05 01 qxd -...
TRANSCRIPT
Oktobar 2009. godine Beograd Broj 5
(ISSN 1821-1879)
INTERVJU:
Dragan [utanovac, ministar odbrane Republike Srbije
Operativna saradwa
vojske i policije
mnogo je boqa nego u pro{losti
Str. 2. - 3.
AKTUELNO:
Oktobar - mesec borbe protiv
trgovine qudima
Izlo`ba
„Moderno ropstvo“
Str. 12.
Kako ocewujete sara-
dwu Ministarstva od-
brane i Ministarstva
unutra{wih poslova?
Na koji na~in ostva-
rujete saradwu?
Dva ministarstva, kao
i vojska i policija, do-
bro sara|uju, {to je od
velikog zna~aja za o~uva-
we bezbednosti i sigur-
nosti. Istakao bih da je
operativna saradwa mno-
go boqa nego u pro{los-
ti. Tako|e, jedan od na~i-
na za poboq{awe sara-
dwe je i nedavno potpisa-
ni Sporazum o saradwi u
oblasti telekomunika-
cija koji }e omogu}iti
racionalizaciju kori-
{}ewa nacionalnog re-
sursa u oblasti teleko-
munikacija i dovesti i
do u{tede u toj oblasti.
Da li vidite promene u
radu policije u pos-
ledwih godinu dana?
Rezultati su apsolutno
vidqivi, ali je neophod-
na permanentna podr{ka
celokupne javnosti, a ne
samo u situacijama kada
se ne{to lo{e desi.
Da li ste zadovoqni
tehni~kom opremqe-
no{}u na{e vojske i
policije? Koliko op-
remqenost ima uticaj
na wihov rad?
U savremenom svetu
„boj bije i svetlo oru`je.
Neophodna su ve}a ulaga-
wa u oba sistema.
Policija ima problem
stambenog pitawa za-
poslenih, kako ovaj
problem re{avate u
Ministarstvu odbra-
ne?
Pro{lo je vreme pode-
le stanova, a pravi na~in
za re{avawe tog proble-
ma, je svakako kroz stam-
bene kredite.
Kako je ekonomska kri-
za uticala na Minis-
tarstvo odbrane? (re-
forme, nabavka opre-
me, obuke...)
Svaka ekonomska kriza
ugro`ava sistem odbrane
i ceo sistem bezbednos-
ti, jer se sistem ne mo`e
modernizovati i sprovo-
diti reforma ukoliko
nema dovoqno sredstava.
Ekonomska kriza uticala
je na sve segmente dru-
{tva, pa i na sistem od-
brane. Vojni buxet mawi
je za 26 odsto, {to je do-
velo do problema u pro-
cesu modernizacije nao-
ru`awa i vojne opreme i
kao i problema sa nabav-
kom novih sredstava. Me-
|utim, mi smo veoma pa`-
qivo tro{ili sredstva
iz buxeta, tako da se ma-
wak novca na terenu ne
ose}a u velikoj meri. Po-
boq{ali smo sistem kon-
trole tro{ewa novca da
se ne bi de{avalo da se
sredstva nenamenski tro-
{e. Doma}inskim poslo-
vawem nastojimo da sva
sredstva {to racional-
nije i optimalnije isko-
ristimo kako bi sistem
odbrane funkcionisao na
najboqi mogu}i na~in u
datim uslovima.
Kako ocewujete proces
profesionalizacije
vojske? [ta mo`ete da
navedete kao najve}i
problem u tom procesu?
Ministarstvo odbrane
je u proteklom periodu
preduzimalo ozbiqne ak-
tivnosti kako bi se stvo-
rili neophodni predus-
lovi da se taj proces za-
vr{i do kraja 2010. godi-
ne. Problem je bio {to
se prethodnih godina na
tome nije radilo na adek-
vatan na~in, ali je potpu-
ni prioritet zavr{etku
profesionalizacije dat
sa dolaskom novog NG[.
Svakako da se nedostatak
sredstava, odnosno eko-
nomska kriza odrazila i
na tok profesionaliza-
cije vojske. O~ekujem da,
uz sve te{ko}e sa kojima
se susre}emo, u drugoj po-
lovini slede}e godine
zavr{etak tog procesa
bude na vidiku.
INTERVJU2
Operativna saradwa vojske i policije
mnogo je boqa nego u pro{losti
Dragan [utanovac, ministar odbrane Republike Srbije
� Dva ministarstva, kao i vojska i policija, dobro sara-
|uju, {to je od velikog zna~aja za o~uvawe bezbednosti
i sigurnosti.
Foto Tanjug
Foto Tanjug
Nedavno je vlada usvo-
jila zakone o Vojnobez-
bednosnoj i Vojnooba-
ve{tajnoj agenciji.
[ta su najzna~ajnije
novine koje }e doneti
zakoni o odbrani i voj-
nim slu`bama? Kakva
su Va{a o~ekivawa u
daqem radu? Da li ve}
vidite neke promene?
Usvajawem {est zakona
i dve strategije iz oblas-
ti sistema odbrane, bi}e
omogu}ena neophodna mo-
dernizacija sistema od-
brane i nastavak aktiv-
nosti ka potpunoj profe-
sionalizaciji vojske. Je-
dan od najzna~ajnijih je
Zakon o VBA i VOA, a
najva`nije novine odnose
se na ja~awe mera i nadzo-
ra izvr{ne vlasti nad
slu`bama. Posebna novi-
na u okviru tog zakona je
uvo|ewe institucije ge-
neralnog inspektora, kao
i unutra{we kontrole
unutar samih slu`bi.
Kako ocewujete bez-
bednosnu situaciju u
Srbiji?
Bezbednosna situacija
je na zadovoqavaju}em ni-
vou, iako uvek postoji
mogu}nost incidenata na
teritoriji ju`ne pokra-
jine, pre svega u oblasti
organizovanog krimina-
la. Izvor bezbednosnog
rizika predstavqaju se-
paratisti~ke te`we na-
cionalisti~kih i ver-
skih ekstremisti~kih
grupa koje su direktna
pretwa teritorijalnoj
celovitosti Srbije. Sr-
bija se kao i druge zemqe,
suo~ava i sa pretwom te-
rorizmom, nelegalnom
trgovinom narkoticima,
trgovinom qudima...
Policija {aqe svoje
slu`benike u mirovne
misije. Kakav je Va{
stav po tom pitawu?
Da li odlazak na{ih
vojnika i policajaca u
me|unarodne mirovne
operacije mo`e da po-
digne ugled Srbije?
Pripadnici Vojske Sr-
bije anga`ovani su u mi-
rovnim operacijama Uje-
diwenih nacija u Kongu,
^adu, Liberiji i Obali
Slonova~e. Pripadnici
Vojske Srbije dobrovoq-
no u~estvuju u mirovnim
operacijama, a od nedav-
no su u misiji u ^adu, u
sastavu norve{kog kon-
tingenta, prvi put anga-
`ovani na osnovu odluke
parlamenta. O osposob-
qenosti na{ih qudi,
najboqe govori ~iweni-
ca da je na{ tim anga`o-
van u misiji u ^adu, do-
bio je specijalne medaqe
UN za visoke stru~ne do-
prinose i izuzetan an-
ga`man u okviru misije.
U~e{}em u misijama
svrstavamo se u red zema-
qa koje shvataju pretwe,
izazove i rizike u vre-
menu u kome `ivimo i
`elimo da u~estvujemo u
odr`avawu globalnog
mira. Smatram da Srbija
ima potencijal za mnogo
ve}e anga`ovawe u miro-
vnim operacijama u sve-
tu, {to je svakako dr`av-
ni interes usmeren ka ja-
~awu na{eg spoqno-po-
liti~kog kapaciteta.
Ministarstvo odbrane
uvelo je novine u sara-
dwi s javno{}u. Mo-
dernizovali ste ~aso-
pis, postavili sajt...
Kako ocewujete rad
Ministarstva odbrane
s javno{}u i mediji-
ma?
U proteklih vi{e od
dve godine i u komunika-
ciji sa javno{}u napra-
vili smo velike iskora-
ke. Nisam siguran da je
od samog po~etka posto-
jalo razumevawe za „ot-
varawe“ sistema odbrane
za to {to radimo. Svaka-
ko da su rezultati danas
takvi da mo`emo da se
ponosimo redizajnira-
nim i modernim sajtom,
velikim brojem poseta,
{to se list „Odbrana“
~ita i van sistema, {to
imamo jako dobru i `ivu
komunikaciju sa gra|an-
stvom i {to postoji bo-
qe razumevawe za refor-
me koje sprovodimo. Si-
gurno da je i na{ odnos
sa medijima i otvorenost
Ministarstva doprinelo
vra}awu poverewa u voj-
ni~ku profesiju i celo-
kupan sistem odbrane,
{to je bio jedan od najve-
}ih problema. Rekordan
odziv regruta, posled-
wih meseci pove}ano in-
teresovawe za slu`ewe
vojnog roka u uniformi u
odnosu na civilno slu-
`ewe, vi{estruko ve}i
broj kandidata za upis u
vojnu gimnaziju i akade-
miju potvr|uju da smo us-
peli da vratimo ugled
vojsci, {to je veoma bit-
no za ceo sistem odbrane.
Kakvo je Va{e mi{qe-
we o otvarawu bezbed-
nosnih slu`bi prema
javnosti? Koje su do-
bre, a koje lo{e stra-
ne?
Javnost u radu je uvek
dobrodo{la, a u posled-
we vreme je zaista puno
u~iweno kako bi se rad
svih bezbednosnih stru-
ktura pribli`io gra|a-
nima. Rezultat je o~ig-
ledan, porast popular-
nosti policije i vojske
je svakako i zbog otvore-
nosti u radu!
S. V. i M. T. S.
INTERVJU 3
Foto Tanjug
KABINET MINISTRA4
29.septembra, povodom tragi~-
ne smrti francuskog navija-
~a Brisa Tatona, koga su 17.
septembra pretukli huliga-
ni u centru Beograda, prvi
potpredsednik vlade, zame-
nik predsednika vlade i mi-
nistar unutra{wih poslova
Ivica Da~i} uputio je tele-
gram sau~e{}a wegovoj poro-
dici, u kojem se ka`e:
„U ime Ministarstva
unutra{wih poslova i u svo-
je ime upu}ujem vam izraze
najdubqeg sau~e{}a povodom
smrti va{eg sina. Do pos-
ledweg trenutka smo se nada-
li da }e Bris i wegova mla-
dost pobediti. Utoliko je
potresnija vest o wegovoj
smrti koju su gra|ani Srbije
primili sa velikim `aqe-
wem.
Nemo}ni da ispravimo su-
rovi ~in, koji vam je naneo
neizmernu bol, a svima nama
ostavio veliku prazninu, os-
taje nam da poku{amo da za-
jedno budemo ja~i.
Iako znam da nema utehe
uveravam vas da je Ministar-
stvo unutra{wih poslova u
najkra}em roku pred pravo-
sudne organe izvelo sve po-
~inioce ovog stra{nog dela.
Brisova smrt je nenadok-
nadiv gubitak kako za vas, ta-
ko i za celu Srbiju.
* * *
02.oktobra, ministar Ivica
Da~i} prisustvovao je pro-
slavi Dana Kriminalisti~-
ko-policijske akademije, od-
r`anoj u Domu Narodne skup-
{tine Republike Srbije.
Obra}aju}i se diplomcima
Akademije i prisutnim gos-
tima, ministar je pozvao na
nacionalni konsenzus u bor-
bi protiv kriminala i koru-
pcije, spre~avawu nasiqa i
svih vidova kriminala. Od
policijskih slu`benika za-
tra`io je da profesionalno,
efikasno i korektno obav-
qaju svoj posao, uz puno po{-
tovawe zakona i qudskih
sloboda i prava, a od dr`ave
i dru{tva jasnu podr{ku po-
liciji u ispuwavawu tih ci-
qeva.
* * *
03.oktobra, prvi
potpredsednik
Vlade - zamenik
p r e d s e d n i k a
Vlade i minis-
tar unutra-
{wih poslova
Ivica Da~i}
primio je ministra spoqnih
poslova Slova~ke, Mirosla-
va Laj~aka.
* * *
08.oktobara, ministar Ivica
Da~i} sastao se sa novopos-
tavqenim ambasadorom Ev-
ropske komisije Vinsent De-
`erom. Tom prilikom, razgo-
varali su o viznoj liberali-
zaciji i posledwoj eksper-
tskoj misiji Evropske komi-
sije.
* * *
10.oktobra, ministar Da~i} po-
setio je Policijsku stanicu
Vrbas i upoznao se sa uslovi-
ma rada policije u ovoj poli-
cijskoj stanici.
* * *
16.oktobra, ministar
Da~i} ~estitao je
pripadnicima BIA,
Dan Bezbednosno
informativne agen-
cije . Po`elev{i
im dobro zdravqe i
uspeh u daqem radu,
ministar je istakao
da je saradwa Mi-
nistarstva unutra{wih pos-
lova i Bezbednosno infor-
mativne agencije na visokom
nivou i da se nada da }e u bu-
du}nosti biti jo{ boqa, jer
samo zajedno, ujediweni, kao
bitan ~inilac mira i sta-
bilnosti u zemqi i regionu,
mogu da se bore protiv orga-
nizovanog kriminala, tero-
rizma i svih vidova ugro`a-
vawa bezbednosti na{e zem-
qe i gra|ana.
* * *
19.oktobra, ministar Ivica
Da~i} sastao se sa minis-
trom za vanredne situacije i
predsednikom ruskog dela
Me|uvladinog srpsko-ruskog
Komiteta za trgovinu, eko-
nomsku i nau~no-tehni~ku
saradwu, Sergejem [ojguom.
Ministar [ojgu rekao je da
je za odnose Srbije i Ruske
Federacije izuzetno zna~aj-
no to {to su svi glavni pro-
jekti, ugovoreni na posled-
woj sednici Rusko - srpskog
komiteta u Moskvi, finali-
zovani i to: prodaja Naftne
industrije Srbije, realiza-
cija svih neophodnih for-
malno pravnih radwi za for-
mirawe zajedni~kih predu-
ze}a Ju`ni tok i Banatski
Dvor, kao i radovi na pro{i-
rewu kapaciteta i moderni-
zacije skladi{ta gasa u Ba-
natskom Dvoru. [ojgu je nag-
lasio da je ostvaren zna~ajan
napredak u odnosima izme|u
Srbije i Ruske Federacije
od kada su on i ministar Da-
~i} na ~elu komiteta.
* * *
21.oktobra, ministar unutra-
{wih poslova Ivica Da~i}
sastao se sa novoimenovanim
{efom misije OEBS u Sr-
biji, ambasadorom Dimitri-
osom Kipreosom.
* * *
23.oktobra, ministar unutra-
{wih poslova Ivica Da~i}
obi{ao je PU Novi Pazar,
PS Tutin i PS za granicu,
upoznav{i se sa uslovima ra-
da policijskih slu`benika.
Pripadnici specijalnih
jedinica Ministarstva
unutra{wih poslova i Voj-
ske Republike Srbije, izve-
li su 7. oktobra, na poligonu
„Pe{ter, zdru`enu takti~-
ku ve`bu „Odlu~an odgovor
2009. Oko 1.200 pripadnika
policije i vojske demonstri-
ralo je visok nivo profesio-
nalnosti, obu~enosti i bor-
bene sposobnosti.
U okviru ve`be izvedena
su bojeva ga|awa, demonstri-
rana dejstva lova~ko-bombar-
derske avijacije, helikopter-
skih jedinica, oklopnih i pe-
{adijskih sastava, artiqe-
rije i specijalnih snaga po-
licije - Specijalne antite-
roristi~ke jedinice i @an-
darmerije i vojske Srbije.
Ve`bi je prisustvovao pr-
vi potpredsednik Vlade - za-
menik predsednika Vlade i
ministar unutra{wih pos-
lova Ivica Da~i}, koji je re-
kao da ve`ba pokazuje da u
Srbiji postoji jedinstven
sistem bezbednosti. Minis-
tar Da~i} istakao je da su
Vojska i policija sposobne
da ispune svoje ustavne oba-
veze i nadle`nosti.
