04antic (2)

P ANI-ANTI: Razliitosti nancijskog izvjetavanja prema MSFI i nacionalnim standardima... . EKONOMSKI PREGLED, 58 (9-10) 567-585 (2007)

567

Pako Ani-Anti*

UDK 339.7:657.631.6 (497.5) JEL Classication M41, G15 Pregledni lanak

RAZLIITOSTI FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA PREMA MSFI I NACIONALNIM STANDARDIMA ZNAAJNIH SVJETSKIH FINANCIJSKIH TRITA - USPOREDNI PRIKAZNalazimo se u uvjetima slobodne, trine ekonomije, kada sve vie do izraaja dolazi proces globalizacije sa svim svojim popratnim efektima. Kljuni imbenici za trinu utakmicu koju proces globalizacije bezuvjetno namee svjetskom gospodarstvu jesu koliina, kvaliteta i brzina informacija prijeko potrebnih za kvalitetno upravljanje i za opstanak u trinoj utakmici. Zaotravanje konkurencije i opstanak u trinoj utakmici prisiljavaju investitore, kreditore, poduzea i sve druge sudionike na nancijskim tritima i na sve vee preuzimanje rizika, a za kvalitetno upravljanje rizicima prijeko su potrebne kvalitetne informacije. Nositelji informacija za vanjske korisnike (sudionike nancijskih trita) ponajprije su nancijski izvjetaji, kao proizvod nancijskog raunovodstva. No, mnoge nancijske prijevare, burzovne pekulativne aktivnosti i steajni postupci u mnogim poduzeima to se dogaaju u posljednim godinama poljuljale su povjerenje korisnika nancijskih izvjetaja u njihovu istinitost i pouzdanost u procesu odluivanja. Posljedica je toga to da su korisnici nancijskih izvjetaja u stalnoj potrazi za informacijama koje su to manje podlone utjecaju razliitih alternativnih postupaka, metoda i politika, odnosno za onim informacijama koje osiguravaju zadovoljavanje najvanijih kvalitativnih obiljeja tih informacija: razumljivost, vanost, pouzdanost i usporedivost. Kljune rijei: harmonizacija, meunarodni standardi nancijskog izvjetavanja, nancijska trita, nancijsko izvjetavanje, usporedni prikaz.* P. Ani-Anti, mr. sc., Ruer - Inovacije d.o.o. i vii asistent na ZEM ([email protected]). lanak primljen u urednitvo: 2. 7. 2007.

5681. Uvod


injenica je i to da postoje velike razlike u praksi nancijskoga izvjetavanja poduzea u razliitim zemljama. To izaziva velike probleme za one koji pripremaju, konsolidiraju, revidiraju i interpretiraju objavljene nancijske izvjetaje, a to se prije svega odnosi na denicije kategorija unutar nancijskih izvjetaja, ali i upotrebu razliitih kriterija za njihovo priznavanje i mjerenje. Prema miljenjima brojnih autora, upravo je nancijsko izvjetavanje jedno od podruja u kojem postoje veoma znaajne razlike meu razliitim zemljama sa razvijenim nancijskim tritima. Te razlike nisu prisutne samo izmeu zemalja s razliitim raunovodstvenim sustavima (primjerice izmeu SAD i Njemake), ve se one javljaju i unutar takozvanog anglosaksonskog raunovodstvenog sustava (primjerice izmeu SAD i Velike Britanije). U tu e svrhu u ovom lanku biti prikazan usporedni pregled slinosti i razliitosti nacionalnih standarda najznaajnijih zemalja svijeta s Meunarodnim raunovodstvenim standardima, odnosno Meunarodnim standardima nancijskog izvjetavanja.

2. Pregled slinosti i razliitosti nancijskog izvjetavanja prema MSFI i nacionalnim standardima vanijih svjetskih nancijskih trita Razliitost u nancijskom izvjetavanju izazvana razliitim nacionalno prihvaenim raunovodstvenim naelima i standardima utjee na pojedine vane korisnike nancijskih izvjetaja. Menadmentu poduzea koja posluju iskljuivo na domaem tritu to ne stvara probleme, ali je to veliki problem za menadment multinacionalnih poduzea. To im prije svega oteava analizu nancijskih podataka i praenje uspjenosti poslovanja njihovih podrunica u razliitim zemljama, i znatno poskupljuje nancijsko izvjetavanje na razini grupe. To je jo vei problem za investitore, nancijske analitiare i ostale sudionike na nancijskim tritima, pa postoje miljenja da je razliitost u nacionalnim raunovodstvenim naelima jedan od uzroka zbog kojih nancijska trita nisu toliko ekasna koliko bi mogla biti. Za sagledavanje takvih potekoa u nastavku dajemo pregled znaajnijih razlika u nancijskom izvjetavanju najznaajnijih svjetskih nancijskih trita.11 Autor prema: Nobes C., Parker R.: Comparative international accounting, Prentice Hall, 8th Edition, 2004.; Meunarodni standardi nancijskog izvjetavanja, HZRFD, Zagreb 2004.; www. iasbplus.com; www.iasb.org.uk; www.iasb.com.


