037 plus [broj 139, 22.11.2012]

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-139-22112012 1/24

Biha} • êtvrtak, 22.11.2012.godine • Broj 139 • Godina III • Cijena 1,00 KM /za inostranstvo 1,00 euro/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Poslovanjem do imena!

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Obiljeèn Me|unarodni dan srednjo{kolaca

Emdàd GALIJA[EVI], na~elnik op}ine Biha}

Idu}a godina morabiti stabiliziraju}a Sve politi~ke stranke moraju shvatiti da ne moèmo imati ve}erashode od prihoda. Realna cifra kre}e se oko 17 miliona... s t r.

1 0.

Vlada Unsko-sanskog kantona

Premija zdravstvenog

osiguranja 20 KM

êstitamoDan dràvnostiBosne i Hercegovine

R T V B

i h a }

Uz saradnju Ministarstva zdravstva isocijalne politike i nove uprave Zavodazdravstvenog osiguranja premija sma-njena za pet KM, pa }e osiguranicipla}ati 20 konvertibilnih maraka s t r.

3.

Dileme pred Prvo zasjedanjeZAVNOBiH-a

PresudioJosip Broz Tito

s t r. 6. i

7.

Me|unarodni dan sred-njo{kolaca obiljeèn je 17.novembra u znak sje}anjana isti dan 1939. godine,kada su ~e{ki srednjo{ko-lci i studenti, koji su mirnoprosvjedovali protiv nacista

i okupacije êhoslova~ke,pohap{eni i strijeljani. Ovo

je ~etvrta godina da se uBosni i Hercegovini obilje-àva ovaj datum.Pod sloganom “Obrazova-nje je viza za budu}nost”, u

Biha}u je obiljeèn Me|u-narodni dan srednjo{ko-laca, uz apel za unapre-|enje obrazovnog sistemau BiH, u organizaciji Asoci-

jacije srednjo{kolaca uBosni i Hercegovini.

obrazovanja

s t r. 4.

Apel za unapre|enje Apel za unapre|enje

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}

Telefon: 037/226-688;Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Ure|uje redakcijski kolegij:Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN,Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 1,00 KM, za inostranstvo 1,00 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected]

22.11.2012.godine7 dana2

Me|unarodni dan tolerancije obiljeèn jeu subotu posjetom Memorijalnom centru

Poto~ari posjetom ratnih veterana iz Bosne iHercegovine i Srbije.Oni su poloìli cvije}e na spomen-obilje`je iodali po{tu `rtvama genocida.Na taj na~in veterani su poslali poruku da jekrajnje vrijeme za suo~avanje s ratnompro{lo{}u.

Miro Lazovi}, biv{i predsjed-nik Skup{tine Republike BiH ipotpredsjednik SDU BiH, govo-re}i na sesiji Kruga 99 o temi“Ko i kako odmrzava ’zamrznu-

ti konflikt’ u BiH?”, kazao je datema pretpostavlja da BiH ìviu jednom latentnom, zamrznu-tom konfiktu koji je zaustavljen

1995. godine Dejtonskim miro- vim sporazumom, ali taj konfli-kt nije rije{en.- U tom kontekstu moè se re}ida je sada{nja BiH “zarobljenik” lo{ih dejtonskih mirovnihrje{enja, ona je zarobljenik i

Poklonili se `rtvamagenocida

Zbog enormne javnepotro{nje koja opasno

uru{ava Federaciju BiH donivoa kada vi{e ne}e bitisamoodrìva, krajnje je

vrijeme da bude otvorenaozbiljna politi~ka pri~a oracionalizaciji administra-cije i unutra{njem preus-troju samog ovog entiteta.Ovo, u najkra}em, proizi-lazi iz stavova predstavni-ka nevladinog sektora,ekonomista i ustavniheksperata, ali i najvi{ihpredstavnika izvr{ne

vlasti u FBiH. Iako,naime, postoje razli~itami{ljenja o tome jesu li za

proces racionalizacije pre-skupe administracije neo-phodni ozbiljniji ustavnizahvati, svi su gotovo

jednoglasni u ocjenamada je Federacija u iznim-noj opasnosti od svojevr-snog bankrota!Postoje ~ak i mi{ljenja da

je takav “gr~ki scenarij”,sprije~en u zadnji tren,

novim kreditom MMF-a.Nermin Nik{i}, predsjed-

nik Vlade Federacije, sma-tra da je do{ao pravi tren-utak da, ako ni{ta, ondabarem ozbiljno bude otvo-rena ova pri~a.- Nama je neophodna raci-onalizacija u kantonima,

pri ~emu bi kantoni nas-tavili da egzistiraju, ali bez

svih tih ministara i mi-nistarstava.

Umjesto {to imamo 10 vla-da i skup{tina, mogao bi,recimo, jedan ministar da

predstavlja taj kanton pred

Vladom FBiH,isti~e Nik{i}.Kao ilustra-ciju optere-

}enosti fed-eralnogbudèta

navodi da se11 posto izdvaja na pla}e,te oko 44 posto za teku}etransfere.Fuad Kasumovi}, ekono-mski analiti~ar, upozoravada se dràva svake godinezaduùje s oko 600 mili-

ona KM samo da bi finan-

sirala javnu potro{nju.- Imamo vi{ka administra-cije oko 25 posto i nemanikakve dileme da vi{e nemoèmo finansirati ovako

glomazan aparat, isti~eKasumovi}.Gotovo identi~an stav imai Fehim [kalji}, predsjed-nik Glavnog odbora SBB-ai predsjedavaju}i Predsta-

Na sve~anom prijemu,povodom inauguracijereisu-l-uleme Islamske za-

jednice Bosne i Hercego- vine Huseina ef. Kavazovi-}a, prisutne zvanice poz-dravili su kardinal VinkoPulji}, {ejh MuhamedGormez iz Republike Tur-ske, {ejh Halid al-Sulejmaniz Kraljevine Saudijske

Arabije, Ajatollah Dènnetiiz Islamske Republike Iran,te ~lan Predsjedni{tvaBosne i Hercegovine Bakir

Izetbegovi}.Kardinal Pulji} je Kavazovi-}u uputio iskrene ~estitke ipoèlio “plodno djelovanjena dobro njegovih vjernika,bo{nja~ke dijaspore i dobro

svih ljudi”, te rekao kako je

cilj vjerskih slu`benika “da,kao sljedbenici svojih vjerskih tradicija, gradimo hu-mane odnose”.

Cestitke vjerskih velikodostojnika

Ratni veterani iz BiH i Srbije u Poto~arima Sesija “Kruga 99”

Inauguracija reisu-l-uleme Islamske zajedniceBosne i Hercegovine Huseina ef. Kavazovi}a

êstitke Kavazovi}u je uputio i Kardinal

Pulji} te poèlio “plodnodjelovanje na dobronjegovih vjernika,bo{nja~ke dijaspore idobro svih ljudi”

Kako “odmrznuti”

Sudbina Federacije BiH

Novo ure|enje ili bankrot

I ranijezagovaran preustroj FBiH

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


7 dana 322.11.2012.godine

ana je jednim ambivalent-Dejtonskim mirovnim spo-mom koji je istovremenodovoljno nade onim poli-

m snagama koje èle inte-u BiH, ali i onim politi-snagama koje èle politi~-redstvima realizirati ratnee kroz u~vr{}enje entitetablike Srpske, kazao jevi}.

kog doma ParlamentaH.rganizacijski oblik u

H je takav da se name}eju~ak da je adminis-ja postala svrha samoj

Politi~ki odgovornekture, potpomognuteunarodnom zajedni-

com, a naro~ito ameri~komadministracijom, imaju za-htjev da bude preispitanaorganizacija FBiH, kaè[kalji}, iznose}i zabrinja-

vaju}i podatak da }e fede-ralni budèt u 2013. bitioptere}en sa 713 milionaKM raznih kredita.

Zakonom utvr|eni dug u Federaciji BiH zaklju~no s30. junom iznosio je 5,8 milijardi KM, a na kraju pro{legodine bio je gotovo 5,6 milijardi KM, navedeno je uInformaciji Federalnog ministarstva financija o

spoljnom i unutra{njem dugu FBiH.Na spoljni dug odnosi se 4,3 milijarde KM, a na unu-tra{nji 1,5 milijardi KM.U saop{tenju Vlade FBiH se poja{njava da je pove}anjespoljnog duga uzrokovano, prije svega, novim povla-~enjima ve} odobrenih kredita u iznosu od 138,65 mi-liona KM i promjenom kursa valuta zaduènja.

Ukupn dug 5,8 milijardi KMFederacija BiH

Vije}e sigurnosti Ujedi-njenih naroda donijelo je

jednoglasnu odluku oobnovi mandata mirov-nih trupa EUFOR-a u

Bosni i Hercegovini.^lanice Vije}a sigurnostiUN-a jednoglasno su ibez rasprave odlu~ile datrupe mirovnih snaga odoko 900 vojnika ostanu uBiH narednih 12 mjeseci,

zbog politi~ke krize iprijetnji suverenitetuzemlje.Mandat EUFOR-a u BiHproduèn je do 15. nove-

mbra 2013. godine. Visoki predstavnik me|u-narodne zajednice uBosni i Hercegovini Vale-ntin Inzko u utorak, 13.novembra, podnio jeizvje{taj Vije}u sigurnosti

UN-a u kojem je ukazaona antidràvnu retorikupredsjednika jednog odbh. entiteta, a koja bi,kako je navedeno, mogla

imati negativan utjecajna napredak zemlje kadasu u pitanju integracijeBosne i Hercegovine ume|unarodne organiza-cije i funkcionalnostdràvnih institucija.

Zbog politi~ke krize u BiH

HEUFOR ostaje jo{ godinu dana

rmin Nik{i}: “Nama je neophodna

cionalizacija u kantonima, pri ~emu bintoni nastavili da egzistiraju, ali bezh tih ministara i ministarstava. Umjesto

o imamo 10 vlada i skup{tina, mogao bi,cimo, jedan ministar da predstavlja taj

nton pred Vladom FBiH”.

Na 88. sjednici VladeUnsko-sanskog kanto-

na, odrànoj u ~etvrtak,15. novembra, utvr|ena je

visina premije zdravstve-nog osiguranja za 2013.

godinu u iznosu od 20 KMpo osiguranom licu.Nakon brojnih negodova-nja gra|ana USK nakonpro{logodi{njeg pove}ava-nja iznosa premije na 25KM propisano je da VladaUnsko-sanskog kantona,mora dati saglasnost naprijedlog Upravnog odbo-ra Zavoda zdravstvenogosiguranja USK o utvr|i-

vanju iznosa premije.- Uz saradnju Ministarstva

zdravstva i socijalne politikei nove uprave Zavoda zdra-

vstvenog osiguranja uspjeli

smo iznos premije smanjiti za pet KM, a insistiramo da gra|ani imaju {to kvalitet-niju uslugu u zdravstvu,isti~e Hamdija Lipova~a

premijer USK. Zavod zdravstvenog osigu-ranja }e se dodatno anga-

ìrati da osigura gra-|anima informacije okategorijama koje su

oslobo|ene pla}anja premije, kaè resorniministar Amir Muri}.

^lanovi Vlade Unsko-sanskog kantona na

sjednici, odrànoj u pone-dljeljak, 19. novembra uBiha}u utvrdili su Prijedlogodluke o izmjenama i dop-unama budèta USK za2012. godinu.Rebalansirani prijedlogumanjen je za iznos od 7,1

milion u odnosu na plan,ali u{tede ne idu na ra~unpla}a i ostalih primanja izradnog odnosa za oko7.500 budètskih korisni-ka. Rebalans budèta za2012. godinu je upu}en uskup{tinsku proceduru a uprojekcijama budèta zanarednu godinu posebanakcent, na insitiranje pre-mijera Lipova~e, bi}e nausmjeravanju svih rasplo-ìvih fondova na projektezapo{ljavanja i pobolj{anjauvjeta rada i usluga uoblastima obrazovanja i

zdravstva.^lanovi Vlade prihvatili sudanas i Nacrt zakona o pla-}ama i naknadama u orga-nima vlasti USK te Prije-

dlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o dop-unskim pravima branilacai ~lanova njihovih porodica.

Izme|u ostalog, Prijedlog

uzima u obzir u~e{}e u pe-riodu pripreme za odbranui u~e{}e u odbrani Bosne iHercegovine te, na zahtjev Saveza udruènja boraca

Patrotska liga USK, usagla-{enog sa predstavnicimaostaih bora~kih udruènja

/saveza, definisan je pose-

bno status organizatora

otpora a posebno statusdobrovoljca, a definisan jei status za mladog regrutakoji je nakon mobilizacijeostao neprekidno do kraja

ratnih dejstava ili je ranijedemobiliziran od stranenadle`nog organa. Tako-|er, razra|eno je ko su

~lanovi uè porodice iz

potrebe razli~itih tuma~e-nja u primjeni pojedinihzakonom utvr|enih prava iuskla|ivanja s odredbamaPorodi~nog zakona u F BiH.

Vlada Unsko-sanskog kantona

Premija zdravstvenogosiguranja 20 KM Uz saradnju Ministarstva zdravstva i socijalne politike i noveuprave Zavoda zdravstvenog osiguranja premija smanjena zapet KM, pa }e osiguranici pla}ati 20 konvertibilnih maraka

Rebalans budèta za 2012. godinu je upu}en u skup{tinsku procedurua u projekcijama budèta za narednu godinu poseban akcent bi}e nausmjeravanju svih rasploìvih fondova na projekte zapo{ljavanja ipobolj{anja uvjeta rada i usluga u oblastima obrazovanja i zdravstva

Amir Muri}

asjedanje je odràno od 30. juna do 2. jula 1944. uskom Mostu na kojem je 1. jula 1944. godine done-a Deklaracija o pravima gra|ana u BiH u kojoj stoji:plamenu pravednog oslobodila~kog rata iskiva setstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara sig-n temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravneeralne jedinice u Demokratskoj Federativnojoslaviji.i put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne icegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodila~komretu, stupili su na isti put, po~eli da izgra|uju svojdni~ki dom, u ~ije su temelje uzidane kosti njihovih

boljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kova~ie sudbine, ~vrsto rije{eni da jednom zauvijek rane vjekovnu mra~nu i te{ku pro{lost i da izgradeavnu zajednicu u kojoj }e ìvjeti u ravnopravnosti,

bodi, miru i blagostanju.ena u narodno-oslobodila~kim odborima i ZAVNO--u zajam~uje:

avnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH, koja je njiho-zajedni~ka i nedjeljiva domovina.

obodu vjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnosth vjeroispovijesti;obodu zbora i dogovora, udruìvanja i {tampe;~nu i imovinsku sigurnost gra|ana, kao i slobodu pri-tne inicijative u privrednom ìvotu;avnopravnost èna sa mu{karcima, kako u politi~komotu zemlje tako i u svim oblastima dru{tvene djelatnosti;borno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini bira~ivr{iti tajnim glasanjem na osnovu op{teg, jednakog i

eposrednog prava glasa;ktivno i pasivno izborno pravo ima svaki gra|anin ia|anka koji su navr{ili 18 godina ìvota, a nisu togaava li{eni na osnovu zakona;

orci narodno-oslobodila~ke vojske i partizanskih odredagoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti;vakom gra|aninu zajam~eno je pravo àlbe na rje{enjegana vlasti, kao i pravo molbe i pritu`be svim organimaàvne vlasti;ko ne moè biti osu|en bez prethodnog sudskog postupka.

ugo zasjedanje ZAVNOBiH-a

Deklaracija o pravi-ma gra|ana u BiH

Rebalansom budèt USK smanjen za 7,1 milion KM

Vlada Unsko-sanskog kantona osu|u- je stradanje nevinih civila i djece u napa-dima u pojasu Gaze.- Ne moèmo ostati nijemi na stravi~ne

slike stradanja nevinih civila i djece, makoliko geografski bila udaljena popri{taratnih sukoba, u sje}anjima nam jo{ ìveidenti~ne slike i tragedije koje smo svakod-nevno proìvljavali tokom minulog odbra-

mbeno-oslobodila~kog rata u Bosni i Her-cegovini. Koliko smo tada vapili da svijetne ostane nijem na slike stradanje civila,tako smo obavezni sada upozoriti i apelo-

vati na sve dobronamjerne politi~are u BiH i Me|unarodnoj zajednici da daju punidoprinos u traènju mirovnog rje{enja i

zaustavljanju stradanja nevinih ìvota,kaè se u poruci s sjednice Vlade USK.

Osuda stradanja civila u Gazi

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


22.11.2012.godineBiha}4

Pod sloganom “Obrazo- vanje je viza za budu-}nost”, u Biha}u je obilje-èn Me|unarodni dan sre-dnjo{kolaca, uz apel zaunapre|enje obrazovnogsistema u BiH, u organiza-ciji Asocijacije srednjo{ko-laca u Bosni i Hercegovini.