Zdru`enoj takti~koj ve`-
bi prisustvovali su predsed-
nik Republike Srbije Boris
Tadi}, ministar odbrane
Dragan [utanovac, ministar
rada i socijalne politike
Rasim Qaji}, ministar bez
portfeqa Sulejman Ugqa-
nin, na~elnik General{taba
Vojske Srbije general-pot-
pukovnik Miloje Mileti},
na~elnik [taba Vojske Crne
Gore general-major Dragan
Milosavqevi}, na~elnik
Zdru`enog general{taba
Oru`anih snaga (OS) BiH
general-pukovnik Miladin
Miloj~i}, izaslanik na~el-
nika G[ OS Turske brigad-
ni general [enol Alpar-
slan, ambasadori, pre-
dstavnici vojnodiplomat-
skog kora, ~lanovi Odbora za
odbranu i bezbednost Skup-
{tine Republike Srbije.
V. ].
„Odlu~an odgovor 2009“
Foto Tanjug
UCentru za recikla`u
Beograd, u @elezniku,
3. oktobra, uni{teno je
17.000 komada malokalibar-
skog oru`ja (pi{toqa, re-
volvera, karabina, lova~kih
pu{aka, vazdu{nog oru`ja).
Akcija je deo zajedni~kog
projekta Ministarstva
unutra{wih poslova Repub-
like Srbije i Centra za
kontrolu malokalibarskog
naoru`awa u jugoisto~noj
Evropi (SEESAC), ~iju je
realizaciju omogu}ila Kra-
qevina Norve{ka.
Prvi potpredsednik Vla-
de - zamenik predsednika
Vlade i ministar unutra-
{wih poslova Ivica Da~i},
prisustvovao je doga|aju.
Tom prilikom, izjavio je da
prekomere koli~ine lakog
oru`ja izazivaju nestabil-
nost, podsti~u nasiqe i
predstavqaju rizik da do|u
u pogre{ne ruke.
- Najve}i deo tog
oru`ja je nelegalan
i zaplewen je u ak-
cijama policije, a
jedan deo je rashodo-
van u MUP, rekao je
ministar D~i}.
Po wegovim re~i-
ma, najve}i broj kri-
vi~nih dela izvr{i
se oru`jem u ilegal-
nom posedu, zbog ~e-
ga je obaveza MUP da
{to mawe oru`ja bude na
ulicama Srbije. Tako|e, is-
takao je da je od 2005. godine,
zapleweno i u vi{e navrata
uni{teno preko 30.000 ko-
mada oru`ja svih vrsta.
Ministar Ivica Da~i}
naglasio je da ovom akcijom
uni{tavawa oru`ja, Repub-
lika Srbija pokazuje odlu~-
nost u suprotstavqawu kri-
minalu i terorizmu, kao i
nameru da po{tuje me|una-
rodno pravo.
Zahvaliv{i se
Centru za kon-
trolu lakog i
m a l o k a l i b a r -
skog naoru`awa
jugoisto~ne Ev-
rope i Programu
za razvoj Ujediwenih naci-
ja na pomo}i u organizova-
wu akcije, ministar Da~i}
rekao je da u budu}nosti
o~ekuje jo{ ovakvih proje-
kata.
Uni{tavawu oru`ja u
@elezniku prisustvovali
su predstavnici Ujediwe-
nih nacija u Srbiji, poli-
cijski oficiri za vezu i
vojni ata{ei ambasada u Be-
ogradu.
V. ].
KABINET MINISTRA 5
Komisija Ujediwenih
nacija koja objediwuje
rad svih agencija koje se ti-
~u oru`ja, CASA (Coordina-
ting Action on Small Arms)
nedavno je izabrala Dejana
Raketi}a, koordinatora re-
formskih projekata u Bi-
rou za strate{ko planira-
we MUP Srbije, za ~lana
me|unarodne ekspertske
grupe za izradu Standarda
kontrole lakog oru`ja
(ISACS).
Poziv za nominaciju iz
Ujediwenih nacija bio je
poslat svim dr`avama ~la-
nicama. Tra`ili su stru-
~wake za lako oru`je, za-
poslene u dr`avnim orga-
nima ili u nevladinim or-
ganizacijama koje sara|uju
sa wima. Ministarstvo
unutra{wih poslova Re-
publike Srbije nominova-
lo je Dejana Raketi}a, koji
ima desetogodi{we iskus-
tvo u oblasti kontrole la-
kog oru`ja. Tako|e, pro{ao
je vi{e me|unarodnih obu-
ka u ovoj oblasti, u saradwi
sa Ujediwenim nacijama or-
ganizovao je projekte kon-
trole lakog oru`ja, a u~es-
tvuje i u izradi Strategije
za kontrolu lakog oru`ja za
Republiku Srbiju. Na osno-
vu bogatog iskustva i us-
pe{ne prethodne saradwe,
CASA je odlu~ila da Rake-
ti} postane jedan od 27 ~la-
nova radne grupe, koju ~ine
najugledniji stru~waci za
lako naoru`awe iz celog
sveta.
- Velika mi je ~ast {to
sam se na{ao u ovoj radnoj
grupi, jer su u pitawu vr-
hunski stru~waci, koji ~i-
ne sam svetski vrh. Tu su
diplomate, policajci,
stru~waci za oru`je, vojni-
ci... To {to sam i ja u ovak-
vom dru{tvu jeste veliki
uspeh, ali nije samo moj.
Zahvalnost dugujem Minis-
tarstvu unutra{wih poslo-
va i mojim stare{inama,
koje su mi pru`ale podr-
{ku i omogu}ile da se usav-
r{avam i unapre|ujem u
ovoj oblasti, kao i bratu
Branislavu, od koga sam na-
u~io sve {to znam o oru`ju,
ka`e Raketi}.
Projekat ISACS pokrenu-
le su Ujediwene nacije sa
ciqem da se oforme me|u-
narodno priznati standar-
di koji }e va`iti za sve
~lanice Ujediwenih nacija
i koji pokrivaju kompletnu
oblast kontrole lakog
oru`ja - proizvodwu, pro-
met, posedovawe, suzbijawe
ilegalne trgovine... - Moj
posao je da pregledam ra-
zli~ite verzije tekstova i
da na wih dajem svoje ko-
mentare. Na osnovu toga,
tekstovi se prilago|avaju i
tako nastaje kona~na verzi-
ja Standarda. Posao se obav-
qa putem elektronske po{-
te, ka`e Raketi} koji je u
julu ove godine bio u Bri-
selu na sastanku koji je or-
ganizovala Evropska komi-
sija, pred ~ijim je pre-
dstavnicima dr`ao preda-
vawa o ilegalnoj trgovini
oru`jem na zapadnom Bal-
kanu. Krajem septembra, u
Be~u je bio ~lan na{e dele-
gacije na konferenciji
OEBS o primeni Dokumen-
ta o lakom naoru`awu.
- Sam naziv „Lako oru`je
ne sme nikoga da zavara, jer
su problemi koje ono stvara
sve osim laki. Problem la-
kog oru`ja veliki je i ozbi-
qan, posebno na Balkanu,
gde je mnogo oru`ja ostalo
iz ratova koji su vo|eni
prethodne decenije. O ~i-
wenici da je u pitawu glo-
balna pretwa dana{wice,
najboqe svedo~e re~i gene-
ralnog sekretara Ujediwe-
nih nacija prilikom podno-
{ewa milenijumskog iz-
ve{taja 2001. godine - da je
lako i malokalibarsko
oru`je, kada se sagledaju
posledice i broj `rtava -
pravo oru`je za masovno
uni{tewe, isti~e Raketi}
i dodaje da od Drugog svet-
skog rata do danas od atom-
ske bombe nije poginuo ni-
ko, a od „kala{wikova“ -
desetine miliona qudi. Ra-
~una se da od lakog oru`ja
dnevno strada hiqadu qudi.
S obzirom da u ovom tre-
nutku svetom cirkuli{e
vi{e stotina miliona ko-
mada ovog oru`ja, nije te{-
ko zamisliti kakav katas-
trofalni rezultat mo`e da
izazove nekontrolisawe
ovog oru`ja u svetu. Razme-
re ovog problema toliko su
velike, da je neophodnost
da se problem re{ava na
svetskom nivou vi{e nego
o~igledna.
Standardi bi trebalo da
budu zvani~no pred-
stavqeni u Wujorku 2010.
godine, na konferenciji
Ujediwenih nacija.
S. K.
Potrebno re{ewe na globalnom nivou
Mawe oru`ja na ulicama Srbije
Centar za kontrolu malokalibarskog nao-
ru`awa u Jugoisto~noj Evropi (SEESAC) je
zajedni~ki program Programa Ujediwenih
nacija za razvoj (UNDP) i Regionalnog saveta
za saradwu.
Misija SEESAC je da dodatno podr`i sve
me|unarodne i doma}e u~esnike ja~awem na-
cionalne i regionalne sposobnosti da kon-
troli{e i smawi {irewe i zloupotrebu ma-
lokalibarskog naoru`awa, i na taj na~in do-
prinese pove}anoj stabilnosti, bezbednosti
i razvoju u jugoisto~noj i isto~noj Evropi.
Dejan Raketi}
Foto Tanjug
KABINET MINISTRA6
S a j t s v e p o s e } e n i j i
Ministarstvo unutra{wih poslova postavilo je pre dva meseca svoj
novi, redizajniran sajt. Pose}enost sajta se i daqe redovno prati,
pa je Uprava za informacione tehnologije - Odsek za Internet
uradila analizu pose}enosti sajta u periodu od 10. septembra do 14. okto-
bra 2009. godine. U navedenom periodu bilo je ukupno 158.370 posetilaca,
prose~no po danu 4.524. U istom periodu pro{le godine, dok je u produkci-
ji bio stari sajt, prose~an broj poseta po danu bio je 2.304.
Na osnovu ura|ene analize, najvi{e poseta sajtu bilo je iz Srbije, zatim
SAD i drugih zemaqa. Od ukupno 158.370 posetilaca, iz Srbije je bilo
82.371, a iz SAD 40.859 posetilaca.
Prema preuzimawu materijala sa sajta MUP, najvi{e je preuziman materi-
jal iz linka „Tabele poziva na broj za uplate taksi (oko 1.600). „Policija da-
nas nalazi se na drugom mestu i ima preko 1.200 posetilaca. Me|u ostalim po-
se}enim, uglavnom su linkovi koji se odnose na zakone.
Linkovi koji su najvi{e preuzimani
Najpopularnije strane
I na novom sajtu Ministarstva i daqe je najpose}eniji link „Dokumenta sa
skoro 72.000 posetilaca, {to na dnevnom nivou iznosi i do 2.800 poseta.
Najaktivnije zemqe
Dnevni pristup stranama
Aktivnosti po danima
Aktivnosti po satima
Aktivnosti po mesecima
Prema ura|enim statistikama, sajt se vi{e pose}uje radnim danima nego vi-
kendom, a posete su uglavnom u popodnevnim i ve~erwim satima. M. T. S.
KABINET MINISTRA 7
Poboq{awe saradwe sa medijima
na lokalnom nivou
Da~i}, kao i zamenik ambasa-
dora Misije OEBS Tomas
Mur, koji su govorili na te-
mu „Boqa percepcija rada
policije u javnosti.
Ministar Da~i} je por-
tparolima policijskih up-
rava preneo svoja iskustva u
saradwi s medijima, kao i
va`nosti otvarawa policije
prema javnosti i upoznavawa
gra|ana sa aktivnostima i
problemima u radu policije
i Ministarstva. On je podr-
`ao wihove sugestije za
unapre|ewe rada sa medijima
u lokalnoj zajednici i obe-
}ao punu podr{ku i poboq-
{awe uslova rada. Tako|e,
ponovio je da MUP Srbije
mora da bude otvoren prema
javnosti, a da pri tom ne ug-
ro`ava posao koji obavqa i
borbu protiv kriminala, kao
i da ne iznosi u javnost ono
{to bi predstavqalo odava-
we poverqivih informacija
za predmete i procese koji
su u toku. Prema wegovim re-
~ima, pored toga {to bi tre-
balo da se osposobe za obav-
qawe svoje du`nosti, neop-
hodno je da se policijski
slu`benici osposobe i za
javni nastup. U saradwi sa
Ministarstvom pravde i
drugim dr`avnim organima,
MUP }e utvrditi metodolo-
giju i na~in postupawa u
ovim slu~ajevima imaju}i u
vidu to da je do{lo i do pro-
mene odre|enih zakonskih
re{ewa, ali i da postoje po-
jedine zakonske odredbe koje
se ti~u saop{tavawa infor-
macija koje predstavqaju po-
datke o li~nosti, ukazao je
Da~i}.
Ministar je naveo da je
javnosti neophodna blagov-
remena, potpuna i ta~na in-
formacija, ali i da se u me-
dijima ~esto mo`e na}i mno-
go vi{e nego {to je navedeno
u policijskim saop{tewi-
ma, {to je sa jedne strane do-
bro, ali sa druge i lo{e, za-
to {to se objavquje mnogo
neproverenih informacija.
Zamenik ambasadora
OEBS, Tomas Mur, pohvalio
je rad Ministarstva na poqu
saradwe s medijima i nagla-
sio va`nost ovog aspekta ra-
da policijskih slu`benika.
On je ocenio da bi policija
u Srbiji trebalo da privu~e
pa`wu medija, kako bi pro-
movisala svoj rad i poboq-
{ala sliku policije u dru-
{tvu. Mur je dodao i da se
ovom obukom pru`a podr{ka
profesionalnom radu poli-
cije, a u~esnicima omogu}a-
va da steknu znawa i ve{ti-
ne potrebne za uspe{nu ko-
munikaciju s medijima. Tako-
|e, zamenik ambasadora
OEBS izrazio je nadu da je
pomenuti seminar samo prvi
u nizu koje }e MUP i OEBS
organizovati u narednom pe-
riodu.
M. T. S.
Uorganizaciji OEBS
i MUP Republike
Srbije, od 7. do 9. ok-
tobra, u Palati „Srbija“, od-
r`an je seminar za 28 por-
tparola svih policijskih
uprava u Srbiji. Ciq semi-
nara je poboq{awe saradwe
sa medijima na lokalnom ni-
vou, a predava~i su bili pre-
dstavnici Ministarstva
unutra{wih poslova, OEBS,
Bezbednosno informativne
agencije, nevladinih organi-
zacija, novinskih agencija,
{tampanih i elektronskih
medija.
Portparoli policijskih
uprava na seminaru su, osim
predavawa, imali priliku da
se upoznaju sa slu~ajevima iz
prakse, re{avaju slo`ene za-
datke i u~estvuju u radioni-
cama.
U~esnicima seminara pre-
dstavqen je iz razli~itih
uglova, rad i saradwa poli-
cije s medijima, novinskim
agencijama i nevladinim or-
ganizacijama.
Prvog dana seminara Suza-
na Vasiqevi}, {ef Biroa za
saradwu s medijima MUP, go-
vorila je o zna~aju saradwe
lokalne policije i medija,
ulozi portparola i osnov-
nim smernicama za pripremu
nastupa u medijima, a Jovan
Stoji}, {ef kabineta dire-
ktora BIA, govorio je o do-
brim i lo{im stranama ot-
varawa bezbednosnih slu`bi
prema javnosti. U~esnici se-
minara diskutovali su na te-
mu „Kako unaprediti sistem
komunikacije izme|u gra|a-
na, medija i policije i u~es-
tvovali u radionici koju je
vodio Jak{a [}eki}, produ-
cent Rojters TV. Snimqeni
su nastupi svih portparola
pred kamerama koji su kasni-
je analizirani. Na taj na~in
u~esnici su mogli da vide
pozitivne i negativne pri-
mere nastupa pred kamerama
i da uvide zna~aj pre-
dstavqawa u medijima.
