037 plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-40-41-2411-i-2122010 1/32

Biha} • Srijeda, 24.11. i ~etvrtak 02.12.2010.godine • Broj 40 i 41 • Godina I • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

Bez pravana gre{ku

OGLEDALO

Formiranje kantonalne vlasti kroz

prizmu vanrednih izbora

str. 9.

Obiljeèna godi{njica Oruànih snaga BiH

! Dan Oruànih snaga Bosne i

Hercegovine, koje su zvani~no

formirane 1. decembra 2003.godine odlukom Zastupni~kog

doma Parlamenta BiH, sve~ano jeobiljeèn i u biha}koj kasarni “Adil

Be{i}” u utorak 23. novembra.

Postrojenim vojnicima i gostima,

me|u kojima su bili i u~enicinekoliko osnovnih i srednjih {kola,

su se obratili Mirsad Voji}, v.d.

resorni ministar u Vladi USK-a i

pukovnik Rifet Planin~i}, koma-

ndant 2. pje{adijskog bataljona 6.pje{adijske/pje{a~ke brigade.

Planin~i} je istaknuo da odbra-mbeni sektor BiH i dalje bilje i

najja~i napredak. H. A.

Posljednjimlinar uMlinarima

Vodenica u Bosanskom Petrovcu

Ba{tinici slavne

Armije Bosnei Hercegovine

Ba{tinici slavne

Armije Bosnei Hercegovine

Zavr{en jesenji dio Prve nogometne lige FBiH

Gostuju}a“trica” upravo vrijeme! Jedinstvo pobjedilo Omladinac u

Mionici i ostalo u utrci za Premijer ligu.

! Krajina lako protiv Radnika.

! Kraji{nik sa~uvao “nulu” u Visokom.

s t r. 2 3.

Jedinstvo

Bosancima i Hercegovcima~estitamo Dan dràvnosti

s t r. 1 2.

i 1 3.

ZAVNOBiH

stabilan temelj

Uz Dan dràvnosti BiH

s t r. 4,

5, 6, 7

. i 8.

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb

77000 Biha} Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDIN

Ure|uje redakcijski kolegij:

Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA,Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI],Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE

d.o.o. Banja LukaCijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected] [email protected]

Dilajla OBAJDIN

! Primjer je iz susjedne Hrvatske. Udruga Vjetrenja~a,osnovana 2010. godine s ciljem

promicanja i osiguravanja pravana pristup informacijama svimdru{tvenim skupinama i dru{tvuu cjelini, pozvala je gra|ane daurade vlastiti prijedlog dràvnogbudèta.

Na web adresi www.proracu-nskikalkulator.com ova udruga

ponudila je Prora~unski kalkula-tor te ponudila gra|anima da

sami poku{aju kreirati boljibudèt od ministra finansija.S obzirom da je u BiH trenutnonajaktualnija tema formiranje

vlasti bilo bi zanimljivo vidjetikako bi gra|ani reagirali kad bi

im neko ponudio aplikaciju tipa Formiraj parlamentarnu ve}inuili Formiraj Vladu.

Za{to ne? Glasovima su dalimandate izbornim pobjednicima

za{to ne bi sudjelovali u formi-ranju vlasti. Makar virtualno.

Makar donkihotski.

ObavijestCijenjeni ~itaoci,Ovaj broj novina 037Plusnosi broj 40/41. Narednibroj na{ih i va{ih novinapotraìte na kioscima

devetog decembra.

Do ~itanja,

Redakcijski kolegij

Vjetrenja~e Konstituiranje vlasti u BiH

! Prema procjenama UN-ove organizacije za hranu i poljoprivre-du, cijene hrane u svijetu u 2011. godini mogle bi strahovito

porasti.Prognoze govore da bi cijena p{enice mogla porasti za 41 posto uodnosu na trenutnu, {e}era za 33, a kukuruza za ~ak 47 posto.Dodaju da je zabrinjavaju}e {to

su oktobarske cijene hrane zapet posto vi{e nego u septem-

bru. Anton Jekauc, direktorInstituta za strate{ka ekonoms-ka istraìvanja u Sarajevu, za“Avaz” je kazao da ovakveprognoze nisu prenapuhanenego vrlo realne.

- S obzirom na to da je dosta proizvoda usko povezano s ovetri namirnice za koje se predvi|aju drasti~na poskupljenja, onda birastom njihovih cijena moglo do}i do domino efekta u rastu cijenaostalih proizvoda. Ni BiH ne}e zaobi}i ova kriza, pogotovo jernemamo razvijenu prehrambenu industriju i zavisimo od uvoza -objasnio je Jekauc.

Procjene UN-a

Poskupljenja hrane!

! Mandatar za

sastav nove vladeRepublike Srpske

je AleksandarDòmbi} - rekao jepredsjednik IOSNSD-a Neboj{a

Radmanovi},nakon zasjedanja.Radmanovi} jekazao da Dòmbi} treba da do sljede}e sjednice IO SNSD-apredloìti svoj koncept i personalna rje{enja.

Dòmbi}

umjesto Dodika! Verificiranjem mandata zastupnicima izabranim na proteklimop}im izborima u BiH u Sarajevu je konstituiran novi saziv Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH.Na konstituiraju}oj sjednici zastupnici su pro~itali sve~ane

izjave te su im uru~eni certifikati o izboru za zastupnike.Izabrane su Privremena mandatna-imunitetna komisija tePrivremena komisija za izbor i imenovanje Zastupni~kog domaParlamenta Federacije BiH.Predsjedavaju}i dosada{njeg saziva Zastupni~kog doma SafetSofti} prekinuo je sjednicu prije ta~ke dnevnog reda koja je

predvi|ala izbor novog rukovodstva ovog doma, podsje}aju}ida jo{ ne postoji zvani~an prijedlog za nove predsjedavaju}e i

zamjenike predsjedavaju}eg.

! Zastupnici u Skup{tini Unsko-sanskog kantona poloìli suzakletvu, ali dalje u konstituiranju vlasti jo{ ni{ta nije u~injeno.Parlamentarna ve}ina nije formirana niti je izgledno ko }e bitimandat za formiranje Vlade Unsko-sanskog kantona.

! Nikola [piri} moè daobavlja funkciju predsjedava-

ju}eg Savjeta ministara BiH inakon {to zvani~no preuzmeosvojeni mandat poslanika u

Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH,

ali koliko dugo to moè datraje, odre|uje Poslovnik

Predstavni~kog doma, a ne Izborni zakon BiH, izjavila jeglasnogovornica Centralneizborne komisije (CIK) BiHMaksida Piri}.

! Me|unarodna zaje-dnica je na strani ~etiri

miliona stanovnikaBosne i Hercegovine,rekao je s visokipredstavnik i specijalni

predstavnik EU ValentinInzko tokom posjete

Ankari.“Nastavit }emo da radi-mo sve {to je u na{oj mo}ikako bi im omogu}ili da

postanu gra|ani prosperitetnei stabilne dràve koja nepovrat-no kora~a putem prema~lanstvu u NATO-u i Evropskojuniji”, rekao je Inzko na kon-ferenciji koja je odràna uznak obiljeàvanja petnaestegodi{njice Dejtonskog miro-

vnog sporazuma, saop}eno je

iz OHR-a. Visoki predstavnik i specijalnipredstavnik EU u Ankari je

prisustvovao sastancima na visokom nivou u Ministarstvu vanjskih poslova, uklju~uju}i isastanak s ministrom vanjskihposlova Ahmetom Davuto-gluom.

“Niko u Bosni i Hercegovini ne

eli da naredne~etiri godine budu

jednako punekonfrontacija ineproduktivne kao

{to su to bile poslje-

dnje ~etiri godine.Gra|ani elenapredak, a ne

stanje paralisanosti. Integraciju, a ne

daljnje podjele”, poru~io je.Inzko je naveo da se pregovorio ustavnim reformama treba-

ju nastaviti i mogu pomo}i dase na|u rje{enja koja }ebudu}im vlastima omogu}itida propisno funkcioniraju.Lideri treba da zgrabe sada-{nju priliku kako bi se vratilikonstruktivnoj politici.

[piri} moraodlu~iti

Visoki predstavnik

Na strani stanovnika BiH

Federalnim zastu-

pnicima uru~enicertifikati

U USK ni{ta novo

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


7 dana 324.11. i 02.12.2010.godine

! Uz podr{ku mje{tana, Zavod za

prostorno ure|enje op}ine Biha}ovih je dana okon~ao aktivnostina izgradnji putnog pravca Bali}i-Halki}i u mjesnoj zajednici Iza~i}.U ovaj projekt uloèno je oko 180hiljada KM. U izgradnju 1400 me-tara ovog puta mje{tani su uloìli

70 hiljada KM, a Op}ina 110.Zavod za prostorno ure|enjeop}ine Biha} nastavlja aktivnosti

na podru~ju ove mjesne zajednice,radi se na izgradnji puta Iza~i} -Kula u duìni od 350 metara. Zaovaj putni pravac obezbije|eno je

60 hiljada konvertibilnih maraka.U rekonstrukciju vodovodnog i

kanalizacionog sistema na podru-~ju ovih biha}kih naselja uloèno

je oko 90 hiljada KM u ~emu jeu~estvovala i Vlada USK”, izjavio

je Mirsad Kuri} direktor Zavoda za

prostorno ure|enje op}ine Biha}.

Pored aktivnosti u MZ Iza~i}, Za- vod za prostorno ure|enje op}ineBiha} realizirao je i nekoliko pro-

jekata na podru~ju mjesnih zajed-nica Kamenica i Vrka{i}. U infra-strukturne objekte u ovim biha-}kim naseljima uloèno je oko 250

hiljada konvertibilnih maraka.“Radimo na izgradnji puta koji veèosnovnu {kolu “Kamenica” sa

mostom Kralje-Vrka{i}. Trenutno se

nalazimo na tre}ini trase. Zavr{e-tak radova zavisi od financijskih sredstava.U toku su i radovi na zavr{etkudionice puta Golubi}-Ripa~, duge

oko 250 metara, a u mjesnoj zaje-dnici Mali Lug zavr{ena je reko-nstrukcija dvije ulice u {to jeuloèno oko 200 hiljada konverti-bilnih maraka”, dodao je direktor

Zavoda Mirsad Kuri}.

U rekonstrukciju vodovodne mre-è u naselju Dobrenica uloèno jeoko 40 hiljada KM, a uz podr{kuOp}ine Biha} i Vlade USK, ovih sedana privode kraju i aktivnosti naizgradnji kanalizacione mreè ubiha}kom naselju Ribi}. Trenutno

se radi i na rekonstrukciji vodovo-dne mreè u MZ Kulen-Vakuf. Vrlobitna aktivnost s obzirom da je

ovo najve}e povratni~ko naselje uovom dijelu BiH.

“Ovih dana traju radovi na dijelu vodovoda Kulen-Vakuf - Rainovci - Martin-Brod. Ovaj projekt realizi-ra se uz podr{ku UNDIP-a, koji je

izdvojio 180 KM, Op}ina Biha} 50,a JP “Vodovod” 20.000KM. Cilj jeda se u drugoj fazi do|e do Martin- Broda”, kaè nam Kuri}.

Mujesira SADIKOVI]

!U posjetu op}ini Biha} boravila je delegacija Repu-blike Turske, predvo|ena po~asnim konzulom Bosne i

Hercegovine u Izmiru, Ahmetom Kemalom Bajsakom.Tursku delegaciju primio je dopredsjedavaju}i

op}inskog vije}a prof. Franjo Juri} i dosada{nji na~elnik Hamdija Lipova~a.Prof. Franjo Juri}, kazao je da je izuzetno zadovoljanishodom ove posjete, jer je tema razgovora sa turskimizaslanstvom bila daljnja saradnja, izme|u RepublikeTurske i Bosne i Hercegovine, posebice op}ine Biha},

koja }e se realizirati na aspektima vezanim za razvoj ku-lture, ali i na aspektima ekonomije, u smislu mogu}ihulaganja.

Posjeta turske delegacije sastavljene od predstavnikaraznih kulturnih udruènja i poslovnih subjekata, jedna

je od niza posjeta koje }e biti realizirane u narednomperiodu.Primarni cilj ove posjete jeste unapre|enje postoje}e i

razvijanje daljnje saradnje izme|u Turske i Bosne iHercegovine.

Ahmet Kemal Bajsak, po~asni konzul Bosne i Hercego- vine u Izmiru, kazao je da }e u narednom periodu, svaki

mjesec dana jedna grupa od dvadeset i pet ~lanovadolaziti u posjet Bosni i Hercegovini. Konzul Bajsak

izrazio je zadovoljstvo novim posjetom op}ini Biha}, jerkako je rekao za Biha} ga veù ne samo poslovne negoi prijateljske veze, te se zahvalio dopredsjedavaju}emprof. Juri}u i sada ve} biv{em na~elniku Lipova~i napodr{ci u ostvarivanju dosada{nje saradnje i poveziva-nja ove dvije zemlje. Konzul Bajsak kazao je i kako se

nada da je ono {to je dosad ura|eno, samo po~etak.Gostima su prezentirani i razvojni projekti koji bi uop}ini Biha} trebali biti realizirani u narednom periodu.U Turskoj postoji dvadeset i pet kulturnih udruènja kojisu svojim radom vezani za ovo podru~je. Njihovostvaranje po~elo je u toku perioda agresije na Bosnu iHercegovinu, a karakter ovih udruènja bio je u po~etku

isklju~ivo humanitarnog karaktera.Nedavno bratimljenje turskog grada Ku{adasija i op}ine

Biha}, a sada i ova posjeta otvorile su mogu}nost zastvaranje novih i ja~anje ve} ostvarenih poslovnih veza,te mogu}nost stvaranja ja~ih veza izme|u turskog ibosanskog naroda, na kulturnom, ekonomskom i

ali i mnogim drugim aspektima. Sandra DEDI]

Zavod za prostorno ure|enje

Turska delegacija u posjetu Biha}u

! Nedavno bratimljenje turskoggrada Ku{adasija i op}ine Biha}, asada i ova posjeta otvorile sumogu}nost za stvaranje novih i ja~anje ve} ostvarenih veza

Do kraja godine zavr{iti

prioritetne projekte

! Ljep{i poklon za Dan dràvnosti stanovniciGolubi}a nisu mogli poèljeti. Napokon je po~eloasfaltiranje dionice prema Rip~u.Esed Muharemagi} nije vjerovao da asfaltnapokon sti e i do njegove ku}e.- Mislio sam da po ko zna koji put sanjam, kada

sam ugledao ma{inu za polaganje asfalta, pri~a

ne skrivaju}i ushi}enje Muharemagi}. Asfaltirano je, u ovoj fazi oko 250 metara.- Vjerujemo da je ovo po~etak projekta koji }eomogu}iti da se rije{imo pra{ine i blata, a kadadionica do Rip~a bude u potpunosti asfaltirana

stvori}emo uslove za kru`ni saobra}aj te da napokon bude uvedena autobusna linija Biha}-Golubi}-Ripa~-Biha}, koja je najpotrebnija na{ojdjeci zbog odlaska u {kolu, kaè Hilmija Hrnji},predsjednik Mjesne zajednice Golubi}.

M. K.

Svoje zadovoljstvo mje{tani Halki}a su iskazali narodnim veseljem organiziranim povodom zavr{etka radova

SS v vee v vii{{ee aass f f aall t taaMjesna zajednica Golubi}

Nastavak sura-dnje neupitan

! U Turskoj postoji dvadeset i petkulturnih udruènja koji su svojimradom vezani za ovo podru~je. Njihovostvaranje po~elo je u toku periodaagresije na Bosnu i Hercegovinu, akarakter ovih dru{tava bio je upo~etku isklju~ivo humanitarnogkaraktera

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godineuz Dan dràvnosti4

! Mrkonji}-Grad posebno jeìvnuo u novembru 1943.godine. Tada su otpo~elepripreme za Prvo zasjedanjeZemaljskog antifa{isti~kog

vije}a narodnog oslobo|enjaBosne i Hercegovine. Osnovan

je Odbor za pripremanje zasjedanja kojim je rukovodio\uro Pucar Stari. U Odboru subili i Skender Kulenovi}, Bra-nko ]opi}, Joco Marjanovi},Mate Zaninovi} i Ante [anti}.

Pred samo zasjedanje po~eli suda stiù i prvi vije}nici. Kako jehotel bio sru{en, delegati subili smje{teni po ku}ama gos-toljubivih Mrkonji}ana. Gra|a-ni su se, zajedno s Odborom,brinuli i oko ishrane vije}nika,a desetak mje{tana, ~lanovaSKOJ-a, USAOJ-a i AF@-a, i~lanovi Odbora pripremili susalu za zasjedanje.

Atmosferu uo~i Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a vjernodo~arava tekst, koji je SkenderKulenovi} objavio u “Oslobo-|enju” od 15. decembra 1943.godine.“Malog {egrta u jednoj brija~nicimrkonji}koj zaboljele su danas slaba{ne mi{ice od sapunjanja

te{kih brada, i on premje{takefu iz jedne ruke u drugu. On,istina, voli “priredbe” jer je injemu, sitnom i zaboravljenom, slobodno da ih posje}uje, pa ~ak

da se na njima uhvati i u kolo. Ali ova - {to }e se odràti ve~eras- po~ela je da ga ljuti ve} od pet sati izjutra.

- A-aaa, bogami, ovo }e ovakocijeli dan! - rekao je “u sebi”, neotvaraju}i usta i priti{}u}i jeziko nepce kad su uni{le nove

mu{terije. A onda je te nove goste, sebi u njedra, otpoz-dravio: Sloboda narodu! - pa je, preko debelog sijedog brka

jednog hercegova~kog delegata -kojeg je u taj mah trljao sapuni-com - pogledao tri glave koje suna klupi dugo ~ekale da do|u na

red.- Vragu i priredba! - izustio je poluglasno, oti{av{i za bijeli zas-tor, vi{e da odahne nego da

promijeni vodu. A sutra, kad se odande, gdje sedanas u novembarskoj izmagliciodasipa malter garevina, zabije-

le nove ku}e, kad se na{a zemlja

mjesto krvlju, zalije rumenilomrada i smijeha, - sutra kada o jednoj godi{njici, 25. novembru

1943. godine na{e novine budu pisale o dana{njem istorijskom

doga|aju, - sutra }e se taj malibrija~ki {egrt, ve} mladi},

pohvaliti me|u svojim drugovi-ma:- Ja sam, drugovi, brijao prvedelegate na{eg bosansko-herce-

gova~kog parlamenta!

On }e to re}i u {ali, ali potajno injega }e obuzimati nekadragost, i on }e se smije{iti svo-

joj djetinjoj naivnosti koja nijeni slutila da je tada{nja “prired-ba” jedan od onih velikih istori- jskih korijena iz kojih je izbujaotaj novi mladi}ev ìvot.” Do 25. novembra pripreme subile gotove. Zasjedanje prvogbosanskohercegova~kogParlamenta - ZAVNOBiH-a -moglo je da po~ne.

Vije}e je po~elo s radom 25.novembra 1943. u 19 sati.Prisutni su ~lanovi AVNOJ-a s

podru~ja BiH, ~lanoviOblasnog NOO-a za Bosanskukrajinu, Hercegovinu i Isto~nuBosnu, zatim ~lanovi okru`nihNOO-a iz svakog okruga, teistaknuti javni i kulturni radni-ci, predstavnici bosansko-hercegova~kih jedinica NOV-a iPOJ-a. Prvom zasjedanjuZAVNOBiH-a prisustvovalo je247 delegata, od ~ega 193 spravom glasa. Jedan dio dele-gata nije stigao u Mrkonji}zbog borbi na putu premagradu. Prisutni delegati usvojilisu ovakav dnevni red:I. Sve~ano zasjedanje:

pozdravni govoriII. Radno zasjedanje:1. Izvje{taj

Verifikacionog odbora2. Referat Rodoljuba

ôlakovi}a: “Spoljnja iunutra{nja politi~kasituacija”

3. Diskusija o referatu4. Referat Osmana

Karabegovi}a: “Zna~ajZAVNOBiH-a”

5. Diskusija o referatu6. Izbor vije}nika

ZAVNOBiH-a7. Izbor vije}nika

AVNOJ-a8. Izbor Prezidijuma

ZAVNOBiH-a9. Rezolucija10. RaznoZasjedanju je predsjedavao dr.

Vojislav Kecmanovi} - \edo,lije~nik iz Bijeljine. U sve~a-nom dijelu zasjedanja pro~itanisu pozdravni govori pred-stavnika NOV-a i POJ-a,

AVNOJ-a, Pokrajinskog komi-

teta KPJ za BiH, Osvobodilnefronte Slovenije, Narodnogfronta Srbije, ZAVNOH-a,Centralnog odbora AF@-a,USAOJ-a i Komande podru~jaMrkonji} - Klju~.Dr Ivan Ribar, predsjednik

AVNOJ-a rekao je u svom poz-dravnom govoru:“... Bosna je bila prva koja jeostvarila bratstvo Srba, Hrvata i Muslimana, iako je ona imala

najkrvavijih dana, iako su tu vr{eni najkrvaviji pokolji, nijeopusto{ena zahvaljuju}i borbi Narodnooslobodila~ke vojske...

Na{e divizije se juna~ki bore

{irom Bosne i Hercegovine, aline samo da oslobode Bosnu i Hercegovinu, nego da u~ine zau-

vijek kraj zavadama narodahrvatskog, srpskog i musliman-

skog, da protjeraju okupatora iuni{te izdajnike; da Srbi, Hrvati

i Muslimani Bosne i Hercegovine stvore svoje predstavni{tvo u zajednici s ostalim jedinicama Federativne Demokratske Jugo-

slavije u kojoj i Bosna i Herce-

govina treba da uzme onomjesto koje joj i pripada...” ZAVNOBiH je pozdravio i pre-dstavnik Pokrajinskog komitetaKPJ za Bosnu i Hercegovinu,\uro Pucar Stari:“... Na tlu gdje je okupator mis-lio zametnuti kolo najkrvavijeg

bratoubila~kog klanja, Komuni- sti~ka partija je od po~etkaunosila duh bratstva me|u na{enarode i tim duhom oplemenila

na{u juna~ku vojsku...” Josip Vidmar, predstavnik Osvobodilne fronte Slovenije,rekao je, pozdravljaju}i

ZAVNOBiH:“... Bosna je pravi centar Jugoslavije koja }e biti nezavis-na, demokratska, federativna

zemlja. Bosna je matica i centar politike koja se mora ostvarivatiu budu}oj Jugoslaviji. Bosna je zemlja u kojoj ìve narodi triju

vjera: katoli~ke, islamske i pravoslavne. To je najkompliko- vanija zemlja u Evropi, pa ako se u njoj ostvari bratstvo Srba,

Hrvata i Muslimana, njega ne}ebiti te{ko ostvariti izme|u Srba, Hrvata i Slovenaca...” Nakon pozdravnih govorapre{lo se na radni dio zas-

jedanja. U referatu “Spoljnja iunutra{nja politi~ka situacija”Rodoljub ôlakovi} je rekao:“... na na{em putu bi}e jo{ mnogo te{ko}a i `rtava, ali cilj

! Zemaljsko antifa{isti-~ko vije}e narodnog

oslobo|enja Bosne i He-

rcegovine (ZAVNOBiH) je bio najvi{e zakonoda-

vno i izvr{no tijelo Naro-

dnooslobodila~kog po-kreta (NOP-a) u Bosni i

Hercegovini.

Odràna su tri zasjeda-

nja ZAVNOBiH-a:

- Prvo u Mrkonji}-Gradu, 25. novem-

bra/studenog 1943.

godine. Ovaj datum

se u Federaciji BiH

obiljeàva kao Dan

dràvnosti Bosne i

Hercegovine.- Drugo u Sanskom

Mostu 30. juna/lipnja

1944. godine.

Na zasjedanju u Sans-kom Mostu donesena je

i ~uvena Deklaracija o

pravima gra|ana Bosne

i Hercegovine. U ovom

dokumentu ZAVNOBiH,

kao najvi{e zakonodavno i izvr{no tijelo gara-

ntira

1. Ravnopravnost naro-

da u nedjeljivoj izajedni~koj domovini.2. Slobodu savjesti i

svih vjeroispovijesti

3. Slobodu zbora i

dogovora

4. Li~nu i imovinskusigurnost gra|ana i

slobodu i pravo li~ne

inicijative u privred-

nom ìvotu

5. Ravnopravnost

spolova6. Op}e aktivno i

pasivno pravo i tajno

glasanje7. Pravo àlbe na

odluke svih dràvnihorgana

8. Niko ne moè biti

su|en bez

prethodnog sudskog

postupka

9. Pravo na socijalnuza{titu, u skladu sa

suvremenim na~elima

10. Zabranu rada

fa{isti~kog pokreta,

stranaka i dru{tava isudski progon svih

aktera fa{izma. Tre}e i posljednje u Sa-

rajevu, 26. aprila/travnja

1945. godine.

