03 temeljna znanja

7/30/2019 03 TEMELJNA ZNANJA

1/63

1

Dr. sc. Dijana Vican

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH

Temeljna znanja o odgoju i obrazovanju

NACIONALNI KURIKULUM


2/63

2

CILJ

IZLAGANJA:objasniti znaenje kurikulumskih sastavnica

zato NOK i koje promjene NOK donosi

STUDENTI

TREBAJU:usvojiti i razumjeti znanstveno-strunu terminologiju

razumjeti vanost promjena o-o sustava

razumjeti kurikulumske sastavnice

osvijestiti potrebu sudjelovanja u daljnjem razvoju NOK-a


3/63

3

SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA

Predkolski odgoj i obrazovanje

Srednja kola

Osnovna kola/ Obvezni odgoj i obrazovanje

Vie i visoko kolstvo

I. - IV. razred

V. VIII. razred

Gimnazije Strukovne(teh, umjetn.

Industr. i

obrtn.

Preddiplomski

studiji

Diplomski

studiji

Poslijediplomski

studiji

7

10

14

18

Dob


4/63

4

ZATO PROMJENE?

razvoj i stjecanje temeljnih kompetencija

drutvo znanja

stjecanje strunih kompetencija

produljenje obveznog obrazovanja na srednje obrazovanje

potreba osposobljavanja za cjeloivotno uenje

konkurentnost


5/63

5

IDENTIFICIRANJE STANJA NA PREDKOLSKOJ RAZINI

nizak obuhvat djece predkolskim odgojem i obrazovanjem(43%)

trajanje programa predkole od 250 sati nedovoljno je zapripremu djeteta za organizirani obrazovni sustav

nepostojanje predkolskog kurikuluma na nacionalnoj razini


6/63

6

IDENTIFICIRANJE STANJA NA OSNOVNOKOJ I

SREDNJOKOLSKOJ RAZINI

nesklad planskog i programskog optereenja uenika; nesinhroniziransustav po razinama

centralizirani i predmetno orijentirani nastavni plan i program

izjednaeno primarno i osnovno obrazovanje

nedovoljna planska i programska diferenciranost za uenike sposebnim potrebama


7/63

7

IDENTIFICIRANJE STANJA NA SREDNJOKOLSKOJ RAZINI

horizontalna i vertikalna prohodnost na razini srednjih kola ivertikalna prohodnost iz strukovnih kola

strukovni programi ne odgovaraju potrebama trita rada

strukovni programi se ne temelje na kompetencijama

planska i programska diferenciranost za uenike s posebnimpotrebama

nepripremljenost uenika za cjeloivotno uenjeintegrativni sadraji

standardi obrazovnih sredstava


8/63


9/63

9

I. 6/7

9/10

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII.I.

II.

III.

IV.

Razredbeni postupci

OSNOVNA

KOLA

Ope obveznoobrazovanje

SREDNJA

KOLA

Ope + strunoobrazovanje

18/19

14/15Nastavni

plan

i

program

SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA


10/63

10

r a s t e r e e nj e


11/63

11

"I premda sve reforme nastavnih planova i programa istiu konzistenciju,

malo ih razmilja o potrebi za koherencijom."Stoll, L. I Fink D. (2000), Mijenjajmo nae kole, Educa, Zagreb, str. 167.

"Ironija je u tome da od uenika oekujemo da uine ono to je i

strunjacima teko."

Ibid, str. 167.


12/63

12

I N T E R A K C I J A I K O M U N I K A C I J A

Uenik/Uenici

Uitelj/Nastavnik

Roditelj/i

Ravnatelj i struni suradnici

D

R

U

T

V.

-

K

U

L

T.

O

K

R

UE

N

J

E

Vrnjaci

Mediji

Internet

Crkva


13/63

13

PEDAGOGIJA =

prevencija od

droge

nasilja

agresije

alkohola

OVISNOSTI


14/63

14

mediji, Internet,

kompjutorske igrice,moda, marihuana,

kafii, Simpsoni,psovke, bulimija,

anoreksija, nasilje,

telemanija, igre na

sreu, agresivnost


15/63

15

O D G O J

prevencija od

U I T E LJ I

O D G O J Z A


16/63

16

P L U R A L I Z A M V R I J E D N O S T I

sloboda vjere

demokracija

autonomija

tolerancija

pravadjece

jednakost

viejezinost

antirasizam

blagostanje

solidarnost

ljudska prava

mir

individualizam


17/63

17

... puni razvoj osobe ... oslukujui njihov um i tijelo; da vole

istinu i pravdu, da procjenjuju individualne vrijednosti, da

potuju rad i da imaju dubok osjeaj odgovornosti, te da su

poeti nezavisnim duhom kao graditelji mirne drave i

drutva.