Drugog dana seminara So-
wa Stojanovi} iz Centra za
civilno-vojne odnose upoz-
nala je u~esnike sa ulogom
portparola u saradwi poli-
cije i nevladinih organiza-
cija, a Ivan Cveji}, urednik
Agencije BETA, o tome {ta
mediji o~ekuju, a {ta dobija-
ju od policijskih portparo-
la. Dragan Bujo{evi}, glav-
ni i odgovorni urednik lis-
ta „Politika, predstavio je
iskustva u saradwi medija i
policije, a Jasmina Stanoje-
vi} iz sekretarijata MUP sa
kolegama iz policijskih up-
rava tuma~ila je izmene i
dopune Zakona o krivi~nom
postupku i Krivi~nog zako-
nika.
Posledweg dana seminara
predstavnik OEBS, Dragana
Solomon, govorila je o me-
dijskoj sceni u Srbiji, iz-
ve{tavawu o kriminalu i
radu policije u kontekstu
izmena Zakona o javnom in-
formisawu. Lambe \oreli-
jevski, {ef Odseka za pre-
venciju narkomanije Poli-
cijske uprave za grad Beog-
rad, ukazao je na zna~aj sara-
dwe s medijima za prevenci-
ju kriminala.
U~esnicima seminara ob-
ratili su se i prvi potpre-
dsednik Vlade - zamenik pre-
dsednika Vlade i ministar
unutra{wih poslova Ivica
KABINET MINISTRA8
Biro za me|unarodnu saradwu i evropske integracije
Me|unarodna saradwa - uslov bezbednosti i napretka
Dra`en Maravi}, dip-
lomirani pravnik, zavr-
{io je i Diplomatsku
akademiju Ministarstva
unutra{wih poslova Sr-
bije i Crne Gore i polo-
`io Diplomatsko-konzu-
larni ispit. Specijali-
zirao je globalnu i naci-
onalnu bezbednost na
Odseku za me|unarodne
odnose Fakulteta poli-
ti~kih nauka u Beogradu.
Dobitnik je stipendije
„Chevening Fellowship
Vlade Velike Britanije,
gde je, na policijskom ko-
lexu „CENTREX u Bra-
mshilu, zavr{io program
obuke „Suprotstavqawe
me|unarodnom organizo-
vanom kriminalu.
Radio je u Okru`nom
sudu u Subotici, Izvr-
{nom ve}u AP Vojvodine
- Pokrajinskom sekreta-
rijatu za sport i omladi-
nu kao stru~ni saradnik
za me|unarodnu saradwu,
Ministarstvu za ekonom-
ske odnose sa inostra-
nstvom kao stru~ni sara-
dnik u Sektoru za multi-
lateralnu i regionalnu
trgovinsku saradwu. U
ministarstvu unutra-
{wih poslova Republi-
ke Srbije radi od aprila
2005. godine.
Osavremewivawe Mi-
nistarstva unutra-
{wih poslova kada
su u pitawu kadrovi, teh-
ni~ki i drugi resursi, kao i
uspe{na borba protiv kri-
minala sa me|unarodnom di-
menzijom, podrazumeva stal-
ne kontakte i intenzivnu
me|unarodnu saradwu. Ne-
ophodno je da se sistemat-
ski, temeqno i organizova-
no uspostave bilateralni i
multilateralni kontakti
sa me|unarodnim organiza-
cijama, fondacijama i aso-
cijacijama, kao i sa polici-
jama evropskih dr`ava. Bi-
ro za me|unarodnu saradwu
i evropske integracije jed-
na je od organizacionih je-
dinica u Kabinetu minis-
tra unutra{wih poslova,
~iji je osnovni ciq organi-
zovawe i sprovo|ewe me|u-
narodne saradwe Ministar-
stva unutra{wih poslova i
obezbe|ivawe uslova za nes-
metano odvijawe me|unaro-
dne saradwe na operativnom
nivou.
- Mi smo jedna od organi-
zacionih jedinica ~iji
obim posla se neprestano
uve}ava pribli`avawem
Evropskoj uniji i {irewem
mre`e me|unarodnih konta-
kata na{e policije. Sve me-
|unarodne aktivnosti pri-
padnika MUP Republike
Srbije odvijaju se preko Bi-
roa za me|unarodnu saradwu
i evropske integracije, a
mi se trudimo i uspevamo da
odgovorimo svim zahtevima
koji se pred nas postave -
ka`e Dra`en Maravi}, {ef
Biroa.
U Birou radi dvadeset vi-
sokoobrazovanih slu`beni-
ka - diplomirani politiko-
lozi za me|unarodne odnose,
pravnici i ekonomisti, ko-
ji govore bar jedan strani
jezik. Neki od wih su na
poslediplomskim studijama
iz oblasti me|unarodne sa-
radwe i evropskih integra-
cija, ili su zavr{ili Dip-
lomatsku akademiju Minis-
tarstva inostranih poslova.
- Ve}ina zaposlenih u Bi-
rou za me|unarodnu saradwu
i evropske integracije ne-
ma prethodno policijsko
iskustvo. Klasi~ni smo ~i-
novnici i obavqamo poslo-
ve koji nisu operativnog ka-
raktera, isti~e Dra`en Ma-
ravi}.
Poslovi koji se obavqaju
u Birou za me|unarodnu sa-
radwu i evropske integra-
cije organizovan je u vi{e
celina. Bilateralna sara-
dwa odvija se na nekoliko
nivoa - sa zemqama zapadnog
Balkana, jugoisto~ne Evro-
pe, dr`avama ~lanicama Ev-
ropske unije, kao i sa osta-
lim zemqama sveta. Biro za
me|unarodnu saradwu i ev-
ropske integracije konti-
nuirano radi na pro{irewu
liste zemaqa sa kojima ima-
mo razvijene me|unarodne
odnose.
Tako|e, multilateralna
saradwa Biroa za me|unaro-
dnu saradwu i evropske in-
tegracije odvije se kroz ra-
zli~ite delatnosti. Naj-
~e{}i vid multilateralne
saradwe je u~e{}e pre-
dstavnika MUP Republike
Srbije u me|unarodnim sku-
povima, koje omogu}ava pro-
mociju spoqnopoliti~kih
interesa Vlade Srbije i
Ministarstva unutra{wih
poslova. Drugi oblici mul-
tilateralne saradwe odvi-
jaju se pod okriqem me|una-
rodnih organizacija - pri-
sustvo predstavnika MUP
Republike Srbije na godi{-
wim zasedawima, kao i wi-
hovo u~e{}e u radu komisi-
ja, skup{tina, upravnih i
nadzornih tela organizaci-
ja. Ministarstvo unutra-
{wih poslova tako|e sara-
|uje sa brojnim me|unaro-
dnim organizacijama - Orga-
nizacijom za evropsku bez-
bednost i saradwu, Savetom
Evrope, Me|unarodnom or-
ganizacijom za migracije i
razli~itim agencijama Or-
ganizacije Ujediwenih na-
cija, kao i sa me|unarodnim
policijskim asocijacijama
(SEPCA, IPA...), kao i nizom
drugih me|unarodnih vladi-
nih i nevladinih organiza-
cija.
- Sve organizacione jedi-
nice Ministarstva unutra-
{wih poslova, bez izuzet-
ka, u~estvuju u reformskim
procesima, koji se odvijaju
prema me|unarodnim stan-
dardima i prema me|unaro-
dnim obavezama. Biro sara-
|uje sa svima, jer svi su uk-
qu~eni u razli~ite oblike
me|unarodne saradwe.
Jedan od najva`nijih pos-
lova Biroa je koordinacija
u procesu ispuwavawa uslo-
va za stavqawe Republike
Srbije na pozitivnu [en-
gen listu. - Tome smo posve-
tili ogroman deo vremena i
energije u protekle dve go-
dine. Ja se nalazim na ~elu
radne grupe Vlade Republi-
ke Srbije koja je zadu`ena
za obavqawe ovih poslova.
Ministarstvo unutra{wih
poslova preko nas organizu-
je redovne kontakte sa Kan-
celarijom i priprema peri-
odi~ne izve{taje o ispuwa-
vawu definisanih priori-
teta. Biro za me|unarodnu
saradwu i evropske integra-
cije priprema posete zva-
ni~nika Evropske unije sa
predstavnicima Ministar-
stva unutra{wih poslova.
Harmonizacija pravnih pro-
pisa nacionalnog zakono-
davstva sa pravom Evropske
unije i uvo|ewe evropskih
standarda u propise koji se
odnose na rad organa unutra-
{wih poslova je oblast koja
zahteva aktivno pra}ewe
Biroa, u saradwi sa Sekre-
tarijatom Ministarstva.
Biro, tako|e, radi na pri-
premi me|unarodnih spora-
zuma i koordinira u~e{}e
svih relevantnih organiza-
cionih jedinica Ministar-
stva u pregovara~kom proce-
su. - Sporazumi su raznovr-
sni i uglavnom se odnose na
saradwu u borbi protiv or-
ganizovanog kriminala, te-
rorizma, trgovine qudima,
trgovine drogama, u oblasti
za{tite svedoka, readmisi-
ji i donacijama koje Minis-
tarstvo unutra{wih poslo-
va prima po osnovu realiza-
cije finansijskih programa
Evropske unije i drugih do-
natora, kao i na osnovu bi-
lateralnih ugovora.
U~e{}em pripadnika
Ministarstva unutra{wih
poslova u operacijama Uje-
diwenih nacija sti~e se po-
liti~ki presti`, oja~ava
me|unarodna pozicija i {a-
qe se signal o politi~koj
zrelosti zemqe i stabil-
nosti wenih institucija.
To je i prilika za razmenu
iskustava sa policajcima iz
celog sveta, sticawe i pre-
no{ewe novih znawa i pri-
lago|avawa rada svetskim
standardima, ~ime se ujedno
i olak{ava integrisawe u
me|unarodnu policijsku sa-
radwu. Biro za me|unarodnu
saradwu i evropske integra-
cije organizuje i koordini-
ra u~e{}e pripadnika
MUP u mirovnim operaci-
jama Ujediwenih nacija.
U prethodnom periodu,
Biro za me|unarodnu sara-
dwu i evropske integracije
radio je na stvarawu uslova
za akreditovawe srpskih
oficira za vezu u neka od
diplomatsko-konzularnih
predstavni{tava na{e zem-
qe, u ciqu {to efikasnije
razmene iskustava, me|usob-
ne saradwe i komunikacije,
zajedni~ke borbe protiv
svih vidova me|unarodnog
kriminala i {to efikasni-
jeg doprinosa stabilnosti i
bezbednosti.
- U~estvujemo u odabiru i
obuci kandidata. Prilikom
odabira dr`ava u koje }emo
slati policijske oficire
za vezu, vodi}emo ra~una o
tokovima me|unarodnog
kriminala kroz jugoisto~nu
Evropu, kao i sveukupni
zna~aj saradwe sa odre|enom
dr`avom. Saradwa Minis-
tarstva unutra{wih poslo-
va sa oficirima za vezu ko-
ji su akreditovani iz 24 dr-
`ave izuzetno je dobra i da-
la je odgovaraju}e rezulta-
te. Akreditovawe pripad-
nika MUP je korak daqe u
unapre|ewu me|unarodne
saradwe i zna~ajan doprinos
poboq{awu bezbednosti u
regionu, naglasio je Dra`en
Maravi}.
S. K.
Uokviru trodnevne pose-
te Kipru, od 14. do 17.
oktobra, Prvi potpredsed-
nik Vlade - zamenik pre-
dsednika Vlade i ministar
unutra{wih poslova Ivica
Da~i}, sastao se 15. oktobra,
sa kiparskim ministrom
pravosu|a i javnog reda Lu-
kasom Lukom. Tom prilikom,
ministar Da~i} izrazio je
zahvalnost Kipru na podr-
{ci koju daje Srbiji na we-
nom putu ka Evropskoj uniji,
isti~u}i da }e ta zemqa po-
dr`ati predlog o viznoj li-
beralizaciji za gra|ane Sr-
bije, koji treba da stupi na
snagu od 1. januara 2010. go-
dine. Pored toga, Srbija je
zahvalna Kipru i na princi-
pijelnom stavu da ne prizna-
je jednostrano progla{enu
nezavisnost Kosova. Kipar
mo`e ra~unati na jaku podr-
{ku Srbije kad je re~ o o~u-
vawu wegovog teritorijal-
nog integriteta.
Zamenik premijera Da~i}
dodao je da je Srbija zainte-
resovana i za razvoj bilate-
ralnih odnosa sa Kiprom u
oblasti unutra{wih poslo-
va, kako bi sara|ivali u bor-
bi protiv finansijskog kri-
minala, prawa novca, trgo-
vine drogom i qudima, kao i
u borbi protiv terorizma.
Ministar Luka istakao je
da Kipar podr`ava Srbiju u
nastojawima da postane ~lan
Evropske unije, kao i o~uva-
wu wenog teritorijalnog
integriteta, „kao {to je Sr-
bija izrazila svoju podr{ku
nastojawima Kipra da pro-
na|e re{ewe svog proble-
ma“.
Ministar unutra{wih
poslova Ivica Da~i} sastao
se 16. oktobra sa ministrom
unutra{wih poslova Kipra
Neoklisom Silikiotisom.
U prijateqskom razgovo-
ru, Da~i} je istakao tradi-
cionalno prijateqstvo iz-
me|u srpskog i kiparskog
naroda, i zainteresovanost
srpske strane za razmenu is-
kustava u oblasti ilegalnih
migracija. Tako|e, zahvalio
se na podr{ci koju Kipar
pru`a za re{ewe problema
statusa Kosova.
Ministar Silikiotis
naglasio je da je Kipar zain-
teresovan da pro{iri sara-
dwu sa Srbijom i da pomogne
Srbiji na putu ka Evropskoj
uniji, preno{ewem iskusta-
va naro~ito u spre~avawu
ilegalnih migracija. On je
rekao da se unutar Evropske
unije ula`u napori za
stvarawe zajedni~ke politi-
ke o migracijama i azilu, i
da po tom pitawu Kipar unu-
tar EU igra va`nu ulogu. �
ME\UNARODNA SARADWA 9
Na li~ni poziv ministra
unutra{wih poslova Ru-
ske Federacije Ra{ida Nur-
gaqieva, prva stru~na dela-
gacija Ministarstva unutra-
{wih poslova Republike Sr-
bije bila je krajem septembra
u petodnevnoj poseti ruskom
Ministarstvu unutra{wih
poslova. Povodom proslave
petnaestogodi{wice poli-
grafskih ispitivawa u ru-
skoj policiji, u poseti ta-
mo{wim kolegama bili su
zamenik na~elnika Nacio-
nalnog kriminalisti~ko-
tehni~kog centra MUP Sr-
bije Dragan Mijovi} i poli-
grafski ispitiva~ i krimi-
nalisti~ki psiholog Dejan
Koji}.
- To je bio samo formalan
povod za na{u posetu Moskvi
i Kazanu, gde je, u prisustvu
vrhunskih svetskih stru~wa-
ka u ovoj oblasti, proslava
odr`ana, ka`e Mijovi}, koji
je osniva~ Grupe za krimina-
listi~ku psihologiju i po-
ligrafska ispitivawa u Up-
ravi kriminalisti~ke poli-
cije MUP Srbije. - Su{tin-
ski razlog poziva, kao i na{e
posete ruskom Ministarstvu
unutra{wih poslova bila je
`eqa za saradwom i razme-
nom iskustava. Doma}ini su
nam bili pukovnik Boris
Nikolajevi~, na~elnik Up-
rave za primenu specijalnih
metoda i Svetlana Zaharova,
{ef laboratotije za poli-
grafska ispitivawa (u Ru-
skoj Federaciji radi tri sto-
tine poligrafskih ispiti-
va~a, {to je, kada se ima u vi-
du broj stanovnika ove dr`a-
ve, srazmera sli~na na{oj).
Sa nama su bili i pukovnik
Aleksandar Varlamov, svet-
ski poznati stru~wak koji je
1959. godine konstruisao pr-
vi ruski poligraf i ekspe-
rimentalno prvi u toj zemqi
vr{io ispitivawa te vrste,
kao i doktor prava i psiho-
logije dr Jurij Ivanovi~ Ho-
lodni. Ruske kolege na-
javile su slede}i korak
u razvoju daqe saradwe -
stru~nu posetu Minis-
tarstvu unutra{wih
poslova Republike Sr-
bije.