Zna~ajZAVNOBiH-a

Istorijska no} u Mrkonji} Gradu

Bosne i Hercegovine

ZAVNOBiH-om obnovljena

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godine uz Dan dràvnosti 5

koji su preda se postavili u ovom surovom, prelomnom dobu za~itavo ~ovje~anstvo najbolji sinovi na{e, kroz vjekove

poniàvane, ugnjetavane i mrc-

varene domovine, takav je da zanjega nije prevelika nikakva `rtva. Ho}emo i bi}emo ljudi slo-

bodni i bra}a u domovini kojanas je sve odnjihala. Proètiistinskom ljubavlju prema svojoj zemlji, duboko vjeruju}i u snagu svojih naroda, u pravednost i

opravdanost na{e borbe, mi}emo, ne prezaju}i ni od kakveopasnosti, i}i nepokolebljivo svome cilju i pobijediti...” U svome referatu “Zna~ajZAVNOBiH-a” Osman Karabe-govi} je istakao:“Mi moèmo danas s pravom

re}i da smo se mu{ki othrvaliokupatorskim namjerama istre-bljenja na{ih naroda. Mi smo na putu bratstva i jedinstva Srba,

Hrvata i Muslimana. Mi to jedinstvo kujemo i ovim veli~a-nstvenim ~inom - stvaranjem iorganizovanjem ovog na{eg

Vije}a...” Nakon diskusije o referatimaizabrani su vije}niciZAVNOBiH-a (njih 173) i

AVNOJ-a s podru~ja BiH (izMrkonji}a za vije}nika obaju

Vije}a izabran je Mitar Soldat),te Prezidijum; za predsjednikaPrezidijuma izabran je dr

Vojislav Kecmanovi}, a zasekretara Hasan Brki}. Zadatak Prezidijuma bio je daneposredno rukovodi djelat-no{}u IMOO-a {irom Bosanske

krajine, gdje su NOO-i bilinajbrojniji, a tako|er i {iromostale oslobo|ene teritorije.Donesena je i Rezolucija -osnovni dokumenat Prvog zas-

jedanja ZAVNOBiH-a, u kojojse, izme|u ostaloga, kaè:“Danas narodi Bosne i Herce-

govine kroz svoje jedino predstavni{tvo, Zemaljsko antifa{i- sti~ko vije}e narodnog oslobo-|enja Bosne i Hercegovine, ho}eda i njihova zemlja, koja nije ni

srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska imuslimanska, bude zbratimlje-na i slobodna Bosna i Hercego-

vina, u kojoj }e biti osiguranaravnopravnost i jednakost svihSrba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine

u~estvova}e ravnopravno sostalim na{im narodima uizgradnji narodne demokiatske federativne Jugoslavije”.U duhu Rezolucije upu}en jeproglas narodima Bosne iHercegovine. Prvo zasjedanjeZAVNOBiH-a zavr{ilo je rad u4 sata izjutra 26. novembra1943. godine.Odlukom Drugog zasjedanja

AVNOJ-a u Jajcu od 29.novembra 1943. potvr|ene suodluke Prvog zasjedanjaZAVNOBiH-a i time je Bosna iHercegovina postala {esta fed-eralna jedinica u demokratskoj

federativnoj Jugoslaviji. Tako je na jedini realan i prihvatljiv na~in bilo rije{eno pitanjedràvno-pravnog poloàjaBosne i Hercegovine.

! Vije}e je po~elo s radom 25. nove-

mbra 1943. u 19 sati. Prisutni su~lanovi AVNOJ-a s podru~ja BiH,~lanovi Oblasnog NOO-a za Bosanskukrajinu, Hercegovinu i Isto~nu Bosnu,zatim ~lanovi okru`nih NOO-a izsvakog okruga, te istaknuti javni ikulturni radnici, predstavnicibosansko-hercegova~kih jedinicaNOV-a i POJ-a

! Zasjedanjem je predsjedavao dr. Vojislav Kecmanovi} - \edo, lije~nik

iz Bijeljine. U sve~anom dijelu zasjedanja pro~itani su pozdravni govoripredstavnika NOV-a i POJ-a, AVNOJ-a, Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH,Osvobodilne fronte Slovenije,Narodnog fronta Srbije, ZAVNOH-a,Centralnog odbora AF@-a, USAOJ-a iKomande podru~ja Mrkonji} - Klju~

! U savremenoj dràvno-pravnoj historiji Bosne iHercegovine, 25. novembarobiljeàva se Danom bosanske

dràvnosti. Toga dana je 1943.godine u Mrkonji}-gradu(Varcar Vakuf), na Prvom zas-

jedanju ZAVNOBIH-a obnovlje-na dràvnost Bosne iHercegovine. êtiri dana kas-nije, 29. novembra, u Jajcu, naDrugom zasjedanju Antifa{isti-~kog vije}a narodnog oslobo-|enja Jugoslavije, Bosna iHercegovina je voljom njenihpoliti~kih predstavnika u{la usastav Demokratske Federa-tivne Jugoslavije, kao jedna od{est njenih federalnih jedinica.Taj historijski fakt da je 25.

novembar 1943. godine Bosnaobnovila svoju dràvnost koju je izgubila 1463. godine padompod upravu Osmanske care-

vine, nije bio dovoljno istican,niti izu~avan u procesu edu-kacije novih generacija Bosa-naca, naro~ito u ud`benicima, aposebno u oblicima i sadràjimaobiljeàvanja ovog datuma, ~iji

je zna~aj izrastao u jo{ ve}ojmjeri u ovovremenoj borbi zao~uvanje dràvnosti i cjelovi-tosti Bosne i Hercegovine.Me|utim, da je bio samo 25.novembar 1943. godine, a da

nije bilo historijske memorije osrednjovjekovnoj dràvi,mo`da bi neprijatelji Bosne iHercegovine i uspjeli ubijeditime|unarodnu zajednicu da jeona svojevrsna tvorevina injene granice nisu dràvne

(politi~ke), ve} administra-tivne, kako su stalno tvrdili.Samo da napomenem da nijebez razloga ovaj praznik, kojidanas obiljeàvamo, progla{entek nakon 24. godine - 1969.Nacionalisti~ke snage bile sustalno prisutne ~ak i na Prvomzasjedanju.Zbog toga je na{a generacija

veliki du`nik na{ih slavnihpredaka, koji su nam u svoje

vrijeme sa~uvali bosanskuzemlju. Svojim otporom srp-sko-crnogorskom agresoru ihrvatskim uzurpatorima na{a

generacija ostala je na nivouslavne tradicije Bosne iBosanaca na ovim prostorima.Otuda obiljeàvanje 25.novembra kao Dana dràvnos-ti Bosne i Hercegovine imapuno opravdanje i zna~aj...

... Nakon 47 godina mira uokviru raspada svjetskog socijalisti~kog poretka Bosna iHercegovina je voljom ve}inesvojih gra|ana postala suvere-na i nezavisna u svojim istori-

jskim i prirodnim granicama -me|unarodno priznata dràva.Naàlost, taj istorijski trenutak obiljeèn je novom agresijom.Politi~kim sredstvima, dosljed-nom primjenom Dejtonskogsporazuma, put reintegracijeBosne i Hercegovine je trasiranuprkos sve sna`nijim opstrukci-

jama entitetske zaslijepljenosti.

! Vi{e ~lanova CK KPJ je pred-lagalo da Bosne i Hercegovinaima status autonomne pokra-

jine, a ne status ravnopravnefederalne jedinice. Pri tome se,prije svega, mislilo na“autonomiju uz RepublikuSrbiju ili Hrvatsku”.Taj stav se temeljio isklju~ivona principu: “koliko nacija –toliko federalnih jedinica”. Uprvom nacrtu Odluke,

koju je predloìoMilovan \ilas, zasnovanom na sovjetskommodelu, pet nacional-nih republika za pet

jugoslovenskih naroda(Srbi, Hrvati, Slovenci,Makedonci iCrnogorci), bilo jepredvi|eno pet federa-lnih jedinica, pri ~emuse za BiH predvi|aostatus autonomnepokrajine, {to je usu{tini zna~ilo nepriz-navanje Muslimana kao

jednog od ravno-

pravnih naroda.Pokrajinski komitet KPJza BiH je jednoglasno iodlu~no zastupao stav da BiH moè imati

samo status ravnopravne fed-eralne jedinice u federativnoj

Jugoslaviji. Priklju~enje BiHfederalnoj jedinici Srbiji ili

Hrvatskoj nije moglo do}i u

obzir kao kona~no rje{enje.I, uo~i zasjedanjaZAVNOBiH-a i dalje su

vo|eni iscrpni i dugi raz-govori. Oko budu}eg drà-

vnog statusa BiH razgovar-ali su Rodoljub ôlakovi} i

Avdo Humo, predstavniciPokrajinskog komiteta KPJza BiH sa Milovanom \ila-som, Sretenom @ujovi}em iMo{om Pijade, ~lanovimaCK KPJ.ôlakovi} i Humo su nakraju oti{li kod JosipaBroza Tita i iznijeli muproblem, te predloìli da

BiH postane {esta federalna jedinica.Tito je “presudio” - prihva-

Alija Bijavica: ~asopis “Most” br. 144

ZAVNOBiH i dana{nje vrijeme

Dileme pred Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-aPresudio Josip Broz Tito

! (Taj historijski fakt da je 25. novembar 1943.godine Bosna obnovila svoju dràvnost koju jeizgubila 1463. godine padom pod upravu

Osmanske carevine, nije bio dovoljno istican, nitiizu~avan u procesu edukacije novih generacijaBosanaca, naro~ito u ud`benicima, a posebno uoblicima i sadràjima obiljeàvanja ovog datuma,~iji je zna~aj izrastao u jo{ ve}oj mjeri u ovovre-menoj borbi za o~uvanje dràvnosti i cjelovitostiBosne i Hercegovine)

! U prvom nacrtu Odluke, koju je predloìo Milovan\ilas, zasnovanom na sovjetskom modelu, petnacionalnih republika za pet jugoslovenskih naroda(Srbi, Hrvati, Slovenci, Makedonci i Crnogorci), bilo jepredvi|eno pet federalnih jedinica, pri ~emu se za BiHpredvi|ao status autonomne pokrajine, {to je usu{tini zna~ilo nepriznavanje Muslimana kao jednogod ravnopravnih naroda

nastavak na sljede}oj strani!!!!!

dràvnost

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]



! Postala je tradicija da se zas-

jadanja ZAVNOBiH-a obiljeà- vaju svako posebno, zaokruè-

nim godi{njicama. U takvimprilikama teì{te se jedanputpostavlja na Rezoluciju, drugiput na Odluku o pretvaranju

ZAVNOBiH-a u dràvni organ iDeklaraciju o pravima gra|anaBiH i, napokon, tre}i put naOdluku o pretvaranju ZAVDO-

BIH-a u Narodnu skup{tinu iobrazovanje Narodne vladeBiH. Na taj na~in istorijskifenomen ZAVNOBIH-a se

parcelira, pa se njegov zna~ajreducira na posebne doku-

mente. Me|utim, iako vreme-nski odvojeni jedno od drugog,

kao i posebnim sadràj ima,sva tri zasjedanja ~ine jedinst-

vo u koma su povezani njegovibitni elementi u toku i procesu

konstituiranja dràve BiH.Rije~ je o razvojnom procesu saimanentnim stupnjevima, kojiimaju svoje vremenske (1943,

1944,1945.) i prostorne dio-nice (Mrkonji}-Grad, SanskiMost, Sarajevo). U stvari, nave-dene dionice organski su dije-

lovi cjeline ZAVNOBiH-a, koji uistoriji BiH ima zna~aj me|a{a.Me|a{ki mu je zna~aj i prema

pro{losti, kao i prema postza- vnobihovskom razdoblju.U hiljadugodi{njoj povijestiBosne nema doga|aja uporedi-

vog sa ZAVNOBIH-om. Ne pos-

toji istorijska paralelaZAVNOBiH-u. Ne postojedokumenti, izvorno i provini-

jenciom bosanski, identi~nogili sli~nog sadràja i zna~aja,

kojim se potvr|uje istorijsko-politi~ki individualitet Bosne.Nijedna prednopovska epohaBosne ne moè da pokaè

takvo svjedo~anstvo.

Svoji poslije gotovo

pet stolje}aSrednjovjekovna Bosna nijemogla, ostaviti izravne pisanedokaze o na~inu svoga formi-ranja. O njenom tristogodi-

{njem opstojanju imamo saz-nanja iz dokumenata drugogtipa.U sastav Osmanskog carstva

Bosna nije u{la politi~kom voljom naroda, ve} osvojenjem1463. godine.Pod upravu Habsbur{ke

monarhije Bosna je do{la od-lukom evropskih sila done-senom na Berlinskom kongre-

su 1372. protiv ~ega se onaoglasila oruànim otporom.U sastav Kraljevine SHS Bosna

je do{la odlukom Glavnog odb-ora Narodnog vije}a, izrazito

srpskog sastava od l. XI - 1918. Versajskim mirovnim ugovo-rom potvr|eno je stvaranje ovedràve, u kojoj je Bosna li{ena

autonomnog statusa istorijskepokrajine.Odlukom Be~ke ministarskekonferencije 20/21. aprila

1941., koju su sa~injavali min-istri spoljnih poslova Tre}egRajha i Kraljevine Italije BiH jeuklju~ena u sastav NDH.

Politi~kom voljom predstavni-ka NOP-a, izraènom uRezoluciji ZAVNOBIH-a 25/26.

novembra 1943. BiH je u{la usastav Demokratske Federati-

vne Jugoslavije (DFJ).Polovinom 1944. ZAVNOBiH seiz op{tepoliti~kog pred-

stavni{tva transformirao unajvi{e zakonodavno tijelo BiHi Deklaracijom o pravimagra|ana BiH obznanio je na~elaustavnog poretka federalne

jedinice BiH u sastavu NDJ.Krajem aprila 1945.ZAVNOBiH se pretvara uNarodnu skup{tinu, koja

donosi zakon o Narodnoj vladiBiH, na osnovu koga se

obrazuje Narodna vlada BiH.Trebalo je da pro|e 480 godina

od osmanskog osvajanja iuni{tenja srednjovjekovnebosanske dràve do njeneZavnobihovske rekonstitucije.

Ve} je u toj ~injenici potvrda o jedinstvenoj istorijskoj pojavi izna~aju ZAVNOBIH-a.

BiH pripada njenim

narodima

Za nastanak ZAVNOBIH-a ka-

rakteristi~no je da ga iniciraPrvo zasjedanje AVNOJ-a kra-

jem 1942. zaklju~kom da se

formiraju zemaljska vije}a uHrvatskoj, Sloveniji, Srbiji,Crnoj Gori, Makedoniji i Bosni iHercegovini. Ipak, iako je

AVNOJ inicijator, razvojem

NOP-a u BiH stvarane suneophodne pretpostavke da bido{lo do konstituiranjaZAVNOBIH-a. Dokumenti osni-

va~ke skup{tine opredjeljujuZAVNOBiH kao op{tepoliti~kopredstavni{tvo NOP-a BiH.Glavnim dokumentom Prvog

zasjedanja ZAVNOBIH-a, Rezo-lucijom izraàva se odlu~nostBosanaca i Hercegovaca - Srba,Muslimana i Hrvata da urede

BiH kako to odgovara njihovojpoliti~koj volji i interesima, kaoi opredjeljenje da sa ostalim

narodima Jugoslavije ostvaredemokratsku federativnu

zajednicu slobodnih i ravno-pravnih naroda. U Rezoluciji je

formulirana ve} klasi~na defini-cija slobodne i ravnopravneBiH, kojom se odre|uje da BiHpripada njenim narodima, da je

BiH njihova domovina. Istori- jska filozofija ZAVNOBIH-aizraèna je stavom da BiH nijeni srpska,ni muslimanska ni

hrvatska, ve} i srpska i musli-manska i hrvatska. Bosnu kon-stituira jedinstvo razli~itosti,njena multilateralnost, multi-

formnost, multivalentnost.Istorijski se Bosna formiralakao transnacionalni politi~ki

subjekt u kome se homoge-niziranje njena razli~itost, het-erogenost. Bosna se definiranegacijom (ni,ni,ni) i afirmaci-

jom (i,i,i). Negacija ne dopu{ta

da se Bosna dijeli izme|u Srba,Muslimana i Hrvata; afirmaci-

jom se utvr|uje da Bosna pri-pada jednako Srbima, kao i

Muslimanima i Hrvatima.Negacija i afirmacija ne mogurastavljati, jer je to falsifikovan-

je izvorne misli, {to ~ine nega-

tori Bosne, nosioci destrukcijeBosne. Negacijom i afirmacijomizraàva se suverenitet Bosne,koji je politi~ki nedjeljiv, bez

utemeljenja u bilo kojemnacionalnom korpusu, jer jeistorijski konstituiran multi-

nacionalnim oblikom, trans-nacionalnim determinativom.

Povijesno bi}e Bosne nije unjenoj etno-konfesionalnoj

heterogenosti, ve} u supstancijalnoj duhovnoj i moralnojhomogenosti, kojom je Bosnanadìvljavala i nadìvljava sva

navale i te`nje da bude razva-ljena i parcelirana. Istorijsko“~udo” Bosne je u i permanent-nom procesu homogeniziranja

njenih heterogenih elemenata. Akcijama da se Bosna destruirasuprotstavljaju sa vitalni intere-si naroda da se Bosna o~uva.

Bosna je moralno i politi~kisuperiorna antibosanskimsnagama jer im je zavjera sred-

stvo, a motivacija i cilj plja~ka.Dokumente ZAVNOBiH-aproìma istorijska svijest kojaformira i odre|uje identitetBosne. Valja ih ~itati razu-

tio je koncepciju Pokrajinskog

komiteta KPJ BiH o Bosni iHercegovini kao ravnopravnojfederalnoj jedinici i rekao:

“BiH mora biti ravnopravnarepublika najmanje onolikokoliko su to Srbija i Hrvatska. I

drugo, Muslimani moraju bitiapsolutno ravnopravan narod,u mjeri koliko su to Srbi i Hrvatiu BiH”.Republi~kim statusom BiH tre-balo je, pored ostalog, onemo-

gu}iti njenu podjelu, a nju u~i-niti “minijaturnim modelom

jugoslovenske integracije”. Upojedinim krugovima u Srbiji

je zbog ure|enja federalne Ju-goslavije i nove formule me|u-nacionalnih odnosa postojaloodre|eno nezadovoljstvo.

Zbog toga je Blagoje Ne{kovi},predsjednik Glavnog NOOSrbije, u novembru 1944. na

Velikoj antifa{isti~koj narodno-

oslobodila~koj skup{tini Srbije,reagirao:“Zar zato {to ima Srba u Bosni,

Hercegovini i Hrvatskoj i {aro-liko izme{anih sa Hrvatima imuslimanima, treba sve Hrvatei muslimane posrbiti? Da li je to

stvar Srba iz Srbije da name}uSrbima u BiH i Hrvatskoj raz- jedinjenje sa Hrvatima i musli-manima, kad je njihova zajedni-

ca ìvotno povezana kao {to su povezane i njihove ku}e na istom zemlji{tu, kada su oni sami, utoku ove trogodi{nje borbe, isko-

vali bratstvo i jedinstvo?”.Tito se, u pogledu dràvno-

pravnog statusa BiH, za razlikuod “nekih rukovode}ih drugo-

va”, nikada nije dvoumio. To jepotvrdio i prilikom posjete BiH

u novembru 1979. godine kada je, pored ostalog, rekao:

“BiH ne moè pripadati ni ovomni onom, ve} narodima koji je oddavnina nastanjuju. Uostalom,to njima nije niko poklonio, ve}

su to sami izborili u narod-

nooslobodila~koj borbi u kojoj su masovno u~estvovali. Bilo jeto jedino mogu}e i sre}no

rje{enje, ne samo za narode BiH, ve} i za na{u zajednicu u cjelini”.

! Tito je prihvatio je

koncepciju Pokrajinskog

komiteta KPJ BiH o Bosnii Hercegovini kao ravno-

pravnoj federalnoj jedini-

ci i rekao: “BiH mora biti

ravnopravna republika

najmanje onoliko koliko

su to Srbija i Hrvatska. I

drugo, Muslimani moraju

biti apsolutno ravnopra-

van narod, u mjeri koliko

su to Srbi i Hrvati u BiH”.

Tito se, u pogledu

dràvno-pravnog statusa

BiH, za razliku od “nekih

rukovode}ih drugova”,

nikada nije dvoumio.

!!!!! Svjedo~enje akademika Envera Redì}a, vije}nika ZAVNOBiH-a

! U hiljadugodi{njoj povijesti Bosne nema doga|aja uporedivog sa ZAVNOBIH-om. Ne postoji istorijska paralela ZAVNOBiH-u. Ne

postoje dokumenti, izvorno i provinijenciom bosanski, identi~nog

ili sli~nog sadràja i zna~aja, kojim se potvr|uje istorijsko-politi~ki

individualitet Bosne. Nijedna prednopovska epoha Bosne ne

moè da pokaè takvo svjedo~anstvo.

! Bosnu konstituira jedinstvo razli~itosti, njena multilateralnost,

multiformnost, multivalentnost. Istorijski se Bosna formirala kao

transnacionalni politi~ki subjekt u kome se homogeniziraju njena

razli~itost, heterogenost. Bosna se definira negacijom (ni,ni,ni) i

afirmacijom (i,i,i). Negacija ne dopu{ta da se Bosna dijeli izme|u

Srba, Muslimana i Hrvata; afirmacijom se utvr|uje da Bosna pri-

pada jednako Srbima, kao i Muslimanima i Hrvatima.

Od ZAVNOBIH-a do

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


mijevaju}i duh kojim su pisani.

Rezolucija iz novembra 1943.podrazumijeva povijesnu real-nost da postoje}e etno-konfe-sionalne zajednice u BiH - Srbi,Bo{njaci i Hrvati nisu stvorili -Bosnu, jer je Bosna od njihstarija, {to zna~i da Srbi,Bo{njaci i Hrvati nisu konsti-tuirali Bosnu, ve} da su u Bosnioni nastali i formirali se kaoposebni etnosi. Na odre|enomprostoru nacija stvarahomogenu nacionalnu dràvu,dok se na etni~ki mje{ovitomteritoriju konstituiraju multiet-ni~ke dràve. Njihovi kon-

stituenti su geopoliti~ki iekonomski faktori, realniuslovi u kojima ive i koje prih-

vataju postoje}i etnosi, objek-tivno i tradicijom vezani za datiteritorij. Stoga nije slu~ajno {toZAVNOBiH u Rezoluciji gara-ntuje jednakopravnost Srba,Muslimana i Hrvata u federa-lnoj BiH, a negacijom i afirma-

cijom isklju~uje razlog da traìi imenuje konstituenta dràveBiH. U Rezoluciji, kao i udrugim relevantnim dokumen-tima ZAVNOBiH-a nema nitraga o konstitutivnim narodi-ma dràve BiH. Naime,ZAVNOBiH je povijesnifenomen koji je vezan za borbuprotiv nacionalne destrukcije ipodjele BiH, dok zastupnici

teze o nacionalnim: kon-stituentima BiH pretvaraju BiHu teritorijalne posjede da bi jepodjelom kona~no uni{tili.Bosna je neupitna tekovina

vi{estoljetne istorije, koja nijenastala nagodbama niunutra{njih ni spoljnih faktora,pa je za njeno opstojanje irazvoj bitno da je slobodna, asloboda njenih etno-konfesion-alnih zajednica ne osigurava sei ne u~vr{}uje raspravama koja

je od njih ve}i i odlu~uju}i kon-stituent dràve, ve} demokra-tskim pravnim poretkom kojiim garantuje punu ravno-

pravnost. Prema ZAVNOBiH-ufederalnu jedinicu, dràvu BiHkonstituira NOP u kome se zaoslobo|enje zemlja od fa{isti-~kih okupatora bore Bosanci i

Hercegovci, nezavisno od

nacionalne, vjerske, strana~kepripadnosti, patrioti i antifa{istikoji su opredijeljeni za BiHsocijalne pravde, nacionalneslobode, gra|anskih i ljudskihprava i dostojanstva. Nega-cijom i afirmacijom dijalekti~ki

je izraèno istorijsko bi}eBosne da neupitno i primarnopripada prije svega i iznadsvega i iznad svega samoj sebi.

