06 - organizacija gradenja

8/17/2019 06 - organizacija gradenja

http://slidepdf.com/reader/full/06-organizacija-gradenja 1/105



Organizacija građenja 2

S A D R Ž A J

1. UVOD.................................................................................................................. 4

2. OSNOVNI POJMOVI ZAKONA O PROSTORNOM URE ĐENJU I GRADNJI.... 6

3. SUDIONICI U GRADNJI OBJEKTA ................................................................... 7

3.1. INVESTITOR .................................................................................................... 7

3.2. PROJEKTANT .................................................................................................. 8

3.3. REVIDENT ...................................................................................................... 9

3.4.

IZVO Đ AČ

...................................................................................................... 10

3.5. N ADZORNI INŽENJER ..................................................................................... 11

4. INVESTICIONO-TEHNIČKA DOKUMENTACIJA............................................. 13

4.1. IDEJNI PROJEKT ............................................................................................ 13

4.2. GLAVNI PROJEKT .......................................................................................... 14

4.3. IZVEDBENI PROJEKT ...................................................................................... 16

4.4. OZNAČ AVANJE PROJEKTA .............................................................................. 17

4.5. ČUVANJE PROJEKATA.................................................................................... 18

4.6. KONTROLA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE ........................................................... 18

5. GRA ĐENJE I UPORABA GRA ĐEVINE ........................................................... 20

5.1. RJEŠENJE O UVJETIMA GRA ĐENJA .................................................................. 20

5.2. LOKACIJSKA DOZVOLA ................................................................................... 21

5.3. POTVRDA GLAVNOG PROJEKTA ...................................................................... 23

5.4. GRA ĐEVINSKA DOZVOLA ................................................................................ 24

5.5. UPORABNA DOZVOLA .................................................................................... 26

5.6. UPORABA I ODRŽAVANJE GRA ĐEVINE .............................................................. 27

5.7. PRIMOPREDAJA GRA ĐEVINE ........................................................................... 27

6. USTUPANJE GRA ĐENJA GRA ĐEVINE ......................................................... 29

6.1. J AVNI NATJEČ AJ............................................................................................ 29

6.2.

PRIKUPLJANJE PONUDA ................................................................................. 30

6.3. NEPOSREDNA POGODBA................................................................................ 30

6.4. UGOVOR O GRA ĐENJU................................................................................... 30

7. TEHNIČKA ORGANIZACIJA GRADILIŠTA..................................................... 32

7.1. PRIPREMNI RADOVI ....................................................................................... 32

7.2. GRADILIŠTE.................................................................................................. 33

7.3. ORGANIZACIJA OSOBLJA NA GRADILIŠTU ......................................................... 36

7.3.1. Tehnička služba gradilišta................................................................... 36

7.3.2. Opća služba gradilišta......................................................................... 38

7.3.3. Financijsko - materijalna služba gradilišta........................................... 39

7.4. ORGANIZACIJA ADMINISTRACIJE NA GRADILIŠTU ............................................... 39 7.4.1. Građevni dnevnik ................................................................................ 39

7.4.2. Građevna knjiga .................................................................................. 42




8. OBRAČUN RADOVA........................................................................................ 43

8.1. PRIVREMENE SITUACIJE................................................................................. 43

8.2. OBRAČUNSKA SITUACIJA ............................................................................... 43

8.3. OKONČ ANA SITUACIJA ................................................................................... 43

9. TROŠKOVNIK .................................................................................................. 44

9.1. DOKAZNICE MJERA........................................................................................ 44

9.2. ANALIZA CIJENA ............................................................................................ 47

10. OBRAČUN I NORMIRANJE RADOVA......................................................... 49

10.1. GRA ĐEVINSKE NORME ............................................................................... 49

10.2. ČITANJE GRA ĐEVINSKIH NORMI ................................................................... 49

10.3. PRIMJERI PRIMJENE GRA ĐEVINSKIH NORMI .................................................. 50

10.3.1. Zemljani radovi (GN 200)................................................................. 50

10.3.2. Zidarski radovi (GN 301).................................................................. 54

10.3.3. Betonski i armirano betonski radovi (GN 400) ................................. 63

10.3.4. Tesarski radovi ................................................................................ 80

11. PRILOZI - GRA ĐEVINSKE NORME............................................................. 86

Literatura




Organizacija građ enja

Nada Č ajko, dipl. ing. građ .

1. Uvod

Graditeljstvo je u suvremenoj privredi značajan segment materijalne proizvodnje.Ono obuhvaća veliki broj različitih aktivnosti vezanih za realizaciju novih objekata terekonstrukciju, adaptaciju i održavanje postojećih.

Karakteristike graditeljstva su:

1. Nepokretnost građevinskih objekata (objekt ostaje na mjestu izgradnje)

2. Složenost i nedjeljivost objekata (više katova, konstruktivnih elemenata,dilatacija i nemogućnost prenošenja dijelova objekta na drugo mjesto)

3. Vremensko trajanje izgradnje (od nekoliko mjeseci do više godina, ovisno otehnološkom procesu, klimatskim uvjetima i dr.)

4. Uporaba velikih količina materijala (agregata, veziva – cementa, vapna i dr.)

5. Ručno izvođenje radova (zidanje, betoniranje i dr.)

Ekonomično građenje (racionalna uporaba građevinskog materijala, izvođenjeobjekata u ugovorenom roku i dr.) temeljna je obveza svakog izvođača.

Za izgradnju je potrebno osigurati novčana sredstva koja se zovu investicije. Objektizgrađen tim sredstvima naziva se investicioni objekt. Pravna ili fizička osoba u čije

ime se gradi građevina i koja osigurava investicije zove se investitor .

Graditeljstvo, prema vrsti objekata, možemo podijeliti u dvije osnovne grupe:

- visokogradnju (stambene zgrade, industrijski i javni objekti i dr.)

- niskogradnju (ceste, željezničke pruge, mostovi, tuneli, brane i dr.)

Slika 1. Objekti visokogradnje: neboder Zagrepč anka, Eiffelov toranj




Slika 2. Objekt niskogradnje: Petlja Šestanovac

Slika 3. Objekt niskogradnje: Most dr. Franje Tuđ mana u Dubrovniku

Budući da planiranje i vo

đenje investicija nije jednostavan posao potrebno je sveradnje uskladiti sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (u daljnjem tekstu

ZPUG), tehničkim propisima i standardima te Hrvatskim normama (HRN).




2. Osnovni pojmovi Zakona o prostornom uređenju igradnji

Dio Zakona o prostornom uređenju i gradnji (ZPUG) uređuje:

- sustav prostornog uređenja i gradnje

- nadležnosti tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne samouprave uupravnim i drugim postupcima

- upravni i inspekcijski nadzor

- projektiranje

- građenje

- uporabu i uklanjanje građevine

- tehnička svojstva

- uporabljivost i promet građevnih proizvoda

- ustrojstvo građevinske inspekcije i dr.

Dio Zakona o prostornom uređenju i gradnji određuje:

- sudionike u građenju i njihove međusobne obveze (investitor, projektant,revident, izvođač i nadzorni inženjer

- vrstu, opremu i kontrolu projekata

- način pribavljanja lokacijske, građevinske i uporabne dozvole

- uređenje gradilišta- dokumentaciju na gradilištu

- uklanjanje građevine

- inspekcijski nadzor

- kaznene odredbe i dr.

Svaka građevina, ovisno o svojoj namjeni, tijekom svog trajanja mora ispunjavatibitne zahtjeve za građevinu i druge uvjete propisane ZPUG-om, tehničkimpropisima i drugim propisima donesenim na temelju ZPUG-a, lokacijskim uvjetimaodređenim prema posebnom zakonu te drugim propisanim uvjetima koji su odutjecaja na bitne zahtjeve za građevinu.

Bitni zahtjevi za građevinu odnose se na:

1. Mehaničku otpornost i stabilnost

2. Zaštitu od požara

3. Higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša

4. Sigurnost u korištenju

5. Zaštitu od buke

6. Uštedu energije i toplinsku zaštitu




3. Sudionici u gradnji objekta

Sudionici u gradnji su (Slika 1):

- investitor- projektant

- revident

- izvođač

- nadzorni inženjer

Slika 4. Sudionici u gradnji

3.1. Investitor

Investitor je pravna ili fizička osoba u čije se ime gradi građevina.

Izgradnja građevine proizlazi iz ljudskih potreba i pri tome se mora voditi računa da jegrađevina sastavni dio prostora u kome se gradi. Okolni prostor će utjecati nafunkcioniranje građevine, kao što će i građevina utjecati na prostor u kome se nalazi.Građevina projektiranjem treba biti prilagođena potrebama korisnika. Zato sudužnosti i obveze investitora mnogobrojne:

- određuje mjesto i namjenu građevine

- pribavlja zemljište na kome će se građevina graditi

- organizira izradu i kontrolu projektne dokumentacije- pribavlja sve dozvole za građenje i uporabu građevine

- idejni projekt

- glavni projekt

- izvedbeni pr.

- pisano izvješće okontroli glavnogro ekta

- javni natječaj

- ugovor o građenju

- građenje objekta

- kontrolira građenje

INVESTITOR

PROJEKTANT REVIDENT IZVO ĐAČ NADZORNIINŽENJER




- bira izvođača radova za građenje

- organizira stručni nadzor nad građenjem

- osigurava novčana sredstava za građenje.

Slika 5. Nov č ana sredstva za građ enje

Ako je investitor ujedno i izvođač radova, tada stručni nadzor nad građenjem morapovjeriti drugoj osobi ovlaštenoj za provedbu stručnog nadzora građenja.

U slučaju da je investitor fizička osoba (diplomirani inženjer ili inženjer odgovarajućestruke s položenim stručnim ispitom) može jednom u pet godina za svoje potrebeobavljati stručni nadzor i projektirati stambene i stambeno-poslovne zgrade brutograđevinske površine do 400 m2 ili jednostavne građevine (do 15 m2).

3.2. Projektant

Projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje. To znači da nosi strukovninaziv ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno Zakonu i posebnimpropisima.

Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer, stječe pravo na samostalno obavljanjeposlova projektiranja upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno Imenikeovlaštenih inženjera Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

Slika 6. Projektant




Projektant može obavljati poslove samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu,projektantskom društvu ili kod druge pravne osobe registrirane za djelatnostprojektiranja.

Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata tada je glavni projektant odgovoran jeza primjenu propisa, cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata. Bez njegovesuglasnosti ne usvaja se niti mijenja bilo kakvo projektno rješenje.

Glavnog projektanta određuje investitor.

Projektant ne može biti u radnom odnosu kod osobe koja je izvođač na istojgrađevini.

Prije izrade projekta, investitor i projektant zaključuju ugovor o projektiranju. Ugovorregulira njihove međusobne odnose, predmet ugovaranja, cijenu izrade projektnedokumentacije, rok završetka izrade projekta te druge obveze.

Obveza projektanta je da izradi projekt građevine:

- koji ispunjava propisane uvjete, odredbe ZPUG-a i posebne propise

- u skladu s lokacijskom dozvolom i

- koji ispunjava bitne zahtjeve za građevinu

Prava projektanta su:

- da zahtijeva izvođenje građevine prema odobrenom projektu

- da se nikakve izmjene i dopune ne mogu vršiti bez njegove suglasnosti

- da provodi projektantski nadzor izvođenja građevine, ako je takav nadzor

predviđen glavnim projektom

3.3. Revident

Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata.

To može biti osoba koja ima pravo obavljati poslove projektiranja u područ ju kontroleprojekta.

Slika 7. Revident




Kontrolu projektne dokumentacije može obavljati diplomirani inženjer s najmanjedeset godina radnog iskustva u projektiranju značajnih građevina i koji je na nekidrugi način unaprijedio tehničku struku.

Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata daje i oduzima ministar na prijedlogpovjerenstva. Ovo povjerenstvo osniva i imenuje ministar.

Revident ne može obavljati kontrolu projekta u čijoj je izradi sudjelovao ili ako je tajprojekt izradila pravna osoba kod koje je zaposlen.

On je odgovoran da projekt ili dio projekta, za koji je proveo kontrolu i dao pozitivnoizvješće, zadovoljava zahtjeve ZPUG-a, posebne zakone i druge tehničke propise.

3.4. Izvođ ač

Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini i koja ispunjavauvjete za obavljanje djelatnosti građenja u skladu sa zakonom (ZPUG).

Izvođač je dužan:

- graditi u skladu s rješenjem o uvjetima građenja ili

- potvrdom na glavni projekt ili

- graditi u skladu s građevinskom dozvolom.

Slika 8. Izvođ ač i radova

Osim toga, izvođač radova:

- može povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama kojeispunjavaju propisane uvjete za izvođenje i obavljanje poslova

- treba radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu

(mehanička otpornost i stabilnost; zaštita od požara; higijena, zdravlje i zaštitaokoliša; sigurnost u korištenju; zaštita od buke; ušteda energije i toplinska

zaštita, i drugo)




- treba ugrađivati građevinske proizvode i opremu u skladu sa ZPUG-om

- Treba osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda,dokaze o sukladnosti ugrađene opreme, isprave o sukladnosti određenihdijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i dokaze kvalitete izdane odza to ovlaštenih tijela

- sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanjagrađevine

- voditi svu potrebnu tehničku dokumentaciju, a obvezno građevni dnevnik

- imenovati inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorneosobe koja vodi građenje ili izvodi pojedine radove.

Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor određuje glavnog izvođačakoji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i taj izvođač imenuje glavnoginženjera gradilišta.

Glavni izvođač mora izvoditi najmanje polovicu predviđenih radova na toj građevini.

Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača,odnosno voditelj određene vrste radova, ako ispunjava uvjete za obavljanje tihposlova po posebnom zakonu.

Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenostradova na građevini. Također, je odgovoran za primjenu propisa kojima se uređujesigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja građevine.

3.5. Nadzorni inženjer

Nadzorni inženjer je fizička osoba ovlaštena za provedbu stručnog nadzora građenjau ime investitora. To znači da nosi strukovni naziv ovlašteni arhitekt ili ovlašteniinženjer sukladno posebnom zakonu.

Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer, stječe pravo na samostalno obavljanjeposlova stručnog nadzora građenja upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata, odnosnoImenike ovlaštenih inženjera Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

Nadzorni inženjer ne može biti u radnom odnosu kod osobe koja je izvođač na istojgrađevini.

Slika 9. Nadzorni inženjer




Nadzorni inženjer dužan je:

- nadzirati građenje tako da bude u skladu s rješenjem o uvjetima građenja,građevinskom dozvolom i potvr đenim glavnim projektom

- utvrditi da li je iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanjegeodetskih poslova

- utvrditi ispunjava li izvođač uvjete za obavljanje poslova građenja

- kontrolirati postupke u pogledu ocjenjivanja sukladnosti i dokazivanja kvaliteteodređenih dijelova građevine

- pravodobno upoznati investitora, a po potrebi građevinsku i druge inspekcije,sa svim nepravilnostima i poduzetim mjerama

- sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine

- kontrolirati i potpisivati svu potrebnu tehničku dokumentaciju, a obvezno

građevni dnevnikStručni nadzor građenja zgrade čija bruto površina nije veća od 400 m2 i zgrade zapoljoprivrednu djelatnost čija bruto površina nije veća od 600 m2 provodi se samo uodnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti te uštedeenergije i toplinske zaštite.

Ako se na određenoj građevini izvodi više vrsta radova ili su radovi većeg opsega,stručni nadzor može provoditi više nadzornih inženjera, ali se tada mora imenovatiglavni nadzorni inženjer.

Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost

stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.Glavni nadzorni inženjer može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrsturadova.




4. Investiciono-tehnička dokumentacija

Investitor je dužan izradu projektne dokumentacije ustupiti projektantu.

Projektna dokumentacija se radi na osnovi projektnog zadatka koji daje investitor(opći podaci o investitoru, podaci o građevini i drugo).

Ovisno o vrsti i namjeni građevine odnosno vrsti radova koji se izvode tehničkadokumentacija sadrži odgovarajuće projekte (arhitektonske i građevinske, projekteraznih instalacija, projekte unutrašnjeg i vanjskog uređenja i druge).

Svaki od ovih projekata sadrži:

- tehnički opis

- razne vrste proračuna (statički, fizikalni, energetski i druge)

- dokaznicu mjera i troškovnik

- nacrte (tlocrti, presjeci, pročelja, detalji za izvođenje radova, razne sheme idrugo).