Tokom posete Minis-
tarstvu unutra{wih
poslova Ruske Federa-
cije, Dragan Mijovi} i
Dejan Koji} pre-
dstavili su svoj delo-
krug rada. - Rukovodilac
Grupe za kriminalis-
ti~ku psihologiju i po-
ligrafska ispitivawa, Mir-
ko Mateji}, uobli~io je me-
tod poligrafskog ispitiva-
wa, kao produkt znawa i is-
kustva poligrafskih ispiti-
va~a na{eg Ministarstva.
Ovaj metod trenutno je u fa-
zi nau~ne validacije, u sara-
dwi sa Kriminalisti~ko-po-
licijskom akademijom u Be-
ogradu. Za taj metod su poseb-
no zainteresovani poligra-
fski ispitiva~i Ministar-
stva unutra{wih poslova Ru-
ske Federacije. Zaintereso-
vani su i za na{u poligra-
fsku {kolu, s obzirom da je
poznata ~iwenica da ve}
imamo bogato iskustvo u obu-
~avawu poligrafskih ispi-
tiva~a, za potrebe Bezbed-
nosno informativne agenci-
je, Vojno bezbednosne agenci-
je, kao i Ministarstava unut-
ra{wih poslova Crne Gore,
Republike Srpske i Slove-
nije. Tako|e, izrazili su i
`equ da sara|uju sa na{om
DNK laboratorijom, ka`e
Mijovi}.
Sa druge strane, policij-
ski slu`benici Nacional-
nog kriminalisti~kog cen-
tra MUP Republike Srbije
veoma su zainteresovani za
strate{ka istra`ivawa u
oblasti novih metoda za ot-
krivawe la`i. - Ruske kole-
ge predstavile su nam metod
otkrivawa la`i na osnovu
promene elektri~nog poten-
cijala kore velikog mozga.
To su fundamentalna istra-
`ivawa u ovoj oblasti i zah-
tevaju izdvajawe ogromnih
nov~anih sredstava. Time se
trenutno, pored Rusije, bave
jo{ samo Japan i SAD, isti~e
Dragan Mijovi}. S. K.
Po~etak saradwe
Poseta Kipru
Dejan Koji} poligrafski ispiti-
va~ i kriminalisti~ki psiholog
Zahvaquju}i brzoj inter-
venciji vatrogasaca i
pripadnika @andarmerije,
po`ar, koji je u subotu 24.
oktobra oko 23 sata izbio na
posledwem spratu odeqewa
hirurgije u zgradi beogra-
dskog Klini~ko-bolni~kog
centra „Dr Dragi{a Mi{o-
vi}“ na Dediwu, uspe{no je
uga{en.
Samo tri minuta od dojave
o po`aru, vatrogasne ekipe
stigle su na mesto doga|aja. U
ga{ewu je u~estvovalo 27 va-
trogasnih kola i 78 vatroga-
saca.
Nijedan pacijent nije po-
vre|en, svi su evakuisani iz
bolni~ke zgrade i razme{te-
ni u druge beogradske bolni-
ce.
U dramati~nom spasavawu
pacijenata bolnice „Dr Dra-
gi{a Mi{ovi}“ u~estvovali
su vatrogasci, brojni pripad-
nici policije i `andarmeri-
je, i medicinsko osobqe. U
belim ~ar{avima i na inva-
lidskim kolicima pacijenti
su izno{eni iz zapaqene
zgrade i razme{tani u dvori-
{tu na travi i po klupama.
Na mesto po`a-
ra ubrzo je stigao
prvi potpredsed-
nik Vlade - zame-
nik predsednika
Vlade i ministar
unutra{wih pos-
lova Ivica Da-
~i}, koji je rekao
da je najva`nije da
u po`aru nije bi-
lo `rtava. Nagla-
sio je da }e ekipe
MUP raditi do
kraja, dok se sve ne
sanira i na utvr-
|ivawu uzroka po-
`ara.
Ministar Da-
~i} odao je priznawe i zahva-
lio se pripadnicima @an-
darmerije, vatrogasnim jedi-
nicama, policajcima i medi-
cinskom osobqu, na po`rtvo-
vawu, profesionalnom i od-
govornom ga{ewu po`ara, br-
zoj evakuaciji i zbriwavawu
pacijenata.
Na~elnik Sektora za va-
nredne situacije MUP, po-
mo}nik ministra unutra-
{wih poslova Predrag Ma-
ri}, rekao je da su vatrogasne
ekipe efikasno obavile po-
sao za mawe od dva sata, da su
svi pacijenti uspe{no eva-
kuisani, a da su tokom ga{e-
wa po`ara dvojica vatrogasa-
ca povre|ena, od kojih se je-
dan, kako je rekao, posle pru-
`ene pomo}i na VMA, vratio
na lice mesta. Mari} je izja-
vio da je u trenutku dolaska
vatrogasnh ekipa goreo krov
zgrade, kao i da na posled-
wem, ~etvrtom spratu nije
bilo pacijenata.
U po`aru nije bilo `rta-
va, a lak{e su povre|ena dva
vatrogasca Pe|a Talovi} i
Dragan Stefanovi}. V. ].
Pomo}nik ministra
unutra{wih poslova i
na~elnik Sektora za vanre-
dne situacije MUP Repub-
like Srbije Predrag Mari},
pomo}nik ministra sigur-
nosti BiH Samir Agi} i po-
mo}nik ministra unutra-
{wih poslova Crne Gore Zo-
ran Begovi}, potpisali su
16. oktobra, u Beogradu, Me-
morandum o namerama za sa-
radwu u oblasti preventive
prirodnih i izazvanih ne-
sre}a.
Memorandum omogu}ava
boqu profesionalnu sara-
dwu i ve}u za{titu gra|ana
Srbije, BiH i Crne Gore, u
slu~aju elementarnih nepo-
goda.
Pomo}nik ministra unut-
ra{wih poslova, na~elnik
Sektora za vanredne situa-
cije Predrag Mari} istakao
je da se potpisivawem Memo-
randuma {aqe jasna poruka
da u narednom periodu slu`-
be sve tri zemqe `ele da jo{
bli`e sara|uju u otklawawu
posledica po`ara, poplava i
drugih nepogoda koje ne poz-
naju granice.
Predrag Mari} naglasio
je da saradwa na najboqi na-
~in {aqe poruku da su naj-
va`niji `ivoti gra|ana. On
je dodao da je Memorandum
uvod u potpisivawe Sporazu-
ma tri zemqe, izraziv{i `e-
qu da }e se ubrzo realizova-
ti.
Pomo}nik ministra si-
gurnosti BiH Samir Agi},
ocenio je da potpisani Me-
morandum predstavqa novi
podsticaj za nadle`ne slu`-
be tri dr`ave, kao i nasta-
vak prijateqske i profesio-
nalne saradwe, u interesu
bezbednosti i sigurnosti
gra|ana. Po wegovim re~i-
ma, zahvaquju}i ovoj saradwi
gra|ani sve tri dr`ave ima-
}e boqe i sna`nije organi-
zovane institucije za reago-
vawe u slu~aju vanrednih si-
tuacija - po`ara, poplava,
zemqotresa.
Pomo}nik ministra unut-
ra{wih poslova i javne up-
rave za civilnu bezbednost i
vanredne situacije Crne Go-
re Zoran Begovi}, ukazao je
na zna~aj integracije tri
sistema, koji su u osnovi
kompatibilni za jo{ boqe
reagovawe u vanrednim situ-
acijama. Tako|e, istakao je
da slu`be tri dr`ave na taj
na~in grade odnose koji pre-
dstavqaju primer kako zem-
qe u regionu treba da sara-
|uju u korist dobrobiti svih
gra|ana. V. ].
AKTUELNO10
@ivoti gra|ana
su najva`niji
Po`ar u bolnici „Dr Dragi{a Mi{ovi}“ uspe{no uga{en
Nijedan pacijent nije povre|en
Foto Tanjug
Foto Tanjug
Predsednik Rusije
Dmitrij Medvedev bo-
ravio je 20. oktobra u jed-
nodnevnoj zvani~noj pose-
ti Beogradu.
Tokom posete, predsed-
nik Medvedev je sa pre-
dsednikom Srbije Borisom
Tadi}em razmatrao mogu}-
nosti za unapre|ewe svih
aspekata odnosa dve dr`a-
ve i u~estvovao u obele`a-
vawu 65 godina od oslobo-
|ewa Beograda.
U prvoj poseti ruskog
predsednika Srbiji, oba-
veqeni su razgovori sa
predsednikom Srbije, sa
kojim je prisustvovao pot-
pisivawu niza sporazuma.
[ef ruske dr`ave tako|e
se obratio poslanicima
srpskog parlamenta.
On se sastao i sa pre-
dstavnicima Sinoda Sr-
pske pravoslavne crkve.
Dmitrij Medvedev i Bo-
ris Tadi} izrazili su za-
dovoqstvo odnosima dve
zemqe i istakli zna~aj ja-
~awa saradwe, posebno na
ekonomskom planu.
Medvedev je naglasio da
}e Rusija nastaviti da po-
dr`ava Srbiju u vezi sa
Kosovom i da podr`ava we-
no opredeqewe za evro-
pske integracije, dok je
Tadi} rekao da je Srbija
nai{la na pozitivan odgo-
vor Rusije u vezi sa zahte-
vom za kreditnu podr{ku.
- Imali smo odli~ne pre-
govore, na{i odnosi se ra-
zvijaju i mnogo je u~iweno
proteklih godina, jer pos-
toje novi projekti koji
~vrsto povezuju na{e dve
zemqe, rekao je Medvedev
posle razgovora sa Tadi-
}em.
Ruski predsednik je re-
kao da }e Rusija i daqe
pru`ati podr{ku Srbiji u
o~uvawu teritorijalnog
integriteta i suverenite-
ta, koje se temeqi na me|u-
narodnom pravu. On je do-
dao da Rusija podr`ava i
druge odluke Srbije, uk-
qu~uju}i weno opredeqe-
we za evropske integraci-
je. - Ube|en sam da smo spo-
sobni da izgradimo odnose
zasnovane na partnerstvu i
uzajamnom po{tovawu, u
okvirima integracionih
procesa za koje smo se op-
redelili, rekao je ruski
predsednik.
Izvesno da }e 200 mili-
ona dolara biti iskori-
{}eno kao podr{ka buxetu
Srbije. - Na{i odnosi su u
usponu. Krupni projekti o
kojima smo razgovarali
oko kojih je postignut do-
govor, dokaz su strate{kog
karaktera na{ih odnosa,
poru~io je Medvedev u Pa-
lati „Srbija“ i istakao da
od uspeha strate{ke sara-
dwe Rusije i Srbije na
projektu gasovoda Ju`ni
tok i izgradwi skladi{ta
u Banatskom Dvoru zavisi
ekonomski razvoj dve zem-
qe, ali i energetska bez-
bednost Evrope.
Prvi potpredsednik
Vlade Srbije - zamenik
predsednika vlade i mi-
nistar unutra{wih poslo-
va Ivica Da~i} smatra da
je re~ o poseti od istori-
jskog zna~aja koja pre-
dstavqa korak napred u u~-
vr{}ivawu odnosa dve dr-
`ave.
S. K. i M. T. S.
AKTUELNO 11
Poseta od istorijskog zna~aja
U Beogradu su, 20. oktobra, resorni
minsitri i predstavnici ministarstava
u prisustvu predsednika Medvedeva i Ta-
di}a, potpisali sporazume o me|udr`av-
noj saradwi. Sporazum o saradwi minis-
tarstava unutra{wih poslova potpisali
su prvi potpredsednik - zamenik pre-
dsednika Vlade Republike Srbije i mi-
nistar unutra{wih poslova Ivica Da~i}
i {ef ruske diplomatije Sergej Lavrov.
Sporazum u oblasti humanitarnih reago-
vawa, vanrednih situacija, spre~avawa
elementarnih nepogoda i tehnogenih ha-
varija i uklawawu wihovih posledica
potpisali su ruski ministar za vanredne
situacije Sergej [ojgu i ministar unutra-
{wih poslova Srbije Ivica Da~i}. [efo-
vi diplomatija dve zemqe Sergej Lavrov
i Vuk Jeremi} potpisali su sporazum u
oblasti kulture, obrazovawa, nauke, spo-
rta i omladinske politike za period
2009 - 2011. Predsednica Skup{tine Sr-
bije Slavica \uki} Dejanovi} i potpre-
dsednik ruske Dume Aleksandar Babakov
potpisali su sporazum o saradwi Skup-
{tine Srbije i ruske Dr`vane dume. Me-
morandum o trgovinsko-ekonomskoj sara-
dwi potpisali su gubernator Kurske ob-
lasti Aleksandar Mihajlov i dr`avni
sekretar u Ministarstvu ekonomije Srbi-
je Vesna Arsi}. Generalni direktor Sr-
bijagasa Du{an Bajatovi} i predsednik
upravnog odbora ruskog Gasproma Aleksej
Miler potpisali su ugovor o formirawu
zajedni~kog preduze}a za skladi{te gasa
Banatski Dvor i projektu Ju`ni tok.
Potpisani me|udr`avni sporazumi
Srbija
kqu~ni
energetski
~vor BalkanaKao prethodnica Med-
vedeva, u Beograd je sti-
gao ruski ministar za va-
nredne situacije Sergej
[ojgu, koji je ukazao na
zna~aj energetske oblas-
ti, budu}eg prioritetnog
i strate{ki va`nog ele-
menta u saradwi Srbije
i Rusije. On je izrazio
o~ekivawe da }e Srbija
biti kqu~ni energetski
~vor Balkana.
Povodom obele`avawa
Evropskog dana borbe
protiv trgovine qudima,
ministar unutra{wih
poslova Ivica Da~i} i
ambasador Evropske komi-
sije u Beogradu Vensen De-
`er, 18. oktobra u zgradi
Narodne banke Srbije, ot-
vorili su izlo`bu de~jih
likovnih radova na temu
„Moderno ropstvo“.
Na konkurs je pristiglo
1.195 radova, a odabrani
rad od{tampan je na po-
sebnoj doplatnoj po{tan-
skoj marki. Sredstva do-
bijena prodajom bila su
donirana `rtvama trgovi-
ne qudima. Ministar Da-
~i} je naveo da je prodajom
ove markice, od 21. do 26.
januara 2008. godine, zara-
|eno 4,6 miliona dinara, a
do septembra ove godine
potro{eno je tri miliona
dinara, od kojih je 1,4 ve}
ulo`eno u direktnu po-
mo} za 49 `rtava trgovine
qudima.
Akcijom Narodne banke
Srbije i MUP od{tampa-
no je i 1.000 kalendara za
2010. godinu, na kome su se
objavqeni de~ji rado-
vi sa konkursa o bor-
bi sa trgovinom qu-
dima, koji imaju za
ciq da skrenu pa`wu
na ovaj problem. De-
ca, autori radova, ko-
ja su u pratwi rodite-
qa prisustvovala ot-
varawu izlo`be do-
bili su po primerak
kalendara i kwigu
Kreativnog centra.
Ministar Da~i} i
ambasador De`er uka-
zali su na to da je uz
policijsko, neophod-
no, i preventivno de-
lovawe na spre~ava-
wu trgovine qudima -
posebno `ena i dece.
Prema re~ima mi-
nistra Da~i}a, zada-
tak demokratskog
dru{tva je da se bore
protiv ovih pojava, a
ovaj skup imao je za
ciq da uka`e na jasnu
opredeqenost Vlade
Srbije da stane na
put trgovini qudima
i da upozori sve, a na-
ro~ito mlade, na tu
opasnost. On je tako-
|e ocenio da trgovi-
na qudima poni{tava
sva civilizacijska
dostignu}a i potpuno
relativizuje bilo
koji razvoj u dru{tvu
i naveo da je MUP
Srbije u prethodnom
periodu izgradio po-
licijski mehanizam
za borbu protiv trgo-
vine qudima. Inici-
rana je saradwa sa
drugim dr`avnim or-
ganima po tom pita-
wu, promeweno je
krivi~no zakonodav-
stvo u skladu sa evro-
pskim standardima i
obezbe|ena podr{ka
`rtvama. Naj~e{}e
`rtve tog zlo~ina su
deca i mladi qudi i
neophodno je ulo`iti sve
napore na prevenciju to-
ga.