569

Tablica br. 1.: NEKE OSNOVNE RAZLIKE IZMEU STANDARDA VELIKE BRITANIJE I MRSTema 1 2 3 LIFO Ulaganje u nekretnine Vrijednosni papiri za trgovanje i raspoloivi za prodaju (nancijski instrumenti) Osnova za odgoene poreze Predloene dividende Prikaz vlasnikih instrumenata izdavatelja Velika Britanija nije doputena Fer vrijednosti Po troku nabave ili po trinoj vrijednosti, ovisno koja je nia Vremenske razlike, mogu biti diskontirane Obraunate Zasnovana na pravnoj formi MRS2 doputena Trokovi ili trina vrijednost Fer vrijednost MRS/MSFI (revidirani)3 nije doputena troak nabave ili fer vrijednost Fer vrijednost

4 5 6

Privremene razlike; ne treba diskontirati Nisu obraunate Zasnovana na stvarnoj osnovi poslovnog dogaja, ukljuivi razdvajanje instrumenta na dug i glavnicu Moe se prikazati u RDG

Privremene razlike, ne treba diskontirati Nisu obraunate Zasnovana na stvarnoj osnovi poslovnog dogaaja, ukljuivi razdvajanje instrumenta na dug i glavnicu Ne moe se prikazati u RDG ve zahtijeva retroaktivnu primjenu/ispravak Razmjerna konsolidacija ili metoda udjela Novac i novani ekvivalenti Teajne se razlike obraunavaju prema zakljunom ili stvarnom teaju (monetarna ili nemonetarna stavka). Operativna valuta ne mora biti i izvjetajna. Nema amortizacije, nego test umanjenja.

7

Promjene Prilagodba prethodne raunovodstvene godine politike i ispravka osnovnih pogreaka Zajedniki pothvati kao poslovni subjekti Fokus izvjea o novanom toku Strana valuta Metoda udjela

8 9 10

11

Goodwill

Razmjerna konsolidacija ili metoda udjela Novac Novac i novani ekvivalenti Teajne se razlike Teajne se razlike obraunavaju obraunavaju prema stvarnom ili prosjenom prema zakljunom ili stvarnom teaju. Operativna je teaju (monetarna valuta i izvjetajna valuta. ili nemonetarna stavka). Operativna valuta ne mora biti i izvjetajna. Doputena amortizacija Doputena amortizacija

2 3

MRS-evi vaei do 31.03.2004. godine MRS/MSFI koje je revidirao IASB i koji su primjenjivi od 31.03.2004.

570Tablica br. 2.:


OSNOVNE RAZLIKE IZMEU NIZOZEMSKIH STANDARDA I MRSTema 1.Poslovna vrijednost 2. Rezerviranja Nizozemska Moe se oduzeti od glavnice Mogu se kreirati i kada ne postoji obveza; ne diskontiraju se. Kreiranje rezerviranja mnogo liberalnije. Obraunavaju se Prikazuju se prema pravnom obliku MRS Kapitalizira se Samo kada postoji obveza; diskontiraju se. Kreiranje tono odreeno. Ne obraunavaju se MRS/MSFI (revidirani) Kapitalizira se Samo kada postoji obveza; diskontiraju se. Kreiranje tono odreeno. Ne obraunavaju se

3.Predloene dividende 4. Sloeni nancijski instrumenti 5. Konsolidacija

Ralanjuju se na Ralanjuju se na duniki i glavniki dio duniki i glavniki dio Konsolidacija propisana bez obzira na vrstu aktivnosti Nema izvanrednih stavki Zasnovan na stvarnoj Zasnovan na stvarnoj osnovi poslovnog osnovi poslovnog dogaaja, ukljuujui doigaaja, ukljuujui razdvajanje instrumenta razdvajanje na dug i glavnicu instrumenta na dug i glavnicu Trokovi razdoblja Trokovi razdoblja Konsolidacija propisana bez obzira na vrstu aktivnosti Usko denirane

Podrunice s razliitim aktivnostima izuzimaju se 6. Izvanredne iroka denicija stavke izvanrednih stavki 7. Prikaz vlasnikih Zasnovan na pravnoj instrumenata formi izdavatelja

8. Trokovi istraivanja i razvitka 9. Osnova za odgoene poreze 10. Zahtjevi za objavljivanjem

Mogu se kapitalizirati Vremenske razlike, mogu biti diskontirane Ne postoje posebni zahtjevi za objavljivanjem kod - izvjetaja o promjenama glavnice, - prestanaka poslovanja

Privremene razlike; nije Privremene razlike, potrebno diskontirati nije potrebno diskontirati Denirani za sve Denirani za sve osnovne izvjetaje i osnovne izvjetaje i izvanredene aktivnosti izvanredene aktivnosti kao to je prestanak kao to je prestanak poslovanja, poslovanja


571

Tablica br. 3: OSNOVNE RAZLIKE FRANCUSKIH STANDARDA I MRSTema 1 2 3 Naknade nakon umirovljenja Izvanredne stavke Prikaz instrumenata kapitala izdavaa MRS/MSFI (revidirani) Nisu uvijek priznate Priznate kada Priznate kada postanu obveze postanu obveze iroko denirane Usko denirane Nema izvanrednih stavki Zasniva se na pravnoj formi Zasniva se na Zasniva se na stvarnoj osnovi stvarnoj osnovi poslovnog dogaaja, poslovnog dogaaja, ukljuujui podjelu ukljuujui podjelu instrumenta na dug instrumenta na dug i i glavnicu glavnicu Mogu se kapitalizirati Troak razdoblja Troak razdoblja Mogu se odgoditi Ne moraju se kapitalizirati Mogu se stvarati i kada ne postoji obveza; ne diskontiraju se Moe biti dovrenje ugovora Kroz dobit Prikazuju se u dobiti Kapitaliziraju se Samo kada postoji obveza; diskontiraju se Metoda stupnja dovrenosti Moe se prikazati u RDG Prikazuju se u dobiti Kapitaliziraju se Samo kada postoji obveza; diskontiraju se Metoda stupnja dovrenosti Ne moe se prikazati u RDG, ve zahtjeva retroaktivnu primjenu/ispravak. Troak razdoblja Privremene razlike, nije potrebno diskontirati Denirani za sve osnovne izvjetaje i izvanredene aktivnosti, kao to je prestanak poslovanja. Francuska MRS

