1

INFORMACIJA O PROMETNOJ POVEZANOSTI NA PODRUJU

OSJEKO-BARANJSKE UPANIJE 1. POLOAJ OSJEKO-BARANJSKE UPANIJE U OKRUENJU 1.1. Prostorni poloaj

Osjeko-baranjska upanija nalazi se na istonom dijelu Republike Hrvatske. Sa sjevera granii s Republikom Maarskom, a s istoka sa Srbijom i Crnom Gorom. etiri susjedne upanije su: Virovitiko-podravska, Poeko-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska. Obzirom na fizionomijske osobitosti, s gledita globalnog planskog pristupa pripada skupini upanija sjeveroistone Hrvatske s kojima ini prostorno-plansku cjelinu Istone Hrvatske. Za ovu cjelinu osobito su znaajni rijeni tokovi Dunava, Drave i Save koji uvjetuju ureenje prostora i odreuju koridore velike dravne i meunarodne infrastrukture, osobito transeuropske magistralne i regionalne prometne pravce.

Znatno podruje upanije ine podruja s ogranienjima u razvoju, od ega 38,8% pripada posebnoj problemskoj cjelini, podruju uz dravnu granicu, a 86 naselja na ratom zahvaenom podruju upanije je pod posebnom dravnom skrbi. Ova podruja zahtijevaju posebne mjere.

2

1.2. Geopolitiki, geoekonomski i geoprometni poloaj

Poloaj Republike Hrvatske je u geopolitikom smislu izuzetno specifian, a to njegovo svojstvo je dolo do izraaja osobito posljednjih godina. Sva zbivanja na tlu Srednje i Istone Europe; raspad Varavskog pakta, zatim raspad SSSR-a i transformacija drutveno-politikog sustava u svim bivim zemljama Istone Europe, utjecala su na stvaranje nove geopolitike slike Europe.

Sve ovo ukazuje da se u prostoru ueg i ireg okruenja Republike Hrvatske odvijaju izuzetno sloeni procesi koji imaju snaan utjecaj i na njeno podruje. Dezintegracijski procesi, koji su zahvatili Istonu Europu, proirili su se i na podruje bive Jugoslavije, gdje su, optereeni nerijeenim brojnim pitanjima iz prolosti, prije svega nacionalnim, poprimili dramatine oblike. Srbija, koja je prije Domovinskog rata dominirala politikom scenom na tlu bive Jugoslavije, ocijenila je da je nastupio pravi trenutak za teritorijalno irenje svog nacionalnog prostora na raun Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nakon viegodinjih ratnih sukoba s ogromnim posljedicama, stvoreni su uvjeti za njihovo okonanje tek poto je potpisan mirovni sporazum u Daytonu (SAD) te nakon demokratskih promjena u Srbiji.

Glavni procesi u Europi u narednom razdoblju odvijat e se na prostoru srednje Europe, dakle u zemljama u kojima je transformacija politikog i gospodarskog sustava najvie uznapredovala.

Geoekonomski poloaj Hrvatske povoljniji je od njenog geopolitikog poloaja. Ova konstatacija proizlazi iz injenice da se Hrvatska nalazi praktino izmeu dva, po stupnju razvijenosti, vrlo razliita podruja; s jedne strane razvijenog Zapada, a s druge jo uvijek nerazvijenog Istoka. U prvom sluaju radi se o izuzetno zanimljivom izvoru suvremene tehnologije, ali i jako zahtjevnom tritu, a u drugom sluaju radi se o izuzetno zanimljivom izvoru sirovina i energenata, ali za sada jo uvijek i manje zahtjevnom tritu. Tu bi se mogle nalaziti i najvee mogunosti hrvatskog gospodarstva.

Prostor Istone Hrvatske ima vrlo povoljan zemljopisno-prometni poloaj u irem okruenju. Promatrani prostor smjeten je na spoju izmeu dvije prostorno-zemljopisne cjeline: Panonske nizine i Dinarskog gorja, a koji omeuju doline rijeka: Drave, Save i Dunava. U polumjeru od 500 km od ovog prostora nalazi se nekoliko europskih regija: srednjoeuropska, alpska, karpatska i balkanska.

U sklopu velikih prostorno-funkcionalnih cjelina Hrvatske koje spontanim i dinamikim procesima regionalnog okupljanja i razlikovanja sve vie dolaze do izraaja, Istona Hrvatska se ne istie toliko veliinom povrine niti brojnou stanovnika. Ona u tim mjerilima zaostaje za Sredinjom Hrvatskom, a povrinom i za Junim hrvatskim Primorjem. Njezina je posebnost odreena prije svega svojstvima prometno-zemljopisnog poloaja i prirodno-zemljopisnim osobinama. To je poloajem vorini, a prirodnom osnovom vrijedan kraj.

Meutim, drutveno vrednovanje ovog pravokutnog teritorija oslonjenog sa jedne strane na srednjohrvatski prostor, a sa druge zalazeeg u Panonsku ravnicu, nije na dugoj vremenskoj skali bilo usklaeno niti sa njegovom prirodnom prohodnosti u smjeru zapad-istok i vroj povezanosti s ostalom Hrvatskom. Drutvena kretanja i u svezi s njima prometni pravci ili su u prolosti preteno meridijalno, posebno istonim ravniarskim dijelom koji je u cijelosti kriinog znaenja i iji glavni segment ine osjeka vrata. Tek nakon izgradnje eljeznica i potom cestovne infrastrukture, meridijalnu prometnu povezanost dopunjuju longitudinalne spone sa sredinjom Hrvatskom.

Naime, prirodne pogodnosti poloaja ovog prostora, kao i cijele Republike Hrvatske nisu, zbog politikih prilika u uem i irem okruenju, jednako koritene u svim povijesnim razdobljima. To je naroito izraeno nakon I svjetskog rata, kada se ovaj prostor odvaja od ostalog srednje-europskog okruenja i ulazi u nove politike asocijacije: on je nakon II svjetskog rata velik dio vremena gotovo izoliran sa sjevera ( od istonog bloka), a dio vremena i od zapada.

3

Prednosti zemljopisnog poloaja Istone Hrvatske dole su do izraaja tek nakon osnutka suvremenih prometnica koje su joj dodijelile vanu funkciju u irim dravnim i meunarodnim okvirima.

Glavni prirodni prometni pravci Istono Hrvatske ravnice: A) Nositelji sveukupne, unutranje, vanjske izvorino-ciljne i tranzitne prometne potranje

I) longitudinalni 1. Posavski, 2. Podravski

II) meridijalni ili transverzalni

3. Virovitiko-okuanski, 4. Miholjako-brodski, 5. Osjeko-akovaki, 6. Osjeko-upanjski

III) po prostornoj orijentaciji kombinirani

7. Podunavski pravac. B) Nositelji unutranje prometne potranje i kombinacijskih veza vanjskih tokova

IV) sustav dijagonalnih pravaca 8.

Navedeni pravci vidljivi su na grafikom prikazu br. 1:

Prometni i geostrateki poloaj Osjeko-baranjske upanije odreuju Podravski i Podunavski

koridor koji prolaze njezinim podrujem, dok Posavski koridor tangira upaniju i od velikog je znaaja za njezine prometne tokove. Razvoj Podunavskog koridora i istonog urbanog podruja je Strategijom prostornog ureenja Hrvatske ocijenjen kao osobito znaajan za uravnoteeni razvoj Hrvatske.

4

U skladu sa stratekom, jadranskom orijentacijom budueg razvoja Republike Hrvatske od velikog znaaja je i prostor Istone Hrvatske, kojim je preko njega Podunavlje povezano s Jadranom, preko Zagreba i Karlovca do Rijeke, odnosno preko Bosne i Hercegovine do Ploa. 2. PROMETNA POVEZANOST UNUTAR OSJEKO-BARANJSKE UPANIJE 2.1. Cestovni promet

Cestovna mrea je infrastrukturna osnova cestovnog prometa. Cestovna mrea je temeljem Zakona o javnim cestama ("Narodne novine" broj 180/04) strukturirana kao mrea javnih cesta, kojima se pod opim i razvidnim uvjetima koristi veina uesnika u prometu i ostalih cesta (nerazvrstane ceste) u koje spadaju sve vrste cesta, koje iskljuivo koriste privatne osobe ili slue odreenim gospodarskim djelatnostima u ijoj je nadlenosti i gospodarenje tim cestama kao to su: umske ceste, poljoprivredne ceste, vodoprivredne ceste, vojne ceste i privatne ceste.

Javne ceste se u skladu sa Zakonom i Odlukama o razvrstavanju cesta dijele na: - dravne ceste, - upanijske ceste i - lokalne ceste.

Organizacijski dravnim cestama upravlja i skrbe se za njih Hrvatske ceste, a upanijskim i lokalnim cestama Uprava za ceste Osjeko-baranjske upanije.

Mimo Zakona o javnim cestama, ali prema kriteriju ope pristupanosti pod jednakim uvjetima u cestovnoj mrei kao javne funkcioniraju i nerazvrstane ceste kojima upravljaju jedinice lokalne samouprave.

Cestovni prometni sustav na podruju Osjeko-baranjske upanije utvren je tako da mrea dravnih i upanijskih cesta povezuje sva centralna naselja, te gospodarske i druge sadraje od vanosti za Dravu i upaniju, a ostale sadraje povezuje mrea lokalnih i nerazvrstanih cesta.

Glavni cestovni prometni pravci poloeni su dolinama rijeka koje omeuju promatrani prostor: - dolinom Save dravna cesta D4 (GP Bregana-Zagreb-Slavonski Brod- GP Bajakovo) - dolinom Drave dravna cesta D2 Podravska magistrala (GP Dubrava Kriovljanska-

Varadin-Naice-Osijek-Vukovar-GP Ilok) - dolinom Dunava dravna cesta D7 (GP Kneevo-Beli Manastir-Osijek-akovo-GP Slavonski

amac).

To su vani cestovni pravci i u sustavu meunarodnih E-cesta glede povezivanja zapadne, sjeverne i srednje Europe s junim i jugoistonim dijelom Europe.

Na njih se nadovezuje sustav sabirnih i prikljunih dravnih cesta, te upanijske i lokalne ceste.

Na podruju Osjeko-baranjske upanije protee se u cijelosti ili djelomino - 15 dravnih cesta ukupne duine 481,78 km, - 91 upanijska cesta ukupne duine 642,79 km i - 115 lokalnih cesta ukupne duine 547,94 km.

Na navedenim prometnicama ima oko 120 objekata (podvonjaci, nadvonjaci, mostovi i propusti). Uz to postoji i oko 1.400 km ostalih, odnosno nerazvrstanih cesta.

5

DRAVNE CESTE U OSJEKO-BARANJSKOJ UPANIJI Tablica br. 3

R. BR.

IDENTIFIKAC. OZNAKA

NAZIV CESTE DIONICA

IRINA KOLNIKA

DULJINA (km)

ASFALT. KOLNIK

(km)

TUCAN. KOLNIK

(km)

GRANINA STACIONAA

Glavne ceste

1. D 2 SlatinaNaice-Osijek-Vukovar-Ilok 6,00 91,669 91,669 - 194+471- 276+881

2. D - 7 dr.gr. Beli Manastir-Osijek-akovo 7,00 96,13396,133

- -0+000- 99+633

UKUPNO: 187,802 -

Sabirne ceste

1. D 34 Slatina-Donji Miholjac-Josipovac 6,00 62,218 62,218 - 68+300- 130+768

2. D 38 Poega-Pleternica-akovo 6,00 24,468 21,071 3,394 95+290- 119+755

3. D 46 akovo-Vinkovci-Tovarnik 6,00 14,058 14,058 - 0+000- 14+058

4. D - 53 dr.gr. Donji Miholjac-Naice-Sl. Brod 6,00 49,827 49,827 -0+000- 49+827

UKUPNO: 150,568 147,174 3,394

Otone, spojne i prikljune ceste

1. D - 211 Baranjsko Petrovo Selo dr.granica 6,00 1,953 1,953 - 0+000- 49+827

6

2. D - 212 D 7 Kn. Vinogradi - Batina 6,00 22,558 22,558 - 0+000- 22+558

3. D - 213 Osijek Erdut dr. granica 6,00 27,167 27,167 - 0+000- 26+511

4. D - 417 D 2 rijeno pristanite Osijek 6,00 2,133 2,133 - 0+000- 2+133

5. D 418 D 2 zrana luka Klisa Osijek 6,00 2,858 2,858 - 0+000- 2+858

6. D 515 Naice Podgora akovo 6,00 31,391 31,391 - 0+000- 2+858

7. D 517 B.Manastir Belie Valpovo 6,00 28,015 28,015 - 0+000- 27+884

8. D 518 Osijek Gabo Jarmina 6,00 18,998 18,998 - 0+000- 18+998

9. D - 519 Borovo Dalj 6,00 8,333 8,333 - 8+000- 16+206

UKUPNO: 143,406 143,406 -

SVEUKUPNO: 481,776 478,382 3,394

7

STANJE DRAVNIH CESTA U OSJEKO BARANJSKOJ UPANIJI Tablica br. 4

0 DOBRO STANJE 1,2,3 REDOVITO ODRAVANJE 4,5 - INVESTICIJSKI POPRAVCI

OCJENA STANJA DRAVNIH CESTAU OS.-BARANJSKOJ UPANIJI

14%

67%

19%

DOBRO STANJE REDOVITO ODRAVANJE INVESTICIJSKI POPRAVCI

8

PROGRAM GRAENJA I ODRAVANJA JAVNIH CESTA ZA RAZDOBLJE OD 2005. DO 2008. GODINE

1. DRAVNE CESTE

INVESTICIJE Tablica 5. u mln kn

UKUPNO GODINA Redni broj OBJEKT 2005.-2008. 2005. 2006. 2007. 2008.