Ambasador Vensan De-
`er je podsetio da se u Sr-
biji tre}i put obele`ava
taj dan i podr`ao MUP
Srbije u borbi protiv tr-
govine qudima. On je iz-
razio spremnost za daqu
saradwu sa dr`avnim or-
ganima po tom pitawu i
pohvalio preventivne ak-
tivnosti Ministarstva,
kao i rad na upoznavawu
{ire javnosti sa ovim
problemom.
Otvarawu izlo`be pri-
sustvovalo je pored pre-
dstavnika ministarstava
u Vladi Srbije, Narodne
banke Srbije, nevladinih
organizacija, radnika so-
cijalnih slu`bi i MUP
osposobqenih za rad sa
`rtvama, dvadesetoro de-
ce, autora radova. Jelena
Stankovi} iz Beograda,
pobednica konkursa po
~ijem je radu {tampana
doplatna po{tanska mar-
kica, zahvalila se minis-
tru, pozdravila prisutne
i pozvala svu decu da u~es-
tvuju na ovakvim konkur-
sima i na taj na~in pomog-
nu borbu protiv trgovine
qudima. �
AKTUELNO12
Izlo`ba
„Moderno ropstvo“
Spre~ili samoubistvo
maloletnika
Po~etkom septembra, u okviru me|unarodne policij-
ske saradwe, kanalima Interpola, srpska policija
do{la je do saznawa da se priprema istovremeno sa-
moubistvo dva maloletna deteta, od kojih je jedno dr`avqa-
nin Srbije.
Samoubistvo je dogovoreno putem interneta, a malolet-
nici su ~lanovi organizacije „EMO“. Prema dostupnim
informacijama ova organizacija definisana je kao nefor-
malna grupa qudi koja komunicira preko interneta. Wiho-
vi pripadnici obla~e iskqu~ivo crnu ili belu garderobu,
zala`u se za seksualnu apstinenciju i virtualno vo|ewe
qubavi.
Maloletnik, strani dr`avqanin poku{ao je samoubis-
tvo trovawem. Prilikom spasavawa, priznao je da se spre-
ma jo{ jedno samoubistvo na teritoriji Srbije.
Brzom intervencijom pripadnika srpske policije koji
su stigli na lice mesta, pred samo izvr{ewe, spa{en je
`ivot maloletne osobe.
Jelena Stankovi}, pobednica
konkursa
Ambasador EK Vensan De`er
OBUKE 13
Prvi put, obuku za pre-
govara~e zavr{ilo je i
dvoje qudi iz Kabineta
ministra. @ivorad Arse-
nijevi} - Biro za me|una-
rodnu saradwu i evro-
pske integracije, koji }e u
Pregovara~kom timu biti
anga`ovan u slu~ajevima
koji imaju me|unarodni
karakter. Gorica \oki} -
Biro za saradwu s mediji-
ma, koja je zavr{ila obuku
za pregovara~a radi bo-
qeg upoznavawa sa na~i-
nom rada Pregovara~kog
tima kao i jasnog defini-
sawa i predstavqawa
wegove aktivnosti medi-
jima i javnosti.
Na zavr{noj ve`bi ovog
kursa, u~estvovao je i po-
licijski ata{e u Ambasa-
di Slovenije u Beogradu,
gospodin Bojan Lune`wik.
Dragocena iskustva i su-
gestije, polaznici Kursa
su imali priliku da ~uju u
neposrednoj komunikaciji
tokom wegovog aktivnog
u~e{}a u ve`bi.
- Za uspe{no vo|ewe
pregovora svakako je po-
trebno uve`bavawe, od-
nosno mnogo prakti~ne
ve`be i iskustva, rekao
nam je gospodin Lune`-
wik, koji je Vojnu akademi-
ju zavr{io 1976. godine u
Beogradu. Koji je tako|e
naglasio da je saradwa
dveju policija jako dobra.
Slovenac na
obuci za
pregovara~e
Obuku za pregovara~e na
ovom Kursu zavr{io je i
Qubo Toma`i~, ina~e pri-
padnik slovena~ke Speci-
jalne jedinice policije
Generalne policijske up-
rave, koji ima dugogo-
di{we iskustvo u pre-
govara~kom timu, ta~-
nije od 1999. godine,
kada je i oformqen
Pregovara~ki tim u
slovena~koj policiji.
- Ovo je svakako jedan
od najboqih kurseva
kako u tematskom tako
u pogledu sistemati~-
nosti. Ovde sam dobio
i neka nova saznawa.
Nadam se da }e se sara-
dwa nastaviti kako sa
pregovara~kim timom,
tako i sa Specijalnom
antiteroristi~kom je-
dinicom MUP Srbije,
rekao nam je Toma`i~.
Pregovara~ki tim Mi-
nistarstva unutra{wih
poslova oformqen je 2004.
godine, od pripadnika po-
licije koji su posle pa`-
qive selekcije pro{li
vrlo kompleksnu obuku,
kako u Srbiji tako i u
inostranstvu - Metropoli-
ten policiji, FBI, austri-
jskoj, francuskoj i nema~-
koj policiji.
Pregovara~ki tim se an-
ga`uje za re{avawe razli-
~itih tala~kih situacija,
pobuna u zatvorima, bari-
kadirawa, pretwe ubis-
tvom i samoubistvom, pre-
twe policiji ili drugim
licima oru`jem ili ek-
splozivnim napravama,
kao i u slu~ajevima spro-
vo|ewa policijskih mera,
pru`awa otpora tim mera-
ma, i svim drugim situaci-
jama kada je mogu}e prego-
vorima ostvariti uticaj
na pona{awe vinovnika
krizne situacije. Anga`o-
vawem Pregovara~kog tima
promovi{u se nenasilne
metode re{avawa ili u-
bla`avawa kriznih situa-
cija, bez upotrebe sile ili
uz minimalnu upotrebu si-
le, u skladu sa savremenim
tendencijama policijske
doktrine. Prioritet pre-
govara~ke strategije je hu-
mani pristup, odnosno
o~uvawe i za{tita qud-
skih `ivota.
U svom sastavu Pregova-
ra~ki tim, pored iksusnih
policijskih pregovara~a,
ima i psihologe, kao i teh-
ni~ku podr{ku i ostale
stru~ne saradnike koji se
anga`uju u zavisnosti od
prirode krizne situacije.
Od 2004. godine do da-
nas, ukupno je oko 50 pri-
padnika policije zavr{i-
lo osnovnu obuku za prego-
vara~e.
Iskusni
predava~i
Petnaestodnevni kurs
odr`ali su iskusni pre-
dava~i-koordinator Pre-
govora~kog tima Milka
Baari} (Protivterori-
sti~ka jedinica), zamenik
koorodinatora Tatjana
Kqun (Slu`ba za borbu
protiv organizovanog
kriminala), glavni in-
struktor mr @eqko Moj-
silovi} (Specijalna an-
titeroristi~ka jedini-
ca), kao i Miroqub Kola-
ri} (Uprava policije u
Ministarstvu unutra-
{wih poslova) i Dejan
Tomi} (Protivterori-
sti~ka jedinica).
Tre}i ciklus osnovne obu-
ke za policijske pregovara~e
u organizaciji Pregovara-
~kog tima Ministarstva
unutra{wih poslova i Upra-
ve za stru~no obrazovawe, os-
posobqavawe, usavr{avawe i
nauku, odr`an je u periodu od
12. do 24. oktobra ove godine,
u Nastavnom centru Minis-
tarstva na Avali.
Na ovom kursu osnovnu obu-
ku zavr{ilo je ukupno 14
pripadnika Ministarstva
unutra{wih poslova, iz dva-
naest policijskih uprava kao
i, po prvi put - dva pre-
dtavnika iz Kabineta minis-
tra - iz Biroa za me|unarodnu
saradwu i Biro za saradwu s
medijima. Ciq obuke je ospo-
sobqavawe i obu~avawe no-
vih ~lanova Pregovara~kog
tima, koji }e biti anga`ova-
ni u re{avawu razli~itih
kriznih situacija. Budu}i
pregovara~i su pro{li obuku
iz pregovarawa - osnove tak-
tike i strategije, na~ina vo-
|ewa razgovora, kqu~nih
ve{tina komunikacije, rada
u pregovara~koj }eliji, uloge
koordinatora i vo|ewe tima,
operativne kontrole inci-
denta i drugo. Obra|ena je i
celina pregovarawa sa sui-
cidnim osobama, kao i sa psi-
hi~ki poreme}enim licima.
Posebno je akcenat stavqen
na tematske celine u oblasti
otmica i iznuda, kao i tero-
risti~kih akata.
Svaku tematsku celinu
pratio je i prakti~ni deo
obuke, odnosno ve`be sa do-
bro osmi{qenim scenari-
jem, kao i zavr{na ve`ba ko-
ja je trajala punih osam sati.
Nakon zavr{enog Kursa, za-
menik na~elnika Uprave za
stru~no obrazovawe, ospo-
sobqavawe, usavr{avawe i
nauku Bo`idar Ota{evi} i
pomo}nik na~elnika Milu-
tin Savi} uru~ili su polaz-
nicima uverewa o uspe{no
zavr{enoj obuci, uz prisus-
tvo na~elnika Nastavnog
centra na Avali, Milije
Mijatovi}a. G.\.
Pregovara~ki tim
OBUKE14
Programom obuke u ]ezeni obuhva}ene su slede}e
tematske oblasti:
1. Rutinska kontrola saobra}aja na magistralnim pu-
tevima;
2. Kontrola saobra}aja na autoputevima;
3. Upotreba ure|aja u kontroli saobra}aja sa poseb-
nim osvrtom na primenu video-nadzora u kontroli
saobra}aja;
4. Vr{ewe uvi|aja saobra}ajnih nezgoda;
5. Kontrola prevoza opasnih materija;
6. Kontrola inostranih vozila;
7. Falsifikovawe dokumenata (voza~ka i saobra}aj-
na dozvola, paso{ i drugo), otkrivawe kradenih
vozila u kontroli saobra}aja;
8. Ilegalne migracije;
9. Digitalni tahografi u teretnim vozilima i auto-
busima u nacionalnom i me|unarodnom prevozu;
10. Etika i kodeks pona{awa pripadnika saobra}ajne
policije u kontroli saobra}aja i
11. Emotivno-kriti~ni uslovi rada saobra}ajne poli-
cije u svakodnevnom radu.
UU~~eewwee kkrroozz rraazzmmeennuu iisskkuussttaavvaa
Uitalijanskoj ambasadi
u Beogradu, 29. sep-
tembra, uru~ene su
diplome pripadnicima saob-
ra}ajne policaje MUP-a Re-
publike Srbije koji su us-
pe{no zavr{ili ~etvorone-
deqnu obuku u ]ezeni, za
obavqawe aktivnosti u okvi-
ru svoje nadle`nosti na Ko-
ridoru 10.
Obuka je deo projekta „Up-
ravqawe saobra}ajem na Ko-
ridoru 10“, koji je rezultat
bilateralne saradwe srpske
i italijanske policije. Za-
jedni~ki ciq je pove}awe
bezbednosti me|unarodnog
saobra}aja, spre~avawe i bor-
be protiv kriminalnih ak-
tivnosti i br`a intervenci-
ja u slu~aju saobra}ajnih nez-
goda na tom delu puta.
Dodeli diploma prisus-
tvovali su dr`avni sekreta-
ri Ministarstva unutra-
{wih poslova Sr-
bije i Italije,
Dragan Markovi}
i Nito Fran}esko
Palma, ambasador
Republike Itali-
je u Beogradu, Ar-
mando Vari}io,
na~elnik Uprave
saobra}ajne poli-
cije MUP-a Re-
publike Srbije,
general Stojadin Jovano-
vi} i general dr`avne po-
licije Ministarstva unut-
ra{wih poslova Republi-
ke Italije, Baldino Si-
mone.
Ambasador Italije, Ar-
mando Vari}io istakao je
da je saradwa dveju dr`ava
u usponu, po~ev{i od poli-
ti~kih preko privrednih
i kulturnih veza i izrazio
zadovoqstvo saradwom po-
licija Srbije i Italije.
Dr`avni sekretar Mi-
nistarstva unutra{wih
poslova Republike Srbije,
Dragan Markovi} ukazao je
na zna~aj saradwe i razmenu
iskustava srpske i italijan-
ske policije, kao i pravosud-
nih organa dveju dr`ava u
borbi protiv organizovanog
kriminala i korupcije.
Na~elnik Uprave saobra-
}ajne policije, general Sto-
jadin Jovanovi} istakao je da
je ciq obuke bio prilago|a-
vawe rada srpskih saobra}a-
jaca evropskoj praksi radi
{to ve}e bezbednosti na dru-
movima u Srbiji, a posebno
na Koridoru 10. Prema wego-
vim re~ima, u~e{}e 30 stare-
{ina iz saobra}ajne policije
Srbije na kursu u ]ezeni, sa-
mo je prvi korak u saradwi sa
italijanskim kolegama, naja-
viv{i da }e druga faza obuke
biti nastavqena u novembru
u Vrawa~koj Bawi. V. ].
Obuka po standardima Evropske unije
^etvoronedeqna obuka
trideset stare{ina
saobra}ajne policije
MUP-a Republike Srbije, re-
alizovana je u Nastavnom cen-
tru za obuku italijanske po-
licije C.A.P.S. u ]ezeni, od
31. avgusta do 25. septembra.
Obuku je ~inila teorijska
nastava sa prikazivawem pri-
premqenih projekcija prime-
ra iz prakse. Za pojedine nas-
tavne oblasti organizovane
su pokazne ve`be i uvid u ne-
posredan rad saobra}ajnih pa-
trola na terenu.
Prakti~na nastava obuh-
vatala je rad na zaustavqawu
i kontroli vozila u gradskim
uslovima, na magistralnom
putu i na autoputu, vr{ewe
kontrole vozila i voza~a u
pogledu ispuwavawa uslova
za u~e{}e u saobra}aju uz
kontrolu digitalnog taho-
grafa, alkoholisanosti voza-
~a i tehni~ke ispravnosti
vozila. Kontrola na autoputu
obuhvatala je kontrolu vozi-
la kojima se prevoze opasne
materije.
U okviru Nastavnog centra
za obuku italijanske polici-
je C.A.P.S., nalazi se stanica
saobra}ajne policije u okvi-
ru koje se vr{e redovne i sva-
kodnevne aktivnosti u kon-
troli i regulisawu saobra}a-
ja, koje su istovremeno kori-
{}ene i za prakti~an rad po-
laznika obuke na terenu.
Saobra}ajnim policajcima
iz Srbije, italijanske kolege
demonstrirale su u Ankoni, u
luci, na~ine kontrole lica i
vozila u ciqu otkrivawa
ilegalnih migracija i drugih
krivi~nih dela. Tom prili-
kom, prisustvovali su kon-
troli vozila i lica koja su
doputovala brodom iz Alba-
nije.
Vo|a grupe i trener koor-
dinator obuke srpskih saob-
ra}ajaca, bio je glavni poli-
cijski inspektor dr Jovica
Vasiqevi} iz Uprave saobra-
}ajne policije u Direkciji
policije MUP-a Republike
Srbije. Po re~ima dr Jovice
Vasiqevi}a, ova obuka „nije
bila klasi~no u~ewe, ve} ra-
zmena iskustava sa kolegama u
Italiji. On je istakao da se u
Italiji, na autoputevima i u
gradovima koriste video sis-
temi za kontrolu saobra}aja
i automatsko otkrivawe, do-
kumentovawe saobra}ajnih
prekr{aja i krivi~nih dela.
- Takvi sistemi }e se kori-
stiti i kod nas na „Koridoru
10“, jer je to putni pravac na
kome se transportuje veliki
deo opasnih materija i kuda
prolazi najve}i deo ilegal-
nih migracija, naglasio je dr
Jovica Vasiqevi} i najavio
da je „planirano da i slede}e
godine grupa qudi poha|a
obuku.
