 2-5. Zakon o zranom prometu je odredio Nacionalni program zatite zranog promAviation Security Programme) kao temeljni dokument koji sadri sve mjerezatitu zranog prometa od djela nezakonitog ometanja. Dokument je Vlada Rlipnja 2003. godine, a raen na temelju ECAC Doc 30, te ICAO Annexa-a 17standarde i preporuke iz ta dva dokumenta. Imajui u vidu presudu Suda pravde Europske zajednice od 5. studenog 20svezi krenja odredbi zakona Europske Zajednice prometu izmeu vlada osam zemalja lanica Europske Zajednice i SjedinjeDrava, te s Miljenjem Europske Komisije o odnosima Europske Zajednicenelanicama u podruju

lanica Europske Zajednice, k

Zajednice, ili da te vlade samostalno pristupe takvim pregovorima. Potrebno je napomenuti da je u ovome trenutku u fazi rasprave Prijedlog

priprema prijedloge zakonskih i podzakonskih akata za djelatnosti civilnog zrakopredlae prometnu politiku razvoja civilnog zrakoplovstva te njeno provoepravna i operativna pitanja vezana za koritenje zranog prostora iznad teritoHrvatske, obavlja upravni nadzor u djelatnostima civilnog zrakoplovstva, prstanje i poslovanje u djelatnostima zranog prometa, priprema prijedloge osnovi sklapanje meunarodnih ugovora, sudjeluje u meudravnim pregovorima o civilnog zrakoplovstva, predlae nacionalnu prometnu politiku, priprema podlostrune programe osposobljavanja zrakoplovnog i ostalog strunog osobljzrakoplovstvu, izdaje dozvole i ovlatenja za obavljanje strunih poslova zrakoploostalom strunom osoblju u civilnom zrakoplovstvu, izdaje potvrde (chomologaciju zrakoplova i opreme domae ili strane proizvodnje, obavlja osnovizvanredne tehnike preglede zrakoplova i opreme u civilnom zrakoplovstvu, izdo plovidbenosti zrakoplova i opreme za njihovu civilnu upotrebu, kao i potvrregistar zrakoplova, vodi registar zrakoplova, zrakoplovnog osoblja

plovstva, nje, utvruje

rija Republike ati i analizira a za voenje problematici

ge i predlae a u civilnom

vnom i ertifikate) za ne, redovne i aje certifikate de o upisu u

i aerodroma Republike sa u civilnom zrakoplovstvu,

s a, obavlja struno-tehnike p iz drugih poslova. Za obavljanje poslova Uprave zranog prometa ustrojeni su slijedei odjeli :

a) Odjel pravnih, ekonomskih i sustavnih poslova

l zrakoplovne skog nadzora nad provedbom propisa koji se odnose

ske usluge, mono zrakoplovno osoblje i drugo struno osoblje, ispravnost i rad

meunarodne eunarodnim

opisani Uredbom o unutarnjem ustroju Ministarstva pomorstva, prometa i veza (NN 125/03). Kontrolu zranog prostora i pruanje usluga upravljanja zranim prometom (ATM) u

vlja Hrvatska kontrola zrane plovidbe d.o.o. koja je u vlasnitvu usluge pruaju zrane luke koje se nalaze u veinskom vlasnitvu RH njem dijelu suvlasnici upanije i jedinice lokalne samouprave na ijem

Hrvatske, provodi i osigurava primjenu zakona i ostalih propiudjeluje u radu povjerenstva za tehniki pregled aerodrom

nesrea, te noslove Povjerenstva za istraivanje zrakoplovnih

b) Odjel meunarodnih poslova (ICAO, JAA, ECAC, EUROCONTROL) c) Odjel letakih operacija i sigurnosti zranog prometa d) Odjel aerodroma i zatite zranog prometa.