Organi ZAVNOBiH-a

nosioci dràvnosti Ako je prvu fazu ZAVNOBiH-a~inilo obrazovanje op{tepoli-

ti~kog predstavni{tva NOP-aBiH, njome je ostvarenaneophodna pretpostavka da seovo politi~ko tijelo transformi-ra u dràvnu konstituciju BiH,da op{tepoliti~ko predstavni-{tvo preraste u federalnu

jedinicu, dràvu Bosnu iHercegovinu. Ova zbivanja uBiH ~inila su prate}u pojavu u

razvoju NOP-a Jugoslavije, sa-stavni dio procesa, koji je uJugoslaviji obiljeèn osniva-njem AVNOJ-a i njegovimDrugim zasjedanjem.Redosljed ovih zasjedanjapotvr|uje da se njihov inicija-tor nalazio u jugoslavenskomcentru NOP-a. Drugo zasjeda-nje AVNOJ-a dalo je smjer ianticipiralo smisao i karakter

drugih po redu skup{tinazemaljskih vije}a. Za Drugozasjedanje ZAVNOBiH-a(Sanski Most, 30.VI, l. i 2. VII-1944.) zna~ajna je okolnost da

ja oko dvije tre}ine teritorijeBiH bilo oslobo|eno. U tomesu sadràni elementi usponaNOP-a u kvantitativnom i kva-litativnom pogledu. Bile su ost-

varene realne pretpostavke dase pristupi projektovanom ~inuprogla{enja dràvne konstituci-

je BiH. Op{tepoliti~ko pred-stavni{tvo NOP-a BiHevoluiralo je razvojem do ste-pena koji je omogu}avao pre-

rastanje u dràvni poredak ukome politi~ka tijela NOP-adobivaju ulogu dràvnik organa. Drugo zasjedanjeZAVNOBiH-a proglasilo je

Bosnu i Hercegovinu federa-

lnom jedinicom u sastavu DFJ.Organi ZAVNOBiH-a postali sunosioci bosansko-hercegova~kedràvnosti. NOP je Bosni iHercegovini obnovio svojstva ikarakter dràvnosti.

Analiziraju}i razvoj NOP-a,\uro Pucar je u referatu:“Zna~aj odluka Drugog zas-

jedanja AVNOJ-a za daljirazvoj NOP-a u BiH” formuli-rao neke ocjene koje nisu bilesaglasne sa na~elima NOP-a.Polaze}i od ~injenice da srpskinarod masovno u~etvuje uNOB-i protiv okupatora, Pucar

je zastupao tezu da “srpskomnarodu pripada ~ast i slava {to je ideju bratstva unio me|uMuslimane i Hrvate... da srpskinarod prednja~i i u izgradnjibh. dràvnosti. Te uloge srp-skog naroda treba da budusvjesne i muslimanske ihrvatske mase”. Uporedo,Pucar je smatrao da “osje}anjeMuslimana kao cjeline ko~ibrù orijentaciju Muslimanaprema NOP-u”. Prema zapi-sniku o toku zasjedanjaZAVNOBiH-a u raspravi nijebilo kriti~kog osvrta naizloène Pucareve teze, a

pretpostavka je da su ~lanoviPokrajinskog komiteta KPJ zaBiH prethodno usvojili referatsa citiranim stavovima. Izsadrìne rasprave u kojoj jeu~estvovalo preko 30 vije}nikamoè se zaklju~iti daPucarevim tvrdnjama vije}nicinisu ni obratili pa`nju. îni serealnim obja{njenje da partijskiideologizirani sastav vije}nikanije imao kriti~kog ~ula zaproblemati~na tuma~enja raz-

voja NOP-a u BiH, koja sudolazila od prvog ~ovjeka Kom.Partije. Rasprava u vije}u kon-

centrirala se oko dva pitanjakoja su obiljeìla ovo zasjedanje - uspostavljanje dràvnogstatusa BiH i dono{enje Dekla-racije o pravima gra|ana BiH.

Deklaracija o pravi-

ma gra|ana Ako je dràvno konstituiranjeBiH bilo izraz epohalnetekovine NOP-a kojim je BiH-i

vra}en status dràve, prekinutosvajanjem, okupacijom, dik-taturom i nasiljem, Deklaracijao pravima gra|ana opredijelila

je BiH-i karakter demokratskekonstitucije. Usred rata, od

Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a, odrànog sredinom 1944.,BiH zapo~inje razdoblje drà-

vnosti koja }e se izgra|ivati odosnovnih jedinica vlasti do

najvi{ih zakonodavnih iizvr{nih organa - parlamenta i

vlade. Istovremeno, izgra|u- ju}i bh dràvnost, ZAVNOBIH je odre|enim inicijativama irezultatima doprinosio integra-tivnom oblikovanju DFJ.Uz {iroku argumentaciju razlo-ga i pretpostavki na kojima sezasnivala odluka da se proglasi

dràvno konstituiranje BiH, uraspravi je istaknuto i obraz-loèno stanovi{te da se za BiHnije prihvatio status autono-mne jedinice, jer su istorijsrkikao i aktuelni politi~ki mome-nti objektivno djelovali u prilogfederalnog statusa nacionalnomje{ovite BiH, ravnopravne sanacionalnim federalnim jedini-cama u federativnoj dràvnojzajednici. Ova napomena, info-rmativno saop{tena u diskusiji,dobi}e u javnosti {iri publicitetposlije vi{e godina, u izjavamai komentarima nekih organiza-tora Zasjedanja ZAVNOBiH-a.

Bio je to podatak, u toku zasjedanja nezapaèn, o kontro- verznom odnosu u centru jugoslavenskog NOP-a premadràvnom statusu BiHZa Drugo zasjedanje ZAVNO-BIH-a od su{tinskog zna~aja je~injenica da pretvaranjeZAVNOBiH-a u najvi{e zakono-davno i izvr{no predstavni~kotijelo federalne BiH nije bilosamo sebi svrhom, da je ~inobnavljanja dràvnosti traìo idobio definiciju o karakterufederalne BiH. Stoga jeskup{tina ZAVNOBiH-a zajed-

no sa odlukom o konstituiranjufederalne BiH donijela Dekla-raciju o pravima njenih gra|a-na. Stavovima Deklaracije for-mulirano je ure|enje BiH ukojoj je zajam~ena ravnopra-

vnost njenih naroda i demokra-tska prava gra|ana da izgra-|uju uslove ìvota u slobodi,miru, blagostanju i ljudskomdostojanstvu. U Deklaraciji susadràni principi budu}eg usta-

va federalne BiH kojima su ga-rantovane slobode i demokra-tske tekovine ~ovje~anstva:politi~ke slobode, sloboda vjer-skog ispovjedanja, sloboda

{tampe, zbora, dogovora iudruìvanja, jednakopravnostgra|ana pred zakonom.Prvi ustav Narodne RepublikeBiH, donesen 31. XII-1946.

utemeljen je na principimaDeklaracije o pravima gra|anaBiH. Politi~ko iskustvo i praksa,kako do kraja rata tako i posli-

je oslobo|enja zemlje nisu uvijek bili u skladu i na nivou prin-cipa Deklaracije i ustava ~iji jeona temelj ~inila. Bila je toposljedica nedemokratskih ten-dencija u dru{tvenom i poli-

ti~kom sistemu koji seizgra|ivao na ideologiji ina~elima KP. Pokazalo se da sudemokratski principi za koje sezalagala u toku NOR-a bilitakti~ki u funkciji strategije KPda kontrolira mehanizam vlastida bi monopolno upravljalarazvojem politi~kih i dru{tve-nih odnosa i kretanja u zemlji.Ova ~injenica vezana za periodNOP-a, kao i razdoblje odnepunih pet decenija opstoja-nja i razvoja Narodne, odnosnoSocijalisti~ko Republike BiHisti~u epohalni zna~aj odlukaDrugog zasjedanja ZAVNOBiH-

a - progla{enja federalne BiH~ije je jedinstveno i neponovlji-

vo djelo bila Deklaracija opravima gra|ana. Nesposo-bnost i nespremnost organa daslijede na~ela i opredjeljenjaDeklaracije nikako ne umanju-

ju njen izuzetni, povijesnizna~aj. Naprotiv, iznevjerava-nje duha ZAVNOBIH-a, zornoizraènog Deklaracijom, stvar-alo je pretpostavke za udes koji

je stigao BiH agresijom i ratom1992-1995. I negativne poslje-dice razvoja mogu na svojna~in biti potvrda neosporno

pozitivnog zna~aja jednogistorijskog dokumenta.

Pro{lost se moè

razli~ito tuma~iti,

ali se ne moè

ukidati

Pad socijalisti~kog poretka uBiH nije bio pra}en demokrati-

jom, ve} je smijenjen nacional-izmima, koji su svaki na svojna~in, radili protiv dràvnogintegriteta BiH, na njenojnacionalno-politi~koj dezinte-graciji. Ni me|unarodno pri-znanje dràvne samostalnosti i

nezavisnosti BiH nije bilopra}eno pozitivnim nastoja-njem da se dràva o~uva. BiH

24.11. i 02.12.2010.godine uz Dan dràvnosti 7

! Akademik Enver Redì} ro|en je 1915.godine u Starom Majdanu, op}ina Sanski

Most, a osnovnu {kolu i gimnaziju zavr{io jeu Biha}u. Umro je u Sarajevu 5. novembra2009. godine.Diplomirao je germanistiku, jugoslavensku

knji evnost i istoriju na Filozofskom fakultetu 1940. godine.

Bio je u~esnik NOB-a od 1941. do 1945. godine, te vije}nik ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a.Dopisni ~lan ANU BiH postao je 1978. godine, a za

redovnog ~lana izabran je 1984. godine.Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, te autor mnogih knji-ga i publikacija.

O autoru

nastavak na sljede}oj strani

!!!!!

! Povijesno bi}e Bosne nije u njenoj etno-konfesiona-

lnoj heterogenosti, ve} u supstancijalnoj duhovnoj i

moralnoj homogenosti, kojom je Bosna nadìvljavala i

nadìvljava sva navale i te`nje da. bude razvaljena i

parcelirana. Istorijsko “~udo” Bosne je u i permanent-

nom procesu homogeniziranja njenih heterogenih ele-

menata. Akcijama da se Bosna destruira suprotstavlja- ju sa vitalni interesi naroda da se Bosna o~uva. Bosna

je moralno i politi~ki superiorna antibosanskim snaga-

ma jer im je zavjera sredstvo, a motivacija i cilj plja~ka.

i poslije Dejtona

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]



se na{la pred oruànom ekspa-nzijom susjednog velikodrà-

vlja da bude razorena iuni{tena. Najva`nije ~injenicesu poznate, iako puna istinazahtijeva utemeljenost na pri-

marnim vjerodostojnim dokaz-ima svih relevantnih prove-

niencija, nacionalnih ime|unarodnih subjekata.

Ugledaju}i se na ~etni~ki“Svetosavski” Ravnogorskikongres u selu Ba, krajem ja-nuara 1944.,koji je proglasio

ni{tavnim odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a, Karadì} je uMrkonji}-Gradu krajem 1993.sazvao Srpsku Narodnu

skup{tinu da bi ukinula odlukeZAVNOBIH-a o uspostavljanjufederalne BiH. O osnivanjuZAVNOBiH-a odlu~ili su pred-

stavnici svih naroda BiH, pa jeKaradì}eva skup{tina i poli-

ti~ki i nacionalno bila nekom-petentna da rje{ava o ZAVNO-

BIH -ovim odlukama. Progla{a- vanjem ni{tavnim odluke AVNOJ-a i ZAVNOBIH-a DraàMihailovi} i Radovan Karadì}

preduzeli su apsurdne politi~keakte da mijenjaju pro{lost, kojase moè razli~ito tuma~iti, alikao istorijska zbilja ne moè

ukidati.

AVNOJ-evska Jugoslavija i

ZAVNOBiH-ovska BiH su povi- jesne ~injenice poluvjekovnog

opstojanja, koje se mogu svidjeti ili ne svidjeti, cijeniti ili

omalovaàvati, ali je njihovaegzistentnost i istorijski kao ipoliti~ki neupitna. Svojom filo-zofijom i duhom ZAVNOBiH i

poslije pet decenija osmi{ljavageopoliti~ki prostor BiH.Smisao Karadì}eve skup{tine

je upravo u tome da onemo-

gu}i - zavnobihovsko osmi{lja- vanje politi~kih odnosa i ivotau BiH, da bi velikosrpskinacionalizam okon~ao njeno

razaranje i uni{tenje. Me|utim,ako konstituiranje entitetaRepublike Srpske predstavlja

priznanje teritorijalno-naciona-lne podjele BiH, ono istovre-meno, ~injenicu da se radi o

jednom od entiteta dràve BiH,dokazuje dràvnu egzistenciju

BiH. Republika Srpska egzistirau okviru me|unarodno prizna-

te dràve BiH. Ideje i principiZAVNOBIH-a nadìvljavajuoblike destrukcije i dezinte-gracije BiH. Nacionalizam je

mogao pruìti komunisti~kiporedak u BiH, ali je nemo}an

prema izvornim zavnobiho- vskim na~elima i koncepciji

BiH; Bosnu nisu stvorili tzv.nacionalni konstituenti, ona jemutilateralni istorijski feno-men, koji je izraz jedinstva

njenih sveukupnih razli~itosti.Ukidanje ovog fenomena otvo-rilo bi put ukidanju paradigme~ovje~anstva. Da li to u su{tini

shvata me|unarodna zajedni-ca?Za razliku od srpske Narodneskup{tine, Skup{tina BiH pre-

glasila je datum Prvom zasjedanja ZAVNOBiH-a 25.

novembar danom DràvnostiBiH. Tim ~inom Skup{tina BiH

priznala je osnivanjeZAVNOBiH-a kao doga|aj zakoji je vezano dràvno konsti-tuiranje BiH. Iako je ovaj akt

uslijedio poslije me|unarodnogpriznanja BiH, u njemu je izra-èna ~injenica da su pojavomZAVNOBiH-a i njegovim naslje-

dnicama Narodne, odnosno

Socijalisti~ke Republike BIH

stvorene osnovne pretpostavkesamostalne, nezavisne, me|u-

narodno priznate dràve BiH.Drugim rije~ima, bez ZAVNO-

BIH-a ne bi bilo dràve podnazivima Narodna, odnosnoSocijalisti~ka Republika BiH, abez ovih ni samostalne, neza-

visne dràve “Republika Bosnai Hercegovina”. Prema tome,dok je mogu}a nau~na ocjenadràve BiH, koja je kao nasljed-

nica ZAVNOBiH-a egzistirala~etiri i po decenije, takva ocje-na ne moè se dati o me|unar-odno priznatoj Dràvi Republici

BiH, a pogotovo ne o njenimoblicima vezanim za me|unar-odne sporazume od 1994. i

1995. Sedam godina vre-menske distance je zato nedo-

voljno, a pogotovo unutra{njanestabilnost, koja u BiH pro-dubljuje nacionalno-politi~ke

konflikte i gura BiH na rubdràvnog opstanka, li{ava

istorijsku nauku serioznog treti-ranja aktuelnog poloàja BiH.Ipak, stoji ~injenica, da jeme|unarodnim priznanjem

BiH prvi put u povijesti poslijeOsmanskog osvojenja, postala

samostalna dràva, koju neponi{tavaju ni doga|aji kao {to

su agresije, rat i svi poznatimetodi razaranja i podjele.Istoriografija ne bi bila naukaako bi se upu{tala u razmatra-

nje perspektive dràve BiH. Zataj posao ima dosta profesional-nih arhitekata budu}nosti BiH,koji joj temelj razvaljuju, a krov

crtaju.

Jedna spekulacija

slijedila druguU razdoblja 1992-1995. bilo jenekoliko poku{aja, politi~ko-

pravnog karaktera, da se Bosnaodrì kao dràva. Najozbiljniji,

svakako, predstavlja PlatformaPredsjedni{tva R BiH. Osnovnoobilje`je i cilj je da se zaustavirat, etni~ko ~i{}enje i destrukci-

ja dràve, da se definiraosnovni princip vr{enja vlasti,poloàj njenih naroda igra|ana. Nezavisno od toga

koliko je dokument saovakvom ambicijom odgo-

varao postoje}im uslovima, bio je to program, i okvir za

vo|enje dràvne politike uuslovima rata. Izloèna pritisci-ma secesionisti~kih snaga,

Platforma nije u praksi dokaza-la neophodnu izdr`ljivost isuperiornost nad snagama ilinijom destrukcije. Politikainaugurisana Platformom po-

pu{tala je i povla~ila se predte`njama i snagama unutra{njedestabilizacije, a pogotovopred konceptima i oportunisti-~kim {pekulacijama me|unar-

odnih subjekata. Poloàj BiHbio je sve neodre|eniji.Mislilo se da }e se nedefiniranasituacija u BiH prevazi}i teri-

torijalnim razgrani~enjem b-bprostora formulom 51:49

posto i Va{ingtonskim sporazu-mom; t.j. formiranjem fed-

eracije BiH koja bi dobila odgo- varaju}i ustav. Jedna {pekulaci- ja slijedila je drugu.Konstituiranjem bo{nja~ko-

hrvatske Federacije BiH me|u-narodna zajednica izvr{ila je upraksi ~in teritorijalno-politi-~ke podjele BiH na etni~kom

principu. Formiranjem Federa-cije BiH okon~an je rat izme|uHrvata i Bo{njaka, u ~emu se isastoji njen pozitivni zna~aj.

Ali, Federacija dva konstitutiv-na naroda BiH ima neospornonegativan uticaj u pogledu

dràvnog integriteta BiH, jerga ona ~ini politi~ki proble-mati~nim i upitnim. Pretpo-stavka da }e se srpski narodtako|e priklju~iti bo{nja~ko-

hrvatskoj Federaciji ~ini nerea-lnom odredba Ustava Federa-

cije BiH po kojoj ona moèobrazovati konfederaciju saRepublikom Hrvatskom, Dosa-da{nje iskustvo organa Federa-

cije potvr|uje da bo{nja~ko-hrvatski interesi i sukobi koje

permanentno iniciraju ipodràvaju njihovi nacionalisti

“u ime” svojih naroda ~ineFederaciju BiH entitetskomtvorevinom, koja je istorijskikoliko neprirodna toliko i nera-

zumna. Dualni me|unaciona-lni paktovi u povijesti BiH bilisu prolaznog trajanja, jer suizvorno bili protiv stabilnosti

BiH. Formiranje jednogaentiteta stimuliralo ja nastanak

drugog. Konfederacija sa za-padnim susjedom ~ini politi~kiizglednom konfederaciju srp-

skog entiteta sa isto~nim susje-dom. To su metodi i oblici koji-ma se sankcioniraju ekspanzio-nisti~ke te`nje velikodràvjja.

Nema na svijetu

dràve poput

Dejtonske BiH

Va{ingtonski sporazum prekin-uo je ratne sukobe izme|uBo{njaka i Hrvata. Dejtonski

sporazum okon~ao je agresiju irat u BiH. U dràvno-pravnomsmislu Dejton je bo{nja~ko-hrvatskom entitetu dodao srps-ki entitet - Republiku Srpsku.

Dràva BiH opstala je po cijenupodjele, koja je izvor tradi-cionalnih antagonizama.Tvorci Dejtonskog sporazuma

vjeruju da su na taj na~inprona{li put za dràvnu inte-

graciju BiH. Skup{tina BiH,Predsjedni{tvo BiH i Minista-

rsko vije}e BiH ne djeluju kaonosioci reintegracije. Svakinacionalni predstavnik u ovimtijelima okrenut je interesima

svoje nacije, kako ih formulira- ju i tuma~e glavne nacionalnestranke. Poslije gotovo ~etirigodine od Dejtonskog Ustava

BiH jo{ nisu konstituisane i ufunkciji zajedni~ke institucijedràve. Otpori dolaze prete`noiz entiteta, a moè se re}i da se

u tom pogledu ne ùri niorganima me|unarodne zajed-nice. Iscrpljuju}e rasprave

vo|ene su oko formalnih pita-nje, dok se bitne stvari nepomi~u s mjesta. Sa postoje}imkompetencijama i u aktuelnomodliku Ministarsko vije}e pred-

stavlja formalnu i izrazitoneefikasnu instituciju, koja vi{e

li~i na debatni kruòk nego narepubli~ki organ vlasti.Nema na svijetu dràve poputDejtonske BiH, u kojoj postoji

nekoliko ustavnih poredaka:Bosne i Hercegovine, Federa-

cije BiH i Republike Srpske.BiH djeluje vi{e kao “geogra-

fski pojam” nego kao dràva.Dejtonska BiH li{ena je vojske,policije i sudske vlasti, glavnihorgana ~ija je funkcija da osi-

guraju za{titu ustavnog pore-tka. Istovremeno, na teritorijiBiH djeluje 15 skup{tina, 13

vlada, preko 150 ministarsta-

va. Sva vlast nalazi se u entite-tima, u kojima je kao i u BiH

provedena apsolutizacijanacionalnog kriterija, koji upraksi vodi ugroàvanju ljud-

skih prava. Proklamovanidemokratski karakter BiH nesamo da nema odjeka u entite-tima, ve} je s one strane nji-

hove politi~ke prakse. U entite-tima se sve vi{e suàva prostorza op{te interese BiH i

demokratiju. Nacionalizam nebi bio nacionalizam kad ne biteìo i djelovao u smislu teri-torijalizacije i apsolutizacije

vlasti u smislu totalne kontrole

i dominacije ìvotom nacije.Naciokratije su postale vlasnicinacije. Njihov lajtmotiv je: {to

ja~i narod, to ja~a dràva. Tadràva nije BiH, ve} njena

olupina, “nakaza” od dràva.Dok se na jednoj strani u imenacije stvaraju patuljci oddràve, BiH - om struji i traje

spontano nezadovoljstvo ikritika politika nacionalnoj jed-

noumlja i bezumlja, koje odpatolo{kog mita nacije ne vidi

stvarnog ~ovjeka, koji budu-}nost prièljkuje prema pro-{losti zapam}enoj po sigurnojegzistenciji i dobrom ìvljenju,

po stabilnoj Republici. Vjerovatno je sarajevski soci-olog budu}nost BiH asocirao nazami{ljenoj evoluciji nezado-

voljstva iz stanja spontaniteta uaktivne oblike kritike, pa slu-tnjom dozivao, vi{e nego {to jeracionalno projektovao, da je

spas BiH u jadnom novomizdanju ZAVNOBiH-a. Ako senjegova slutnja nekad ostvari,

budu}a BiH ima}e uZAVNOBiH-ovoj Deklaraciji opravima gra|ana modernuosnovu i pouzdan kompas. Akose ne ponovi iznevjeravanje.

! Rezolucija iz novembra 1943. podrazumijeva povije-

snu realnost da postoje}e etno-konfesionalne zaje-

dnice u BiH - Srbi, Bo{njaci i Hrvati nisu stvorili -

Bosnu, jer je Bosna od njih starija, {to zna~i da Srbi,

Bo{njaci i Hrvati nisu konstituirali Bosnu, ve} da su u

Bosni oni nastali i formirali se kao posebni etnosi. Naodre|enom prostoru nacija stvara homogenu naciona-

lnu dràvu, dok se na etni~ki mje{ovitom teritoriju

konstituiraju multietni~ke dràve. Njihovi konstituenti

su geopoliti~ki i ekonomski faktori, realni uslovi u koji-

ma ìve i koje prihvataju postoje}i etnosi, objektivno i

tradicijom vezani za dati teritorij. Stoga nije slu~ajno

{to ZAVNOBiH u Rezoluciji garantuje jednakopravnost

Srba, Muslimana i Hrvata u federalnoj BiH, a negacijom

i afirmacijom isklju~uje razlog da traì i imenuje

konstituenta dràve BiH.

! Ideje i principi ZAVNOBIH-a nadìvljavaju oblike

destrukcije i dezintegracije BiH. Nacionalizam je

mogao ruìti komunisti~ki poredak u BiH, ali je

nemo}an prema izvornim zavnobikovskim na~elima ikoncepciji BiH; Bosnu nisu stvorili tzv. nacionalni ko-

nstituenti, ona je mutilateralni istorijski fenomen, koji

je izraz jedinstva njenih sveukupnih razli~itosti.

Ukidanje ovog fenomena otvorilo bi put ukidanju

paradigme ~ovje~anstva.