Prema namjeni i razini razrade projekti se razvrstavaju u tri faze, koje se ne radeistovremeno, nego jedna za drugom. Te faze su:

- idejni projekt

- glavni projekt

- izvedbeni projekt.

Projekt ovisno o namjeni i razini razrade mora sadržavati sve propisane dijelove i

mora biti izrađen tako da građevina izgrađena u skladu s tim projektom ispunjavabitne zahtjeve i uvjete iz ZPUG-a.

4.1. Idejni projekt

Idejni projekt radi se na osnovi projektnog zadatka.

Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se dajuosnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničkorješenje) te smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj

geodetskoj podlozi.Ovakav idejni projekt služi za izdavanje rješenja o uvjetima građenja ili je sastavni diolokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta.

Idejni projekt koji služi za izdavanje rješenja o uvjetima građenja mora sadržavatipodatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima.

Idejni projekt koji ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine uz idejno-tehničkosadrži i tehnološko rješenje (idejno-tehničko-tehnološko rješenje) u skladu sobjedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge nacrte i dokumente, služi za izdavanjelokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje građevinska dozvola.




Slika 10. Idejni projekt - situacija

Koji je sadržaj idejnog projekta?

Idejni projekt, ovisno o vrsti građevine, sadrži:

- nacrte, izrađene u mjerilu 1:200

- izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanimsusjednim građevinama

- tehnički opis

- podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova

- pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja za stabilnost i mehaničku otpornost,zaštitu od požara, opskrbu vodom, odvodnju, način priključenja na prometnicu,promet u mirovanju i dr.

Idejni projekt zajedno s rješenjem o uvjetima građenja ili lokacijskom dozvolomdužan je trajno čuvati investitor, odnosno njegov pravni slijednik.

4.2. Glavni projekt

Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničkorješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu te drugihzahtjeva prema ZPUG-u i posebnim propisima.

Glavni projekt mora u pogledu lokacijskih uvjeta biti usklađen s idejnim projektom.




Slika 11. Glavni projekt

Ukoliko glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor mu je dužandostaviti glavni projekt na uvid radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projektas idejnim projektom.

Tek po dobivanju pozitivnog mišljenja investitor može podnijeti zahtjev za potvrduglavnog projekta odnosno građevinsku dozvolu.

U slučaju neusklađenosti ova dva projekta, projektant idejnog projekta dužan jenegativno mišljenje dostaviti Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projektaodnosno građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata iinženjera u graditeljstvu.

Koje projekte može sadržavati glavni projekt?

Glavni projekt, ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži:

- arhitektonski projekt

- građevinski projekt

- elektrotehnički projekt

- strojarski projekt

- geodetski projekt

- projekt temeljenja- krajobrazni projekt i drugi.

Gore nabrojani projekti moraju sadržavati:

- podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu

- projektirani vijek uporabe građevine i

- uvjete za njezino održavanje

Građevinski projekt mora sadržavati i geotehnički projekt za građevine kod kojih jepotreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi na

međusobno djelovanje građevine na temeljno tlo i stijenu, radi propisane kontrolerevidenta.




Koji je sadržaj glavnog projekta?

Glavni projekt, ovisno o vrsti građevine, sadrži:

-

nacrte, izrađ

ene u mjerilu 1:100- tehnički opis

- podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova

- razne vrste proračuna (statičke, hidrauličke, energetske i fizikalne) kojima seispunjavaju tehnička svojstva bitna za građevinu

- elaborat postupanja s otpadom ako se radi o opasnom otpadu

- izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanimsusjednim građevinama i dr.

Sadržaj projekata propisuje ministar pravilnikom.

Glavni projekt za građevine kod kojih su objedinjeni uvjeti zaštite okoliša premaposebnim propisima sadrži i tehničko-tehnološko rješenje.

Projektant glavnog projekta može zahtijevati pregled radova u određenoj fazigrađenja, što mu investitor pravodobno mora omogućiti.

O izvršenom pregledu radova projektant se očituje upisom u građevni dnevnikgrađevine.

Projektant koji je izradio izmjene ili dopune glavnog projekta odgovoran je za cijeliprojekt.

Glavni projekt zajedno s potvrdom glavnog projekta odnosno građevinskomdozvolom dužan je trajno čuvati investitor odnosno njegov pravni slijednik.

4.3. Izvedbeni projekt

Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom.

Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.

Koji je sadržaj izvedbenog projekta?

Izvedbeni projekt sadrži sve što i glavni projekt samo što su nacrti izrađeni u mjerilu1:50 (tzv. ''palirski crteži'' gdje su mjere upisane bez žbuke, od opeke do opeke) idetalje nacrtane u mjerilu 1:10, 1:5, 1:2, 1:1.

Iznimno se u drugom primjerenom mjerilu mogu raditi izvedbeni projektiinfrastrukturnih i industrijskih građevina.

Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina, ukoliko ZPUG-om ili nekimpropisom donesenim na temelju ovog zakona nije drukčije određeno.




Slika 12. Izvedbeni projekt

Ukoliko izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor mu jedužan dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio prije početka građenja, odnosnoizvođenja određenih radova na uvid radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenogprojekta s glavnim projektom.

U slučaju neusklađenosti ova dva projekta, projektant glavnog projekta dužan jenegativno mišljenje dostaviti Ministarstvu koje je izdalo potvrdu glavnog projektaodnosno građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata iinženjera u graditeljstvu.

Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija bruto površina nije veća od400 m2, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površinanije veća od 600 m2 i jednostavne građevine.

Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim stvarno izvedenim izmjenama idopunama (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegovpravni slijednik za sve vrijeme dok građevina postoji.

4.4. Označ avanje projekta

Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehnički opis, razni proračuni, svaki list nacrta idrugo) moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom nagrađevinu za koju su izrađeni. U sastavnici, na nacrtu, upisuju se sljedeći podaci:

- naziv građevine

- naziv ili ime investitora

- naziv projektanta (projektantskog ureda) koji je izradio projekt

- ime, potpis i otisak pečata projektanta, odnosno glavnog projektanta

- sadržaj nacrta

- mjerilo

- datum izrade i dr.Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani tako da se onemogući zamjenasastavnih dijelova.




Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se na papiru, drugom odgovarajućemmaterijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektronički zapis, tako da jeonemogućena promjena njihova sadržaja.

Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja,označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osobakao i način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisujeministar pravilnikom.

4.5. Č uvanje projekata

Nadležno upravno tijelo dužno je čuvati idejni projekt i rješenje o uvjetima građenja.

Nadležno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo, dužno je čuvati idejni projekt ilokacijsku dozvolu.

Idejni projekt zajedno s rješenjem o uvjetima građenja ili lokacijskom dozvolomdužan je trajno čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik.

Nadležno upravno tijelo dužno je trajno čuvati glavni projekt i potvrdu glavnogprojekta.

Ministarstvo je dužno trajno čuvati glavni projekt i građevinsku dozvolu.

Glavni projekt zajedno s potvrdom glavnog projekta odnosno građevinskomdozvolom dužan je trajno čuvati investitor odnosno njegov pravni sljednik.

Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim stvarno izvedenim izmjenama i

dopunama (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegovpravni slijednik za sve vrijeme dok građevina postoji.

4.6. Kontrola tehni č ke dokumentacije

Kontrola tehničke dokumentacije provodi se na glavnom projektu.

Kontrolu obavlja revident.

Ovisno o vrsti građevine ova kontrola mora se obaviti glede:

- mehaničke otpornosti i stabilnosti- zaštite od buke

- uštede energije i toplinske zaštite

- higijene, zdravlja i zaštite okoliša

O ovoj kontroli revident je dužan sastaviti pisano izvješće i ovjeriti dijelove projektana propisan način.

Revident u pisanom izvješću može zahtijevati da:

- prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu tog dijela izvedbenog

projekta- obavi pregled radova u određenoj fazi građenja




Investitor je dužan revidentu pravodobno omogućiti provedbu ovih kontrola ipregleda.

O kontroli izvedbenog projekta revident je dužan sastaviti dodatak pisanog izvješća.

O izvršenom pregledu radova revident se očituje upisom u građevni dnevnikgrađevine.




5. Građenje i uporaba građevine

Građenju građevine može se pristupiti pribavljanjem potrebnih dozvola za građenje.To su, ovisno o vrsti, veličini i značaju građevine:

- rješenje o uvjetima građenja

- lokacijska dozvola

- potvrda glavnog projekta

- građevinska dozvola.

Za građevine čija bruto površina nije veća od 400 m2, za zgrade za obavljanjeisključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površina nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine ne izdaje se uporabna dozvola nego rješenje za obavljanjedjelatnosti, ali tek nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi završno

izvješće nadzornog inženjera o izvedbi gra

đevine.

Uporabi građevine za koje je bila potrebna potvrda glavnog projekta ili građevinskadozvola može se pristupiti pribavljanjem uporabne dozvole.

Navedene dozvole izdaju nadležni uredi županija, Grad Zagreb ili Ministarstvo.

5.1. Rješenje o uvjetima građ enja

Što je rješenje o uvjetima građenja?

Dokument (upravni akt) koji zamjenjuje lokacijsku i građevinsku dozvolu.Na temelju njega se može započeti građenje građevine, uz uvjet da se izradi glavniprojekt građevine.

Kada je potrebno rješenje o uvjetima građenja?

Rješenje o uvjetima građenja potrebno je kada se grade:

- zgrade čija bruto površina nije veća od 400 m2 i

- zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površina

nije veća od 600 m2.Rješenje o uvjetima građenja izdaje se za građenje cijele građevine.

Tko podnosi zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja?

Investitor podnosi zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja.

Zahtjevu za izdavanje rješenja o uvjetima građenja prilažu se:

- 3 primjerka idejnog projekta izrađenog u skladu s prostornim planom

- posebni uvjeti tijela državne uprave ako se radi o kulturno povijesnimobjektima

- dokaz o pravu građenja na zemljištu.




Što je dokaz o pravu građenja na zemljištu?

- izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositeljprava građenja

- ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje investitor ima pravovlasništva, građenja ili služnosti

- ugovor o ortakluku s vlasnikom nekretnine o zajedničkom građenju ilirekonstrukciji

- ugovor o koncesiji i dr.

Tko izdaje rješenje o uvjetima građenja i u kojem roku?

Rješenje o uvjetima građenja izdaje nadležno upravno tijelo županije, odnosnoGrada Zagreba.

Rješenje se izdaje u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.

U slučaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, nadležno tijelo će odrediti investitoruprimjereni rok (ne dulji od 30 dana) za ispunjenje tih uvjeta.

Ako investitor ne ispuni propisane uvjete u zadanom roku nadležno upravno tijeloodbiti će zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja.

Koliko dugo važi rješenje o uvjetima građenja?

Rješenje o uvjetima građenja važi 2 godine od dana pravomoćnosti rješenja.

Ako u roku od 2 godine investitor ne pristupi građenju ovo rješenje prestaje važiti.

Važenje ovog rješenja može se produžiti još za 2 godine, ako se nisu promijeniliuvjeti pod kojima je ono izdano.

Nadležno upravno tijelo dužno je čuvati idejni projekt i rješenje o uvjetima građenja.

5.2. Lokacijska dozvola

Što je lokacijska dozvola?

Lokacijska dozvola je dokument (upravni akt) koji se izdaje za svaki zahvat uprostoru, osim objekata koji su obuhvaćeni rješenjem o uvjetima građenja.

Izdaje se na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji (ZPUG).

Na temelju lokacijske dozvole može se započeti građenje građevine, uz uvjet da sepribavi potvrda glavnog projekta građevine.




Kada je potrebna lokacijska dozvola?

Lokacijska dozvola je potrebna za sve građevine osim za:

-

zgradečija bruto površina nije ve

ća od 400 m

2

- zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površina

nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine.

Tko podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole?

Investitor podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.

Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilažu se:

- 3 primjerka idejnog projekta izrađenog u skladu s prostornim planom

- izvod iz katastarskog plana- posebni uvjeti tijela državne uprave ako se radi o kulturno povijesnim

objektima.

Tko izdaje lokacijsku dozvolu i u kojem roku?

Lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.

Za zahvate u prostoru koji obuhvaćaju dvije ili više županija, odnosno Grad Zagreb iliDržavu, lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo.

Upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba izdaje lokacijsku dozvolu u roku od30 dana od dana primitka urednog zahtjeva, dok Ministarstvo istu izdaje u roku od 60dana.


Ako investitor ne ispuni propisane uvjete u zadanom roku nadležno upravno tijeloodbiti će zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.

Slika 13. Lokacijska dozvola




Koliko dugo važi lokacijska dozvola?

Lokacijska dozvola važi 2 godine od dana pravomoćnosti.

Ako u roku od 2 godine investitor ne podnese zahtjev za izdavanje potvrde glavnogprojekta, odnosno građevinske dozvole nadležnom upravnom tijelu, odnosnoMinistarstvu lokacijska dozvola prestaje važiti.

Važenje lokacijske dozvole može se produžiti još za 2 godine, ako se nisu promijeniliuvjeti pod kojima je lokacijska dozvola izdana.

Nadležno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo, dužno je čuvati idejni projekt ilokacijsku dozvolu.

5.3. Potvrda glavnog projekta

Što je potvrda glavnog projekta?

Potvrda glavnog projekta je dokument na temelju kojega se može započeti građenjeonih građevina za koje je lokacijsku dozvolu izdalo nadležno upravno tijelo županije,odnosno Grada Zagreba.

Potvrda glavnog projekta nije upravni akt.

Kada je potrebna potvrda glavnog projekta?

Potvrda glavnog projekta izdaje se za sve građevine osim za:

- zgrade čija bruto površina nije veća od 400 m2

- zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površinanije veća od 600 m2 i jednostavne građevine,

- zahvate u prostoru koji obuhvaćaju dvije ili više županija, odnosno GradZagreb ili Državu, za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo.

Tko podnosi zahtjev za potvrdu glavnog projekta?

Investitor podnosi zahtjev za potvrdu glavnog projekta.

Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta prilažu se:

- 3 primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijskedozvole

- pisano izvješće revidenta o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta

potrebna- elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke, prometne

i druge elaborate




- ovjereni parcelacijski elaborat


Tko izdaje potvrdu glavnog projekta i u kojem roku?

Potvrdu glavnog projekta izdaje nadležno upravno tijelo županije, odnosno GradaZagreba.

Upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba izdaje potvrdu glavnog projekta uroku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.


Ako investitor ne ispuni propisane uvjete u zadanom roku nadležno upravno tijeloodbiti će zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta.

Koliko dugo važi potvrda glavnog projekta?

Potvrda glavnog projekta važi 2 godine od dana pravomoćnosti.

Ako u roku od 2 godine od dana izdavanja potvrde glavnog projekta investitor nepristupi građenju, potvrda glavnog projekta prestaje važiti.

Važenje potvrde glavnog projekta može se produžiti još za 2 godine, ako se nisupromijenili uvjeti pod kojima je potvrda glavnog projekta izdana.

Nadležno upravno tijelo dužno je trajnočuvati glavni projekt i potvrdu glavnogprojekta.

5.4. Građ evinska dozvola

Što je građevinska dozvola?

Građevinska dozvola je dokument (upravni akt) na temelju kojega se može započetigrađenje građevine.

Građenju građevina može se pristupiti uz uvjet da je građevinska dozvolapravomoćna.

Kada je potrebna građevinska dozvola?

Građevinska dozvola je potrebna za sve građevine za koje je Ministarstvo izdalolokacijsku dozvolu (za zahvate u prostoru koji obuhvaćaju dvije ili više županija,odnosno Grad Zagreb ili Državu).

Tko podnosi zahtjev za izdavanje građevinske dozvole?

Investitor podnosi zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.




Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole prilažu se:

- 3 primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijskedozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole

- pisano izvješće revidenta o kontroli glavnog projekta- pisano izvješće o nostrifikaciji, ako je projekt izrađen prema stranim propisima

- elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke, prometnei druge elaborate

- ovjereni parcelacijski elaborat


Slika 14. Građ evinska dozvola

Tko izdaje građevinsku dozvolu i u kojem roku?

Građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo u roku od 60 dana od dana primitkaurednog zahtjeva.

U slučaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, Ministarstvo će odrediti investitoruprimjereni rok (ne dulji od 30 dana) za ispunjenje tih uvjeta.

Ako investitor ne ispuni propisane uvjete u zadanom roku Ministarstvo će odbitizahtjev za izdavanje građevinske dozvolu.