Potrebno je istaknuti da unutar Uprave Inspekcijskih poslova djeluje i Odjeinspekcije koji obavlja poslove inspekcijna: zrakoplov, zrakoplovni ureaj i zrani promet, aerodrom i aerodromzrakoplovno osoblje, potehnikih sredstava, objekata i usluga u zranoj plovidbi, prati i procjenjuje standarde i postupke, predlae i sudjeluje u usklaivanju donesenih propisa s mstandardima u zrakoplovstvu, te druge poslove. Svi ovi poslovi detaljno su

Republici Hrvatskoj obaRH, a aerodromske(55%) dok su u mapodruju se zrane luke nalaze. 3.9.7. POMORSKI PROMET

i zakonik (NN /03), Zakon o 6), Zakon o

Republika Hrvatska je potpisnica Parikog Memoranduma od 1997. godine. Republika Hrvatska je, temeljem notifikacije o sukcesiji iz 1991. godine (NN 1/92) stranka odreenih mnogostranih meunarodnih ugovora. To su: Konvencija o otvorenom moru (Geneva, 1958), Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu (Geneva, 1958), Konvencija o epikontinentalnom pojasu (Geneva, 1958), Meunarodna konvencija za ujednaavanje nekih pravila o sudaru brodova (Bruxelles, 1910), Meunarodna konvencija za ujednaavanje nekih pravila o pruanju pomoi i spaavanju na moru (Bruxelles, 1910) s Protokolom o izmjeni (Bruxelles, 1967), Meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru

3.9.7.1. PRAVNI OKVIR Sigurnost plovidbe na moru u RH ureuju slijedei zakoni i propisi: Pomorsk17/94, 74/94 i 43/96), Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158lukim kapetanijama (124/97), Zakon o hrvatskom registru brodova (81/9Plovputu (73/97), Zakon o hidrografskoj djelatnosti (68/98 i 110/98).

(London, 1974) s Protokolom iz 1978. godine, Meunarodna konvencija za ujednnekih pravila o krivinoj nadlenosti za sudar i druge plovidbene nezgode (BruMeunarodna konvencija za ujednaavanje nekih pravila o graanskoj nadlen(Bruxelles, 1952), Meunarodna konvencija o privremenom zaustavljanju pomo(Bruxelles, 1952), Konvencija o meunarodnim pravilima o izbjegavanju sud(London 1972), Meunarodna konvencija za ujednaavanje nekih pravil(Bruxelles, 1924), Konvencija i Statut o slobodi tranzita i Izjava o priznavazastavu dravama bez morske obale (Barcelona, 1921), Konvencija o trandrava bez morske obale (New York, 1965), Konvencija i Statut o meunaropomorskih luka (Geneva, 1923), Konvencija o olakicama u meunarodnomprometu (London, 1965), Meunarodna konvencija o teretnim linijama (LoMeunarodna konvencija o badarenju brodova (London, 1969), Meunarodnasigurnosti kontejnera (CSC) (Geneva, 1972), Meunarodna konvencija o staobuku, izdavanje potvrda i vrenje brodske strae pomoraca (London, 1978), konvencija o graanskoj odgovornosti za tetu uzrokovanu oneienjem nafto1969), Meunarodna konvencija o intervenciji na otvorenom moru u sluaju

ti

aavanje xelles, 1952), osti za sudar

rskih brodova ara na moru

a o teretnici nju prava na zitnoj trgovini dnom reimu pomorskom ndon, 1966), konvencija o ndardima za