4 5 6 7 8

Trokovi poetka poslovanja Nerealizirani dobitci od stranih valuta Financijski najmovi Rezervacije

Ugovori o izgradnji kada se rezultat moe pouzdano izmjeriti 9 Promjena raunovodstvenih politika i ispravka osnovnih pogreaka 10 Trokovi poetka poslovanja 11 Osnova za odgoene poreze 12 10. Zahtjevi za objavljivanjem

Mogu se kapitalizirati Vremenske razlike, mogu biti diskontirane

Troak razdoblja

13 LIFO metoda

Privremene razlike; nije potrebno diskontirati Ne postoje posebni zahtjevi Denirani za sve osnovne izvjetaje za objavljivanjem za - izvjetaj o promjenama i izvanredene aktivnosti, kao glavnice, to je prestanak - prestanak poslovanja - izvjeaj po segmentima, poslovanja. - izvjetaj o novanom toku (samo za konsolidirane izvjetaje), - transakcije s povezanim strankama. Doputena Doputena uz prilagodbu kod objavljivanja

Nije doputena

572Tablica br. 4:


GLAVNE RAZLIKE IZMEU NJEMAKIH STANDARDA I MRSMRS/MSFI (revidirani) Teajne se razlike 1. Novana salda stranih Nii od teaja na datum Teajne se razlike obraunavaju valuta transakcije i zakljunog obraunavaju prema zakljunom prema zakljunom teaja ili stvarnom teaju ili stvarnom teaju (monetarna ili (monetarna ili nemonetarna stavka). nemonetarna stavka). Operativna valuta Operativna valuta ne mora biti i ne mora biti i izvjetajna. izvjetajna. Kapitaliziraju Kapitaliziraju 2. Najmovi Oopenito se ne se kad je rije o se kad je rije o kapitaliziraju i nancijskom nancijskom evidentiraju kao nancijski Fer vrijednost Fer vrijednost 3. Trine vrijednosnice Nii iznos od troka i trine vrijednosti i one raspoloive za prodaju Samo kada obveza Samo kada obveza 4. Rezervacije Moe kad ne postoji, diskontiraju postoji, diskontiraju postoji obveza, nisu se se diskontirani 5. Goodwill Moe se umanjiti iz Kapitalizira se i Kapitalizira se, test priuva amortizira umanjenja umjesto amortizacije 6. Rezervacije za Prati porezna pravila U obzir uzima U obzir uzima naknade zaposlenima oekivane plae; oekivane plae; koristi se trina koristi se trina diskontna stopa diskontna stopa 7. Odgoeni porezi Vremenska razlika; neka Privremene razlike; Privremene razlike, se odgoena porezna ne treba diskontirati ne treba diskontirati imovina ne priznaje 8. Konstrukcije Uglavnom metoda Metoda postotnog Metoda postotnog dovrenog ugovora dovrenja dovrenja 9. Stalna imovina Troak ili nia Troak nabave Troak nabave vrijednost Kroz dobit Moe se prikazati u Ne moe se prikazati 10. Politika promjena RDG u RDG, ve zahtjeva i ispravljanje osnovnih retroaktivnu pogreaka primjenu/ispravak. iroko denirane Usko denirane Ne postoje 11. Izvanredne stavke 12. Troak osnivanja Moe se kapitalizirati i Troak razdoblja Troak razdoblja amortizirati do 4 godine. Denirani za sve Denirani za sve 13. Zahtjevi za Ne postoje temeljne izvjetaje osnovne izvjetaje objavljivanjem posebni zahtjevi za i izvanredene i izvanredene objavljivanjem za aktivnosti, kao to je aktivnosti kao, to je - izvjetaj o prestanak poslovanja, prestanak poslovanja promjenama glavnice, - prestanak poslovanja, - fer vrijednost nancijske imovine i obveza - zarade po dionici. 14. Oblik izvjetaja Standardizirani oblik Dan minimum Dan minimum bilance i RDG pozicija pozicija Opis Njemaka MRS


573

Tablica br. 5: GLAVNE RAZLIKE IZMEU JAPANSKIH STANDARDA I MRSOpis 1. Financijski najam, ne ukljuujui onaj s prijenosom vlasnitva 2. Zalihe 3. Ugovori o izgradnji, gdje se dovrenje moe realno izmjeriti 4. Rezervacije Japan Ne kapitalizira se Mogu se vrednovati prema troku nabave Moe se koristiti metodom dovrenog ugovora Mogu se obraunati bez utvrene obveze, openito se ne diskontiraju Mogu biti obraunane MRS Kapitalizira se Vrijednost nia od troka i neto realizirana vrijednost Koristi se metodom postotnog dovrenja Samo kad postoji obveza, diskontiraju se MRS/MSFI (revidirani) Kapitalizira se Vrijednost nia od troka i neto realizirana vrijednost Koristi se metodom postotnog dovrenja Samo kad postoji obveza, diskontiraju se Ne mogu se obraunati Ne obraunava se Ne deniraju se Iste raunovodstvene politike