Od 12 sati, srednjo{kolcisu iza{li na ulice s ciljempodizanja svijesti da imajusvoj dan, kao i izraàvanjeàlosti {to bosansko-herce-gova~ko obrazovanje stag-nira ve} duì period.- Okupili smo se na korzu

grada Biha}a da izrazimo svoje nezadovoljstvo, prije

svega zbog lo{eg obrazova-nja, lo{ih nastavnih plano-

va i programa, pa tek ondato {to nemamo slobodanna{ dan. Ako profesori inastavnici mogu biti slo-bodni za Dan nastavnika,moèmo i mi srednjo{kolciimati jedan dan i organizo-

vati skupove, {etnje, semi-nare ili bilo {ta dru{tvenokako bismo u najboljemna~inu organizovali na{ dan, isti~e koordinatoricalokalnog tima ASuBiH-a,Biha}.

Asocijacija srednjo{kolacau BiH obiljeàva Me|unar-odni dan srednjo{kolaca u

30 bosanskohercegova~kihgradova, uli~nim perfor-mansima, defileima, post-avljanjem transparenata,kao i prikupljanjem potpi-sa u znak podr{ke.Generalni sponzor ovogprojekta kao i ASuBiH jenjema~ka Fondacija “Schu-eler Helfen Leben - U~enici

pomaù ivot”.Dan srednjo{kolaca seobiljeàva u znak sje}anjana studente i profesorekoji su strijeljani nakonmirnog protesta 17. nove-mbra 1939. godine. Oni suprotestovali protiv nacisti-~ke okupacije êhoslo-

va~ke. Ð. BE[I]

Asocijacija èna SDA uBiha}u ve} tradicionalnoorganizira do~ek hid`rets-ke godine. U hotelu “Park”u kojem su se okupile bro-

jne ~lanice na tradiciona-lnoj humanitarnoj ve~eri,povodom do~eka hid`rets-ke godine. Organizovalesu tombolu kako i osigu-rale nastavak pomo}i soci-

jalno ugro enim gra|ani-ma biha}ke op}ine.Dobrodo{licu ènama, ~la-nicama uz iskrenu ~estitku

za novu 1434. hid`retskugodinu rije~ima, “Kuluamin ventum bin hajr” uputila je Zibija Musli}-Bibanovi}, predsjednica

Asocijacije ena SDA Biha}

i pozvala ih da u~estvuju}a u humanitarnoj ve~eri ipomognu svojim siroma-{nim i bolesnim sugra|a-nima, koji su im zahvalni

na dosada{njoj pomo}i.

- I ove godine je vladao veli-ki interes za ovo humani-tarno ve~e pa se stoga zah-

valjujem svima koji su nam pomogli u organizaciji hu-

manitarne tombole. Ovo je

ne{to {to je korisno, jer ma-kar simboli~no moèmo po-mo}i onima koji su u stanju

socijalne potrebe, kaèMusli}-Bibanovi}.

Obiljeèn Me|unarodni dan srednjo{kolaca

EU podr{ka implementaciji koordinisane politike zamlade u BiH je projekat koji je podràn od Evropskeunije putem Instrumenta predpristupne pomo}i.

EUNYP projekat ima za cilj pobolj{ati poloàj mladih uBosni i Hercegovini, kroz stvaranje odgovaraju}ih uslova za bolji i efikasniji dijalog i jo{ funkcionalniju koor-dinaciju aktera, odgovornih za pitanja mladih u BiH.Projekat “Razvoj projekata i projektnih prijedloga”predstavljen je u hotelu “Park” od 11. do 13. novembra.Projekat se implementira u periodu oktobar-novembar2012. godine, na podru~ju cijele BiH. Treninzi suodràni u Isto~nom Sarajevu, Livnu, Mostaru, Travniku,Trebinju, Tuzli, Banjaluci, Biha}u, Br~kom i Doboju.Traju dva radna dana, a obuka je fleksibilna i prila-go|ena pojedina~nim grupama u~esnika koliko god jeto mogu}e.

- Teme koje }e biti pokrivene ovom obukom imaju za ciljizgradnju kapaciteta glavne ciljne grupe (~lanovi NVO

sektora i slu benici zadu eni za primjenu omladinskih politika na op{tinskom i kantonalnom nivou {irom BiH)u smislu efikasnog identificiranja i traènja mogu}nosti

za provedbu projekata koji }e pomo}i BiH u njenom nas-tojanju da pobolj{a poloàj mladih na svim nivoima.

Edukatori su dugogodi{nji stru~njaci u svojim podru-~jima, i vjerujemo da }e oni uspije{no prenijeti svoje zna-nje i iskustvo na u~esnike treninga, istakla nam je SanelaTunovi}, Savjetnica za komunikacije.Teme ovog projekta su: Razvoj projekata i projektnihprijedloga u kontekstu EU Strategije za mlade. Ovaobuka je po~ela u oktobru, a zavr{ava u novembru2012.godine. Mogu}nosti za prikupljanje sredstavakoja ima za cilj unapre|enje sposobnosti u~esnika zarazvoj i formulisanje projekata putem pruànja aùri-ranih informacija vezanih za EU Strategiju za mlade2010-2018 i njihovim upoznavanjem sa najboljim prak-sama u izradi projekata i projektnih prijedloga te Izradaop{tinske/op}inske strategije za mlade ima za cilj daupozna u~esnike s na~inima izrade i provedbeop{tinske strategije za mlade. Ova obuka }e po~eti umaju i traja}e do juna 2013. godine.

- EUNYP projekat ima za cilj pobolj{ati poloàj mladih u Bosni i Hercegovini kroz stvaranje odgovaraju}ih uslova za bolji i efikasniji dijalog i jo{ funkcionalniju koordi-naciju aktera, odgovornih za pitanja mladih u BiH -dodaje Tunovi}. Ð. BE[I]

Implementaciji koordinisanepolitike za mlade

A A ppeell zzaa uunnaapprree||eenn j jee

Asocijacija èna SDA Biha}

Humanitarnom akcijom obiljeìle

do~ek 1434. hid`retske godine

obrazovanja

Razvojprojekata iprojektnihprijedloga EUNYP projekat ima za cilj pobolj{atipoloàj mladih u Bosni i Hercegovini,kroz stvaranje odgovaraju}ih uslova zabolji i efikasniji dijalog

Me|unarodni dan srednjo{kolaca”obiljeèn je 17. novembar u znak sje}anja na isti dan 1939. godine,kada su ~e{ki srednjo{kolci i stu-denti, koji su mirno prosvjedovaliprotiv nacista i okupacije êhoslo- va~ke, pohap{eni i strijeljani. Ovo je~etvrta godina da se u Bosni iHercegovini obiljeàva ovaj datum.

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


22.11.2012.godine Biha} 5

a nekada{njem zapov-

nom mjestu Druge pje-e satnije HVO Vedroe na Baljevcu, SavjetVedro Polje je, uz podr-op}ine Biha}, obnoviou ratnim djelovanjimau{ene zgrade i u znak anja na sve poginule iale bojovnike ove pos-be, te civilne rtve rata,rio nedavno blagoslo-

nu spomen-sobu. Na fotografije poginulih ialih pripadnika ove sa-

e te civilnih rtava rata.mislav Dujmovi}, pred-

nik Savjeta MZ Vedroe, kaè kako se ovdjeaju uspomene na nes-branitelje: general-bo-a Vlade [anti}a, zapov-nika Glavnoga sto eraatskoga vije}a obranee Biha} i dvojice pri-

nika Druge pje{a~keije za koje se niti da-premda je od okon~a-

nja rata proteklo dvadeset

godina, ne zna za njihov trag, jesu li ìvi ili mrtvi.- Budu}i da je u Vedrome

Polju izgra|eno spomen-obilje`je, do{li smo na idejuda na zapovjednom mjestu

Druge pje{a~ke satnije ured-imo spomen-sobu, kaèDujmovi}.Njihovi suborci i najmiliji

vje~no }e ~uvati uspomene

na te svijetle likove i nikad

ih ne}e prepustiti zabo-ravu. Uz trinaest poginulihbranitelja Druge pje{a~kesatnije HVO Vedro Polje i~etiri civilne rtve rata ~ineukupnu brojku od dvade-set poginulih i nestalih pri-padnika ove satnije.Izgradnja spomen-sobe jetrajala oko dva mjeseca.Zbog uni{tene nisko-napo-

nske mreè objekt jo{

nema struju pa se planiraosigurati agregat. I tako~ekati da selo Baljevac do-bije struju. Posebno mjestou spomeni-sobi odvojenodjevica Marija i to na mjes-tu koje je tijekom rata po-godila neprijateljska gra-nata, s danas je mjestokoje je ostavljeno za dje-

vicu Mariju. 037Plus

Biha}u je odràn kon-tivni sastanak Koordi-

onog odbora, kojeg jenovala Vlada USK-a, zavo|enje Protokola pos-anja nadle`nih institu-u slu~ajevima nasilja uodici, kojeg su prijesec dana potpisali Vla-op}ine USK i nevladineanizacije.anak je otvorio Ham-

Lipova~a, premijerK, koji je kazao da nea bjeàti od ~injeniceasilja u porodici ima tee ovaj problem mora

avati sistemski kroze`ne institucije, kako

e `rtve ponovo inte-ale u dru{tvo, a nepu{tene same sebi.rdinacioni odbor za ra-pravnost spolova USK-

a, uz podr{ku Gender cen-tra Federacije BiH podu-

zeo niz aktivnosti na uspo-stavi referalnih mehaniza-ma za borbu protiv nasiljau porodici i nasilja uop}e.- Aktivnosti se provode i uostalim kantonima, me|u-tim Unsko-sanski kanton

poseban je po tome {to jeovaj Protokol prvi put pot-

pisao jedan kantonalni pre-mijer, u ovom slu~aju pre-mijer Hamdija Lipova~akoji nam je pruìo bezrez-ervnu podr{ku, kazala je

Ane Jak{i}, zamjenicadirektorice Gender centraFederacije BiH.

Izgradnja sistema za{tite`rtava nasilja je zadatak ovih ljudi, koji zajedni~kimradom trebaju do}i donajboljeg rje{enja.

a nekada{njem zapovjednom mjesturuge pje{a~ke satnije na Baljevcu

Ima jedna lijepa pri~a o ljudima, dosta nam jebasni s tukama, kokama, magarcima i konjima, akoja ide ovako. U jednom gradu kroz koji te~e rijekaneponovljive ljepote, jednog dana na vlast do|e~ovjek koji je odmah naredio da se osnuju gradskenovine i Televizija. Prvi gra|anin je to uradio zbog

toga {to se o njegovom gradu u regionalnim, feder-alnim i dràvnim medijima, iz opravdanih i onihdrugih razloga, nedopustivo malo pisalo i pri~alo.Naravno da je taj potez izazvao burnu reakciju“suparni~kih stranki”.Ho}u da kaèm da su na op}u radost starosjedilacai ljubitelja pisane rije~i i dobre fotografije, novine,zadrà}emo se na tome, krenule s radom ispunjava-

ju}i njihova o~ekivanja. I Prvi gra|anin je do{ao nasvoje, pra}en je svaki njegov javni potez ~ime je, nanjemu svojstven na~in, ispunjena jedna od osnovnihustavnih prava gra|ana, pravo na informiranost.Ne pro|e puno, a na vlast do|e drugi Prvi gra|anin.Medije je koristio toliko i tako da ih je haman ipotro{io. Ho}u da kaèm, da je pregonio. Time je“suparni~ke stranke” doveo do situacije da javno

izjave da }e, kad do|u na vlast, ugasiti gradskenovine!? Opet, ne pro|e puno a ode i drugi Prvigra|anin. A ne plati, asti Gospe ne~ije. Tako kaùDalmo{i kad po{ize.Elem, desi se i to, na vlast do|e tre}i Prvi gra|anin.Odmah treba re}i da ~ovjek iz “suparni~kih stranki”dosad javno ni jednom nije rekao da }e, ali jepovukao poteze koji upu}uju na ispunjenjeobe}anog, ukinuti novine. Asti Gospe ne~ije! Samozato da ispuni obe}ano. Jer da nije tako sjetio bi sepo~etka ove pri~e o ljudima i gradu o kojima se uregionalnim, federalnim i dràvnim medijima malopisalo i pri~alo.Ho}u da kaèm, a mo`da Tre}i Prvi gra|anin ne èlipublicitet!? Jer, to su sad njegove novine. Pravagra|ana?.. Asti Gospe ne~ije! Halid ALIJAGI]

Ho}u da kaèm

Asti Gospe ne~ije

Vrsta usluge - proizvoda Telefon Deùrni obrtnik

1. Grijanje i vodoinstalacije 061 181 052 Osman Kazaz2. i{}enje dimn jaka 062 141 831 Sejad Gro{ i}3. El ektroinsta lac ij e 061 799 696 Amir Mur ti}4. Krovopokriva~ 061 849 565 J usuf Zloji}5. Limar 037 300 914 Rifet Tuti}6. Staklar 061 458 154 Kasim Ho{i}7. Bravar 061 609 062 Slaven Bregar 8. Tokar 061 137 703 Husein Mujinovi}9. Automehani~ar i V.S. 061 180 448 Sadet Dedi}-Zinzo

10. Taksi prijevoz 061 797 451 M ahmut Mukanovi}11. Prijevoz stvari 061 764 106 B ude Mujani}12. Brico - berberin 061 613 184 Maida Alagi}13. @enski frizer 061 231 026 D enis Be}irspahi}14. [tamparija 061 764 462 Emira Birdò15. Izrada pe~ata 061 779 504 M idhat Kulauzovi}

Obrtni~ka komora USK-a Biha}, Biha}kih

branilaca 47,77000 Biha}

www.okusk.com.bae-mail: [email protected]

Mjesni ured Pokoj:ponedjeljak i ~etvrtak od 7 do 12 satiMjesni ured Srbljani:utorak od 7 do 12 satiMjesni ured Brekovica:srijeda od 7 do 12 satiMjesni ured Kamenica:ponedjeljak od 7 do 12 satiMjesni ured Ripa~:utorak od 7 do 12 satiMjesni ured Iza~i}:

srijeda od 7 do 12 satiMjesni ured Vrsta:~etvrtak od 7 do 15,30 satiMjesni ured Kulen Vakuf:petak od 7 do 15,30 sati.

Na podru~ju op}ine

Mjesni urediizdaju izvode izmati~nih knjiga Gra|ani koji ìvena podru~ju op}ineBiha} u toku sedmicepo ta~no odre|enomrasporedu mogu seobratiti u mjesne ure-de u mjesnim zajed-nicama, u kojima ma-

ti~ari izdaju izvode izmati~nih knjiga.Gra|ani dokumentemogu preuzeti posljede}em rasporedu:

Ure|ena spomen-soba

Uz trinaest poginulih braniteljaDruge pje{a~ke satnije HVO VedroPolje i ~etiri civilne `rtve rata ~ineukupnu brojku od dvadeset poginulihi nestalih pripadnika ove satnije.

^lanovi HVIDRA-e USK,povodom osloba|aju}epresude hrvatskim gener-alima Anti Gotovini i Mla-

denu Marka~u, ispred èg-arskog spomen-obilje`ja uBiha}u, organizirali susve~ani skup.Osloba|aju}om presudomhrvatskim generalima do-kazano je da je Hrvatska

vodila odbrambeni rat teda je akcija “Oluja” bilapresudna i za osloba|anjeBiha}kog okruga. Jo{ jed-nom su nagla{eni dobro-susjedski odnosi Hrvata iBo{njaka u ratu i u miru.Eufori~no je bilo na skupuuprili~enom u ~ast osloba-|anja hrvatskih generala

Ante Gotovine i MladenaMarka~a. Vijest su pozdra-

vili su svi prisutni, a prviim se obratio Roman Juri},predsjednik HDZ-a 1990.

O zna~aju ovakve presudei me|usubnoj saradnjiHrvata i Bo{njaka, govorilisu i na~elnici op}ina Biha}

i Plitvi~ka Jezera: EmdàdGalija{evi} i Ivica Kukuru-zovi}, dok se ispred orga-nizatora obratio MarijanMihi}, predsjednik HVID-RA-e USK.U ~ast slobode hrvatskihgenerala ali i u spomen nasve poginule borce i Hrva-tske i Bosne i Hercegovine,odràna je molitva koju jepredvodio ùpnik, fra Bo-ò Blaèvi}. Prije molitvepro~itao je pismo svih hrv-atskih udruènja, koje }euputiti generalu Gotovini ipozvati ga u posjet ovom

kraju.Na kraju sve~anosti uprili-~en je vatromet, a prisutnisu od upaljenih svije}aispisali rije~ - HEROJI.

HVIDRA USK

Skup povodom

osloba|anjahrvatskih generala Skupu suprisustvovali iEmdàd Galija{evi}i Ivica Kukuruzovi},na~elnici op}inaBiha} i Plitvi~ka jezera

oordinacioni tim za borbu protiv silja u porodici

SK prednja~i uorbi protiv nasiljaad djecom i ènama

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


Mrkonji}-Grad posebno je ìvnuo u novembru1943. godine. Tada suotpo~ele pripreme za Prvozasjedanje Zemaljskogantifa{isti~kog vije}a naro-dnog oslobo|enja Bosne iHercegovine. Osnovan jeOdbor za pripremanje zas-

jedanja kojim je rukovodio\uro Pucar Stari. UOdboru su bili i SkenderKulenovi}, Branko ]opi},Joco Marjanovi}, MateZaninovi} i Ante [anti}.