Meunarodna m (Bruxelles, nezgode koja Meunarodna oneienjem ja s brodova

ka je stranka oneienja

o d oneienja elona, 1976),

ftom i drugim tetnim nog mora od podrujima

ozemnog mora (Geneva, 1982). ka je stranka

London, 1972). a je stranka O) (Geneva,

uzrokuje ili bi mogla uzrokova oneienje naftom (Bruxelles, 1969), konvencija o osnivanju meunarodnog fonda za naknadu tete uzrokovane naftom (Bruxelles, 1971), Meunarodna konvencija o spreavanju oneien(London, 1973) s Protokolom iz 1978. godine. Na temelju notifikacije o sukcesiji 1993. godine (NN 12/93) Republika Hrvatsslijedeih meunarodnih ugovora: Konvencije o zatiti Sredozemnog mora od(Barcelona, 1976), Protokola o spreavanju neienja Sredozemnog mora omora zbog potapanja otpadnih i drugih tvari s brodova i zrakoplova (BarcProtokola o suradnji u borbi protiv oneienja Sredozemnog mora natvarima u sluaju nezgode (Barcelona, 1976), Protokola o zatiti Sredozemoneienja s kopna (Atena, 1980), Protokola o posebno zatienimSredNa temelju notifikacije o sukcesiji 1995. godine (NN 3/95) Republika HrvatsKonvencije o spreavanju zagaivanja mora izbacivanjem otpadaka (Na temelju pristupa (akcesije) 1992. godine (NN 6/94) Republika HrvatskKonvencije o osnivanju Meuvladine pomorske savjetodavne organizacije (IMC1948). Na temelju Hrvatska je

Sporazuma o ).

je na snagu ne konvencije 3/95). su stupili na paavanju na tljage morem konvencija o 7). Republika

nim ugovorima koji su stupili na snagu 1999. o graanskoj

i za tetu zbog oneienja mora uljem (1969), Protokol iz 1992. godine o izmjeni Meunarodne konvencije o osnivanju Meunarodnog fonda za naknadu tete zbog oneienja mora uljem (1971) (NN 2/97) i Meunarodna konvencija o spaavanju iz 1989. godine (NN 9/98). Odnosi Republike Hrvatske s ostalim dravama, to bolja uspostava ekonomske suradnje, meunarodna trgovina i koritenje hrvatskih luka za meunarodni promet ureeni su vaeim meunarodnim sporazumima o pomorskom prijevozu. Nacionalni zakoni iz oblasti pomorstva prilagoeni su u velikoj mjeri zakonodavstvu Europske unije.

notifikacije o sukcesiji i pristupu (akcesiji) (NN 11/94) Republikastranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (Montego Bay, 1982) i primjeni XI. Dijela Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (New York, 1994Konvencija o ogranienju odgovornosti za pomorske trabine (1976) stupila1993. godine (NN 2/92). Protokoli iz 1968. i 1979. godine o izmjeni Meunarodza izjednaavanje nekih pravila o teretnici (1924) objavljeni su 1995. godine (NNRepublika Hrvatska je pristupila odreenim meunarodnim ugovorima koji snagu tijekom 1998. godine. To su: Meunarodna konvencija o traganju i smoru (1979) (NN 12/96), Atenska konvencija o prijevozu putnika i njihove pr(1974) s Protokolima iz 1976. i 1990. godine (NN 2/97), Meunarodna pripravnosti, akciji i suradnji za sluaj oneienja mora uljem (1990) (NN 2/9Hrvatska pristupila je odreenim meunarodgodine. To su: Protokol iz 1992. godine o izmjeni Meunarodne konvencije odgovornost

Na brodovima u meunarodnoj plovidbi primijenjeni su tehniki standardi u skladu sa DR i AIS).

u Meunarodne ni pravilnik o

ementacije je srpnja 2004.

R je izradio prijedlog Uredbe o et Republike

kama, koji je st e se

g Zakona o jednici biveg ivu Hrvatskog struke oplate struke oplate

om o sigurnoj romet (NN 183/03) uredila

noj plovidbi i dine izradit e ri te nainu

na su dva podzakonska akta, kojima su u cijelosti usklaeni postojei Pravilnika o ke mornarice o obavljanju i ice Republike

standardima EU i konvencijom SOLAS uvoenjem odgovarajue opreme (npr. VMeunarodna pomorska organizacija, specijalizirana agencija UN-a za pomorstvo, prosincu 2002. godine na diplomatskoj konferenciji donijela je izmjene