V. ].
OBUKE 15
Poseta Roma Centru za osnovnu policijsku obuku
„Upravqawe projektom“
UNastavno - nau~nom
centru Avala, od 20.
do 22. oktobra, od-
r`an je seminar na temu „U-
pravqawe projektom“.
Ciq ovog seminara je
stvarawe preduslova za visok
nivo upravqawa projektom,
kako bi se u budu}nosti {to
lak{e finalizovao plan ak-
tivnosti za implementaciju
ILECUS. Dvanaestoro u~esni-
ka iz Ministarstva unutra-
{wih poslova - Biroa za me-
|unarodnu saradwu i EU in-
tegracije, Biroa za strate{-
ko planirawe, Uprave gra-
ni~ne policije, Uprave kri-
minalisti~ke policije, Up-
rave za zajedni~ke poslove,
kao i iz Ministarstva fi-
nansija, iz Uprave za spre~a-
vawe prawa novca i Uprave
carina prisustvovalo je se-
minaru. Predava~i Andreas
Hofbauer i Manuela Ti{-
ler, kao i tehni~ka podr{ka
Betina Frojlih iz austrijske
Savezne kriminalisti~ke
Slu`be, Odeqewa za projek-
tni menaxment, upoznali su
u~esnike sa osnovama projek-
ta, projektnim elementima,
vrstama, organizacijom, ci-
qevima projekta, analizom
rizika, timskim radom i dr.
Predava~i su koristili
visok nivo interakcije, kroz
zadavawe uloga svim u~esni-
cima, ~ime su obezbedili
maksimalnu pa`wu prisut-
nih. �
Ministarstvo unut-
ra{wih poslova u
saradwi sa Misi-
jom OEBS i Ministar-
stvom za qudska i mawin-
ska prava organizovalo je
dvodnevnu posetu mladih
Roma, 20. i 21. oktobra,
Centru za osnovnu poli-
cijsku obuku (COPO) u
Sremskoj Kamenici.
Ciq ove posete bio je da
mladi}i i devojke romske
nacionalnosti iz Srbije,
saznaju vi{e o osnovnoj
policijskoj obuci, kako
bi lak{e razmotrili mo-
gu}nosti i odlu~ili se da
postanu policajci. Wima
je predstavqen Centar,
obi{li su u~ionice, Tak-
ti~ku ku}u, Filmsku stre-
mi koji su ve} u sasta-
vu policije, kao {to
je policijski slu`be-
nik Dejan @ivkovi}
iz Prokupqa, koji im
je izneo prednosti ove
profesije.
Sada{wi COPO (od
2007. godine), neka-
da{wa Sredwa {kola
unutra{wih poslova
i ranije je imala |ake
romske nacionalnos-
ti, ali je ovo prvi put
da oni organizovano
do|u u {kolu pre upi-
sa i upoznaju se sa
ovim nastavnim cen-
trom i programom os-
novne policijske obuke.
V. ].
Dvadeset godina policajac
Policijski narednik prve klase Dejan @ivkovi}, nije
krio radost {to se na ovakav na~in mladim Romima pro-
movi{e rad Centra za osnovnu policijsku obuku, jer }e
svako od wih, kada se vrati u svoje mesto preneti utiske
i na taj na~in doprineti pove}awu broja zainteresovanih
za rad u policiji.
Dejan @ivkovi} je radnik MUP Republike Srbije od
1989. godine, kada je zavr{io Sredwu {kolu unutra{wih
poslova u Sremskoj Kamenici, a uz posao policajca zavr-
{io je i vi{u {kolu. Isti~e da su kolege uvek imale ko-
rektan odnos prema wemu i da je tri puta nagra|ivan od
strane ministara unutra{wih poslova.
Ina~e, Dejan je ~lan Saveta za unapre|ivawe polo`aja
Roma i sprovo|ewe dekade ukqu~ivawa Roma.
Mladi}i i devojke ro-
mske nacionalnosti, wih
dvadeset devet iz cele
Srbije, imali su priliku
da vide {ta ih o~ekuje
ukoliko upi{u COPO.
Devetnaestogodi{wa
Aleksandra Demirovi} iz
Prokupqa i dvadesetogo-
di{wa Tawa Kolarov iz
Novog Be~eja, nisu krile
odu{evqewe onim {to su
videle i ~ule u Centru.
Obe se sla`u da je poli-
cijski poziv plemenit,
ali odgovoran. One poru-
~uju svojim sunarodnica-
ma da se obrazuju i {kolu-
ju, da ne bi zavisile od
mu{karaca.
- Trenutno, ve}ina Ro-
mkiwa mora da slu{a mu-
`eve, o~eve, bra}u, nere-
tko sinove, od kojih zavi-
se u svakom pogledu, ob-
ja{wavaju one.
Devetnaestogodi{wi
Sr|an Rami} iz @itora|e,
isti~e da je od malih nogu
`eleo da bude policajac i
da mu sada, nakon ~etvoro-
godi{weg sredweg {kolo-
vawa, nedostaje jo{ korak
da postane polaznik Os-
novne policijske obuke i
kona~no obu~e uniformu.
Wegov vr{wak iz Leba-
na, Gabrijel Qubi} s ushi-
}ewem ka`e - Voleo bih da
radim u policiji, jer to je
po{ten posao, a i plata je
redovna!
Mladi Romi odu{evqeni posetom
qanu, salu za fizi~ko, in-
ternatski sme{taj, sazna-
li su {ta je sve potrebno
za upis i koji kriterijumi
su neophodni da bi posta-
li polaznici obuke.
Me|u onima koji su ra-
zgovarali sa potencijal-
nim kandidatima su i Ro-
SPECIJALNE JEDINICE16
Za Ivana Ogwanovi}a
kolege ka`u da je ne sa-
mo odli~an ronilac,
ve} i odli~an atleti-
~ar. Pripadnik je Roni-
la~kog centra @andar-
merije, a ve} dvadeset
godina trenira atletiku
i u~estvuje na raznim
takmi~ewima kao pre-
dstavnik ove elitne je-
dinice. Na nedavno od-
r`anom novosadskom
maratonu u trci na 42
km, osvojio je tre}e mes-
to u ukupnom plasmanu.
Po~etkom oktobra ove
godine, u polumaraton-
skoj trci na 21 km, oko
Savskog jezera na Adi
Ciganliji, osvojio je pr-
vo mesto u kategoriji
Vojske Srbije i MUP,
dok je u ukupnom plasma-
nu osvojio tre}e mesto.
Tako|e, tre}e mesto os-
vojio je i na somborskom
polumaratonu u trci na
21 km, odr`anom u maju
ove godine. Jedan od naj-
boqih rezultata posti-
gao je na svetosavskoj
trci odr`anoj u januaru
ove godine u Vaqevu, os-
vojiv{i prvo mesto.
U posledwe tri godi-
ne, Ivan Ogwanovi} os-
vojio je prva mesta u tr-
ci na beogradskom polu-
maratonu u kategoriji
vojske i policije. Pored
toga {to se bavi atleti-
kom, ~lan je i ronila~-
kog kluba „@andarmeri-
ja“ sa kojim se takmi~io
u disciplinama rowewe
na dah - APNEA i pliva-
we perajima.
Znalci vodenih dubina
Ronioci - qudi po mno-
go ~emu specifi~ni.
Neprekidno su upu}eni
jedni na druge, a zajedni~-
ko im je qubav prema ro-
wewu, vodi... borba sa vo-
denim dubinama, ~esto
gledawe smrti u o~i.
Ovakav zakqu~ak name}e
se nakon nedavne posete
pripadnicima Ronila~kog
centra - @andarmerije, na
wihovoj redovnoj obuci na
moru u Crnoj Gori. Onu su
u periodu od 21. septembra
do 12. oktobra ove godine,
u dve smene realizovali
obuku na podru~ju Budve i
Be~i}a.
Disciplina i stru~ni
nastup, visoko shvatawe
du`nosti i standardi obu-
ke ~ine ove ronioce ka-
drim da uspe{no izvr{a-
vaju i najslo`enije zadat-
ke. Uve`bavawe radnih
sposobnosti - brzina, sna-
ga, pokretqivost, ve{ti-
na, u uslovima smawenog
dotoka kiseonika i odr`a-
vawe `ivotnih funkcija u
uslovima pove}anog par-
cijalnog pritiska, nisu
jedini ciq ove obuke, ve}
kompletno uve`bavawe za
razli~ite situacije koje
sudbina mo`e nametnuti.
Faktor slu~ajnosti za
wih ne postoji.
Ve`be do perfekcije,
~vrsto me|usobno povere-
we, psihi~ka i fizi~ka
stabilnost odlike su ovih
momaka, koji s ponosom no-
se ronila~ka odela, a na
levom ramenu poseban am-
blem Ronila~kog centra -
sidro, ma~ i ronila~ku ka-
cigu. G. \.
Ova mala jedinica u okviru @andarmerije, sa oko
40 qudi, raspola`e stru~nim i obrazovanim kadrom
opredeqenim za policijski poziv. Svoje univerza-
lno obele`je izra`ava izvr{avawem zadataka u am-
bijentu koji se bitno razlikuje od uobi~ajene `ivot-
ne sredine.
SPECIJALNE JEDINICE 17
Padobranska obuka u SAJ
Ispit pod kupolom padobrana� U periodu jun-oktobar 2009. godine 40 pripadnika SAJ sa uspehom zavr{ilo osnovnu
padobransku obuku. Na aerodromu u Kikindi ukupno je izvedeno 500 skokova iz aviona
AN-2 sa visina od 1.200 do 3.000 metara na prinudno i slobodno dejstvo. Deset pri-
padnika je zapo~elo vi{u padobransku obuku.
Uskladu sa Planom obuke
pripadnika Specijalne
antiteroristi~ke obuke u
2009. godini, u periodu jun-
oktobar izvr{ena je obuka
padobranaca na zemqi u bazi
jedinice i obuka u vazduhu na
sportskom aerodromu u Ki-
kindi. Obuku je zavr{ilo
ukupno 40 pripadnika (4 gru-
pe po 10 padobranaca), koji su
izveli ukupno 500 skokova sa
visina od 1.200 do 3.000 me-
tara na prinudno i slobodno
dejstvo. Obuka je izvo|ena sa
padobranima „Eagle“ E-290
iz aviona AN-2. Deset kandi-
data je u ovom periodu zapo-
~elo vi{u padobransku obu-
ku.
Prve aktivnosti vezane za
padobransku obuku pripadni-
ka Specijalne antiterori-
sti~ke jedinice MUP Repub-
like Srbije sprovedene su
po~etkom devedesetih godi-
na, kada je 1992. godine prva
grupa od 15 specijalaca poha-
|ala i zavr{ila osnovnu pa-
dobransku obuku na vojnom
aerodromu u Ni{u. Obukom
su rukovodile stare{ine iz
63. padobranske brigade ta-
da{we JNA. Skokovi su izvo-
|eni padobranom Kluz PD-08
na prinudno dejstvo iz aviona
AN-2 i AN-26.
Kontinuitet u obuci pri-
padnika jedinice u padobra-
nskim skokovima nastavqen
je 2004. godine u centru za
obuku padobranaca na spo-
rtskom aerodromu E~ka kod
Zrewanina. Osnovnu pado-
bransku obuku (na zemqi i u
vazduhu) zavr{ilo je oko 20
pripadnika, koji su za skoko-
ve na prinudno i slobodno
koristili padobrane tipa
„krilo E-290 i avione AN-2.
U septembru 2008. godine
obavqene su jednomese~ne
pripreme i trena`ni skoko-
vi ~lanova padobranskog de-
mo-tima SAJ, u sklopu obele-
`avawa zna~ajnog jubileja -
30 godina od osnivawa jedi-
nice. Na centralnoj sve~a-
nosti 20. septembra 2008. go-
dine u bazi SAJ-a, ~lanovi
demo-tima su izveli padobra-
nske skokove iz helikoptera
„Bell 212.
Pripadnik jedinice Mi-
lan Pejovi}, ~lan padobra-
nskog demo-tima SAJ, u martu
2008. godine boravio je u poz-
natom me|unarodnom pado-
branskom centru Lejk Veles
(Florida Skydiving Center Lake
Wales) na Floridi, SAD. To-
kom jednomese~mnog boravka,
u~e}i od vrhunskih padobra-
nskih instruktora, proveo je
ukupno 4,5 sata trena`a u pa-
dobranskom tunelu i obavio
120 skokova padobranom sa
visine od 5.000 metara. Izvo-
|eni su grupni skokovi i sko-
kovi u velikim formacijama
od 12 do 20 padobranaca,
uve`bavane su discipline
relativ i fri-flaj (free-fly),
kao i obuka na padobranima
sa tzv. „brzim kupolama“ (ca-
nopy piloting). Na kraju bora-
vka u padobranskom centru
Lejk Veles, dobio je presti`-
nu ameri~ku padobransku li-
cencu USPA „C kategorije,
~ime je postao ~lan me|una-
rodne USPA asocijacije, koja
okupqa padobrance iz celog
sveta.
Ste~ena znawa i iskustva
sa ovih obuka i takmi~ewa u
inostranstvu veoma su drago-
cena i prenose se u obuci os-
talih pripadanika SAJ u
padobranstvu. Padobranski
skokovi imaju svoje zna~ajno
mesto u Programu obuke pri-
padnika SAJ, jer skok pado-
branom, sam po sebi, nosi sa
sobom odre|eni stepen rizi-
ka i predstavqa specifi~an
ispit odva`nosti za svakog
pojedinca, posebno pripadni-
ka specijalne jedinice. Na
vratima aviona, u letu kroz
vazduh i ispod kupole pado-
brana testiraju se hrabrost,
fizi~ka pripremqenost,
psihi~ka stabilnost, sposob-
nost ispravnog reagovawa u
stresnim situacijama, ori-
jentacija u prostoru.
Padobranska obuka pripad-
nika SAJ sastoji se od obuke
na zemqi i obuke u vazduhu i
podeqena je u tri celine: os-
novna, vi{a i specijalisti~-
ka obuka.
Osnovna padobranska obuka
obuhvata izvo|ewe 20 skoko-
va (na prinudno i slobodno)
sa visina od 1.200 do 2.000
metara, iz aviona AN-2 pado-
branom tipa „krilo“ Eagle E-
290.
Vi{a padobranska obuka
zahteva ve}i stepen poznava-
wa tehnike skakawa padobra-
nom i obuhvata 50 skokova na
slobodno dejstvo, sa visina
do 4.250 metara. U okviru ove
faze obuke padobranac u pot-
punosti ovladava tehnikom
skoka u slobodnom padu i pre-
ciznom pristajawu na ciq.
Specijalisti~ka padobra-
nska obuka ima za ciq da os-
tvari visok stepen obu~enos-
ti u padobranstvu, kako bi
pripadnici jedinice u potpu-
nosti mogli da odgovore iz-
vr{ewu namenskih zadataka u
razli~itim vremenskim i te-
renskim uslovima.
Program specijalisti~ke
obuke podrazumeva slede}e
vidove pojedina~nih i gru-
pnih padobranskih skokova:
skokove sa malih visina (do
1.000 metara), skokove sa sre-
dwih visina (do 4.550 meta-
ra), skokove sa velikih visi-
na (iznad 4.550 metara), sko-
kove na planinske terene (od
1.000 do 2.000 metara nadmor-
ske visine), skokove na tere-
ne malih dimenzija, skokove
na vodu, skokove no}u, prelet
dawu, prelet no}u, skokove sa
oru`jem, skokove sa punom
opremom, skokove na objekte
u pokretu.
D. Xami}
Tokom posledwih godina
do{lo je do ubrzanog
razvoja modernih teh-
nologija koje imaju sve zna-
~ajniju ulogu u razli~itim
oblastima `ivota, pa tako i u
oblasti platnog prometa. U
ovom periodu, promewen je na-
~in obavqawa mnogih delat-
nosti, tako da se i trgovina i
bankarstvo odvijaju putem ko-
ri{}ewa kompjuterskih i te-
lekomunikacionih mre`a.