Ne mogu se obraunati 6. Konvertibilni duniki Openito se evidentira Ne obraunava se instrument kao dugovanje 7. Izvanredne stavke ire deniranje Ue deniranje 8. Raunovodstvene Doputena razliitost Iste raunovodstvene politike podrunica za inozemne politike uz iznimku podrunice ako su u kada nije praktino skladu sa zahtjevima koristiti se istima. tih zemalja 9. Trokovi osnivanja Mogu se kapitalizirati Troak razdoblja 10. Povezana poduzea Ne koristi se, osim Moe se koristiti kada se to izrazito metodom udjela preporuuje, metoda udjela 11. Zahtjevi za objavljivanjem Ne postoje posebni zahtjevi za objavljivanjem za: - izvjetaj o promjenama glavnice, - prestanak poslovanja, - za koritenje LIFO metodom, - izvjetavanja po segmentima Denirani za sve osnovne izvjetaje i izvanredene aktivnosti, kao to je prestanak poslovanja,

5. Predloene dividende

Troak razdoblja Metoda udjela samo za konsolidirane izvjetaje (za pojedinane izvjetaje koriste se metodom troka ili MRS 39). Denirani za sve osnovne izvjetaje i izvanredene aktivnosti, kao to je prestanak poslovanja

574Tablica br. 6:


NEKE OD RAZLIKA MRS, AUSTRALIJE, KANADE I SINGAPURAOpis 1. Nematerijalna imovina 2. Goodwill MRS/MSFI Australija (revidirani) Troak razdo- Troak razdo- Nije propisan blja blja (moe se kapitalizirati ili kroz RDG) MRS Kanada Singapur Moe kapitalizirati preliminarne trokove i interno generiranu imovinu Moe se umanjiti od priuva

3. Raunovodstvo udruivanja 4. Izraun umanjenja vrijednosti imovine 5. Dobitci i gubitci netekueg preraunavanja valuta 6. Deniranje obaveza za naknade 7. Prijedlog dividendi 8. Osnovica za raspored odgoenog poreza 9. Objavljivanja o prekidu poslovanja 10. Izvjeivanje po segmentu

Moe kapitalizirati trokove osnivanja i trgovakih marki Kapitalizira KapitaliziKapitalizirati, Kapitalizirati; se i amortizira ra se, test 20 godina Test (pretpostavka umanjenja maksimum umanjenja je 20 godina) umjesto amor- vijek trajanja tizacije Kada se ne Zabranjeno Zabranjeno Slino MRSradi o kupnji ima (doputeno) Koritenje Koritenje Moe se Koristi se diskontiranog diskontiranog koristiti nenediskontiranovanog novanog diskontiranim nim novanim tijeka tijeka novanim tijekom tijekom Evidentiraju Evidentiraju Evidentiraju Odgoditi i se kroz raun se kroz raun se kroz raun amortizirati dobiti i gudobiti i gudobiti i gubitka bitka bitka Za sve etiri kategorije propisani naini utvrivanja i mjerenja Ne mogu se obraunati Privremene razlike; ne treba diskontirati Denirano Za sve etiri Nema pravila kategorije propisani naini utvrivanja i mjerenja Ne mogu se obraunati Privremene razlike, nije potrebno diskontirati Denirano Koriste se razliitim metodama; ne priznaje posebne trokove prolih usluga Openito su Nisu obraunane obraunane Vremenske Privremerazlike; raspo- ne razlike; red ukupnog raspored iznosa djelominog iznosa Nema pravila Nalik MRS

iri okvir od onoga pod MRS Nema pravila

Moe se odgoditi

Nema pravila

Obraunane Vremenske razlike

Nema pravila

Obvezno za kotirajua poduzea

Obvezno za kotirajua poduzea

Nije potrebno Nije potrebno kao MRS


575

Tablica br. 7: PREGLED GLAVNIH RAZLIKA IZMEU MRS I SKANDINAVSKIH ZEMALJAMRS/MSFI (revidirani) 1. Kapitalizira Kapitalizira Raunovodstvo se nancijski se nancijski najmova najam najam 2. Rezervacije Samo kada Samo kada postoji obveza, postoji obveza, diskontiraju se diskontiraju se Za sve etiri kategorije propisani naini utvrivanja i mjerenja 4. Odgoeni Privremene porezi razlike; nije potrebno diskontirati 5. Objavljivanja Denirano o prekidu poslovanja 6. Goodwill Kapitalizira se; pretpostavka da je vijek trajanja maksimalno 20 godina 7. Predloene Ne dividende obraunavaju se 8. Ugovori Metoda stupnja koji mogu dovrenosti biti pouzdano mjerljivi 9. Umanjenja dugotrajne materijalne imovine Koritenje diskontiranog novanog tijeka 3. Raunovodstvo naknada zaposlenima OPIS MRS Danska Nema pravila Nema pravila Norveka Kapitalizira se nancijski najam Mogu postojati i kada nema obveze Postoje samo pravila o mirovinama vedska Kapitalizira se nancijski najam Mogu postojati i kada nema obveze Postoje samo pravila o mirovinama; razliite metode

Nema Za sve etiri pravila kategorije propisani naini utvrivanja i mjerenja Privremene razlike, nije potrebno diskontirati Denirano Kapitalizira se, test umanjenja umjesto amortizacije Nema pravila Nema pravila

Privremene Privremene razlike; nema razlike; diskontiranja diskontiranje ogranieno Denirano Nema pravila Kapitalizira se; pretpostavka da je vijek trajanja maksimalno 20 godina Nisu obraunane Metoda postotnog dovrenja

Moe se Kapitalizira umanjiti od se; nema kapitala granice na vijek trajanja

Ne Obraunane Obraunane obraunavaju se su su Metoda stupnja dovrenosti Moe se koristiti metodom dovrenog ugovora Koritenje Moe se diskontiranog ograniiti novanog tijeka samo na stalno Metoda postotnog dovrenja