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godine politika 9

! Onima {to se na bilo kojina~in razumiju u politiku

sasvim je razumljivo {to su unadnaslovu ovoga teksta u

vezu dovedeni raspisani vanredni izbori za na~elnika

op}ine Biha} sa procesomformiranja kantonalne zakon-odavne i izvr{ne vlasti. Naime,odgovornima u Socijaldemo-

kratskoj partiji, koja je voljom ve}ine gra|ana Unsko-sanskogkantona na odrànim okto-barskim izborima sasvim

zasluèno zaposjela pozicijustranke broj jedan u Unsko-sanskom kantonu, sasvim je

jasno da moraju uraditi sve da

izbjegnu mogu}nost da se }arna mostu ne pretvori u kvar na

}upriji. Drugim rije~imakazano svjesni su {ta moraju

uraditi da u op}ini Biha} naraspisanim vanrednim izbori-ma zadrè poziciju op}inskogna~elnika na kojoj se u

prethodnih {est godina maksi-malno pokazao i kao kadarSDP-a u svakom pogledudokazao dr. Hamdija Lipova~a.

Kao na~elnik, Lipova~a jeispunio i vi{e od davanihpredizbornih obe}anja i to suargumenti na bazi kojih }e se s

punim pravom od gra|anaBiha}a traìti podr{ka da se napoloàj op}inskog na~elnika

ponovno izabere kandidatSocijaldemokratske partije,politi~ke opcije koja u Op}ins-kom vije}u Biha}a, ranijom

voljom gra|ana, ve} ima nat-

polovi~nu i ve}inu koja gara-ntira nesmetan rad i potpunoprovo|enje svega onoga {toop}inski na~elnik namjeravaraditi u korist ovda{njih

gra|ana.Znaju}i za va`nost funkcijena~elnika Biha}a sasvim jerazumljivo {to }e postoje}a

politi~ka konkurencija, aStranka demokratske akcije

pogotovo, uraditi sve dagra|ane uvjere u suprotno i da

se nakon {estogodi{nje apsti-nencije na tom poloàju pono-

vo na|e njihov “kadar” i pored~injenice {to u minulim ma-

ndatima u korist op}eg i intere-sa gra|ana nisu uradili gotovoni{ta. Kako je u politici dozvo-ljeno sve {to zakonom nije

zabranjeno sasvim je realnoo~ekivati da }e SDP na vanred-nim izborima protiv sebe imatiprincipijelne i koalicije koje to

nisu. Zbog toga i laici mogupretpostaviti da }e klju~nuulogu u tome igrati SDA ~ija su

kola odavno krenula nezaus-tavljivom nizbrdicom. Uvjerenida bi se osvajanjem pozicijebiha}kog na~elnika mo`da imogli vratiti s tog puta bez

povratka u SDA su i prijeobjavljivanja kona~nih rezulta-ta oktobarskih izbora i prijeraspisivanja vanrednih izboraza na~elnika Biha}a po~eli

povla~iti poteze koji bi moglirezultirati u januarskoj predi-zbornoj kampanji i na samimizborima.

Pro~itana knjigaTo se prije svega ti~e onihaktivnosti kadrova SDA na

vi{im razinama vlasti, a pogo-

tovo na razini Unsko-sanskogkantona, koje su zabiljeène u

Kantonalnoj bolnici i u obra-zovnim ustanovama u

ovda{njim op}inama koje su idalje u nadle`nosti Kantona-lnog ministarstva obrazovanja.Paralelno s ovim u SDA su

krenuli u razgovore sa SDP-oms ciljem da zajedno sa jo{ jed-nim politi~kim partneromformiraju parlamentarnu

ve}inu u Skup{tini USK-adovoljnu za brzo i nesmetanoimenovanje nove Vlade Unsko-sanskog kantona. Nakon

po~etnih obe}avaju}ih rezulta-ta me|usobnog “razgovaranja”u SDP-u su “pro~itali” knjigu

SDA-ove taktike i strategije i javnosti predo~ili ~injenicekoje dokazuju da je SDA jo{uvijek na starim i pozicijamasa kojih se ne vidi da su min-

ulim radom njihovih i kadrovaStranke za BiH gra|ane USK-adoveli do prosja~kog {tapa aUnsko-sanski kanton na za~e-lje svih mogu}ih ljestvica.

Protive}i se traènim i od SDP-a gra|anima obe}anim refor-mama odgovorni u SDA suosim sa SDP-om u razgovore ipregovore o formiranju parla-

mentarne ve}ine i noveKantonalne vlade krenuli i sadrugim politi~kim strankama asve s ciljem da zadrè posto-

je}e pozicije i da se na taj na~inbolje pozicioniraju prije

vanrednih izbora za na~elnikaBiha}a koji se trebaju odràti

16. januara.

Naivnih vi{e nemaDa vi{e nema naivnih ni me|u

politi~arima ni me|u gra|a-nima svojim reagiranjem je

javnosti pokazao predsjednik KO SDP-a Hamdija Lipova~a

najaviv{i da od partnerstva saSDA ne}e biti ni{ta sve dok utoj stranci ne shvate da se nastari na~in i sa starim matrica-

ma ne moè ulaziti u bilokakvo politi~ko, a pogotovopartnerstvo za uspostavu kan-

tonalne zakonodavne i izvr{ne vlasti. Ne odustaju}i odobe}anja koja su prije okto-barskih izbora dali gra|animau SDP-u su uvjereni da imaju

na~ina da do|u do formule

koja }e gra|anima na raziniUnsko-sanskog kantona

napokon donijeti promjene.Uvjereni da se do promjena u

vlasti ne moè do}i samomijenjanjem premijera i mini-

stara u Vladi USK-a odgovorniu SDP-u nisu za partnerstvo ukojem se dijele samo premijer-ska i ministarske fotelje.

Cjelovite promjene i reformeti~u se kadrovskih premetaljkiu svim va`nim kantonalnim

javnim preduze}ima, ustano-

vama i institucijama i to je~injenica na bazi koje je jed-nostavno pojasniti razloge

za{to su ~elnici SDA protiv bilokakvih a pogotovo reformi zakoje je ~vrsto opredijeljenovda{nji SDP i jo{ neke parla-mentarne politi~ke stranke.

Obimnije promjene podrazu-mijevaju da sa sada{njihpoloàja odu svi oni koji se nanjima nalaze vi{e mandata abroj~ano ih je najvi{e iz SDA i

njihovih partnera iz pro{lih vremena. Znaju}i da su prekoovih strana~kih poslu{nikaosiguravali svoju politi~ku i

ekonomsku mo} sasvim jerazumljivo {to u SDA ~ine sve

da svoje kadrove zadrè nasvim kantonalnim poloàjima i

da se zahvaljuju}i njima uBiha}u ponovno domognupozicije op}inskog na~elnika. Sdruge strane razumljivo je da

je sve ovo pro~itano u SDP-u ida }e s tim u vezi uraditi sve danjihova politi~ka opcija i daljebude najprimamljivija i najra-

zumljivija Biha}u i Bi{}anima.I oni kao i gra|ani Biha}anajbolje znaju {ta zasluùjeonaj ko dozvoli da ga iz iste

rupe zmija ujede vi{e puta.Najva`niji su u svemu ovomegra|ani bira~i koji ve} odavno

vjeruju vi{e onome {to sami vide nego onome {to im drugigovore. Oni su kao i SDP-ovipoliti~ari i ovaj put bez pravana gre{ku. S. HRNJICA

! Lideri vode}ih politi~kih partija u Federaciji BiH dr. Zlatko Lagumdìja i Sule- jman Tihi} u pregovorima zapo~etim o temi zajedni~kog formiranja parlamentarne ve}ine na svim razinama zakonodavne vlasti neposred-no i posredno su priznali da

su pro{la vremena u kojima je vlast bila jedan i jedini cilj.Spremno{}u da se ne pravimatemati~ka ve} programskakoalicija na najbolji su na~in

pokazali da }e vlast i mo} sakojom ona raspolaè napo-kon postati sredstvo za zado-

voljenje zajedni~kih i domi-nantnih interesa gra|ana. I

jedna i druga politi~ka opcijana ovaj na~in je niìm razi-nama dala do znanja da jedo{lo vrijeme onih kadrovakoji }e u svom i strana~kom

politi~kom djelovanju prak-ti~no pokazati {ta su minulih

godina i decenija nau~ili na svojim a {ta na tu|im gre{kama. To }e prije svegamorati pokazati politi~ari uSDA Unsko-sanskog kantonakoji su najodgovorniji {to se uminule ~etiri mandatne

godine nije realiziralo ni{ta iz strana~ke Platforme pet pri-oriteta koja je u osnovi bila

program na osnovu kojeg je uUSK-u konstituirana i naosnovu kojeg je trebala raditikantonalna izvr{na vlast.êtiri godine su uglavnom

potro{ene na unutarstrana-

~ka prepucavanja, dijeljenja iumnoàvanja uz maksima-lnu zloupotrebu kantonalne

vlasti, a problemi u privredi, zdravstvu, obrazovanju, zapo{ljavanju i privatizacijine samo da nisu rije{eni nego

su ~ak i multiplicirani. I pored toga kadrovi SDP-a sa svojim potencijalnim partne-rima spremni su uhvatiti seuko{tac sa svim izazovima.Uvjet je da svi skupa shvateda vlast ne}e biti ni~iji cilj ve}

sredstvo od kojeg koristi ne}eimati samo politi~ari i nji-hove pripadaju}e grupe i lobi-

ji. Odgovorna vlast mora bitiod koristi gra|anima koji suna pro{lim izborima glasali

protiv postoje}eg stanja a za promjene svake vrste.

Komentar

Safet HRNJICA

Zaokret

Formiranje kantonalne vlasti kroz prizmu

vanrednih izbora

Bez pravana gre{ku! Obimnije promjene podrazumijevaju da sa sada{njih

poloàja odu svi oni koji se na njima nalaze vi{e mandata

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godineporuka10

! “Gospodaru moj, daruj mi porod~estit!” I Mi smo ga obradovalidje~akom blage naravi. I kad on odraste

toliko da mu po~e u poslu pomagati,Ibrahim re~e: “O sinko moj, u snu sam

vidio da treba da te zakoljem, pa {ta timisli{?” - O o~e moj, re~e: “onako kakoti se nare|uje postupi; vidje}e{, ako Bogda, da }u sve izdràti.” I njih dvojicaposlu{a{e, i kad ga on ~elom premazemlji poloì, Mi ga zovnusmo: “OIbrahime, ti si se Objavi u snu odazvao;- a Mi ovako nagra|ujemo one kojidobra djela ~ine, - to je, zaista, bilopravo isku{enje!” i kurbanom velikimga iskupismo i u nara{tajima kasnijimmu spomen sa~uvasmo: “Nek je u miru Ibrahim!” Eto tako mi nagra|ujemo onekoji dobra djela ~ine, a on je, doista, bio

rob Na{, vjernik, i obradovali smo ga Ishakom, vjerovjesnikom i ~ovjekomdobrim, i blagoslovili smo i njega i Ishaka; a me|u potomcima njihovim ima

vjernika i nevjernika o~itih.” (Suret-us-Saffat, 100-113.)Islamska bra}o! Uz zahvalu Allahu,d`.{., salavat, selam na Muhammeda,s.a.v.s., njegovu ~asnu porodicu, njegoveashabe, uzorite {ehide, pomo}mudàhidima, Boè ujedini nas mudrim

vo|ama, uspjeh i znanje profesorima injihovim u~enicima! Amin! Kao kaddijelimo trenutke radosti i euforije,upravo tako treba da se osje}amo nakonna{eg najve}eg blagdana, praznika kojiispra}amo centralnim ‘ibadetom,

sedmi~nim praznikom muslimana,dùma-namazom. Blagdan, dùma-

namaz je poput obilne ki{e u pustinjinakon dugotrajne su{e, koja oìvi biljni iìvotinjski svijet, a silno obraduje i da

nadu u uspjeh ~ovjeku!Bra}o u islamu! Allah, d`.{., donosidoga|aj Ibrahim, a.s. i njegovih sinova.Probudimo svoja srca! Senzori na{edu{e, srce, razum, sluh, vid, registro-

va}e i sliku i ton. Doìvje}emoneponovljivo iskustvo, otvori}e nam senova vrata na{eg razumijevanjaKur’ana, a.{.! Pred nama se otvaranova, do sada nepoznata dimenzijaKur’ana, a.{., pred nama se otvara svijetgajba, svijet nepoznatog, svijet neis-traènog. Na{e je da samo zakora~imo,da napravimo prvi korak, kao dijete,kada uradi prvi korak, pred njim seotvaraju nebrojeni kilometri prostranst-

va. Dekodirajte postavljene kodove, dabiste nastavili dalje! Ostavite zlo,poùrite dobru!Sljedbenici Istine! Sjetite se èlje, doveIbrahim, a.s., koji u starosti èli da imasina! Njegova iskrena dova je u srcu,mislima, èljama, djelima! Allah, d`.{.,se odaziva takvoj dovi! Svoje robove,nakon {to su spoznali {ta je obostranaljubav, ljubav oca prema sinu, ljubav Ibrahim, a.s., prema Ismail, a.s. i ljubavii poslu{nosti sina prema ocu, Ismail,a.s., prema Ibrahim, a.s., Allah, d`.{., ihstavlja pred stra{no isku{enje, traì`rtvu, izuzetno te{ku, kako za ocaIbrahim, a.s., tako i za sina Ismail, a.s..Sam Allah, d`.{., napominje da je to

bilo pravo isku{enje! Nakon savjetova-nja oca i sina, dogovoreno je da se mora

izvr{iti Boìja naredba! Nakon sprem-nosti i odlu~nosti, da izvr{e ono {to jeGospodar naredio, dolazi nagrada,

olak{ica i spas Veli~anstvenog Gospo-dara! Iskup od naredbe je bio veliki kur-ban! Imajmo to na umu i nikad ne zab-oravljajmo! Allah, d`.{., vjerniku uvijek omogu}i izlaz! Nikad ga ne ostavlja nacjedilu, niti bespomo}nog! Samo [ejtanstra{i i donosi zabludu da nema izlaza!On zavodi sa pravog puta, odvra}a odposlu{nosti, nagovara ~ovjeka na gri-

jeh! Znamo, ko odbije poslu{nost svomGospodaru, poslu{ao je {ejtana. Vjernik ima samo jednog Gospodara!

Allahovi robovi! Radujmo se {to smou~inili i upotpunili na{e ‘ibadete, Boguugodna djela. Neka nas raduju i veseleuspjesi na{e bra}e po vjeri! Neka Allah,

d`.{., primi na{e dane posta, prvihdevet dana zul-hid`dèta! Neka Allah,d`.{., primi ’ibadete na{ih had`dìja,hodo~asnika svetih mjesta! Neka Allah,d`.{., primi na{e kurbane! Neka Allah,d`.{., o~isti i uljep{a na{a srca tekbiri-te{rikom, ukrasom ovog VelikogBajrama! Neka Allah, d`.{., da bereketsvim u~esnicima ovih ’ibadeta! Neka

Allah, d`.{., oprosti grijehe njima, nji-hovoj rodbini! Neka Allah, d`.{., dasmirenost i blagostanje svim vjernici-ma! Neka Allah, d`.{., olak{a, uljep{a iprimi napor i trud svih u~enika, stude-nata, njihovih u~itelja, nastavnika i pro-fesora! Neka Allah, d`.{., da me|uso-bno razumijevanje, po{tovanje i uspjeh!

Neka to bude dokaz da su primljenena{e dove! Amin!

Razumom obdareni! Ugledajmo se nanajbolju generaciju! Sjetite se ensarija,kada kaù Muhammed, a.s., draè nam

je ono {to }e{ uzeti, nego ono {to }e{dati nama! Daju prednost drugima,mada je i njima samim bilo potrebno!Pogledajte primjer, kada Muhammed,s.a.v.s., dolazi ku}i i pita k}erku Fatimu,da li je {ta ostalo od mesa kurbana, aona odgovori da je samo malo preosta-lo, a da su skoro sve podijelili! On jeodgaja i savjetuje, ono {to ste podijelili,to je na{e, a ono {to ste ostavili od kur-bana, to je tu|e! Kada dijelimo na{e kur-

bane, imajmo to na umu! [to vi{e podi- jelimo od na{ih kurbana, to nama zaista vi{e i pripada. Sada razumijemomudrost i zna~enje hadisa, kada jedanashab pita koji je islam najbolji, aPoslanik, s.a.v.s., odgovara, odgaja i sa-

vjetuje rije~ima, najbolji islam je dadijeli{ hranu i naziva{ selam, i onomekoga zna{ i onome koga ne zna{! A

Allah, d`.{., najbolje zna! Uzmimopouku i prenesimo poruku! Prona|imo iprepoznajmo sebe i svoju porodicu uhutbi, da bi imali koristi i uspjeha, onikoji je slu{aju i oni koji je prenose!

Amin! “A ti, o du{o smirena, vrati seGospodaru Svome zadovoljna, a i Ontobom zadovoljan, pa u|i me|u robove

Moje, i u|i u Dènnet Moj! Istinu jerekao Uzvi{eni Allah!

Fuad ef. Balti}, imam u Dèmatu Fethija

Ostavite zlo, poùrite dobru!! Blagdan, dùma-namaz je poput obilne ki{e upustinji nakon dugotrajnesu{e, koja oìvi biljni iìvotinjski svijet, a silnoobraduje i da nadu u

uspjeh ~ovjeku!

! “U po~etku stvori Bog nebo i zemlju” (I Moj. 1,1). Na ove rije~i}emo prve nai}i kada se odlu~imoda pro~itamo Sveto Pismo, odnosno

Stari Zavjet. Crkva ovu re~enicutuma~i vjeruju}i da je Bog prvo stvo-rio vrijeme, na to se odnosi pojam“u po~etku”, a zatim je stvorio iprostor. Prostor je pojam koji se neodnosi isklju~ivo na materiju, jerrije~ “nebo” Crkva tuma~i kao svijetnebeski, nematerijalni, duhovni svi-

jet An|ela. Pojam “zemlju” u nave-denom citatu pravoslavni doìvlja-

vaju kao cjelokupnu materiju, ~itav kosmos. Budu}i da Crkva 21.novembra proslavlja Sabor sv. Arha-ngela Mihaila to }emo ne{to ukratkore}i o duhovnom svijetu an|ela.Bog je prije ovog materijalnog svi-

jeta stvorio an|ele, bestjelesne

duhove. Njihova uloga je vjesni~ka, {to im i ime kazuje. An|eo zna~i vjesnik, glasnik. Zbogtoga se an|eli u hri{}anskoj ikono-grafiji izobraàvaju sa krilima.

Kako navodi Sv. Jovan Damaskin uknjizi “Ta~no izloènje pravo-slavne vjere”: “Oni prebivaju nanebu i samo jedno djelo ~ine: pjes-

mom hvale Boga i sluè Njegovojboànskoj volji”. Sveti Dionisije

Areopagit u “Nebeskoj Jerarhiji”navodi devet ~inova an|elskih,djele}i ih na tri skupine. Prva trija-da su oni An|eli koji su svagda saGospodom: {estokrili Serafimi,mnogooki Heruvimi i najsvetijiPrestoli. Drugu trijadu ~ineGospodstva, Sile i Vlasti; a tre}a iposlednja su Na~alstva, Arhan|elii An|eli.Svaki Hri{}anin na dan svogaKr{tenja dobije svoga An|ela~uvara, koji se naziva jo{ i An|eomirni, vjerni u~itelj i njegova uloga

je da ~uva ~ovjekov ìvot i zdravlje

od grijeha i duhovne smrti, sli~nokao glas savjesti.Bogu nisu potrebni ni ljudi nitian|eli da mu sluè, jer je Bog samo-bitan. Bog je svijet stvorio iz ljubavi

i sve {to je stvorio “bje{e dobro veoma” (I Moj. 1,31). Neko }e re}i:ako je sve stvoreno bilo dobro,otkud onda zlo u svijetu? Crkva

vjeruje da je Bog stvorio an|ele slo-bodnima. Jedan od an|ela Denicapogordio se protiv Boga, pobunio sei poveo za sobom tre}inu an|ela uèlji da bude jednak Bogu. OtudaSatana {to zna~i protivnik.Zlo nije ne{to {to stoji nasuprotBogu, nego je ono pojava kojaproizilazi iz svega onog {to se pro-tivi volji Boìjoj. Bog dopu{ta zlo, jerèli da sa~uva slobodu stvorenihbi}a. Budu}i da se Denica pogordioprotiv Boga, to sveti Oci prepoznajugordost kao jedan od najteìh grije-hova protiv Boga. Mnogo je strastikoje jednako odvajaju i ~ovjeka odBoga. One su naizgled slatke, pri-

mamljive, neodoljive i lijepe i~ovjeku dostupne, ali kako bi rekaoSv. apostol Pavle: “Sve nam jedozvoljeno, ali sve ne koristi” (I Kor.6,12).

Paroh biha}ki Dalibor Neni}

“Sve nam je dozvoljeno, alisve ne koristi”

! Bog je svijet stvorio iz ljubavi isve {to je stvorio “bje{e dobro veoma” (I Moj. 1,31)

! Stajao je ondje narod i promatrao. A podrugivalise i glavari govore}i: “Druge je spasio, neka spasisam sebe ako je on Krist Bo`ji, Izabra-nik!” Izrugivali ga i vojnici, prilazili mu i nudili gaoctom govore}i: “Ako si ti kralj ìdovski, spasi sam sebe!” A bija{e i natpis ponad njega: “Ovo je kralj ìdovs-ki.” Jedan ga je od obje{enih zlo~inaca pogr|ivao:“Nisili ti Krist? Spasi sebe i nas!”

A drugi ovoga prekorava{e: “Zar se ne boji{ Boga niti, koji si pod istom osudom? Ali mi po pravdi jer pri-

mamo {to smo djelima zasluìli, a on - on ni{ta

opako ne u~ini.” Onda re~e: “Isuse, sjeti me se kada do|e{ u kraljevst- vo svoje.” A on }e mu: “Zaista ti kaèm: danas }e{ biti samnom u raju!”

@upnik fra Ivica Mati}

“Sjeti me se kadado|e{ ukraljevstvo svoje”! “Zar se ne boji{ Boga ni ti, kojisi pod istom osudom? Ali mi popravdi jer primamo {to smo djeli-ma zasluìli, a on - on ni{taopako ne u~ini”

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


! Nije pravilo da su ljudi unaseljima koja imaju opti-misti~ka imena i sami opti-misti, Me|utim, to ne vrijedi za

Vedro Polje u Biha}u.- Mnogo smo uradili na popra-

vljanju dru{tvenog standarda poslije rata. Odavno smo rije{iliosnovne infrastrukturne potre-be. Voda, telefon, javna rasvjeta,

sve je to sastavni dio na{egnaselja. Imamo ~ak i kablovskuteleviziju, a rekonstrukcijomniskonaponske mreè postigli

smo evropske standarde. Sigu-

rno je me|u najkvalitetnijim una{oj zemlji. Podigli smo spo-men-obilje`je za na{ih 13 pogi-nulih branitelja, trojicu nestalihi ~etiri civilne `rtve rata. Pono-

sni smo {to je na{u novosagra-|enu crkvu 21.09.2008.blagoslovio monsinjor Franjo

Komarica, biskup banjalu~kikaè Tomislav Dujmovi}, pre-dsjednik Mjesne zajednice

Vedro Polje.

“Biha}ki lift”Doma}ini obja{njavaju kakonema pisanih tragova o imenu

njihovog naselja. Tamo gdjenema dokumenata, obja{nje-nja stiù iz legendi. Jedna od

njih ime Vedrog Polja veè zaizraèna vertikalna strujanjazraka, me|u jedrili~arima poz-nati “Biha}ki lift”. Prema tojpri~i, ba{ to vertikalno struja-nje iznad Vedrog Polja stvara

vedrinu, pa su i polje i naseljeime dobili po tom pridjevu.Zbog zraka i ostalih pogodno-

sti Vedropoljci su decenijamaìvjeli i s avionima. I to vojnimstacioniranim na biv{em aero-dromu “@eljava”. Odavno je tajperoiod za njima, a Dujmovi}tvrdi da hrvatski narod naovom podru~ju nije dobio ni{tadobrog.- Istina, neki na{i ljudi su “kruh

svagda{nji” zara|ivali na tomaerodromu, ali je mnogo ve}a

{teta nanesena onemogu}ava-njem daljeg razvoja naseljimaVeliki i Mali Sko~aj, Me|u-dra je, Zavalje, Vu~jak i Vedrom

Polju, a potpuno su neopra- vdano iseljeni Veliki i Mali Baljevac. Ni danas nije jasno pokojim kriterijima. Istina, bila suuz samu granicu aerodroma.

Ako su razlog sigu-rnosna pitanja, kako su u “srcu aerodroma”

ostali ìvjeti ìtelji sela @eljava?Vjerujem da je u pitanju bionacionalni kriterij. U @eljavi su

ivjeli Srbi.