Kao sredstva pla}awa domi-
niraju elektronski i virtual-
ni novac.
Ovim promenama prilago-
dili su se izvr{ioci krivi~-
nih dela, koji iz koristoqu-
bivih motiva zloupotrebqa-
vaju visoke tehnologije.
- U na{oj zemqi prvi put su
se pojavile zloupotrebe kar-
tica 2005. godine, ka`e Gor-
dana Jawi} iz Odseka za pre-
vare i falsifikate u okviru
Odeqewa za suzbijawe imo-
vinskih delikata Uprave kri-
minalisti~ke policije Poli-
cijske uprave za grad Beograd.
Tokom pro{le godine, uhap-
{eno je oko 40 lica. U oko 80
posto slu~ajeva, prevaru su iz-
vr{ili strani dr`avqani,
prete`no Rumuni i Bugari.
Mogu}e je da grupa od desetak
qudi za kratko vreme podigne
150 do 200 000 evra. Ove godi-
ne, me|utim, zaobi{li su na-
{u zemqu u {irokom luku, ka-
`e Gordana koja o ovom odseku
radi od 1999. godine. - Izvr-
{ioci ovog krivi~nog dela
zadr`avaju se veoma kratko
vreme u zemqi. [to su mawe
vremena tu, te`e ih je uhvati-
ti. Obi~no do bankomata do|u
rano ujutru, ka~ketima i kapa-
ma poku{avaju da zaklone li-
ce. Po{to se uglavnom radi o
strancima koji ne poznaju Be-
ograd, na meti su banke
koje se nalaze u centru
grada. Neretko su sumwi-
vi obezbe|ewu banke, jer
se po pravilu neuobi~a-
jeno dugo zadr`avaju kod
bankomata. U toku 2008.
godine, oko 40 lica li-
{ili smo slobode u tre-
nutku podizawa novca
fal{ karticom ili ne-
posredno posle toga. -
Osim podizawa novca sa
bankomata, ~esto kri-
vi~no delo je i kupovina
robe falsifikovanim
karticama. Uglavnom se
kupuje skupqa, tehni~ka
roba, kao {to su plazma i
LCD televizori, laptopovi,
kompjuteri... Imali smo dosta
uspeha i na suzbijawu ovih
krivi~nih dela, rekla je Gor-
dana i dodala da su u svim
ovim slu~ajevima o{te}ene
banke, a ne trgovine i gra|a-
ni.
Krivi~no delo prevare us-
ko je povezano sa krivi~nim
delom falsifikovawa. Fal-
sifikuju se li~ne karte, vo-
za~ke dozvole, paso{i, vize -
to naj~e{}e rade lica za koji-
ma je raspisana potraga. Tu su
i falsifikovane diplome
{kola i fakulteta, kao i iz-
vodi iz zemqi{nih kwiga,
mati~nih kwiga, potvrde o za-
poslewu i administrativne
zabrane radi dobijawa kredi-
ta... Falsifikovani dokumen-
ti ~esto se koriste pri regis-
traciji preduze}a, kao i za
uzimawe robe preko menice.
Mogu} je gotovo neograni~en
broj oblika prevara. Gra|ani
mogu biti `rtve ovog krivi~-
nog dela u gotovo svakoj oblas-
ti `ivota.
- Uz pomo} falsifikova-
nih dokumenata vlasnika imo-
vine, jedno lice srpske nacio-
nalnosti i uz pomo} agencije
~iji je vlasnik Albanac, „pro-
davao je imovinu Srba na Ko-
sovu i na taj na~in uzeo oko
dva miliona evra. Pravi
vlasnici nekretnina o ovim
transakcijama, naravno, nisu
ni{ta znali, tako da ih je, ka-
da se posle nekoliko godina
vrate, ~ekao novi „vlasnik
koji ima kupoprodajni ugovor
i sva druga neophodna doku-
menta...
- Pro{le godine smo u sara-
dwi sa SBPOK otkrili u No-
vom Sadu fabriku za izradu
platnih kartica. London je
centar za falsifikovawe
platnih kartica, ali i Pariz.
Kada je re~ o falsifikovawu
novca, falsifikuju se i stra-
na valuta i dinari. Dinari se
prave kod nas, a falsifikova-
ni evri i dolari uglavnom
sti`u iz inostranstva - ka`e
Sa{a Markovi}, {ef Odseka.
- Nije retka pojava da malo-
letna lica, pa i ona mla|a od
14 godina, na kompjuterima
prave novac u sitnijim apoe-
nima, koji poku{avaju da pro-
ture u pala~inkarnicama, sen-
dvi~arama itd. Maloletnici
tako|e poku{avaju da iskori-
ste gu`vu u klubovima i dis-
kotekama u no}nim satima. Za
wih je karakteristi~no da im
motiv za falsifikovawe nov-
ca nije zarada, nego provod.
Bilo je slu~ajeva da su ~ak i
prostitutke pla}ali la`nim
nov~anicama. Ina~e, dinari
se po pravilu ne {tampaju na
veliko, ve} je u pitawu ku}na
izrada mawih serija nov~ani-
ca. [to se ti~e falsifikova-
nih evra, pre par godina
zaplenili smo u Zrewa-
ninu oko 600.000 evra u
apoenima od po 200 evra
i oko 80.000 dolara, u
apoenima od 100, proiz-
vedenih negde u Nema~-
koj. Zaplewene su i ita-
lijanske lire u protiv-
vrednosti od 30.000 evra.
Ove godine, u saradwi sa
SBPOK, Europolom i
policijama Nema~ke,
Austrije i Hrvatske,
imali smo akciju u kojoj
smo uhapsili grupu lica
koja su tokom posledwe
~etiri godine stavila u
promet u Evropi izme|u osam
i deset miliona la`nih evra.
Zaplenili smo opremu za
{tampawe, prona{li oko
200.000 la`nih evra u jednom
stanu u Beogradu, koji je bio
centar za distribuciju. Tako-
|e, sa SBPOK smo nedavno
zaplenili odmah po izradi,
falsifikovane bonove u vre-
dnosti od oko milion evra.
Po re~ima Sa{e Markovi-
}a, ovo je verovatno bila jedi-
na {tamparija takve vrste ko-
ja je posledwih godina radila
u Srbiji. Devize, naj~e{}e
evri, uglavnom dolaze iz
inostranstva, pre svega iz Bu-
garske. Za tokove falsifiko-
vanog novca, Srbija je tra-
nzitna zemqa, mada se ne{to
la`nog novca zadr`i i kod
nas.
- U svom radu imamo odli~-
nu saradwu sa SBPOK, Ode-
qewem za javni red i mir,
BEOGRADSKA POLICIJA18
Danak sofisticiranim
Sa{a Markovi} Gordana Jawi}
Odeqewem za privredni kri-
minal, ali i sa Narodnom ban-
kom, Zavodom za izradu nov~a-
nica, bankama, mewa~nicama,
koji nam prijavquju pojavu
falsifikovanog novca...
Me|utim, na{i qudi na `a-
lost nisu `rtve samo zloupo-
trebe sofisticiranih in-
formati~kih tehnologija.
Prevare mogu nastati iz sva-
kog poslovnog odnosa ili poz-
nanstva. Kada su u problemi-
ma, bez krova nad glavom, pos-
la, kada su usamqeni ili ima-
ju zdravstvenih problema, gra-
|ani mogu postati lake mete
slatkore~ivih prevaranata.
Prevaranti su inteligentni,
inventivni, ugla|eni i dobri
psiholozi i ~esto ostavqaju
veoma povoqan utisak na `r-
tve. Neki od wih imaju ciqa-
ne grupe za koje su specijali-
zovani, na primer `ene. Jedan
do prevaranata raspitivao bi
se o li~noj i porodi~noj situ-
aciji neke `ene, potom je pre-
sreo na ulici, predstavio se
kao daqi ro|ak, uzimao no-
vac... - Jedan prevarant pre-
dstavqao se kao hirurg na
VMA, upoznaju}i se sa `enama
preko oglasa. Na buvqoj pija-
ci kupio je beli mantil,
klompe, slu{alice i druge
rekvizite koji su potrebni da
bi delovao ubedqivo. I{ao je
toliko daleko da se sa svojom
„verenicom“ i wenom majkom
nalazio ispred VMA, „pod pu-
nom opremom“. Kada je kona~-
no zakazan datum ven~awa,
„mlado`ewa“ je od svoje „iza-
branice“ uzeo 3.500 evra za
organizovawe svadbe. Potom
je bacio karticu mobilnog te-
lefona, a nesu|ena mlada vi-
{e nije mogla da stupi sa wim
u kontakt - pri~a Gordana Ja-
wi}.
Prevaranti se ~esto pre-
dstavqaju kao direktori ba-
naka, vladini slu`benici,
obe}avaju kredite, zaposlewa,
otkup deviza po povoqnijem
kursu i drugo. Na `alost, ne-
ki od wih na bizaran i bezo-
~an na~in poku{avaju da is-
koriste `equ qudi da pomog-
nu drugima u nesre}i. Tako je
jedno lice, predstavqaju}i se
kao sve{tenik koji skupqa
dobrovoqne priloge za qude
sa Kosova, od na{eg poznatog
ko{arka{a dobio 10.000 evra
koji su, navodno, bili potre-
bni za le~ewe te{ko obolele
devoj~ice. Posle izvesnog
vremena, kada se ko{arka{
raspitivao za zdravqe deteta
kome je navodno pomogao, la`-
no sve{teno lice zatra`ilo
je jo{ 18.000 evra. To je ve}
izazvalo sumwu, usledila je
prijava...
- Na `alost, na{i qudi su
jo{ uvek lakoverni kada su u
pitawu razli~iti vidovwa-
ci, proro~ice, „skida~i“ ra-
zli~itih magija, koji su u sta-
wu da gra|anima, neretko op-
hrvanim velikim li~nim i
porodi~nim problemima, iz-
vuku ogromne sume novca, ka-
`e Gordana.
Na{i sagovornici ka`u da
nema pravila o tome ko su o{-
te}eni prevarama. Iskusan
prevarant }e odrediti pri-
stup svakoj `rtvi, posle oz-
biqnog profilisawa i pri-
preme. Tako|e, gra|ani se ne-
retko ustru~avaju da prijave
da su bili `rtve prevaranata,
pre svega jer im je neprijatno
da priznaju da su naseli na
prevaru, ali i iz drugih ra-
zloga. Zaposleni u Odseku ka-
`u da, ukoliko ne budu pri-
javqeni od strane gra|ana,
prevarantima je nemogu}e
stati na put. S. K
BEOGRADSKA POLICIJA 19
tehnologijama
Pripadnici Ministar-
stva unutra{wih poslo-
va Republike Srbije, po~et-
kom oktobra, za mawe od nede-
qu dana, izveli su uspe{ne
akcije otkrivawa i preseca-
wa ilegalnog krijum~arewa
narkotika.
Nakon du`eg operativnog
rada, policijski slu`benici
Policijske uprave u Ni{u,
prvog oktobra, zaplenili su
34 paketa sa preko 12 kg hero-
ina i preko 13 kg smese za
uve}awe mase heroina. Tom
prilikom, li{ili su slobo-
de tri lica iz Ni{a, zbog os-
nova sumwe da su izvr{ili
krivi~no delo neovla{}ene
proizvodwe, dr`awa i stav-
qawa u promet opojnih droga.
Akcija je izvedena prili-
kom primopredaje narkotika
u Mokraw~evoj ulici u Ni-
{u, kada je jedno lice li{eno
slobode, dok su druga dva
uhap{ena tokom bekstva u
Vladi~inom Hanu.
Policija je na mestu pri-
mopredaje, zaplenila 7,23 kg
heroina i 10,32 kg smese za
uve}awe mase heroina. Pri-
likom pretresa stanova i vo-
zila osumwi~enih prona|eno
je jo{ 5,15 kg heroina i 3,54
kg smese za uve}awe mase he-
roina, ve}a suma stranog i do-
ma}eg novca, {est putni~kih
vozila, kao i {est pari stra-
nih registarskih tablica,
koje su im oduzete.
Ovom uspe{nom akcijom
ni{ki policajci presekli su
jo{ jedan kanal krijum~are-
wa droge namewene zapadno-
evropskom tr`i{tu.
Na teritoriji Beograda,
sedmog oktobra, prilikom
preuzimawa narkotika, poli-
cijski slu`benici Slu`be
za borbu protiv organizova-
nog kriminala MUP, li{ili
su slobode dva lica zbog pos-
tojawa osnovane sumwe da su
izvr{ili krivi~no delo ne-
ovla{}ena proizvodwa i
stavqawe u promet opojnih
droga. Tom prilikom, zaple-
weno je oko 2,5 kilograma
opojne droge kokain i prese-
~en je jo{ jedan krijum~arski
kanal droge iz Ju`ne Ameri-
ke u Srbiju.
Interesantan je na~in na
koji su krijum~arili narko-
tike. Jedan od uhap{enih, or-
ganizovao je transport kokai-
na iz Bolivije u Srbiju, pre-
ko nevladine organizacije
~iji je on osniva~, predsed-
nik i ovla{}eno lice. Droga
je po{tom slata u Beograd, na
adresu te nevladine organi-
zacije, ~ija je prijavqena de-
latnost humanitarni rad sa
decom sa posebnim potreba-
ma. V. ].
SA SVIH STRANA20
Prese~eni kanali krijum~arewa narkotika
Poboq{awe rada
Prvi potpredsednik Vla-
de - zamenik predsedni-
ka Vlade i ministar unutra-
{wih poslova Ivica Da~i}
sa svojim najbli`im saradni-
cima, posetio je 25. septem-
bra, Policijsku upravu Vaqe-
vo.
Tom prilikom, ministar
Da~i} izjavio je da je zadovo-
qan radom vaqevske policije
u posledwih pet meseci, na-
kon sprovedenih kadrovskih
promena. Tako|e, rekao je da
policija mora da bude odgo-
vorna i da spre~avo sve one
unutar svojih redova ili unu-
tar dr`avnih organa, koji
imaju veze s kriminalom. Mi-
nistar Da~i} naglasio je da je
neophodno opremiti polici-
junajsavremenijom tehni~kom
opremom i obezbediti sve
{to je potrebno za efikasan
rad u suprotstavqawu svim
vidovima kriminala.
Ministar unutra{wih
poslova razgovarao je i sa
gradona~elnikom Vaqeva,
predstavnicima sudova i tu-
`ila{tva Kolubarskog upra-
vnog okruga i obi{ao je Hram
u izgradwi.
V. ].
Poseta Vr{cu
Prvi potpredsednik-za-
menik predsednika Vla-
de i ministar unutra{wih
poslova Ivica Da~i} pose-
tio je Vr{ac 14. oktobra
2009. godine. Prilikom po-
sete ministar je obi{ao Op-
{tinu, Policijsku stanicu i
Regionalni centar pograni~-
ne policije, a prisustvovao
je i otvarawu Bulevara @ar-
ka Zrewanina.
Da~i} je na otvarawu Ode-
qewa za video nadzor izjavio
da je sistem video nadzora,
kojim su sa 15 kamera pokri-
veni delovi Vr{ca, izuzetno
zna~ajan za preventivno de-
lovawe, ali i za otkrivawe
izvr{ilaca krivi~nih dela.
On je izrazio o~ekivawe da
}e instalirani video-sistem
u budu}nosti biti dogra|en.
Policija }e i ubudu}e ve-
liku pa`wu poklawati o~u-
vawu bezbednosti u op{tini
Vr{ac, gde je sme{ten i Re-
gionalni centar grani~ne
policije koji brine o pri-
bli`no 600 kilometara dr-
`avne granice sa Rumunijom,
rekao je ministar Da~i} i
naveo da je ciq MUP Srbije
da se olak{a me|unarodni sa-
obra}aj iz na{e zemqe kroz
otvarawe novih prelaza.