Japan, Osnovni zakon o odgoju

i obrazovanju,

1949. godine


18/63

18

Obrazovanje jo uvijek pati od dvije bolesti:

loe prakse utemeljene na nepotpunim istraivanjima i

nesposobnosti da se jasno razmjenjuju otkria koja opovrgavajustare mitove.


19/63

19

drutveno-kulturni kontekst i povijest nacionalnog kolstva

ustav i zakonski propisi

razvojne smjernice drave

Nacionalni

okvirni

kurikulum

- prijedlog -

Strategija

zaizradu i razvoj

nacionalnog

kurikuluma za

predkolski

odgoj, ope

obvezno i srednjeobrazovanje

konvencije vane koliko i ustav


20/63

20

Odgojno-obrazovne

vrijednosti

Odgojno-obrazovni ciljevi

- kompetencije

Odgojno-obrazovni

sadraji (nastavni plan iprogram, syllabus,

kurikulum)

Organizacija odgojno-

obrazovnog rada

Vrjednovanje i

samovrjednovanje

Metode i sredstva

odgojno-obrazovnog

rada

KURIKULUModgojno-obrazovni

tijek

Naela odgojno-obrazovnog rada


21/63

21

ZATO N O K?

NOK nije senzacija.

NOK nije odgojno-obrazovna inovacija.

NOK je novi pristup odgoju i obrazovanju koji slui sustavnom poboljanju iunaprjeivanju odgojno-obrazovnog sustava.

NOK je razvojan.

Nacionalni okvirni kurikulum odreuje:to uenik odreene dobimoe i treba znati i za to moe i treba biti osposobljen

tijekom jednoga razvojnog ciklusa(koji nije strogo vremenski odreen razdobljem od jedne nastavne godine)


22/63

22

NOK ne zamjenjuje NPP, nego prethodi njegovoj izradi jezgrovni i izbornidio

standardiziran je na nacionalnoj razini; omoguuje mjerenje odgojno-obrazovnih postignua na nacionalnoj razini

svi znaju to uenik moe i treba postii formalno, neformalno iinformalno obrazovanje

polazi od vrijednosti, naglaava odgoj, te otvara prostor za ostvarenjeodgojnih ciljeva

PREDNOSTI NOK-a


23/63

23

sinhronizacija sustava odgoja i obrazovanja na svim odgojno-obrazovnim

razinama

temelj za izradu nastavnog i kolskog plana prema optimalnom optereenju

uenika i nastavnika

temelj je za izradu niza drugih dokumenata, prirunika, vodia, broura (odravnoj maturi, itd.)

PREDNOSTI NOK-a

sukladan je europskim sustavima odgoja i obrazovanja uvaavanjem osamtemeljnih kompetencija


24/63

24

TEMELJNE KOMPETENCIJE UENIKA

komunikacija na materinskom jeziku

komunikacija na stranim jezicima

matematika kompetencija i osnovne kompetencije u

prirodoslovlju, tehnici i tehnologiji

digitalna kompetencija

uiti kako uiti

socijalna i graanska kompetencija

inicijativnost i poduzetnost

kulturna svijest i izraavanje


25/63


26/63

26

KOMPETENCIJAmjerodavnost za obavljanje odreene djelatnosti

KOMPETENCIJAskup znanja, vjetina, sposobnosti i stavova koja

rezultira kvalifikacijom


27/63

27

Znanje

Solidarnost

Identitet

Odgovornost

ODGOJNO-OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI


28/63

28

NAELA ODGOJA I OBRAZOVANJA

visoka kvaliteta odgoja i obrazovanje za sve

jednakost obrazovnih ansi za sve

obveznost opeg obrazovanja

vertikalna i horizontalna prohodnost

ukljuenost svih uenika u odgojno-obrazovni sustav

znanstvena utemeljenost

potivanje ljudskih prava te prava djece

kompetentnost i profesionalna etika

demokratinost

autonomija kole

pedagoki i kolski pluralizam

europska dimenzija obrazovanja


29/63

29

STRUKTURA NACIONALNOG KURIKULUMA

Struktura NOK-a se izraavaokvirom:

Odg.obraz. podruja i kompetencije koje uenik stjee te popisnastavnih predmeta

Postotna zastupljenost odg.obraz. podruja i nastavnih predmetaili broj sati (plan)