konvencije o zatiti ljudskih ivota na moru iz 1974. godine, te Meunarodsigurnosti brodova i lukih prostora, kao dio SOLAS konvencije. Predmetni propis donosi nove zahtjeve za brodare, pomorce i luke, rok implsveden na manje od dvije godine, tako da puna primjena zapoinje ve 1.godine. Kako bi se udovoljilo vrlo zahtjevnim rokovima, MMTPsigurnosnoj zatiti trgovakih brodova i luka otvorenih za meunarodni promHrvatske, koja e privremeno regulirati tu materiju do donoenje zakona. Tijekom 2003. godine donesen je Zakon o pomorskom dobru i morskim ludjelomino usklaen sa direktivama Europske unije. Detaljnije usklaivanje provepodzakonskim aktima donesenim temeljem navedenog zakona. Prijedloizmjenama i dopunama Pomorskog zakonika nije raspravljan na plenarnoj ssaziva Hrvatskog Sabora (drugo itanje) te e se isti razmatrati u ovom sazSabora. Vlada je Uredbom o postupnom iskljuenju iz plovidbe tankera bez dvo(NN 187/03) propisala sustav postupnog iskljuenja iz plovidbe tankera bez dvoi uvoenje u plovidbu tankera s dvostrukom oplatom. Isto tako Vlada je Uredbzatiti trgovakih brodova i luka otvorenih za meunarodni psigurnost zatite trgovakih brodova hrvatske drave pripadnosti u meunarodluka u Republici Hrvatskoj otvorenih za meunarodni promet. Tijekom 2004. gose Pravilnik o prijevozu, rukovanju, ukrcavanju i iskrcavanju opasnih tvaspreavanja irenja isteklih ulja u lukama, te Pravilnik o brodicama i jahtama. Nadalje, donesepravilnici sa direktivama Europske unije: Pravilnik o izmjenama i dopunamazvanjima i svjedodbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovaRepublike Hrvatske (NN 5/03) i Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika odravanju strae lanova posade na pomorskim brodovima trgovake mornarHrvatske (NN 5/03). Tijekom 2004. godine o pomorskom

za sklapanje om Portugal, om Korejom)

a, utemeljenu

Pravni avu izmjena i dopuna

e sudjelovati vezanosti tih iti viestrane , STCW. U i openito

ito u pogledu va. informatikog skim dobrom

primjenom geografskog informacijskog sustava (GIS) nije ostvarena, isto se planira uiniti u 2004. godini. Integralni dio nacionalne politike razvoja prometa tijekom 2004. godine Uprava pomorstva usmjerit e na daljnje unapreenje pomorskog putnikog prometa na vezama kopno-otoci i pomorskog teretnog prometa kao dijela intermodalnog transporta (luke, brodari, pedicija, agencije), uz istovremeno ulaganje u modernizaciju luke infrastrukture kao kostura daljnjeg razvoja. Provodit e se politika potpore hrvatskim putnikim brodarima na nerentabilnim brodskim linijama kao i za odravanje meunarodnih teretnih linija preko hrvatskih luka, za

Republika Hrvatska planira potpisati parafirane Ugovore prijevozu te pokrenuti postupke za donoenje Odluke o pokretanju postupkaUgovora o pomorskom prijevozu s nekoliko drava (izmeu ostalih s RepublikRepublikom Cipar, Maltom, Ruskom Federacijom, Republikom Brazil i Republikkako bi razvijala to jau gospodarsku suradnju u podruju pomorskog prometna naelima jednakosti, uzajamne koristi, slobode prijevoza i nediskriminacije. Hrvatska e i dalje sudjelovati na sjednicama glavnih odbora IMO-a (MSC, MEPC,odbor), te u radu tijela IOPC Fonda i u pripremi za ratifikaciju/objKonvencije o osnivanju Meunarodne pomorske organizacije. Isto tako aktivno u aktivnostima Jadransko-jonske inicijative koja se odnosi na poboljanje poregija. Namjera je uspostaviti suradnju sa odgovarajuim tijelima EU, te objavugovore kojih je RH stranka temeljem notifikacije o sukcesiji - SOLAS, MARPOLUprava pomorstva priprema mjere za prilagodbu putnike flote standardima Eprilagodbu propisa kojima se unapreuju standardi sigurnosti plovidbe poglavprijevoza opasnih i tetnih tvari plovilima te zatite mora od oneienja s brodoKako je donesen Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, a realizacija rjeenja izrade aplikacija vezanih za poslove nadzora i upravljanja pomor