Koliko dugo važi građevinska dozvola?

Građevinska dozvola važi 2 godine od dana pravomoćnosti.

Ako u roku od 2 godine od dana pravomoćnosti građevinske dozvole investitor nepristupi građenju, građevinska dozvola prestaje važiti.

Važenje građevinske dozvole može se produžiti jednom za još 2 godine, ako se nisu

promijenili uvjeti pod kojima je građevinska dozvola izdana.Ministarstvo je dužno trajno čuvati glavni projekt i građevinsku dozvolu.




5.5. Uporabna dozvola

Što je uporabna dozvola?

Uporabna dozvola je dokument na osnovi kojeg se može početi koristiti građevina.

Uporabna dozvola je potrebna da katastarski ured evidentira građevinu ukatastarskom operatu.

Kada je potrebna uporabna dozvola?

Uporabna dozvola potrebna je za sve objekte za koje je bila potrebna potvrdaglavnog projekta ili građevinska dozvola.

Za građ

evinečija bruto površina nije ve

ća od 400 m

2

, za zgrade za obavljanjeisključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površina nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine ne izdaje se uporabna dozvola nego rješenje za obavljanjedjelatnosti, ali tek nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi završnoizvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.

Tko podnosi zahtjev za izdavanje uporabne dozvole?

Investitor, odnosno vlasnik građevine podnosi zahtjev za izdavanje uporabnedozvole.

Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole prilaže se:- preslika potvrde glavnog projekta ili konačne građevinske dozvole

- podaci o sudionicima u gradnji

- pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine

- završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine

Tko izdaje uporabnu dozvolu i u kojem roku?

Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo za izgrađenu građevinu za koju je izdalograđevinsku dozvolu.

Uporabnu dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo za izgrađenu građevinu za koju jeizdalo potvrdu glavnog projekta.

Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo u roku od 30dana od obavljenog tehničkog pregleda, ako je mišljenje povjerenstva za tehničkipregled pozitivno.

U slučaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, Ministarstvo odnosno nadležno upravnotijelo će odrediti investitoru primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta.

Uporabna dozvola se neće izdati ako je:

- građevina izgrađena bez građevinske dozvole, odnosno potvrde glavnogprojekta




- ako građevina ne odgovara građevinskoj dozvoli, odnosno potvrdi glavnogprojekta

- ako se u roku od 90 dana od dana završetka tehničkog pregleda ne otklonenedostaci koji utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu.

Tehnički pregled građevine

Tehnički pregled građevine Ministarstvo je dužno obaviti u roku od 60 dana, anadležno upravno tijelo u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.

Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo odnosno nadležnoupravno tijelo.

O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda Ministarstvo, odnosno nadležnoupravno tijelo dužno je obavijestiti investitora, a investitor je dužan osigurati

nazočnost sudionika u gradnji.O tehničkom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se unosi i mišljenje članovapovjerenstva o tome da li se izgrađena građevina može koristiti ili se prethodnomoraju otkloniti utvr đeni nedostatci ili se ne može izdati uporabna dozvola.

Zapisnik o tehničkom pregledu se dostavlja Ministarstvu odnosno nadležnomupravnom tijelu.

Investitor je dužan pripremiti i dati na uvid povjerenstvu za tehnički pregled svupotrebnu dokumentaciju koju tijekom građenja izvođač mora imati i voditi nagradilištu, razne isprave o sukladnosti odnosno dokaze o kvaliteti građevine i dr.

5.6. Uporaba i održavanje građ evine

Građevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni. Vlasnik građevine odgovoran jeza njeno održavanje.

Održavanjem građevine trebaju se osigurati bitni zahtjevi za građevinu (mehaničkaotpornost i stabilnost, zaštita od požara, higijena, zdravlje i zaštita okoliša, sigurnostu korištenju, zaštita od buke, ušteda energije i toplinska zaštita).

O održavanju građevine vodi se posebna dokumentacija.

5.7. Primopredaja građ evine

Primopredaja građevine obavlja se između investitora i izvoditelja nakon što sedobije uporabna dozvola.

O primopredaji građevine se vodi zapisnik.

Zapisnikom se mora konstatirati početak i završetak građenja (ovi podaci se uzimajuiz građevnog dnevnika), radi eventualnih plaćanja premija ili naplate penala ili

gospodarske štete.




Također se mora konstatirati kvaliteta izvedenih radova. U slučaju nekvalitetnogizvođenja pojedine vrste rada investitor ima pravo zadržati dio sredstava nepovratno,od vrijednosti tih pozicija radova.

Izvođač radova je dužan ukloniti sve privremene i pomoćne objekte sa lokacijegradilišta.

Nakon ovoga radi se okončana situacija za naplatu radova na objektu.




6. Ustupanje građenja građevine

Ustupanje građenja građevine, odnosno izvođenja pojedinih radova obavlja se putem

javnog natječaja, putem prikupljanja ponuda ili neposrednom pogodbom.Uvjete javnog natječaja i uvjete za prikupljanje ponuda, kriterije za podobnost kao iza izbor najpovoljnije ponude utvr đuje investitor.

Investitor je dužan omogućiti svim ponuđačima da pod istim uvjetima daju svojuponudu.

Svi investitori koji koriste sredstva iz državnog, županijskog ili lokalnog proračunadužni su primjenjivati pravila iz Zakona o javnoj nabavi u pogledu ustupanja radovana izvođenje.

6.1. Javni natječ aj

Javni natječaj se objavljuje u Narodnim novinama ili nekom dnevnom listu (Več ernjilist, Jutarnji list, Vjesnik , …).

Ponudu mogu dati samo izvođači koji ispunjavaju propisane uvjete za obavljanjedjelatnosti građenja.

Na javni natječaj izvođač treba dostaviti, osim troškovnika (cijena građenjagrađevine) i druge podatke o sebi, a koji mogu biti:

-

izvod iz sudskog registra- izvod iz bilance stanja i bilance uspjeha (Bon 1 i Bon 2)

- potvrdu banke o visini obrtnih i osnovnih sredstava

- popis mehanizacije predviđene za izvođenje radova

- popis radne snage i inženjersko – tehničkog kadra

- popis izvedenih objekata s referencama.

Najpovoljnijom ponudom se smatra ona koja je najpovoljnija u pogledu uvjetanavedenih u natječaju.

Prilikom donošenja odluke o izboru izvođača investitor je dužan pridržavati seobjavljenih kriterija i u zakonskom roku od donošenja odluke mora obavijestiti svesudionike o izboru najpovoljnijeg ponuđača kao i razloge koji su doprinijeli da ga seocjeni kao najpovoljnijeg.

Svi korisnici sredstava državnog, županijskog ili lokalnog proračuna dužni suprimjenjivati pravila iz Zakona o javnoj nabavi u pogledu ustupanja radova naizvođenje putem javnog natječaja, koji se može provesti ako su pravodobnoprimljene najmanje tri ponude.

Nakon izbora izvođača sklapa se ugovor o građenju između investitora i izvođača.




6.2. Prikupljanje ponuda

Kod ovog načina izbora izvođača investitor ima dvije mogućnosti:

1. da neposredno pozove podobne izvođače i da mu oni daju svoje ponude -troškovnik

2. da prethodno provede natječaj o podobnosti izvođača, tj. da izvođači dostavesljedeće podatke o svojoj podobnosti, kao npr.:

- izvod iz sudskog registra

- izvod iz bilance stanja i bilance uspjeha (Bon 1 i Bon 2)

- potvrdu banke o visini obrtnih i osnovnih sredstava

- popis mehanizacije predviđene za izvođenje radova

- popis radne snage i inženjersko – tehničkog kadra

- popis izvedenih objekata s referencama.

Nakon izbora nekoliko najpodobnijih, oni daju svoje ponude – troškovnik.

Biramo najprihvatljivijeg s obzirom na dane uvjete i s njim sklapamo ugovor ograđenju.

6.3. Neposredna pogodba

Ako je investitor fizička osoba, onda ustupanje građenja građevine, odnosnoizvođenje pojedinih radova može ugovoriti neposredno sa izvođačem.

Neposrednom pogodbom mogu se ugovoriti hitni radovi prije ili poslije nastupanjaelementarne nepogode (poplava, potres, požar i dr.) ili druge više sile (rat).

6.4. Ugovor o građ enju

Nakon izbora izvođača radova investitor zaključuje pisani ugovor o građenju saizvođačem.

Elementi ugovora o građenju su:

1. Ugovorne strane (investitor i izvođač) s punim adresama

2. Predmet ugovaranja (ugovorni objekt ili vrsta radova)

3. Ugovorna cijena (po jedinici mjere ili sistem ''ključ u ruke'')

4. Rok početka i završetka građenja

5. Obveze investitora (glede zemljišta, tehničke dokumentacije, plaćanjaizvedenih radova, imenovanje nadzornog inženjera i dr.)

6. Obveze izvođača (kvalitetno izvođenje radova, poštivanje rokova građenja –kazne: penali, gospodarska šteta; premije, vođenje tehničke dokumentacije,imenovanje odgovornog voditelja radova i dr.)




7. Garantni rok za izvedene radove i ugrađenu opremu

8. Postupanje u slučaju spora (mirenje, utvr đivanje nadležnog suda - općinski,trgovački i dr.)

Ugovor se radi u dovoljnom broju primjeraka od kojih svaka strana dobiva jednak brojprimjeraka.

Ugovor potpisuju ovlaštene osobe ugovornih strana.

Bez obzira na način ustupanja radova, u pogledu obračuna i plaćanja postoji višerazličitih načina ugovaranja.

Obračun po jediničnim cijenama

Radovi se ugovaraju prema približnoj dokaznici mjerau troškovniku, s tim da se tijekom građenjaobračunavaju stvarno izvedene količine koje se upisujuu građevnu knjigu.

Jedinične cijene su nepromjenjive.

Vrijednost građevine dobije se množenjem stvarnihkoličina radova s ugovorenom jediničnom cijenom.

Sistem ''ključ u ruke''

Radovi se ugovaraju na osnovi definirane projektne dokumentacijekoju izvođač prije ugovaranja može pogledati i prekontroliratikoličine predviđenih radova u dokaznici mjera.

U svojoj ponudi izvođač daje ukupan iznos za koji se obvezuje daće izvesti građevinu.

Tijekom izvođenja radova investitora ne zanimaju stvarne količine izvedenih radova,nego samo da radovi odgovaraju uvjetima i zahtjevima investiciono tehničkedokumentacije.

Nepredviđeni (vantroškovnički) radovi

Ugovorom treba biti preciziran način utvr đivanja jedinične cijene za nepredviđene(vantroškovničke) radove (bruto satnice radnika, cijene materijala na dan ugradbe,faktor poduzeća i drugo).




7. Tehnička organizacija gradilišta

Da bi se građenje nekog objekta moglo uspješno obavljati, u predviđenom opsegu i

roku, treba prethodno obaviti niz tehničkih, ekonomskih, komercijalnih i financijskihpredradnji, tj. treba se obaviti kompletna priprema ili organizacija građenja.

Tehnička priprema ili organizacija gradilišta obuhvaća osposobljavanje, uređenje,organiziranje gradilišta, kako bi se građenje normalno odvijalo.

Tehnološka priprema ili organizacija građenja ima zadatak da postavi građenjena način koji najbolje odgovara vrsti objekta, usvojenom sustavu konstrukcije,raspoloživim proizvodnim sredstvima i kapacitetima, ugovorenoj cijeni i ugovorenimrokovima završetka građevine.

Sistematska priprema je osnovni preduvjet za ekonomično i brzo građenje. Da bi se

omogućilo takvo gra

đenje radi se projekt organizacije gra

đenja.

Projekt organizacije građenja obuhvaća puno elemenata u obliku crteža, grafikona,proračuna, naputaka i dr.

Prva faza ovog projekta je projekt organizacije gradilišta, odnosno projekt tehničkepripreme i uređenja gradilišta.

Operativni plan građenja je grafički prikaz planiranog tijeka građenja sa prikazomvremena trajanja pojedinih radova, njihovim početkom, završetkom i opsegom.

7.1. Pripremni radovi

Pod pripremnim radovima podrazumijevaju se radovi koji su neophodni da segradilište osposobi za građenje prema projektu organizacije građenja.

Prije početka bilo kakvih radova investitor je dužan, najkasnije u roku od 8 dana prijepočetka građenja, Ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu, građevinskojinspekciji i inspekciji rada, prijaviti u pisanom obliku početak građenja.

Pod pripremnim radovima smatraju se:

- raščišćavanje i planiranje terena

-

uređenje gradilišnih cesta (pristupne i gradilišne)

- osvjetljenje gradilišta i pogonska energija

- instalacija vodovoda i kanalizacije

- telefonske instalacije

- privremeni objekti - za smještaj i prehranu radnika, za urede tehničkogosoblja, za smještaj materijala i alata i dr.. Za ove objekte rade se tipskebarake ili su za tu namjenu proizvedeni kontejneri.

- Smještaj materijala – potrebno je osigurati prema vrstama materijala različiteuvijete skladištenja. Npr. zatvorena skladišta se rade za smještaj sitnijeg i

osjetljivog materijala (cement); nadstrešnice za smještaj drvene građe, razneopreme i mehanizacije; boksovi za šljunak; otvorena skladišta na koja sesmješta materijal ili gotovi elementi (opeka, armatura, oplata itd.).




7.2. Gradilište

Gradilište je prostor na kojem se gradi građevina i prostor oko građevine koji je

potreban da bi se pravilno organizirao tehnološki proces građ

enja.Ovaj prostor mora biti ograđen, osvijetljen i na njemu su smješteni pomoćni,privremeni i drugi objekti potrebni za vrijeme građenja, razne deponije materijala,prometnice, sve potrebne instalacije, i sve ostalo što zahtijeva proces građenja.

Na gradilištima koja se protežu na velikim prostorima (prometnice, dalekovodi i dr.) ikoja se ne mogu ograditi postavljaju se određeni prometni znakovi ili se na druginačin označi zabrana pristupa ljudi na gradilište.

Ograđivanje gradilišta treba izvesti tako da se ne ugroze prolaznici.

Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži podatke o investitoru,

projektantu, izvođ

aču i nadzoru, nazivu i vrsti gra

đevine koja se gradi, nazivu tijelakoje je izdalo akt na temelju kojega se gradi (klasa, urudžbeni broj, datum izdavanja i

pravomoćnosti) i dr.

Slika 15. Gradilišna ploč a s potrebnim podacima

U sklopu projekta organizacije građenja radi se shema gradilišta koja ujednopredstavlja i gradilišne mjere zaštite na radu.

Shemom gradilišta moraju biti obuhvaćeni sljedeći objekti:

- ograda oko gradilišta

-

svi priključci neophodni za odvijanje gra

đevinskog procesa (vodovod ikanalizacija, elektroinstalacija, telefon, …)

- prostor za čuvara




- prostor za tehničko osoblje gradilišta (voditelj građenja, pomoćnici voditeljagrađenja, građevinski poslovođa, nadzorni inženjer i dr.)

- prostori za garderobe radnika

- sanitarni čvorovi- prostori za prehranu

- priručna skladišta za sitni alat i materijal

- nadstrešnice za tesare i armirače

- prostor za smještaj skele i oplate

- prostor za smještaj armature

- prostor za smještaj ostalog građevinskog materijala

- skladišta za cement i vapno

- prostor za agregat (boksovi za frakcije)

- prostor za odlaganje humusa

- gradilišne ceste

- dizalice

- pretovarni silosi za beton i dr.




7.3. Organizacija osoblja na gradilištu

Osoblje na nekom gradilištu je uglavnom podijeljeno prema poslovima koje obavljana:

- tehničku službu gradilišta

- opću službu gradilišta

- financijsko - materijalnu službu gradilišta

7.3.1. Tehnička služba gradilišta

Tehničku službu čine:

1. voditelj radova (šef gradilišta)

2. pomoćnik voditelja radova (jedan ili više)

3. građevinski poslovođa

4. radnici

5. voditelj mehanizacije

6. voditelj laboratorija

7.3.1.1 Voditelj radova

Voditelj radova je osoba koja mora imati odgovarajuću školsku spremu i položenstručni ispit, prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.

On je najodgovornija osoba na gradilištu.

On je veza između investitora i izvođača.

Njegove dužnosti su da:

- potpisuje svu tehničku i financijsko - materijalnu dokumentaciju (građevnidnevnik, građevnu knjigu, situacije, razne račune i dr.)