0 1 2 3 4 5 6

I. PROGRAM GRADNJE I REKONSTRUKCIJE BRZIH CESTA

1. ZAPADNA ZAOBILAZNICA OSIJEKA

240,00 36,00 78,00 98,00 28,00

1.1. Darda-Osijek 240,00 36,00 78,00 98,00 28,00 UKUPNO I. 480,00 72,00 156,00 196,00 56,00

II. OSTALI PROGRAMI ZAHVATA NA DRAVNIM CESTAMA

1. Prolaz kroz Belie L=1,40 km

5,00 5,00 - - -

2. Obilaznice gradova (Virovitica, Varadin, akovec, Bjelovar, azma, Naice, Vinkovci, Metkovi, Gospi, Zaprei i dr.)

222,10 87,40 58,70 31,00 45,00

UKUPNO II. 227,10 92,40 58,70 31,00 45,00

Predstavnici Osjeko-baranjske upanije i Hrvatskih cesta iz Zagreba odrali su nekoliko radnih sastanaka na kojima je postignut dogovor da se uz gore navedeni Program u istom razdoblju realiziraju i sljedei projekti:

1. Juna obilaznica (juni kolnik L=12,9 km) - izrada glavnih i izvedbenih projekata i izvoenje radova sukladno dinamici

koridora Vc Sjeverni kolnik june obilaznice koji je zavren 1989. godine predstavlja najoptereeniju dionicu dravne ceste D2 u Osjeko-baranjskoj upaniji. Tijekom 2004. godine na ovoj cesti je od strane "Hrvatskih cesta" d.o.o. izvreno brojanje prometa i isti iznosi oko 18.390 vozila/dan, to je svrstava i u prometno najoptereenije ceste u Republici Hrvatskoj. U perspektivi izgradnje koridora Vc doi e do jo veeg prometnog zaguenja i usiljenih tokova to ukazuje na nunost izgradnje junog kolnika June obilaznice.

2. Cesta D-38 akovo - Ruevo, L= 24,0 km - izrada projektne dokumentacije

Cesta svojim sredinjim uzdunim poloajem u Slavoniji, od Poege preko akova do Vinkovaca, ini izuzetno znaajan segment u cestovnoj mrei. Neprimjereni elementi (kolnika konstrukcija irine 4,5 m dijelom asfaltirana, a dijelom makadam i dr.) koji smanjuju razinu prometne usluge i sigurnosti prometa u odnosu na znaaj ceste nameu potrebu njezine rekonstrukcije po svim elementima, gabaritnim veliinama i kolnikoj konstrukciji.

9

3. Podravlje Trpimirova ulica (DC 7) - izrada projektne dokumentacije i rekonstrukcija

Ovaj projekt obuhvaa proirenje na etiri trake kojima bi se kvalitetno rijeila i etiri vana krianja sa navedenom cestom (Divaltova-Trpimirova; Drinska-Trpimirova; Vukovarska-Trpimirova; Europske avenije-Trpimirova).

Nesporno je da je u istonoj Hrvatskoj, pa tako i Osjeko-baranjskoj upaniji od posljedica

ratnih razaranja osim ostalog i mrea dravnih cesta doivjela teka razaranja. Nedostatna i nepravovremena sredstva jo su tijekom posljednjih deset godina pogorala ovo teko stanje. Na osnovu Studije opravdanosti (Hrvatska uprava za ceste, 2000. god.) predvien je niz zahvata na mrei dravnih cesta sa utvrenim prioritetima. Tako su i za Osjeko-baranjsku upaniju predviene prioritetne dionice za koje je potrebno izraditi projekte obnove i prii obnovi. U Osjeko-baranjskoj upaniji definirane su prioritetne dionice za rehabilitaciju po programu Betterment i to: Betterment I Tablica 6. u mil. kn

REDNI BROJ

BROJ CESTE DIONICA DULJINA km STANJE PROJEKTA IZNOS

0 1 2 3 4 5 1. D2 ainci - Donja Motiina 16,66 Zavreno 38,002. D517 Beli Manastir Valpovo 27,48 U izgradnji-rok 5.mj. 40,003. D518 Osijek - Gabo - Jarmina 30,05 Zavreno 42,88 UKUPNO: 74,19 120,88

Betterment II

Do kraja 2006. godine treba biti zavrena projektna dokumentacija za sve tri ceste, a sami radovi do kraja 2007. godine. Tablica 7. u mil. kn

REDNI BROJ

BROJ CESTE DIONICA DULJINA km STANJE PROJEKTA IZNOS

0 1 2 3 4 5 1. D2 Naice - Bizovac 20,63 U fazi projektiranja 26,552. D7 epin - Vuka 8,50 U fazi projektiranja 10,943. D515 Naice - Braevci 13,67 U fazi projektiranja 17,59 UKUPNO: 42,80 55,08

10

PROGRAM REDOVNOG ODRAVANJA OD 2005. DO 2009. GODINE

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. UKUPNO

Osjeko-Baranjska upanija 16,25 26,18 27,51 28,83 8,52 107,29

PROGRAM IZVANREDNOG (POJAANOG) ODRAVANJA OD 2005. DO 2008. GODINE

godina 2005. NAZIV OBJEKTA mil.kn 1.Juna obilaznica "FRIGIS-TRPIMIROVA"(D-2) izgraeno 5,391 2.most B.Vrh(D-7)ZAMJENA (c. propust "Vukojevci" D-515) izgraeno 0,267 3.most u B.Manastiru (D-7) ZAMJENA (klizite "Kozula" D-2) izgraeno 0,167

U K U P N O 5,825

godina 2006. NAZIV OBJEKTA mil.kn 1.Juna obilaznica "TRPIMIROVA-HEP"(D-2) 2,231 2.Brijest "OSIJEK-BRIJEST"(D-518) 2,954

U K U P N O 5,185

godina 2007. NAZIV OBJEKTA mil.kn 1.Naice-Zoljan (D-53) 4,245 2.Klizite "KRNIJA" (D-53) 0,202

U K U P N O 4,447

godina 2008. NAZIV OBJEKTA mil.kn 1.Branjin.Vrh-B.Manatir (D-7) 4,245 2.Braevci-Potnjani (D-515) 2,685

U K U P N O 6,930

11

UPANIJSKE CESTE U OSJEKO-BARANJSKOJ UPANIJI Tablica br. 8

suvremeni kolnik ostali zemlja duina: Red. br.

Broj Ceste Opis ceste asfalt beton kocka

(km)

prosj. irina (m)

kameni nema materij. kolnika

( km )

ukupno ( km )

1 D7/4085 Osijek-v.epinska (D 2) (sv.L.B.Mandia) Livana epin (D 7) 11,150 7,00 11,150

2 4011 D 7 Duboevica 4018 4,400 4,75 4,400

3 4017 Kneevo D 7 1,700 4,09 1,700

4 4018 D 7 (Kneevo) Topolje Gaji (Dra) D 212 16,380 6,00 16,380

5 4019 D 7 (Kneevo) Branjina Podolje 4018 (Dra) 14,620 4,22 14,620

6 4027 4019 - Popovac 2,150 5,00 2,150

7 4030 D 34 (Pod. Moslavina) Moslavaki Krenik - Zdenci Orahovica Pleternica (D 38) 5,630 6,00 5,630

8 4031 D 34ViljevoKapelnaKuanciMagadenovac ljivoevci-Lacii-Koka (D 2) 39,045 5,39 39,045

9 4032 D 34 D.Miholjac(Mihanovia-P.Radia)-Ivanovo 5,340 5,02 5,340

10 4033 Torjanci N.Nevesinje D 517 7,850 4,00 7,850

11 4034 Lu Petlovac (D 517) 2,288 4,01 1,482 3,770

12 4035 umarina D 517 1,022 6,00 1,022

13 4036 eerana D 7 0,120 1,590 4,54 1,710

14 4037 Kotlina Kn.Vinogradi (D 212) 5,100 4,00 5,100

15 4040 D 517 Novi Bezdan 0,950 4,00 0,950

16 4041 D 517-Bolman-Jagodnjak-N.eminac-Uglje- vajcarnica (D 7) 18,520 6,00 18,520

17 4042 D 212(Kn.Vinogradi)-Grabovac-Lug-Vardarac- Bilje(D 7) 18,195 6,51 18,195

18 4046 Golinci Miholjaki Pore (D 53) 3,300 5,50 0,460 3,760

19 4047 Miholjaki Pore(D 53)-Radikovci-amagajevci- rnkovci(D 34) 8,595 6,00 8,595

20 4048 amagajevci( 4047) Marijanci ( 4049) 4,145 4,50 4,145

21 4049 rnkovci(D 34) Marijanci ljivoevci( 4031) 9,827 6,00 9,827

22 4050 Belie (D 517) (K.Tomislava)-Valpovo (J.J.Strossmayera-A.B.imia)( 4051) 2,860 7,00 2,860

23 4051 Valpovo: D 34 D 34 (bana J.Jelaia Osjeka- M. Gupca) 4,020 6,68 4,020

24 4052 Valpovo( 4051)(L.Ribara)-Ivanovci-Zelin- Harkanovci-Koka(D 2) 17,460 5,80 17,460

25 4053 Valpovo( 4051)(N.Tesle-E.Kvaternika) - Nard 5,360 5,00 5,360

26 4054 N.eminac( 4041) eminac(D 7) 3,390 4,53 3,390

27 4055 T.L.Tikveki dvorac- 4056 (Kozjak) 3,030 3,08 3,030

28 4056 Lug( 4042)-Kozjak-Podunavlje-Kopaevo- 4042 (Bilje) 16,820 3,97 16,820

12

29 4058 D 53(Benianci)-Boki Lug-Boki-Beljevina- Ferianci(D 2) 24,215 5,10 24,215

30 4059 Bocanjevci-Gorica-Valpovo(Lj.Gaja-V.Nazora) ( 4051) 6,850 5,07 6,850

31 4060 4052(Metlinci)-Ladimirevci-Bizovac(D 2) 6,750 5,00 6,750

32 4061 Ladimirevci( 4060)-Satnica-Petrijevci(D 34) 7,340 5,00 7,340

33 4064 4030(Zdenci)-Zokov Gaj- 4058(Boki) 0,210 5,00 0,210

34 4065 Zdenci( 4030)-Bankovci- 4058(Ferianci) 2,590 5,50 2,590

35 4066 Boki( 4058)-aptinovci-Klokoevci(D 53) 6,090 4,00 6,090

36 4067 Bizovac(D 2)-Novaki-Broanci-epinski Martinci ( 4105) 10,030 6,00 10,030

37 4068 D 34-Josipovac-Vinjevac-Osijek(J.J.Strossmayera -Kanilia-Gundulia-Vukovarska)-Nemetin-D 213 21,150 8,39 21,150

38 4073 Beljevina( 4058) urenovac ( 4075) 3,440 5,00 3,440

39 4074 aptinovci( 4066)-Suine-urenovac( 4075) 4,575 4,03 4,575

40 4075 D 2-Vujak Ferianaki-urenovac-Pribievci- D 53 9,260 5,59 9,260

41 4076 4075(Vujak Ferianaki)- Naiko Novo Selo 0,700 5,00 0,700

42 4077 Brezik Naiki-D 2(Naice) 2,800 5,00 2,800

43 4078 Laanska D 2(Jelisavac) 1,180 3,00 1,180

44 4079 D 2(Koka) - Ledenik 3,860 6,00 3,860

45 4080 Koka (D 2)-Lug Subotiki-Budimci( 4105) 10,435 5,84 10,435

46 4081 Habjanovci Broanci ( 4067) 1,530 5,00 1,530

47 4082 Tvravica D 7 3,080 5,08 3,080

48 4083 D 7 - Podravlje 0,590 5,50 0,590

49 4084 Osijek: 4068-v.Frigis(D 2)(Svilajska) 1,000 7,42 1,000

50 4085 Osijek: 4068-v.epinska(D 2)(od Gundulieve: upanijska sv.L.B.Mandia) 1,485 7,27 1,485

51 4086 Osijek( 4085)(Vinkovaka)-Brijest-D 518 4,505 6,59 4,505

52 4087 Osijek:D 7- 4068(od mosta=Trpimirove: Europske avenije cara Hadrijana-M.Gupca do Vukovarske)

2,935 8,81 2,935

53 4088 Osijek: 4068 v.Elektroslavonija (D 2) 1,920 6,63 1,920

54 4089 D 7 epin Ivanovac D 518(Antunovac) 8,525 5,46 8,525

55 4090 D 7 - Brijee 1,720 5,00 1,720

56 4091 4068 kralja P.Svaia(od Vukovarske; preko obilaznice) Tenja (Osjeka, sv.Ane) 7,370 6,25 7,370