Optereenje uenika tijekom obrazovnog ciklusa i tijekomodreenog razreda

kurikulum= tijek odgoja i obrazovanja

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

za stjecanje temeljnih kompetencija


30/63

30

JEZGROVNI KURIKULUM

Odnosi se na sve uenike

Jednak je za sve uenike

Obvezan je za sve uenike

Iskazuje se minimalnim

optereenjem uenika

Izborni nastavni

predmet/i ponuen/i nanacionalnoj razini

(NOK) u definiranojsatnici

Izborni nastavni

predmet/i izborom

uenika postaje/uobvezni predmet/i i

ubraja/ju se u

obrazovni standard

OBRAZOVNI STANDARD UENIKA OSNOVNE KOLE

jednako optereenje uenika (jednak plan) s dozvoljenomdjelominom programskom razlikom na nacionalnoj razini

KOLSKIKURIKULUM

Ocjenjuje se brojanom ocjenom i unosi u svjedodbu

DIFERENCIRANI

KURIKULUM



31/63

31

Ocjenjuje se brojanom ocjenom iunosi u svjedodbu(osnovnokolski certifikat)

KOLSKI KURIKULUM

ponuene nastavne aktivnostikole uenicima fakultativninastavni predmeti (npr. strani

jezici, graanski odgoj, odgoj i

obrazovanje za poduzetnitvo,runi rad), DODATNA nastava(npr. matematika 2, biologija 2, i

dr., te ekskurzije, projekti,

radionice, teajevi i dr.

JEZGROVNI

KURIKULUM

Izborni nastavni

predmet/i+

= OBRAZOVNI STANDARD

OSNOVKOLCA

Ocjenjuje se BROJANOM iliOPISNOM ocjenom i unosi kaododatak svjedodbi (osnovnokolskicertifikat)

Postaje dio pedagokedokumentacije i e-matice



32/63


33/63

33

Ocjenjuje se brojanom ocjenom iunosi u svjedodbu(srednjokolski certifikat)

KOLSKI KURIKULUM

ponuene nastavne aktivnostikole uenicima fakultativninastavni predmeti (npr. strani

jezici, graanski odgoj, odgoj i

obrazovanje za poduzetnitvo,runi rad), DODATNA nastava(npr. matematika 2, biologija 2, i

dr., te ekskurzije, projekti,

radionice, teajevi i dr.

JEZGROVNIKURIKULUM -

KVALIFIKACIJA

Izborni nastavni

predmet/i+

= OBRAZOVNI STANDARD

SREDNJOKOLCA

Ocjenjuje se BROJANOM iliOPISNOM ocjenom i unosi kaododatak svjedodbi (srednjokolskicertifikat)

Postaje dio pedagokedokumentacije i e-matice

STRUKTURA STRUKOVNOG KURIKULUMA


34/63

34

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

U OSNOVNOJ I SREDNJOJ KOLI

JEZGROVNIKURIKULUM

KOLSKIKURIKULUM

DIFERENCIRANIKURIKULUM

odnosi se na sve

uenike;

jednak je iobvezan za sve

uenike, izuzevuenika stekoama;ocjenjuje se

brojanomocjenom

izborni nastavni

predmet/i ponuen/i u

osnovnoj koli nanacionalnoj, a u srednjojna kolskoj razini i inedio obrazovnog

standarda uenika,izuzev uenika s

tekoama; ocjenjuje sebrojanom ocjenom

fakultativni

nastavni predmeti,

nastavni predmetikoji su dio dodatne

nastave i druge

ponude koleuenicima;ocjenjuje se

brojanom iliopisnom ocjenom

Meupredmetne teme ili interdisciplinarni sadraji proteu se kroz svedijelove ili se programiraju kao posebni moduli u dijelu kolskog kurikuluma


35/63


36/63


37/63


38/63


39/63


40/63

40

TO OSIGURAVAJU KURIKULUMSKI CIKLUSI

pouavanje prema uenikovim predznanjima i uenikovom iskustvu

uvaavanje stupnja razvijenosti uenikovih sposobnosti

koherentno i konzistentno povezivanje odgojno-obrazovnih sadraja

djelotvornije uenje i pouavanje

realnije planiranje i ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva (oekivanih

postignua)