Pred samo zasjedanjepo~eli su da stiù i prvi vije}nici. Kako je hotel biosru{en, delegati su bilismje{teni po ku}ama gos-toljubivih Mrkonji}ana.Gra|ani su se, zajedno sOdborom, brinuli i okoishrane vije}nika, a dese-tak mje{tana, ~lanovaSKOJ-a, USAOJ-a i AF@-a, i~lanovi Odbora pripremilisu salu za zasjedanje.

Atmosferu uo~i Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a vjer-no do~arava tekst, koji jeSkender Kulenovi} objavio

u “Oslobo|enju” od 15.decembra 1943. godine.“Malog {egrta u jednoj bri-

ja~nici mrkonji}koj zabolje-le su danas slaba{ne mi{iceod sapunjanja te{kih brada,i on premje{ta kefu iz jedneruke u drugu. On, istina,

voli “priredbe” jer je i nje-mu, sitnom i zaboravlje-nom, slobodno da ih posje-}uje, pa ~ak da se sa njimauhvati i u kolo. Ali ova - {to}e se odràti ve~eras - po~ela

je da ga ljuti ve} od pet satiizjutra.

- A-aaa, bogami, ovo }eovako cijeli dan! - rekao je“u sebi”, ne otvaraju}i usta i

priti{}u}i jezik o nepce kad su uni{le nove mu{terije. Aonda je te nove goste, sebi unjedra, otpozdravio: Slobo-da narodu! - pa je, prekodebelog sijedog brka jednoghercegova~kog delegata -kojeg je u taj mah trljao

sapunicom - pogledao tri glave koje su na klupi dugo~ekale da do|u na red.- Vragu i priredba! - izustio

je poluglasno, oti{av{i zabijeli zastor, vi{e da odahne

nego da promijeni vodu. A sutra, kad se odande, gdje se danas u novembarskoj iz-maglici odasipa malter ga-revina, zabijele nove ku}e,

kad se na{a zemlja mjestokrvlju, zalije rumenilom ra-da i smijeha, - sutra kada o

jednoj godi{njici, 25. nove-mbru 1943. godine na{enovine budu pisale o dana-

{njem istorijskom doga|a-

ju, - sutra }e se taj mali bri- ja~ki {egrt, ve} mladi}, poh- valiti me|u svojim drugovi-ma:- Ja sam, drugovi, brijao pr-

ve delegate na{eg bosansko-hercegova~kog parlamenta!

On }e to re}i u {ali, ali pota- jno i njega }e obuzimatineka dragost, i on }e se

smije{iti svojoj djetinjojnaivnosti koja nije ni slutilada je tada{nja “priredba”

jedan od onih velikih istori- jskih korijena iz kojih jeizbujao taj novi mladi}ev

ìvot.” Do 25. novembra pripremesu bile gotove. Zasjedanjeprvog bosanskohercegova-~kog Parlamenta - ZAVNO-BiH-a - moglo je da po~ne.

Vije}e je po~elo s radom25. novembra 1943. u 19sati. Prisutni su ~lanovi

AVNOJ-a s podru~ja BiH,~lanovi Oblasnog NOO-aza Bosansku krajinu, Her-cegovinu i Isto~nu Bosnu,zatim ~lanovi okru`nihNOO-a iz svakog okruga,te istaknuti javni i kulturniradnici, predstavnici bosa-nsko-hercegova~kih jedini-ca NOV-a i POJ-a. Prvomzasjedanju ZAVNOBiH-aprisustvovalo je 247 dele-gata, od ~ega 193 s pra-

vom glasa. Jedan dio dele-

gata nije stigao u Mrkonji}zbog borbi na putu premagradu. Prisutni delegatiusvojili su ovakav dnevnired:I. Sve~ano zasjedanje:

pozdravni govoriII. Radno zasjedanje:1. Izvje{taj Verifikacio-

nog odbora2. Referat Rodoljuba

ôlakovi}a: “Spoljnjai unutra{nja politi~kasituacija”

3. Diskusija o referatu

4. Referat OsmanaKarabegovi}a:“Zna~aj ZAVNOBiH-a”

5. Diskusija o referatu6. Izbor vije}nika

ZAVNOBiH-a7. Izbor vije}nika

AVNOJ-a8. Izbor Prezidijuma

ZAVNOBiH-a9. Rezolucija10. RaznoZasjedanju je predsjeda-

vao dr. Vojislav Kecmano- vi} - \edo, lije~nik iz Bije-ljine. U sve~anom dijeluzasjedanja pro~itani su

pozdravni govori predstavnika NOV-a i POJ-a, AVNOJ-a, Pokrajinskog ko-miteta KPJ za BiH, Osvo-bodilne fronte Slovenije,Narodnog fronta Srbije,ZAVNOH-a, Centralnogodbora AF@-a, USAOJ-a iKomande podru~ja Mrko-nji} - Klju~.Dr. Ivan Ribar, predsjednik

AVNOJ-a rekao je u svompozdravnom govoru:“...Bosna je bila prva koja jeostvarila bratstvo Srba,

Hrvata i Muslimana, iako je ona imala najkrvavijihdana, iako su tu vr{eninajkrvaviji pokolji, nijeopusto{ena zahvaljuju}iborbi Narodnooslobodila-~ke vojske... Na{e divizije se

juna~ki bore {irom Bosne i Hercegovine, ali ne samo daoslobode Bosnu i Hercego-

vinu, nego da u~ine zauvijek kraj zavadama narodahrvatskog, srpskog i musli-manskog, da protjerajuokupatora i uni{te izda-

jnike; da Srbi, Hrvati i Muslimani Bosne i Hercego-

22.11.2012.godineuz Dan dràvnosti6

Dr. Ivan Ribar, predsjednik AVNOJ-a, o ZAVNOBiH-u

Bosna je prva ostvarila

Zemaljsko antifa{isti~ko vije}e narodnogoslobo|enja Bosne i Hercegovine (ZAVNO-BiH) je bio najvi{e zakonodavno i izvr{no tije-lo Narodno-oslobodila~kog pokreta (NOP-a)u Bosni i Hercegovini.Odràna su tri zasjedanja ZAVNOBiH-a:- Prvo u Mrkonji}-Gradu, 25. novembra/stu-

denog 1943. godine. Ovaj datum se u

Federaciji BiH obiljeàva kao Dandràvnosti Bosne i Hercegovine.

- Drugo u Sanskom Mostu 30. juna/lipnja1944. godine.

Na zasjedanju u Sanskom Mostu donesena je i ~uvena Deklaracija o pravima gra|anaBosne i Hercegovine. U ovom dokumentuZAVNOBiH, kao najvi{e zakonodavno iizvr{no tijelo garantira

1. Ravnopravnost naroda u nedjeljivoj izajedni~koj domovini.

2. Slobodu savjesti i svih vjeroispovijesti3. Slobodu zbora i dogovora4. Li~nu i imovinsku

sigurnost gra|ana islobodu i pravo li~ne inicijative uprivrednom ìvotu

5. Ravnopravnostspolova

6. Op}e aktivno i pasivno pravo i tajnoglasanje

7. Pravo àlbe na odluke svih dràvnihorgana

8. Niko ne moè biti su|en bezprethodnog sudskog postupka

9. Pravo na socijalnu za{titu, u skladu sasuvremenim na~elima

10. Zabranu rada fa{isti~kog pokreta,

stranaka i dru{tava i sudski progonsvih aktera fa{izma.

- Tre}e i posljednje u Sarajevu, 26. aprila /travnja 1945. godine.

Zna~aj ZAVNOBiH-a

Vi{e ~lanova CK KPJ jepredlagalo da Bosna iHercegovina ima statusautonomne pokrajine, ane status ravnopravne fed-eralne jedinice. Pri tomese, prije svega, mislilo na“autonomiju uz RepublikuSrbiju ili Hrvatsku”.Taj stav se temeljio isklju-

~ivo na principu: “kolikonacija - toliko federalnih jedinica”. U prvom nacrtuOdluke, koju je predloìoMilovan \ilas, zasnova-nom na sovjetskom mod-elu, pet nacionalnih repu-blika za pet jugosloven-skih naroda (Srbi, Hrvati,Slovenci, Makedonci i Cr-nogorci), bilo je predvi|e-no pet federalnih jedinica,pri ~emu se za BiH pred-

vi|ao status autonomnepokrajine, {to je u su{tinizna~ilo nepriznavanje Mu-slimana kao jednog od

ravnopravnih naroda.Pokrajinski komitet KPJ zaBiH je jednoglasno i odlu-~no zastupao stav da BiHmoè imati samo status

ravnopravne federalne je-dinice u federativnoj Jugo-slaviji. Priklju~enje BiH fe-deralnoj jedinici Srbiji iliHrvatskoj nije moglo do}iu obzir kao kona~no rje-{enje.I, uo~i zasjedanja ZAVNO-BiH-a i dalje su vo|eniiscrpni i dugi razgovori.

Oko budu}eg dràvnogstatusa BiH razgovarali suRodoljub ôlakovi} i AvdoHumo, predstavnici Pok-rajinskog komiteta KPJ zaBiH sa Milovanom \ila-som, Sretenom @ujovi}emi Mo{om Pijade, ~lanovi-ma CK KPJ.ôlakovi} i Humo su nakraju oti{li kod Josipa Bro-za Tita i iznijeli mu prob-lem, te predloìli da BiHpostane {esta federalna

jedinica.Tito je “presudio” - prihva-tio je koncepciju Pokrajins-

kog komiteta KPJ BiH oBosni i Hercegovini kaoravnopravnoj federalnoj

jedinici i rekao:“BiH mora biti ravnopra-

Dileme pred Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a

Tito je prihvatio

koncepciju Pokrajins-kog komiteta KPJ BiHo Bosni i Hercegovinikao ravnopravnojfederalnoj jedinici irekao: “BiH mora bitiravnopravna republikanajmanje onolikokoliko su to Srbija iHrvatska. I drugo,Muslimani moraju bitiapsolutno ravnopra- van narod, u mjerikoliko su to Srbi iHrvati u BiH”. Tito se,

u pogledu dràvno-pravnog statusa BiH,za razliku od “nekihrukovode}ih drugova”,nikada nije dvoumio.

Presudio Josip

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


stvore svoje predsta-tvo u zajednici s ostalimnicama Federativne De-kratske Jugoslavije uj i Bosna i Hercegovinaa da uzme ono mjestojoj i pripada...” NOBiH je pozdravio i

dstavnik Pokrajinskogmiteta KPJ za Bosnu icegovinu, \uro Pucari:Na tlu gdje je okupatorio zametnuti kolorvavijeg bratoubila~kog

ja, Komunisti~ka parti-od po~etka unosila duhstva me|u na{e narodem duhom oplemenilau juna~ku vojsku...” p Vidmar, predstavnik obodilne fronte Slove-

rekao je, pozdravlja-ZAVNOBiH:Bosna je pravi centaroslavije koja }e biti nez-na, demokratska, feder-na zemlja. Bosna jeica i centar politike kojamora ostvarivati u

u}oj Jugoslaviji. Bosnamlja u kojoj ive narodi

triju vjera: katoli~ke, islamske i pravoslavne. To jenajkomplikovanija zemlja u

Evropi, pa ako se u njoj ost- vari bratstvo Srba, Hrvata i Muslimana, njega ne}e bitite{ko ostvariti izme|u Srba,

Hrvata i Slovenaca...” Nakon pozdravnih govorapre{lo se na radni dio zas-

jedanja. U referatu “Spolj-nja i unutra{nja politi~kasituacija” Rodoljub ôla-kovi} je rekao:“... na na{em putu bi}e jo{

mnogo te{ko}a i `rtava, alicilj koji su preda se postaviliu ovom surovom, prelom-nom dobu za ~itavo ~ovje~a-nstvo najbolji sinovi na{e,kroz vjekove poniàvane,ugnjetavane i mrcvarenedomovine, takav je da zanjega nije prevelika nikakva

`rtva. Ho}emo i bi}emoljudi slobodni i bra}a udomovini koja nas je sveodnjihala. Proèti istinskomljubavlju prema svojoj

zemlji, duboko vjeruju}i u snagu svojih naroda, u pravednost i opravdanost

na{e borbe, mi }emo, ne prezaju}i ni od kakve opas-nosti, i}i nepokolebljivo

svome cilju i pobijediti...” U svome referatu “Zna~ajZAVNOBiH-a” Osman Ka-rabegovi} je istakao:“Mi moèmo danas s pra-

vom re}i da smo se mu{kiothrvali okupatorskim na-mjerama istrebljenja na{ihnaroda. Mi smo na putubratstva i jedinstva Srba,

Hrvata i Muslimana. Mi to jedinstvo kujemo i ovim

veli~anstvenim ~inom - stvaranjem i organizova-njem ovog na{eg Vije}a...” Nakon diskusije o referati-ma izabrani su vije}niciZAVNOBiH-a (njih 173) i

AVNOJ-a s podru~ja BiH(iz Mrkonji}a za vije}nikaobaju Vije}a izabran jeMitar Soldat), te Prezi-dijum; za predsjednikaPrezidijuma izabran je dr

Vojislav Kecmanovi}, a zasekretara Hasan Brki}.Zadatak Prezidijuma bio jeda neposredno rukovodidjelatno{}u IMOO-a {irom

Bosanske krajine, gdje suNOO-i bili najbrojniji, atako|er i {irom ostaleoslobo|ene teritorije.Donesena je i Rezolucija -osnovni dokument Prvogzasjedanja ZAVNOBiH-a, ukojoj se, izme|u ostaloga,kaè:“Danas narodi Bosne i

Hercegovine kroz svoje jedi-no predstavni{tvo, Zemaljs-

ko antifa{isti~ko vije}e nar-odnog oslobo|enja Bosne i

Hercegovine, ho}e da i nji-hova zemlja, koja nije ni

srpska ni hrvatska ni musli-manska, nego i srpska ihrvatska i muslimanska,bude zbratimljena i slobod-na Bosna i Hercegovina, ukojoj }e biti osiguranaravnopravnost i jednakost

svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Her-cegovine u~estvova}e ravno-

pravno s ostalim na{im na-rodima u izgradnji Naro-

dne Demokratske Federati- vne Jugoslavije”.U duhu Rezolucije upu}en

je proglas narodima Bosnei Hercegovine. Prvo zasje-danje ZAVNOBiH-a zavr-{ilo je rad u 4 sata izjutra26. novembra 1943. godi-ne.Odlukom Drugog zasje-danja AVNOJ-a u Jajcu od29. novembra 1943. potv-r|ene su odluke Prvog zas-

jedanja ZAVNOBiH-a itime je Bosna i Hercegovi-na postala {esta federalna

jedinica u federativnoj

Jugoslaviji. Tako je na jedi-ni realan i prihvatljiv na~inbilo rije{eno pitanje drà-

vno-pravnog polo aja Bos-ne i Hercegovine. 037Plus

22.11.2012.godine uz Dan dràvnosti 7

U nedjelju, 25 novembra 2012. godine navr{it }e se 69 godina od odr avanja Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a(Zemaljskog antifa{isti~kog vije}a narodnog oslobo|enja

Bosne i Hercegovine) kojim je na najkonkretniji na~inobnovljena dràvnost Bosne i Hercegovine.Od tada do prvih vi{estrana~kih izbora, koji su u na{oj

zemlji odràni 18. novembra 1990. godine, taj datum seu Socijalisti~koj Republici BiH bezuvjetno slavio kao Dannjene dràvnosti. Ve}ina Srba prestala ga je slaviti nakon

21. novembra 1991. godine kada je vlast SDS-a proglasi-la “svoje” srpske autonomne oblasti u BiH. Odgovor naovo bio je referendum, odràn 1. marta 1992. godine,kada se ve}ina gra|ana izjasnila za samostalnost i neza-

visnost BiH. Rezultate referenduma nije priznao onaj njendio pod kontrolom Srpske demokratske stranke.Od progla{avanja Srpske republike na teritoriju pod kon-

trolom SDS-a zapo~elo se i s negiranjem ZAVNOBiH-a,koje traje i dan danas. înjenica da se i 1. mart - Dannezavisnosti i 25. novembar - Dan dràvnosti BiH obi-ljeàvaju samo u F BiH pokazuje da borba za bosansko-hercegova~ku dràvnost i nezavisnost jo{ nije okon~ana.

I jednom i drugom jo{ uvijek se protive ideologija destruk-tivnih snaga u Republici Srpskoj. One se nikako ne mire s~injenicom da u zemlji Bosni i Hercegovini postoji velika

ve}ina me|u konstitutivnim narodima koja je spremnana suìvot, multietni~nost, mulitkulturalnost i na sveostalo {to se temelji na civilizacijskim dru{tvenim dostig-nu}ima.Upravo zbog toga treba i mora se vjerovati da }e i

sada{nje snage destrukcije u BiH jednoga dana morati shvatiti da smo svi skupa osu|eni na zajedni{tvo u dr avi Bosni i Hercegovini, koja je nakon Dejtona postala slo enija nego ikada. Sada je to dràva tri konstitutivna

naroda s dva (ne)upitna entiteta. Dràva koju jo{ uvijekiznutra osporava manjina predvo|ena nacionalistima u

Republici Srpskoj i u dijelu Federacije BiH. Budu}i da sveima svoj po~etak i kraj nadati se da }e i ta osporavanja

jednoga dana prestati i nestati.