- vodi računa da se objekt izvodi kvalitetno, kvalitetnim materijalima i uugovorenom roku

- surađuje s pomoćnicima, poslovođama i drugim osobljem na gradilištu

- radi obračunske naloge i situacije

- pravovremeno naručuje materijal, mehanizaciju te da osigura potrebnu radnusnagu za izvođenje radova

- odgovoran je za disciplinu na gradilištu

- provodi mjere zaštite na radu

- i drugo određeno Zakonom ili podzakonskim aktom.




7.3.1.2 Pomoćnik voditelja radova

Pomoćnik voditelja radova je osoba koja mora imati odgovarajuću školsku spremu ipoložen stručni ispit, prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.

Mora u potpunosti poznavati problematiku gradilišta tako da u svakom trenutku možezamijeniti voditelja radova.

Njegove dužnosti su da:

- kontrolira rad obrtnika (kooperanata)

- obračunava radne naloge brigada

- vodi građevnu knjigu i građevni dnevnik, ali ih ne potpisuje

- prikuplja podatke za građevnu knjigu

- radi mjesečne (privremene) situacije

- rješava sve nejasnoće iz projekta zajedno sa građ. poslovođama

- provodi i kontrolira mjere zaštite na radu

- i druge poslove određene unutarnjom organizacijom izvođača radova.

7.3.1.3 Građevinski poslovođa

Na gradilištu možemo imati glavnog i pomoćne građevinske poslovođe.

Glavni poslovođa odgovoran je za organizaciju i kvalitetu stručnih poslova na

gradilištu te za rad brigada.Može rukovoditi sa više brigada (jedna brigada ima deset do dvanaest radnika)ovisno o složenosti građevine.

Dužan je:

- stalno biti na gradilištu

- voditi računa o kvalitetnom izvođenju radova prema projektnoj dokumentaciji

- zajedno sa skladištarom komisijski preuzimati dopremljeni materijal nagradilište

- prikupljati podatke za građevni dnevnik i građevnu knjigu (mjeri izvedeneradove)

- provoditi mjere zaštite na radu

- voditi knjigu evidencije prisutnosti radnika na radu (prozivnik - karnet).

Njegov glavni zadatak je da pravovremeno ukaže na stanje radova te da ne dođe dozastoja na radu bilo zbog materijala, bilo zbog nedovoljnog broja radnika.

Pomoćni poslovođa pomaže glavnom poslovođi u izvođenju onih radova za koje jeod njega dobio nalog.

Vodi jednu vrstu radova, kao što su zidarski, tesarski, armirački, betonski i drugiradovi.




Daje upute radnicima, razmjerava manje dijelove na građevini, vodi evidencijuprisutnosti radnika na radu, provodi mjere zaštite na radu i dr.

7.3.1.4 Radnici

Radove na građevini izvode kvalificirani radnici (zidari, tesari, armirači, betonirci itd.)uz pomoć polukvalificiranih i nekvalificiranih radnika.

Kvalificirani radnik treba raditi posao za koji je kvalificiran, što je osnovni princip radana gradilištu.

Na gradilištu treba biti samo potreban broj radnika, što se postiže dobromorganizacijom rada na gradilištu.

Radnici su organizirani u radne brigade prema vrsti posla koji obavljaju (deset dodvanaest radnika raznih kvalifikacija – NK, PKV, KV i VKV).

Brigadu vodi brigadir. To je osoba koja treba imati dobre organizacijske sposobnosti,znati se služiti građevinskim normama, provoditi mjere zaštite na radu te voditipodatke o izvedenim količinama kao i satima provedenim na radu.

Surađuje s građevinskim poslovođom.

7.3.1.5 Voditelj mehanizacije

Kada se radi o većem gradilištu gdje se upotrebljava više građevinskih strojevapotrebno je imati i voditelja mehanizacije.

On vodi računa o ispravnosti svih strojeva na gradilištu, kao i o tekućim (manjipopravci tijekom samog rada), srednjim (popravci u određenim vremenskimrazmacima, a odnose se na zamjenu istrošenih i neispravnih dijelova - jednom ugodini ili u dvije godine) i generalnim popravcima strojeva (potpuno rastavljanjestrojeva i zamjena svih neispravnih i istrošenih dijelova).

Kada se radi o manjem gradilištu ove poslove obavlja voditelj radova.

7.3.1.6 Voditelj laboratorija

Svako gradilište treba imati priručni laoratorij za ispitivanje osnovnih građevinskihmaterijala i konstrukcija.

Voditelj laboratorija je osoba koja mora imati odgovarajuću stručnu spremu i položenstručni ispit.

Vodi laboratorij na gradilištu i provodi laboratorijsko ispitivanje materijala.

7.3.2. Opća služba gradilišta

Opća služba gradilišta organizirana je kod većih gradilišta. Osobe koje rade u tojslužbi su:

- tajnik (vodi administraciju na gradilištu, prijavljuje i odjavljuje radnike i dr.)




- nabavljač - ekonom (brine se o higijeni smještaja za radnike i restorana, oprehrani i snabdijevanju radnika svim onim što je potrebno)

- dostavljač (veza između gradilišta i tvrtke)

- čuvar (dnevni i noćni čuvar; čuva imovinu na gradilištu, osigurava gradilište odulaženja nepoželjnih osoba koje bi mogle nanijeti štetu)

- čistač (čisti uredske prostore i radnički smještaj).

7.3.3. Financijsko - materijalna služba gradilišta

Financijsko - materijalna služba gradilišta organizirana je samo na većim gradilištima.

Materijalna služba gradilišta vodi evidenciju o ulasku materijala na gradilište injegovom trošenju. O ovome se brinu skladištari i nabavljači (ekonomi) koji voderazne knjige evidencije ulaska i izlaska materijala i alata.

Financijska služba vodi računa o financijskom poslovanju gradilišta, plaćama radnikai dr.

7.4. Organizacija administracije na gradilištu

Na svakom gradilištu mora se organizirati vođenje uredne administracije koja ćeomogućiti neometano odvijanje radova.

Administracija može biti opća i tehnička.

Opća administracija obuhvaća prijem i otpremu pošte (razni računi, dopisi i dr.).

Tehnička administracija obuhvaća onu dokumentaciju koja se odnosi na samoizvođenje građevine.

U tehničku administraciju spada:

- građevni dnevnik

- građevna knjiga

- situacije

- radni nalozi brigada

- knjiga evidencije prisutnosti radnika na radu (prozivnik - karnet)

- izrada, proračun i praćenje dinamičkih planova građenja, potreba materijala,radne snage, mehanizacije, itd.

7.4.1. Građevni dnevnik

O gradnji građevine odnosno o izvođenju pojedinih radova izvođač je obvezan voditigrađevni dnevnik.

Ako u gradnji sudjeluju dva ili više izvođača, građevni dnevnik vodi izvođač odgovoran za međusobno usklađivanje radova.




Građevni dnevnik vodi se tijekom gradnje za cijelu građevinu od dana početkapripremnih radova do dana završetka gradnje.

Izvođač može voditi zasebni građevni dnevnik kao sastavni dio građevnog dnevnikaza cijelu građevinu. To može biti dnevnik kooperanata za izvođenje raznih vrstainstalacija (elektroinstalacije, plinske instalacije, itd.), ugradnje opreme i drugo.

Građevni dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi gradnju, odnosno pojedine radove(glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta i voditelj gradilišta).

Dnevnik se vodi u paricama (kopijama) s jednako obilježenim listovima formata A4(210 x 297 mm) od kojih jedna parica ostaje izvođaču, a druga ide investitoru.

U građevni dnevnik se upisuju:

- svi podaci o tijeku gradnje građevine, prirodni i drugi uvjeti pod kojima suradovi izvođeni (temperatura °C) i sve drugo što je od utjecaja na kvaliteturadova i sigurnost građevine

- podaci koji se odnose na izmjene i dopune građevine i podatke o promjenamasudionika u gradnji

- datum, podaci o investitoru, podaci o izvođaču radova, naziv građevine

- podaci o broju radnika na radu, broju i vrsti mehanizacije na radu, brojuobrtnika na radu

- podaci o izvršenom iskolčenju građevine i osobi koja ga je provela

- prispijeća i porijeklo gradiva, građevnih proizvoda i opreme koja se ugrađuje sdokazima o njihovoj uporabljivosti

- obavljeni pregledi i dokazi kvalitete izvedenih radova (npr. temeljne jame,odnosno tla, skela, oplata, armatura, itd.), ugrađenih proizvoda i opreme

- podaci o poduzetim mjerama zaštite radnika, sigurnosti građevine i radova,opreme i gradiva, itd.

- podaci o zastojima i prekidima u radu, uzrocima koji su ih izazvali i njihovomtrajanju i dr.




Slika 16. Primjer vođ enja građ evnog dnevnika

Revident i projektant te osoba koja provodi inspekcijski ili drugi nadzor upisuju udnevnik podatke o obavljenom pregledu i nalazu.

Odgovorna osoba koja vodi gradnju i glavni nadzorni inženjer, odnosno nadzorniinženjer, potpisom na svakoj stranici ovjeravaju točnost upisa u građevni dnevnik.




7.4.2. Građevna knjiga

Građevna knjiga se obvezno vodi ako su radovi ugovoreni prema jedinici mjere.

Građevna knjiga je dokument u koji se unose svi grafi

čki i broj

čani podaci o stvarnoizvedenim količinama radova.

Ona služi za sastavljanje obračuna (izradu situacija) između investitora i izvođača.

Građevnu knjigu vodi izvođač radova.

Za svaku poziciju troškovnika vodi se poseban list građevne knjige uz potrebneobračunske nacrte. Ako su radovi u potpunosti izvedeni prema ugovornom projektuobračunski nacrti se ne rade nego se u građevnoj knjizi samo poziva na broj lista uprojektu.

Odgovorna osoba koja vodi gradnju i glavni nadzorni inženjer, odnosno nadzorni

inženjer, potpisom na svakoj stranici građevne knjige i obra

čunskog nacrtaovjeravaju točnost upisa.

Građevna knjiga s obračunskim nacrtima predaje se investitoru po završetkugrađenja građevine.




8. Obračun radova

Izvođač svoje radove naplaćuje mjesečno ukoliko nije drugačije preciziranougovorom.

Naplata se utvr đuje prema stvarno izvedenim količinama radova koje obračunavamou građevnoj knjizi i cijenama za jedinicu mjere iz ugovornog troškovnika.

Radovi se naplaćuju kumulativno.

Prema tome koji je vremenski period obračunat imamo tri vrste situacija:

- privremene (mjesečne) situacije

- obračunske (godišnje) situacije

- okončane situacije

Svaku situaciju potpisuje osoba koja ju je sastavila i odgovorna osoba izvođačaradova.

Nakon izvedene računske provjere situaciju ovjerava svojim potpisom nadzorniinženjer koji zastupa investitora i tek tada je moguća isplata situacije.

Način, rokovi ispostavljanja, ovjera i isplata situacija reguliraju se odredbamaugovora o građenju.

8.1. Privremene situacije

Predstavljaju obračun izvedenih radova za svaki mjesec u godini tijekom građenja.Označavaju se brojevima od 1 ( jedan) nadalje.

Rade se u tekućem mjesecu za radove izvedene u prethodnom mjesecu.

8.2. Obrač unska situacija

Za posljednji mjesec u kalendarskoj godini ne ispostavlja se privremena nego tzv.obračunska situacija.

Ona predstavlja točan obračun svih izvedenih radova u odnosnoj kalendarskoj godini(redovni radovi, višak radova i nepredviđeni radovi).

Ova situacija se radi kako bi se utvrdila vrijednost preostalih radova koje treba izvestiu narednoj kalendarskoj godini, ukoliko je tako precizirano ugovorom.

8.3. Okonč ana situacija

Okončana situacija se ispostavlja poslije završetka svih radova, primopredaje objektai završenog konačnog obračuna.

Iz nje se vidi stvarna vrijednost koštanja građevine.




9. Troškovnik

Troškovnik je dokument iz kojega se vidi okvirna cijena koštanja objekta.

Podloga za izradu troškovnika je dokaznica mjera, a jedinične prodajne cijene se

dobiju izradom analiza cijena.U dokaznici mjera se uz svaku poziciju rada upiše jedinična prodajna cijena kojom sepomnoži količina. Na taj način se dobije vrijednost jedne pozicije rada.

Zbrajanjem vrijednosti pozicija jedne podgrupe radova dobije se vrijednost tepodgrupe.

Zbrajanjem vrijednosti podgrupa dobije se vrijednost jedne grupe radova, azbrajanjem vrijednosti grupa radova dobije se vrijednost objekta.

Iz razloga što se dokaznica mjera radi po projektu (količine u dokaznici mjera suokvirne), onda je troškovnik dokument iz kojega se vidi okvirna cijena koštanja

objekta.Stvarna vrijednost koštanja objekta dobiti će se izradom okončane situacije (usituaciju se unose stvarne količine izvedenih radova upisane u građevnu knjigu i jedinične prodajne cijene iz ugovornog troškovnika).

Elementi troškovnika su:

1. grupe radova (građevinski, obrtnički i instalacijski radovi)

2. podgrupe radova (npr. u grupi građevinskih radova to su: zemljani, betonski iarmirano-betonski, zidarski i tesarski radovi)

3. broj pozicije4. detaljan opis pozicije glede rada i materijala

5. jedinica mjere

6. količina iz dokaznice mjera

7. jedinična prodajna cijena (iz analize cijena)

8. vrijednost pozicije (količina x jedinična prodajna cijena)

9. vrijednost podgrupe radova

10. vrijednost grupe radova

11. vrijednost građevine12. porez na dodanu vrijednost (PDV)

13. ukupna vrijednost građevine s porezom na dodanu vrijednost

9.1. Dokaznice mjera

Dokaznica mjera predstavlja opisno prikazane vrste i količine radova predviđeneprojektom, a izražene u jedinici mjere (m1, m2, m3, komad, kg, …).

Brojčano se mjere izražavaju na dvije decimale.Pri izračunavanju elemenata uzima se slijedeći redoslijed:




l x d x h x broj komada

gdje je:

l - dužina [m

1

]d - širina ili debljina [m1]

h - visina ili dubina [m1]

U dokaznici mjera se slični radovi grupiraju, a istovremeno se vodi računa da se pratitehnologija građenja.

Svaka dokaznica mjera ima tri osnovne grupe radova koji se mogu označavativelikim slovima abecede ili na drugi pregledan način:

A. Građevinski radovi

B. Obrtnički radovi

C. Instalacijski radovi

Svaka od ovih grupa radova ima svoje podgrupe koje se označavaju rimskimbrojevima ili na drugi pregledan način. I kod njih se vodi računa o tehnologijiizvođenja.

U grupi građevinskih radova imamo sljedeće podgrupe:

I. Zemljani radovi (Građevinska Norma, GN 200)

II. Betonski radovi (GN 400)

III. Armirački radovi (GN 400)

IV. Tesarski radovi (GN 601)

V. Zidarski radovi (GN 301)

VI. Pokrivački radovi (GN 361)

Betonski i armirački radovi mogu biti objedinjeni u jednu podgrupu.

Svaka od navedenih podgrupa ima svoje pozicije (stavke), odnosno točno definiraneradove.

Pozicije se međusobno razlikuju prema načinu izvođenja, potrebnom materijalu,dimenzijama itd.

U jednoj podgrupi biti će onoliko pozicija koliko ima različitih vrsta radova.

Svaka pozicija obilježava se arapskim brojem i to onim redom kako se javljaju uprojektu.

U grupi obrtničkih radova javljaju se sljedeće podgrupe koje se također obilježavajurimskim brojevima, a nastavljaju se na podgrupe građevinskih radova:

VII. Izolatorski radovi (GN 361)

VIII. Stolarski radovi (GN 661)

IX. Bravarski radovi (GN 701)

X. Limarski radovi (GN 771)

XI. Fasaderski radovi (GN 421)




XII. Kamenarski radovi (GN 261)

XIII. Keramičarski radovi (GN 501)

XIV. Teracerski radovi (GN 420)

XV. Podopolagački radovi (GN 691)XVI. Soboslikarsko - ličilački radovi (GN 531)

XVII. Staklarski radovi (GN 681)

XVIII. Roletarski radovi (GN 631)

XIX. Razni obrtnički radovi (GN 521, 551, 591, 901)

Ako neka od ovih podgrupa radova nije predviđena projektom, ona će iz dokaznicemjera, a njenu oznaku će dobiti ona koja je na redu.