obnovu putnike flote, a takoer e se nastaviti i poticanje gradnje brodova za hrvatske

opnom, otoka vanja uvjeta ono rjeenje planu kao i

urentnost na meunarodnom gospodarskom planu. Osim toga Uprava pomorstva nastavit e usklaivanje postojeih i izradu novih propisa u skladu sa smjernicama Europske unije.

po unutarnjim tvenim jedinicama koje provode odredbe zakona i podzakonskih akata iz njihova

l pomorskog va i sigurnosti

brodare u hrvatskim brodogradilitima. Oekuje se donoenje Dravnog programa prometnog povezivanja otoka s kmeusobno i unutar otonog prometnog povezivanja u cilju izjednaagospodarskog razvitka otoka s kopnom. Sve reene mjere imaju svrhu dugorprometne politike s posebnim naglaskom na razvoj pomorstva na unutarnjemstvaranje uvjeta za njegovu konk

3.9.7.2. INSTITUCIONALNI OKVIR Uprava pomorstva Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka ustrojena je ustrojsdjelokruga, a to su: Odjel upravno-pravnih i meunarodnih poslova, Odjeprometa, Odjel morskih luka i pomorskog dobra i Odjel struno-tehnikih posloprometa. Za obavljanje ma ustrojeno

Pula, Rijeka, plit, Ploe i Dubrovnik, te 64 ispostave izvan sjedita lukih kapetanija

a. odnose na

enika) i lukih

jskog sustava kapetanija su s Dravnim eta u skladu

4/EZ), u dijelu a. Cjelokupno rodova" te se cjelokupnom

poslova dravne uprave utvrenih Zakonom o lukim kapetanijaje osam podrunih jedinica u sastavu Uprave pomorstva, lukih kapetanija: Senj, Zadar, ibenik, S(ukupno 289 slubenika) koje provode odredbe iz Zakona o lukim kapetanijamInspekcijski nadzor nad provoenjem odredaba Pomorskog zakonika koje se sigurnost plovidbe obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva (6 slubkapetanija (24 slubenika). Tijekom 2003. godine obavljeni su poslovi na integraciji cjelokupnog informacipomorskog prometa i u ovom trenutku sve luke kapetanije i ispostave telekomunikacijski povezane s Upravom pomorstva. Ujedno je u suradnjizavodom za statistiku izvrena revizija statistikog istraivanja pomorskog promsa zahtjevima Europske unije (Smjernice za statistiku pomorskog prometa 94/6koji se odnosi na praenje prometa brodova, putnika i tereta u hrvatskim lukamistraivanje je informatizirano putem web aplikacije "Prijava dolaska/odlaska bna taj nain omoguava pravovremeno dobivanje kvalitetnih informacija usegmentu pomorskog prometa. Uprava pomorstva Ministarstva . lipnja 2003.