Susretis dijasporom

I u Vedrom Polju je bilo iselja- vanja, naro~ito tokom rata i uporatnoj obnovi. Presudanmotiv bila je egzistencija.Danas najvi{e Vedropoljaca imau zagreba~kom naselju Blato.Iseljeni ne zaboravljaju zavi~aj,pa je na obostrano zadovoljstvoinicirana kulturno-sportska

manifestacija “Vedro Polje sasvojom dijasporom”. Prvi dio seorganizuje u Blatu, a drugi u

Vedrom Polju. Tih danapridruùju im se i oni koji su se

iselili ili oti{li “na privremenirad” u brojne evropske i preko-morske zemlje.Uz poratnu obnovu, najvi{epreduzetni{tva pokazali suobitelj [imi} i Stipe Velja~a.Djed Mate, sinovi Ante i Marko,te unuci Luka i Mate biznisrazvijaju uzgajaju}i i prodaju}ikonzumnu ribu. Posao {iresvake godine na vlastitom po-sjedu, a pastrmku plasiraju i ulijepo ure|enim objektima na

ribnjaku. I elektri~na struja jenjihov vlastiti proizvod.Stipe Velja~a imao je drugu

viziju biznisa. Sagradio je ba-zen, na kojem osvjeènje u lje-tnim danima pronalaze mnogiBi{}ani.- Nismo ispunili sve svoje èlje,ni potrebe. Strpljivo ~ekamo

povoljnija ekonomska vremena,kada }e nam op}ina, ~ijim smoodnosom i brigom prezado-

voljni, pomo}i da izgradimo Dom mjesne zajednice i asfalti-ramo nekoliko makadamskih

puteva, u ukupnoj duìni od oko1,5 kilometara. Svjesni smo da

to ne}e biti ubrzo kako bi mi to eljeli, ali vjerujemo da }emo i toostvariti, kaè predsjednik Dujmovi}.

Midhat KALIMAN

24.11. i 02.12.2010.godine naselja 11

Mjesna zajednica Vedro Polje

! Nema pisanih tragova o

imenu njihovog naselja. Tamo gdje nemadokumenata, obja{njenjastiù iz legendi. Jedna od

njih ime Vedrog Polja veèza izraèna vertikalna

strujanja zraka, me|u jedrili~arima poznati

“Biha}ki lift”. Prema tojpri~i, ba{ to vertikalno strujanje iznad Vedrog Polja stvara vedriju, pa su i polje i naselje ime

dobili po tom pridjevu

Tomislav Dujmovi},predsjednik MZ Vedro Polje

Sve vi{e vedrine i optimizma

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godineu centru12

! Kaè meni neki dan kolegaHasan Arnautovi} da }emo usko-

ro na teren da pravimo repor-taù o posljednjoj vodenici uBosanskom Petrovcu. ûj,

vodenica u Petrovcu!? Odmahsam se sjetio vica o masivnojtu~njavi u ovom gradu u kojoj suu~estvovali lokalni ribari ièljezni~ari. Po tom vicu ovdje ni

jednih ni drugih nikad nije bilo,pa su se ljudi zato smijali.Me|utim, od nedavno to vi{enije vic ve} notorna la`. Imaribara u Bosanskom Petrovcu imogu se vidjeti svaki dan kakona “obalama” vje{ta~kog jezera,kojeg su nekad zvali “Gradski

bazen”, uporno sjede kraj svogpribora i ~ekaju ulov. Stvarnoima nekakve ribe, zametnula se,no o tome }emo jednom drugomzgodom.Da se mi vratimo vodenici. I~injenici da su nam mnogarje{enja doslovno na dohvatruke, samo treba malo usporiti izapitati se. Kao naprimjer, za{tose bosanskopetrova~ko naselje

Vo|enica ba{ tako zove. Da tomo`da nije iskrivljena rije~

vodenica? U svakom slu~aju pro-teklog vikenda krenuli smo miuz put M-5, jer prema Petrovcuse stalno penje, sve tamo do

Bjelajskog polja. Nekolikometara ispred kafane “Divna”skrene se ulijevo na lokalni putkoji je nedavno i asfaltiran.Ta~no odatle po~inje Vo|enica.

Donja Vo|enica je sve do putakoji ide obroncima brda koje s

isto~ne strane opasuje prostranopolje. To je stari put koji ide odKrnjeu{e do centra op}ine.

Donja i GornjaNa raskrsnici stoji prodavnicamje{ovite robe. Na improvizira-noj klupi i praznim gajbama pos-

jedalo desetak pivopija. Obu~enisu u nekakvu kombinacijumaskirnih i radni~kih odijela paizdaleka izgledaju kao, gluhobilo, paravojska. Kad smo zau-stavili automobil u~inilo nam sekao da je ba{ tog momenta i vri-

jeme stalo. Sve glave su bile

okrenute u na{em pravcu ionako nijemi i zamrznuti u polapokreta izgledali su kao statisti ufilmskoj sceni na koje je iznena-da dreknuo reìser. Nakon poz-drava i pitanja znaju li gdje jePepo, nastavili su ù~noraspravljati o ne~em kao da mine postojimo. Kolega je moraou}i u prodavnicu da se raspita imi krenusmo dalje sadamakadamskim putem. Nakonpola kilometra iznenada sepojavi voda u dotad suhomkoritu potoka koji prati sao-bra}ajnicu jo{ od M-5.Kako smo se penjali sve vi{e tako

je i vode bilo sve vi{e. Odjednomispred nas s desne strane isko~i

velika bijela gra|evina. Ogra-|eno dvori{te obnovljenepravoslavne crkve Uspenja

presvete Bogorodice lijepo jeure|eno i odràvano. Dalje

usput niù se ku}e i imanja. Usvakom petom dvori{tu gu`va.Iako je vrijeme toplo za ovodoba godine klanje svinja je upunom jeku. Po navici ljudi sespremaju za o{tru i dugu zimukakva ovdje zna biti. Meso }eionako slijede}ih dvadesetak dana stajati u salamuri a dotle }e

valjda zahladiti, kaù nam u pro-lazu. Najveselije strojeve zapravljenje rakije izvukli su ispodstreha i sad su u fazi pripremepo{to se rakija u ovom krajupo~inje pe}i tek ne{to prije novegodine. Da se ne{to radi u ta

gluha vremena kad se sve zaledii zabijeli.I tako polako do|osmo do krajasela, pomislimo. Ovdje potok ba{ùbori i da bi se do{lo doposljednjih ku}a u uskoj dolinimora se pre}i preko dva kamenamosti}a. Zaustavimo se kodbetonskog korita za stoku i javne~esme. Ta~no preko puta naila-zimo na prve tragove vodenica,metalne cijevi “velikog kalibra”,kako ovdje kaù. Vide se itemelji. U jednom dvori{tu stojiauto sa slovenskim registarskimtablicama. Traìmo Petra Kolu-ndì}a zvanog Pepo, kaèmo.

[ta }e vam on, slike njegovogmlina imate na internetu, pame-tuje srednjovje~ni gospodin koji

je o~igledno ve} duè vrijeme utoj Sloveniji. Ne trebaju nama

Vodenica u Bosanskom Petrovcu

Posljednji

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godine 13

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godine14

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godine 15

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godine16

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godine 17

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godine18

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godine 19

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godine20

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


u centru 2124.11. i 02.12.2010.godine

e fotografije ve} Pepo,ra}amo èstoko. E, onda }eterati onim putem dalje ujon ne{to ja~e od kilometra,put je lo{.

moè biti gori od ovihljednjih nekoliko stotinatara kojima smo do{li, pomis-o pa razgulimo prvom brzi-m me|u vrbe. Da, prave vrberbovo pru}e na obroncima

me~a. Ta~nije, direktno ispod

a @eljeznika. Potok Vo|enicare pod brdom Vrela. To jevari izvori{te kojeg ~ine stot-k malih vrela pa otud i ime.stotine metara niè smjestiozaseok Mlinari. Ni{ta ~udnose zna podatak da su ovdje

e|u dva svjetska rata punomom radile ~ak 32 vodenice.alo se {ta mljeti sa onolikogajskog polja.

rme~ki mlinar

ljednjeg mlinara u Mlinarimaekli smo u ku}i kako odmara.belo je prevalio sedamdeset iu. Nismo smjeli iz auta svek Petar podebljom palijom

otjerao èstokog tornjakaje na obli`njoj livadi ~uvao

desetak ovaca. Njegov je ikac, kako ga on nazva i ovce.

a i nekoliko krava. O svemu se

brine sam jer nema nikog. Nikadse nije enio. Otac Filip dva puta.

Voli Pepo pri~ati o njemu, panam daktilografski izdiktira:ro|en je 1908. godine uKrnjeu{i, sa osamnaest godinaoènio se mojom materomSavom, nakon nje Ljubom,mojom ma}ehom, a umro je1995. godine u progonstvu. Nijemogao preàliti imanje i blagokoje je ostalo.

“Ja sam se prvi vratio 1999. godine, pri~a Pepo. Sve je bilo poru{eno i na moje veliko izne-na|enje mlin je ostao netaknutiako je sav od drveta. Jo{ ve}e~udo doìvio sam kada sam vidioda je jedina {teta napravljena

unutra, neko je odnio mlinskokamenje! Sre}om u onom drugommlinu {to ne radi ostalo je kame-nje pa sam ga prenio i odmahkrenuo s poslom. Nekako je to i{lo

sve dok nije do{la struja. A nakraju, nema ko ni da sije, brate.

Kad se samo sjetim, a dugo pam-tim, kako je nekad bilo. Ne samoda je Bjelajsko polje bilo posijano

ve} i ove strane na grme~kim pad-

inama su se u augustu zlatiledozrelim je~mom, p{enicom iku’ruzima. Oba su mlina radilaneprestano i svakog momenta na~ekanju je bilo stotinjak vre}a. S

ocem sam spavao u donjem mlinu po{to je bio ve}i. Najve}e vre}edovozile su se volovskom zapre-

gom, imale su oko pedeset kila. Na konje, one bolje, su se tovariladva dàka od po 40, a na tovara

po 25 kila. Mjesecima nismomrdali od mlina.Onda do|o{e struja i oni modernimlinovi. Otac krene dràti ovce i

ja za njima. Za ovcama sam stigao i do Biha}a. ûvali smo ih naCeravcima i tad sam bio najbliè

gradu. I{’o bi ja malo prohodati

ali ne moè{ marvu ostaviti samu.Tamo smo se spu{tali zimi i dugo}u pamtiti ona no}na svjetla ukoja sam znao buljiti do pono}i.Stalno sam se pitao, mili Boè kad

ovi ljudi spavaju i {ta rade pocijelu no}. Kad do|e prolje}e meni

ào. Morali smo za ovcama ubrda. Ku}i bi obi~no dolazili

po~etkom ljeta. Mo`da se zbogtoga nisam ni oènio, ko }e ga

znati. A ~o’jek je taki, nau~i se na sve.” U Mlinarima je neposredno prijeovog rata ìvjelo petnaestak porodica. Sada u pet doma}ins-tava ìvi isto toliko staraca.Posljednji mlin samelje ponekadpone{to, ali urijetko. Posljednji

mlinar Pepo uradi to s rado{}u jer se podsjeti onih lijepih danakada nije imao vremena ni da seosvrne. Tad je jeo dva puta dne-

vno, rano ujutro i kasno nave~e

mirisnog kruha i ukusne base.Sad od tog najobi~nijeg seoskogìvota prave nekakvu doma}uradinost u slu`bi turizma.

Volio bi Petar Kolundì} do}i uBiha} da obi|e Ceravce i nekeljude. Ne vjeruje da je taj biha}kilegendarni sportski aerodrompresje~en {irokim putem i da jepretvoren u stambenu zonu nakojoj je ve} niklo nekoliko zgra-da. Da neko ho}e da do|e pomene i da me brzo vrati jermarva ne moè sama, kaè. Ima

on i mobilni telefon samo {to semora do signala spustiti nizbrdonekoliko kilometara. Mo`da muse elja i ispuni.

Halid ALIJAGI]

Stanovni{tvo Vo|enice se prije rata bavilo poljoprivredom i~arstvom. Oni u Donjoj poljoprivredom, sto~arstvom i}arstvom, a u Gornjoj jo{ i {umarstvom. Osim toga bili su poz-

ti po zidarstvu, va|enjem i obradom gra|evinskog kamena, te~arstvom.kon rata mnoga doma}instva su se bavila uzgojem pili}a. Podiciji ovdje se proizvode doma}i tvrdi sir, kajmak i kiselo mlijeko.daleko je poznata njihova basa s kojom se ponose.

linar u Mlinarima

Nekad i sad

! Ima ribara u Bosa-nskom Petrovcu imogu se vidjeti svakidan kako na “obala-ma” vje{ta~kog jeze-ra, kojeg su nekadzvali “Gradski bazen”,uporno sjede krajsvog pribora i

~ekaju ulov ! Sve glave su bileokrenute u na{empravcu i onakonijemi i zamrznuti upola pokreta izgledalisu kao statisti ufilmskoj sceni na koje je iznenada dreknuoreìser. Nakon pozdra- va i pitanja znaju ligdje je Pepo, nastavilisu ù~no raspravljati one~em kao da mi nepostojimo! Nismo smjeli izauta sve dok Petarpodebljom palijomnije otjerao èstokogtornjaka koji je naobli njoj livadi ~uvaodvadesetak ovaca.Njegov je i dùkac,

kako ga on nazvai ovce

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godine22

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godine dru{tvena hronika 23

Pi{e: Mirsad SELMANOVI]

! Zanatstvo obuhvata {iroku lep-ezu onih djelatnosti bez kojih je

te{ko zamisliti normalan ìvot.Zanatska zanimanja su te{ko, a u

ve}ini slu~ajeva nikako zamjenjivabilo kojom drugom profesijom.Ljudi zanatskih zanimanja su uskospecijalizirani za obavljanje

jednog zanatskog posla i ne posje-duju {iroko op}e znanje, osimrijetkih izuzetaka koji se doo-brazuju. Nemaju osnova zapoha|anje visokih {kola, osimusavr{avanja svog zanata i stican-

ja vi{e kvalifikacije. Mali je brojzanatlija koji se, pored zanatskogposla, {koluju i tako uspiju zavr{iti

vi{u ili visoku {kolu, naj~e{}e

tehni~kih znanosti. Ima dostaprimjera uklju~ivanja zanatlija upoliti~ke sfere, a de{avalo se ide{ava se da, kroz aktivnosti upolitici, budu birani na visokepoliti~ke funkcije. Naj~e{}e to bivau oteànim uvjetima ìvota i radaljudi u njihovom okruènju.Rezultati koje ostvaruju u politicisu uglavnom kratkotrajni iako uodre|enim momentima djelujuprosperitetno. Ovo djelovanjenaj~e{}e ne moè izdràti i udo-

voljiti zahtjevima kretanja jednogdemokratskog dru{tva udugoro~ni prosperitet, te bivasklonjeno s politi~ke scene.

Posebno to dolazi do izraàja akoideje nisu u skladu s realnimmogu}nostima za prakti~no djelo-

vanje. Ve}ina bosanskih zanatlijasu stru~ni, po{teni i marljivi ljudi.Dobri su majstori, ali admin-istracija koju postavlja “politika”mora im stvoriti povoljan ambijentza njihov uspje{an zanatski rad. Tapovoljnost se ogleda u realnimadministrativnim obavezama, pla-smanu proizvoda, brzom pruànjuadministrativnih usluga, pravovre-menom informiranju o zakonskimi drugim promjenama vezanim uzzanatstvo itd. êsto grupe zanatli-

ja formiraju razna udruènja radiostvarivanja zajedni~kog interesa,odnosno radi olak{anja uvjeta nji-hovog sveukupnog zanatskogangaìranja. Iz ovih dru{tava se~esto, samostalno ili na zahtjev okruènja, neki od njih po~nu ba-

viti politikom.

Puno truda na

samoobrazovanju

Pred zanatlijama koji se èlekorektno baviti politikom stojipuno truda na samoobrazovanju.Na taj na~in }e pro{iriti svojaznanja i stvoriti osnove za aktivno

djelovanje u politici. Stoje doda-tno obrazovanje i samoobrazova-nje kvalitetnije, stvara se i solidni-

ja osnova za pozitivno aktivnou~e{}e u politi~kim procesima.

Ljudi ovih zanimanja u politikuulaze u uvjetima nekih “è{}ih”promjena i taj ulazak u politi~kesfere naj~e{}e je protkan nezado-

voljstvom sa stanjem u zanatstvuu okruènju u kojem oni biti{u.Okruènje ih upozna kao dobrezanatlije majstore i one politi~kiambicioznije izbaci u sferu poli-tike gdje se, po pravilu, udemokratskim sistemima,dugoro~no te{ko snalaze. Bezbroj

je primjera u Bosni i zemljama

koje je okruùju krajem 20. ipo~etkom 21. vijeka, a de{avalo sei ranije, da ljudi ovih zanimanja upolitici pokazuju velike sklonostika autokratiji. Ukoliko se nei{koluju i ne steknu visoko obra-zovanje, ignoriraju intelektualce irijetko kad mogu odabrati pravesaradnike. U mnogim slu~ajevimaposao intelektualca daju ljudimanièg obrazovanja, a isto takobiraju svoje saradnike. Sve to radezbog toga da dominiraju i da bi upotpunosti razumjeli one s kojimarade. Teì{te u politi~kom radu im

je izraèno kroz èlju za li~no

dokazivanje i te`nju zapobolj{anje stanja u oblasti zanat-stva. U politici ne mogu puno poz-itivnog uraditi, po{to se i samimoraju doobrazovati. Neophodno

je ista}i da njihov politi~ki radproìma izvjesna doza fobi~nostiprema isticanju sopstvenog znanjaodnosno neznanja, {to prikrivajutajanstveno{}u i nedodirlji-vo{}u.Dok su u zanatstvu originalni, upolitici su improvizorijum bezdugoro~nih kvalitetnih ciljeva iideja, osim rijetkih izuzetaka.êsto minimiziraju intelektualnirad. Obna{anjem politi~kihfunkcija ljudi zanatskih zanimanja

vremenom se nastoje pridruìtiintelektualnoj eliti na raznena~ine. êsto su nosioci vi{efunkcija, dokazuju}i da su neza-mjenjivi, sposobni i svestrani. U

pogledu standarda vr{e ravnanjeprema “niè”, te se te{ko moègovoriti o su{tinski progresivnomdjelovanju. Prema osobinama

koje iskazuju u politici, na funkci- jama duè ostaju u jednoparti- jskim sistemima, dok su veomakratkotrajni u demokratskim

vi{epartijskim sistemima.

“Zlata vrijedni”, ali

u zanatstvu

Sticajem okolnosti, kad se pobo-lj{aju uvjeti u okruènju u kojembiti{u, zanatlije politi~ari moguizrasti u lidere, ali brzo nestaju spoliti~ke scene i oni i njihovadjela, ako su ih i imali. Kad se radio individualcu, su{tinskom

zanatliji, on “zlata vrijedi” uzanatstvu. Traèn je i cijenjen kodljudi zbog svog zanata, i naosnovu toga dolazi do odre|enih“simpatija”. Tokom tih kontakatapolako se po~inju na~injati poli-ti~ki problemi i rada se èlja zanjihovim rje{avanjem. Po ulasku upolitiku, to se “zlato” po~inje topi-ti, a kao politi~ar uglavnom nepostiè nekada{nji profesionalninivo.U demokratskim sistemima, gdjesu mandati kra}i i gdje je stanjenormalno, vrlo mali, ~ak zane-marljiv, broj ljudi “zanatlija”odlu~uje se aktivno posvetiti

politici iz bilo kojih razloga. UBosni i dràvama nastalim ras-padom SFRJ, od ukupno biranihosoba u dràvne i politi~keorgane, zanatlije su zastupljeneuglavnom oko tri odsto izabranih.

Analiza njihovog politi~kog radapokazuje da su u politici skloniimprovizacijama, a ako nemajuadekvatne saradnike, koje te{kopronalaze, mogu prouzrokovati

velike {tete na op}em i li~nomplanu. Iako se radi o moralnimli~nostima, mogu postati devijant-ni, naj~e{}e iz neznanja.Posebna manjkavost ve}ine ljudi

ove profesije u politici jenedostatak {irine i dalekose`nostiu definiranju i postavljanju poli-ti~kih ciljeva, te u izboru optimal-nih metoda njihove realizacije.Zbog manjkavosti kvalitetnogpredvi|anja doga|aja, rijetko pre-

ventivno djeluju i uglavnom radena saniranju posljedica. Kod oveprofesije, kao i kod svih drugih,bitan je moralni kvalitet individuekoja zanatsko zanimanje zamijenipolitikom.

Vrlo se rijetko, skoro nikako, poli-ti~ari zanatskog zanimanja

vra}aju u svoju profesiju iz poli-tike. Ili se do{koluju, te imaju

novo zanimanje, ili ostanu nanekim sporednim du`nostima upoliti~kim ili dràvnim organima,uglavnom nièg nivoa.

(Nastavi}e se)

Feljton: Profesija i politika (25)

! Bezbroj je primjera uBosni i zemljama koje jeokruùju krajem 20. i

po~etkom 21. vijeka, ade{avalo se i ranije, da ljudiovih zanimanja u politicipokazuju velike sklonosti kaautokratiji. Ukoliko se nei{koluju i ne steknu visokoobrazovanje, ignorirajuintelektualce i rijetko kadmogu odabrati prave sara-dnike. U mnogim slu~ajevi-ma posao intelektualca dajuljudima nièg obrazovanja, aisto tako biraju svojesaradnike. Sve to rade zbogtoga da dominiraju i da bi upotpunosti razumjeli one skojima rade.

Ljudi zanatskih zanimanja i politika

! Jednostavnije je, ~ini se ljudima pokazati da ih mrzitenego da ih volite. Ako vam neko kaè da vas mrzine}ete ni posumnjati u istinitost te tvrdnje. Me|utim,ako vam neko kaè da vas voli na}i }ete hiljadu i jedanrazlog za sumnju. Mr`nja je iskren, postojan i neupitanosje}aj s kojim uvijek znamo na ~emu smo, za raliku odljubavi s kojom nikad ne znamo gdje }e nas odvesti.Lak{e je mrziti. Manje je zahtjevno. Mr`nja je za ~ovje-ka daleko karakteristi~nija od ljubavi i daleko je vi{e

onih koji su sposobni da mrze nego da vole. Ali uvijek se vra}amo na ono univerzalno pitanje za{to jednostavno ne opra{tamo i idemo naprijed. Za{tomrzimo i uporno se drìmo toga? Za{to dozvolimo danam ta otrovna emocija ispuni du{u do vrha? Da nam,ne samo skra}uje ìvot, ve} da ga ~ini jadnim itu`nim.A ona bri{e sve lijepo i pozitivno, ljubav, smi-

jeh, sre}u, veselje, i ispunjava du{u emocijama kojeubijaju na{e mentalno, duhovno i fizi~ko zdravlje.Prije svega potrebno je definirati mr`nju, jednu odnajmo}nijih negativnih emocija. Dekart je definisaomr`nju kao svjesnost da je neko ili ne{to lo{e i potrebuda se od toga udalji. U psihologiji, Freud je definiraomr`nju kao stanje ega koje èli da uni{ti izvor svojenesretnosti. U psiholo{kom rije~niku mr`nja se opisujekao duboko, trajno, jako osje}anje koje izraàva ani-mozitet, ljutnju i neprijateljstvo prema osobi, grupi i

predmetu. S obzirom da je mr`nja dugotrajnoosje}anje, vjeruje se da je to trajni stav osobe, negoprivremeno emocionalno stanje.Mr`nja se moè ispoljiti direktno i na prili~no okrutanna~in, ali je naj~e{}e duboko sakrivena tako da jeosoba ni sama nije svjesna. U bilo kojem obliku, ovo jeìlava i strasna emocija. Gotovo je strasnija i ilavija odljubavi jer intenzivnije proìma osobe, traje duè i teèse gasi. Ona truje i uni{tava ivote ne samo onih premakojima se iskaljuje nego i onih koji mrze. Ma koliko bilisvjesni njene {tetnosti ne moè se odstraniti svjesnomodlukom. Ne moè se narediti njeno nestajanje. Osobakoja sebi zabrani da mrzi, samo }e prikriti taj osje}aj,ali on }e i dalje nastaviti da gori bez obzira {to se po-stojanje te emocije negira.Mr`nja ima svoje uzroke i moèmo je prevazi}i tek

kada identificiramo koga i za{to mrzimo. Naj~e{}e jezasnovana na strahu.Mrzimo osobe koje nasugroàvaju ili vjerujemo da nas ugroàvaju. A na{aprocjena ljudi je ~esto nepouzdana i zasnovana na

vlastitim predrasudama, o~ekivanjima i zahtjevima.Kada se osje}amo napadnutim, ugroènim ili povri-

je|enim bitno se zapitati {ta je zaista ugroèno - na{estvarno ja ili na{a preuveli~ana predstava o sebi, svojoj

vrijednosti i svom zna~aju. Naj~e{}e se mr`nja i javljau situacijama kada druge osobe ne dijele tu umi{ljenupredstavu o nama samima. Na to odgovaramoèstokom mr`njom. Tako se ~esto de{ava da za nepri-

jatelja proglasimo nekog ko je zapravo potpuno ravno-du{an prema nama ili nas ~ak i ne primje}uje.Osobe zahva}ene mr`njom same sebe truju i uni{tava-

ju. Zato je bitno tu mr`nju {to prije odbaciti ukoliko neèlimo da nas ona u potpunosti ne izjede. Oslobo|ena

od mr`nje, du{a se naprosto prepodorodi. A jedinina~in da se oslobodimo mr`nje je ljubav. Mr`nja jedefinisana kao suprotnost ljubavi i ljubav je jedinomoè pobijediti.