57 4092 Aljma 4093 0,230 0,520 5,00 0,750

58 4093 D 213(Aljma) Erdut D 213 13,050 5,00 13,050

59 4103 Marjananci 4052(Metlinci) 1,480 4,50 0,060 1,540

60 4104 Seona D 2(Martin-Naice) 3,700 5,50 3,700

13

61 4105 Podgora(D 515)-Budimci-Poganovci-okadinci -epinski Martinci-epin(D 7) 30,100 6,00 30,100

62 4106 4105(Poganovci)-Krndija-Punitovci-Tomaanci -D 7 8,535 5,87 6,500 15,035

63 4107 Punitovci( 4106)-Jurjevac Punitovaki-Beketinci-D 7 (Bijele Klade-Mala Branjevina) 9,395 5,13 9,395

64 4108 4107-Jurjevac Punitovaki-iroko Polje (D 7) 1,765 4,00 3,235 5,000

65 4109 D 7(Vel.Branjevina)-Vladislavci-Paulin Dvor- Ernestinovo(D 518) 12,575 5,00 12,575

66 4110 Dopsin-Vladislavci ( 4109) 1,350 4,50 1,350

67 4118 T.L.Borovik-Mandievac-Drenje-Kuanci- D 515(Bijela Vila) 14,970 5,74 14,970

68 4119 Slatinik Drenjski 4118(Mandievac) 2,495 5,50 2,495

69 4120 D 7(Vuka)-Lipovac Hrastinski-Koritna- 4130 8,420 5,44 8,420

70 4121 D 518LaslovoPalaaKorog 4148(Tordinci) 3,815 5,05 3,815

71 4122 Sila Korog( 4121) 2,350 5,00 2,350

72 4128 Josipovac Punitovaki( 4106)-Gorjani-Satnica akovaka(D 515) 6,795 5,72 2,025 8,820

73 4129 Satnica akovaka(D 515)-Gainci-Kondri-D 38 8,500 5,76 3,840 12,340

74 4130 D 7(Kuevac)-Vikovci-Forkuevci-Semeljci-Koritna- odolovci-Petrova Slatina-D 518(Ernestinovo) 24,515 6,00 24,515

75 4131 4130(Forkuevci) - Vuevci 2,270 5,00 2,270

76 4132 Semeljci( 4130)-Keinci-Mrzovi( 4148) 3,000 4,99 2,600 5,600

77 4133 Keinci( 4132)-Vrbica-St.Mikanovci(D 46) 6,330 6,00 6,330

78 4144 Breznica akovaka-Levanjska Varo (D 38) 2,360 5,50 2,360

79 4145 akovo: D 7 4146(A.Starevia-A.Hebranga) 2,045 6,00 2,045

80 4146 akovo: D 7 D 46(N.Tesle-V.Nazora-F.K Frankopana-E.Kvaternika) 3,540 7,50 3,540

81 4147 akovo: D 7 4146(F.Rakog-S.Radia-bana J.Jelaia) 3,280 7,00 3,280

82 4148 Vrbica( 4133)-Mrzovi-Markuica-Tordinci- 4111 4,420 5,50 4,842 9,262

83 4163 D 38(Kondri)-Trnava-St.Topolje( 4202) 8,190 5,22 8,190

84 4164 D 38 Svetoblaje - Dragotin 1,200 6,00 4,170 5,370

85 4165 N.Perkovci Pikorevci D 7 5,095 5,67 5,095

86 4168 Naice:Martin(D 53)-Markovac Naiki(D 515) (kralja Tomislava-Pejaeviev trg-kralja Zvonimira-brae Radia) 3,485 6,38 3,485

87 4189 Lapovci 4163 (ekonomija) 2,050 5,00 2,050

88 4202 D 49 Luani Brodski Varo Garin Vrpolje Strizivojna St. Mikanovci (D 46) 8,785 6,00 8,785

89 4237 Koka(D-2)-Ordanja-Andrijevac 4,200 4,32 4,200

90 4238 Gorjani( 4128) Tomaanci( 4106) 3,275 6,00 3,275

91 4239 Tomaanci( 4106) Ivanovci Gorjanski D 7 (Kuevac) 3,250 4,75 1,250 - 4,500

Ukupno: 610,217 - 2,110 24,569 5,895 642,791

14

LOKALNE CESTE U OSJEKO-BARANJSKOJ UPANIJI Tablica br. 9

suvremeni kolnik ostali zemlja duina: Red. br.

Broj ceste Opis ceste asfalt beton kocka

(km)

prosj. irina (m)

kameni nema materij. kolnika

( km )

ukupno ( km )

1 40068 4057(M.Rastovac) 4031(Kapelna-Kuanci) - - 5,580 5,580

2 40080 4030 Duzluk-Gazije-G.Motiina-Seona ( 4104) 1,990 5,00 8,590 10,580

3 44001 Martinci Miholjaki Gezinci (D 34) - - 2,060 2,060

4 44005 Zeleno polje 4034 (Petlovac) 1,500 3,50 1,500

5 44006 Lu( 4034) umarina( 4035) 4,315 4,50 4,315

6 44007 irine D 517 - 0,520 4,00 0,520

7 44008 umarina( 4035) eerana 4036 1,430 5,00 1,430

8 44010 Kn.Vinogradi(D 212)-Kamenac-Karanac-Kozarac(D 7) 4,820 1,860 4,43 1,700 1,300 9,680

9 44011 Suza(D 212)-Mirkovac-L 44034 8,360 4,00 8,360

10 44012 4031(Kapelna)-Blanje-Bockovac-Ivanovo( 4032) 3,920 5,00 3,920

11 44013 Kapelna( 4031)-Krunoslavlje-44015(Golinci) 0,175 4,00 7,255 7,430

12 44014 L 44013-Krunoslavlje- 4031(Kuanci) 3,350 5,50 - 3,350

13 44015 Golinci( 4046) Kuanci( 4031) - - 0,550 4,150 4,700

14 44016 Podgajci Podravski(D 34)-Bokinci- 4047 (amagajevci) 0,950 5,00 3,460 4,410

15 44017 Bokinci(L 44016) rnkovci(D 34) 2,255 5,50 2,255

16 44018 amagajevci( 4048)- 4049(ljivoevci) - - 4,605 4,605

17 44019 Benianci(D 53) Lacii( 4031) 4,260 4,00 4,260

18 44020 Marijanci( 4049)-Marjanski Ivanovci- 4052 (Harkanovci) 7,000 4,00 4,900 11,900

19 44021 4049(Marijanci) Tiborjanci D 34 3,050 5,00 2,410 5,460

20 44022 D 34(Gat) Velikovci L 44021(Tiborjanci) 1,550 5,00 1,550

21 44023 Tiborjanci(L 44021)-Bocanjevci-Zelin( 4052) 2,430 4,21 8,740 11,170

22 44024 Kitianci(D 34)-Vinogradci-L 44023 (Tiborjanci-Bocanjevci) 2,440 4,88 1,781 4,221

23 44025 L 44020(Marijanci) Bocanjevci(L 44023) 0,730 3,00 3,650 4,380

24 44026 Novo Nevesinje( 4033) D 517(Bakanga) 2,600 2,25 1,400 4,000

25 44027 Kitianci(D 34) D 517(Belie) 0,635 3,00 1,365 2,000

26 44028 Valpovo( 4050 A.B.imia-Starovalpovaki put)-Nard- D 34(ag) 2,070 4,33 10,455 12,525

27 44029 Marjanaci( 4103) 4052(Ivanovci) 0,730 4,50 0,730

28 44030 D 517 Majke Mee 1,050 4,00 1,050

15

29 44032 Darda(D 7)- 4042(Lug-Vardarac) 1,280 4,00 5,800 7,080

30 44033 Darda(D 7) elj. Postaja 0,930 4,50 0,930

31 44034 4042-Jasenovac-Sokolovac- 4055(Kozjak) 10,445 4,50 10,445

32 44035 4055(dvorac) - Tikve 3,650 3,00 3,650

33 44037 Ferianci(D 2)-Valenovac-Gazije(L 40080) 3,215 5,12 1,655 4,870

34 44038 D 2(Vujak Ferianaki)-Valenovac(L 44037) 0,770 5,00 2,600 3,370

35 44039 Suine( 4047) - Teodorovac 2,100 5,00 - 2,100

36 44040 Naiko Novo Selo( 4076)Gabrilovac( 4075) 2,405 4,58 2,405

37 44041 Liko N.Selo(L 44040)-Brezik Naiki( 4077) 1,020 5,00 1,250 2,270

38 44042 D 53(Klokoevci)-Lipine - - 2,270 2,270

39 44043 D 53(Klokoevci)-Lila-Ribnjak-Laanska ( 4078) 4,905 4,26 4,905

40 44044 Velimirovac(D 53) D 2(Jelisavac) 2,510 6,00 0,350 - 2,860

41 44045 D 2-elj.postajaJelisavac 0,600 4,00 0,600

42 44046 Ledenik( 4079) 4105(Podgora) 1,150 5,50 5,730 6,880

43 44047 Ledenik(L 44046)-Andrijevac-Branimirovac- 4080(Lug Subotiki) 0,545 5,00 5,985 6,530

44 44048 Andrijevac( 4237)-Bijela Loza- 4105 (Klenik - Podgora) 2,760 5,00 0,819 3,000 6,579

45 44049 Ordanja( 4237) 4080(Koka-Lug Subotiki) - - 2,000 2,000

46 44050 4052(Harkanovci-Zelin)-Topoline(D 2) - - 5,553 5,553

47 44051 Lug Subotiki( 4080)-Habjanovci( 4081) 0,614 5,00 7,421 2,030 10,065

48 44052 Ivanovci( 4052)-Cret Bizovaki(D 2) 0,665 4,50 3,855 2,000 6,520

49 44053 Cret Bizovaki(D 2)-Habjanovci( 4081) 1,100 4,04 2,860 3,960

50 44054 Satnica Valpov.( 4061) D 2(Bizovac-Samatovci) 2,430 5,00 2,430

51 44055 Petrijevci( 4061)-Selci-Broanci( 4067) 2,235 5,00 11,010 13,245

52 44056 Cerovac-L 44055(Selci) - - 0,980 0,980

53 44057 epinski Martinci( 4105) 4107(Beketinci) 6,300 5,00 1,290 3,110 10,700

54 44058 D 2(obilaznica a.Meh.)-Josipovac( 4068) 1,740 6,00 1,740

55 44060 Vinjevac( 4068)-elj.Postaja(N..Zrinskog) 0,500 5,00 0,500

56 44061 Brijee( 4090) 4089(epin-Ivanovac) - 3,700 3,700

57 44062 Osijek:StrelitePampas Virska- 4068 0,400 6,00 0,400

58 44063 Osijek:4084(Frigis)Kapelska(kola)Kolodvorska Sljemenska-Poljski put-KrnjavogSv.Roka(4068)Lika(L44063) 3,500 6,63 3,500

59 44066 Osijek:Hipodrom-Kolodvorska- 4068 0,600 4,54 0,600

60 44067 Osijek:4068-D7 Strossmayera(od Kanilia)-Ribarska-amaka-Luki prilaz-Kapucinska-Europske avenije(do Trpimirove)

3,100 9,24 3,100

16

61 44068 Osijek:L 44067 4068 upanijska(do Gundulieve) 0,810 8,00 0,810

62 44070 Osijek: 4086-Drinska-D 7(Vinkovaka-Sjenjak) 1,300 6,00 1,300

63 44072 Osijek:D 7 4088 M.Divalta 4,000 7,14 4,000

64 44075 Osijek:L 44072-J.Huttlera(od Divaltove)-Krstova-Zeleno Polje- 4087(do M.Gupca) 2,500 - 6,16 2,500

65 44079 Osijek:L 44068- 4068 Hrvatske Republike-Gajev Trg-Vukovarska(do Kreme,trg B.Trenka) 0,900 11,17 0,900

66 44080 Osijek:L 44067-S.Radia-elj.kolodvor Osijek (St.Radia od Kapucinske do kolodvora) 0,800 9,00 0,800

67 44082 Tenja( 4091)-(Crvena njiva)-Sarva(D 213) 4,705 5,00 3,595 8,300

68 44083 Tenja( 4091)-Sila( 4122) 9,350 5,03 9,350

69 44084 Bijelo Brdo(D 213) elj.Postaja 0,850 5,00 0,850

70 44085 D 213(Bijelo Brdo,Miino Brdo)- 4093(Aljma) - 3,100 3,100

71 44086 D 213(Marinovci)-Vera( 4111) 4,300 4,30 1,034 5,334

72 44090 Gazije(L 40080)-D.Motiina(D 2)(umska cesta) 1,080 4,00 4,240 5,320

73 44091 Zoljan(D 53)-elj.Postaja(tukino Brdo,Stari Zoljan) 0,400 3,00 2,250 2,650

74 44092 Naice:D 2- 4168(od semafora V.Lisinskog- J.J.Strossmayera do policije) 0,950 6,37 0,950

75 44093 Markovac Naiki( 4168)-Makloevac-Ceremonjak-Granice-Rozmajerovac 8,050 5,25 7,990 16,040

76 44094 Gradac Naiki(D 53)-Londica 3,210 3,51 1,680 4,890

77 44095 L 44094-L 44093(um. cesta:Lonica-Ceremonjak) 0,109 3,00 4,861 4,970

78 44097 Keleinka-Stipanovci(D 515) 1,040 3,00 1,040

79 44098 Stipanovci(D 515)-Krinci 3,355 4,77 3,355

80 44099 Podgora(D 515)-Ostroinci-Podgorje Braevako-Borovik-Pauje-Breznica akovaka( 4144) 7,975 4,95 15,615 23,590