Samo kada je Samo kada je stalno stalno

576Tablica br. 8:


PREGLED RAZLIKA MRS I STANDARDA ITALIJE, PANJOLSKE I KOREJEOpis 1. Osnivaka ulaganja 2. Vrednovanje stalne materijalne imovine 3. Rezervacije MRS Obraunani u trokove Troak nabave ili tekua vjerodostojna (fer) vrijednost MRS/MSFI (revidirani) Obraunani u trokove Troak nabave ili tekua vjerodostojna (fer) vrijednost Italija Mogu biti kapitalizirani Revalorizacija iz 1991. i odnosni trokovi panjolska Mogu biti kapitalizirani Revalorizacija iz 1996. i odnosni trokovi Koreja Mogu biti kapitalizirani Razliito, nema revalorizacije, tekui

Samo kada Samo kada Ovisi o odluci Ovisi o odluci Ovisi o odluci postoji obveza postoji obveza direktora; nije direktora; nije direktora; nije diskontiran uobiajeno diskontiran diskontirati Ne obraunavaju se Ne obraunavaju se Nisu obraunate Nisu obraunate Uska denicija; kapitalizirati kao nematerijalnu imovinu Trai se izvjetaj o novanim fondovima Izvjetavati samo u sluaju stalnog umanjenja Obraunate su

4. Predloene dividende 5. Financijski najam

Kapitalizira se Kapitalizira se Ne kapitalizirati

Kapitalizirati

6. Izvjetaj o novanom tijeku 7. Umanjenje vrijednosti

Obvezan

Obvezan

Ne trai se

Trai se

Usporediti postojeu vrijednost s veom vrijednou u upotrebi i neto prodajnom cijenom

Usporediti postojeu vrijednost s veom vrijednou u upotrebi i neto prodajnom cijenom Poinje sa 20%

Izvjetavati samo u sluaju stalnog umanjenja

Nema pravila o izraunima vrijednosti kojom se koristi

8. Pretpostavka Poinje sa za ostvarivanje 20% znaajnog utjecaja (za raunovodstvo udjela) 9. Dobitci od monetarne ravnotee Pripisati rezultatu

Za poduzea koja kotiraju na burzi i holding kompanije poinje sa 10%

Za poduzea Poinje sa koja kotiraju 20% na burzi i holding kompanije poinje sa 3% Pripisati rezultatu

Pripisati rezultatu

Na dugorona Openito se salda odgoditi odgaa do dogovora


577Metoda postotnog dovrenja

10. Metoda Raunovodstvo postotnog ugovora dovrenja

Metoda postotnog dovrenja

Moe se koristiti metodom dovrenog ugovora Denicija u irem smislu Moe se pripisati kapitalu; nema postavljen maksimalni vijek trajanja Mogu nastati vremenske razlike

Metoda postotnog dovrenja

11. Izvanredne Denicija u stavke uem smislu 12. Goodwill Kapitalizira se; pretpostavka da je vijek trajanja maksimalno 20 godina Privremene razlike; nije potrebno diskontirati Konsolidiraju se

Ne postoje Kapitalizira se, test umanjenja umjesto amortizacije

Denicija u irem smislu Kapitalizirati; vijek trajanja maksimalno 10 godina

Denicija u uem smislu Kapitalizirati; vijek trajanja maksimalno 5 godina

13. Osnovica za odgoenu poreznu obvezu 14. Nejednake podrunice

Privremene razlike, nije potrebno diskontirati

Vremenske razlike

Privremene razlike

Konsolidiraju Neke su se iskljuene

Neke su iskljuene

Konsolidirati

3. Usporedba nancijskog izvjetavanja prema MSFI i US GAAP Budui da su SAD i EU najznaajnija svjetska trita kapitala, tenja krovnih organizacija IASB i FASB upravo je na njihovom pribliavanju. No, sam pojam pribliavanja nije isto to i postojanje jedinstvenoga seta standarda. S pravom se postavlja pitanje u kojem smjeru ii kod toga pribliavanja, odnosno dali je mogu kompromis njihovim pribliavanjem. Stoga emo u nastavku dati saetak postojeih slinosti i razlika izmeu dva najznaajnija seta standarda, MSFI i US GAAP. Kao najznaajnije slinosti i razliitosti mogu se navesti:4 n Raunovodstveni okvir. I MSFI i US GAAP imaju svaki svoj Okvir kao osnovu za donoenje vlastitih standarda. Kvalitativne karakteristike nancijskih informacija. Ovdje nema razlika. n Elementi izvjetavanja. Kod elemenata nancijskih izvjetaja (imovina, obveze, kapital, prihodi i rashodi) isto tako nema bitnih razlika.4 www.iasplus.com/similarities and Diferences-A comparasion of MSFI and US GAAP, February 2006.

578


n Povijesni troak. MSFI. Osnovno raunovodstveno naelo, uz mogunost doputanja ponovnoga mjerenja nematerijalne imovine, postrojenja i opreme i investicijske imovine. US GAAP. Zabranjuje mogunost ponovnog mjerenja, osim za neke kategorije nancijskih instrumenata koji se mjere prema fer vrijednosti. n Financijski izvjetaji. MSFI. Sva poduzea moraju sastaviti jedinstvene izvjetaje koji moraju biti u skladu s MSFI. US GAAP. Sva poduzea registrirana kod SEC-a moraju sastavljati izvjetaje prema US GAAP pravilima SEC. Strana poduzea koja kotiraju na amerikim burzama (registrirana kod SEC-a) mogu svoje izvjetaje sastaviti prema US GAAP ili prema drugim opeprihvaenim standardima, kao to su MSFI, ali uz uvjet da usklade neto prihod i kapital prema US GAAP kroz biljeke.