Mirela POPR@ENOVI]

Mr`nja je iskren i postojan osje}aj

! Kada ste zadnji put reklinekom da ga volite? Kadaste investirali energiju iljubav u va{ odnos sanekom osobom? Ako pogle-date unazad vidjet }ete daste ~e{}e analizirali nega-tivne karakteristike kod ljudikoji vas okruùju i traìlirazloge za{to ih ne trebate voljeti, za{to ih ne prihvatiti.

Druga strana ljubavi

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godinedosje24

! Po~etkom XIV stolje}a na mjestudana{njeg Pe}igrada postojalo je selokoje se tada zvalo Kladu{ka Pe}.Pripadalo je kladu{kom gradu i nje-govim gospodarima.U ovom selu je pored kmetova ìvjeloi niè plemstvo. Tako neki historijskiizvori spominju plemi}a Mladka od

Pe}i, ~iji su unuci Grgur i Rado{ odi-grali zna~ajnu ulogu u kasnijimdoga|anjima u ovom kraju.Godine 1470. hrvatski ban Ivan Tuzde Lak kupio je od Ivana Kladu{kog Pe}i i Kladu{u za 4.000 forinti. Ubrzo je novi vlasnik Pe}i na jednomuzvi{enju pored sela sazidao grad, ~ijezidine i danas prkose zubu vremena.Jedno vrijeme je ban Ivan Tuz de Lak boravio u ovom gradu, a nakon {to seobogatio i oti{ao u Mletke (Veneciju),njegovi sinovi prodali su Pe}i[ubi}ima Peranskim, Ivanu i Jurju.Godine 1519. ovaj grad su [ubi}iustupili svom ro|aku Jur~ecu Gusi}u.

Kada su poslije smrti Jur~eca Gusi}a,

njegovog jedinca sina zarobiliOsmanlije, njegova udovica je 1520.godine posinila krupskog ka{telanaMihajla Turka. Izme|u njih je sklopljenugovor, po kojem je ona priznala njegaza svog zakonitog nasljednika. Mihajlo

Turk je bio gospodar Pe}i preko 20godina i po njemu se ovaj grad nazvao

Pe}i Mihajla Turka.Godine 1555. ovaj grad je zakupio banNikola Zrinski i tada je do{lo do sukobaizme|u njega i Ga{para [ubi}aPeranskog, iz kojeg je ovaj drugi iza{aokao pobjednik. Nakon kratkog vremenaban Nikola Zrinski je povratio Pe}i usvoje vlasni{tvo.Godine 1563. posada Pe}i sastojalase od 12 vojnika i bila je nedovoljna zaodbranu. Desetak godina kasnije posa-da se pove}ala na 16 vojnika, {to je idalje bilo nedovoljno za odbranu odOsmanlija koji su se pribliàvali ovomgradu. Godine 1577. posada Pe}isamovoljno je napustila grad, jer duè

vremena nije primala vojni~ku pla}u itako je grad ostao potpuno neza{ti}en.Godine 1579 osmanska vojska je prodrlasve do Hrastovice, i na povratku popalilaPe}i i okolinu.Sve do godine 1635. ovaj kraj je ostaopust i nenaseljen. Te godine su ga naseliliOsmanlije i sve do sredine XIX stolje}agospodari su mu bili begovi Be{irevi}i.Godine 1786. po nalogu bosanskog vezi-ra Muhsinovi}a, uz srednjovjekovni gradPe}i, ostroà~ki kapetan Be{ir -beg sagra-dio je novi grad, koji se do danas djeli-mi~no sa~uvao. I dalje mu je zadràn starinaziv Pe}i Mihajla Turka, a u zvani~nimosmanskim dokumentima naziva seMihail Pekler.

Pe}igrad je i godine 1833. jo{ bio dobroo~uvan, a njegova posada je raspolagalasa nekoliko topova. U posljednjim godina-ma posada je dobivala pla}u iz Carigrada ibila je u ovom gradu sve do 1850. godine.

! (Na podru~juUnsko-sanskogkantona do danassu u ve}oj imanjoj mjerisa~uvani slijede}istari gradovi:Biha}, Bilaj(Bjelaj), Bisovac,Bosanska Krupa,Bosanska Otoka,Brekovica, Bu im,Cazin, âvnik(Dobro Selo),ôvka, Havala,Hresno, Iza~i},Jezerski,Kamengrad,Kami~ak, Klju~,Kula Radetina,Kulen Vakuf, MalaKladu{a, Mutnik,Obrovac, Ora{ac,Ostrovica,Ostroàc,Pe}igrad,Podzvizd, Ripa~,Rmanj, Sokolac,Stari Majdan,Stijena, {turli},Todorovo, Tràc,

Velika Kladu{a, Vrnogra~ i Vrnogra~ kod sela]ukova. Ve}inaovih gradovasmje{tena je utakvomìvopisnomprirodnomambijentu da binjihovomrestauracijomoni postaliprava turisti~kaatrakcija.)

Pi{e: Dàfer MAHMUTOVI]

Stari gradovi Unsko-sanskog kantona (15)

Pe}i Mihajla TurkaPe}igrad

! Godine 1577. posadaPe}i samovoljno je napusti-la grad, jer duè vremenanije primala vojni~ku pla}u itako je grad ostao potpunoneza{ti}en

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godine 037 extra 25

! Zbog odli~ne produkcije i iznimnih glumaca, ~lanovi

ìrija ugledne turske televizijske nagrade “Ismail CemTelevision Awards” prepoznali su trud “odgovornih“ zanastanak serije “Ezel”te joj ove godine dodijelilinagrade za najbolju dramsku seriju, reìju, glavnog

glumca, originalni scenarij, glazbu, najavnu {picu i ne-zaboravne scene iz serije. Osim tih, “Ezel” je ove godinenagra|ena i brojnim drugim va`nim nagradama poput“Zlatnog leptira”, “Galatasaray”, “Bahcesehir” “Ezel” je

serija ~iji napeti nastavci u trenu osvajaju.Dramska serija s kriminalisti~kim elementima “Ezel”snimljena je prema najvi{im produkcijskim standardi-ma na prekrasnim lokacijama (Turska, Cipar i

Hrvatska). Ukupno 136 jednosatnih epizoda, dvijesezone ove iznimno hvaljene turske serije o neost-

varenim snovima i potrazi za istinom, moète pratitina RTL Televiziji.

IzdajaOmer Un~ar (IsmailFiliz) je jednostavan i

iskren mladi}, odansvojoj obitelji, ali itrojici prijatelja kojepoznaje jo{ iz djetinj-

stva. Ali (Baris Falay)i Dèngiz (Yigit Ozsener) njegova su dva najbolja pri-

jatelja koje smatra vlastitom bra}om i za koje bi daoìvot, a lijepa Ej{an (Cansu Dere) je ljubav njegovog

ìvota. Nakon dugog boravka u vojsci, Omer se vra}aku}i u Istambul, sretan {to }e napokon zaprositi ènusvojih snova i s njom osnovati obitelj. Me|utim, sudbi-

na mu je namijenila druga~iji put - za vrijeme njegoveodsutnosti, prijatelji su osmislili i proveli lukav planplja~ke kasina, ubiv{i pritom jednog za{titara te osta-

viv{i dovoljno la`nih dokaza kojim }e se Omera optuìtii osuditi na doìvotni zatvor. Dok su prijatelji ukrade-

nim milijunima gradili poslovne i privatne karijere,Omer je u zatvoru proìvljavao pakao. Osim {to je sva-kodnevno razmi{ljao o izdaji svojih prijatelja i njihovimla`nim svjedo~enjima, Omera su fizi~ki zlostavljali ra-

vnatelj i ~uvari zatvora, uvjereni da }e pomo}u batina

doznati gdje su on i prijatelji sakrili ukradeni novac. Priposljednjoj tu~njavi Omer zadobije stra{ne ozljede, nouz pomo} Ramiza, mentora i mo}nog mafija{a, uspijepobje}i iz zatvora. Njegovo unakaèno i neprepoznatlji-

vo lice trebalo je hitno operirati, a zajedno s promjenomlica do{lo je i do promjene li~nosti - Omer postaje Ezel

Barjaktar (Kenan Imirzalioglu), mladi i uspje{ni biznis-men, specijaliziran za razne borbene tehnike i ~itanje

ljudskih namjera, te izrazito uspje{an kockar. Nakondvanaest godina provedenih u patnji, njegova mr`njaprema prijateljima postala je sve ja~a, pa se odlu~i kaopotpuni stranac posjetiti Cipar kako bi im se osvetio.

Osvetni~ki pohodInspirirana romanom Alexandra Dumasa “Grof MonteCristo”, “Ezel” je pri~a o zavr{etku ìvota bezbri`nog

mladi}a i po~etku osvetni~kog pohoda razo~aranog~ovjeka. Intrigantna tema o izigranom prijateljstvu ineuzvra}enoj ljubavi uspjela je zainteresirati poznatogredatelja Uluca Bayaktara i uspje{nu producentsku

ku}u “Ay Yapim”, koja je za ostvarivanje tog projektaangaìrala poznate turske glumce. Naslovna uloga pri-pala je Kenanu Imirzaliogluu, mladom glumcu iz

Ankare kojeg je {ira publika pamtila po sjajnoj uloziJusufa Miroglua u seriji “Ludo srce”, a mnogi }e unjemu prepoznati biv{eg najboljeg Modela Turske koji

je 2001. godine pobijedio na natjecanju za najboljegModela svijeta.

! Majkl Steven Buble, mladi jekarizmati~ni, Kana|anin ro|en

09. septembra 1975. godine. Do-bitnik je brojnih nagrada, me|u

kojima su se na{la ~ak i dvaGrammya. Njegov prvi album, od-

mah po izdavanju na{ao se me|uprvih deset u Kanadi a zatim i u

Velikoj Britaniji. Ogroman uspjehpostigao je albumom pod na-

zivom “It’s Time”, izdanim 2005.godine. Svojim slijede}im albu-mom “Call Me Irresponsible”objavljenim 2007. godine, posti-

gao je jo{ ve}i uspjeh, a prodan jeu vi{e od 25 miliona primjeraka.Na svojim albumima Majkl jeobradio neke od najve}ih hitova

pjeva~kih legendi poput FrankaSinatre, Raya Charlesa. No ovim

je pjesmama, na~inom na koji ihon izvodi dao i ono ne{to potpuno

druga~ije, ne{to svoje. Veliki brojoboàvatelja prepoznao je to

ne{to, jer budimo realni to ne{to je itekako potrebno kada karijeru

zapo~injete obradom evergreena,koje je publika do sada ~ulanebrojeno puta, od raznihizvo|a~a i u raznim aran`mani-

ma. Ali Majklu je to uspjelo, te jedokazao da je pravi showman.Pjesma ’Hollywood’ je objavljena7. septembra kao novi single s

albuma ’Crazy Love’ iz 2009. Prijeove kao singleove mogli ste slu{ati

hit) ’Haven’t Met You Yet’ inaslovnu stvar ’Crazy Love’.

Kanadski superstar, spomenutimulti-platinast CD ponovo je

objavio 25. oktobra u deluxe for-matu ’Michael Bublé - Crazy LoveHollywood Edition’ koji donosi i

nekoliko novih pjesama. Potpunorasprodana Crazy Love turneja,Majklu je donijela i izvrsne kritike,najbolje u dosada{njoj karijeri.

Neki }e re}i da je Sinatra novogdoba, neki da je njegova jako

dobra kopija, no svatko tko gabude slu{ao i gledao, sigurni smo,

sloìt }e se s nama: on jednos-tavno ima “ono ne{to”!

! Mario Frangoulis, tenor 21.

stolje}a, kako ga mnogi nazivaju,ro|en u Zimbabveu 1966.godineodrastao je u Gr~koj. Studirao jena muzi~koj akademiji, na

odsjeku violine, a oku{ao se i ukomponovanju.Sa sedamnaest godina u Londonu

je upisao studij glume. Njegov fantasti~an glas osigurao mu jeuloge u brojnim mjuziklima, aotkri}e potencijala za operno pje-

vanje odvelo ga je u Rim na studij

opere.Studije je nastavio na JulliardSchool u New Yorku. No unato~takvoj izobrazbi, Mario nikakonije konvencionalni operni pjeva~.

Njegova sposobnost da pjesmeizvodi na talijanskom, engleskom,{panjolskom, francuskom igr~kom, zatim izvo|enje razli~itih

muzi~kih stilova od opere, prekopopa do roka pa ~ak i folka, zasig-

urno je ono {to ovog pjeva~a izd- vaja od drugih.Uz fantasti~an glas, i pojavu kojaostavlja bez daha, Frangoulis je i

velik humanitarac, a ve}ina kon-cerata na kojima je u~estvovao

bila je humanitarnog karaktera.Svoj prvi internacionalni album,pod nazivom “Somethimes I

Dream izdao” je 2002.godine, advije godine nakon toga i album“Follow your heart”. Njegovamuzi~ka izvo|enja odraz su nje-gove li~nosti i njega kao umjetni-

ka, razli~ita i dalekose`na.Sam Mario u jednom intervjurekao je: “Morate pokazati svoju

osobnost, svoj karakter, svoje obrazovanje, ali najvi{e od svega svojuistinu. Morate znati izraziti nada-nja sopstvene du{e, jer to ono {to

muzika jeste.To je ono {to ja radim,to zapravo zna~i biti ~ovjek.“

! Joshua Winslow Groban, mladiameri~ki umjetnik ro|en je 27. Fe-bruara, 1981 godine u Los Ange-

lesu Kalifornija. Uz fantasti~ne vokalne sposobnosti, ovaj talenti-rani muzi~ar izvrsno svira i dvainstrumenta: klavir i bubnjeve.

Svoju do sada veoma uspje{nukarijeru Josh je krunisao izdava-njem petog albuma pod nazivom“Illumination’s”, koji je svjetlo

dana ugledao 15. novembra ovegodine. Album je nastajao pune trigodine, no zapravo je rezultat

spontanosti i kreativnosti Josha injegovih saradnika, a sam Josh jeko-autor 13 pjesama, koje suinspirisane ìvotnim pri~ama,kako samog autora, tako i njegov-

ih poznanika.Uz talenat za muziku Josh seoku{ao i kao glumac, a zapaèneuloge ostvario je u popularnoj ser-iji koja se kod nas prikazivala kas-

nih devedesetih godina, Ally

McBeal. U ~etvrtoj i petoj sezoniJosh je igrao ulogu MalcomaWaytta, a gledaoci ga pamte posjajnim izvedbama ’You’re Still

You’ i ’To Where You Are’.Joshov album “Illumination’s”donosi ne{to sasvim novo i

osvjeàvaju}e, ne{to {to zaista vrijedi ~uti, pa za one koji to jo{ nisuu~inili, na{a je preporuka,obavezno poslu{ati!

Priredila: Sandra DEDI]

Zavladala je Ezel-manija

On je stigao!! “Ezel” je nova turska serija, serija koja je nai na na{im prostorima u kratkom vremenskomperiodu uspjela nadma{iti gledanost omiljeneturske serije “1001 no}”. Visoka gledanost uTurskoj osigurala je seriji popularnost i ususjednim dràvama, pa se serija ve} emitira u

dràvama srednjeg istoka.

Majkl Buble

Sinatra novog doba

Mario Frangoulis

Tenor 21. stolje}a

Novi album Josha Grobana

“Illumination’s”

! Kanadski superstar,spomenuti multi-platinast CDponovo je objavio 25. okto-

bra u deluxe formatu’Michael Bublé - Crazy LoveHollywood Edition’ koji donosii nekoliko novih pjesama

! Morate pokazati svojuosobnost, svoj karakter,svoje obrazovanje, alinajvi{e od svega svojuistinu. Morate znati izrazitinadanja sopstvene du{e, jerto ono {to muzika jeste

! Album je nastajao pune trigodine, no zapravo je rezu-ltat spontanosti i kreativno-sti Josha i njegovih saradni-ka, a sam Josh je ko-autor13 pjesama, koje su inspi-risane ìvotnim pri~ama,kako samog autora, tako injegovih poznanika

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godine037 extra26

Poruke zvijezda 25.11. - 09.12.

Ljubav: Sunce je u{lo u znak Strijelca. @elite li zabavu i roman-

ti~no vrijeme s voljenom osobom,imat }ete dosta prilika za pokazi- vanje, ali i dobivanje istog.

Pokaète li se spremni na uvaàvanje part-nerovih potreba uspjet }ete u svemu {tozamislite. Odre|ene situacije }ete strpljivo{}urije{iti u svoju korist.Posao: Imate odre|enih pote{ko}a. Da biste ihrije{ili morat }ete se ja~e anga irati na svojimobvezama. Posvetite se problemima {to prije jer }e u protivnom samo ja~ati. Komunikacija ne}ebiti ba{ povoljna pa }ete se morati malo vi{eprilagoditi svojim nadre|enima.Zdravlje: Osje}at }ete se odli~no i motivirano.

! OVAN - (21.03. - 20.04.)

" DJEVICA - (22.08. - 22.09.) #[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

$ BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

& BIK – (21.04. - 20.05.)

Originalni tjedni

horoskop 037astro

Ljubav: Sunce je u{lo u znak Strijelca, va{u solarnu ku}u veza te

vam donosi nov razvoj veze ili mo`da jednu sasvim novu. [to god je

u~injeno do sad u~injeno je, na vama je dakrenete prazni i otvoreni u ne{to novo. Venera

koja se vra}a u svoju direktnu putanju donosiove nesigurnosti, ali sve je to samo privremeno.Posao: Ovo nije vrijeme u kojem trebate traìtisvoja prava.Morat }ete se malo prizemljiti i vi{eposvetiti poslu bez obzira na povratnu informa-ciju. Mo`da ne}ete biti pretjerano zadovoljni,ali ovo je samo privremena situacija koju }eterije{iti s malo strpljenja i puno smije{aka.Zdravlje: Mogli biste se spotaknuti ili iskrenutinogu.

Ljubav: Venera, va{ vladar, okre}ese u direktnu putanju te vam donosiolak{anje, ali nemojte se preranoradovati jer jo{ sve nije kako treba.

Komunikacija bi mogla biti malo teà, pogoto-

vo s voljenom osobom. Nedavni nesporazumiostavili su vas prili~no zbunjenima pa bi vam jedan iskren razgovor dobro do{ao.Posao: Financijska situacija jo{ uvijek nijenajbolja. Morat }ete napraviti dodatni plan{tednje i bez suludih tro{kova koji vam padnuna pamet. Dobro razmislite o novim poslovnimponudama koje vam dolaze. Iako }e ih biti, nji-hova sumnjiva vrijednost mora upaliti va{ulampicu upozorenja. Radije se posvetite ve}zapo~etim poslovima.Zdravlje: Osjetljiviji ste nego ina~e. uvajte se

viroze.

Ljubav: Ovih dana imate poja~anupotrebu za potporom svog partnera.

Trebate ja~i izraz emocija. îni sekako }e vam malo toga biti dovoljan dokazljubavi. Sve to moglo bi se odraziti i na partnerakoji }e se osjetiti ugroènim va{im zanovijetan-

jem. Poku{ajte s otvorenim razgovorom.Mo`da dobitjete vi{e nego dignutim nosom.Posao: Velika planetarna aktivnost u Strijelcupoja~ava va{e obveze. Moglo bi do}i dozasi}enja u svakom pogledu. Mo`da se trebateokrenuti ne~emu malo druga~ijem barem dok planetarni pritisak malo ne popusti. Budite str-pljivi i nervozu ostavite za neki drugi put. Odmalih stvari mogli bi nastati veliki problemidozvolite li negativne emocije u svojoj okolini.Zdravlje: Morate potaknuti svoje tijelo nadodatnu energiju.

Ljubav: Ovo je vrlo interesantno vrijeme za vas na svim podru~jima va{eg ivota. Ku}a,obitelj i pro{lost bit }e u centru zbivanja.îni se kako }ete morati u~initi neke velike

i duboke promjene. Vi se mo`da ne}ete osje}atispremni na tom, ali kombinacija planeta jednostavno

vam ne}e dati mira. @elja }e biti ja~a od svega!Posao: Ovih dana }e vam biti te{ko nositi se snadre|enima na poslu. Komunikacija jednostavno nije

na nivou. Poku{ajte se kontrolirati kako biste spasili{to se spasiti moè. ûvajte se tra~eva jer bi moglidonijeti samo nevolje. Jedna lijepa rije~ otvorit }e vam

vi{e vrata nego trud i rad.Zdravlje: Odnosi }e vas ~initi prili~no nervoznima.Morate na}i ispu{ni ventil.

Ljubav: Utjecaj planeta iskoristitekao pobolj{anje komunikacije zasvoje nesporazume s voljenomosobom. Mo`da vam ne}e biti

ugodno, ali otvoreni i iskreni razgovor s part-nerom bit }e vam korisniji od bilo kakvih pret-postavki. Ostavite li stvari nerije{enima, one}e se gomilati i postati pravi problem.Posao: Vrijeme je da ozbiljno razmislite o

preuzimanju kontrole nad svojim finansijama.îni se da tamo ima vi{e problema nego {tose moète pozabaviti odjednom. Ne zna~i dase sve ne}e rije{iti, ali morat }ete prihvatitimanje novaca nego mislite. Va{ na~in udo-

voljavanja svojim èljama jednostavno nijeprimjeren. Morate se primiriti!Zdravlje: Ako primijetite probleme s imunite-tom, poja~ajte prehranu vitaminima

Ljubav: Imat }ete potporu svojih voljenih. Jupiter i Uran uskoro izlazeiz va{eg znaka te vam ostavljajupromjene. Sve }e ovisiti koliko ste

vi otporni na to i kako se postavljate premasvemu {to se doga|a. Nekima }e bitiodli~no, a neki se ne}e sna}i otprve. Morat}ete se na neki na~in prepustiti sudbini.Ostavite se pretjeranog analiziranja.Posao: Komunikacija vam ne}e biti na razinina koju ste navikli pa moète o~ekivatiodre|ene pote{ko}e s nadre|enima. Budeteli pod pretjeranim stresom mogu}e su ipogre{ke na poslu. Morat }ete se opustiti makoliko vam se to ~inilo nemogu}im. Samotako }ete odraditi sve {to trebate onako kakotrebate. Ako je potrebno, uzmite i duù pauzuili slobodan dan da biste se pribrali.Zdravlje: Kombinacija planeta nije najboljaza va{e zdravlje.

Ljubav: Sunce koje se pridruùjeMarsu i Merkuru na podru~ju va{esolarne karte koja se ti~e romantikei zadovoljstva donosi vam veliku pri-

liku da se prepustite svojoj divljoj strani. Imateli odre|enu osobu koju ne moète nikakoizbaciti iz ìvota, razmislite o primirju iponovnom uspostavljanju komunikacije.Posao: ûvate li se vlastite ishitrenosti mo}i}ete jako dobro poslovati. Novi projekti dolazit}e vam sami na vrata, ali pripazite pogotovo uradu s osobama koje ne poznajete najbolje.Ponekad je bolje neki posao stopirati i odgodi-ti dok sve ne provjerite sami nego ludo riskirati,ma koliko planeti bili na va{oj strani.Zdravlje: Osje}at }ete se odli~no.

'STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)Ljubav: Sunce u dru{tvu Marsa iMerkura u va{em znaku donosi

vam sna`ne osobne promjene.Imate snage i prilike za oja~avanje

vlastite osobnosti. Sve to moglo bi uklju~ivatisukob s osobom kojoj je stvarno stalo do vas.Va{a veza se mora promijeniti kako bi napre-dovala. Samo u napretku postoji opstanak.Posao: Poslovi }e i}i sami od sebe. To nezna~i da se vi moète prepustiti samo sebi i

zabavi. Pred vama se otvaraju prilika za pri-likom, ali nisu sve dobre. Morate razmisliti{to zapravo èlite. Morate imati kontrolu nadsvime da bi sve funkcioniralo besprijekorno.Nemojte se bojati, ne}ete imati problema stime.Zdravlje: Osje}at }ete se odli~no! Sunce u

va{em znaku davat }e vam sve {to trebate.