Komentar

Safet HRNJICA

Dandràvnosti

bratstvo svojih naroda

republika najmanjeko koliko su to Srbija itska. I drugo, Musli-moraju biti apsolutnopravan narod, u mje-iko su to Srbi i Hrvati

H”.bli~kim statusom BiHlo je, pored ostalog,

mogu}iti njenu pod-

a nju u~initi “mini-nim modelom jugo-nske integracije”. Udinim krugovima ui je zbog ure|enjaalne Jugoslavije iformule me|unacio-h odnosa postojalo|eno nezadovoljstvo.

toga je Blagoje Ne-}, predsjednik Glav-

NOO Srbije, u novem-944. na Velikoj anti-i~koj narodno-oslo-a~koj skup{tini Srbi-agirao:zato {to ima Srba u

, Hercegovini i Hrvats-{aroliko izme{anih satima i Muslimanima,sve Hrvate i Muslima-srbiti? Da li je to stvar

Srba iz Srbije da name}uSrbima u BiH i Hrvatskojrazjedinjenje sa Hrvatima i

Muslimanima, kad je nji-hova zajednica ìvotno po-

vezana kao {to su povezanei njihove ku}e na istom

zemlji{tu, kada su oni sami, u toku ove trogodi- {nje borbe, iskovali bratstvoi jedinstvo?”.

Tito se, u pogledu dràv-no-pravnog statusa BiH,za razliku od “nekih ruko-

vode}ih drugova”, nikadanije dvoumio. To je potvr-

dio i prilikom posjete BiHu novembru 1979. godinekada je, pored ostalog,rekao:“BiH ne moè pripadati niovom ni onom, ve} narodi-ma koji je od davnina nas-tanjuju. Uostalom, to nji-ma nije niko poklonio, ve}

su to sami izborili u narod-nooslobodila~koj borbi u

kojoj su masovno u~estvo- vali. Bilo je to jedino mogu-}e i sre}no rje{enje, ne samo

za narode BiH, ve} i zana{u zajednicu u cjelini”.

Zasjedanjem je predsjedavao dr. Vojislav Kecmanovi}- \edo, lije~nik iz Bijeljine. U sve~anom dijelu zasjeda-nja pro~itani su pozdravni govori predstavnika NOV-a iPOJ-a, AVNOJ-a, Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH,Osvobodilne fronte Slovenije, Narodnog fronta Srbije,ZAVNOH-a, Centralnog odbora AF@-a, USAOJ-a iKomande podru~ja Mrkonji} - Klju~ Vije}e je po~elo s radom 25. novembra 1943. u19 sati. Prisutni su bili ~lanovi AVNOJ-a s podru~ja BiH,~lanovi Oblasnog NOO-a za Bosansku krajinu,Hercegovinu i Isto~nu Bosnu, zatim ~lanovi okru`nih

NOO-a iz svakog okruga, te istaknuti javni i kulturniradnici, predstavnici bosansko-hercegova~kih jedinicaNOV-a i POJ-a

roz Tito U prvom nacrtuOdluke, koju je pred-lo io Milovan \ilas,zasnovanom na sovjetskom modelu, petnacionalnih republikaza pet jugoslove-nskih naroda (Srbi,Hrvati, Slovenci,Makedonci i Crno-gorci), bilo je predvi|eno pet federa-lnih jedinica, pri~emu se za BiHpredvi|ao statusautonomne pokrajine, {to je u su{tinizna~ilo nepriznava-nje Muslimana kao jednog od ravno-pravnih naroda

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


22.11.2012.godinekanton8

Privrednim subjektima igra|anima su predstavl-

jeni zajedni~ki programi:Kreditno garancijski fond,

Program potpore za pove-}anje zaposlenosti, Progr-am potpore poduzetnici-ma po~etnicima, te pro-gram Vlade USK Subvenci-oniranje kamata.Prezentaciji su, osim do-ma}ina Armina Halitovi}a,na~elnika op}ine BosanskaKrupa, prisustvovali RedòKurbegovi}, ministar priv-rede USK i Haris Komi},direktor Razvojne agencijeUSK sa saradnicima. Bosa-nska Krupa je prva op}inau kojoj je odràna ovakvaprezentacija jer je, kako se

moglo ~uti, jedina s rastu-}im ekonomskim trendomi brojem zaposlenih napodru~ju kantona.

Kreditno garan-cijski fond

Izdavanje garancija za kre-ditiranje subjekata maleprivrede pod povoljnimuslovima ima za cilj pruìtifinancijsku potporu subje-ktima male privrede kojiimaju proizvodne kapaci-

tete ili izgra|uju novekapacitete, a neophodnasu im dodatna sredstvaosiguranja/kolaterali, kakobi ista mogla zadovoljiti

uslove banke.Cilj uspostave kreditno ga-rancijske sheme je pove-}ati nivo investicijskog ula-ganja, odnosno ulaganja uosnovna i obrtna sredstva,s namjerom pokretanja iodràvanja postoje}e proi-zvodnje, pro{irenja i/iliuvo|enja novih uslugakoje su deficitarne, ve}eiskori{tavanje kapaciteta,odràvanje postoje}ih rad-nih mjesta, prevladavanjenegativnih posljedica eko-

nomske krize, novo zapo-{ljavanje i pove}anje izvo-za.Garancije za subjekte maleprivrede se dodjeljuju za

kredite ~ija je namjena:finansiranje nabavke osno-

vnih sredstava, kupovina iure|enje zemlji{ta, kupov-ina, izgradnja ili preure-|enje poslovnih objekata,kupovina opreme, finan-siranje obrtnih sredstava(maksimalno 50 % iznosakredita).Garancije za kreditiranjepoljoprivrednih proizvo|a-~a se izdaju za kredite ~ija

je namjena, kupovinazemlji{ta, izgradnja/kupo-

vina objekata u poljopri- vredi, kupovina poljopri- vredne mehanizacije i op-reme, finansiranje procesapoljoprivredne proizvod-

nje i to: kupovina sjeme-na/sadnica, kupovina sre-dstava za za{titu, kupovinaosnovnog stada/jata, ku-povina sto~ne hrane.Pravo apliciranja imajupravna i fizi~ka lica reg-istrirana na podru~ju Uns-ko-sanskog kantona koji sebave prete`no proizvod-nom djelatno{}u / proizvo-dnim ili uslu`nim obrtom iuslugama u hotelijerstvu iturizmu i koji zadovoljava-

ju ostale specifi~ne uslovepropisane Programom.

Iznos izdane garancije nemoè pre}i 50 posto odo-brenog kredita ili 50.000KM.

Program podr-

{ke pove}anju

zaposlenosti

Program potpore za pove-}anje zaposlenosti osmi{-ljen je za podr{ku mladimosobama, bez radnogiskustva koji se nalaze naevidencijama nezaposle-nih i koji se po prvi putzapo{ljavaju s namjerom

sticanja radnog iskustva utrajanju od godinu dana ili{est mjeseci, ovisno ostru~noj spremi. OvimProgramom predvi|aju se

Vlada USK i Razvojna agencija USK

^lanovi Vlade USK puno su pozornosti posvetili izla-ganju [efika Snlati}a, ministra MUP-a USK, koji jeprezentirao informacije o stanju nasilja u porodici istanju sigurnosti od vr{nja~kog nasilja- Nasilje u porodici predstavlja ozbiljnu sigurnosnu

pojavu ~ije posljedice trpi ~itavo dru{tvo, a za rje{ava-nje

pored policije, koja se uglavnom bavi posljedicama, potrebno je anga ivati i druge institucije i stru~njakerazli~itih specijalnosti. Statistika pokazuje smanjenjenajteìh oblika nasilja u porodici. U periodu januar - sep-tembar 2012.godine evidentirano je 109 slu~ajeva nasiljau porodici, ali saznanja ukazuju da ima jo{ uvijek

slu~ajeva skrivanja nasilja zbog stida, zablude,neupu}enosti, straha i osude okoline, ekonomske ovisnos-ti o nasilniku, èlje da se poku{a sa~uvati porodica, takoda se moè otkriti samo proaktivnim radom ne samo poli-cije ve} i drugih institucija, ukazuje ministar Smlati}.Iako je vidljiv napredak i kad je u pitanju stanje sigu-rnosti od vr{nja~kog nasilja, posebno kada su u pitanjuedukacije, ministar Smlati} isti~e da se i dalje svislu~ajevi vr{nja~kog nasilja ne prijavljuju policiji, a poje-dini oblici se i ne otkriju, jer `rtve trpe i prikrivaju nasi-lje, podnose maltretiranje i poniènje, {to sve ne

omogu}ava rje{avanje ove problematike jer se nasiljeproduàva. I dalje su prisutni strah, zablude, nedovolj-na informiranost i slaba educiranost kako bi se prijesvega nasilje prepoznalo, {to se moè prevazi}i kvalitet-nom edukacijom.- U posljednje vrijeme sve aktuelniji je novi oblik (cyber-bullying) gdje se nasilje snima i postavlja na internet, ili

se prijeti `rtvi objavljivanjem, upozorava ministar MUP-a USK.

Vlada USK poduprijet }e intenzivne aktivnosti policije,naro~ito preventivne, u cilju daljeg ja~anja sigurnostiu~enika od vr{nja~kog nasilja a MUP USK }e, u surad-nji s drugim institucijama razvijati dalje preventivneoblike kako bi se vr{nja~ko nasilje smanjilo i potpunoeliminisalo.

Ministarstvo unutra{njih poslova USK

Prezentirani “Instrumenti

U organizaciji Vlade USK iRazvojne agencije USK, uBosanskoj Krupi odràna

prezentacija “Instrumentipodr{ke poduzetni{tvu” Bosanska Krupa je prva op}inau kojoj je odràna ovakvaprezentacija jer je, kako semoglo ~uti, jedina s rastu}imekonomskim trendom i brojemzaposlenih na podru~ju kantona

U skup{tinsku procedu-ru, sa odràne sjednice,

Vlada je uputila Prijedlogodluke o davanju saglas-nosti na kratkoro~no kred-itno zaduènje po transak-cijskom ra~unu (overdraft)

kojim bi garantirali budè-tskim korisnicima da }epla}e i naknade za topliobrok ubudu}e biti ispla}i-

vane na isti dan za sve

korisnike.- Vlada Unsko-sanskog kan-tona provela je zakonom

predvi|enu proceduru iuvela sistem centraliziranogobra~una i isplate pla}a za

sve bud etske korisnike. Da

bi sistem u potpunosti zaì- vio neophodno je obezbjedi-ti teku}u likvidnost u vri-

jeme isplate pla}a istovre-meno za sve korisnike. U

slu~aju nedostatnosti prob-lem bi se prevazi{ao katko-ro~nim kreditom (over-draft) koji je najracionalni-

ji oblik kratkoro~nog kedi-ta, pojasnila je AzeminaHeli}, ministrica finasija.S overdraftom bi se osigu-

rala teku}a likvidnost nadan utvr|en za isplatepla}a istovremeno za svekorisnike budèta USK.

Dominiraju poro-di~no i vr{nja-~ko nasilje

Ministarstvo finansija Vlade Unsko-sanskog kantona

Pla}e budètskim korisnicima istovremeno Da bi sistem u potpunosti zaìvioneophodno je obezbjediti teku}ulikvidnost u vrijeme isplate pla}aistovremeno za sve korisnike

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


22.11.2012.godineintevju10

Na nedavno odrànimlokalnim izborima uvjer-ljivo ste, kao kandidatSDA porazili svog glav-nog protiv kandidata

Albina Musli}a, kandida-ta SDP-a. Pobijedili ste srazlikom od nepunih pet

hiljada glasova. Razlikaizme|u SDA i SDP-a zapozicije u Op}inskom

vije}u Biha} je dvostrukomanja. To dodatno nagla-{ava uvjerljivost Va{epobjede. Zahvaljuju}i to-me nedavno ste zapo~eliraditi posao op}inskogna~elnika i na samomstartu se sreli s obiljemproblema koji su akumu-lirani u minulih osamgodina u kojima su vlastbili kadrovi SDP-a. Iako

jo{ nemate potpunu slikuo stvarno zate~enom sta-

nju, ipak ste u nekim odukazanih prilika konstati-rali da znate da vas ~ekateàk i mukotrpan posao.

[ta se na-lazi na listi

Va{ih prioriteta?

Emdàd GALIJA[EVI]:Ovo mi je peti radni dan i

sagledao sam stanje, ono-liko koliko se to moèu~initi za to vrijeme.

Moram re}i da je ~ast bitina~elnik op}ine Biha}, ali

je istovremeno i velika

odgovornost. Narod je umeni prepoznao ~ovjekakoji bi mogao stabilizirati

stanje. Ve} sam obaviorazgovore s pomo}nicima,direktorima javnih usta-nova i preduze}a ~iji jeosniva~ op}ina Biha}, temeni najzna~ajnije s pred-

stavnicima op}inskog sin-dikata. Trenutno stanje uop}ini je financijski te{ko,ali nije nerje{ivo. Najve}i

problem su plate uposleni-ka, za njih je potrebno izd-

vojiti 750.000 KM. Pro-blem su i preduze}a ~iji je

osniva~ op}ina gdje radni-ci nisu primili pla}e po 4-5 mjeseci, a zabrinjava i

podatak da mnoga od njihne upla}uju doprinose.

Budèt je prenapuhan.Op}ina ima kredita uiznosu 11-12 miliona KM na deset godina, kamate

su nepovoljne, pa se ukup-na cifra kre}e oko 20 mili-ona. Svi mi, op}inski rad-nici i uposlenici javnihustanova i preduze}a,

zajedni~ki moramo i}i u stabilizaciju. Problem je {to se ovo de{ava na kraju godine, pa banke neradorazgovaraju. Realna pri~a

u op}ini je da nismo tre-bali isplatiti ni ovu platukoju smo realizirali nekidan, {to bi zna~ilo da bi uidu}u godinu prebacili~etiri. Moramo dogovoritina~in na koji }emo u{tedi-ti. Moram naglasiti da

sindikalisti shvataju situa-ciju, èljeli su iskren raz-

govor, a ne diktate. U gradu trenutno ne radi10.000 ljudi i sre}a je koradi u dràvnom poslu.

Pogotovo kad sagledamokolike su pojedine plate,tako da upravo tu imamo

prostora da u prvoj faziidemo na u{tede kroz

smanjenje tih plata. Istotako, izbjegava}emo i}i udrasti~no smanjenje zapo-

slenih. Nikako ne mogu prihvatiti da moja plata prema{uje 5.000 KM i spreman sam da bude ma-nja za 30-40 posto. Mora-mo se prilagoditi vremenuu kojem ìvimo.

Druga stvar koju moramouraditi je izrada dobrog

rebalansa budèta, kojitreba biti realan u 2013.

godini. Sve politi~ke stran-ke moraju shvatiti da nemoèmo imati ve}e rasho-de od prihoda. Realnacifra kre}e se oko 17 mili-ona. Mi moramo traìtiinvestitore koji }e u Biha-}u ne{to graditi i raditi na

pokretanju proizvodnje, a za to moramo napravitiambijent. U Zenici dobi-

jete sva potrebna doku-menta u nekoliko dana, au Srbiji dobijete i sredstva

za proizvodna radna mjesta. Mi to ne moèmo ra-diti jer imamo veliku jav-nu potro{nju. Mi moramo

praviti ambijent, jer ulas-kom Hrvatske u EU mno-

ge njihove firme }e prebac-iti svoju proizvodnju ova-mo. Idu}a godina morabiti stabiliziraju}a.

Strankademokrats

ke akcije u Op}inskom vije}u ima 12 vije}nikai Vas kao na~elnika.Zbog toga se ~ini da je

u najboljoj poziciji daformira parlamentarnu ve}inu koja bi Vam tre-bala i mogla biti odkoristi za brè i bolje

rje{avanje nagomilanihproblema. Dokle sestiglo na tom planu?

GALIJA[EVI]: Na{a stra-nka razgovara s potenci-

jalnim partnerima, trenu-tno je dogovoreno sa HDZ 1990, a na~elno sa SDU.Vjerujem da }e SDA imati

ve}inu u Op}inskom vije-}u, ali, ja kao na~elnikdefinitivno nisam s timoptere}en i koristim ovu

priliku da pozovem sve politi~ke subjekte da poku- {amo izvu}i op}inu iz fina-ncijske krize. Idu}e godinene}e biti prostora za poli-tikanstvo i vjerujem da}emo zajedno donijeti sta-biliziraju}i budèt.

Kako }eteodgovoriti

na situaciju u kojoj bieventualno parlamen-

tarnu ve}inu u OVBiha} umjesto SDApredvodio SDP?

GALIJA[EVI]: Ako bido{lo do toga, iako li~no

sumnjam, ja }u raditi svoj posao neoptere}en. Samone mogu shvatiti da ona

stranka koja ima pov- jereni{tvo na kantonal-nom i op}inskom nivou ikoja je dovela, ba{ zbogapsolutizma, op}inu Biha} u ovakvu situaciju, datraì da kontroli{e OV.Stranke ~ine ljudi koji }e,

siguran sam, malo druk-~ije postaviti stvari. Mo-ram re}i da je SDA pobjed-nik izbora i da smo zaslu-

ìli da nam se da {ansa da

vodimo Biha} zajedno sdrugima.