81 44100 D 515(Razbojite-Braevci)-Buje Gorjansko 2,100 5,00 - 2,100

82 44101 D 515(Braevci-Potnjani)-Paljevina-Drenje ( 4118) 4,975 5,37 4,975

83 44102 Slatinik Drenjski( 4119)-Paljevina-Potnjani (D 515) 1,540 5,00 4,360 5,900

84 44103 Potnjani(D 515)-Gorjani( 4128) 0,900 4,82 4,800 5,700

85 44104 D 515(Bijela Vila)-Gorjani(L 44103) 0,370 4,50 3,230 3,600

86 44105 Krndija( 4106)-Gorjani( 4128) 5,610 3,61 0,650 - 6,260

87 44106 4107(Beketinci)-Vuka(D 7) 3,985 5,00 3,985

88 44107 D 7(Vuka)-Hrastovac-Dopsin( 4110) 4,018 3,26 3,600 7,618

89 44108 iroko Polje(D 7)-Semeljci( 4130) 2,260 4,53 5,840 8,100

90 44109 4109-Hrastin-Koprivna-odolovci( 4130) 5,850 5,09 5,850

91 44110 Antunovac(D 518)-(Sele-Orlovnjak)-Tenja (L 44083) 7,485 5,00 7,485

92 44111 L 44110(Sele-Vrbik)-(Vendelovo)Laslovo ( 4121) 5,000 1,400 3,98 2,500 8,900

17

93 44112 D 518(Ernestinovo)-L 44111(Laslovo-Vrbik-Sele) - 3,800 3,800

94 44113 L 44111(Sele-Vrbik)-L 44083(Tenja-Betin Dvor -Sila) 5,800 2,50 - 5,800

95 44114 L 44083(Tenja-Sila)-elije-Bobota( 4111) - - 2,200 2,200

96 44115 D 2(ekonomija Klisa)-L 44086(Marinovci) 4,200 4,84 4,900 9,100

97 44116 L 44086(Marinovci-Vera)-D 519(ekonomija Lovas-Borovo selo) 6,430 2,50 6,430

98 44117 Milinac-L 44099(Pauje-Breznica ak.) - - 1,350 1,350

99 44118 Slobodna Vlast(D 38)-Ratkov Dol - - 2,750 2,750

100 44119 D 38-Musi 2,190 5,00 - 2,190

101 44120 Ovara- D 38 - - 1,610 1,610

102 44121 Hrkanovci akovaki-Trnava( 4163) 6,655 5,50 6,655

103 44122 L 44121(Hrkanovci ak.-Trnava)-Lapovci ( 4189) 2,915 5,00 0,920 3,835

104 44123 4118 Mandievac-Pridvorje-Preslatinci (L 44124) 2,600 5,50 3,400 6,000

105 44124 Kuanci akovaki( 4118)-Preslatinci- 4129 (Gainci) 1,920 5,00 2,040 3,960

106 44125 Gainci( 4129)-Selci akovaki(D 38) 2,170 4,94 2,040 4,210

107 44126 akovo( 4147 A.Mandia)-Dragotin( 4164) 9,170 5,72 9,170

108 44127 L 44126-N.Perkovci-St.Perkovci( 4190) 1,990 5,21 0,610 - 2,600

109 44133 akovo( 4146)-(k.Tomislava-Pobjede-D.Domjania)- L 44134(.Pisak-uranci) 5,040 5,37 2,860 7,900

110 44134 Semeljci( 4130)-(Adruevac)-uranci-D 46 2,310 4,37 3,215 3,075 8,600

111 44135 L 44134(uranci)-Vrbica( 4133) 0,080 3,00 3,320 3,400

112 44136 Budrovci(D 46)- D 7(Pikorevci) 3,260 6,00 - 3,260

113 44137 D 7(akovo)-Pikorevci( 4165) 1,855 5,50 1,855

114 44138 D 7 4202(Strizivojna) 1,165 7,00 1,165

115 44139 eminac(D 7)-Grabovac( 4042) 4,900 4,71 - 4,900

Ukupno: 287,506 2,380 1,400 166,484 90,170 547,940

18

Vrsta Ukupna duina Vrsta kolnika

ceste cesta suvremeni kolniktucaniki

kolnikneizgraeni

kolnik upanijske ceste km 642,79 612,33 24,57 5,90

Lokalne ceste km 547,94 291,29 166,13 90,52Ukupno: km 1.190,73 903,61 190,70 96,42

Osnovni podaci o upanijskim i lokalnim cestama - 2005. g. -

Za usporedbu u Republici Hrvatskoj je od ukupno 20.274,47 km upanijskih i lokalnih cesta neizgraeno 3.518,45 km ili 17,5% od ukupne cestovne mree upanijskih i lokalnih cesta.

U prethodnoj tablici moe se uoiti da je trenutno ukupna duina upanijskih i lokalnih cesta u naoj upaniji 1.190,73 km i da je 903,61 km ili 76 % cestovne mree upanijskih i lokalnih cesta sa izgraenim suvremenim kolnikom, dok je 287,12 km ili 24 % ukupne cestovne mree upanijskih i lokalnih cesta u ovom trenutku bez izgraenog suvremenog kolnika (asfalt, beton, kamena kocka). Vei postotak neizgraenosti imaju jo samo Vukovarsko-srijemska, Sisako-moslavaka, Liko-senjska, Zadarska i Virovitiko-podravska upanija. Za usporedbu 1998. godine kada je osnovana Uprava za ceste Osjeko-baranjske upanije 30,6 % cestovne mree upanijskih i lokalnih cesta bilo je bez suvremenog kolnika, a treina cestovne mree upanijskih i lokalnih cesta bila je u izuzetno loem stanju zbog ratnih djelovanja.

U naoj upaniji razvrstano je 11 upanijskih i 64 lokalne ceste koje su dijelom ili u potpunosti neizgraene. Duina neizgraenih dionica na upanijskim je 30,46 km a na lokalnim cestama 256,55 km.

Na neizgraenim dionicama sa tucanikim kolnikom naprijed navedenih 11 upanijskih i 64 lokalne ceste u ovom trenutku nalazi jo 19 veih ili manjih naselja.

U slijedeoj tablici navedene su dionice upanijskih i lokalnih cesta koje do sada nisu modernizirane, a koje su u funkciji povezivanja naselja sa asfaltnom cestom ( ukljuivo i cestu kroz naselje ) na najbliu dravnu, upanijsku ili lokalnu cestu sa asfaltnim kolnikom, te su navedeni i nazivi naselja koje se nalazi na toj dionici.

Iz tablice je vidljivo da je potrebno izgraditi (modernizirati) 8,27 kilometara dionica upanijskih cesta i 62,58 kilometara dionica lokalnih cesta, odnosno ukupno 70,85 kilometara upanijskih i lokalnih cesta da bi se povezala sva naselja u naoj upaniji sa suvremenom cestom:

19

Ime naseljaBroj ceste O p i s c e s t e

duina ukupno

(km)

upanijske ceste

Krndija 4106 4105(Poganovci)-Krndija-Punitovci-Tomaanci-D 7 4,100 Svetoblaje 4164 D 38 - Svetoblaje - Dragotin 4,170

Ukupno km: 8,270

Lokalne cesteGazije i Gornja Motiina 40080 4030 Duzluk-Gazije-G.Motiina-Seona ( 4104) 6,000 Martinci Miholjaki 44001 Martinci Miholjaki - Gezinci (D 34) 2,060 Gazije 44037 Ferianci (D 2) - Valenovac - Gazije (L 40080) 1,655 Lipine 44042 D 53 (Klokoevci) - Lipine 2,270 Andrijevac i Branimirovac 44047

Ledenik (L 44046) - Andrijevac - Branimirovac - 4080 ( Lug Subotiki) 5,985

Selci 44055 Petrijevci ( 4061) - Selci - Broanci ( 4067) 11,010 Cerovac 44056 Cerovac - L 44055 (Selci) 1,000 Granice - Rozmajerovac 44093

Markovac Naiki ( 4168) - Makloevac - Ceremonjak - Granice - Rozmajerovac 7,990

Londica 44094 Gradac Naiki (D 53) - Londica 1,680 Podgorje Braevako i Pauje

44099 Podgora (D 515)-Ostroinci-Podgorje Braevako-Borovik- Pauje -Breznica akovaka ( 4144) 15,615 Krndija 44105 Krndija ( 4106) - Gorjani ( 4128) 0,650 Milinac 44117 Milinac - L 44099 (Pauje-Breznica ak.) 1,350 Ratkov Dol 44118 Slobodna Vlast (D 38) - Ratkov Dol 2,750 Ovara 44120 Ovara - D 38 1,610 Arduevac 44134 Semeljci(4130)-uranci-D 46 0,950

Ukupno km. 62,575 Sveukupno km 70,845

Popis dionica upanijskih i lokalnih cesta bez suvremenogkolnika - koje povezuju naseljena mjesta - 2005. godina

20

Udio neasfaltiranih cesta u izgraenim cestama po upanijama

0,00

2,00

4,00

6,00

8,00

10,00

12,00

14,00

16,00

18,00

20,00

22,00

24,00

26,00

28,00

30,00

32,00

34,00

36,00

krap

insk

o za

gors

ka

dubr

ova

ko-n

eret

vans

ka

prim

orsk

o-go

rans

ka

me

imur

ska

ista

rska

zagr

eba

ka

vara

din

ska

brod

sko-

posa

vska

split

sko-

dalm

atin

ska

karlo

vak

a

kopr

ivnik

o-kr

iev

aka

ibe

nsko

-kni

nska

poe

ko-

slav

onsk

a

bjel

ovar

sko

bilo

gors

ka

osjek

o-ba

ranj

ska

zada

rska

viro

viti

ko-p

odra

vska

vuko

vars

ko-s

rijem

ska

liko

-sen

jska

sisak

o-m

osla

vak

a

upanije

Post

otak

(%)

21

UKUPAN BROJ REGISTRIRANIH MOTORNIH VOZILA U 2005. GODINI

0250005000075000

100000125000150000175000200000225000250000275000300000325000350000375000400000

PU

KR

AP

INS

KO

ZA

GO

RS

KA

PU

DU

BR

OV

A

KO-N

ERET

VAN

SKA

PU

PR

IMO

RS

KO

-GO

RA

NS

KA

PU

ME

IMU

RS

KA

PU

ISTA

RS

KA

PU

ZA

GR

EB

A

KA

PU

VA

RA

DIN

SK

A

PU B

RO

DSK

O-P

OSA

VSKA

PU S

PLIT

SKO

-DAL

MAT

INSK

A

PU K

ARLO

VA

KA

PU

KO

PR

IVN

IKO

-KR

IEV

AKA

PU

IBEN

SKO

-KN

INSK

A

PU P

OE

KO

-SLA

VON

SKA

PU B

JELO

VAR

SKO

BIL

OG

OR

SKA

PU

OS

JE

KO-B

ARAN

JSKA

PU

ZA

DA

RS

KA

PU

VIR

OV

ITI

KO-P

OD

RAV

SKA

PU V

UKO

VAR

SKO

-SR

IJEM

SKA

PU

LI

KO-S

ENJS

KA

PU S

ISA

KO-M

OSL

AVA

KA

GR

AD

ZA

GR

EB

(BE

Z ZA

GR

EB

A

KEU

PA

NIJ

E)

22

Na prethodnim dijagramima moe se uoiti da je naa upanija jedna od upanija sa najslabije izgraenom mreom upanijskih i lokalnih cesta dok je sa druge strane na vrlo visokom mjestu po ukupnom broju registriranih motornih i prikljunih vozila, a iji je utjecaj na stanje prometnica povean i velikim brojem tranzitnog prometa koji se odvija preko nae upanije. 2.1.1. Dravna cesta D-7 (Zapadna obilaznica grada Osijeka)

Dravna cesta D7 (E 73) GP Kneevo (granica Republike Maarske)- B. Manastir-Osijek- akovo-Velika Kopanica-Slavonski amac, te dalje preko Bosne i Hercegovine i Metkovia do Ploa znaajan je cestovni pravac, kako za Republiku Hrvatsku, tako i za vie zemalja srednje Europe (Maarska, eka, Slovaka), odnosno Bosnu i Hercegovinu. Ova cestovna prometnica ini najpogodniju nizinsku vezu zemalja srednje Europe sa srednjim i junim Jadranom, a to se vidi i po odluci III paneuropske prometne konferencije, odrane u Helsinkiju 1997. god., a na kojoj je upravo taj prometni pravac svrstan u V europski prometni koridor (V c).

Jedan od glavnih problema na trasi dravne ceste bio je osim loeg stanja kolnika, njen prolaz kroz urbane zone gradova i naselja. Trasa dravne ceste prolazi kroz tri grada. Kako je u zoni grada akova izgraena obilaznica, najvei problem na trasi postao je prolaz trase kroz grad Osijek u koridoru Trpimirove ulice.