Tablica br. 9: SET FINANCIJSKIH IZVJETAJA PREMA MSFI I US GAAPVRSTA IZVJETAJA Bilanca Izvjetaj o dobiti Izvjetaj o priznatom prihodu i rashodu (SoRIE) MSFI Zahtijevano Zahtijevano Zahtijevano, ukoliko izvjetaj o promjeni vlasnike glavnice nije prikazan kao osnovni izvjetaj (ako je prezentiran onda je SoRIE dio njega). Zahtijevano. Iznimka su investicijski planovi poduzea i planovi naknada za djelatnike Zahtijevano Zahtijevano Zahtijevano US GAAP Zahtijevano Zahtijevano Izvjetaj o ostali trokovima i ostalim akumuliranim trokovima. (moe biti u kombinaciji s Izvjetajem o dobiti i s Izvjetajem o promjeni vlasnike glavnice). Zahtijevano Zahtijevano Zahtijevano Zahtijevano

Izvjetaj o promjeni vlasnike glavnice Izvjetaj o novanom toku Raunovodstvene politike Biljeke uz nancijske izvjetaje

Izvor: www.iasplus.com/similarities and Diferences-A comparasion of MSFI and US GAAP, February 2006.


579

n Usporedba unutar nancijskih izvjetaja. MSFI. Jedna godina (prethodna i tekua) zahtijevana je za sve numerike elemente uz ograniena izuzea u objavljivanju. US GAAP. SEC zahtijeva dvogodinju usporedbu s tekuom godinom (dvije prethodne i tekua), osim balance, gdje je zahtijevana usporedba tekue godine samo sa prethodnom godinom. n Format nancijskih izvjetaja.

Tablica br. 10: FORMAT FINANCIJSKIH IZVJETAJA PREMA MSFI I US GAAPVRSTA IZVJETAJA MSFI Bilanca Nije propisan. Propisan je set elemenata koji moraju biti objavljeni. Izvjetaj o dobiti Nije propisan. Mogunost izbora dviju metoda prikazivanja (metoda ukupnih trokova i metoda prirodne vrste troka). Zahtijevan minimum informacija. Izvanredne stavke zabranjene. Izvjetaj o priznatom Zabranjen ako je Izvjetaj o promjeni prihodu i rashodu vlasnike glavnice prihvaen kao (SoRIE) osnovni, i obrnuto s time da se onda promjene kapitala objavljuju u biljekama. Izvjetaj o promjeni Nije propisan. Odreene stavke koje vlasnike glavnice moraju biti objavljene. Izvjetaj o novanom Odreene tri kategorije aktivnosti. toku Kamate i dividende mogu biti ili poslovne ili nancijske aktivnosti. US GAAP Slino kao kod MSFI. Nije propisan. Mogunost izbora dviju metoda (jednostupanjski i viestupanjski model). Izvanredne su stavke sasvim rijetka mogunost. Mogunost izbora izmeu tri formata.

Slino kao MSFI. Isto kao MSFI. Kamate i primljene dividende mogu biti samo poslovne aktivnosti (plaene kamate samo su nancijske aktivnosti)

Izvor: autor prema www.iasplus.com

Iz gore prikazanih slinosti i razliitosti moemo vidjeti da i pored, dodue tek zapoetog, procesa pribliavanja (smanjivanja razliitosti) postoje znakovite razliitosti kod nancijskog izvjetavanja prema svakom od navedenih standarda. Razliitosti nisu samo u postupku prikazivanja nancijskih izvjetaja, nego postoje i kod samoga priznavanja i vrednovanja elemenata nancijskih izvjetaja. Sve to sasvim sigurno smanjuje njihovu uporabu u svrhu dobivanja potrebnih (kvalitetnih i usporedivih) informacija za potrebe donoenja odluka na nancijskim tritima.

580


3.1. Proces usklaivanja MSFI i US GAAP IASB i FASB kao krovne organizacije dvaju najznaajnijih setova standarda (MRS i US GAAP) odrali su u rujnu godine 2002. zajedniki sastanak o poetku procesa usklaivanja MSFI i US GAAP u radi pribliavanja (harmonizacije) ili pak radi stvaranja jedinstvenoga seta standarda za potrebe sudionika nancijskih trita u procesu odluivanja. Rezultat je toga sastanka potpisivanje zajednikoga Norwalk Ugovora u kojem jame da e sve svoje snage i znanja dati za stvaranje jedinstvenoga seta standarda. Na njihovom iduim sastancima o istoj temi, u travnju i listopadu godine 2005. ponovo su potvrdili svoju odlunost i predanost usklaivanju. No, utvreno je da je, unato naporima za usklaenje, taj proces teko ostvariv. Umjesto toga, prihvaanje opih i visokokvalitetnih standarda potvren je kao zajedniki dugoroan cilj. Sukladno s time, navedeni je proces ujednaivanja stavova i proces donoenja seta novih standarda usmjeren na dvije razine:5 do godine 2008. mora se jasno oznaiti je li potrebno teme o razliitim stavovima realizirati unutar jednoga ili vie kratkoronih projekata, Stalni rad na procesu ujednaivanja i razvijanja. Za potrebe kratkoronih ciljeva (do godine 2008.) elnitvo IASB i FASB usvojilo je slijedee kratkorone akcije koje prikazujemo u slijedeoj tablici: Tablica br. 11.: TEME ZA KRATKORONO USKLAENJE US GAAP I MSFITeme koje mora razmotriti FASB Opcija fer vrijednosti * Umanjenje (zajedno s IASB) Porez na dobit (zajedno s IASB) Investicijska imovina (ulaganje u nekretnine)** Istraivanje i razvitak Dogaaji nakon balance Napomena: * tema je aktivna od 01.07.2005. ** temu je potrebno razmotriti kao dio projekta o opciji fer vrijednosti Teme koje mora razmotriti IASB Trokovi posudbe Umanjenje (zajedno s FASB) Porez na dobit (zajedno s FASB) Dravne garancije Zajedniki pothvati Izvjetavanje po segmentu Napomena: Teme su ve dio kratkoronoga projekta usklaenja ili e biti njemu dodana.