U kojoj stemjeri zado-

voljni svojom trenut-nom pozicionirano{}uu organima SDA, poli-ti~koj stranci koja je na

vi{im razinama vlasti“otjerana” u opoziciju?Vjerujete li da to ne bitrebala biti preprekakvalitetnoj suradnjiizme|u Vas kao op}in-ske izvr{ne vlasti s no-siocima ~elnih funkcijau izvr{noj i zakonodav-noj vlasti u USK-u, uFederaciji i Dràvi BiH?

GALIJA[EVI]: Ja sam~lan Izvr{nog odbora SDA

Biha}a, a po statutu sam i~lan Kantonalnog odboraSDA. Zadovoljan sam svo-

jim statusom u politi~kom smislu. Mislim da ne bitrebalo biti nikakvog reva-n{izma kada su u pitanju

vi{i nivoi vlasti, po{to jeSDA jo{ uvijek u Federa-lnoj vladi. Oni bi se trebaliodnositi jednako kako seSDA ranije odnosila pre-ma Biha}u. U ovom gradu

se najvi{e gradilo kad je u federalnoj i kantonalnojVladi bila SDA. U kampa-nji sam nagla{avao, dakad je [emso Dedi} bio na~elu kantonalne Vlade uovaj grad je investirano

pet miliona KM. Vjerujemda }e odnos prema na~e-lniku, odnosno gra|ani-ma, biti isti. Ljudi kojidanas vode kanton imaju

obavezu prema Biha}u imoraju puno vi{e energijeuloìti za taj grad.

Uskoroulazimo u

2013. godinu koja, poocjenama mnogih,zbog aktuelne politi~ke

i ekonomske situacije,ni po ~emu ne}e bitibolja od odlaze}e2012. godine. [ta Vi otome mislite?

GALIJA[EVI]: Prvo {too~ekujem je da napravimodobar budèt, zatim da

zadovoljimo potrebe op}i-nskih uposlenika, te danapravimo dobar ambi-

jent za izgradnju proizvo-dnih kapaciteta. Nadalje,o~ekujem bolju komuni-kaciju s privrednicima,bolje odnose na nivou op-

}ine koje moramo depoli-tizirati, da }emo biti jedin- stveniji, o~ekujem i projekata. U tom cilju ve} sam razgovarao s direk-torom Federalnih cesta,razgovara}u s ljudima iz

Robota i Importanna. Odni~eg pozitivnog ne}uodustati. O~ekujem da}emo pokrenuti projekat

KfW i da }e gra|ani biti sretniji. Ovo je skupa zemlja, jer je velika javna potro{nja i idu}a godina}e financijski biti te{ka. U reforme moramo u}i zaje-

dno. Nisam pesimista ve} naprotiv, optimista. Gradmora krenuti u boljem

smjeru. Ja sam na~elnik za sve gra|ane. 037Plus

Emdàd GALIJA[EVI], na~elnik op}ine Biha}

Sve politi~ke stranke moraju shvatiti da ne moèmo

imati ve}e rashode od prihoda. Realna cifra kre}e se

oko 17 miliona. Mi moramo traìti investitore koji }e u

Biha}u ne{to graditi i raditi na pokretanju proizvodnje, a

za to moramo napraviti ambijent. U Zenici dobijete sva

potrebna dokumenta u nekoliko dana, a u Srbiji dobijetei sredstva za proizvodna radna mjesta. Mi to ne moè-

mo raditi jer imamo veliku javnu potro{nju. Mi moramo

praviti ambijent, jer ulaskom Hrvatske u EU mnoge

njihove firme }e prebaciti svoju proizvodnju ovamo.

Idu}a godina morabiti stabiliziraju}a

Trenutno stanjeu op}ini je financi-

jski te{ko, ali nijenerje{ivo. Najve}iproblem su plateuposlenika, za njih

je potrebno izdvo-

jiti 750.000 KM.

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


22.11.2012.godine 11

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


22.11.2012.godine12

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


1322.11.2012.godine

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


22.11.2012.godine14

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


22.11.2012.godine reportaà 15

Ko bi rekao da nove-mbar u narodu zovu

studeni. Ovaj, ili ovogodi-{nji, nit je studen nit jenarodni, dnevne temper-ature se kre}u izme|upetog i dvadesetog podi-oka, a plata nema. Komo-

tno ga moèmo zvati“topli studeni”. U neka,stariji kaù puno bolja

vremena, biha}ke ulicebile su okovane smrznu-tim snijegom po kojimase nesigurno hodalo.

Auta su bila rijetka. Djecabi tad dolazila na svoje.Iznijeli bi drvene sli~ureili “ligure” pa tamo-’vamoniz Komandu. Te sli~ure iniske drvene saonice poimenu ligure pravile su seod bukove letve legen-darne dimenzije “4x2”.

Misli se na centimetre.Oni snala`ljiviji potkivalisu svoje jurilice limenomtrakom koja se tada ko-ristila za uvezivanje kar-tonskih i drvenih paketa.Za lu|ake su vo`nje posred ulice bile dosadne,pa su se do kasno u no}utrkivali po Bori}ima.Svaka staza imala jesvoje skrivene zamke,

skakala i krivine. Brzinesu bile iznena|uju}e pa

je “grljenje” stogodi{nje

jele i ulijetanje u grmljebilo obavezno. Kad seu~esnici “ligura-lige” vra-te me|u svoje na Koma-ndi zbog krvavih noseva imodrica na licu izgledalisu kao u~esnici èstoke“masovke”. Uli~ne tu~e.Legenda Bori}a bio je

jedan Drago, kojeg suzvali Debeli. Otkud im tone zna se, ali se zna da jebio visok 180 centi, teàk 130 kila i da je bioneustra{iv. Bliè lud, alito ne valja govoriti. Kaùda je jedne zime ~ak tri

puta zaglavio u bolni~kugipsaru. Lomove i {ivanjaniko nije brojao. Bila suto stvarno luda vremena.

A da, umalo zaboravi,

neki dan nam se javioDrago, iz daleke Kanade.Tamo ga zovu Crazy, takopi{e, da nam kaè da jesad ba{ slomljen. Boli ga

~injenica da tamo koristisamo dva odijela, radno ipidàmu. Dakle, radi,

spava i vozi se. I sve pod-

jednako, po osam sati.Jedino zadovoljstvo pri~i-njava mu njegov Plavian|eo, auto marke BMV.Nau~io na evropska, pa

eto... I mi smo nakon ratas “juge” i “stojadina”pre{li na evropska auta.

Onda nam zabrani{e

uvoz na{e klase, to jest,“europljane” starije odsedam godina. K’o da sugodine va`ne. Kad ne-ma{, nema{.

Onaj ko ima uìva u bla-godetima najnovije teh-nologije.

Automobilizam je stvar-

no oti{ao daleko, za nep-repoznati. Kaù da treba

jo{ samo neki mjesec pa}e i obi~ni automobilidobiti te pametne stro-

jeve s kojima se upravljaglasom. Mogu zamislitimog kom{iju Redù kako

upravlja svojim tamo

nekakvim an|elom:“Halo Star, please left!..

No left, right, right!.. E, jebi ga! Haj’ sad vidi {ta siuradio, elektronski konju.”

Po svemu sude}i na{i }e idalje voziti “bez ruku”isklju~ivo kad sjednu na

kota~. Trenutno prekosedamdeset posto njih volan, ili upravlja~, svogmetalnog ljubimca ~vrstodrì objema rukama i nesmiju ga ispustiti niti

jednog jedinog trena jer“vu~e” u lijevo. Ili udesno. Ili zbog toga {to biudario glavom u plafon ina najmanjoj rupi naputu. Takvih metalnihljubimaca kod nas,ma{ala, ima koliko ho}e{.I kakvih ho}e{. A, posvemu sude}i bit }e ih jo{

jer je na snagu stupilo

pravilo “EURO-3 standar-da”. To je ono, kol’oispu{ta smrada.Ni{ta left i right, bezruku. Halid ALIJAGI]

Kroz Biha} u toplom studenom Za lu|ake su vo nje po sredulice bile dosadnepa su se do kasnou no} utrkivali poBori}ima

Otkud im to nezna se, ali se znada je bio visok 180 centi, teàk 130 kila i da jebio neustra{iv.Bliè lud, ali to ne valja govoriti A da, umalozaboravi, neki dannam se javioDrago iz daleke

Kanade, tamo gasad zovu Crazy,tako pi{e, da namkaè da je sadba{ slomljen

O vozanju i autima

Idila u novembru Nekad u novembru

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


22.11.2012.godinedru{tvena hronika16

Pad socijalisti~kog poretka uBiH nije bio pra}en demo-

kratijom, ve} je smijenjen nacio-

nalizmima, koji su svaki na svojna~in, radili protiv dràvnog inte-griteta BiH, na njenoj nacionalno-politi~koj dezintegraciji. Ni me|u-narodno priznanje dràvne samo-stalnosti i nezavisnosti BiH nijebilo pra}eno pozitivnim nastoja-njem da se dràva o~uva. BiH sena{la pred oruànom ekspanzi-

jom susjednog velikodr avlja dabude razorena i uni{tena. Najva-`nije ~injenice su poznate, iakopuna istina zahtjeva utemeljenostna primarnim vjerodostojnim do-kazima svih relevantnih naciona-lnih i me|unarodnih subjekata.

Istorijska zbilja sene moè ukidati

Ugledaju}i se na ~etni~ki “Sveto-savski” Ravnogorski kongres u se-lu Ba, krajem januara 1944., koji

je proglasio ni{tavnim odlukeDrugog zasjedanja AVNOJ-a, Ka-radì} je u Mrkonji}-Gradu kra-

jem 1993. sazvao Srpsku Narod-nu skup{tinu da bi ukinula odlukeZAVNOBiH-a o uspostavljanju fe-deralne BiH. O osnivanju ZAVNO-BiH-a odlu~ili su predstavnici svihnaroda BiH, pa je Karadì}evaskup{tina i politi~ki i nacionalno

bila nekompetentna da rje{ava oZAVNOBiH-ovim odlukama. Pro-gla{avanjem ni{tavnim odluke

AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a Dra aMihailovi} i Radovan Karadì}produzeli su apsurdne politi~keakte da mijenjaju pro{lost, koja semoè razli~ito tuma~iti, ali kaoistorijska zbilja ne moè ukidati.

AVNOJ-evska Jugoslavija i ZA- VNOBiH-ovska BiH su povijesne~injenice poluvjekovnog opstoja-nja, koje se mogu svidjeti ili nesvi|ati, cijeniti ili omalovaàvati,ali je njihova egzistentnost i istori-

jski kao i politi~ki neupitna.

Svojom filozofijom i duhomZAVNOBiH i poslije pet decenijaosmi{ljava geopoliti~ki prostorBiH. Smisao Karadì}eve skup{ti-ne je upravo u tome da one-mogu}i - ZAVNOBiH-ovsko osmi-{ljavanje politi~kih odnosa iìvota u BiH, da bi velikosrpskinacionalizam okon~ao njenorazaranje i uni{tenje. Me|utim,ako konstituiranje entiteta Repu-blike Srpske predstavlja priznanjeteritorijalno-nacionalne podjeleBiH, ono istovremeno, ~injenicuda se radi o jednom od entitetadràve BiH, dokazuje dràvnuegzistenciju BiH. Republika Srps-

ka egzistira u okviru me|unarod-no priznate dràve BiH. Ideje iprincipi ZAVNOBiH-a nadìvlja-

vaju oblike destrukcije i dezinte-gracije BiH. Nacionalizam je

mogao ruìti komunisti~ki pore-dak u BiH, ali je nemo}an premaizvornim ZAVNOBiH-ovskim na-~elima i koncepciji BiH; Bosnunisu stvorili tzv. nacionalni kon-stituenti, ona je mutilateralni isto-rijski fenomen, koji je izraz jedin-stva njenih sveukupnih razli~i-

tosti. Ukidanje ovog fenomenaotvorilo bi put ukidanju paradig-me ~ovje~anstva. Da li to u su{tinishvata me|unarodna zajednica?

Za razliku od srpske Narodneskup{tine, Skup{tina BiH preglasi-

la je datum Prvog zasjedanjaZAVNOBiH-a 25. novembar da-nom Dràvnosti BiH. Tim ~inomSkup{tina BiH priznala je osniva-nje ZAVNOBiH-a kao doga|aj zakoji je vezano dràvno konsti-tuiranje BiH. Iako je ovaj akt usli-

jedio poslije me|unarodnog priz-nanja BiH, u njemu je izraèna~injenica da su pojavom ZAVNO-BiH-a i njegovim nasljednicamaNarodne, odnosno Socijalisti~keRepublike BiH stvorene osnovnepretpostavke samostalne, nezavi-sne, me|unarodno priznatedràve BiH. Drugim rije~ima, bezZAVNOBiH-a ne bi bilo dràve

pod nazivima Narodna, odnosnoSocijalisti~ka Republika BiH, abez ovih ni samostalna, nezavisnadràva “Republika Bosna i Herce-govina”. Prema tome, dok je

mogu}a nau~na ocjena dràveBiH, koja je kao nasljednicaZAVNOBiH-a egzistirala ~etiri i podecenije, takva ocjena ne moè sedati o me|unarodno priznatojDràvi Republici BiH, a pogotovone o njenim oblicima vezanim zame|unarodne sporazume od

1994. i 1995. Sedam godina vre-menske distance je zato nedovo-ljno, a pogotovo unutra{nja nesta-bilnost, koja u BiH produbljujenacionalno-politi~ke konflikte igura BiH na rub dràvnog opstan-ka, li{ava istorijsku nauku seri-oznog tretiranja aktuelnog polo-àja BiH. Ipak, stoji ~injenica, da

je me|unarodnim priznanjemBiH prvi put u povijesti poslijeOsmanskog osvojenja, postalasamostalna dràva, koju neponi{tavaju ni doga|aji kao {to suagresije, rat i svi poznati metodirazaranja i podjele. Istoriografijane bi bila nauka ako bi se

upu{tala u razmatranje perspek-tive dràve BiH. Za taj posao imadosta profesionalnih arhitekatabudu}nosti BiH, koji joj temeljrazvaljuju, a krov crtaju.

Jedna {pekulacijaslijedila drugu

U razdoblju 1992-1995. bilo jenekoliko poku{aja, politi~ko-pra-

vnog karaktera, da se Bosna odr ikao dràva. Najozbiljniji, svakako,predstavlja Platforma Predsjedni-{tva R BiH. Osnovno obilje`je i cilj

je da se zaustavi rat, etni~ko

~i{}enje i destrukcija dràve, da sedefinira osnovni princip vr{enja vlasti, polo aj njenih naroda igra|ana.Nezavisno od toga koliko je doku-ment sa ovakvom ambicijomodgovarao postoje}im uslovima,bio je to program i okvir za

vo|enje dràvne politike u uslovi-ma rata. Izloèna pritiscima sece-sionisti~kih snaga, Platforma nijeu praksi dokazala neophodnuizdr`ljivost i superiornost nadsnagama i linijom destrukcije.Politika inaugurisana Platformompopu{tala je i povla~ila se predte`njama i snagama unutra{nje

destabilizacije, a pogotovo predkonceptima i oportunisti~kim {pe-kulacijama me|unarodnih subje-kata. Poloàj BiH bio je sve neo-dre|eniji. (Nastavi}e se)

Akademik Enver Red i}ro|en je1915. godineu StaromMajdanu,op}inaSanski Most,a osnovnu {kolu i gimnazijuzavr{io je u Biha}u. Umro jeu Sarajevu 5. novembra2009. godine.

Diplomirao je germanistiku, jugoslavensku knji evnost iistoriju na Filozofskom faku-ltetu 1940. godine. Bio jeu~esnik NOB-a od 1941. do1945. godine, te vije}nik ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a.Dopisni ~lan ANU BiH postao je 1978. godine, a zaredovnog ~lana izabran je1984. godine.Dobitnik je brojnih priznanja inagrada, te autor mnogihknjiga i publikacija.

Svjedo~enje akademika Envera Redì}a, vije}nika ZAVNOBiH-a (4)

Socijalizam smijenjen

nacionalizmima Nacionalizmi su, svaki na svoj na~in, radili protiv dràvnog integriteta BiH, na njenoj nacionalno-politi-~koj dezintegraciji. Ni me|unarodno priznanje dràvnesamostalnosti i nezavisnosti BiH nije bilo pra}enopozitivnim nastojanjem da se dràva o~uva.