Instalacijski radovi se na objektu javljaju posebno. Imaju i posebne projekte i

posebne dokaznice mjera.Uglavnom se na objektu visokogradnje javljaju sljedeće vrste instalacija:

1. instalacija vodovoda i kanalizacije

2. elektroinstalacije

3. instalacije centralnog grijanja

4. instalacija ventilacije i klimatizacije

5. plinska instalacija i dr.

Podloga za izradu dokaznice mjera je projekt (tlocrti, presjeci, fasade).

Dokaznica mjera predstavlja orijentacionu količinu radova. Stvarna količina radovautvrditi će se izvođenjem radova na građevini putem građevne knjige.

Jedinica mjere za svaku poziciju biti će određena građevinskim normama.

Dokaznica mjera služi za:

- sagledavanje opsega radova na objektu

- izračunavanje potrebnog materijala, radne snage i mehanizacije

- izradu dinamičkih planova građenja, potreba materijala, radne snage imehanizacije

- izradu troškovnika

Elementi dokaznice mjera su:

1. grupe radova (građevinski, obrtnički i instalacijski radovi)

2. podgrupe radova (npr. u grupi građevinskih radova to su: zemljani, betonski iarmirano-betonski, zidarski i tesarski radovi)

3. broj pozicije

4. detaljan opis pozicije glede rada i materijala

5. sama dokaznica mjera (izračun količine)

6. jedinica mjere

7. količina po dokaznici mjera




Primjer:

A. Građevinski radovi (grupa radova)

I. Zemljani radovi (podgrupa radova)

1. Raščišćavanje terenaod šiblja i raslinja

30,00 x 20,00 = 600,00

Ukupno: 600,00

m2 600,00

9.2. Analiza cijena

Za svaki novi objekt izvođač posebno formira jedinične prodajne cijene. Jediničneprodajne cijene predstavljaju cijenu za pojedine vrste radova po jedinici mjere (m1,m2, m3, komad, kg, …).

Njima su obuhvaćeni svi troškovi koji nastaju prilikom izvođenja određenog rada:

- nabava i doprema materijala na gradilište; uskladištenje materijala

- doprema do mjesta ugrađivanja

- rad potreban za ugrađivanje- troškovi pripreme materijala i dr.

Građevinska tvrtka radi kalkulaciju za pojedine vrste građevinskih radova sa svimtroškovima jedinične prodajne cijene.

Troškovi koji se uzimaju u kalkulaciju prodajne cijene poredani su po principunjihovog mjesta nastajanja.

Prema tome, jedinična prodajna cijena sastoji se od sljedećih elemenata:

A - troškovi materijala za izradu

B - plaće izradeC - režijski i drugi opći troškovi

A + B + C = prodajna cijena

Troškovi pod A i B mogu se direktno kalkulirati za jedinicu mjere svake pojedine vrsteradova pa se zovu direktni troškovi.

Troškovi po C se ne mogu direktno kalkulirati nego se proporcionalno raspoređuju napojedine vrste radova prema troškovima bruto plaća neposrednih proizvođača.

Isto tako se i troškovi mehanizacije raspoređuju proporcionalno na sve direktnetroškove. Sam postupak izrade kalkulacije i formiranja cijena naziva se analizacijena.




U analizi cijena moraju biti vidljivo iskazani troškovi materijala za izradu, bruto plaće iopći troškovi.

Prodajna cijena formira se na taj način da se materijalu pribroje bruto plaćepomnožene faktorom tvrtke (faktorom režije), tj.

Prodajna cijena = A + B x F

Faktor tvrtke (faktor režije) predstavlja odnos između općih troškova (C) i bruto plaćaneposrednih proizvođača (B).

B

C F =

Faktor tvrtke obuhvaća:

- amortizaciju osnovnih sredstava- investiciono održavanje osnovnih sredstava

- tekuće održavanje osnovnih sredstava

- pripremne radove

- stipendije i nagrade učenika

- prijevoz radnika na posao

- plaće režijskog osoblja

- materijal režije gradilišta

- službena putovanja

- terenski dodatak

- dobit (ostatak dohotka) i dr.

Podloga za izradu analiza cijena je:

- dokaznica mjera

- shema gradilišta

- jedinične cijene materijala

- satnice radnika

- jedinične cijene mehanizacije

- faktor poduzeća i

- građevinske norme.




10. Obračun i normiranje radova

Za obračun količina radova u dokaznici mjera koriste se upute dane u građevinskimnormama. Upute se odnose na jedinicu mjere i uvjete rada.

10.1. Građ evinske norme

Građevinske norme su skup usvojenih i utvr đenih veličina:

a) prosječno potrebnog vremena za izvođenje pojedinih građevinskih radovapod normalnim uvjetima i sa određenom kvalifikacijskom strukturom radnika,iskazanih po jedinici mjere, ovisno o vrsti radova (m1, m2, m3, komad, kg, …)

b) utroška materijala po količinama i vrstama za izvođenje pojedinih

građevinskih radova, iskazanih po jedinici mjere.Norme koje određuju potrebno vrijeme pri izvođenju raznih radova nazivaju senorme vremena.

Norme koje određuju potrebne utroške materijala nazivaju se norme utroška.

Norme utroška i norme vremena su u graditeljstvu jedinstvene i nazivaju seprosječne norme u graditeljstvu.

Norme imaju višestruku primjenu:

- za izračunavanje potrebnog broja radnika

-

za izračunavanje potrebnog materijala i mehanizacije

- za izradu analiza cijena i dr.

10.2.Č itanje građ evinskih normi

Prosječne norme u graditeljstvu grupirane su prema pojedinim vrstama radova:

- Zemljani radovi (Građevinska Norma, GN 200)

- Betonski radovi (GN 400)

- Armirački radovi (GN 400)- Tesarski radovi (GN 601)

- Zidarski radovi (GN 301)

U jednoj građevinskoj normi obuhvaćeni su svi radovi i oni su pozicionirani.

Pozicija je također označena brojem.

Primjer:

Ako u grupi zemljanih radova tražimo opis: široki iskop zemlje,

onda ćemo imati oznaku norme i pozicije: GN 200 - 101, gdje je ''101'' oznakapozicije.




Svaka pozicija ima više opcija (rednih brojeva) i ako se radi o istom primjeru, tj. akotražimo opis: široki iskop zemlje u prirodno vlažnom tlu III. ktg tada ćemo imatioznaku norme, pozicije i opcije (rednog broja): GN 200 - 101, 1.3. gdje je ''1.3.''opcija.

Svaka norma sastoji se od općih napomena koje sadrže opis radova, načinobračuna, točno naznačenu jedinicu mjere po kojoj se radi obračun i tablice sautrošcima vremena i materijala.

10.3. Primjeri primjene građ evinskih normi

10.3.1. Zemljani radovi (GN 200)

Primjer br. 1:- za ručni iskop zemlje III. ktg. u širokom otkopu u prirodno vlažnom tlu, treba

izračunati potreban materijal i radnu snagu

- količina iskopa iz troškovnika je 100,00 m3

- iskop treba izvesti za 6 dana

- radno vrijeme je 8 sati.

Slika 17. Široki iskop zemlje

Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme zemljanih radova GN 200 kojese nalaze u prilogu br. 1.

1. Široki iskop zemlje III. ktg. GN 200-101, 1.3.

A) Materijal za 1,00 m3 za 100,00 m3

---- … ---- … ---- … ---- = ----

B) Izrada




Iskop zemlje R II … NS … 2,00 … 2,00 x 100,00 = 200,00 NS

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage

2.1. Materijal

Nema utroška materijala jer se radi o iskopu u tlu III. ktg.

2.2. Radna snaga

1. Iskop zemlje R II …………… NS 200,00

Izračunavanje potrebnog broja radnika:

ukupan zbroj NS (Σ NS)Broj radnika (n) =

broj dana x radno vrijeme

Σ NS 200,00 200,00nRII =

br. d. x r. br.=

6 d. x 8 h.=

48,00≈ 4 R II

Radna brigada za široki iskop zemlje:

4 R II




Primjer br. 2:

- za ručni iskop zemlje za trakaste temelje u prirodno vlažnom tlu III. ktg., trebaizračunati potreban materijal i radnu snagu; temelji su širine do 1 m i dubine

do 2 m- količina iskopa iz troškovnika je 100,00 m3

- iskop treba izvesti za 7 dana


Slika 18. Iskop temelja

Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme zemljanih radova GN 200 kojese nalaze u prilogu br. 1.

1. Iskop zemlje za temelje u tlu III. ktg. GN 200-103, 3.1.


---- … ---- … ---- … ---- = ----

B) Izrada

Iskop zemlje R II … NS … 3,00 … 3,00 x 100,00 = 300,00 NS


2.1. Materijal

Nema utroška materijala jer se radi o iskopu u tlu III. ktg.

2.2. Radna snaga

1. Iskop zemlje R II …………… NS 300,00







Σ NS 300,00 300,00nRII =

br. d. x r. br.=

7 d. x 8 h.=

56,00≈ 5 R II

Radna brigada za iskop temelja:

5 R II




10.3.2. Zidarski radovi (GN 301)

Primjer br. 1:

- treba izračunati potreban materijal i radnu snagu za strojno spravljanjecementnog morta CM 1 : 3

- količina morta je 10,00 m3

- spravljanje morta treba izvesti za 1 dan

- radno vrijeme je 8 sati

- za spravljanje morta koristi se miješalica 250 l (kapaciteta 3,5 m3/h)

Slika 19. Spravljanje morta

Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme zidarskih radova GN 301 koje senalaze u prilogu br. 2.


2.1. Materijal

1. Cement PC 25 ………………..……………….. kg 4 700,00

1. Strojno spravljanje CM 1 : 3 GN 301-104, 3.3.

A) Materijal za 1,00 m3 Za 10,00 m3

Cement PC 25 … kg … 470 … 470 x 10,00 = 4 700,00 kg

Pijesak … m3

… 1,01 … 1,01 x 10,00 = 10,10 m3

Voda … m3 … 0,35 … 0,35 x 10,00 = 3,50 m3

B) Izrada

Spravljanje CM 1 : 3 R II … NS … 2,10 … 2,10 x 10,00 = 21,00 NS

Prijenos cementa R II … NS … 0,50 … 0,50 x 10,00 = 5,00 NS




2. Pijesak ………………..……………….. m3 10,10

3. Voda ………………..……………….. m3 3,50

2.2. Radna snaga

1. Spravljanje morta R II …………… NS 21,00

2. Prijenos cementa R II …………… NS 5,00




Σ NS 21,00 + 5,00 26,00nRII =

br. d. x r. br.=

1 d. x 8 h.=

8,00≈ 3 R II

Radna brigada za spravljanje CM 1 : 3:

3 R II




Primjer br. 2:

- treba izračunati potreban materijal i radnu snagu za strojno spravljanje mortaPCM 1 : 2 : 6

- količina morta je 10,00 m3 - spravljanje morta treba izvesti za 1 dan


- za spravljanje morta koristi se miješalica 250 l (kapaciteta 3,5 m3/h)



2.1. Materijal

1. Cement PC 25 …………… kg 2100

2. Hidr. vapno …………… kg 2030

3. Pijesak …………… m3 8,70

4. Voda …………… m3 2,70

2.2. Radna snaga

1. Spravljanje morta R II …………… NS 18,80

2. Pijenos cementa R II …………… NS 2,10

1. Strojno spravljanje morta PCM 1 : 2 : 6 GN 301-103, 4.3.


Cement PC 25 … kg … 210 … 210 x 10,00 = 2 100,00 kg

Hidr. vapno. … kg … 203 … 203 x 10,00 = 2 030,00 kg

Pijesak … m3 … 0,87 … 0,87 x 10,00 = 8,70 m3

Voda … m3 … 0,27 … 0,27 x 10,00 = 2,70 m3

B) Izrada

Spravljanje morta R II … NS … 1,88 … 1,88 x 10,00 = 18,80 NS

Prijenos cementa R II … NS … 0,21 … 0,21 x 10,00 = 2,10 NS







Σ NS 18,80 + 2,10 20,90nRII =

br. d. x r. br.=

1 d. x 8 h.=

8,00≈ 3 R II

Radna brigada za spravljanje morta:

3 R II




Primjer br. 3:

- za zidanje zida prizemlja, blok opekom 29 x 19 x 19 cm u PCM 1 : 2 : 6, trebaizračunati potreban materijal i radnu snagu

- količina zida iz troškovnika je 100,00 m3 - zidanje treba izvesti za 5 dana


- dizanje materijala izvodi se GD - dizalicom.

Slika 20. Zidanje blok opekom


1. Zidanje zida blok opekom 29 x 19 x 19 cm u PCM 1 : 2 : 6 GN 301-206, 1.1.


Blok opeka 29 x 19 x 19 cm … kom. … 82 … 82 x 100,00 = 8200 kom.

PCM 1 : 2 : 6 … m3 … 0,10 … 0,10 x 100,00 = 10,00 m3

B) Izrada

Zidanje zida Z VI … NS … 3,20 … 3,20 x 100,00 = 320,00 NS

R II … NS … 0,90 … 0,90 x 100,00 = 90,00 NS

Prijenos blokova R II … NS … 1,65 … 1,65 x 100,00 = 165,00 NS

Prijenos morta R II … NS … 0,20 … 0,20 x 100,00 = 20,00 NS


2.1. Materijal

1. Blok opeka 29 x 19 x 19 cm …………… kom. 8200




2. PCM 1 : 2 : 6 …………… m3 10,00

2.2. Radna snaga

1. Zidanje zida Z VI …………… NS 320,00

R II …………… NS 90,00

2. Razni prijenosi R II (165,00 + 20,00) …………… NS 185,00







Σ NS 320,00 320,00nZVI =

br. d. x r. br.=

5 d. x 8 h.=

40,00= 8 Z VI

Σ NS 90,00 + 185,00 275,00nRII =

br. d. x r. br.=

5 d. x 8 h.=

40,00≈ 7 R II

Radna brigada za zidanje zida:

8 Z VI

7 R II




Primjer br. 4:

- za žbukanje stropa ravne betonske ploče u PCM 1 : 3 : 9 s prethodnomizradom cementnog šprica u CM 1 : 3 treba izračunati potreban materijal i

radnu snagu- količina iz troškovnika je 100,00 m2

- žbukanje stropa treba izvesti za 2 dana


- dizanje materijala izvodi se GD-dizalicom.

Slika 21. Žbukanje stropa


1. Žbukanje stropa ravne betonske ploče u PCM 1 : 3 : 9i izradom cementnog šprica u CM 1 : 3 GN 301-402, 4.1.


PCM 1 : 3 : 9 … m3 … 0,023 … 0,023 x 100,00 = 2,30 m3

CM 1 : 3 … m3 … 0,005 … 0,005 x 100,00 = 0,50 m3

B) Izrada

1. sloj - grubo žbukanje Z VI … NS … 0,32 … 0,32 x 100,00 = 32,00 NS

R II … NS … 0,11 … 0,11 x 100,00 = 11,00 NS

2. sloj - fino žbukanje Z VI … NS … 0,36 … 0,36 x 100,00 = 36,00 NS

R II … NS … 0,08 … 0,08 x 100,00 = 8,00 NS

Prijenos morta R II … NS … 0,111 … 0,111 x 100,00 = 11,10 NS


2.1. Materijal

1. PCM 1 : 3 : 9 …………… m3 2,30




2. CM 1 : 3 …………… m3 0,50

2.2. Radna snaga

1. Žbukanje Z VI (32,00 + 36,00) …………… NS 68,00

R II (11,00 + 8,00) …………… NS 19,00

2. Prijenos morta R II …………… NS 11,10




Σ NS 68,00 68,00nZVI =

br. d. x r. br.=

2 d. x 8 h.=

16,00≈ 4 Z VI

Σ NS 19,00 + 11,10 30,10nRII =

br. d. x r. br.=

2 d. x 8 h.=

16,00≈ 2 R II

Radna brigada za žbukanje stropa:

4 Z VI

2 R II




10.3.3. Betonski i armirano betonski radovi (GN 400)

Primjer br. 1:

- za strojno spravljanje betona MB 10 (C 8/10 - nova oznaka) treba izračunatipotreban materijal i radnu snagu

- količina iz troškovnika je 100,00 m3

- prirodna mješavina agregata

- spravljanje betona treba izvesti u roku od 3 dana (betoniranje konstrukcijetraje 3 dana)


- za spravljanje betona koristi se miješalica 500 l (kapaciteta 7,5 m3/h)

Slika 22. Strojno spravljanje betona

Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme betonskih radova GN 400 kojese nalaze u prilogu br. 3.