( VAGA - (23.09. - 22.10.)

Ljubav: Va{ partner i ljubavni ìvot bit }eodli~ni. Uìvajte u ovom periodu koji slije-di. Ako ste sami, nemojte se nametati jer

}ete ostvariti kriv odnos koji ne}e nikoga zadovoljiti.Otvorite se prema svima i va{ {arm }e vam privu}i

vi{e znatièljnih o~iju nego rije~i. Budite cool - to vamtako dobro stoji!Posao: I na poslovnom podru~ju }ete morati tako|er pokazati svoj {arm. Samo tako }ete ostvariti

zami{ljeno. Iskoristite svoje komunikacijske sposob-nosti u poslovnim pregovorima. Nemojte se gubiti udetaljima. Sunce u Strijelcu vam ometa gledanje {ireslike. Vjerujte u sebe!Zdravlje: Op}enito }ete se osje}ati odli~no, ali ~uva-

jte se ozljeda.

) LAV - (21.07. - 21.08.)

* RIBE - (19.02. - 20.03.)

Prirodne brojeveod 1 do 9rasporediti u lik tako da sa ve}poredanim brojevimane do|e do ponavljanja,ni u jednom retku nistupcu, dijagonali, kao ni ukvadrati}ima unutar lika.

3 4 2 8

1 7

5 8 7 1

3 4

1 5 6

4 2 6 5 1

3 1 6

9 7 3 2 4

5 9 1 3

+ RAK - (21.06. - 20.07.)

, VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)Ljubav: Htjeli biste imati kvalitetnijiprivatni ìvot. Narednih dana imatepriliku upoznavati mnoge zanimljiveljude. Izlazite {to vi{e, druìte se sa

svima i ostavite sva vrata otvorenima. Venerakoja se ponovno kre}e direktnom putanjomomogu}ava vam da sve {to trebate promi-

jeniti, sada promijenite i bi}ete zadovoljni.Posao: Imate energije za sve obveze koje supred vama. [irite oko sebe pozitivnu energi-

ju. Imat }ete potporu za sve {to zamislite.Ljudi }e uìvati u va{oj prisutnosti pa }e vamhtjeti pomo}i i vi{e nego mislite. Pomogneteli i vi njima, imat }ete prijatelje zauvijek.Zdravlje: Ako niste do sad, prestanite pu{itiili {to ve} {tetno radite!

- JARAC - (21.12. - 19.01.)

Ljubav: Ovo je ~udno vrijeme za vas. Puno toga se doga|a izazatvorenih vrata. Morat }ete seboriti protiv èlje za bijegom od

svega u svoj mali svijet. Ako ste sami, buditepa`ljivi prema svom izgledu, ali i pona{anju

jer ne znate gdje }ete sve zavr{iti. [armaimate, potrebno je jo{ samo malo sre}e itruda i sve }e se kockice poklopiti.Posao: Morat }ete se malo vi{e potruditi dabiste poslove doveli na svoju uobi~ajenu raz-

inu. Mo`da }ete morati biti uporni, ~ak idosadni da biste ostvarili susrete koje èlite.Imate li javni nastup, obavite dodatnepripreme. Sve to }e vam olak{ati ìvot iposao pa }e vam ostati dovoljno vremena zasve ono {to zapravo èlite.Zdravlje: Bit }ete dodatno osjetljivi. Pripazitese ozljeda

SASTOJCI Tijesto:

200 g bra{na120 g margarina70 g {e}eraùmanjak prstohvat soliribana korica pola limunaKrema:500 g Abc svjeèg krem sira5 dl slatkog vrhnja4 umanjka200g {e}era8 listova elatine2,5 dl mlijekamalo soliribana korica limuna{e}er u prahukalup promjera 26cm

Recepti, preporu~ujemo

Fina torta od siraPRIPREMAUmijesite prhko tijesto i odloìte ga u hladnjak 2

sata.Pe}nicu ugrijte na 200 C i od tijesta oblikujtedva kruga veli~ine kalupa. Poloìte ih na plitkilim obloèn papirom i pecite 8 - 10 min.Jedan krug odmah nareìte na 12 kri{ki i ohla-dite. [e}er otopite u mlijeku, dodajte sol,limunovu koricu i umanjke te zakuhajte uzmije{anje.U toplom mlijeku otopite ocije|enu elatinu,ohladite i umutite {lag. Abc svjeì krem sir izra-dite mikserom pa primije-{ajte tu~eno vrhnje.Dno kalupa i obod pokrijte krugom izrezanim odpapira za pe~enje, pa poloìte cijeli list tijesta, apreko nalijte kremu od sira. Tortu odloìte nekoliko sati u hladnjaku, izvaditeiz kalupa, obloìte kri{kama tijesta i obilnopospite {e}erom u prahu.

SASTOJCI250 gr svjeèg sira250 gr marscapone sira1/2 {alice {e}era1 li~ica ~istog

ekstrakta vanilije3 jaja1/4 li~ica soli1/4 {alice Nutelle

Dodatni savjeti:- ovdje je idealno koristiti pleh koji nema odvo-

jivo dno, jer tortu treba pe}i u vodenoj kupelji.Ukoliko imamo samo kalup sa odvojivim dnom,omotati ga pa ~ak i nekoliko puta- prvo PVC pazatim aluminijskom folijom da budemo sigurnida voda ne}e u}i u kalup sa tortom).

- vodenu kupelj napravimo jednostavno tako dakalup sa tortom stavimo na obi~ni pleh zape~enje koji u koji smo ulili vrelu vodu (voda }edo}i otprilike do polovine kalupa od torte).Preporu~eni kalup za ovu tortu je 26-28 cm.

Nutella kola~ Priprema:Pomije{ati jaja i {e}er (bolji je efekt uvijek ako se posebno istu~e bjelanjak, a posebnoùmanjak sa {e}erom), dodati marscaponesir, svjeì sir, ekstrakt vanilije i sol. Mije{atina lagano dok ne dobijemo kompaktnusmjesu. Razdvojiti smjesu na dva dijela, teu jednu polovicu umije{ati pola {alicenutelle. Uliti smjesu sa nutellom u kalup zatortu, zatim drugu polovinu smjese u oblikukruga lagano ulijevati preko smjese sanutellom. Ponoviti postupak ukupno 3 puta,te istovremeno {iriti radijus kruga. Ukoliko vam je ovo previ{e komplicirano, moète jednostavno na dijelove ulijevati bijelusmjesu (efekt }e isto biti lijep). Tortu stavitina drugi pleh u koji smo ulili vrelu vodu(ovdje koristiti obi~an pleh za pe~enje), te

pe}i 50 min na 180ºC. Isklju~iti pe}nicu, teostaviti kola~ jo{ 30 min unutra. Nakontoga oprezno tankom noèm tortu odvojitiod ruba kalupa, te istresti na podlogu.Staviti u hladnjak na 24 sata.

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godine 037 extra 27

! Iskrene ~estitke povodom sklapanja braka svom ro|aku Denisu i njegovojizabranici Haziri eli njegov ro|ak Ado i njegova ena Nita, neka ih sre}a i ljubav prate ~itav ìvot. "

! Puno sre}e u budu}em ìvotu tebi Denise i izabranici srca tvoga Haziri i da vas kroz ìvot samo sre}a prati èli Seno sa suprugom Jasminom i sinomSandiom. "

! Sretno sklapanje braka Denisu Be}irspahi}u sa Hazirom èli Sudo i Rubija,koji, ovom prilikom, pozdravljaju svoju unu~ad. "

! Iskrene ~estitke povodom sklapanja braka Denisu sa izabranicom Haziromèle Senad i Endira sa sinom Sanelom i k}erkom Enisom. Oni pozdravljajuk}erku Melisu, zeta Elvisa i prijatelje u Sloveniji. "

! Sretno sklapanje braka Denisu Be}irspahi}u sa Hazirom Alibegovi} eli ro|ak Hasib sa suprugom Kadom. Oni pozdravljaju sina Jasmina, k}erku Jasminu,zeta Nisveta, unu~ad Inehana i Ilhanu, svu rodbinu, prijatelje i kom{ije teIsmetu i Mirzeti èle sretno veselje. "

! Sretno sklapanje braka tebi Denise i tvojoj izabranici Haziri, sve najbolje uìvotu od tetke Sebire, tetka Fehe, Irmana i Irme. "

! Kao proljetno sunce {to ìvot nam zna~i, kao cvrkut ptice {to budi nam san,kao ùbor vode na potoku sre}e nek vam bude va{ vjen~ani dan. Neka vamdonese puno lijepih snova, radosti, sre}e, ljubavi i veselja. Neka vam se okrenestranica nova i ispuni pregr{t va{ih èlja. Sve ovo i jo{ mnogo vi{e Denisu i nje-

govoj Haziri èle dajdà Eso i ujna Himo sa djecom Emanom i Adelinom.SestriMirzeti poru~uju: budi svekrva za uzor. "

! Sretno sklapanje braka Denisu Be}irspahi} sa njegovom izabranicomHazirom èli dajdà Mufid sa porodicom. Ne èlimo da vam se ostvare èlje jer onda vi{e ne}ete èliti, ni svi snovi jer onda vi{e ne}ete sanjati. @elimo da vamse ostvari onoliko koliko je dovoljno da budete sretni. "

! Sve najljep{e povodom sklapanja braka Denisu i Haziri èli dajdà Dèvad iujna Zemira sa djecom Belminom i Lejlom sa porukom. @elimo vam radost dje-ljenja, zadovoljstvo zajedni{tva, uìtak koji donosi briga, ìvot koji donosi stvarikoje su vam neizmjerno drage i ljubav koja raste iz godine u godinu. "

! Sretno sklapanje braka Denisu Be}irspahi}u sa Hazirom Alibegovi} èli didHusein. "

! Neka se ljubav budi na krilima zore, neka ljubav bude duboko more velikakao beskraj svemira nje`na i tiha bez nemira.Neka se kradom useli u srcesva~ije, da svatko ljubi na svoj na~in, druga~ije. Sretno sklapanje braka DenisuBe}irspahi}u sa njegovom izabranicom Hazirom Alibegovi} poèljeli su dajdàMirzet i ujna Sedija sa sinom Adnanom. "

! Neka Allah ispuni va{u ku}u veseljem, va{e srce dobrotom, va{ ìvot zdravljemi sre}om, danas i svaki dan. Od srca sve najljep{e za sklapanje braka svom unukuDenisu sa njegovom izabranicom Hazirom eli dido Be}ir i majka Fatima. "

! Sve najljep{e {to se poèljeti moè povodom sklapanja braka svom bratuDenisu i njegovoj izabranici Haziri èli sestra [eherzada s porukom: po vlastit-om izboru ivjet }ete u svijetu koji ste stvorili. Ono {to nosite u srcu bit }e istini-to, a postat }ete ono ~emu se divite. "

! Svu sre}u ovog svijeta Denisu Be}irspahi}u sa izabranicom njegovog srcaHazirom èli stric Mirzet i strina Mirsada sa djecom Delilom, Farisom i Larisom.Poru~uju mu da se u ìvotu dogovaraju, po{tuju i vole. "

! Sve najljep{e povodom sklapanja braka Denisu Be}irspahi}u sa HaziromAlibegovi}. @eli tetka Lelo i tetak Dinko te prijatelji samo Emina i Zejna. "

! Sretno sklapanje braka Denisu Be}irspahi} sa Hazirom Alibegovi} od srcaèle dajdà Ziko i ujna Alisa sa djecom k}erkom Aldinom i sinom Kenanom, oniporu~uju: Najva`niji trenutak je sada{njost, najva`niji ~ovjek je onaj koji vam

upravo stoji nasuprot i najva`nije djelo je ljubav. A tu ljubav gradite sami. "

! Sretno sklapanje braka sinu Denisu sa njegovom izabranicom Hazirom odsrca èli otac Ismet i mama Mirzeta a svojim gostima zahvaljuju {to su s njimapodijelili lijepe trenutke. "

! Sve {to se poèljeti moè povodom sklapanja braka Denisu sa Hazirom èlidajdèvka Sinalda sa suprugom Edom. "

! Denise do{ao je i taj dan da sklopi{ brak sa svojom izabranicom Hazirom. Toti od srca èli tvoj dajdà Senijad i ujna Rasema sa djecom sinovima Asimom iRasimom. "

! Povodom svog sklapanja braka Denis i Hazira èle da pozdrave svoje rodite-lje i zahvale svojim gostima {to su bili sa njima u ovom va`nom trenutku njiho-

va ìvota... "

~estitke, èlje i pozdravi ~estitke, èlje i pozdravi ~estitke, èlje i pozdravi ~estitke, èlje i pozdravi ~estitke, èlje i pozdravi ~estitke, èlje i pozdravi

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godine28

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

.......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Kupon zabesplatne male oglase

po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha}

Krupska bb,77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

! Prodajem parcelu od 2.024 metra kvadratna u Jablanskoj ulici u Biha}u. Pored parceleprolazi asfaltni put. Dozvoljena gradnja, cijena 26 KM za metar kvadratni; telefon:061/921-595.

! Prodajem stan (64 m2) u centru Biha}a, Ulica kralja Tvrtka, iznad stare apoteke.Informacije na GSM: 061/783-030

! Hitno prodajem namje{ten stan od 40 metara kvadratnih s drvarnicom na OzimicamaII; 3. sprat; cijena 1.500 KM za kvadrat; tel: 061/921-595.

! Prodajem garaù u Biha}u; Ozimice I, kod Toplane; tel: 061/483-448.! Prodajem ku}u u Biha}u; Ulica Cazinska br. 13; telefon: 062/264-522.! Prodajem parcelu od 2.024 metra kvadratna kod ]ehi}a kanala, preko pruge; asfaltni

put, prolazi ispred parcele; dozvoljena gradnja; cijena 25 KM za metar kvadratni: tele-fon: 061/921-595.

! Prodajem trosoban stan 74 metra kvadratna s kuhinjom; drugi sprat s grijanjem,kablovskom i klimom; cijena 120.000 KM; telefoni: 350-727 ili 061/142-664.

! Prodajem ku}u-visoka prizemnica, nova gradnja, Ulica Bosanskih {ehida 56;GSM: 061/833-343.

! Renoviran stan od 92 metra kvadratna u Biha}u i garaù prodajem ili mijenjam zamanji. Telefoni: 061/483-448 i 061/144-086.

! U predgra|u Bosanskog Petrovca prodajem ku}u sa dva sprata u ispravnom stanju idva pomo}na objekta, na oku}nici od 2.200 metara kvadratnih;telefon: (037) 881-593.

! Povoljno prodajem spava~u sobu: leàj plavi 210x160 i ormar trokrilni klizni, telefon:062/298-499.

! Povoljno prodajem ku}u u Gati, kod Bushela, s poslovnim prostorom pogodnim za

gra|evinski materijal; tel: 037/370-032, 062/394-996 i 061/137-556.! Povoljno prodajem medicinski krevet sa madracem sa elektri~nim podiza~ima, pogo-

dan za starije i nepokretne osobe. GSM: 061/798-265.! Prodajem osam dunuma zemlji{ta u Lohovu; telefon: 063/570-483.! Prodajem Renault-Kangoo; 2006. godina 1.2 - 16 V; klima; daljinsko zaklju~avanje;

multi volan; kuka; nosa~i... Telefon: 062/524-968.! Prodajem jednosoban stan, 38 metara kvadratnih, Ozimice II; GSM: 061/ 755-663.! Prodajem 10 sobnih vrata bez {tokova, bojler Kon~ar 80 L i manju termo pe}.

GSM: 062/890-030.! Prodajem èljezne gatre za za{titu poslovnih prostora: izloga 1 kom. (1,80 x 1,60 m),

prozora 2 kom. (1,50 x 0,95 m) i vrata 1 kom. (2,05 x 1,05 m); informacije:cerova~ka brda 110 i telefon: 037/351-989.

! Prodajem potpalu; cijena gajbe od banana 6,00 KM; ku}na dostava;GSM: 061/036-668.

! Prodajem ku}u u Gati, pored glavne ceste, s poslovnim prostorom za trgovinugra|evinskim materijalom. Cijena povoljna. Telefoni: 037/370-032, 062/394-996 ili061/137-556.

! Prodajem kotao za rakiju, 120 L u kompletu. Cijena po dogovoru.GSM: 061/436-940.

! Prodajem renoviran stan 92 m2 + garaù na Ozimicama I ili mijenjam za manji stan uBiha}u ili Sarajevu. Informacije: 061/483-448, 061/144-086.

! Prodajem ku}u na tri etaè, iza zgrade MUP-a u Biha}u, s centralnim grijanjem; 10x8metara, 600 metara kvadratnih oku}nice; telefoni: 037/370-032 ili 062/394-996.

! Prodajem dva dunuma u Vedrom Polju; vlasni{tvo 1/1, cijena po dogovoru; informacijena telefon: 00385-99-553-71-22.

! Povoljno prodajem elektri~nu motornu pilu McCULLOCH, MAC 14-H5, 350 mm, 220V, 5-9A, 1.200 W, 3,3 kg. Telefoni: 061/155-841 ili 037/223-881.

! Prodajem plac 1071 m2 za stambeno-poslovne objekte uz cestu sa licem 25m.Repu{ine, Biha} - preko puta HRM. Telefon: 351-318 zvati od 16h.

! Prodajem auto prikolicu nosivost 1 tona, sanduk 200x107 cm. Telefoni: 037/312-298i 061/982-977.

! Prodajem plac u Golubi}u 3.000 metara kvadratnih, 20 metara obale Une; atraktivnalokacija; telefon: 062/956-037.

! Povoljno prodajem upravlja~ku kutiju “CONRAD” sa sedam uti~nica-prekida~a izvu~nike sa subvuferom. Telefoni: 061/155-841 ili 037/223-881.

! Kupujem garsonjeru u Biha}u, do 30 metara kvadratnih; telefon: 061/760-040.

! Izdajem dvosoban namje{ten stan, bez centralnog grijanja, kod Medicinske {kole uBiha}u. Moè i porodica; telefon: 061/806-455.

! Izdajem zasebnu praznu dvoiposobnu ku}u. Kontakt telefoni: 037/220-769 ili062/867-081.

! Izdajem za studentice dvokrevetne sobe s centralnim grijanjem, kablovskom TV, velikidnevni boravak s kuhinjom. Povoljna cijena; tel: 037/370-032 ili 062/394-996.

! Izdajem jednosoban namje{ten stan u Sarajevu kod bolnice Ko{evo (studenti ili speci- ja-lizanti) 061/169-552.! Izdajem poslovni prostor od 100 metra kvadratnih, Ul. Husrefa Red i}a br 7; tel:

037/311-572 ili 061/197-573.! Izdajem dvije jednokrevetne sobe za |ake i studente u Biha}u; Ulica Safeta Krupi}a

bb; telefon: 062/264-522.! Iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih: telefoni:

061/394-494 i 061/604-024.! Izdajem poslovni prostor u centru grada povr{ine 100 metara kvadratnih; pogodan za

sve djelatnosti; telefon: 00387(0)62/ 288-909.! Izdajem dvije jednokrevetne sobe za studentice sa centralnim grijanjem, poseban ulaz,

telefon: 037/223-841.

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

! Izdajem namje{ten jednosobni stan; Ulica 502. vite{ke; pogodan za studente i samce;telefon: 061/805-715.

! Izdajem namje{ten trosoban stan u centru grada za studente i u~enike; telelefoni:061/872-970 ili 061/368-068.

! Iznajmljujem sobe za studentice u uèm centru grada s centralnim grijanjem. Cijena -povoljna. Informacije na telefon: 061/970-713.

! Izdajem sobe za studente, centralno grijanje. Informacije: 061/699-476.

! Iznajmljujem dvije dvokrevetne namje{tene sobe za studentice, sa centralnim grija-njem, kablovskom, telefonom... telefon: 227-671.

! Iznajmljujem jednosoban stan za studenta/studenticu; telefon 314-150.! Iznajmljujem studentima i srednjo{kolcima stan s centralnim grijanje i posebnim ulazom.

Telefon: 061/374-145.! Opravka i montaà namje{taja i kuhinja (novih i starih), zamjena baglama; telefon:

063/062-012.

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

U cijene je ura~unat PDV 17%.POPUST na duì vremenski period do 20%.

Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%,9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.

Priprema reklamnog/oglasnog prostore je besplatna.Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)

Krupska bb, 77000 Biha}ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 14,00 sati kako bibile objavljene u narednom broju.

Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELIÎNAREKLAME

CRNO-BIJELA UNUTRAŠNJA- COLOR

ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM

1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM

1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM

1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM

1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICA NASLOVNASTRANA ZADNJASTRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM

120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM

160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


sport 2924.11. i 02.12.2010.godine

! Biha}ke odbojka{ice }e u~etvrtfinalu Kupa Bosne iHercegovine igrati protiv trenutno drugoplasiranog timaPremijer lige Jahorine. Teàk zadatak za ekipu ZlatanaIbuki}a, a Jahorina }e imati iprednost doma}eg terena. U

ostalim ~etvrtfinalnim duelimaigraju: Gacko - Tuzla, Radnik -Bosna, Kula Grada~ac -Jedinstvo.Premijer liga Bosne iHercegovine nastavlja se za

vikend. Bi{}anke gostuju uKalesiji kod Bosne. Nakon

va`ne pobjede u pro{lom kolu

protiv Gacka, duel susjeda natabeli odbojka{ice do~ekuju soptimizmom. Direktni konkuren-ti za plasman u sredinu tabele, zasada imaju omjer od po dvijepobjede i pet poraza.Trener biha}kog tima ZlatanIbuki} je odmah nakon me~a s

ekipom Gacka, najavio pobjeduprotiv Bosne. - Tim je u dobroj formi. Primjetna je velika èlja i

maksimalno zalaganje igra~ica. Zbog toga u naredna dva me~a ide-mo na pobjede, rekao je Ibuki}.Dosada{nja izdanja i plasmanBosne i Biha}a garantuju rezu-ltatski neizvjesnu utakmicu.

! Biha} }e za manje od dvije sedmice ponovo ugostitinajbolje “haklere” ovih prostora. Gostovanja malono-gometnih reprezentativaca Bosne i Hercegovine i

Hrvatske, zatim provjerenih imena na{eg premijerli-ga{kog nogometa, garantuju kvalitetu i zanimljivotakmi~enje. Ovogodi{nje 26. izdanje Novogodi{njegmalonogometnog turnira po~inje 4. decembra, azavr{ava u prvoj sedmici januara idu}e godine.Turnir }e se igrati po kup sistemu, dakle eliminacijomsve do finalne utakmice. Izvla~enje parova prvog kola je3. decembra u sportskoj dvorani “Luke”. Sve ekipe moguprijaviti u~e{}e svakim danom do 15 sati i 30 minuta.Nagradni fond je ponovo deset hiljada maraka.Pobjedniku ide {est hiljada, drugoplasiranom tri, a tre}ojekipi na turniru hiljadu maraka. Generalni sponzorturnira je “[koda centar Biha}”, pa }e i turnir po prvi putnositi sponzorsko ime.Pro{logodi{nji pobjednik je ekipa “Clio”, za koju su na-stupali Vahidin âhtarevi}, Miroslav Dujmovi}, AlenMe{anovi}, Ervin Smajlagi} i Sanid Halilovi}. U slu~aju

ponovnog nastupa, ovoj ekipi pripada uloga favorita iove godine. Drugo mjesto pro{le godine osvojila je ekipaBoca Juniors, u kojoj su se posebno istakli mladi igra~iBe{i} i Boli}.I ove godine o~ekuje se vrhunski mali nogomet.Najavljeno je u~e{}e ekipa iz Hrvatske, {to podièkvalitetu turnira i daje mu takmi~arsku dra`. Kao i svakegodine vlada veliko interesovanje za biha}ki malono-gometni turnir. U takmi~arskom dijelu o~ekuje se vi{e od50 ekipa, a i ljubitelji malonogometne igre s nestrplje-njem ~ekaju po~etak turnira.