Ve}ina èna àli se na dvije stvari: mu{karci suneskloni razgovoru i nikada ni{ta ne mogu na}i. Da nebi ispalo kako su to nedostaci koji se mogu promijen-iti, za sve se okrivljavao kromosom Y i testosteron.Njihovo genetsko naslije|e takvo je da se od njih nemoè o~ekivati “small talk” uz kafu (jer postoje neod-lo`ne obaveze poput gledanja utakmice), ili da ufriìderu prona|u bocu mlijeka (jer, naàlost, postoji

vi{e polica), ili da zapamte gdje im stoje ~arapa (a,deset godina nalaze se na istom mjestu).Kad u {koli po~nemo u~iti historiju, prvo nas nau~e da

je mu{karac {titio porodicu i nabavljao hranu, dok suène sjedile oko vatre i skupljale plodove. Lov na nekugolemu kljovatu, dlakavu ivotinju, samo s kamenjem,

toljagama i spremno{}u da se pogine za komad {niclekoji }e nahraniti porodicu, neuporedivo je odgovorni- ji i teì posao od potrage za nekom bobicom koja }eupotpuniti jelovnik. Pritom se, uvijek, pre{u}ivalo da

je uspjeh lova bio vrlo upitan i da su jedinu sigurnuhranu nabavljale ène. U literaturi se moè prona}i dase predhistorijske ène ni u jednom trenutku nisuoslanjale na svoje partnere za nabavku hrane. Pleme

je, zapravo, ivjelo od ènskog sakupljanja jer je mesostizalo neredovno i rijetko. Istraìvanja su pokazala dau lova~ko-skuplja~kim dru{tvima mu{ki pripadniciobavljaju tek jednu petinu posla nu`nog za opstanak skupine, dok su ~etiri petine obavljale ène. Ali, ~inje-nice su nebitne jer je mit o lovcu postao {lagvort za sveostale lova~ke pri~e: mu{karcu je uro|eno da je lovacpa je samorazumljivo da lovi ène, bolje pozicije ibolju pla}u, a ène su tu da pri~aju i brinu se za infra-

strukturu.Mu{karci su ène stolje}ima uvjeravali, {to uz pomo}religijskih teorija, {to uz pomo} nau~nih istina da oneimaju jednostavniji ìv~ani sistem i znatno niùinteligenciju, da je za njih najbolje da rade ba{ ono {tomu{karcima najvi{e pa{e. Na primjer, ~im su ène u

ve}em broju po~ele ulaziti na trì{te rada, odmah suizdvojene u profesionalne kategorije koje su bile slabi-

je pla}ene i na poslove koji su bili rutinski. Bile suizvor jeftinog, pouzdanog rada bez ikakve mogu}nostinapredovanja u karijeri, {to je mu{karcima omogu}iloda se bave ’velikim poslovima’. Kod ku}e su mu{kukarijeru potpomagale tako {to su ih osloba|ale brigeza ku}u i djecu.I danas ène ~esto obavljaju poslove koji su lo{epla}eni i ne pruàju mogu}nost napredovanja pa tako

dominiraju u poslovima koji nalikuju na ku}anske:sobarice, konobarice, ~ista~ice, njegovateljice...Zapravo ~im je neki posao progla{en ’ enskim’, sasvim

je sigurno da }e ostati me|u nisko pla}enim zanima-njima. Vodoinstalateri su, recimo, bolje pla}eni odprodava~ica, elektri~ari od kroja~ica, a automehani-~ari od medicinskih sestara. @ene ~ine jednu tre}inuprijavljene radne snage na svijetu, a za to primajusvega deset posto ukupnog svjetskog prihoda i vlas-nice su samo jedan posto svjetskih posjeda.Za{to mu{karci imaju bolje poloàje? Osim zato {to suih, kako smo vidjeli, odavno prisvojili, razlog je i to {toène ostaju trudne, ra|aju i brinu se o djeci, karijeraim se prekida, ~e{}e pristaju na honorarne poslove jerim je lak{e uskladiti sve obaveze i, na kraju, u ve}inizanimanja na vode}e se poloàje stiè u pedesetimgodinama, kad se ène bak}u s menopauzom zbog

koje im energija znatno opada. Moè nas utje{iti da natrì{tu rada postoji jedan bastion na koji ène nikadnisu juri{ale i koji su mu{karcima ostavile kaouspomenu na vremena kad su u svemu bili glavni -odvoz sme}a. Mirela POPR@ENOVI]

Socijalni kutak

înjenice su nebitne jer jemit o lovcu postao {lagvortza sve ostale lova~ke pri~e:mu{karcu je uro|eno da jelovac pa je samorazumljivoda lovi ène, bolje pozicije i

bolju pla}u, a ène su tu da pri~aju i brinu seza infrastrukturu.

Mit o lovcu

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


22.11.2012.godine dosje 17

Priredio: Halid ALIJAGI]

Ako fotografija nije naj-revolucionarniji pronala-zak novijeg vremena,

onda je svakako njegov najpopularniji izraàjnioblik. Iznikla iz snova istvarnosti 19. stolje}a,ona je utjecala na histori-

ju, nauku i umjetnost ipored televizije najva`nija

je pojava koja je obiljeìlainformaciju 20. stolje}a

je novinska fotografija.Stvarana uglavnom upro{lom stolje}u, poseb-no u Prvom i Drugomsvjetskom ratu do na{ihdana je izgra|ivala svojstandard, usput se bore-}i protiv nadmo}i televiz-

ije. Ipak ova dva medijaneprekidno utje~u jedanna drugi zadràvaju}i svo-

je specifi~nosti i nastoje}iostati na svom terenu.Zbog toga {to nizanjempokretnih slika televizija"prepri~ava" doga|aje,fotografija je ograni~enana trenutak, {to je usm-

jerava ne na pojedina~nonego na op}e, prepoz-natljivo i univerzalno.

Tako ona postaje simbol,rje~ita slika trenutka zau-stavljenog na putu za

vje~nost. Takve su ~uvene fotogra-fije koje su obi{le svijet i

vremenom izgubile po~e-tnu namjenu i zna~enje

vizualnog svjedo~anstva

o jednom doga|aju, li~-nosti ili situaciji i postalesimbol i amblem svog

vremena. Imaju golemumo} jer postaju mo}nosvjedo~anstvo i u~estvu-

ju u izgra|ivanju morala islike na{eg doba, makar ih optuùju da daju sub-

jektivnu i iskrivljenu slikusvijeta, da prikazivanjem

stravi~nih i {okantnihdetalja kaù da ovaj svijet vi{e li~i na pakaonego na raj i da je mjes-to stalnog bola, nasilja,razaranja i smrti. Svijet

nije samo to, ali jeste ito, a to upravo fotografi-

ja, posebno ratna, naj-bolje pokazuje. Na svomputu od slikanja pojedi-na~nog do zna~enja sim-bola, novinarska fotogra-fija je izgradila svoje kri-terije. Zajedni~ko joj jeda izraàva sna`ne emo-cije, da slika pojedinca

suo~enog s historijom ida se na njoj prepoznajeodre|ena sredina.Neke fotografije iz jedno-godi{njeg albuma novi-nara - fotoreportera Hali-

da Alijagi}a zadovoljava- ju visoke standarde foto-reporterstva te pored po-

jedina~nog, konkretnog,trenutnog i dokumenta-rnog imaju i op}e zna~e-nje simbola jer izraàvaju

jednu egzistencijalnu ze-bnju, jednu atmosferurata, u pustom grada,ta~no u podne, kad na

ulici nikog nema osimzblanutih i prepla{enihpasa ili izgubljenih kravana asfaltu, oko zgrada inebodera, ili nekog ko bise ugrijao oko srca, pa

kad nema ~ime, ondadrvima koja se pilaju unevakat, u po bijelasun~ana dana, dok je nasnazi op}a opasnost, nasredini ulice, u centrugrada prepoznatljivog pomotivima tornja crkvesvetog Ante Padovans-kog i Kapetanove kule. Ilifotografija o~ita u sim-

bolici ko zna kako i otkuddospjele zastave SKJkoja je pala i zapela nagrudobranu negdje naprvoj borbenoj liniji.

Hasan Tijanovi}

Istrgnute stranice iz knjige "Po~etak biha}ke pri~e" (2)

Ljeto 1992. godine, Veliki most je zakr~en balvanima

Ljeto 1992. godine, dvori{te iza[umarije. Sve na drva; hrana se kuha, ve{ otkuhava, a i "lon~i}a" (kupa se)

Fotografija u ratu Fotografije obu-hvataju doga|ajekoji su se u ovomkraju doga|ali odaprila 1992. do

maja 1993. godine Na fotografija-ma se moè pratitistvaranje vojske uraznim fazama iprilikama, odgrupe boraca unepotpunim uni-formama i patika-ma, nastalih uraznim situacija-ma, na prvoj liniji iratnoj pozadini, do

formiranja odredai brigada U njegovoj sliciima i idili~nog, itragi~nog, i opsku-rnog, i stravi~nog,i simbola, i doku-menata, i uspome-na za dugo sje}a-nje, ta~nije, to jena{a zajedni~kaslika vi|ena iz nje-govog rakursa,

koja u svakom slu-~aju u~estvuje uizgra|ivanju dobrai obiljeàvanju iuni{tavanju zla

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


22.11.2012.godine037 extra18

Stotine ljutitih ènaobnaìle su se u Facebo-ok kampanji kojom izra-àvaju protest protiv kompjuterskog sistemazbog kojeg su njihovinajmiliji ostali bez pla}a.One su na golim le|imaispisale poruke kojimizraàvaju podr{ku svo-

jim voljenim i protestprotiv sistema koji ih jeiznevjerio, a fotografijesu postavile u grupi koja

trenutno ima 17.000~lanova.Kako “zakon {utnje”francuskim vojnicima nedozvoljava da se javnobore za svoja prava, upomo} su im prisko~ilenjihove ljep{e polovine.Plate francuskih vojnikau cijelom svijetu regulirakompjuterski sistem“Louvois”, koji je krajem2011. zaraèn virusom.Od tada na hiljade fran-cuskih vojnika, od kojihneki sluè u ratnim

zonama, ne dobijajuredovno svoje pla}e ili ihdobijaju u znatno man-

jem iznosu. Vlada tvrdi da radi sve{to je u njenoj mo}i daponovo uspostavi nor-malno funkcioniranjesistema do po~etka novegodine. Me|utim, ènetvrde da se od oktobrastanje pogor{alo i da sve

vi{e vojnika ne dobijapla}e.

- Neke od nas nisu u stanju da plate ra~une,najamninu stana ili da

kupe odje}u djeci, kazala je Virginie koja je osno- vala grupu.Grupa na Facebookuuznemirila je francuske

vlasti, koje su ~ak poku{ale izvr{iti pritisak na ène da je ugase.- Mi nismo upla{ene jer

za nas “zakon {utnje” ne vaì i imamo pravo javno

iskazati svoje nezadovoljstvo”, poru~ila je Virginie.

Jennifer Lopez se u trileru Parker poprili~no raz-golitila, {to je vidljivo i utraileru koji je objavljen.Osim {to je u nekim scenama samo u donjem rublju,Jennifer Lopez o~itonije mogla odoljeti{armu Jasona Stathama, jer

je upravo s njim zavr{ila golaispod tu{a.Statham u trileru glumikriminalca koji se èliosvetiti biv{oj ’klapi’koja ga je prevarila ipoku{ala ubiti.Film bi u kina trebaodo}i krajem rujnasljede}e godine. Redateljtrilera je Taylor Hackford,a u filmu glume i PattiLuPone, Nick Nolte,Emma Booth iMichael Chiklis.

Seksipilna J.Lo

@ene francuskih vojnika

Policija u Francuskoj,brinu}i se za psihi~kozdravlje i bezbjednostFrancuza, planira dablokira na nekoliko

dana pristup planiniBugarach.Ta planina je popularnakod ljubitelja okultiz-ma, koji vjeruju da se

tamo nalazi vanze-maljska baza, a da su upodno`ju - vrata u dru-gi svijet.Osim toga, pri~a se da

je “u potrazi za sna-gom” nad planinom

volio da leti u heliko-pteru smrtno bolesnipredsjednik Francois

Mitterrand, te da jeizraelska obavje{tajnaslu`ba Mosad tamo

traìla zlato HitlerovogTre}eg Rajha.

037Plus

Francuska

Policija se priprema za “smak svijeta” Pred 21. decembar, koji je u kalendaru Maja obiljeèn kao

smak svijeta, francuska policija vr{i ozbiljne pripreme, kako bi

sprije~ila histeriju onih koji vjeruju u takve teorije i okultizam

Skinule se zbog

ka{njenja pla}a

Supruge i djevojkefrancuskih vojnika suna krajnje neuobi-~ajen na~in odlu~ileod vlasti traìti da

isplate pla}e njihovim partnerima

Vru}e scenepod tu{em

Ve}ina lidera dr ava iviu rasko{nim domovima iprimaju velike pla}e.Me|utim, to nije slu~aj saJoseom Mujicom,

77-godi{njim predsjednikom Urugvaja.Mujica ivi mnogo druga~ijim ivotom od svojih kolegaiz drugih dràva. On je potpuna razli~itost od onoga {tobismo o~ekivali od osobe koja se nalazi na ~elu nacije.

Predsjednik Urugvaja je vegetarijanac koji ivi na eni-noj maloj farmi na kojoj pije vodu iz bunara. U svom vlasni{tvu ima ne{to namje{taja i Volkswagenovu bubuiz 1987. godine, koju je kupio za 2.000 dolara. Farmu,na kojoj ìvi, ~uvaju dva policajca i pas.Po{to je vrijednost njegove imovine procijenjena na oko2.000 dolara, mnogi su ga prozvali “najsiroma{nijimpredsjednikom”. No, to je bio njegov izbor.Mujici je ponu|eno da ìvi u predsjedni~koj palati, {to

je on odbio. âk 90 posto svoje pla}e, {to iznosi oko12.000 dolara, donira u humanitarne svrhe.- Ovako sam ìvio cijeli svoj ìvot. Mogu lijepo ìvjeti saonim {to imam, kaè predsjednik Urugvaja.- Zovu me ’najsiroma{nijim predsjednikom’. Ali, ja se neosje}am tako. Siroma{ni su oni koji samo rade kako biodràli skupocjeni stil ìvota i koji uvijek èle vi{e i vi{e,kaè Mujica te dodaje kako su njegova odluka i na~in

ìvota stvar slobode.- Ako ne posjedujete mnogo stvari onda ne trebatemnogo raditi kako biste ih odràvali. Zbog toga imatemnogo vi{e vremena za sebe, dodaje 77-godi{njak kojiìvi na farmi nedaleko od Montevidea.

Predsjednik Urugvaja je vegetarijanac

Najsiroma{nijidràvnik na svijetu âk 90 posto svoje pla}e, {to iznosi oko12.000 dolara, donira u humanitarne svrhe.

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


22.11.2012.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda22.11. - 29.11.2012.

Sedmi~ni horoskop Autor: Ljubi{a MARKOVI]

Ljubav: Sunce ulazi u znak Strijelca.èlite li zabavu i romanti~no vrijeme s

voljenom osobom, imat }ete dostaprilika za pokazivanje. Pokaète li se

spremni na uvaàvanje partnerovih potrebauspjet }ete u svemu {to zamislite.Posao: Imate odre|enih te{ko}a. Da biste ihrije{ili morat }ete se ja~e angaìrati na svojimobvezama. Posvetite se problemima {to prije jer }e u protivnom samo rasti. Komunikacija ne}ebiti ba{ vrlo povoljna, pa }ete se morati malo vi{e prilagoditi svojim nadre|enima, poku{ajte,nije to tako te{ko.Zdravlje: Osje}at }ete se odli~no i motivirano.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

Ljubav: Venera, va{ vladar, donosi vam olak{anje, ali nemojte se prera-no radovati jer jo{ sve nije kako treba.Komunikacija bi mogla biti malo teà,

pogotovo s voljenom osobom. Nedavni nespo-razumi ostavili su vas prili~no zbunjenima pa bi vam jedan iskren razgovor dobro do{ao za razr- je{enje situacije.Posao: Financijska situacija nije najbolja. Morat}ete napraviti dodatni plan {tednje i bez suludihtro{kova koji vam padnu na pamet. Dobrorazmislite o novim poslovnim ponudama koje vam dolaze. Iako }e ih biti, njihova sumnjiva vrijednost mora upaliti va{u lampicu upozorenja.Zdravlje: Osjetljiviji ste nego ina~e.

Ljubav: Sunce ulazi u znak Strijelca, va{u solarnu ku}u veza te vam donosinov razvoj veze ili mo`da jedna sasvimnova. [to god je u~injeno do sad

u~injeno je, na vama je da krenete prazni i otvo-reni u ne{to novo. Venera donosi ove nesigurno-sti, ali sve je to samo privremeno.Posao: Ovo nije vrijeme u kojem trebate traìtisvoja prava.Morat }ete se malo prizemljiti i vi{eposvetiti poslu bez obzira na povratnu informa-ciju. Mo`da ne}ete biti pretjerano zadovoljni, aliovo je samo privremena situacija koju }eterije{iti s malo strpljenja i puno smije{aka.Zdravlje: Mogli biste se spotaknuti ili iskrenutinogu. Usporite se!

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Ovaj vikend imate poja~anupotrebu za podr{kom partnera. Treba-te ja~i izraz emocija. îni se kako }e

vam malo toga biti dovoljan dokaz ljubavi. Sveto moglo bi se odraziti i na raspoloènje part-nera koji }e se osjetiti ugroènim va{im zanovi- jetanjem. Poku{ajte s otvorenim razgovorom.

Posao: Velika planetarna aktivnost u Djevici poja~ava va{e obveze. Moglo bi do}i do zasi}enjau svakom pogledu. Mo`da se trebate okrenutine~emu malo druga~ijem dok planetarni pritisak malo ne popusti. U svakom slu~aju budite str-pljivi i nervozu ostavite za neki drugi put.Zdravlje: Neophodna vam je dodatna energiju.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Sunce koje se pridruùje Me-rkuru na podru~ju va{e solarne kartekoja se ti~e romantike i ugode donosi

vam veliku pril iku da se prepustite svojoj divljojstrani. Imate li odre|enu osobu koju ne moètenikako izbaciti iz ìvota, razmislite o primirju iponovnom uspostavljanju komunikacije.Posao: ûvate li se vlastite ishitrenosti narednihdana }ete mo}i jako dobro poslovati. Novi pro-

jekti dolazit }e vam sami na vrata, ali pripazitepogotovo u radu s osobama koje ne poznajetenajbolje. Ponekad je bolje neki posao stopirati iodgoditi dok sve ne provjerite sami nego ludoriskirati, ma koliko planeti bili na va{oj strani.Zdravlje: Energija vam je u porastu.