Izvor: www.iasplus.com, The IASB and U.S. Financial Accounting Standards Board, topics for short term convergence.5

Podrobnije www.iasplus.com, Memorandum of Understanding The Norwalk Agreement.


581

FASB i IASB napominju da su to samo aktivnosti koje predstavljaju dio jednog dugoronog procesa. Takoer su svjesni i prihvaaju kao potrebu obvezivanje na zajedniki i neprekidni rad dosljedno njihovom ve ustaljenom poslu ukljuujui stalne konzultacije i savjete sa zainteresiranim stranama do samog svretka zapoetog procesa.

4. Utjecaj harmonizacije nancijskoga izvjetavanja na izvjetavanje u Republici Hrvatskoj Novi Zakon o raunovodstvu objavljen je u Narodnim novinama br. 146 od 12. prosinca i u primjeni je od 01.01.2006. godine. Obveznici primjene Zakona sve su pravne osobe u smislu odredbi Zakona o trgovakim drutvima sa sjeditem u Republici Hrvatskoj i zike osobe upisane u sudski registar kao trgovac pojedinac prema odredbi Zakona o trgovakim drutvima, koji je trgovac pojedinac obveznik poreza na dobit sa prebivalitem u Republici Hrvatskoj. Obveznik je primjene i zika osoba, udruga graana i ustanova koja samostalno obavlja djelatnost sa ciljem ostvarivanja dobiti, ako je posebnim propisima odreena kao obveznik poreza na dobit. Obveznici su i tuzemne poslovne jedinice nerezidenta ako je posebnim propisom odreeno da su obveznici poreza na dobit i organizacijski dijelovi rezidenta u inozemstvu i ako prema inozemnim propisima ne postoji obveza voenja poslovnih knjiga i sastavljanja nancijskih izvjetaja. Prema l.2. st. 5. Zakona odredbe se ne odnose na dravni proraun, na proraune jedinica lokalne i regionalne samouprave, na izvanproraunske fondove, na tijela dravne uprave i dravne vlasti, na tijela jedinica lokalne i podrune samouprave, na politike stranke i sindikate. U lanku 15. Zakona nancijski su izvjetaji: bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o novanom toku, izvjetaj o promjenama na glavnici i biljeke uz nancijske izvjetaje. Sadraj i oblik objavljivanja sukladan je s odredbama Meunarodnih standarda nancijskog izvjetavanja ili s odredbama posebnih propisa koji odreuju poslovanje pojedinih obveznika primjene ovoga Zakona. U Zakonu (lanak 17.i 18.) poduzetnici obveznici ovoga Zakona klasiciraju se na: 1. male, ako ne prelaze dva od tri slijedea kriterija: a. ukupna aktiva iznosi 27 milijuna kuna, b. prihod iznosi 54 milijuna kuna, c. imaju 50 djelatnika.

582


2. srednje, ako prelaze dva od tri kriterija za manje obveznike, a nikada ne prelaze dva od tri slijedea kriterija: a. ukupna aktiva iznosi 108 milijuna kuna, b. prihod iznosi 216 milijuna kuna, c. imaju 250 djelatnika. 3. velike, ako prelaze dva od tri slijedea kriterija: a. ukupna aktiva iznosi 108 milijuna kuna, b. prihod iznosi 216 milijuna, c. imaju 250 djelatnika. Navedeni kriteriji podrazumijevaju stanja i iznose na dan 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju se radi klasikacija. Osim velikih obveznika po gore navedenim kriterijima Zakona, velikim se obveznicima (drutvima) smatraju i : sve banke, stambene tedionice, poduzea za osiguranje, leasing poduzea, poduzea za upravljanje mirovinskim i investicijskim fondovima i mirovinski i investicijski fondovi s pravnom osobnosti, poduzea za upravljanje mirovinskim i investicijskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom upravljaju, mirovinska osiguravajua poduzea, obveznici izrade konsolidiranih nancijskih izvjetaja prema MSFI, svi drugi obveznici iz djelokruga nadlenosti nadzornih institucija iz l. 15. st.5. Zakona. Prema ovome su Zakonu obveznici primjene MSFI slijedei subjekti: svi veliki subjekti, subjekti vrijednosnicama kojim se trguje na burzama ili se spremaju za uvrtenje na slubenim tritima i koji su na kotaciji za javna dionika drutva sukladno s odgovarajuim zakonima. Ostali, oni koji po ovome Zakonu nisu obveznici, mogu birati izmeu primjene MSFI u potpunosti ili primjene onih koje objavi Odbor za standarde nancijskog izvjetavanja sukladno s MSFI i koji su objavljeni u Narodnim novinama.6 Osim toga Odbor bi se morao pridravati i raunovodstvenih EU regulativa, ponajprije 4. i 7. direktive.