Posljedica toga je niz negativnih uinaka na prometni tok i okoli: - sukob tranzitnog i lokalnog prometa, izraen posebno u vrnim optereenjima odlaska i

dolaska s posla, kada dolazi do veih zastoja i redovne intervencije prometne policije, - tetan utjecaj na okolni prostor bukom i vibracijama ispunih plinova uzrokovanim prometnim

tokom, to je pojaano veim udjelom teretnih vozila u strukturi prometnog toka.

Izgradnjom june obilaznice grada postigli su se znaajni pomaci u organiziranju prometnog toka u smjeru istok-zapad, dok je za rjeavanje tranzitnih tokova u smjeru sjever-jug planirana trasa zapadne obilaznice. Prva faza navedene obilaznice je izgraena i putena u promet prole godine, a osiguravat e izmjetanje tranzita iz naselja epin i Livana. Predmet ovog glavnog projekta je druga faza zapadne obilaznice Osijeka, koja poinje na postojeoj dravnoj cesti D7 na poetku naselja vajcarnica, zaobilazi Bilje i Dardu sa zapadne strane, te se preko novog mosta na rijeci Dravi i nadvonjaka preko Strossmayerove ulice uklapa u postojeu trasu izgraenu u prvoj fazi.

Izgradnjom druge faze zapadne obilaznice grada Osijeka u potpunosti e se izmjestiti tranzitni promet iz centralnog dijela grada i dobiti e se dui potez izmijetanja trase dravne ceste D7 na potezu gotovo spojenih urbanih podruja vajcarnice, Darde, Bilja, Osijeka, Livane i epina ukupne duine 24,3 km. Izgradnjom ove ceste dobit e se za budunost vrlo kvalitetna paralelna cesta visoke razine usluge autocesti Budimpeta-Osijek-Ploe (TEM-u). Prilog 1: Karta br. 3 Prometni vor Osijek Most preko rijeke Drave

Glavni projekt mosta preko Drave u Osijeku razraen je nakon razmatranja vie razliitih inaica, posebno glavnog rasponskog sklopa preko Drave. Zbog nosivosti temeljnog tla odabrano je rjeenje eline rasponske konstrukcije, pored navedenoga, elina rasponska konstrukcija jeftinija je u odnosu na ostala razmatrana rjeenja (spregnuti rasponski sklop i prednapeta rasponska konstrukcija).

Rasponska konstrukcija prilaznih vijadukata izvodi se od predgotovljenih prednapetih nosaa, koji su zbog svoje tipiziranosti i velikog broja jednakih elemenata pogodni za primjenu na ovom mostu.

23

Most je u stacionai 9+297,00 Zapadne obilaznice Osijeka (cesta D-7) Darda-epin. Prema veliini prometnog optereenja i ranga spada u red dravnih cesta. Prema Strategiji i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske, Drava je od Osijeka svrstana u treu klasu plovnog puta, tako da je zahtjevani slobodni profil ispod mosta irok 50 m i visok 5,25 m od kote vodostaja izvanrednih mjera obrana od poplava.

Most se sastoji od lijevog prilaznog vijadukta prednapetog rasponskog sklopa sa starane Baranje sredinjeg mosta elinog rasponskog sklopa preko rijeke Drave i desnog prilaznog vijadukta od strane Osijeka. elini rasponski sklop glavnog mosta i prilazni mostovi prednapetog rasponskog sklopa odabran je zbog racionalnosti, mogue brze izvedbe.

Poetak mosta je u stacionai 9+078,70, dok je kraj mosta u stacionai 9+691,70. elini most je u konkavnoj krivini radijusa 5000 m. Prilazni vijadikti su u jednostrenom uzdunom nagibu.

Most preko Drave projektiran je u pravcu, duljine 271 m, Kolnik je u jedostrenom nagibu: 2,5%. Ukupna duljina mosta izmedu krajeva krila upornjaka iznosi 613 m; od ega je lijevi prilazni vijadukt dug 82.55 m (od kraja krila do osi stupa S4), sredinji most 270 m (od osi stupa S4 do osi stupa S7), a desni vijadukt 258,95 m (od osi stupa S7 do kraja krila upornjaka). Rasponski skIop lijevog prilaznog vijadukta ima tri polja s rasponima od 325.20 m, rasponski skIop sredinjeg mosta ima tri polja s rasponima 80+110+80 m a rasponski skIop desnog prilaznog vijadukta ima deset polja s rasponima 1025,2 m. Ukupna irina rasponskog sklopa mosta (razmak vanjskih rubova vijenaca) iznosi 11,56 m. Promrtna ploha sastoji se od dvaju prometnih trakova irine od po 370 cm, rubnih trakova od po 30 cm i dviju pjeakih staza irine po 153 cm. 2.1.2. Cestovni javni promet

Javni prijevoz putnika organiziran je u okviru GPP Osijek, kao gradski i prigradski prijevoz i Panturist d.d. Osijek koji vri prijevoz na upanijskim linijama.

U okviru gradskih i prigradskih linija u organizaciji GPP-a Osijek prometuju autobusi na 9 linija. Ovim su linijama pokrivena naselja: Osijek, Tvravica, Podravlje, Josipovac, Vinjevac, Livana, Brijee, Brijest, Antunovac, Nemetin, Bilje, Tenje, epin, Sarva, Ivanovac, Bijelo Brdo, Ernestinovo, Laslovo, odnosno 17 prigradskih naselja i Grad Osijek. Ukupna duina linija je 175,5 km, a na njima je rasporeeno 247 autobusnih stajalita.

U unutarnjem i meunarodnom prijevozu putnika Panturist d.d. Osijek najvea je tvrtka u Osjeko-baranjskoj upaniji, koja opsluuje 453 autobusna stajalita i 7 autobusnih kolodvora (Osijek, akovo, Valpovo, Donji Miholjac, Belie, Naice i Beli Manastir). Na podruju Osjeko-baranjske upanije autobusi Panturist d.d. Osijek prometuju na 109 upanijskih linija, a ukupna duina linija je 3.793 km. Navedena tvrtka raspolae sa 140 autobusa od kojih su 93 licencirana. 2.2. eljezniki promet

U skladu sa Zakonom o hrvatskim eljeznicama pod eljeznikom infrastrukturom podrazumijeva se donji i gornji stroj pruge i objekti na eljeznikim prugama, objekti za elektrinu vuu vlakova, objekti za signalno-sigurnosna postrojenja, objekti za telekomunikacijska i informatika postrojenja u eljeznikom prometu i objekti na eljeznikim kolodvorima.

Na podruju Republike Hrvatske, pruge se ovisno o njihovoj namjeni, opsegu prometa, gospodarskoj vanosti i znaenju, koje imaju u unutranjem i meunarodnom eljeznikom prometu razvrstavaju na: 1. Magistralne eljeznike pruge

- magistralne glavne eljeznike pruge - magistralne pomone eljeznike pruge

24

2. Pruge prvog reda 3. Pruge drugog reda

Djelatnost javnog prijevoza putnika i stvari u unutranjem i meunarodnom prometu eljeznikim prijevoznim sredstvima, te izgradnja, modernizacija i odravanje eljeznike infrastrukture kao i modernizacija i odravanje eljeznikih vozila u nadlenosti je JP H-Hrvatske eljeznice.

Novom organizacijom H se organizira u tri cjeline: H Infrastruktura (jedinice koje u nadlenosti imaju odravanje pruga i regulaciju prometa) i financira

se iz sredstava Republike Hrvatske H Cargo (teretni promet) predvia se privatizacija H Putniki prijevoz oekuje se uee upanija u sufinanciranju putnikog prometa

Na podruju Osjeko-baranjske upanije ukupno je 223,4 km pruga, od ega je: - 86,2 km magistralna glavna pruga, - 107,2 km pruga prvog reda, - 30,0 km pruga drugog reda.

eljezniku mreu na podruju nae upanije ine pruge prikazane u tablici br.7: Tablica br. 10

eljeznika pruga Vrsta pruge Duina (km)

Dalj-Osijek-Ferianci (dalje za Viroviticu, Koprivnicu, Varadin) pruga I reda 85,2

Beli Manastir (dravna granica)-Osijek-Strizivojna Vrpolje

magistralna gl. pruga 86,2

Bizovac-Belie pruga II reda 12,9

Osijek-Brijest (jedina dionica pruge Osijek-Vinkovci koja je osposobljena za promet)

pruga I reda 4,20

aktivne

Naice- Nova Kapela pruga II reda 17,10

Osijek-Markuica Antin (dalje za Vinkovce) pruga I reda 22,0

nisu aktivne

zbog ratnih

oteenja

Napomena: Pruga Osijek-Vinkovci (duine 33,70 km), zatvorena je jo od 18.kolovoza 1991. godine, u dogovoru sa Nadzornim odborom H-a i Vladom RH treba se obnoviti

Na podruju Osjeko-baranjske upanije , koje pokriva Prijevozno podruje Osijek ima 52 slubena mjesta, od toga 22 kolodvora, 27 stajalita ( od kojih je 8 u funkciji prigradskog prometa), 2 tovarita i 1 transportno otpremnitvo.

Kolodvor Osijek je jedini ranirno-rasporedni kolodvor na podruju H koji nije rekonstruiran u graevinskom smislu, niti u nainu osiguranja prometa vlakovima pri ulasku ili izlasku vlakova iz kolodvor. Rekonstrukcija kolodvora planira se u sklopu modernizacije Koridora V c do 2007. godine.

25

U pogledu signalnog sustava moe se ustanoviti sve vee tehnoloko zaostajanje i porast apsolutne starosti signalno sigurnosnih ureaja i postrojenja na podruju Osjeko-baranjske upanije u odnosu na magistralne pruge H i tehnologije koje se primjenjuju u Europi.

Za uspjenu eksploataciju pruga na podruju nae upanije potrebno je u sklopu modernizacije Koridora Vc izvriti graevinsku rekonstrukciju kolodvora Osijek, Vladislavci, Semeljci i akovo, te osigurati kolodvore suvremenim signalno-sigurnosnim ureajima kako bi se poveala brzina vlakova kao i propusna mo kolodvora. Ujedno je potrebno izvriti sve pripreme za provedbu elektrifikacije pruga. Obzirom na injenicu da su to obimni i dugotrajni zahvati potrebno je inzistirati na realizaciji plana koji se donosi u okviru politike razvoja infrastrukture Republike Hrvatske, a koji se utvruje za srednjorono razdoblje i obuhvaa plan odravanja i razvoja eljeznike infrastrukture Republike Hrvatske. Plan sadri razinu funkcionalne sposobnosti po prugama (koje treba osigurati odravanjem), konkretne programe, modernizaciju, te visinu i nain osiguranja potrebitih sredstava.

U naoj upaniji planira se izgradnja slijedeih pruga: - prugu MP 13 (Republika Maarska dr. gr.-Beli Manastir-Osijek-Slavonski amac dr. gr.)

graevinski urediti za brzine do 160 km/h. Poetak radova 11 mjesec 2005. godine, a zavretak u 2007. godini.

- nova pruga Naice-Tvornica cementa Naice, poetak radova 11 mjesec 2005. godine, zavretak 2007. godine.

- rekonstrukcija vorita Osijek s korekcijama trasa, novim predstanicama, novim rasporednim kolodvorom i razdvajanjem teretnog i putnikog prometa,

- novi meunarodni granini prijelaz kod Erduta.

U svrhu revitalizacije i zacrtanog intenziviranja eljeznikog prometa na ovom prostoru, Republika Hrvatska je sklopila i bilateralne meunarodne ugovore i sporazume koji su u funkciji eljeznikog prometa u koridoru V/c (Sporazum o reguliranju graninog eljeznikog prometa izmeu Republike Hrvatske i Republike Maarske i Ugovor Republike Hrvatske i Republike Maarske o meunarodnom kombiniranom prijevozu stvari). 2.3. Rijeni promet

Za rijeni promet u Osjeko-baranjskoj upaniji bitne su rijeke Drava i Dunav. Rijeka Drava plovna je gotovo svom svojom duinom kojom se prostire naom upanijom, odnosno od svog ua do 104-tog rijenog kilometra naselja Martinci Moslavaki. Na toj duini od 0-tog do km 22 rijeka Drava je plovni put od meunarodnog znaaja temeljem Europskog ugovora o glavnim unutarnjim plovnim putevima od meunarodnog znaaja (AGN). Na dionici od km 22 do km 70 rijeka Drava je unutarnji plovni put, a od km 70 do km 104 plovidba je regulirana Sporazumom s Republikom Maarskom. Rijeka Dunav protjee istonom granicom nae upanije u duini od 86 km i to od granice s Republikom Maarskom do iza opine Erdut (gdje prelazi u Vukovarsko-srijemsku upaniju) i cijelom tom duinom je meunarodni plovni put (od km 1433 do km 1347). Nadzor nad rijenim prometom na rijeci Dravi obavlja Kapetanija Osijek, a na rijeci Dunav Kapetanija Vukovar.

Na plovnom putu Dunava u granicama upanije trenutno nema luka ili pristanita. U planu je izgradnja putnikih pristanita u Batini (rkm 1425+500) i u Aljmau (rkm 1380+200).