Odbojka{ki vikend

! Premijer liga Bosne i Hercegovine nastavlja se za vikend. Bi{}anke

gostuju u Kalesiji kod Bosne

Bliì se Novogodi{nji malonogometni turnir

Bi{}anke u Kupu BiH

protiv Jahorine

Nagradni fond10 hiljada maraka

! Ovogodi{nje 26. izdanje Novogodi-

{njeg malonogometnog turnira po~inje

4. decembra, a zavr{ava u prvoj

sedmici januara idu}e godine

! Biha}ki rukometa{i i dalje imaju

samo jednu pobjedu u Prvoj ligiFederacije BiH. Mladi tim jo{ uvijek nije spreman za sve izazoveprvoliga{kog takmi~enja. Prote-klog vikenda Biha} je poraèn uKaknju 42:23. Odlazak pona-

jboljih igra~a u pro{loj sezoni,ostavio je ogromnu prazninu urosteru biha}kog kluba.U novoj sezoni pruèna je prilikamla|im igra~ima, kojima je potre-bno vrijeme za prilago|avanje naigru u seniorskoj konkurenciji.Hafuri} i Sedi} predvode ekipu uovoj sezoni, no nemaju konstantui smirenost u zavr{nicama, {to ih

je ko{talo gubitka nekih utakmica.

Po~etak me~a i nije nagovje{tavaoteàk poraz, no {to je utakmica

vi{e odmicala, razlika u kvalitetudo{la je do izraàja. Do sredineprvog poluvremena zadràn je

rezultatski priklju~ak, kadarukometa{i iz Kaknja dolaze doozbiljnije prednosti. Biha}ka ekipabila je oslabljena neigranjem

prvog golmana Sedi}a, {to sepokazalo nenadoknadivim.Idu}eg vikenda Bi{}ani do~ekujuekipu Lukavca.

Prva liga Federacije u rukometu

! Biha}ki odbojka{i ostvarili su druguuzastopnu pobjedu u Prvoj ligiFederacije Bosne i Hercegovine.Trijumfom u Srebreniku protiv Gradine

Bi{}ani su pobjegli s dna tabele. Pobjedanakon pet setova nagovjestila je boljaizdanja i igru u nastavku prvenstva.Odbojka{i iz Biha}a nakon sedam kola,imaju dvije pobjede i pet poraza, zauzi-maju osmu poziciju na tabeli.Financijske pote{ko}e su dosta uticalena razvoj i igru tima, ali talenat je ipak do{ao do izraàja.

Druga uzastopnapobjeda odbojka{a

Biha}ki rukometa{i poraèni

! U Londonu se ove sedmice igra zavr{ni turnirosmorice najboljih tenisera sezone. Igra~i su raspo-re|eni u dvije grupe. Grupu A predvodi prvi igra~ svi-

jeta Rafael Nadal, dok je u grupi B Roger Federer.Pored Nadala u grupi A }e igrati Novak \okovi},Tomas Berdych i Andy Roddick. Zajedno sa Federeromu grupi B su smje{teni Robin Soderling, Andy Murray iDavid Ferrer.Rafael Nadal je apsolutni favorit, a jedino ga umormoè sprije~iti do do|e do jo{ jedne titule.U prvom me~u Andy Murray je pobijedio RobinaSoderlinga, a Federer nije imao problema protiv Davida Ferrera. U Londonu nastupa i osam najboljihparova, {to garantuje uzbudljivu tenisku sedmicu uglavnom gradu Engleske. U ovoj konkurenciji prvifavoriti su bra}a Bryan iz SAD-a.

Turnir se igra u londonskoj O2 Areni, gdje ne}emo gle-dati pro{logodi{njeg pobjednika Nikolaya Davydenka,koji se nije plasirao na zavr{ni turnir. Nema na londo-nskom Mastersu ni Argentinca Del Potra. Na ovomturniru Federer je slavio ~etiri puta, a \okovi} jednom.

Moè li Gata ponoviti uspjeh s ljetne malonogmetne lige?

Zavr{nica teniske sezone

London ugostioosam najboljih igra~a

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


24.11. i 02.12.2010.godinesport30

! Una iz Kulen Vakufa osvojila jetitulu jesenjeg prvaka u Prvojnogometnoj ligi Unsko-sanskogkantona. Uz Omladinac 75,nogometa{i iz Kulen Vakufapokazali su najvi{e i zasluènopredvode ligu. Poja~anjaMehadì} i Dujmovi} donijeli supotrebnu kvalitetu i iskustvo, {tose pokazalo presudnim u prvomdijelu prvenstva.

Uprava }e sigurno preko zimeosnaìti tim, jer ambicije Klubasu isklju~ivo vezane uz plasmanu vi{i liga{ki rang. Najozbiljnijipretendenti na drugoliga{kotakmi~enje imaju na prolje}e iprednost doma}eg terena protiv Omladinca iz Pokoja. Kvalitetaovih timova garantuje zanimljivoprolje}e u Prvoj kantonalnoj ligi.

Borba za tre}upoziciju

Omladinac je ne{to slabije startaou sezonu, ali su pobjedom protiv

Une i jo{ nekim vrhunskim parti- jama pokazali ravnopravnost uovoj utrci. Ostali timovi nisu napotrebnom takmi~arskom nivou iostaje im borba za tre}u pozicijuna tabeli.Financijski problemi ne zaobilazeni kantonalne nogometne kolek-tive. Tako je Ostroàc odustao odtakmi~enja, {to }e uticati natabelu i organizaciju liga{kogtakmi~enja. Borac se spasio sus-penzije, koja mu je prijetila, zbognepla}anja sudija. Oni nastavljajutakmi~enje, uz visoku tolerancijuNogometnog saveza USK-a iSudijske organizacije.

Ni ova sezona nije mogla pro}ibez incidenata i prekida utakmica.Tri utakmice su prekinute zbognapada na sudiju, sukoba me|uigra~ima... Zadnji takav slu~aj je

zabiljeèn u utakmici Bak{ai{a iOmladinca iz Sanice, pa }e tautakmica biti registrovana 3:0 ukorist Bak{ai{a.

Iznena|enjasezone

Ova ekipa je i najugodnije izne-na|enje sezone. Nakon lo{egstarta i nenaviknutosti na liga{ki

nivo, nogometa{iBak{ai{a su se brzosna{li i postalirespektabilantakmac. Ipak u

vikendu iza nasporaz od Sloge u

Vrka{i}u.Sloga ima solidnusezonu.Promjenjiva forma

nije dopustila boljiplasman, ali ekipaposjeduje potenci-

jal i ne bi bilo izne-na|enje da upravonjima pripadnetre}a pozicija natabeli Prve kanto-nalne lige. Ipak,najve}i favorit zaosvajanje te pozici-

je Rudar izKamengrada, koji je ovogodi{njimizdanjima i kvalitetom, najbliìUni i OmladincuBorac i ]orali}i, tako|er igraju

vrlo dobro. Osim financijskihproblema, ekipa iz Iza~i}a nijeimala ve}ih rezultatskih kikseva.]orali}i biljeè jednu od najboljihtakmi~arskih sezona. Podbacili suGomila i Bajer. Zagarantovano jeinteresentno nogometno prolje}e.

Prva nogometna liga USK-a

! Ponovo su reprezentativci Bosne i Hercegovine u ììnogometnih zbivanja. Nakon pobjede u Slova~koj uslije-dio je i uspje{an klupski vikend. Vedad Ibi{evi} je preki-nuo golgeterski post s dva gola protiv Eintrachta. Nakon~etiri utakmice sjedenja na klupi dobio je priliku od prveminute, a treneru Ralfu Ragnicku zahvalio se sa dvapostignuta gola

Zapaènu partiju u dresuHoffenheima pruìo je iSejad Salihovi}. Prvi top-nik reprezentacije EdinDèko redovito trese bun-desliga{ke mreè. U

prethodnom kolu donio jebod svom Wolfsburgu, nagostovanju kod St. Paulija u Hamburgu. Dèko je takoostavio uspje{nu golgetersku sedmicu iza sebe. Nakongola u reprezentativnom dresu, pogodio je i za “vukove”.Sve su bolji ireprezentativci, kojiigraju u francuskom{ampionatu.Miralem Pjani} jeponovo standardanu Lyonu, a Emir Spahi} je nezamje-njiv u odbrambenomredu Montpelliera. Haris Medunjanin tako|er igra u velikoj formi, dok jedino Zvjezdanu Misimovi}u ne ide uposljednje vrijeme.

! Nakon {to je Zvjezdan Misimovi} preba~en u druguekipu Galatasaraya, njegov ostanak u Istanbulu je podznakom pitanja. Ve} su po~ela naga|anja o njegovomnasljedniku, budu}i da trener Hagi te{ko opra{taigra~ima.Tako je mogu}e da Misimovi}a u dresu turskog nogometnog velikana, naslijedi drugi bosanskohercego- va~ki reprezentativac Senijad Ibri~i}.

Prema nekim info-

rmacijama, Ibri~i} je velika èlja rumu-njskog stru~njakaGeorgea Hagija.Igra~ka legenda, asada strateg Galatasaraya uzimskom prelaznomroku, pored Ibri~i}aima namjeruangaòvati Rominog golmana Donija.

Zatim Mariusa Alexea iz bukure{tanskog Dinama, tePortugalca Cadua, koji igra za Cluj.Galatasaray je i ljetos èlio angaòvati Ibri~i}a. êlni ljuditurske mom~adi Hajduku su ponudili {est miliona eura,no ponuda je odbijena, jer je u Splitu vladala velika

euforija zbog ulaska u Evropsku ligu. Ibri~i} je predvodio“bile” u eliminaciji dva rumunjska tima, pa i ne ~udeHagijeve simpatije prema reprezentativcu BiH. Euforije irezultata u zadnje vrijeme nema, tako da bi SenijadIbri~i} mogao put Turske.

Zmajevi u ìì nogometnih zbivanja

Nogometa{i Une jesenji prvaci! Nekoliko utakmica iz posljednja dva kola nije odigrano. Ostroàc odustao

od takmi~enja, {to }e uticati na tabelu i orgazaciju liga{kog takmi~enja

Tabela Prve nogometne lige USK-a.

1. Una 9 8 0 1 39:6 242. Omladinac 75 8 7 0 1 30:7 213. Rudar 9 5 2 2 21:22 174. Borac 8 5 1 2 21:12 165. ]orali}i 9 4 3 2 21:16 156. Sloga 10 4 1 5 9:15 137. Bak{ai{ 10 3 2 5 18:31 118. Omladinac (S) 10 3 1 6 11:21 109. Bajer 10 2 3 5 14:25 9

10. Gomila 10 2 0 8 10:20 611. Ostroàc * 7 0 1 6 5:17 1.

Rezultati 10. kola: Borac - Gomila 4:1, Una -]orali}i (nije odigrano), Bajer 99 - Sloga 2:1,Baka{ai{ - Omladinac (S) 3:0, Omladinac 75 -Ostroàc (nije odigrano). Rudar slobodanRezultati 11. kola: Sloga - Bak{ai{ 2:1, Ostroàc -Borac (nije odigrano), Omladinac (S) - Rudar 1:2,]orali}i - Bajer 99 2:2, Gomila - Una 0:2.Slobodan Omladinac 75.* Odustali od takmi~enja

Dèko i Ibi{evi} vratili golgete-rsku formu

Mogu}i transferi bh reprezentativaca

Ibri~i} umjestoMisimovi}a?

! Ibi{evi} prekinuo golgeterski post s

dva gola protiv Eintrachta, a Dèkodonio bod Wolfsburgu protiv St. Paulija

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


! Prva ovosezonska pobjeda nastrani za biha}ko Jedinstvo.“Sila nebeska” je do~ekala gos-tuju}u “tricu” na kraju jesenjegdijela prvenstva. Pobjeda“crveno-bijelih” u Mionici, pro-tiv Omladinca 2:1. Idealnazavr{nica i ostanak u utrci za

Premijer ligu. Sada znamo dane}e biti vremena za zimskisan. Uprava mora klju~nimigra~ima pridruìti kvalitetnapoja~anja, a igra~i uhvatiti opti-malnu formu pred nogometno

prolje}e.Trijumfom je zadràn priklju-~ak i popravljen dojam uprvom dijelu prvenstva.Pobjedonosne golove postiglisu Ervin [eta i kapiten EmirMuli}. Svi proma{aji s prethod-nih gostovanja napla}eni su

protiv “doma}inske” ekipeOmladinca. Demonstriranarazlika u kvalitetu nije dopusti-la druga~iji ishod. vrsta i kon-cetrirana igra u pozadini,nagra|ena je brzim kontrana-

padima, pa je i realizacija pri-pala defanzivcima.

Sve se posloìloStrateg Benjamin Klju~anin jo{

jednom je potvrdio takti~kuzrelost i napokon pobijedio nastrani. “Ekipa je u prethodnim

utakmicama bila oslabljena.Treji} i Ifti} su napustili tim.Cana je bio dugo povrije|en, apratili su nas i kartoni, panismo bili pravi. Kod ku}e smouz pomo} navija~a i hrabrijegpristupa lako pobje|ivali, alismo u gostima imali problema.U Mionici nam se sve posloìloi ostvarena je vrlo va`na pobje-da”, rekao nam je Klju~anin.Na zimsku pauzu oti{lo se s 28osvojenih bodova, pet manjeod lidera GO[K-a iz Gabele. Natre}em mjestu s 25 bodovaostala je âpljina. Upravo }eova tri tima u nastavku prven-

stva, odlu~ivati o putniku uPremijer ligu. Bi{}ani su bilineprikosnoveni doma}ini.Maksimalan u~inak od osampobjeda svrstava ih me|u

najbolje prvoliga{ke ekipe. Ugostima jedna pobjeda, remi ipet poraza.Poja~anja [unti}, âki} i [etasu u potpunosti opravdalio~ekivanja. Denis Cana zbogpovrede nije mnogo igrao, aliupravo bi ovaj veznjak mogao

biti prevaga na prolje}e.Defanzivna linija je deficitarna isamo njenim ja~anjemJedinstvo ima {ansu u natjecan-

ju s GO[K-om. Potreban jeiskusni stoper, koji bi mogaoadekvatno zamijeniti [u{njara iSarajki}a. U nekim utakmica-ma primije}ena je neefikasnost.

Golgeterski {mekNeosporan je golgeterski“{mek” Admira Mirvi}a, aliforma udarne “igle” Jedinstvaoscilira. Neophodna je kon-stanta, koju }e nadamo se,Mirvi} prona}i na zimskim

pripremama. Vaàn je i kvalite-tan pripremni ciklus, a pitanje

je i koliko }e financije dopusti-ti? Proljetna utrka s GO[K-omne}e biti nimalo lagan izazov, a

plasman u elitni rang bosan-skohercegova~kog nogometa

je neprocjenjiva nagrada.U vikendu iza nas uspje{ni subili i Krajina i Kraji{nik.Cazinjani su s lakih 3:0 ispratiliRadnik iz Hadì}a, dok jeKraji{nik uzeo bod u Visokom

kod Bosne. Velikokladu{ani susa~uvali po~etnih 0:0.Kraji{nik }e prolje}e do~ekati snovim trenerom. Slabiji rezul-tati u posljednjih nekoliko kolaprimorali su Fahrudina [ehi}ana ostavku. Tim je u zadnjemkolu predvodio Samir [abi}, apromjena je pozitivno uticalana igra~e.Krajina mora biti zadovoljnadosada{njim u~inkom. U po-

vratni~koj sezoni Cazinjani suambicije usmjerili ka sredinitabele, {to sada{nji plasman ipotvr|uje.Prva nogometna liga F BiH

nastavlja se u martu idu}egodine, kada GO[K i Jedinstvokre}u po kona~an raspletovosezonskog takmi~enja.

Priredio: Muhamed SADIKOVI]

sport 3124.11. i 02.12.2010.godine

Zavr{en jesenji dio Prve nogometne lige FBiH

Gostuju}a “trica” u pravo vrijemeTabela Prve nogometne lige FBiH

1. GO[K 15 10 3 2 22:10 332. Jedinstvo 15 9 1 5 23:17 283. âpljina 15 8 1 6 28:24 254. Ora{je 15 7 2 6 21:16 235. Iskra 15 7 2 6 22:21 236. Slaven 15 7 1 7 14:18 227. Bosna 15 6 3 6 18:21 218. Krajina 15 6 2 7 19:16 209. Kraji{nik 15 5 5 5 17:18 20

10. Igman 15 6 2 7 18:20 2011. Omladinac 15 6 1 8 20:20 1912. SA[K 15 6 1 8 24:25 1913. Gradina 15 5 4 6 20:27 1914. Gora`de 15 5 1 9 21:23 16

15. Radnik 15 3 7 5 10:14 1616. Rudar 15 3 6 6 18:25 15

Rezultati 15. kola: Omladinac - Jedinstvo1-2, Krajina - Radnik 3:0, Bosna - Kraji{nik 0-0, GO[K - âpljina 2:0, Iskra - SA[K Napredak 4:2, Ora{je - Igman 4:0, Gradina -Slaven 2:0 i Rudar - Gora`de 2:3.

! Jedinstvo pobjedilo Omladinac u Mionici i ostalo u utrci za Premijer ligu.! Krajina lako protiv Radnika. ! Kraji{nik sa~uvao “nulu” u Visokom.

Jedinstvo u prolje}e nastavlja utrku za Premijer ligu BiH

8/6/2019 037 Plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]


! Adis Bakraè je za film Ostavljeni dobio priznanje ocjenji- vaèkog suda Federacije filmskih kritièara Evrope iMediterana (FEDORA), a mladi glumac Tony Grga dobio jeZlatnu arenu za glavnu mušku ulogu na Pula film festivalu.Bihaæki reditelj najavio je premijeru filma u svom gradu.Film je nastao u “Heft” produkciji Almira Šahinoviæa akoproducirao ga je zagrebaèki Olimp film. Bihaæka premi-

jera zakazana je za 12. decembar u kinu “Una”.

Uloge: Tony Grga, Mirsad Tuka, Mira Furlan, DraganMarinkoviæ, Mirela Lambiæ, Zijah Sokoloviæ…Sinopsis: Trinaestogodišnji djeèak Alen štièenik je domaza nezbrinutu djecu. Odrasta u priviðenju da su muroditelji bili stranci koji su morali napustiti Bosnu ali stro-

ga vaspitaèica doma Cica od njega krije èinjenicu da je

! Na prvoj manifestaciji turisti~kihdjelatnosti “Skenderija festu” koja jeodràna polovinom ovog mjeseca,u~estvovali su i u~enici Mje{ovite sred-nje {kole Biha}. U okviru ove mani-festacije, koja ima za cilj da na jednommjestu okupi ponudu i potra`nju

tradicionalne gastronomije i zanatst- va, odràno je me|unarodno takmi-~enje u~enika srednjih ugostiteljskih ituristi~kih {kola, prezentacija tradi-cionalne bh. kuhinje i gastro ponude,predstavljanje tradicionalnih zanata,prezentacija kulinarskih vje{tina,prezentacija tradicionalnih igara ipjesama, te meda i eko hrane.Jedanaest predstavnika MS[ Biha}osvojili su tri medalje, jednu srebrenui dvije bron~ane. U~enik Ines Pajali} jeu pravljenju koktela osvojio drugomjesto, dok je Amel Feli} u kategorijipostavljanja stola prema zadanommeniju osvojio tre}e mjesto, a njegovekolege: Vedad Haurdi}, Sumeja ôvi},

Ejla Nuhanovi}, @eljana Grahovac,Soraja Musi}, Pa{a Kumali}, Eldar

Ke{ki}, Amra Feli} i Nedim Redì} suza prezentaciju turisti~kog mjesta(Biha}) osvojili tako|er tre}e mjesto.Mentori biha}kih predstavnika bili suprofesori u ovoj {koli: Enisa Adilovi},Igor Pe~enkovi} i Amir Murti}, te

Azem Kozlica, koordinator prakti~nenastave ugostiteljske {kole.Takmi~enje je bilo me|unarodnogkaraktera jer su pored 13 bosansko-hercegova~kih u~estvovale i {kole izCrne Gore i Makedonije. H.A.

Prva manifestacija turisti~kih djelatnosti “Skenderija fest”

! Prosto je nevjerovatno koliko se na{a sudbina uzadnjih 50 godina vezuje za jedan mjesec u godini- novembar.Kad svi zbrajaju ra~une iz godine koja zavr{ava mi,

ve} po tradiciji, zapo~injemo poslove i donosimoivotne odluke u nadi da }e nam posao biti hairli.

Moète zamisliti, u 11. mjesecu u godini nama jepo~etak cijelog vi{edecenijskog odre|enja. Da nerazbijate glavu na {ta konkretno mislim evo:novembarski je ZAVNOBIH, AVNOJ je u novembrupa onda i DAYTON. O~ito da smo u tom mjesecuintelektualno najplodniji. Sli~no kao {to smo uaprilu ~esta meta agresorima. Ne{to nas vole bom-bardovati ba{ u aprilu. I taj dan bio je novembar, a

ja na putu do [ehera svratih u Jajce, ~isto iz radoz-nalosti (mo`da i malo doze jugonostalgije) da vidimima li i{ta od Muzeja AVNOJ-a. Dràve nema, ali

barem ima muzeja. I ne}ete vjerovati, ima. Stoji naistom mjestu ure|en ba{ kao da je sad zasjedanjezavr{eno. Dodu{e hladno je unutra, vatra se ugasi-la jo{ 1944., mada mi se ~ini da nas je fino grijalanegdje do devedesetih godina ko god da ju je lo io.Ustvari znam “loà~a” koji je tu vatru zapalio jo{1941. godine i lo io je intenzivno do nekog majaosamdesete. I tad je on oti{ao i vi{e se niko nijebrinuo za vatru, za drva, za pe}icu u Jajcu...Oti{ao “loà~”, a onda su sitni domari i pomo}noosoblje po~eli lo iti neke male vatrice ne bi li seugrijali, svako u svojoj ku}i. Puhnu neki ~udan vje-tar, raspiri male vatrice i nasta poàr koji proguta ipe} i Jajce i Mrkonji}, zahvati Sarajevo, Br~ko,Biha}, Vukovar, Dubrovnik, Pri{tinu....A 50 godina je gorjelo {est velikih butkinja da nikadnisu zapalile vijence p{enice koji su ih zaokruìvali.Ali trebalo je znati lo iti. A ON je znao.@ivjela Amerika, bratski SSSR, Velika Britanija

odjekuje sa zidova jaja~kog parlamenta. Da, ba{odjekuje, iako napisano. Jasno ~ujem povike koji}e samo 50 godina kasnije doìvjeti iste ovacije,dodu{e nijemo kroz parole ispisane i potpisanekrvlju Daytonskog papira. I opet ni{ta bez “bratskih”zemalja...Razgledam mno{tvo fotografija, dokumenata izapazim jednu ~injenicu. Nema debelih partizana. Ikomandanti i partizani i delegati i narod, svi {lank.Niko debeo. Je li mogu}e da su jo{ tad ljudi dràliliniju... Pa dràli smo i mi liniju i {to smo je vi{edràli pozadina nam je bila sve deblja. Kod “loà~a”to nije bilo. Ako primjeti da se neko deblja odmahfitnes. Jedan dan juri{ na bunkere, drugi dan nekimar{, tre}i dan forsiranje neke planine. Forma,moralo se biti u formi. A danas? Danas smo sezapustili, bez ideje, cilja, ne juri{amo, ne forsiramo.I Mo{a Pijade koji stoji na ulazu u zgradu muzejane{to je veht. Razumijem mu i godine, ali kao da ion vi{e nema kuveta za juri{. Jednostavno digli

ruke. Svi....Palim auto, valja voziti do Sarajeva. Dug je to put.Malo i ruàn i naporan. Nama Kraji{nicima jo{ idalek. Valja sti}i do Sarajeva.I u~ini mi se kao da neka dje~ica izlaze}i iz auto-busa pjevu{e: “Veselje se {iri na sve strane, sadslobodno po zemlji idemo, al’ velike pamti}emodane....” Ma, neeeeee. Nema {anse. Pa tu pjes-mu ne zna niko vi{e.

To Pliva hu~i preko jaja~kog vodopada pa se~ovjeku u~ini da dje~ica pjevaju. Pjevaju, ali nekedruge pjesme, nove tekstove i nove melodije.Djeco, sretan joj ro|endan... Da, da mojoj i va{ojmajci. I moja biolo{ka i na{a jedina sudbinska suro|ene istog dana, 25.11.1944. godine.... HvalaBogu obje su i danas sa mnom. I bi}e zauvijek.

Kenan ALAGI]

Na{oj zajedni~koj, sudbinskoj majci

Djeco, sretan joj ro|endan!

Uspjeh biha}kih srednjo{kolaca

Bihaæki reditelj najavio premijeru u svom gradu

“Ostavljeni” Adisa Bakraèa u kinu Una! U kinu “Una” u Bihaæu 12. dece-mbra bihaæka premijera nagraðivanogfilma Adisa Bakraèa

037 plus [broj 40-41, 24.11. i 2.12.2010]

Documents