tava kvalitete ime je Uprava

rizma, prometa i razvitka postala prva organizacijska cjelina uvela Sustav

o zahtjevima gama Uprave vjera sustava t certifikata o

kolia, planira identifikacije

brodova (AIS sustav), koji e se koristiti za potrebe ve uspostavljenog Sustava obveznog javljanja brodova u Jadranu kao i za primjenu novog Sustava usmjerene i odijeljene plovidbe na Jadranu koji je prihvaen od strane Meunarodne pomorske organizacije. Za realizaciju Sustava upravljanja pomorskim prometom u unutranjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (VTS sustav) izradit e se Idejni projekt VTS sustava. U cilju unapreenja i modernizacije komunikacijskog sustava lukih kapetanija te za obavljanje poslova traganja i spaavanja na moru dovrit e se realizacija Plana telekomunikacija za vlastite potrebe, prema kojem e sve luke kapetanije, njihove ispostave i plovila biti

mora, turizma, prometa i razvitka je dana 18godine, zajedno s lukim kapetanijama, uspjeno zavrila proces uvoenja Sussukladno normi ISO 9001:2000, to je gotovo 6 mjeseci prije planiranog roka. Tpomorstva Ministarstva mora, tuu sklopu sustava dravne uprave Republike Hrvatske koja je uspjeno upravljanja kvalitetom, prema meunarodnoj normi ISO 9001:2000. U 2004. godini planira se unaprjeenje sustava upravljanja kvalitetom sukladnstandarda ISO 9001:2000 te daljnje istraivanje zadovoljstva pomoraca s usluu pogledu izdavanja svjedodbi. Pored navedenoga planira se i periodika prou Upravi pomorstva i svim lukim kapetanijama kako bi se produljila valjanossukladnosti s normom ISO 9001:2000. Uprava pomorstva, u cilju unapreenja sigurnosti plovidbe i zatite morskog opostavljanje i putanje u rad ureaja i opreme I. Faze Sustava automatske

sukladno tehnikim zahtjevima Svjetskog

morstva e u tim programom obnove flote plovila lukih kapetanija u

sklopu kojega e se nabaviti nova plovila.

PLAN PROVEDBE SSP - mjere za 2004. godinu

Promet

opremljene s novim radijskim ureajima i opremompomorskog sustava za pogibelj i sigurnost (GMDSS sustav). U skladu sa "Studijom razvoja flote lukih kapetanija 2001-2011", Uprava po2004. godini nastaviti sa zapoe

3.9

Redni broj

Mjera Rok provedbe

Nositelji

va R

nje (l. 69., 12/ MMTPR

MZOPUG DZNM

izraditi usporednu analizu zakonodavstzahtjevima EU u podruju cestograd

H sa

Protokol 6. l. 14. st. 2)

2004

tva RH sa

zahtjevima EU u podruju obuke cestovnog 12/

MMTPR - izraditi usporednu analizu zakonodavs

prijevoznikog osoblja (l. 69.)

2004

vstva RH sa

6912/

MMTPR MGRP

izraditi usporednu analizu zakonodazahtjevima EU u podruju uvjeta vonje (l. .)

2004

RH sa

enja 12/2

MMTPR MUP

izraditi usporednu analizu zakonodavstvazahtjevima EU u podruju vrnog optereprometa (l. 69.)

004

staviti mehanizam obavjeivanja i prethodnih adam

i sustav ova prikupljanja, a koje bi se primjenjivale na

prijevoz iz EU u provozu preko RH (Protokol 6. l. 13. st. 4.)

12/2004 MMTPR

MFIN

- uspokonzultacija s EK u svezi s fiskalnim nakncestarinama i drugim naknadama ukljuujunjih

a,

63

dnjrotokol 6.

tra MMTPR - uspostaviti odgovarajue mehanizme surasvim podrujima primjene Protokola 6. ( Pl. 1.)

e u jno

65

- zapoeti pregovore radi zakljuivanja sporazuma o olakavanju kontrolnih postupaka i formalnosti koje se odnose na prijevoz robe ( Protokol 6. l. 18. st.2. )

trajno MMTPR MVP MUP MFIN

PLAN PROVEDBE SSP - mjere za 2004. godinuMMTPRMMTPR

MMTPRMUPMMTPR

MMTPRMMTPR