Na plovnom putu Drave smjetene su: - Luka Osijek (Nova luka Tranzit) rkm 13+000 - Stara luka Tranzit Osijek rkm 18+300 - Zimska luka u Osijeku rkm 20+700 - Pristanite u Beliu rkm 53+500 - Pristanite u Donjem Miholjcu rkm 85+000

26

Osnovni problem rijenog prometa su zaputenost plovnih putova, zastrarjela tehnologija flote (tegljenje umjesto potiskivanja), tehnika i tehnoloka zastarjelost luka i nedostatak brodogradilita s navozom (izvlailita). Zbog ogranienih financijskih sredstava (dravni proraun) tijekom jedne godine, provode se samo radovi na "odravanju" stanja, koji se svode na odravanje objekata sigurnosti plovidbe i obiljeavanje plovnih putova, te radovi (sanacija korita i obala) u manjem opsegu u svrhu tehnikog odravanje i osposobljavanje plovnih putova. Za ureenje plovnog puta barem na IV klasu plovnosti, potrebno je izvriti odreene hidrograevinske radove, za to je potrebno osigurati vie financijskih sredstava.

Rijeni promet je najisplativiji oblik prijevoza u procesu razmjene roba, osobito kod srednjih i dugih relacija. Jaina gospodarstva jedne regije ponajvie ovisi o njezinim logistikim potencijalima. Uz blizinu luke i koritenje usluga rijenog prometa, Europa i svijet su blii, a sirovine i proizvodi jeftiniji i konkurentniji. 2.3.1. Zakonske odrednice

Republika Hrvatska je 1997. u Helsinkiju potpisala, a Hrvatski sabor je 12.11.1998. potvrdio Ugovor o glavnim unutarnjim plovnim putovima od meunarodnog znaaja (AGN) s UN/ECE klasifikacijom plovnih putova. Prema tom Ugovoru u sustav Europskih plovnih putova uvrteni su rijeke Drava i Dunav.

Radi reguliranja obveza preuzetih potpisivanjem AGN-a, Hrvatska je donijela niz propisa. Zakonska regulativa u podruju luka unutarnjih voda obuhvaena je Zakonom o lukama unutarnjih voda (NN 142/98 i 65/02), te nizom podzakonskih akata koji su doneseni na temelju ovog Zakona. Ovim Zakonom osnovane su Luke uprave u Osijeku i Vukovaru, kao javne ustanove za upravljanje i razvoj lukama i pristanitima na rijekama Dravi i Dunav. Zakon je definirao luke prema namjeni i znaenju koje one imaju za Republiku Hrvatsku. Tako se luke prema namjeni dijele na javne luke i luke posebne namjene. Odreena pitanja koja se odnose na: statusni reim javnog vodnog dobra, graenje plovnih putova i rijenih luka, te druga pitanja iz gospodarskog podruja i vlasnikih odnosa, regulirana su Zakonom o vodama (NN 107/95). Ovim Zakonom osnovane su Hrvatske vode - pravna osoba za obavljanje poslova upravljanja vodama, sa sjeditem u Zagrebu. Vodnogospodarski odjel za vodno podruje sliva Drave i Dunava ima sjedite u Osijeku.

Pitanja koja se odnose na sigurnost plovidbe, sigurnost u lukama, ureenje plovnih putova i plovidbu unutarnjim plovnim putovima, ureeni su Zakonom o plovidbi unutarnjim vodama (NN 19/98). Sukladno ovom Zakonu Kapetanija Osijek nadlena je za nadzor, tehnike poslove i druge strune slube sigurnosti plovidbe na rijeci Dravi, a Kapetanija Vukovar, na rijeci Dunav. Izmjenama i dopunama Zakona o plovidbi unutarnjim vodama (NN 151/03) osnovana je Agencija za plovne putove sa sjeditem u Zagrebu. Zadaa Agencije je: gradnja plovnih putova, poslovi tehnikog odravanja i obiljeavanja plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe, sa svrhom upravljanja plovnim putovima u smislu osiguranja plovnosti, sigurnosti plovidbe i upravljanja plovidbom. 2.3.2. Rijeka Drava

Rijeka Drava, meunarodne oznake E-80-08, dio je sustava meunarodnog plovnog puta Dunavom, od km 0+000 do km 22+000, kao plovni put IV klase. Od 22+000 do 70+000, rijeka Drava je unutarnji plovni put, a od 70+000 do 105+000 plovidba je regulirana Sporazumom s Republikom Maarskom.

Luka Osijek je javna luka od osobitog znaaja za Republiku Hrvatsku, a kojom upravlja Luka uprava Osijek. Povezana je rijenom, eljeznikom i cestovnom transportnom vezom, a u blizini je i zrana luka. Luka ima povoljan geoprometni poloaj, jer irim prostorom prolaze znaajni prometni koridori u smjeru istok-zapad (posavski) i u smjeru sjever-jug (podunavski).

27

Meunarodna oznaka Luke Osijek je P 80-08-01. Smjetena je na desnoj obali rijeke Drave, u istonoj industrijskoj zoni grada Osijeka, od r.km 12+600 do 14+450. Uredbom o odreivanju lukog podruja luke Osijek (179/03) ukljuena je u sustav javnih luka i ima slijedee povrine: - teritorij povrine 37,9 ha - akvatorij povrine 20,4 ha - 4 sidrita.

Stara luka se nalazi u samom gradu Osijek, na lokaciji Donjodravska obala b.b. Smjetena je uz desnu obalu rijeke Drave, priblino po duini izmeu 17+950 i 18+750 r.km. Ukupna povrina stare luke (teritorij i akvatorij) je cca 5 ha. Prostor stare luke slubeno je proglaen pristanitem, jer je jo uvijek potreban za nesmetano odvijanje rijenog prometa, iako je urbanistikim planovima grada Osijeka i upanije osjeko-baranjske na istom predvien razvoj urbanih sadraja.

Luka Osijek raspolae pretovarnim kapacitetima veim od 3 milijuna tona razliitih roba godinje.

Duina okomite i kose operativne obale iznosi cca 500 m. Izmeu okomite i kose obale je cca 100 m neizgraene obale. Na duini izgrene i neizgraene obale cca 600 m ugraeno je ukupno 15 bitvi za privez bordova.

Trenutno, luka raspolae s etiri obalne i jednom plovnom dizalicom: - 1 dizalica nosivosti 20 tona dohvata 35 m, koristi se za obradu generalnih tereta (metalnih

profila) - 3 dizalice nosivosti 5/6 tona, od kojih je jedna smjetena u staroj luci, a slue za prekrcaj

rasutog i sipkog tereta. - 1 plovna dizalica koja je ukljuena u radove na izgradnji i odravanju plovnog puta, a

povremeno se koristi za prekrcaj bari u sluaju niskog vodostaja.

Terminal za rasute terete je kapaciteta 400 t/h, a nalazi se u staroj luci. Skladini prostor: - otvoreni skladini asfaltirani prostor cca 50.000 m u Luci Osijek

- zatvoreni skladini prostor u staroj luci cca 12.000 m eljezniki kolosijek duljine cca 5 km.

U Luci Osijek glavni luki operater je trgovako drutvo Luka Tranzit Osijek d.d. koji obavlja luke djelatnosti: privez i odvez brodova; ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj robe; skladitenje i prenoenje; ostale gospodarske djelatnosti koje su u neposrednoj gospodarskoj, prometnoj i tehnolokoj vezi s osnovnim lukim djelatnostima. Prema pozitivnim pravnim propisima ima pravo na prvenstvenu koncesiju za obavljanje lukih djelatnosti i pravo na prvenstvenu koncesiju za gradnju luke suprastrukture.

Prema vrstama tereta u Luci Osijek se vri pretovar: rasutih tereta (preteito), komadne robe, pakirane robe, eljezne robe, ljunka i ostalih roba.

Plan razvitka Luke Osijek izraen je 2005.godine. Njime se predvia gospodarski razvitak Luke Osijek kroz 25 godina po fazama: I. faza 0-5 godina (2005-2009), II. faza 5-15 godina (2005-2019) i III. faza - 15-25 godina 2019-2029). I. faza otpoela je u 2005. godini pripremom dokumentacije za izgradnju terminala za rasute terete i dokumentacije za produetak matinog kolosijeka.

Osim toga, u I. fazi predvieno je proirenje lukog podruja na ukupno 110 ha, te e se isto protezati na potezu od r.km 12+600 do 15+490. Luko podruje e pored postojee povrine ukljuivati i: - dananju junu stranu teritorija otoka nastalog prokopom starog dravskog meandra povrine

10ha,

28

- novi teritorij povrine 10 ha koji e nastati nasipavanjem dijela dananjeg dravskog korita izmeu r.km 14+000 do 15+490.

- novi teritorij sjeverozapadno od dananje granice luke povrine 31 ha - novi teritorij za potrebe razvitka eljeznike primopredajne skupine od 0,7 ha.

Planom razvitka u Luci Osijek se predviaju sijedei sadraji: - juna obala zatvorenog lukog bazena od istoka prema zapadu ukljuuje: bazen za tekue

terete i opskrbu brodova, terminal za rasute terete, terminal za gnojivo, terminal za trosku i klinker, terminal za ito, terminal za generalni teret;

- sjeverna obala i priobalje zatvorenog lukog bazena (otok), tj. juna obala otoka predviena je kao: obala za ekanje plovila i carinski vez;

- u junom zaobalju zatvorenog lukog bazena od istonog kraja prema zapadu (uzvodno) do postojee slobodne bescarinske zone ukljueni su slijedei sadraji: rezervoari, kamionski terminal, benzinska crpka, servisna zona, parkinzi, zatim uprava i radniki standard i dravne slube;

- sjeverno zaobalje zatvorenog lukog bazena (otok) od istoka prema zapadu ukljuuje trgovake i poslovne sadraje za korisnike luke;

- podruje zapadno (uzvodno) od pregrade zatvorenog lukog bazena predvieno je za razvitak gospodarske zone, kontejnerskog i RO-RO terminala.

Fazom 1, za razdoblje 2006-2010. planira se opsean investicijski program koji ukljuuje:

zemljane radove, radove na izgradnji luke infrastrukture (obala i vezovi, eljeznica, ceste, odvodnja, voda i kanalizacija, energetika i telekomunikacije, te pristan za granini prijelaz) i suprastruktura: terminali (za rasute, generalne i tekue terete i za itarice), zatim skladita i luki bokser. Nositelji financiranja investicijskog programa su: - Luka uprava Osijek, iz vlastitih prihoda (luke pristojbe i koncesijske naknade), dravnog

prorauna, meunarodnih fondova i kredita; - koncesionari.

Zimska luka nalazi se na desnoj obali rijeke Drave na r.km 20+700 zadrat e ulogu marine i zimovalita komunalnih plovila. Prema namjeni ima obiljeja luke posebne namjene, kojom bi upravljao budui koncesionar. Primjereno je izgraena i opremljena, te ima mogunost irenja.

Pristanite u Beliu smjeteno je na desnoj obali rijeke Drave na r. km 54+200. Raspolae kosom operativnom obalom u duini od 150 m, 1 dizalicom nosivosti 2,5 t kranskom stazom duine 70 m. Pretovarni kapacitet luke 500 m/dan. Pristanite iskljuivo za vlastite potrebe koristi trgovako drutvo Belie d.d., i to za dovoz celuloznog drva i trupaca. Godinje se pretovari od 20.000 do 50.000 m robe (15-35 t).

Velike probleme u prometu stvara nizak vodostaj i prohodnost rijeke Drave tijekom cijele godine, a osobito u zimskim mjesecima. Pristanite prema kapacitetu ima uvjete postati industrijskom lukom. Stoga je potrebno je otkloniti postojee nedostatke i privui vie korisnika. 2.3.3. Rijeka Dunav

U sustav Europskih plovnih putova rijeka Dunav uvrtena je pod oznakom E-80, od r. km 1433+000 do r. km 1295+50, kao plovni put Vc klase. Dunav protjee istonom granicom nae upanije u duini od 85 km i to od granice s Republikom Maarskom do iza opine Erdut, gdje poinje podruje Vukovarsko-srijemske upanije.

Luka u Batini predvia se kao javna luka koja je dio ukupnog lukog podruja Batina, a u nadlenosti Luke uprave Vukovar. Sukladno Prostornom planu Osjeko baranjske upanije smjetaj se planira na desnoj obali Dunava na r.km 1424-1425 za potrebe razliitih korisnika. Preliminarni koncept obuhvaa luke kapacitete za pretovar rasutih tereta, pretovar kontejnera, RO-RO terminal i

29

drugi tehnoloki sadraji. Prisutna je jasna poslovna strategija proizvoaa (osobito GP & Partners KROBARA d.d. iz Belog Manastira) orijentirana na izvoz proizvoda na zapadno-europsko trite koritenjem transporta unutarnjim plovnim putovima, te spremnost financiranja izgradnje.