6

Zakon o raunovodstvu, NN 146/05, lanak 18.st.2.


583

5. Zakljuak Razvitak svjetskog gospodarstva izaziva sve veu povezanost meu poslovnim subjekatima i to kako unutar neke nacionalne ekonomije, tako i na meunarodnom tritu. Sve vea meusobna razmjena roba i usluga i sve snaniji nancijski tokovi izazvani razvitkom nancijskih trita doprinose stvaranju potrebe meusobnog komuniciranja objavljivanjem i razmjenom nancijskih podataka. Stvorena je potreba usporedivosti nancijskih izvjetaja u uzastopnim vremenskim razdobljima, te usporedivosti nancijskih izvjetaja razliitih poduzea. Denitivno, potreba za brzim i kvalitetnim informacijama postaje kljuni faktor u trinom opstanku sudionika nancijskih trita. U lanku smo vidjeli da postoje razliitosti u praksi nancijskoga izvjetavanja meu znaajnijim nancijskim tritima diljem svijeta. Tim razliitostima uzrok mogu biti raznolike drutvene, ekonomske i zakonske okolnosti, uzimajui u obzir i potrebe nacionalnih zahtjeva. To izaziva velike probleme za one koji pripremaju, konsolidiraju, revidiraju i interpretiraju objavljene nancijske izvjetaje, prije svega za deniranje kategorija unutar nancijskih izvjetaja, ali i kod upotrebe razliitih kriterija za njihovo priznavanje i mjerenje. Da bi se prevladale takve potekoe, nekoliko je organizacija irom svijeta ukljueno u pokuaje usklaivanja ili standardiziranja nancijskoga izvjetavanja, ponajprije kada govorimo o poduzeima vrijednosnicama kojih se trguje na nancijskim tritima ili se to namjerava. LITERATURA 1. Bailey, R. A., Bailey, M.C. (2005.): International Accounting, 5. izdanje, Prentice Hall. 2. Greuning, H., V. (2006.): Meunarodni standardi nancijskog izvjeivanja, MATE d.o.o., Zagreb. 3. Grupa autora (2003.): Raunovodstvo, HZRiF, Zagreb. 4. Grupa autora (2006.): Raunovodstvo trgovakih drutava uz primjenu MSFI/MRS i poreznih propisa, HZRiF, Zagreb. 5. Mishkin, F.S., Eakins, S.G. (2005.): Financijska trita + institucije, etvrto izdanje, MATE, Zagreb. 6. Nobes, C., Parker, R. (2004.): Comparative International Accounting, Prentice Hall, Eighth Edition. 7. Barth, M., Clinch, G. (1996.): International Accounting Differences and Their Relation to Share Prices. Evidence from U.K. Australian and Canadian Firms, Contemporary Accounting Research, Vol. 13, No. 1.

584


8. Cheng, R., H., Dunne, K., M., Nathan, K., S. (1997.): Target Shareholders Returns: The Effect of Diversity in Accounting standards and Tax Treatments in Cross-Border Acquisition, Journal of Accounting and Public Policy, No. 16. 9. Gulin, D. (2001.): Obiljeja i razvoj raunovodstvene regulative u svijetu i kod nas, u: Zbornik radova XXXVI. Simpozij HZRiF, Pula, str. 9-35. 10. Gulin, D. (2006.): Prilagoavanje regulative nancijskog izvjetavanja u cilju poveanja ekasnosti protnog sektora Hrvatske, u: Zbornik radova XLI. Simpozija HZRiF, Pula, str. 31-56. 11. Spremi, I. (2004.): Potrebe i mogunosti meunarodne harmonizacije raunovodstva, Raunovodstvo i nancije br.: 11/2004, HZRiF, Zagreb. 12. Tadijanevi, S. (2006.): Primjena novog Zakona o raunovodstvu novi izazov za raunovodstvenu struku, Raunovodstvo i nancije, br. 1/2005., HZRiF, Zagreb, str. 5-7. 13. Zakon o raunovodstvu, 2005., Narodne novine br. 14//2005., Zagreb. 14. ager, K., Ramljak, B., lipanj 2002.: Potrebe i iskustva drugih zemalja u razvoju raunovodstva malih poduzea, u: Zbornik radova XXXVII. Simpozija HZRiF, Pula, str. 107-118. 15. www.iasb.org, (International Accounting Standards Board) 16. www.iasb.org.uk (International Accounting Standards Board, UK) 17. www.iasplus.com, (Deloitte)


585

DIFFERENCES IN FINANCIAL REPORTING ACCORDING TO MSFI AND NATIONAL STANDARDS OF THE WORLD IMPORTANT FINANCIAL MARKETS A COMPARATIVE VIEW Summary We are participants of the globalization process and its effects. Key factors of market competition unavoidably imposed by globalization process are quantity, quality and speed of getting information needed for succesufull management and survival on the market. The best providers of quality information needed in decision-making process by participants on nancial markets are nancial statements as product of nancial accounting. Also, it is the fact that many differences in nancial reporting among important nancial markets exist. Those differences may be caused by social, economical and legislative circumstances. That situation may cause great problems in the process of preparing, consolidation, auditing and interpretation of nancial statements, especially regarding the denition of items in nancial statements and their recognition and measurement as well. To avoid these problems some famous world accounting organizations are involved in process of harmonization of nancial reporting. This paper presents a comparative view of similarities and differences of nancial reporting made according to MSFI and national Accounting standards among important national nancial markets in the world. Key words: harmonization, International Financial Reporting Standards, nancial markets, nancial reporting, comparative view.

04antic (2)

Documents