LAV - (21.07. - 21.08.)

Ljubav: Ovaj vikend iskoristite povo-ljnu komunikaciju za svoje nespo-razume s voljenom osobom. Mo`da vam ne}e biti ugodno, ali otvoreni i

iskreni razgovor s partnerom bit }e vam koris-niji od bilo kakvih pretpostavki. Ostavite listvari nerije{enima, samo }e se gomilati svedok ne postanu pravi problem.

Posao: Vrijeme je da ozbiljno razmislite opreuzimanju kontrole nad svojom financijskomsituacijom. ini se da tamo ima vi{e problemanego {to se moète pozabaviti odjednom. Nezna~i da se sve ne}e rije{iti, ali morat }ete pri-hvatiti manje novaca nego mislite.Zdravlje: Ako primijetite probleme s imunite-tom, poja~ajte prehranu vitaminima.

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: Imat }ete potporu svojih vo-ljenih. Sve }e ovisiti koliko ste vi otpo-rni na to i kako se postavljate prema

svemu {to se doga|a. Nekima }e biti odli~no,a neki se ne}e sna}i otprve. Morat }ete se naneki na~in prepustiti kozmi~kom tijeku.Posao: Komunikacija vam ne}e biti na razinina koju ste navikli pa moète o~ekivatiodre|ene pote{ko}e s nadre|enima. Budete li

pod pretjeranim stresom mogu}e su i pogre{kena poslu. Morat }ete se opustiti ma koliko vamse to ~inilo nemogu}im. Samo tako }ete odra-diti sve {to trebate onako kako trebate.Zdravlje: Kombinacija planeta nije najbolja za va{e zdravlje.

RIBE - (19.02. - 20.03.)

BIK – (21.04. - 20.05.)

Ljubav: Ovo je vrlo intere-santno vrijeme za vas nasvim podru~jima va{eg ì- vota. Ku}a, obitelj i pro{lo-

st bit }e u centru zbivanja. îni sekako }ete morati u~initi neke velike iduboke promjene. Vi se mo`da ne}e-te osje}ati spremni za to, ali kombi-

nacija planeta jednostavno vam ne}edati mira. èlja }e biti ja~a od svega!Posao: Ovaj vikend }e vam biti te{konositi se s nadre|enima na poslu.Komunikacija jednostavno nije nanivou. Poku{ajte se kontrolirati kakobiste spasili {to se spasiti moè.ûvajte se tra~eva jer bi mogli donijetisamo nevolje. Jedna lijepa rije~ otvorit}e vam vi{e vrata nego trud i rad.Zdravlje: Odnosi }e vas ~initi prili~nonervoznima. Morate na}i ispu{ni ventil.

DJEVICA-(22.08. - 22.09.)

Ljubav: Ovo je ~udno vrijeme za vas.Puno toga se doga|a iza zatvorenih vrata. Morat }ete se boriti protiv èlje

za bijegom od svega u svoj mali svijet. Ako stesami, budite pa`ljivi prema svom izgledu, ali ipona{anju jer ne znate gdje }ete sve zavr{iti.[arma imate, potrebno je jo{ samo malo sre}ei truda i sve }e se kockice poklopiti.Posao: Morat }ete se malo vi{e potruditi da

biste poslove doveli na svoju uobi~ajenu raz-inu. Mo`da }ete morati biti uporni, ~ak idosadni da biste ostvarili susrete koje èlite.Imate li prezentaciju, obavite dodatne pripre-me. Sve to }e vam olak{ati ivot i posao pa }e vam ostati dovoljno vremena za sve ono {tozapravo èlite.Zdravlje: Bit }ete dodatno osjetljivi.

JARAC - (21.12. - 19.01.)

Ljubav: Htjeli biste imati kvalitetnijiprivatni ìvot. Izlazite {to vi{e, druìtese sa svima i ostavite sva vrataotvorenima. Venera u Djevici omogu-

}it }e vam neke jasnije uvide, pa sve {to tre-bate promijeniti, promijenite sada i imat }etesve {to trebate.Posao: Imate energije za sve obveze koje su

pred vama. [irite oko sebe pozitivnu energiju.Imat }ete potporu za sve {to zamislite. Ljudi }euìvati u va{oj prisutnosti pa }e vam htjetipomo}i i vi{e nego mislite. Pomognete li i vinjima, imat }ete prijatelje zauvijek, a to vrijedi.Zdravlje: Ako niste do sad, prestanite pu{iti ili{to ve} {tetno radite!

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Ljubav: Sunce u va{em znakudonosi vam sna`ne osobne promjene. Imate snage i prili ke za

oja~avanje vlastite osobnosti. Sve to moglo biuklju~ivati sukob s osobom kojoj je stvarnostalo do vas. Va{a veza se mora promijenitikako bi napredovala. Samo u napretku postoji opstanak, stoga samo naprijed.

Posao: Poslovi }e i}i sami od sebe. To nezna~i da se vi moète prepustiti samo sebi izabavi. Pred vama se otvaraju prilika za pri-likom, ali nisu sve dobre. Morate razmisliti {tozapravo èlite. Morate imati kontrolu nadsvime da bi sve funkcioniralo besprijekorno.Zdravlje: Sunce u va{em znaku davat }e vamsve {to trebate.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

Ljubav: Va{ partner iljubavni ìvot bit }eodli~ni. Ako ste sami,nemojte se nametati

jer }ete ostvariti kriv odnos kojine}e nikoga zadovoljiti. Otvoritese prema svima i va{ {arm }e vam privu}i vi{e znatièljnih o~iju

nego rije~i. Budite cool - to vamtako dobro stoji!Posao: I na poslovnom podru~ju}ete morati tako|er pokazati svoj{arm. Samo tako }ete ostvaritizami{ljeno. Iskoristite svoje ko-munikacijske sposobnosti u pos-lovnim pregovorima. Nemojte segubiti u detaljima. Sunce uStrijelcu vam ometa gledanje{ire slike.Zdravlje: Op}enito }ete se osje-}ati odli~no, ali ~uvajte se ozljeda.

VAGA - (23.09. - 22.10.)

LightProizvod koji nosi oznaku ’light’,lagan ili dijetalan, prema pravi-lniku o prehrambenim i zdrav-stvenim tvrdnjama, treba nositi inaznaku jednog ili vi{e svojstavakoje utje~u na dijetalnost te hra-ne. Moè se primjerice raditi osmanjenom udjelu masti i/ili{e}era.Bez mastiKod sadràja masti tako moèmogovoriti o namirnicama bez

masti (proizvod sadrì manje od0,5 g masti na 100 g ili 100 mlproizvoda) i namirnicama smalom koli~inom masti (proiz-

vod sadr i maksimalno tri gramamasti na 100 g ili 1,5 gramamasti na 100 ml kod namirnica uteku}em stanju). No, kad je mastu pitanju, ne zna~i da se nu`noradi o nepoèljnom nutrijentu.[tovi{e, u svakodnevnoj prehrani25 posto od ukupnog energet-skog unosa moraju ~initi masti.Bez {e}eraKako masti nisu jedini ’zlikovac’kojeg se poku{ava izbaciti izproizvoda (do granice ne{ko-

dljive po zdravlje i po kvalitetuproizvoda), tu su i ugljikohidra-tne namirnice koje se tako|erstratificiraju, odnosno deklarira-

ju kao namirnice bez {e}era

(proizvod sadrì manje od 0,5grama {e}era na 100 g ili 100ml), namirnice bez dodanog {e-}era (proizvod ne sadrì nikakvedodane monosaharide ni disa-haride, ni bilo kakvu drugu hra-nu koja se koristi zbog svojih svo-

jstava zasla|ivanja). Ako su {e}e-ri prirodno prisutni u tom pro-izvodu/namirnici, na oznaci semora pojaviti i sljede}a naznaka:’sadrì prirodne {e}ere’ te namir-nice s malom koli~inom {e}era

(proizvod ne sadrì vi{e od 5 g{e}era na 100 g u krutom stanjuili vi{e od 2,5 g {e}era na 100 mlu teku}em stanju).Manja energetska vrijednostUkoliko je naglasak na samojenergetskoj vrijednosti, bezra{~lanjivanja na skupine nutrije-nata, namirnice se mogu podi-

jeliti na one bez energetske vrijednosti /kalorija (proizvodsadrì manje od 4 kcal na 100grama ili 100 ml), na one nisko-energetske (proizvod sadrì ma-ksimalno 40 kcal na 100 g u kru-tome stanju ili vi{e od 20kcal/100 ml u teku}em stanju) te

na namirnice sa smanjenomenergetskom vrijedno{}u (sadr-àj kcal u proizvodu smanjen jeza barem 30% u odnosu na stan-dardni proizvod).

Manje masti, a vi{e kalorija

Ve}ina ne zna {tozna~i ’light’ proizvod

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


22.11.2012.godinesport20

“Sila nebeska” je ponovorazo~arana. Nogometa{iJedinstva }e i u ovoj sezo-ni, samo spa{avati prvoli-ga{ki status. Optimisti~anstart je brzo zaboravljen,

budu}i da je u 15 takmi-~arskih kola nanizano ~ak osam poraza. Prikupljeno

je tek 17 bodova, {to je“crveno - bijele” ostaviloispod linije spasa na prvoli-ga{koj tabeli.

Polusezona za zaborav jeokon~ana porazom u Cazi-nu. Krajina je s 2:1 nadi-grala indisponirani sastav

Nermina Kara~a. Punibodovni plijen obezbijedilisu Stambolija i Sinanovi},dok je pogodak za Jedins-tvo postigao Elvis Me{i}.

Najbolji igra~ Jedinstva je vjerovatno i jedini zasluìoprolaznu ocjenu u prvomdijelu prvenstva.Mom~ad iz Cazina je osvo-

jila tri boda vi{e od biha-

}kog sastava, unato~ nega-tivnoj gol - razlici 16:20.Kao i druge prvoliga{ketimove, besparica ih prati u

stopu. Dugo }e se jo{ pri-~ati o njihovoj neobi~nojgesti prije desetak dana.Svoje nezadovoljstvo, zbogneispla}enih plata, Cazi-

njani su demonstrirali sje-danjem na teren protiv Iskre u Bugojnu.Prazni dèpovi nam sugeri-raju, da }e se na nogomet-nim terenima u Bosni i

Hercegovini sve ~e{}e sje-diti, nego “tr~karati” zaloptom. Nogometne krize,barem za sada, nema u

Vitezu. Nogometni klub Vitez drì lidersku pozicijusa zavidnom bodovnomzalihom u odnosu nakonkurenciju.

Najuspje{niji tim s podru-~ja Unsko-sanskog kantonaove jeseni je bio Podgrme~.“Sanjani” na kontu imaju22 boda, {to im je dovoljnoza osmu poziciju na tabeli.

Kraji{nik je ve} otpisan,budu}i da su Velikokladu-{~ani do sada osvojili samotri boda. Dobro do{ao je

odmor, nakon kojeg se nas-tavlja utrka za elitni razredbosanskohercegova~kognogometa.

Muhamed SADIKOVI]

Prva nogometna liga Federacije BiH

Kantonalni prvoliga{i su iza sebe ostavili desettakmi~arskih kola. Lidersku poziciju drè nogometa{i

Brekovice, koji su zabiljeìli sedam pobjeda, uz dvaremija i poraz. Sve bolja izdanja su razlog za opti-mizam i pred nastavak liga{kog takmi~enja.U vikendu iza nas prvotimci Brekovice su odigrali 0:0sa Bak{ai{om i zadràli vode}u poziciju na tabeli sbodom prednosti nad ekipom Mladosti. Ekipa izBosanskog Petrovca je nadigrala Borac 3:2. Iza~i}anisu tako na dnu tabele sa 5 bodova.Ekipa Gomile je u efikasnoj utakmici pobijedila Slogu6:4, dok je Mutnica sa visokih 10:0 nadigralaKamenicu. @eljezni~ar je na neugodnom gostovanju uPokoju izvukao bod. Utakmica je zavr{ena 2:2.Mutnica, Gomila, Sloga i @eljezni~ar zauzimaju odtre}e do {este pozicije na tabeli sa jednakim bodovn-im u~inkom. Jedinu gostuju}u pobjedu u proteklomkolu ostvario je Bajer u Kamengradu nad Rudarom.Ekipa iz Velagi}a je ovim trijumfom sa~uvala plasman

u sredini tabele.Idu}eg vikenda na rasporedu je posljednje kolo jesen-

jeg dijela {ampionata, a o prvaku }e u me|usobnomduelu odlu~iti Brekovica i Mladost.

Nogometna liga USK

Tabela:

1. Vitez 15 11 2 2 40:12 3 52. Bratstvo 15 8 3 4 21:14 2 73. Branitelj 15 8 3 4 26:24 2 7

4. Radni~ki 15 7 5 3 19:11 2 65. Sloboda 15 8 1 6 24:15 2 56. Rudar 15 7 2 6 20:15 2 37. Troglav 15 6 4 5 20:19 2 28. Pogrme~ 15 6 4 5 18:21 2 29. Bosna 15 7 1 7 14:19 2 2

10. âplj ina 15 6 3 6 21:19 2111. Krajina 15 6 2 7 16:20 2 012. Iskra 15 5 4 6 17:17 1913. Budu}nost 15 5 3 7 18:21 1 814. Jedinstvo 15 5 2 8 23:22 1715. Gora`de 15 4 1 10 21:33 1 316. Kraji{nik 15 1 0 14 12:48 3

Rezultati 15. kola:âpljina - Troglav 1:0,Bosna - Rudar 1:2,Podgrme~ - Branitelj 1:1,Bratstvo - Vitez 0:3,Gora`de - Radni~ki 0:2,Kraji{nik - Iskra 2:1,Budu}nost - Sloboda 0:2,Krajina - Jedinstvo 2:1.Nermin Kara~, trener Jedinstva

Polusezona zabrzi zaborav Krajina je s 2:1 nadigrala indisponirani sastav NerminaKara~a. Puni bodovni plijen obezbijedili su Stambolija iSinanovi}, dok je pogodak za Jedinstvo postigao ElvisMe{i}. Najbolji igra~ Jedinstva je vjerovatno i jedini

zasluìo prolaznu ocjenu u prvom dijelu prvenstva.

Brekovica na vrhu tabele U vikendu iza nas prvotimci Brekovi-ce su odigrali 0:0 u Bak{ai{u i zadràli

vode}u poziciju na tabeli s bodomprednosti nad ekipom Mladosti. Ekipaiz Bosanskog Petrovca je nadigralaBorac 3:2.

Rezultati 10. kola:Omladinac - @eljezni~ar 2:2Bak{ai{ - Brekovica 0:0Gomila - Sloga 6:4Rudar - Bajer 1:3Mladost - Borac 3:2Mutnica - Kamenica 10:0

Parovi 11. kolaBajer - OmladinacKamenica - Rudar Sloga - MutnicaBorac - GomilaBrekovica - Mladost@eljjezni~ar - Bak{ai{

Tabela1. NK Brekovica 10 7 2 1 24:15 232. NK Mladost 10 7 1 2 21:16 223. NK Mutnica 10 5 1 4 21:7 164. NK Gomila 10 5 1 4 28:21 165. NK Sloga 9 5 1 3 25:18 166. NK @eljezni~ar 10 5 1 4 20:18 167. NK Bajer 10 4 3 3 15:16 15

8. NK Rudar 10 3 1 6 16:20 109. NK Omladinac 10 3 1 6 13:20 10

10. NK Bak{ai{ 9 2 2 5 10:17 811. NK Kamenica 10 2 2 6 11:30 812. NK Borac (-3) 10 2 2 6 12:18 5

Ekipa Brekovice u 11. kolu na stadionuJedinstva u Biha}u do~ekuje Mladost izBosanskog Petrovca u utakmici za jesenjegprvaka Unsko-sanskog kantona

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


sport 2122.11.2012.godine

Prvoliga{ka “karavana” se tako|er pribliìla zimskoj

pauzi. Sarajevo }e u posljednjem kolu jesenjeg dijela{ampionata poku{ati sa~uvati bod prednosti u odnosuna èljezni~ar. “Bordo” tim je u prethodnom kolunadigrao Zrinjski s 1:0. “Plavi” s Grbavice su osvojilikompletan bodovni plijen u Trebinju kod Leotara.U vikendu pred nama Sarajevo gostuje u Bijeljini, dok èljezni~ar do~ekuje [iroki Brijeg. Konkurencija je ve}osjetno zaostala, iako [iroki Brijeg i Olimpic igraju svebolje. Olimpic je nadigrao Radnik iz Bijeljine, dok su[irokobrijeàni slavili u duelu sa Zvijezdom. Usponforme karakteri{e i ekipu Slavije, koja je s 3:0 apsolvi-rala gostuju}i duel sa Veleòm.