U sklopu javne luke u Batini, predvia se i izgradnja javne luke za putniki promet, te izgradnja javne luke za putniki promet u Aljmau. 3. PROMETNA POVEZANOST OSJEKO-BARANJSKE UPANIJE

SA OKRUENJEM

Za europski je prometni sustav u drugoj polovici ovog stoljea posebno znaajno da se nepunih pedesetak godina razvijao odvojeno, te da je za sve to vrijeme djelovao kao dva posve zatvorena prometna sustava. Jedan je inio, uvjetno reeno, prometni sustav zapadne Europe, a drugi prometni sustav istone Europe. Unutar svakog od tih sustava, razvoj prometa, pa i prometne mree je bio koncipiran po kriteriju zadovoljavanja vlastitih potreba, a meusobno povezivanje tih sustava i usklaivanje njihova rada je bilo svedeno na najnuniju mjeru. U takvim okolnostima izostale su ozbiljnije akcije na odravanju i modernizaciji postojeih, te izgradnji novih prometnica izmeu zemalja zapadne i istone Europe. Meutim krupne politike i ekonomske promjene u Europi poetkom 1990. godine uvelike su utjecale na transformaciju njezinog prometnog sustava. To je prije svega tranzicija istono-europskih zemalja, no u isto vrijeme i proces europskih integracija potaknut unutarnjim reformama EU i uspostavljanjem jedinstvenog trita. Tako se umjesto dviju suparnikih ekonomskih grupacija krenulo u pravcu njihova pribliavanja. U okviru tih promjena i na temelju dosad uoenih razvojnih tendencija nasluuju se i obrisi proirenog institucionaliziranog europskog transportnog trita.

U cilju odreivanja stajalita o razvoju prometa na prostoru Podunavlja i Jadrana, nuno je da se uz interese pojedinih drava na ovom prostoru, poznaje i uvaava opi europski interes, a posebice interes zemalja koje pripadaju podruju srednje Europe. Jedan od trenutano najvanijih europskih prometnih interesa je uklanjanje svih fizikih, tehnikih, ekonomskih, organizacijskih, pravnih i drugih prepreka koje oteavaju bre i efikasnije kretanje putnika, roba i informacija.

Osim standardizacije prijevoznih sredstava, pojednostavljenja graninih prijelaza, ujednaavanja pripisa o sigurnosti prijevoza, kretanje robe i putnika te podrazumijeva i stvaranje cjelovite i meusobno dobro povezane prometne mree. To znai da Europska prometna mrea ne moe biti jednostavan zbroj nacionalnih potreba i nacionalnih mrea nego se upuuje na uspostavu veza izmeu najvanijih prometnih grana, te izmeu regionalnih i nacionalnih podsustava, a posebno izmeu Zapadne i Istone Europe koje su donedavno bile zanemarene i slabo razvijene. U tu svrhu su bile pripremljene i dvije paneuropske konferencije o prometu na Kreti i u Helsinkiju na kojoj su prihvaene Povelje koje su sadravale naela o usklaivanju i unapreenju prometa na itavom Europskom kontinentu.

U okviru nastojanja za uspostavljanje suvremene prometne mree u Srednjoj i Istonoj Europi posebne su vanosti projekti mree europskih autocesta - TEM i mree europskih eljeznica - TER. Cilj tih projekata je da se izgradnjom, rekonstrukcijom i modernizacijom te meunarodne cestovne i eljeznike mree razvije djelotvoran sustav izmeu baltikih i istono mediteranskih zemalja s jedne strane, te izmeu njih i drugih europskih zemalja s druge strane. Pri tome je posebno vano da je sada i Hrvatska u prilici da od donedavnog pasivnog promatraa i objekta prometne politike postane aktivni sudionik i subjekt u kreiranju i ostvarenju te politike na ovom prostoru.

Pri definiranju pristupa prometnom povezivanju Podunavlja i Jadrana odluujui su slijedei imbenici: - dosadanji razvoj i zateeno stanje (nasljee) - potreba i mogunost povezivanja tih podruja - oblikovanje interesa pojedinih zemalja te njihovo usklaivanje sa interesom susjednih zemalja

30

Za definiranje zajednikog pristupa od velikog je znaaja uspostavljanje Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava 1998. godine, koja je prvenstveno nastala glede usklaivanja i oblikovanja zajednikih interesa regija Maarske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, imajui u vidu 3. sveeuropsku konferenciju o prometu na kojoj je koridor V/c uvrten u sustav europskih koridora.

Sloeni podunavski prometni koridor V/c Budimpeta-Osijek-Sarajevo-Ploe sa svojom infrastrukturom, koju ine ceste E-73, eljeznika pruga i plovni put rijekom Dunav, kao i svojom prometnom ponudom i mogunostima, ve danas se namee kao koridor europskog znaenja.

Pravo znaenje i prometnu valorizaciju koridor e dobiti izgradnjom Transeuropske autoceste sjever-jug, plovnog kanala Dunav-Sava i modernizacijom eljeznike pruge. Karta 1 ( Osjeko-baranjska upanija, Va poslovni partner str. 26.) Sveeuropski (paneuropski) prometni koridori (Kreta 1994. i Helsinki 1997.)

31

3.1. Cestovni promet

Od osnovnih geoprometnih znaajki koje obiljeavaju istonu Hrvatsku - Slavoniju i Baranju, u prvom redu je vrlo povoljan poloaj u odnosu na glavne europske prometne tokove. Kao dominantni, glede budueg gospodarskog razvoja, nameu se tri prometna koridora. Poloajno, u odnosu na Slavonsko-baranjsku makroregiju, posavski i podravski prometni koridor mogu se nazvati uzdunim, a podunavski poprenim koridorom. Ti koridori imaju odluujuu ulogu u prometnom povezivanju istone Hrvatske Slavonije i Baranje s matinim dijelom Drave, odnosno sa zemljama zapadne i srednje Europe.

U Osjeko-baranjskoj upaniji koja zauzima sjeveroistoni kvadrant regije smjeteni su dijelovi podravskog i podunavskog koridora, a posavski tangira juni obod upanije i od znatnog je znaaja za njene prometne tokove. Naelno, koridori objedinjuju trase cestovnog, eljeznikog i rijenog prometa i uz robne terminale predstavljaju okosnicu kombiniranog prometa. Sva tri koridora slubeno su potvrena kao europski koridori. 3.1.1. Koridor V/c

Sloeni podunavski prometni koridor Budimpeta-Osijek-Sarajevo-Ploe, na Helsinkoj konferenciji 1997. godine odreen je europskim koridorom oznake V/c. Njime se proteu prometnice cestovnog, eljeznikog i rijenog prometa. Tim koridorom prolazi europska cesta E-73 od Ploa u Republici Hrvatskoj do Budimpete u Republici Maarskoj nadovezujui se na cestu E-77 od Budimpete do Gdanjska kao dio TEM projekta. TEM (Transeuropean Motorway) projekt predstavlja meunarodni sustav autocesta u prostoru izmeu Baltika i Mediterana, a u prometno-tehnikom smislu je najosmiljeniji i zacijelo jedan od najrazvijenijih regionalnih projekata u Europi. Unutar AGR-ova sustava glavnih europskih cesta ovaj pravac je nominiran kao E-73, odnosno D-7 u hrvatskom Podunavlju (138 km), M-17 u Bosni i Hercegovini (433 km) i D-9 od Metkovia do Ploa (22 km).

U okviru do sada izraenih planova razvitka prometnog sustava Republike Hrvatske, za prostorno-prometno povezivanje regije Slavonije i Baranje s uim i irim okruenjem, a vezano i za definiranu jadransku orijentaciju Republike Hrvatske, vaan je cestovni pravac D-7 kao ogranak TEM-a na pravcu luke Ploe (koridor V/c). Taj koridor u kojemu se nalazi autocesta, i slubeno je potvren Strategijom prostornog ureenja Republike Hrvatske.

Prolazak TEM-a kroz podruje Republike Hrvatske imati e veliko znaenje za drutveno-gospodarski razvitak ueg i ireg okruenja njezina koridora. Autocesta prolazi kroz najrazvijeniji dio slavonsko-baranjske regije i u neposrednom utjecaju autoceste nalaziti e se podruja gradova Beli Manastir, Osijek, Vinkovci, akovo i Slavonski Brod. Posebno e na autocestu biti vezani i ostali dijelovi regije, kao to su gradovi Vukovar, upanja, Valpovo, Donji Miholjac i Naice (pogledati kartu na slijedeoj stranici). Karta 2. Koridor Vc kroz Istonu Hrvatsku

32

33

Glavne znaajke TEM-autoceste za slavonjsko-baranjski prostor su slijedee: - kvalitetnije povezivanje slavonsko-baranjskog i jadranskog prostora kao preduvjet

gospodarskog, turistikog i kulturnog proimanja, - izgradnjom i povezivanjem TEM-pravca s uzduno formiranom Podravskom magistralom i

Posavskom autocestom omoguuje se kvalitetnije povezivanje veih urbanih sredita Slavonije i Baranje, Osijeka, Slavonskog Broda, akova, valpova, Vinkovaca i Belog Manastira, sa Zagrebom i drugim veim sreditima srednje i zapadne Europe,

- otvara se mogunost potpunije valorizacije turistikih lokaliteta (Kopaki rit, Ivandvor, Borovik, Bizovake toplice, akovaka Breznica, Satnica) i graditeljske batine Osijeka, akova, Valpova i Slavonskog Broda.

Sukladno tome dravna cesta D-7 (E-73) je vaan cestovni prometni koridor glede valorizacije

prostora Slavonije i Baranje u sustavu srednjoeuropskih prometnih koridora. Znaenje autoceste za ovo podruje osobito e doi do izraaja u novim geopolitikim uvjetima u kojima je Republika Hrvatska postala samostalna i suverena drava, a istoni dio slavonsko-baranjske regije podruje koje se naslanja na tri meunarodne granice: prema Republici Maarskoj, SR Jugoslaviji i Republici Bosni i Hercegovini. Prema tome, gledano s gospodarsko-prometnog motrita, nova autocesta imala bi dvostruku ulogu: 1. tranzitnu, koja podrazumijeva tijek roba i putnika preko podruja Republike Hrvatske od

jedne strane drave prema drugoj, 2. uvozno-izvoznu, koja podrazumijeva tijek roba i putnika prema Hrvatskoj i iz Hrvatske.

Sustav prometne infrastrukture jedan je od kljunih imbenika koji meusobno i viestruko utjee na gospodarski, socijalni i prostorni razvitak pojedine regije, pa i drave.

Prometna infrastruktura u procesu valorizacije, namjene i koritenja prostora ogleda se u slijedeim elementima: - omoguuje koritenje prirodnih resursa - utjee na lociranje gospodarskih kapaciteta i razmjetaj stanovnitva - utjee na tokove urbanizacije, razvitak naselja i kvalitetu ovjekova okolia - utjee i potie razvitak razvijenih podruja.

Svaki sloeni prometni koridor za podruje utjecaja koje pokriva nudi velike anse i mogunosti. Unutar AGR sustava glavnih europskih cesta pravac E-73 ine kroz Republiku Hrvatsku ceste D7 (138 km) Duboevica-Sl.amac i cesta D9 (22 km) Metkovi - Ploe, te kroz Bosnu i Hercegovinu cesta M-17 (433 km) i Bosanski amac - Doljani. Na Helsinkoj konferenciji 1997. godine ovaj pravac nominiran je kao TRANSEUROPSKI KORIDOR OZNAKE Vc, Budimpeta - Ploe. Ovaj sloeni, izuzetno vrijedan prometni koridor kroz Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu ine: - ceste D7, M-17 i D9, te budua transeuropska autocesta - eljeznika pruga Beli Manastir - Osijek - Sarajevo - Mostar - Ploe - plovni put rijekom Dunav i donjim tokom rijeke Neretve - sustav zranih luka Budimpeta, Pecs, Osijek, Tuzla, Sarajevo, Mostar i Ploe - pomorski plovni put iz luke Ploe.

U okvirima Hrvatske i Bosne i Hercegovine pravac D7/D9 i M17 deklariran je kao prioritetan u sklopu prometnog koncepta i strategije razvitka cestovne mree. osnovne znaajke i zadae budue autoceste u gospodarsko - prometnom smislu bit e: - racionalno povezivanje slavnoskog i bosanskohercegovakog prostora s jadranom preko luke

Ploe, odnosno ire povezivanje srednje Europe s Jadranom; - povoljnije povezivanje specifinih gospodarskih cjelina, s posebnim naglaskom na - poljoprivredu i turizam;

34

- drutveno - kulturno i civilizacijsko proimanje razliitih drava i regija, s razvojnim pobudama u prostoru du trase te s drugim pozitivnim utjecajima. Nuno je i usklaivanje s ostalom krupnom infrastrukturom, pri emu treba teiti formiranju sloenih koridora, kako bi se maksimalno racionalno koristio prostor.

- DINAMIKA IZGRADNJE I CIJENA INVESTICIJE

Prepoznavajui vanost ovog stratekog projekta, ija vrijednost iznosi preko 3 mlrd kuna za cijelu trasu kroz Republiku Hrvatsku, Hrvatske autoceste uvrstile su ovaj dio koridora u svoj Plan izgradnje u razdoblju 2005.-2008. godine. Dinamika izgradnje i cijena investicije prikazani su u tablici br. 9: Tablica br. 11

Red. Br. Naziv projekta km

Preostala vrijednost investicije

2005. 2006. 2007. 2008. Rok

putanja u

promet0 1 2 3 4 5 6 7 8 1. KORIDOR Vc

1.1. Granica RM - Beli Manastir

5,1 10.881 0 0 0 10.881 iza 2008.

1.2. Beli Manastir Osijek 24,5 38.500 10.500 12.000 16.000 0 1.3. Osijek akovo 32,5 828.891 29.960 33.785,00 310.692 454.454 2008. 1.4. akovo Sredanci 23,0 573.876 29.339 215.092 329.446 0 2007. 1.5. Sredanci - granica BiH 3,7 5.770 150 0 5.620 0 iza 2008.