1. Strojno spravljanje betona MB 10, miješalicom 500 l GN 400-201, 1.2.


Cement PC 35 … kg … 200,00 … 200,00 x 100,00 = 20 000,00 kg

Šljunak prirodni … m3 … 1,22 … 1,22 x 100,00 = 122,00 m3

Voda … m3 … 0,14 … 0,14 x 100,00 = 14,00 m3

B) Izrada

Spravljanje betona R II … NS … 1,63 … 1,63 x 100,00 = 163,00 NS

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage2.1. Materijal




1. Cement PC 35 ……………….. kg 20 000,00

2. Šljunak prirodni ……………….. m3 122,00

3. Voda ……………….. m3 14,00

2.2. Radna snaga

1. Spravljanje betona R II …………… NS 163,00







Σ NS 163,00 163,00nRII =

br. d. x r. br.=

3 d. x 8 h.=

24,00≈ 7 R II

Radna brigada za spravljanje betona MB 10 (C 8/10 - nova oznaka):

7 R II




Primjer br. 2:

- za strojno spravljanje betona MB 20 (C 16/20 - nova oznaka) treba izračunatipotreban materijal i radnu snagu

- količina iz troškovnika je 50,00 m3 - umjetna mješavina agregata (frakcije)

- spravljanje betona treba izvesti u roku od 1 dana (betoniranje konstrukcijeizvodi se u smjenama u jednom danu)

- radno vrijeme je 8 sati (jedne smjene)

- za spravljanje betona koristi se miješalica 500 l (kapaciteta 7,5 m3/h).


1. Strojno spravljanje betona MB 20, miješalicom 500 l GN 400-201, 4.2.


Cement PC 35 … kg … 300,00 … 300,00 x 50,00 = 15 000,00 kg

Šljunak granulirani … m3 … 0,551 … 0,551 x 50,00 = 27,55 m3

Šljunak granulirani … m3 … 0,731 … 0,731 x 50,00 = 36,55 m3

Voda … m3 … 0,18 … 0,18 x 50,00 = 9,00 m3

B) Izrada

Spravljanje betona R II … NS … 1,63 … 1,63 x 50,00 = 81,50 NS


2.1. Materijal

1. Cement PC 35 ……………….. kg 15 000,00

2. Šljunak granulirani ……………….. m3 27,55

3. Šljunak granulirani ……………….. m3 36,55

4. Voda ……………….. m3 9,00

2.2. Radna snaga

1. Spravljanje betona R II …………… NS 81,50







Σ NS 81,50 81,50nRII =

br. d. x r. br.=

1 d. x 8 h.=

8,00≈ 10 R II

Radna brigada za spravljanje betona MB 20 (C 16/20 - nova oznaka):

10 R II




Primjer br. 3:

- za strojno betoniranje temelja betonom MB 10 (C 8/10 - nova oznaka) trebaizračunati potreban materijal i radnu snagu

- količina iz troškovnika je 100,00 m3 - konstrukcija se nalazi ispod kote ± 0,00

- betoniranje treba izvesti u roku od 3 dana


- za ugrađivanje betona koristi se električni pervibrator.

Slika 23. Betoniranje temelja

Napomena:

Kod strojnog ugrađivanja betona norme daju dvije opcije i to:

- za konstrukcije presjeka preko 0,30 m3 betona na 1 m2 ili 1 m1 konstrukcije

- za konstrukcije presjeka do 0,30 m3 betona na 1 m2 ili 1 m1 konstrukcije.

U našem primjeru temelji su presjeka 80 x 60 cm.

Određivanje presjeka: 0,80 x 0,60 x 1,00 = 0,48 m3 betona na 1 m1 što znači da ovitemelji spadaju u konstrukcije presjeka preko 0,30 m3/ m1.


1. Strojno ugrađivanje betona MB 10 (presjek temelja 80 x 60 cm),

konstr. preko 0,30 m3/m1, ispod kote ±0,00 GN 400-506, 1.2.


Beton MB 10 … m3 … 1,00 … 1,00 x 100,00 = 100,00 m3

B) Izrada

Ugrađivanje betona B V … NS … 0,55 … 0,55 x 100,00 = 55,00 NS

B III … NS … 0,55 … 0,55 x 100,00 = 55,00 NS




Prijenos betona R II … NS … 2,35 … 2,35 x 100,00 = 235,00 NS


2.1. Materijal

1. Beton MB 10 (C 8/10) ……………….. m3 100,00




2.2. Radna snaga

1. Ugrađivanje betona B V …………… NS 55,00

B III …………… NS 55,00

2. Prijenos betona R II …………… NS 235,00




Σ NS 55,00 55,00nBV =

br. d. x r. br.=

3 d. x 8 h.=

24,00≈ 2 B V

Σ NS 55,00 55,00nBIII =

br. d. x r. br.=

3 d. x 8 h.=

24,00≈ 2 B III

Σ NS 235,00 235,00nRII =

br. d. x r. br.=

3 d. x 8 h.=

24,00≈ 10 R II

Radna brigada za betoniranje temelja:

2 B V

2 B III

10 R II




Primjer br. 4:

- za strojno betoniranje armirano betonske ravne ploče, debljine 20 cm,betonom MB 20 (C 16/20 - nova oznaka) treba izračunati potreban materijal i

radnu snagu- količina iz troškovnika je 100,00 m2

- konstrukcija se nalazi ispod kote ± 0,00

- betoniranje treba izvesti u roku od 1 dana


- za ugrađivanje betona koristi se električni pervibrator.

Slika 24. Strojno betoniranje armirano betonske ravne ploč e

Napomena:

Kod strojnog ugrađivanja betona u armirano betonske ploče izvođenje se možeizračunavati po m3 ili m2.

Za izvođenje po m3 norme daju dvije opcije i to:

- za konstrukcije presjeka preko 0,30 m3 betona na 1 m2 ili 1 m1 konstrukcije

- za konstrukcije presjeka do 0,30 m3 betona na 1 m2 ili 1 m1 konstrukcije.

Za izvođenje po m2 koriste se norme samo za betoniranje AB ploča.

U našem primjeru predviđeno je betoniranje AB ploče po m2.





1. Strojno betoniranje AB ploča betonom MB 20 GN 400-706, 2.2.


Beton MB 20 (C 16/20) … m3 … 0,20 … 0,20 x 100,00 = 20,00 m3

B) Izrada

Ugrađivanje betona B V … NS … 0,34 … 0,34 x 100,00 = 34,00 NS

B III … NS … 0,34 … 0,34 x 100,00 = 34,00 NS

Prijenos betona R II … NS … 0,29 … 0,29 x 100,00 = 29,00 NS


2.1. Materijal

1. Beton MB 20 (C 16/20) ……………….. m3 20,00




2.2. Radna snaga

1. Ugrađivanje betona B V …………… NS 34,00

B III …………… NS 34,00

2. Prijenos betona R II …………… NS 29,00




Σ NS 34,00 34,00nBV =

br. d. x r. br.=

1 d. x 8 h.=

8,00≈ 4 B V

Σ NS 34,00 34,00nBIII =

br. d. x r. br.=

1 d. x 8 h.=

8,00≈ 4 B III

Σ NS 29,00 29,00nRII =

br. d. x r. br.=

1 d. x 8 h.=

8,00≈ 4 R II

Radna brigada za betoniranje AB ploče:

4 B V

4 B III

4 R II




Primjer br. 5:

- za ugrađivanje armature (sa svim prethodnim radovima) promjera Ø 14 mm uvertikalne serklaže objekta, treba izračunati potreban materijal i radnu snagu

- količina armature iz troškovnika je 1000,00 kg

- ugrađivanje armature treba izvesti u roku od 1 dana


- za dizanje armature koristi se kran.

Slika 25. Armatura vertikalnih serklaža

Napomena:

Kod armiračkih radova predviđa se postavljanje jednostavne, srednje složene isložene armature.

U našem primjeru predviđena je jednostavna armatura.

Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme armiračkih radova GN 400 kojese nalaze u prilogu br. 3.

1. Ručno ugrađivanje armature sa svim predradnjama GN 400-102, 2.

A) Materijal za 1,00 kg Za 1000,00 kg

Armatura Ø 14 mm … kg … 1,04 … 1,04 x 1000,00 = 1040,00 kg

Žica paljena … kg … 0,0032 … 0,0032 x 1000,00 = 3,20 kg

B) Izrada

Rezanje i ispravljanje AIV … NS … 0,0058 … 0,0058 x 1000,00 = 5,80 NS

AIII … NS … 0,0058 … 0,0058 x 1000,00 = 5,80 NS

Savijanje AIV … NS … 0,0060 … 0,0060 x 1000,00 = 6,00 NS




AIII … NS … 0,0060 … 0,0060 x 1000,00 = 6,00 NS

Postavljanje i vezanje AIV … NS … 0,0110 … 0,0110 x 1000,00 = 11,00 NS

AIII … NS … 0,0110 … 0,0110 x 1000,00 = 11,00 NS

Prijenos RII … NS … 0,0001 … 0,0001 x 1000,00 = 0,10 NS


2.1. Materijal

1. Armatura Ø 14 mm ……………….. kg 1040,00

2. Žica paljena ……………….. kg 3,20




2.2. Radna snaga

1. A IV (5,80 + 6,00 + 11,00) …………… NS 22,80

2. A III (5,80 + 6,00 + 11,00) …………… NS 22,80

3. R II …………… NS 0,10




Σ NS 22,80 22,80n AIV =

br. d. x r. br.=

1 d. x 8 h.=

8,00≈ 3 A IV

Σ NS 22,80 22,80n AIII =

br. d. x r. br.=

1 d. x 8 h.=

8,00≈ 3 A III

Σ NS 0,10 0,10nRII =

br. d. x r. br.=

1 d. x 8 h.=

8,00≈ 1 R II

Radna brigada za armiračke radove:

3 A IV

3 A III

1 R II




Primjer br. 6:

- za ugrađivanje složene armature (sa svim prethodnim radovima) promjeraØ 12 mm u ravne AB ploče, treba izračunati potreban materijal i radnu snagu

- količina armature iz troškovnika je 2000,00 kg

- ugrađivanje armature treba izvesti u roku od 2 dana


- za dizanje armature koristi se kran.

Slika 26. Armatura ravne ploč e

Napomena:

Kod armiračkih radova predviđa se postavljanje jednostavne, srednje složene isložene armature.

U našem primjeru predviđena je složena armatura.

Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme armiračkih radova GN 400 kojese nalaze u prilogu br. 3.

1. Ručno ugrađivanje armature sa svim predradnjama GN 400-104, 1.

A) Materijal za 1,00 kg Za 1000,00 kg

Armatura Ø 12 mm … kg … 1,06 … 1,06 x 2000,00 = 2120,00 kg


B) Izrada

Rezanje i ispravljanje AIV … NS … 0,0140 … 0,0140 x 2000,00 = 28,00 NS

AIII … NS … 0,0140 … 0,0140 x 2000,00 = 28,00 NS

Savijanje AVII … NS … 0,0160 … 0,0160 x 2000,00 = 32,00 NS




AIII … NS … 0,0160 … 0,0160 x 2000,00 = 32,00 NS

Postavljanje i vezanje AVII … NS … 0,0200 … 0,0200 x 1000,00 = 40,00 NS

AIII … NS … 0,0200 … 0,0200 x 1000,00 = 40,00 NS

Prijenos RII … NS … 0,0001 … 0,0001 x 2000,00 = 0,20 NS


2.1. Materijal

1. Armatura Ø 14 mm ……………….. kg 2120,00





2.2. Radna snaga

1. A VII (32,00 + 40,00) …………… NS 72,00

2. A IV …………… NS 28,00

3. A III (28,00 + 32,00 + 40,00) …………… NS 100,00

4. R II …………… NS 0,20




Σ NS 72,00 72,00n AVII =

br. d. x r. br.=

2 d. x 8 h.=

16,00≈ 5 A VII

Σ NS 28,00 28,00n AIV =

br. d. x r. br.=

2 d. x 8 h.=

16,00≈ 2 A IV

Σ NS 100,00 100,00n AIII =

br. d. x r. br.=

2 d. x 8 h.=

16,00≈ 6 A III

Σ NS 0,20 0,20nRII =

br. d. x r. br.=

2 d. x 8 h.=

16,00≈ 1 R II

Radna brigada za armiračke radove:

5 A VII

2 A IV

6 A III

1 R II




10.3.4. Tesarski radovi

Primjer br. 1:

- za izradu, postavljanje i skidanje dvostrane daščane oplate (daska debljine 24mm), treba izračunati potreban materijal i radnu snagu

- oplata je predviđena za betoniranje podrumskih zidova

- količina oplate iz troškovnika je 100,00 m2

- posao treba izvesti u roku od 2 dana


Slika 27. Dvostrana oplata zidova

Napomena:

Kod tesarskih radova za utrošak materijala norme GN 601 daju dvije količine: jedne uzagradi, a druge bez zagrade.

Količine u zagradama služe za izračunavanje potrebne količine građe za nekupoziciju i to za višekratnu uporabu građe.

Npr. daska 24 mm za oplatu može se uporabiti 3 puta

daska 48 mm za oplatu može se uporabiti 5 puta

gredice za oplatu mogu se uporabiti 5 puta itd.

Količine bez zagrade služe za izradu analiza cijena, tj. kalkulaciju i obračun zauporabljenu građu sa investitorom.

U našem primjeru treba izračunati potreban materijal za izradu oplate pa će se uzeti

količina u zagradi.Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme tesarskih radova GN 601 kojese nalaze u prilogu br. 4.




1. Dvostrana daščana oplata zidova (daska 24 mm) GN 601-201, 2.1.


Daska 24 mm … m3 … 0,033 … 0,033 x 100,00 = 3,30 m3

Gredice … m3 … 0,035 … 0,035 x 100,00 = 3,50 m3


Čavli … kg … 0,15 … 0,15 x 100,00 = 15,00 kg

Klanfe (skobe, ''pijavice'') … kg … 0,10 … 0,10 x 100,00 = 10,00 kg

B) Izrada

Izrada oplate TV … NS … 0,20 … 0,20 x 100,00 = 20,00 NS

TIII … NS … 0,20 … 0,20 x 100,00 = 20,00 NS

Postavljanje oplate TV … NS … 0,18 … 0,18 x 100,00 = 18,00 NS

TIII … NS … 0,18 … 0,18 x 100,00 = 18,00 NS

Skidanje oplate TIII … NS … 0,07 … 0,07 x 100,00 = 7,00 NS

RII … NS … 0,11 … 0,11 x 100,00 = 11,00 NS

Čišćenje oplate RII … NS … 0,13 … 0,13 x 100,00 = 13,00 NS


2.1. Materijal

1. Daska 24 mm ……………….. m3 3,30

2. Gredice ……………….. m3 3,50


4. Čavli ……………….. kg 15,00

5. Klanfe (skobe, ''pijavice'') ……………….. kg 10,00

2.2. Radna snaga

1. T V (20,00 + 18,00) …………… NS 38,00

2. T III (20,00 + 18,00 + 7,00) …………… NS 45,00

3. R II (11,00 + 13,00) …………… NS 24,00







Σ NS 38,00 38,00nTV =

br. d. x r. br.=

2 d. x 8 h.=

16,00≈ 2 T V

Σ NS 45,00 45,00nTIII =

br. d. x r. br.=

2 d. x 8 h.=

16,00≈ 3 T III

Σ NS 24,00 24,00nRII =

br. d. x r. br.=

2 d. x 8 h.=

16,00≈ 2 R II

Radna brigada za tesarske radove:

2 T V

3 T III

2 R II




Primjer br. 2:

- za izradu, postavljanje i skidanje daščane oplate ravne AB ploče (daskadebljine 24 mm), treba izračunati potreban materijal i radnu snagu

- oplata se podupire metalnim podupiračima; visina podupiranja do 3 m- količina oplate iz troškovnika je 100,00 m2

- posao treba izvesti u roku od 2 dana


Slika 28. Oplata ravne AB ploč e

Napomena:

Kod tesarskih radova za utrošak materijala norme GN 601 daju dvije količine: jedne uzagradi, a druge bez zagrade.

Količine u zagradama služe za izračunavanje potrebne količine građe za nekupoziciju i to za višekratnu uporabu građe.

Npr. daska 24 mm za oplatu može se uporabiti 3 putadaska 48 mm za oplatu može se uporabiti 5 puta

gredice za oplatu mogu se uporabiti 5 puta itd.