êlik je trijumfovaou duelu sa ve}otpisanomGradinom. Travnik iBorac su remizirali1:1, ba{ kao i GO[K i Rudar. Slijediodluka o jesenjem{amionu. Ina~e,premijerliga{kapolusezona

napokon zasluùjeprolaznu ocjenu.

Razlozi tome su respektabilan nivo regularnosti,odaziv navija~a i solidan nogomet. Samo da premi-

jerliga{i tako i nastave!

o{arka{i Biha}a su upi-

i tre}u ovosezonskuedu. Izabranici Bahrijeatice su pro{log viken-trijumfovali na gosto-u u Srebreniku kod

dine. Neizvjesna utak-a je okon~ana rezulta-62:61.ane je do pobjede pre-dio centar Rasim Diz-vi} sa 22 poena. Sta-rdno dobri su bili kapi-Amir Kulenovi} i Sini{ai}. Kulenovi} je utak-u zavr{io s 13 uba~aja,

je Proti} dodao 10eva.

r{ka je ovaj put stiglaAmira Karamanli}a iajla Zvonara, koji sucili po sedam poena.iteta biha}kog tima jea do izraàja u neizvje-zavr{nici, kada je ner-

a uslovila veliki broji~kih gre{aka.~an defanzivni pristuptima, nije dopustio

ve}i broj poena. Prevagu jedonio biha}ki centar RasimDizdarevi}, koji je domini-rao pod oba obru~a. Ina~e,Dizdarevi} je odli~no u{aou novu sezonu, {to potvr-

|uje i plasman me|u desetnajboljih liga{kih strijelaca.Biha}ki tim sada ima tripobjede i jedan poraz. Tre-nutno su na diobi drugogmjesta. U petom kolu je narasporedu liga{ki derbi,budu}i da }e na parketusportske dvorane Luke sna-ge odmjeriti Biha} i Odàk.

Muhamed SADIKOVI]

o{arka{ka A2 liga Federacije BiH

Premijerliga{ki kutak

Tabela:

1. Sarajevo 14 10 3 1 26:7 332. @eljezni~ar 14 10 2 2 20:8 323. [iroki Brijeg 14 7 4 3 24:10 254. Olimpic 14 7 4 3 16:9 255. Slavija 14 7 4 3 13:9 256. Zrinjski 13 7 2 4 11:12 237. Borac 14 6 3 5 17:12 218. Leotar 14 6 3 5 16:16 219. êlik 14 5 4 5 15:13 1910. Rudar 13 5 2 6 13:15 1711. Vele` 14 4 2 8 19:21 1412. Travnik 14 3 5 6 9:21 1413. Radnik 14 2 6 6 9:16 1214. Zvijezda 14 3 2 9 13:20 1115. GO[K 13 2 5 6 9:20 1116. Gradina 14 0 3 11 11:31 3

Rezultati 14. kola:GO[K - Rudar 1:1,

Sarajevo - Zrinjski 1:0,Olimpic - Radnik 1:0, Vele` - Slavija 0:3,Gradina - êlik 0:1,Travnik - Borac 1:1,[iroki Brijeg - Zvijezda1:0,Leotar - èljezni~ar 0:2.

Parovi 15. kola:Borac - GO[K,@eljezni~ar - [iroki Brijeg,Zvijezda - Travnik,Zrinjski - Vele`,Slavija - Leotar,Radnik - Sarajevo,êlik - Olimpic,

Rudar - Gradina.

Tre}a pobjeda Biha}aBi{}ane je do pob-de predvodio centar

asim Dizdarevi} sa2 poena. Standar-o dobri su bilipiten Amirlenovi} i Sini{aoti}. Kulenovi} jeakmicu zavr{io s 13a~aja, dok je Proti}dao 10 ko{eva.

Utrka Sarajevai @eljezni~ara U vikendu pred nama Sarajevogostuje u Bijeljini, dok @eljezni~ardo~ekuje [iroki Brijeg. Konkurencija

je ve} osjetno zaostala, iako [irokiBrijeg i Olimpic igraju sve bolje.

enski rukometni kluba} je sa~uvao druguciju na prvoliga{kojli. Ekipa Mirzetaì}a pro{log je vikendaojila bod na gostovanjuuzli. Utakmica s Jedins-m je okon~ana rezulta-

25:25.~ni {tab mora biti

ovoljan ishodom, srom da u Tuzlu nisu ni

ovale standardne prvo-ke Nejla Hadì}, Amnagi} i Aldina Halilovi}.lanski tim je imao ibi~nu pomo} arbitara.

a novo, kada je u pita-ovo liga{ko natjecanje.bolje su ponovo bilea Ba{anovi} i Almadar. Ba{anovi} je pred-

vodila napad s 12 pogoda-ka, dok je Alma Dizdarupisala jo{ jedan izvanre-dan nastup na golu. Utak-micu je zavr{ila sa 17

odbrana.Medina Dizdari} je dodala{est golova, iako je utak-micu zavr{ila osam minutaprije kraja duela zbog tri

isklju~enja. Na kona~niishod je uticala i povredagolmana Alme Dizdar uzavr{nici utakmice.U Tuzli su izvanredne bile

mlade igra~ice EminaHalilagi}, Emina Dizdar,Orhana Suljevi}, AmelaHajdarevi} i rezervni gol-man Adna Malko~. Ne

smije se zanemariti ni defa-nzivni u~inak Lejle Ibradì}i Elvedine Delismailovi}.Bi{}anke su ovim bodomostale u utrci za prvomjesto, koje za sada drìHRK “Grude Autoherc”.Biha}ki tim je idu}eg

vikenda slobodan, nakon~ega do~ekuje lidera natabeli. S nestrpljenjem ~e-kamo najzanimljiviji prvo-liga{ki ogled.

Statisti~ki podaci:Gradina 61Biha} 62

Sportska dvorana u Te{nju.Sudije: A. Pa{ali} (Zenica), S. Preldì} (èp}e) i E. Pelja(Zenica).

Komesar: S. Krdàli} (èp}e).Isklju~uju}a gre{ka: Dizdarevi} (Biha}).Pet li~nih gre{aka: Zukanovi}, Muminovi} (Gradina).Rezultat po periodima: 61:62 (13:11, 16:11, 19:20, 13:20).Gradina Koteks: Raki}, Zukanovi} 2, Be{o 9, Handì},Jabandì} 10, Mehulji} 19, Panteleji} 13, Gojak, Muminovi}4, V. Dragonji} 4, Me{i}, Bahti}.Trener: @. Juri{i}Biha}: Karabegovi}, Gra~anin, Dizdarevi} 22, Karamanli} 7,Kulenovi} 13, Jakovljevi}, Proti} 10, Juri~i}, Vukali}, Halki}3, Halilovi}, Zvonar 7.Trener: B. Kosatica

Rezultati 4. kola

KK ivinice 78 OKK Sloboda 88:60KK Gra~anica KK Grada~ac 81:61KK Odàk KK Nets 90:76KK Gradina KK Biha} 61:62KK Litva OKK Zenica 20:0

Parovi 5. kola:KK Grada~ac KK GradinaOKK Sloboda KK Gra~anicaKK Litva KK ivinice 78KK Nets OKK ZenicaKK Biha} KK Odàk

Tabela

KK ivinice 78 4 4 0 66 8KK Odàk 4 3 1 56 7KK Biha} 4 3 1 36 7KK Litva 4 3 1 30 7KK Grada~ac 4 2 2 8 6KK Gra~anica 4 2 2 -9 6KK Gradina 4 1 3 -25 5OKK Sloboda 4 1 3 -29 5KK Nets 4 1 3 -53 5OKK Zenica 4 0 4 -80 0

va federalna liga za rukometa{ice

Bi{}ankama bod u Tuzli Najbolje su pono-

vo bile AzraBa{anovi} i AlmaDizdar. Ba{anovi} je

predvodila napad s12 pogodaka, dok je

Alma Dizdar upisala jo{ jedan izvanredannastup na golu.Utakmica je zavr{ilasa 17 odbrana.

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


22.11.2012.godinesport/oglasi22

oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali

Tekst oglasa: ................................................................

..................................................................................

..................................................................................

..................................................................................

..................................................................................

KUPON ZA MALEOGLASE

Kupon za besplatne male oglasepo{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`ba

RTV Biha},

Krupska bb, 77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

@rijeb za “Eurobasket 2013”, koji je odràn pod

zemljom u Postojnskoj jami, bh. ko{arka{ima je odrediogrupu u kojoj }e se nadmetati s Makedonijom,Litvanijom, Crnom Gorom, Latvijom i Srbijom. Bezobzira na to {to je Grupa B jako zahtjevna, AleksandarPetrovi}, selektor na{e reprezentacije, je optimista.“Sve su grupe dosta ujedna~ene, nema neke koju bismomogli nazvati najja~om. Stoga je svejedno koju smodobili. Da je kojim slu~ajem u na{u grupu uletjela [veds-ka umjesto Srbije onda bismo ve} sada mogli razmi{ljatio prolazu dalje. Ovako favoriti su Litvanija i Srbija.Ostale selekcije mogu se ravnopravno boriti za tre}emjesto, koje vodi u drugi krug”, mi{ljenje je Aleksandra

Ace Petrovi}a.Strateg na{eg nacionalnog tima je dodao: “Optimisti

smo jer nema reprezentacije u na{oj grupi koju nemoèmo pobijediti. Najva`nije }e biti da se svi igra~i oda-

zovu i spremni do~ekaju po~etak Evropskog prvenstva. U

tom slu~aju mogli bismo biti jako ozbiljna selekcija”.Du{an Ivkovi}, selektor ko{arka{a Srbije, ve} razmi{ljao plasmanu njegove selekcije na Svjetsko prvenstvo2014. godine u [paniji. “U prvoj fazi takmi~enja grupe sudosta ujedna~ene. Me|utim, smatram da nije toliko bitan

sastav grupa u preeliminatornoj fazi. Prvi cilj je da pro|emo prvi krug, a gledaju}i sastav Grupe A, s kojom seukr{tamo u drugoj fazi, mislim da bismo moglikonkurisati za plasman u ~etvrtfinale”.Posebno zanimljiva je i Grupa C, u kojoj su jo{ dvijeselekcije biv{ih jugoslovenskih republika. Doma}inSlovenija i Hrvatska poku{a}e do druge faze do}i preko[panije, Poljske, Gruzije i ê{ke. Ina~e, na prvenstvu“Starog” kontinenta u~estvovat }e 24 reprezentacije,koje su podijeljene u ~etiri grupe po {est selekcija. Triprvoplasirane reprezentacije iz svake grupe, idu u

drugu fazu takmi~enja i bori}e se za ~etvrtfinale.

Krupska bb,77000 Biha}

Telefon: 037/226-688Fax: 037/226-866

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

C J E N O V N I K OGLASNOG PROSTORA U LISTU 037PLUS

Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:Marketing slu`ba RTV Biha} Krupska bb, 77000 Biha} (037/223-770)

ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 16,00 sati kako bi bile objavljene u narednom broju.Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELIÎNAREKLAME

CRNO-BIJELA

UNUTRAŠNJA- COLOR

ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM

1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM

1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM

1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM

1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM Priprema reklamnog/oglasnogprostora je besplatna.

MARKICANASLOVNA

STRANAZADNJASTRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM

120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM

160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

U cijene je

ura~unat

PDV 17%.

POPUST na

duì vremenski

period do 20%.

Vremenskiperiodi:

3 mjeseca 5%,6 mjeseci 10%,9 mjeseci 15%

12 mjeseci 20%.

Izdajem vrlo povoljno dvosoban stan. Kontakttelefon: 070/216-337.

Izdajem jednosoban stan kod fisa. Kontakt:061/877-684.

Izdajem dvije jednokrevetne sobe za studen-

tice na Ozimicama I. Poseban ulaz sa kuhi-njom, kupatilom,wc-om. Na raspolaganju su

jo{ ve{ ma{ina, tv, kablovska i internet.Cijena 130 KM sa reìjama. Telefoni037/351-979 i 062/673124.

Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno isvi drugi sadràji. Izdajem i sobe za studente;super povoljno; telefon: 061/465-584.

Iznamljujem stanove za srednjo{kolce i stu-dentkinje sa centralnim grijanjem i kablovs-kom televizijom.Telefoni: 061/699-476 i 311-155.

Izdajem namje{ten stan 75 m2, bijeli neboder,prvi sprat. GSM: 061/466-303.

Izdajem dvosoban, namje{ten stan naOzimicama II, blok 9 D2 (zgrada) za bra~nipar. Kontakt telefon: 061/259-409.

Izdajem trI sobe za tri studentice, poseban ulazsa centralnim grijanjem. Kontakt telefoni:061/184-120 ili 037/220-523.

Iznajmljujem polunamje{ten stan veli~ine 40metara kvadratnih na Ozmimicama II, blok 11... Telefon 061/155-961.

Izdajem sobe za studente i u~enike sa centralnimgrijanjem, kablovska, klavir... |GSM: 061/851-955.

Iznajmljujem stan za studentice; centralnogrijanje... Telefon: 221-160.

Iznajmljujem jednokrevetnu sobu za zaposlenemu{ke osobe ili studente. GSM: 062/764-704.

Iznajmljujem garsonijeru i jednosoban stan. Telefon: 037/350-660.

IZNAJMLJUJEM

Prodajem {iva}u ma{inu BAGAT, TA-pe} 3 kW,monofazni utila~ i elektri~ni uljni radijator sa13 rebara. Cijena na upit.TelefonI: 037/351-979 i 062/673-124.

Prodajem pe} za centralno grijanje.

Telefon: 061/463-348. Prodajem motor za gara`na vrata sa daljinskim,

marke Einhell, nov jo{ zapakovan, 200 KM.Jednostavna montaà, pa{e za sva standardna vrata. Telefoni: 070/227-250 ili 062-394-996.

Prodajem ku}u na Kamenici u blizini Tu{a.Papiri 1/1. Useljiva... Cijena po dogovoru.Kontakt telefon: 061/192-987.

Prodajem ku}u, prizemlje i sprat, na OzimicamaI, ul. M.P. Sokolovi}a br. 17. Telefon: 037/351-979 i 062/673-124.

Prodajem plac 550 metara kvadratnih, prekoputa Ilme Rio Mare, ulica Jablanska. Veoma

povoljno. Informacije na telefon 061/280-110.Prodajem ku}i{te 520 metara kvadratnih uPritoci. GSM: 061/105-265.

Prodajem stan na Ozimicama II, 43 m2, cijena65.000 KM. GSM: 061/590-740.

BIHA] - Ozimice I; Povoljno prodajem renoviran,komforan, trosoban stan sa tri lo|e, 86 m2,lokacija odli~na. Telefone: 037/226-461 i061/809-972.

BIHA] - Prodajem nov stan 86 m2;GSM: 061/787-122.

Prodajem stan u Sarajevu od 27 kvadratnihmetara. Stan ima plinske instalacije i grijanje.Kupatilo renovirano. GSM: 063/415-414.

Kupujem 120 tabli salonita. Kontakt telefon:

064/4422607. Traìm posao ~i{}enja i pomo} u doma}instvu

u Biha}u. GSM: 061/928-147. ûvam djecu kod svoje ku}e.

GSM: 061/023-483. ûvala bih dijete {kolskog uzrasta u Biha}u.

GSM: 062/409-994.

R A Z N O

PRODAJA

Prodajem renoviran stan od 62m2 ucentru Biha}a (iza po{te).GSM: 061/801-933 ili telefon:070/205-825.

Izdajem dvije jednokrevetne sobe sakuhinjom, kupatilom, centralnimgrijanjem i zasebnim ulazom.Sobe se nalaze u blizini medicinske iekonomske {kole, te pravnog fakulte-ta. GSM: 062/264-523 i telefon:070/205-825.

@rijeb za “Eurobasket 2013”

Grupa A:Francuska, VelikaBritanija, Njema~ka,Ukrajina, Belgija,Izrael

Grupa B:Makedonija, Litvanija,Crna Gora, Bosna iHercegovina, Latvija,Srbija

Grupa C:[panija, Slovenija,Hrvatska, Poljska,Gruzija, ê{ka

Grupa D:Rusija, Gr~ka, Italija,Finska, Turska,[vedska

Raspored Grupe B1. kolo (4. septembar):Srbija - Litvanija,Makedonija - Crna Gora,Latvija - BiH.2. kolo (5. septembar):BiH - Srbija,Crna Gora - Latvija, Litvanija- Makedonija.3. kolo (6. septembar):Crna Gora - BiH, Makedonija- Srbija,Latvija - Litvanija.4. kolo (8. septembar):BiH - Makedonija,Litvanija - Crna Gora,

Srbija - Latvija.5. kolo (9. septembar):Litvanija - BiH,Latvija - Makedonija,Crna Gora - Srbija.

Neugodni proti- vnici u grupi B Ina~e, na prvenstvu “Starog” kontinen-ta u~estvovat }e 24 reprezentacije, kojesu podijeljene u ~etiri grupe po {estselekcija. Tri prvoplasirane reprezentacijeiz svake grupe, idu u drugu fazu takmi~e-nja i bori}e se za za ~etvrtfinale.

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


22.11.2012.godine 23

7/30/2019 037 Plus [broj 139, 22.11.2012]


037 plus [broj 139, 22.11.2012]

Documents