Ivica Da~i} i Milorad
Veqovi} prisustvovali su i
otvarawu Bulevara @arka
Zrewanina, koji su gra|ani-
ma na kori{}ewe predali
ministar za infrastrukturu
u Vladi Republike Srbije
Milutin Mrkowi} i pre-
dsednik Izvr{nog ve}a Voj-
vodine Bojan Pajti}. U obno-
vu i opremawe ovog bulevara
ulo`eno je 400 miliona dina-
ra, {to je najve}a investici-
ja u tom gradu u posledwih 20
godina.
Ministar Mrkowi} rekao
je da je Ministarstvo za in-
frastrukturu predlo`ilo
Evropskoj komisiji da dâ sag-
lasnost da za jedan od najzna-
~ajnijih evropskih koridora
bude progla{en
autoput Bukure{t-
Temi{var-Vr{ac-
Beograd-^a~ak-Bar-
Bari.
Bojan Pajti} uka-
zao je na to da je po-
krajinska adminis-
tracija za posledwe
tri godine usmerila
pribli`no 850 mi-
liona dinara u ra-
zvoj Vr{ca i preci-
zirao da je najvi{e
sredstava ulo`eno u
re{avawe `ivotnih
pitawa gra|ana. �
Promociji uloge i nad-
le`nosti komunalne po-
licije u Jagodini, odr`a-
noj na gradskom trgu 30.
septembra, prisustvovao
je prvi potpredsednik
Vlade - zamenik predsed-
nika Vlade i ministar
unutra{wih poslova
Ivica Da~i}.
Ministar Da~i} izja-
vio je da komunalnu poli-
ciju smatra sastavnim de-
lom sistema koji treba da
brine o javnom redu i mi-
ru, kao i da }e MUP po-
mo}i u wihovoj obuci i
usavr{avawu.
- Komunalna policija
ima samo deo ovla{}ewa
neophodnih za odr`avawe
javnog reda i mira, ali se
nadamo da }e to doprine-
ti poboq{awu nivoa bez-
bednosti u Srbiji i po-
mo}i u spre~avawu kri-
minalnih aktivnosti,
rekao je Da~i} i naglasio
da je Ministarstvo unut-
ra{wih poslova u potpu-
nosti podr`alo ideju i
Zakon o komunalnoj poli-
ciji zajedno sa Ministar-
stvom za dr`avnu upravu
i lokalnu samoupravu ko-
je vodi ovaj posao.
Ovom doga|aju prisus-
tvovali su ministar za
dr`avnu upravu i lokalnu
samoupravu, Milan Mar-
kovi} i gradona~elnik
Jagodine, Dragan Marko-
vi}.
V. ].
Da zanimawe vatrogasca
veoma ~esto zahteva
mnogo vi{e od interven-
cije prilikom po`ara i
vanrednih situacija poka-
zao je slu~aj kada se ulica-
ma Ni{a pro{etao ~udan
ku}ni qubimac.
Kada je, nekih dva sata
iza pono}i, zazvonio tele-
fon i sa 93 se oglasio us-
plahireni Ni{lija koji je
u Ulici 7. jula ugledao
zmiju koja je visila sa ban-
komata, vatrogasci su mis-
lili da je u pitawu {ala,
budu}i da neretko u no}-
nim satima dobijaju la`ne
dojave o svakakvim „~ude-
sima“. Ali, nakon {to se
komandir vatrogasnog ode-
qewa ponovo ~uo telefo-
nom sa prolaznikom,
shvatili su da je prijava
stvarna.
To je bilo dovoqno da se
ekipa uputi u Ulicu 7. ju-
la. Pretpostavqali su da
se radi o smuku, neotrovnoj
zmiji iz ovih krajeva, koja
se naj~e{}e mo`e videti
po dvori{tima u letwem
periodu i sa kojom su se
ve} susretali na ni{kim
ulicama, a nedavno i u jed-
nom od ni{kih vrti}a, ko-
ji je pohodio nezvani gost
i uneo pometwu me|u mali-
{anima tako i vaspita~i-
ma.
Ali, u Ulici 7. jula do-
~ekalo ih je iznena|ewe,
kada su videli, po {arama,
ali i po veli~ini gmizavca
da se ne radi o zmiji sa na-
{ih prostora. Tako su po-
sumwali da se radi o ku}-
nom qubimcu koji je ostao
bez vlasnika. Zmija je bila
sasvim mirna i pitoma, i
nakon {to je pa`qivo lo-
patom preba~ena u torbu
koju su vatrogasci poneli
sa sobom. ^udan nezvani
gost stigao je u Vatrogasni
dom i veoma brzo nakon po-
~etnog straha i ustezawa
postao prava atrakcija za
de`urne vatrogasce i poli-
cajce.
Vatrogasni dom te no}i
posetila je boa kon-
striktor, zmija iz reda
udava ~ije je prirodno
stani{te u Ju`noj Ame-
rici, sna`nog tela koja
dosti`e du`inu i do
~etiri metra. Egzoti~-
ni ku}ni qubimac se,
kako smo kasnije sazna-
li, neopa`eno iskrao
iz stana na prvom spra-
tu u zgradi, sa terase na
kojoj se po izjavi vlas-
nika ~esto sun~ao.
Vlasnik zmije se ja-
vio nakon {to je na lo-
kalnim televizijama
javqeno da je prona|ena
zmija u Ulici 7. jula. Tom
prilikom, saznali smo da
se na{ gost zove Bo{ko i
da je zvezda jednog od ni{-
kih kazina, a brzom i spre-
tnom intervencijom ni{-
kih vatrogasaca bezbedno
je vra}en vlasniku.
L. Pavlovi}
SA SVIH STRANA 21
Boa Bo{ko
U Jagodini promovisana
komunalna policija
SA SVIH STRANA 22
Pod kapom policije
Na Dan oslobo|ewa Be-
ograda, dok je Srbija
do~ekivala svog gosta
- predsednika Rusije, i deca
beogradskog vrti}a „Pionir
nestrpqivo su ~ekala jednog
gosta.
U vrti} je do{ao Vladimir
Vida, saobra}ajni in`ewer i
vi{i policijski inspektor
MUP Srbije.
Napravio je pe{a~ki pre-
laz, postavio saobra}ajne
znake, prikqu~io semafore.
Vi{e od sat i po vremena
pri~ao je deci i pokazivao
im kako da pravilno prelaze
ulicu, upozoravao ih na gre-
{ke. Kada je po~iwao da radi
sa decom iz vrti}a, svi su
sumwali da je tako malu decu
mogu}e zainteresovati. Vla-
dimirovo iskustvo je druga-
~ije - Deca su fantasti~na,
radoznala. Pa`wu nam poklo-
ne bez ikakvih problema, a to
vreme pouke o pona{awu u sa-
obra}aju, mo`e jednom da im
spase `ivot.
Deca ne zaboravqaju wego-
vu pri~u, ali ni Vida decu.
Posebno se se}a jednog pita-
wa koje su mu postavili: Ka-
ko da postanem Xems Bond?
Tome ih ne u~i, a de~ija
saznawa, na wihov maleni na-
~in izgledaju ovako:
- Nau~io nas je da ulicu
prelazimo sa trotoara, da ne
pretr~avamo i da
kre}emo na zeleno.
- Nau~io nas je
da ne virimo iza
kamiona.
- Ako neko ne
sme da pre|e uli-
cu, da zove poli-
cajca da mu pomog-
ne.
Deca su govori-
la i o tome {ta bi
bilo da policije
nema:
- Bili bi neredi
i kr{ u gradu, svi
bi se slupali. Bi-
lo bi sve mawe i
mawe dece.
U jednom trenutku, deca su
dobila i policijsku kapu.
Dok su je jo{ nosila na glavi,
pitali smo ih kako se ose}a-
ju. Jedan de~ak rekao je - Mo-
gao sam da u~im druge.
I ta opaska de~aka dala je
poseban smisao radu policije
- u prilici smo da pokazujemo
deci kako da nau~e da za{ti-
te sami sebe.
D. N.
Dru`ewe dece i policajaca u Mladenovcu
Policijski slu`be-
nici Policijske
stanice Mladeno-
vac, 24. septembra, organi-
zovali su edukativno dru-
`ewe sa decom pre-
d{kolske ustanove „Jelica
Obradovi}. Ispred spo-
rtskog centra u Mladenov-
cu {estogodi{wi mali{a-
ni, imali su priliku da vi-
de opremu i vozila polica-
jaca, upoznaju se sa wiho-
vim radom i pitaju sve {to
ih zanima.
Ciq dru`ewa bio je ra-
zvijawe poverewa i komuni-
kacije, koji }e doprineti
sticawu osnovne bezbednos-
ne kulture „od malih nogu,
radi bezbednijeg odrastawa.
Deca u pratwi svojih vas-
pita~a, imala su priliku da
u|u u policijska vozila, vi-
de „palice, „lisice, radio
stanice, pancire, razli~i-
te uniforme i saznaju za
{ta se koriste, kao i da
pogledaju policijske moto-
re. Veliko odu{evqewe ma-
li{ana izazvale su zvu~ne
sirene i rotaciona svetla
policijskih automobila.
Policajci su odgovarali
na pitawa dece, nagla{ava-
ju}i im da je wihov posao da
ih {tite i da zato treba
uvek da im se obrate za po-
mo}.
Dru`ewe je zavr{eno uz
bombone i soki}e, koje su
policijski slu`benici po-
delili mali{anima.
Ideju za dru`ewe sa de-
com, koju je predlo`ila
mla|i stru~ni saradnik pr-
ve klase Jelena Petkovi},
podr`ali su i realizovali
komandir Policiske stani-
ce Mladenovac, samostalni
policijski inspektor Rado-
sav [}eki} i komandir Po-
licijske ispostave samos-
talni policijski inspek-
tor Aleksandar Pavlovi}.
V. ].
Povodom Dana op{tine Kawi`a,
lokalna samouprava op{tine
Kawi`a zajedno sa Policijskom up-
ravom u Kikindi, 16. oktobra 2009.
godine, u Bawi Kawi`a organizova-
la je turnir u malom fudbalu, na ko-
jem su u~estvovale ekipe policije
Republike Ma|arske iz Segedina,
Rumunije iz Temi{vara, ekipa op-
{tine Kawi`a, kao i ekipa Poli-
cijske uprave u Kikindi.
Posle fer i korektne borbe, prvo
mesto zauzela je ekipa PU Kikinda,
drugo - ekipa policije Ma|arske,
tre}e mesto zauzela je ekipa iz Ru-
munije, a ~etvrti su bili pre-
dstavnici lokalne samouprave.
Predstavnici policija susednih
zemaqa ocenili su dosada{wu sara-
dwu sa na{om policijom kao veoma
uspe{nu i izrazili nadu da }e sara-
dwa biti jo{ uspe{nija na obostra-
no zadovoqstvo.
R. Radanovi}
Xudo klub „@andarmerija”
nastao je jo{ 1976. godine
kao Xudo klub „Milicionar”, a
2001. godine promenio je naziv
u Xudo klub „@andarmerija”.
Pored prve ekipe, koju ~ine
radnici MUP, u sastavu xudo
kluba su pioniri (mla|i i sta-
riji), kadeti i juniori. Klub je
uvek postizao zna~ajne rezulta-
te: tri puta je u~esnik kupa ev-
ropskih {ampiona, dva puta me-
|u prvih osam klubova, ~etvo-
rostruki prvaci na prven-
stvima policije Balkana, ~eti-
ri puta vice{ampioni Balaka-
na, sedmostruki ekipni prvaci
dr`ave, prvaci dr`ave u poje-
dina~nim {ampionatima, u
svim uzrastima i te`i{nim
kategorijama, prvaci na studen-
tskom prvenstvu sveta, studen-
tski prvaci sveta u apsolutnoj
kategoriji. Tako|e, xudisti
„@andarmerije osvajali su me-
daqe na mediteranskim igrama,
prvenstvima sveta, prven-
stvima i juniorskim prven-
stvima Evrope, kao i junior-
skim i seniorskim prven-
stvima Balkana.
U okviru kluba radi i {kola
xudoa, sa 100 ~lanova. To su ug-
lavnom deca radnika MUP, ali
je klub otvoren za sve koji `e-
le da treniraju xudo.
Tokom 2009. godine, ~lanovi
kluba „@andarmerija osvojili
su medaqe - u konkurenciji ka-
deta, juniora i seniora na {am-
pionatu Evrope i Balkana, kao
i na prvenstvu Srbije, gde je
klub progla{en za najboqu
ekipu i u mu{koj i u `enskoj
konkurenciji. Na ovom prven-
stvu, medaqama su se okitili i
stariji i mla|i pioniri.
Takmi~ari Xudo kluba
„@andarmerija” 27. septembra
u~estvovali su na me|unaro-
dnom Xudo turniru „Trofej Be-
ograda za juniore. Na ovom tak-
mi~ewu, u kategoriji do 66 kg
prvo mesto osvojio je Nenad
Bogdanovi}, a drugo Dejan Bo-
`ovi}. Jovan Mirkovi} osvojio
je prvo mesto u kategoriji do 73
kg, Nikola Drobwakovi} bio je
drugi u kategoriji do 81 kg, a u
kategoriji preko 100 kg ^edo
Kali} osvojio je prvo, a Nikola
Jablan tre}e mesto. Jovan Mir-
kovi} progla{en je za najboqeg
takmi~ara „Trofeja Beograda.
U Subotici, 3. oktobra, pio-
nir Mladen Jovi} osvojio je pe-
to mesto u kategoriji do 28 kg.
Na prvenstvu Beograda za
mla|e seniore, takmi~ari
„@andarmerije postigli su
slede}e rezultate: Julijana Sa-
vi}, Jovana Kr~marevi} i Jo-
vanka Balti} osvojile su prva
mesta, Tamara Popovi}, Jovan
Mirkovi} i Marko Vukovi} bi-
li su drugi, Nenad Bogdanovi}
i ^edo Kali} osvojili su tre}a
mesta, dok je Nikola Drobwa-
kovi} bio peti.
Na Me|unarodnom xudo tur-
niru „Zvonko Osmajli}, u Beog-
radu 11. oktobra, Sr|an Vuji~i}
osvojio je prvo mesto, Branko
Popovi} bio je drugi, dok su pe-
ta mesta osvojili \or|e Mic-
koski i Jovan Mirkovi}. Sr|an
Vuji~i} progla{en je za najbo-
qeg takmi~ara, a klub za najbo-
qu ekipu na turniru.
M. S.
SPORT 23
Uspe{na ekipa
Turnir u malom fudbalu
Kina, Peking, 1. oktobar - Kina je sve~anom vojno-civilnom paradom obele`ila 60
godina od dolaska Komunisti~ke partije na vlast
Brazil, Rio de @aneiro, 28. septembar –
Slova~ki biciklista Filip Polc testira svoj
bicikl pre trke Red Bull Hillside Slum Challenge
Srbija, Beograd, 4. otobar - RTV PINK, Staklo
puklo od eksplozije bombe
Tanzanija, Dar es Salam, 14. oktobar - Tanzanija
}e biti doma}in sastanka ministara najmawe
razvijenih zemaqa, uo~i sastanka Svetske
trgovinske organizacije u @enevi, zakazanog za
16. oktobar
Srbija, Beograd, 2. oktobar - Sve~ano
otvarawe Oktobarskog salona
Bugarska, Plovdiv, 3. oktobar
- Prvi Festival grafita okupio je
u Plovdivu ~etrdeset majstora
grafita iz vi{e zemaqa
Srbija, Beograd, 10.oktobar -Radost nakon pobede, utakmica –Srbija-Rumunija
Argentina, Buenos Ajres, 2. oktobar -
Ruski lutkar Viktor Antonov ju~e je u
jednom svrati{tu najmla|oj publici
priredio predstavu pod nazivom
„Vrte}i cirkus"
Rumunija, Bukure{t, 4
. oktobar
- Odr`ana M
e|unarodna izlo`ba ma~aka
Srbija, Beograd, 28. oktobra - Nagra|ene karikature iz oblasti sporta i
ekologije. Na{ poznati karikaturista Jovan Prokopqevi}, osvojio je prvu
nagradu sa ~etiri karikature na jednom od najve}ih konkursa za karikaturu
u Brazilu pod nazivom "5. Humor Hall of Limeria Sao Paulo“
Fo
to
Tan
jug