Količine bez zagrade služe za izradu analiza cijena, tj. kalkulaciju i obračun zauporabljenu građu sa investitorom.

U našem primjeru treba izračunati potreban materijal za izradu oplate pa će se uzetikoličina u zagradi.

Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme tesarskih radova GN 601 kojese nalaze u prilogu br. 4.




1. Daščana oplata ravne AB ploče (daska 24 mm) GN 601-205, 1.2.


Daska 24 mm … m3 … 0,03 … 0,03 x 100,00 = 3,00 m3

Gredice … m3 … 0,02 … 0,02 x 100,00 = 2,00 m3

Čavli … kg … 0,06 … 0,06 x 100,00 = 6,00 kg

Nafta … kg … 0,03 … 0,03 x 100,00 = 3,00 kg

Krpa stara … kg … 0,002 … 0,002 x 100,00 = 0,20 kg

Podupirači metalni … kom … 2 … 2 x 100,00 = 200 kom

B) Izrada

Izrada oplate TV … NS … 0,20 … 0,20 x 100,00 = 20,00 NS

TIII … NS … 0,20 … 0,20 x 100,00 = 20,00 NS

Postavljanje oplate TV … NS … 0,23 … 0,23 x 100,00 = 23,00 NS

TIII … NS … 0,23 … 0,23 x 100,00 = 23,00 NS

Skidanje oplate TIII … NS … 0,15 … 0,15 x 100,00 = 15,00 NS

Čišćenje oplate RII … NS … 0,08 … 0,08 x 100,00 = 8,00 NS


2.1. Materijal

1. Daska 24 mm ……………….. m3 3,00

2. Gredice ……………….. m3 2,00

3. Čavli ……………….. kg 6,00

4. Nafta ……………….. kg 3,00

5. Krpa stara ……………….. kg 0,20

6. Podupirači metalni ……………….. kom 200

2.2. Radna snaga

1. T V (20,00 + 23,00) …………… NS 43,00

2. T III (20,00 + 23,00 + 15,00) …………… NS 58,00

3. R II …………… NS 8,00







Σ NS 43,00 43,00nTV =

br. d. x r. br.=

2 d. x 8 h.=

16,00≈ 3 T V

Σ NS 58,00 58,00nTIII =

br. d. x r. br.=

2 d. x 8 h.=

16,00≈ 4 T III

Σ NS 8,00 8,00nRII =

br. d. x r. br.=

2 d. x 8 h.=

16,00≈ 1 R II

Radna brigada za tesarske radove:

3 T V

4 T III

1 R II




11. Prilozi - građevinske norme

PRILOG 1. Građevinske norme za zemljane radove GN 200

PRILOG 2. Građevinske norme za zidarske radove GN 301PRILOG 3. Građevinske norme za betonske i armirano betonske radove GN 400

PRILOG 4. Građevinske norme za tesarske radove GN 601




PRILOG 1:

Građevinske norme za zemljane radove GN 200




RUČNO OTKOPAVANJE ZEMLJE U ŠIROKOM OTKOPU GN 200-101

Normativ vremena Materijal: Opis i jedinica mjere

ČelikDrveniugljen

Eksploziv Kapisla Štapin

O p c i j a

K a t e g o r i j a

z e m l j e

G r u p a

r a d n i k a

J e d i n i č n o

U k u p n o

kg kg kg kom m1

1.1. I. RII 1,00 1,00

1.2. II. RII 1,33 1,33

1.3. III. RII 2,00 2,00

1.4. IV.RIIIRIV

1,401,40

2,80 0,05 0,05 0,05 0,52 0,37

1.5. V.RIIIRIV

2,802,80

5,60 0,08 0,10 0,20 1,70 1,70

1.6. VI.RIIIRIV

3,503,50

7,00 0,15 0,15 0,30 2,25 3,00

1.7. VII.RIIIRIV

4,804,80

9,60 0,20 0,20 0,35 3,75 3,75

OBRAČUN: Po 1 m3 otkopa na osnovi profila snimljenih prije i poslije otkopavanja

NAPOMENA: Pod širokim otkopom podrazumjevaju se svi iskopi tlocrtne površine veće od 20 m2 koji se ne odnose natemelje objekta, septičke jame ili kanalske rovove.

PROMJENE NORMATIVA VREMENA:- kada se prilikom iskopa I. i II. kategorije odmah vrši utovar zemlje u transportna sredstva, normativ vremena se

povećava za 15 %, a kod ostalih kategorija utovar se obračunava posebno po GN 900- kada se radi u mokrom zemljištu, normativ vremena se povećava za 30%- kada se radi u žitkom zemljištu, normativ vremena se povećava za 50%- kada se radi u zemljištu s korijenjem i žilama, normativ vremena se povećava za 25%.




RUČNO OTKOPAVANJE ZEMLJE ZA TEMELJE OBJEKTA ILI GN 200-103KANALSKE ROVOVE ŠIRINE 0,60 DO 1,00 M

Normativ

vremena Materijal: Opis i jedinica mjere

ČelikDrveniugljen

Eksploziv Kapisla Štapin O p c i j a

K a t e g o r i j a

z e m l j e

D u b i n a i s k o p a

[ m ]

G r u p a

r a d n i k a

J e d i n i č n o

U k u p n o

kg kg kg kom m1

1.1. 0-2 RII 1,56 1,561.2. 2-4 RII 2,46 2,461.3. 4-6 RII 3,55 3,551.4.

I.

6-8 RII 5,32 5,322.1. 0-2 RII 2,10 2,102.2. 2-4 RII 3,00 3,002.3. 4-6 RII 4,18 4,18

2.4.

II.

6-8 RII 6,00 6,003.1. 0-2 RII 3,00 3,003.2. 2-4 RII 4,20 4,203.3. 4-6 RII 5,52 5,523.4.

III.

6-8 RII 6,84 6,84

4.1. 0-2RIIRIIIRIV

2,101,401,20

4,70 0,05 0,05 0,10 0,80 0,80

4.2.

IV.

2-4RIIRIIIRIV

2,101,501,50

5,10 0,05 0,05 0,10 0,80 0,80

5.1. 0-2RIIRIIIRIV

2,602,104,80

9,50 0,08 0,10 0,40 2,40 2,40

5.2.

V.

2-4 RIIRIIIRIV

3,004,204,80

12,00 0,08 0,10 0,40 2,40 2,40

6.1. 0-2RIIRIIIRIV

2,703,105,40

11,20 0,15 0,15 0,60 3,60 4,80

6.2.

VI.

2-4RIIRIIIRIV

3,304,905,40

13,60 0,15 0,15 0,60 3,60 4,80

7.1. 0-2RIIRIIIRIV

2,704,306,50

13,50 0,20 0,20 0,70 4,80 7,20

7.2.

VII.

2-4RIIRIII

RIV

3,306,00

6,50

15,80 0,20 0,20 0,70 4,80 7,20

OBRAČUN: Po 1 m3 otkopane zemlje, računajući po lamelama od 0-2, 2-4, 4-6, 6-8 m.

NAPOMENA: Iskopana zemlja se odbacuje na daljinu 1 m od ruba iskopa, a kod većih dubina od 2,00 m predviđa seprebacivanje zemlje sa skele na skelu, kao i premještanje radnih skela (platformi). Predviđen je rad izmeđupostavljenih razupirača.

PROMJENE NORMATIVA VREMENA:- kada se radi u mokrom zemljištu, normativ vremena se povećava za 30 % po odgovarajućoj kategoriji zemljišta- kada se radi u žitkom zemljištu, normativ vremena se povećava za I. kategoriju 25 %, a za II. 50 %- kada se radi u zemljištu s korijenjem i žilama, normativ vremena se povećava za 25 %.




PRILOG 2:

Građevinske norme za zidarske radove GN 301




SPRAVLJANJE CEMENTNIH MORTOVA GN 301-104

1.1. - 1.2. - 1.3. Omjer miješanja 1:1 (cement : pijesak)2.1. - 2.2. - 2.3. Omjer miješanja 1:2 (cement : pijesak)3.1. - 3.2. - 3.3. Omjer miješanja 1:3 (cement : pijesak)

4.1. - 4.2. - 4.3. Omjer miješanja 1:4 (cement : pijesak)

Normativi vremena Materijal: Opis i jedinica mjere

CementPC - 25

Pijesak Voda N a č i n

s p r a v l j a n j a

O p c i j a

Š i f r a

o p e r a c i j e

R a z m j e r

m o r t a OPIS

OPERACIJE G r u p a

r a d n i k a

J e d i n i č n o

U k u p n o

kg m3 m3

1 Spravljanje morta RII 5,891.1.

21 : 1

Prijenos cementa RII 0,996,88 930 0,67 0,43


21 : 2



21 : 3


1 Spravljanje morta RII 5,17

B e z s i j a n j a

4.1.2

1 : 4Prijenos cementa RII 0,40

5,57 375 1,08 0,33

1 Spravljanje morta RII 5,892 Prijenos cementa RII 0,991.2.

3

1 : 1

Sijanje morta RII 1,40

8,28 930 0,67 0,43


2 Prijenos cementa RII 0,672.2.

3

1 : 2


6,98 630 0,96 0,40


2 Prijenos cementa RII 0,503.2.

3

1 : 3


6,81 470 1,01 0,35


2 Prijenos cementa RII 0,40

R U Č N I M P

U T E M

S a s i j a n j e m

4.2.

3

1 : 4


6,71 375 1,08 0,33


21 : 1



21 : 2



21 : 3


1 Spravljanje morta RII 2,10 S T R O J N I M P

U T E M

4.3.2

1 : 4Prijenos cementa RII 0,40

2,50 375 1,08 0,33

OBRAČUN: Po m3 spravljenog morta.

NAPOMENA: Normativom je obuhvaćen prijenos cementa iz skladišta do mjesta spravljanja na udaljenosti do 15 m.




SPRAVLJANJE PRODUŽNIH MORTOVA GN 301-103

1.1. - 1.2. - 1.3. Omjer miješanja 1:1:5 (cement : hidr. vapno : pijesak)2.1. - 2.2. - 2.3. Omjer miješanja 1:1:6 (cement : hidr. vapno : pijesak)3.1. - 3.2. - 3.3. Omjer miješanja 1:2:5 (cement : hidr. vapno : pijesak)4.1. - 4.2. - 4.3. Omjer miješanja 1:2:6 (cement : hidr. vapno : pijesak)5.1. - 5.2. - 5.3. Omjer miješanja 1:3:9 (cement : hidr. vapno : pijesak)

Normativivremena

Materijal: Opis i jedinica mjere

CementPC - 25

Hidr.vapno

Pijesak

Voda N a č i n

s p r a v l j a n j a

O p c i j a

Š i f r a o p e r a c i j e

R a z m j e r

m o r t a OPIS

OPERACIJE

G r u p a r a d n i k a

J e d i n i č n o

U k u p n o

kg kg m3 m3

1 Gašenje vapna RII 0,362 Spravljanje morta RII 4,731.1.

3

1:1:5Prijenos cementa RII 0,29

5,38 270 133 0,95 0,28

1 Gašenje vapna RII 0,322 Spravljanje morta RII 4,772.1.3


5,35 240 119 1,02 0,27

1 Gašenje vapna RII 0,62

2 Spravljanje morta RII 4,783.1.3


5,65 230 210 0,82 0,28

1 Gašenje vapna RII 0,552 Spravljanje morta RII 4,814.1.3


5,57 210 203 0,87 0,27

1 Gašenje vapna RII 0,592 Spravljanje morta RII 4,89

B E Z S I J

A N J A

5.1.3


5,63 146 217 0,93 0,24

1 Gašenje vapna RII 0,362 Spravljanje morta RII 4,733 Prijenos cementa RII 0,29

1.2.

4

1:1:5


7,28 270 133 0,95 0,28

1 Gašenje vapna RII 0,322 Spravljanje morta RII 4,77


2.2.

4

1:1:6


7,25 240 119 1,02 0,27


3.2.

4

1:2:5


7,55 230 210 0,82 0,28


4.2.

4

1:2:6


7,47 210 203 0,87 0,27




R U Č N I M P

U T E M

S A S I J A N J E M

5.2.

4

1:3:9


7,53 146 217 0,93 0,24

1 Gašenje vapna RII 0,362 Spravljanje morta RII 1,881.3.

3

1:1:5

Prijenos cementa RII 0,29

2,53 270 133 0,95 0,28



3

1:1:6


2,46 240 119 1,02 0,27



3

1:2:5


2,75 230 210 0,82 0,28



3

1:2:6


2,64 210 203 0,87 0,27



S T R O J N I M P

U T E M

5.3.3


2,62 146 217 0,93 0,24

OBRAČUN: Po m3 spravljenog morta.

NAPOMENA: Normativom je obuhvaćen prijenos cementa i hidratiziranog vapna iz skladišta do mjesta spravljanja na udaljenosti do 15 m.




ZIDANJE ZIDOVA PRIZEMLJA I KATOVA BLOK OPEKOM GN 301-206DIM. 29 x 19 x 19 cm

1.1. - 1.2. Produžni mort 1 : 2 : 62.1. - 2.2. Produžni mort 1 : 3 : 93.1. - 3.2. Cementni mort 1 : 3

Normativivremena


Blokopeka

29x19x19

PCM1 : 2 : 6

PCM1 : 3 : 9

CM1 : 3

V r s t a p r i j e n o s a

O p c i j a


V r s t a m o r t a

OPISOPERACIJE


J e d i n i č n o

U k u p n o

kom m3 m3 m3


ZVI 3,202 Zidanje

RII 0,90

3 Prijenos blokova RII 1,65

1.1.

4

P r o d u ž n i

1 : 2 : 6

Prijenos morta RII 0,20

6,21 82 0,10


ZVI 3,202 Zidanje

RII 0,90


2.1.

4 P r o d u ž n i

1 : 3 : 9


6,21 82 0,10


ZVI 3,352 Zidanje

RII 1,01


S K I P O M G

D - 4

3.1.

4 C e m e n t n i

1 : 3


6,50 82 0,10


ZVI 3,202 Zidanje

RII 0,903 Prijenos blokova RII 0,96

1.2.

4 P r o d u ž n i

1 : 2

: 6


5,44 82 0,10


ZVI 3,202 Zidanje

RII 0,90


2.2.

4 P r o d u ž n i

1 : 3 : 9


5,44 82 0,10


ZVI 3,352 Zidanje

RII 1,01


K R A N O M

3.2.

4 C e m e n t n i

1 : 3


5,71 82 0,10

OBRAČUN: Od m3 ozidanog zida.




ŽBUKANJE STROPOVA PREKO BETONSKE PLOČE I GN 301-402RABIC MREŽE

4.1. - 4.2. Žbukanje ravnih bet. ploča u PCM 1 : 3 :9, sa cementnim špricom u CM 1 : 35.1. - 5.2. Žbukanje stropova preko rabic mreže u PCM 1 : 2 : 6, sa cementnim špricom u CM 1 : 3

6.1. - 6.2. Žbukanje stropova preko rabic mreže u PCM 1 : 3 : 9, sa cementnim špricom u CM 1 : 3

Normativi vremena Materijal: Opis i jedinica mjere

Sijani mortovi

V a p n e n i m o r t

1 : 1 ( č o k )

V a p n e n i

1 : 3

P r o d u ž n i

1 : 2 : 6

P r o d u ž n i

1 : 3 : 9

C e m e n t n i

1 : 3


V r s t a s t r o p a

V r s t a m o r t a

O p c i j a


OPISOPERACIJE


J e d i n i č n o

U k u p n o

m3 m3 m3 m3 m3


RVI 0,322

I. slojGrubo žbukanje RII 0,11

RVI 0,363 II. sloj

Fino žbukanje RII 0,08 R a v n a

b e t o n s k a p l o č a

P C M

1 : 3

: 9

4.1.

4 Prijenos morta RII 0,111

1,054 0,023 0,005


RVI 0,662 I. sloj

Grubo žbukanje RII 0,22

RVI 0,403 II. sloj

Fino žbukanje RII 0,13 P C M

1 : 2 : 6

5.1.


1,644 0,025 0,01


RVI 0,662 I. sloj


RVI 0,403 II. sloj

Fino žbukanje RII 0,13

S K I P O M G

D - 4

R a b i c m r e ž a

P C M 1

: 3 : 9

6.1.


1,643 0,025 0,01


RVI 0,322 I. sloj


RVI 0,363 II. sloj

Fino žbukanje RII 0,08 R a v n a

b e t o n s k a p l o č a

P C M

1 : 3 : 9

4.2.