veu posveenost uenikovom napredovanju

organizacija dopunske i dodatne nastave prema uenikovim potrebama

objektivnije ocjenjivanje i vrjednovanje


41/63

41

14/15

Dravna matura

K

O

L

S

K

IK

U

R

I

K

UL

U

M

Temeljne kompetencije

/Opi odgoj i obrazovanje STRUKOVNI

KURIKULUMI

Podrujedjelatnosti/Sektor

Kvalifikacija

Kompeten

cija

ECVET

II. r. min.10 sati

I. r. min15 sati

15/16Zavrni rad

Zavrni rad

Zavrni rad

III. r. min.X sati

IV. r. min.X sati

17/18

16/17

max

34 sata

max

38 sati

max

38 sati

max

34 sata

N

O

K


42/63

42

=nastavni predmet kojega uenik izabire iz ponude nastavnih predmeta

=odnosi se na onaj dio nacionalnog kurikuluma koji ini razliku izmeuoptereenja uenika jezgrovnim kurikulumom i propisanog nacionalnogobrazovnog standarda

IZBORNI NASTAVNI PREDMET

= OBVEZNI nastavni predmet

= ocjenjuje se brojanom ocjenom, ulazi u prosjek ocjena za opi uspjeh iunosi se u svjedodbu

Da bi nastavni predmet imao status IZBORNOGA, taj nastavni predmet

treba imati najmanje jedan alternativni nastavni predmet tako da uenikmoe birati nastavni predmet u izboru od najmanje dva ponuenanastavna predmeta na nacionalnoj/kolskoj razini

= dio diferenciranog kurikuluma


43/63


44/63


45/63

45

E C T S

European

Credit

Transfer

System

Europski

sustav

prijenosa

kredita


46/63


47/63

47

Hrvatski

kreditni

sustav ustrukovnom

obrazovanju

Europski

kreditni

sustav ustrukovnom

obrazovanju


48/63


49/63


50/63

50

horizontalna i vertikalna prohodnost

priznavanje steenih kredita

certificiranje

ujednaavanje kvalifikacija


51/63


52/63


53/63


54/63

54

NOK osigurava mogunosti za sudjelovanje djece i uenika u odgojnoobrazovnom procesu, u skladu s njihovim sposobnostima zajedno svrnjacima.

DJECA I UENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM

POTREBAMA

Djeca i uenici s tekoama - odgovarajue mjere potpore u razliitomopsegu, a prema individualnim potrebama.

Posebno je vano rano prepoznavanje tekoa i ukljuenje u primjereneoblike odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog rada.

NOK - kvalitativno, a ne kvantitativno drugaiji od redovitog, opegkurikuluma za darovitu i talentiranu djecu.


55/63


56/63

56

unapreivanje i osiguravanje kvalitete obrazovanja jeste prioritetni razvojni

cilj Republike Hrvatske

dravna matura -jednak ispit za sve uenike, provodi se za sve uenike u

isto vrijeme, a omoguuje dobivanje usporedivih rezultata o znanju uenikana nacionalnoj razini, omoguuje vertikalnu prohodnost

nacionalni ispitisu najobjektivniji nain prikazivanja uenikih postignua;

slue za uvoenje promjena za unaprjeenje sustava

vanjsko vrjednovanje podrazumijeva vrjednovanje svih kurikulumskih

sastavnica (kola, uitelja, udbenika itd) te ukljuenost svih nositelja

odgojno-obrazovnog rada, kao i svih sudionika i korisnika odgoja i

obrazovanja

PRAENJE I VRJEDNOVANJE OSTVARENJA NACIONALNOGOKVIRNOG KURIKULUMA


57/63

57

VRJEDNOVANJE CILJEVA

ODGOJNO-OBRAZOVNE DJELATNOSTI

CILJ/CILJEVI efikasnost

e f e k t i v n o s t


58/63


59/63


60/63

60

= odreivanje vrijednosti neega

= postupak provjere uspjenosti nekog programa kao to su npr. nekiobrazovni program ili skup organizacijskih promjena u nekoj sredini, itd.


61/63

61

= davanje numerike ili kategorijalne vrijednosti ocjene - nekompredmetu, osobi, situaciji ili doivljaju.


62/63

62

KOME SLUI NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

odgojiteljima, uiteljima, nastavnicima, strunimsuradnicima, ravnateljima

uenicima i roditeljima, te odraslim polaznicimaukljuenima u obrazovanje

lokalnoj zajednici, agencijama, udrugama, vladi,

socijalnim partnerima, medijima, politikim strankama i

drugim asocijacijama

svim graanima

za izradu kvalifikacijskog okvira i usporedbu i

meunarodnom kontekstu


63/63

03 temeljna znanja

Documents