1,036 0,023 0,005


RVI 0,662 I. sloj


RVI 0,403

II. slojFino žbukanje RII 0,13

P C M

1 : 2 : 6

5.2.


1,620 0,025 0,01


RVI 0,662 I. sloj


RVI 0,403 II. sloj

Fino žbukanje RII 0,13

K R

A N O M

R a b i c m r e ž a

P C M

1 : 3 : 9

6.2.


1,619 0,025 0,01

OBRAČUN: Od 1 m2.




PRILOG 3:

Građevinske norme za betonske i armirano betonske radove GN 400




STROJNO SPRAVLJANJE BETONA GN 400-201

1.1. Mješalica 250 l – prirodna mješavina MB 10 5.2. Mješalica 500 l – umjetna mješavina MB 302.1. Mješalica 250 l – prirodna mješavina MB 15 6.2. Mješalica 500 l – umjetna mješavina MB 403.1. Mješalica 250 l – umjetna mješavina MB 15 7.2. Mješalica 500 l – umjetna mješavina MB 504.1. Mješalica 250 l – umjetna mješavina MB 20 1.3. Mješalica 750 l – prirodna mješavina MB 10

5.1 Mješalica 250 l – umjetna mješavina MB 30 2.3. Mješalica 750 l – prirodna mješavina MB 156.1. Mješalica 250 l – umjetna mješavina MB 40 3.3. Mješalica 750 l – umjetna mješavina MB 157.1. Mješalica 250 l – umjetna mješavina MB 50 4.3. Mješalica 750 l – umjetna mješavina MB 201.2. Mješalica 500 l – prirodna mješavina MB 10 5.3. Mješalica 750 l – umjetna mješavina MB 302.2. Mješalica 500 l – prirodna mješavina MB 15 6.3. Mješalica 750 l – umjetna mješavina MB 403.2. Mješalica 500 l – umjetna mješavina MB 15 7.3. Mješalica 750 l – umjetna mješavina MB 504.2. Mješalica 500 l – umjetna mješavina MB 20

Normativivremena


C e m e n t

P C 3 5

Š l j u n a k

p r i r o d n i

Š l j u n a k

g r a n u l i r a n i

Š l j u n a k

g r a n u l i r a n i

V o d a

V r s t a m j e š a l i c e ,

s

n a g a i u č i n a k

V r s t a š l j u n k a

M

a r k a b e t o n a

O p c i j a

Š

i f r a o p e r a c i j e

OPISOPERACIJE

G

r u p a r a d n i k a

J

e d i n i č n o

U k u p n o

kg m3 m3

m3 m3

MB 10 1.1. 1 Spravljanje R-II 1,73 1,73 200 1,22 0,14

Š l j u n a k

p r i r o d n i


MB 15 3.1. 1 Spravljanje R-II 1,73 1,73 250 0,561 0,752 0,16



MB 40 6.1. 1 Spravljanje R-II 1,73 1,73 385 0,530 0,720 0,20 M j e š a l i c a s u r e đ a j e m z a

d i z a n j e a g r e g a t a – 2 5 0 l

5 K S - 3 , 5 0 m

3 / h

Š l j u n a k g r a n u l i r a n i



Š l j u n a k

p r i r o d n i







1 2 K S - 7 , 5 0 m

3 / h

Š

l j u n a k g r a n u l i r a n i



Š l j u n a k

p r i r o d n i







1 5 K S - 9 , 0 0 m

3 / h

Š

l j u n a k g r a n u l i r a n i


OBRAČUN: Od 1 m3 spravljenog betona




STROJNO UGRA ĐIVANJE BETONA U NEARMIRANE GN 400-506I ARMIRANE KONSTRUKCIJE PRESJEKA PREKO 0,30 m3 BETONANA m2 ILI m1 KONSTRUKCIJEBETON SPRAVLJEN MJEŠALICOM SA URE ĐAJEM ZA DIZANJEAGREGATA, VOLUMEN BUBNJA 500 lVRIJEDI OD KOTE ± 0,00 NA NIŽE

1.2. nabijanje betona električnim pervibratorima MB 102.2. nabijanje betona električnim pervibratorima MB 153.2. nabijanje betona električnim pervibratorima MB 204.2. nabijanje betona električnim pervibratorima MB 305.2. nabijanje betona električnim pervibratorima MB 406.2. nabijanje betona električnim pervibratorima MB 50

Normativvremena


Beton spravljen mješalicom 500 l

MB 10 MB 15 MB 20 MB 30 MB 40 MB 50

P r e s j e k b e

t o n a

u m

3 / m 1 -

m 2

O p c i j a

Š i f r a o p e r

a c i j e

M a r k a b e

t o n a

OPISOPERACIJE

G r u p a r a d

n i k a

J e d i n i č n o

U k u p n o

m3 m3 m3 m3 m3 m3

1 Spravljanje RII 1,53

BV 0,552 Ugrađivanje

BIII 0,551.2.

3 M B 1 0

Prijenos RII 2,35

4,98 1,00



BIII 0,552.2.

3

M B 1 5

Prijenos RII 2,35

4,98 1,00



BIII 0,553.2.

3 M B 2 0

Prijenos RII 2,35

4,98 1,00



BIII 0,554.2.

3 M B 3 0

Prijenos RII 2,35

4,98 1,00



BIII 0,555.2.

3

M B 4 0

Prijenos RII 2,35

4,98 1,00



BIII 0,55 K O N S T R U K C

I J E P R E S J E K A P R E K O 0 , 3 0 m

3 P

O m

2 I L I m

1 K

O N S T R U K C I J E

6.2.

3 M B 5 0

Prijenos RII 2,35

4,98 1,00

OBRAČUN: Od 1 m3 ugrađenog betona




BETONIRANJE ARMIRANOBETONSKIH PLOČA GN 400-706BETON SPRAVLJEN MJEŠALICOM SA URE ĐAJEM ZA DIZANJEAGREGATA, VOLUMEN BUBNJA 500 l

1.1. armiranobetonske ploče, debljine 15 cm MB 152.1. armiranobetonske ploče, debljine 15 cm MB 203.1. armiranobetonske ploče, debljine 15 cm MB 304.1. armiranobetonske ploče, debljine 15 cm MB 405.1. armiranobetonske ploče, debljine 15 cm MB 50



Normativvremena



M B 1 5

M B 2 0

M B 3 0

M B 4 0

M B 5 0


D e b l j i n a p l o č e [ c m ]

O p e r a c i j a


M a r k a b e t o n a

OPISOPERACIJE


J e d i n i č n o

U k u p n o

m3 m3

m3 m3

m3



BIII 0,24

1.1.

3 M

B 1 5

Prijenos RII 0,22

0,93 0,15



BIII 0,242.1.

3 M B 2 0

Prijenos RII 0,22

0,93 0,15



BIII 0,243.1.

3 M B 3 0

Prijenos RII 0,22

0,93 0,15



BIII 0,244.1.

3

M B 4 0

Prijenos RII 0,22

0,93 0,15



BIII 0,24

S K I P 15

5.1.

3 M B 5 0

Prijenos RII 0,22

0,93 0,15

OBRAČUN: Od 1 m2 gotove ploče Nastavak na sljedećoj stranici




GN 400-706

Normativvremena



M B 1 5

M B 2 0

M B 3 0

M B 4 0

M B 5 0


D e b l j i n a p l o č

e [ c m ]

O p e r a c i j a


M a r k a b e t o n a

OPISOPERACIJE

G r u p a r a d

n i k a

J e d i n i č n o

U k u p n o

m3 m3

m3 m3

m3



BIII 0,341.2.

3 M B 1 5

Prijenos RII 0,29

1,28 0,20



BIII 0,342.2.

3 M B 2 0

Prijenos RII 0,29

1,28 0,20



BIII 0,343.2.

3 M B 3 0

Prijenos RII 0,29

1,28 0,20



BIII 0,344.2.

3 M B 4 0

Prijenos RII 0,29

1,28 0,20



BIII 0,34

20

5.2.

3 M B 5 0

Prijenos RII 0,29

1,28 0,20



BIII 0,421.3.

3 M B 1 5

Prijenos RII 0,36

1,58 0,25



BIII 0,422.3.

3 M B 2 0

Prijenos RII 0,36

1,58 0,25


BV 0,42

2 Ugrađivanje BIII 0,423.3.

3 M B

3 0

Prijenos RII 0,36

1,58 0,25



BIII 0,424.3.

3 M B 4 0

Prijenos RII 0,36

1,58 0,25



BIII 0,42

S K I P

25

5.3.

3 M B 5 0

Prijenos RII 0,36

1,58 0,25

OBRAČUN: Od 1 m2 gotove ploče




RUČNO REZANJE, ISPRAVLJANJE, SAVIJANJE, POSTAVLJANJE I GN 400-102VEZANJE ARMATUREJEDNOSTAVNA I SREDNJE SLOŽENAVERTIKALNI TRANSPORT ''KRAN'' DIZALICOM

1. Ručno rezanje, ispravljanje, savijanje, postavljanje i vezanjearmature Ø 4 – 12 mm

2. Ručno rezanje, ispravljanje, savijanje, postavljanje i vezanjearmature Ø 14 i više mm

OBRAČUN: Po 1 kg postavljene armature

Normativi izrade Materijal: Opis i jedinica mjere

Betonski čelik

Ø 4 - 1 2

Ø 1

4 i v i š e

Ž i c a p a l j e n a

P r e s j e k p r o f i l a

O p c i j a

R e d n i b r o j p o z i c i j e

OPISOPERACIJE


J e d i n a č n o

U k u p n o

kg kg kg

AIV 0,01401 Rezanje i ispravljanje

AIII 0,0140

AIV 0,01302 Savijanje

AIII 0,0130

AIV 0,01703 Postavljanje i vezanje

AIII 0,0170 Ø 4 - 1 2 m m

1.

4 Prijenos RII 0,0001

0,0881 1,04 0,0032


AIII 0,0058

AIV 0,00602 Savijanje

AIII 0,0060

AIV 0,01103 Postavljanje i vezanje AIII 0,0110 Ø

1 4 i v i š e m m

2.


0,0457 1,04 0,0032




RUČNO REZANJE, ISPRAVLJANJE, SAVIJANJE, POSTAVLJANJE I GN 400-104VEZANJE ARMATURESLOŽENA ARMATURAVERTIKALNI TRANSPORT ''KRAN'' DIZALICOM

1. Ručno rezanje, ispravljanje, savijanje, postavljanje i vezanjearmatura Ø 4 – 12 mm

2. Ručno rezanje, ispravljanje, savijanje, postavljanje i vezanjearmature Ø 14 i više mm

OBRAČUN: Po 1 kg postavljene armature

Normativi izrade Materijal: Opis i jedinica mjere

Betonski čelik

Ø 4 - 1 2

Ø 1

4 i v i š e

Ž i c a p a l j e n a

P r e s j e k p r o f i l a

O p c i j a

R e d n i b r o j p o z i c i j e

OPISOPERACIJE


J e d i n a č n o

U k u p n o

kg kg kg


AIII 0,0140

AVII 0,01602 Savijanje

AIII 0,0160

AVII 0,02003 Postavljanje i vezanje

AIII 0,0200

Ø 4 - 1 2 m m

1.


0,1001 1,06 0,0035


AIII 0,0060

AVII 0,00702 Savijanje

AIII 0,0070

AVII 0,01203 Postavljanje i vezanje

AIII 0,0120 Ø 1

4 i v i š e m m

2.


0,0501 1,06 0,0035




PRILOG 4:

Građevinske norme za tesarske radove GN 601




OPLATA RAVNIH TEMELJA, TEMELJA STROJEVA I RAVNIH GN 601-201BETONSKIH ZIDOVA

1.1. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 24 mm - jednostrana oplata2.1. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 24 mm - dvostrana oplata

3.1. Oplata ravnih betonskih zidova od rendiranih dasaka, daskom debljine 24 mm1.2. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 48 mm - jednostrana oplata2.2. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 48 mm - dvostrana oplata3.2. Oplata ravnih betonskih zidova od rendiranih dasaka, daskom debljine 48 mm

Normativvremena


D a s k a

2 4 m m

D a s k a

4 8 m m

G r e d i c e

Ž i c a

p a l j e n a

Č a v l i

K l a n f e

D e b l j i n a d a s k e

z a o p l a t u

O p c i j a


OPIS OPERACIJE


J e d i n i č n o

U k u p n o

m3 m3 m3 kg kg kg

TV 0,191 Izrada

TIII 0,19TV 0,18

2 PostavljanjeTIII 0,18

TIII 0,063 Skidanje

RII 0,11

1.1.

4 Čišćenje i vađ. čav. RII 0,13

1,040,0045(0,032)

0,0035(0,035)

0,15 0,07

TV 0,201 Izrada

TIII 0,20

TV 0,182 Postavljanje

TIII 0,18

TIII 0,073 Skidanje

RII 0,11

2.1.


1,070,0047(0,033)

0,0035(0,035)

0,07 0,15 0,10

TV 0,211 IzradaTIII 0,21


TIII 0,20

TIII 0,053 Skidanje

RII 0,11

D A S K A 2 4 m m

3.1.


1,070,0054(0,038)

0,0035(0,035)

0,07 0,15 0,07

TV 0,191 Izrada

TIII 0,19TV 0,18

2 PostavljanjeTIII 0,18TIII 0,06

3 SkidanjeRII 0,11

1.2.


1,040,0029(0,038)

0,0035(0,035)

0,15 0,07

TV 0,201 IzradaTIII 0,20TV 0,18

2 PostavljanjeTIII 0,18TIII 0,07

3 SkidanjeRII 0,11

2.2.


1,070,0029(0,038)

0,0035(0,035)

0,07 0,15 0,10

TV 0,211 Izrada

TIII 0,21


TIII 0,20

TIII 0,053 Skidanje

RII 0,11

D A S K A 4 8 m m

3.2.

4Č

išćenje i va

đ.čav. RII 0,09

1,070,0058(0,07)

0,0035(0,035)

0,07 0,15 0,07

OBRAČUN: Od 1 m2 ortogonalne projekcije oplate




OPLATA RAVNIH, KOSIH ILI NAGNUTIH BETONSKIH PLOČA GN 601-205BEZ OBZIRA NA VELIČINU SA PODUPIRANJEM METALNIMPODUPIRAČIMA; VISINA PODUPIRANJA DO 3 m

1.2. Oplata ravnih ploča bez obzira na površinu2.2. Oplata kosih i nagnutih ploča3.2. Oplata rebrastih ploča sa razmakom rebara do 1 m4.2. Oplata rebrastih ploča sa razmakom rebara do 1,5 m5.2. Oplata rebrastih ploča sa razmakom rebara preko 1,5 m6.2. Oplata ravnih ploča sa vutama

Normativvremena


D a s k a

2 4 m m

G r e d i c e

Č a v l i

N a f t a

K r p a s t a r a

P o d u p i r a č i

r a s t e z l j i v i

O p c i j a


OPIS OPERACIJE


J e d i n i č n o

U k u p n o

m3 m3 kg kg kg kom

TV 0,201 Izrada

TIII 0,20TV 0,23


3 Skidanje TIII 0,15

1.2.

4 Čišćenje RII 0,08

1,090,004(0,03)

0,002(0,02)

0,06 0,07 0,002 2

TV 0,241 Izrada

TIII 0,24TV 0,28



2.2.


1,300,005

(0,035)0,002(0,02)

0,07 0,07 0,002 2

TV 0,251 Izrada TIII 0,25TV 0,27



3.2.


1,300,0057(0,04)

0,002(0,02)

0,08 0,07 0,002 2

TV 0,221 Izrada

TIII 0,22TV 0,24



4.2.


1,180,0057(0,04)

0,002(0,02)

0,08 0,07 0,002 2

TV 0,221 Izrada

TIII 0,22TV 0,24

2 Postavljanje TIII 0,243 Skidanje TIII 0,16

5.2.


1,180,005

(0,035)0,002(0,02) 0,08 0,07

0,002

2

TV 0,221 Izrada

TIII 0,22


TIII 0,24


6.2.


1,160,006

(0,042)0,002(0,02)

0,06 0,07 0,002 2

OBRAČUN: Od 1 m2 horizontalne projekcije (s razvijanjem rebara kod ploča s rebrima)




Literatura:

Narodne novine (76/07): Zakon o prostornom uređenju i gradnji

Normativi i standardi rada u građevinarstvu (Prosječne norme u građevinarstvu)

06 - organizacija gradenja

Documents