UKUPNO 88,8 1.457.918 69.948 260.887 661.758 465.335

Predvieno je putanje u promet kako slijedi:

Tablica 6.

DIONICE Putanje u promet km 2005. 2006. 2007. 2008.

Sredanci - akovo - Osijek 23 32 UKUPNO km 23 32

Prilog 2: Karta br. 4 Mrea postojeih i planiranih dravnih cesta i upanijske ceste istone Hrvatske 3.2. eljezniki promet

Temeljem Europskog sporazuma o glavnim meunarodnim linijama AGC, eneva 1985. i Europskog sporazuma o vanim meunarodnim pravcima kombiniranog transporta i slinim instalacijama AGCT, eneva 1991. i eljeznike pruge u sva tri koridora su europskog ranga i to: - u podravskom koridoru (Sredie) akovec Varadin Koprivnica Osijek Dalj Erdut

(Bogojevo, Subotica), - u podunavskom koridoru (Magyarboly) Beli Manastir Osijek Vrpolje i (Subotica,

Bogojevo) Erdut Vinkovci Vrpolje Slavonski amac (Bosanski amac, Sarajevo, Mostar, apljina) Metkovi Ploe,

- u posavskom koridoru (Ljubljana, Dobova) Savski Marof Zagreb Novska Vrpolje Vinkovci Tovarnik (id, Beograd).

Karta 5 eljezniki koridori ( Osjeko-baranjska upanija, Va poslovni partner str. 26.)

35

3.2.1. eljezniki promet u koridoru V/c

Paneuropski koridor V/c povezuje Budimpetu s gradom i lukom Ploe koja je smjetena u sredinjem dijelu Jadrana. eljeznika veza je duljine 809,1 kilometra. Na podruju Maarske pruga je u duljini od 277,3 km (34,3% trase), u Hrvatskoj u duljini 125,2 km (15,5% trase) i Bosni i Hercegovini 406,6 km (50,2 % trase). I prije Konferencije u Helsinkiju (1997. godine) kada je utvrena mrea paneuropskih koridora, spomenuta eljeznika veza razmatrana je (80-tih godina prolog stoljea) u sklopu projekta Jadranske osovine (Adria axe), kada je razmatrano nekoliko alternativnih veza Budimpete s Jadranom. Ve tada je utvreno da spomenutu eljezniku vezu od Budimpete do Ploa treba modernizirati u skladu sa zahtjevima koje postavlja suvremeni eljezniki promet. - Program modernizacije V/c koridora na podruju Hrvatske (eljeznike pruge: Beli Manastir-

Osijek-Strizivojna/Vrpolje- Slavonski amac i Metkovi-Ploe) u svojoj prvoj fazi do 2005. obuhvaa radove na remontu pruge, rekonstrukciju pojedinanih lukova trase pruge. Ista e se graevinski urediti za brzine do 160 km/h. Poetak radova 11 mjesec 2005. godine, a zavretak u 2007. godini.

3.3. Rijeni promet

Rijeni plovni putovi Republike Hrvatske integrirani su u mreu Europskih plovnih putova VII (dunavskog) koridora, potpisivanjem viestranog Europskog ugovora o glavnim unutarnjim plovnim putovima od meunarodnog znaaja (AGN-UN/ECE/ITC). Time su meunarodnim plovnim putovima uz Dunav (E 80) postali i rijeka Drava od ua do Osijeka E-80-80. Isto tako tim su ugovorom rijene luke u Vukovaru (P 80-47) i Osijeku (P 80-08-01) uvrtene u mreu luka za meunarodni promet. 3.3.1. Vienamjenski kanal Dunav-Sava

Hrvatska je, kao nositelj prometnog potencijala izmeu Srednje Europe i Mediterana, prije dosta vremena prepoznala znaenje budueg vienamjenskog kanala Sava - Dunav, kao osnovu za kombinirani rijeno - eljezniki prometni koridor dunavsko - jadranske regije. Znaenje kanala u vodoprivrednom smislu odraava se na unapreivanje poljoprivrede i razvoj naselja. Bitni preduvjet predstavlja uspjena drenaa podruja Hrvatskog Podunavlja s kanalom kao glavnim vodenim tokom u sustavu drenae rijenog podruja kojeg ine rijeke Bi, Bosut i Vuka. Oekuje se da e se glavni uinak kanala na poljoprivredu regije postii postupcima navodnjavanja, a to je, pak, glavni preduvjet za pouzdanu poljoprivrednu proizvodnju koja ne ovisi o klimatskim uvjetima. Stoga je kanal Sava - Dunav proglaen stratekim graevinskim poduhvatom za promet, vodoprivredu i poljoprivredu u Hrvatskoj, u dokumentu koji je donio Hrvatski Sabor "Razvojna strategija Republike Hrvatske" jo 1990., a iniciran Vladinom "Odlukom o pripremama za izgradnju vienamjenskog kanala Sava-Dunav" godine 1991. Gotovo kompletno istraivanje terena, izrada prostornog plana, prometne studije, studiju u okoliu, izjava o stjecanju zemljita i idejno rjeenje finacirali su se iz Prorauna Vlade u razdoblju od 1993. - 1996. Prethodno, u razdoblju od 1984. - 1990., hrvatske vodoprivredne institucije izradile su brojne studije koje se odnose na hidro-tehnike probleme. Od svibnja 1996. godine djeluje Vladin "Ured za izgradnju kanala Sava - Dunav" kako bi osigurao pristup ovom vanom projektu sa svih aspekata. Ovo su dokazi da Hrvatska polae velike nade u ovaj kanal te e stoga poduprijeti njegovu izgradnju. 3.3.1.1. Ekonomsko znaenje vienamjenskog kanala Dunav-Sava

Vienamjensko znaenje budueg kanala nalazi se u njegove tri glavne funkcije: irigaciji, navigaciji i drenai, kao i brojnim drugim sekundarnim funkcijama. Strateki cilj irigacije poljoprivrednih podruja nije samo u poveanju ve ionako visoko produktivnog tradicionalnog gospodarstva, ve u izmjeni strukture kultura u korist onih koje se bolje prodaju na tritu: povra, voa, industrijskog bilja, ljekovitog bilja i slino. Ovaj cilj postii e se ukoliko se mijenja plodored

36

pod kontroliranim uvjetima proizvodnje putem navodnjavanja. U stratekoj prometnoj politici Hrvatske navigacija du kanala trebala bi se gledati kroz prizmu dobivanja 560 km dugog prometnog koridora izmeu Podunavlja i jadranske regije. realna bi bila rijeno-eljeznika veza koja bi se sastojala od 61,5 km kanala Dunva-Sava (od Vukovara do amca), 340 km kanalizirane rijeke Save s tri vodena punkta (upanija, Jasenovac, Streleko-Sisak) i 160 km dvostruke eljznike pruge Rijeka - Zagreb. Drenaa korita kanala ima za cilj daljnje poboljanje povrinske drenae na 173 000 ha i osiguranje uvjeta za razvoj podzemne drenae na 62 000 ha poljoprivrednih povrina. ostali ciljevi su eliminiranje povremenih dugotrajnih poplava u bazenu Spava - Studva i regulacija njegovog vodenog reima prema zahtjevima umske vegetacije. Obogaivanje malih vodenih povrina povezano je s irigacijom i zatitom okolia u naseljima du kanala. Kanal takoer prua mogunosti za iskoritenje industrijske vode. Prilog 3: Karta 6 Kanal Dunav-Sava 3.4. Zrani promet

Na podruju Osjeko-baranjske upanije nalaze se dva aerodroma izgraena za javni zrani promet u neposrednoj blizini grada Osijeka: - Zrano pristanite Osijek-epin i - Zrana luka Osijek-Klisa. 3.4.1. Zrano pristanite Osijek epin

Zrano pristanite Osijek- epin namijenjeno je za prihvat zrakoplova ope namjene i povremeni prijevoz (taxi) u domaem prometu, te su najei korisnici aeroklub, poljoprivredna avijacija i manji sportski i poslovni zrakoplovi.

Zrano pristanite Osijek-epin ima asfaltiranu uzletno-slijetnu stazu dugu 1.200 m, iroku 30 m, te travnatu pistu 1200x45 m, a prema klasifikaciji ICAO-a ima kodnu oznaku 2C. 3.4.2. Zrana luka Osijek Klisa 3.4.2.1. Povijest i obnova

Meunarodna Zrana luka Osijek, nalazi se na dravnoj cesti D2 Osijek - Vukovar, dvadeset km jugoistono od centra Osijeka, te 18 km zapadno od Vukovara. Otvorena je 1980. godine i promet se u njoj odvijao do 1991. godine.

Uzletno-sletna staza duljine 2500 m i irine 45 m i sva potrebna oprema omoguavala je prihvat i otpremu zrakoplova veliine do B707, a radio-navigacijski ureaji slijetanje i polijetanje i u oteanim vremenskim uvjetima (ILS CAT I). Po svojim karakteristikama, Zrana luka Osijek ima kodnu oznaku 4D prema klasifikaciji ICAO-a.

U prve dvije godine rada postojao je redovan svakodnevni promet prema Zagrebu i Beogradu, a tijekom ljetne sezone prema destinacijama na Jadranskoj obali. 1982. godine zavrena je izgradnja suvremeno opremljenog cargo terminala korisne povrine cca 2400 m2. Tada nastaje razdoblje nagle ekspanzije prometa, jer je omoguen prihvat i otprema cargo zrakoplova. Uslijedili su brojni letovi prema zemljama sjeverne Afrike (Libija, Alir, Egipat) a najea vrsta roba bili su hrana (rasplodna jaja, jednodnevni pilii i koke nesilice) i oprema za hidrocentrale. Krajem 80-tih godina dolo je do stagnacije prometa, da bi 1991. godine, neposredno uoi agresije na RH dolo do potpune obustave prometa.

37

Promet na Zranoj luci Osijek- Klisa od 1981. do 1991.g. Tablica br. 12 1981. 1982. 1983. 1984. 1985. 1986. 1987.

PROMET PUTNIKA 40.530 28.879 29.621 22.594 32.326 37.791 38.917

PROMET TERETA (t) / / / 2.512 3.065 1.453 650

1988. 1989. 1990. 1991.

PROMET PUTNIKA 9.048 3.093 2.049 603

PROMET TERETA (t) 1.287 1.036 486 36

1991. godine zrana luka je okupirana od strane agresorske vojske. U proljee 1992. godine meunarodne snage su postavile svoju bazu na zranoj luci, te se zadrale ovdje do zavretka procesa mirne reintegracije. Tijekom svih tih godina objekti su devastirani, a vei dio opreme, strojeva i postrojenja je otuen, osim manjeg dijela koji su djelatnici zrane luke uspjeli izmjestiti neposredno prije okupacije.

Zbog ukazane potrebe za zranim povezivanjem Osjeko-baranjske upanije s ostatkom drave, sportsko letjelite epin je dograeno (asfaltirana je uzletno-sletna staza duljine 1200 m i izgraen putniki terminal), te je u svibnju 1995. godine portsko-poslovna zrana luka Osijek- epin otvorena za promet. Na toj lokaciji se promet odvijao do studenog 2001. godine.

Promet na Zranom pristanitu Osijek- epin od 1995. do 2001. g. Tablica br. 13

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. PROMET PUTNIKA 823 3.419 3.713 1.503 1.445 1.379 1.041

Postrojbe UN-a su 1998. godine napustile Zranu luku Osijek- Klisa, te su 2000. zapoele

pripreme za obnovu, a tijekom 2001. trajala je intenzivna obnova infrastrukture. Nakon zavretka prve faze obnove krajem veljae 2002. godine Zrana luka Osijek je otvorena za promet.

U prvoj fazi temeljito su obnovljene uzletno-sletna staza, spojnice i stajanka za zrakoplove, objekti i postrojenja neophodni za nesmetani rad zrane luke, da bi se tijekom 2003. instalirao sustav svjetlosne signalizacije (prilazna svjetla 420 m za stazu 11, rasvjeta uzletno-sletne staze, spojnica i stajanke) to je omoguilo noni prihvat i otpremu. Dio opreme koji je spaen prije agresije je doveden u funkcionalno stanje, te se i danas koristi za prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i stvari.

Zrana luka Osijek je u procesu nabave prilaznih svjetala (900 m za stazu 29). To je preduvjet potreban kako bi Hrvatska kontrola zrane plovidbe mogla instalirati radio-navigacijske ureaje za precizni prilaz- ILS CAT I. Ovaj sustav e omoguiti prihvat i opsluivanje zrakoplova tijekom 24 sata i u oteanim vremenskim uvjetima magle i smanjene vidljivosti, a zavretak radova planiran je do kraja 2006. godine. Tada se oekuje i potencijalni rast prihoda, jer se oekuje dolazak kompanija koje su kao osnovni uvjet za poetak pregovora o koritenju Zrane luke Osijek kao baze naveli upravo postojanje ILS CAT I sustava (Air Adriatic i Ryan Air). Nije nerealno oekivati da u tom sluaju ZL Osijek postane alternativna zrana luka Zagrebu ili Beogradu.

38

3.4.2.2. Promet i razvoj Zrane luke Osijek

Meunarodni i domai putniki i cargo promet su osnovica razvoja zrane luke. Novoopremljena putnika zgrada povrine 1.300 m omoguava protok od 200 do 400 putnika na sat, odnosno od 100.000 do 150.000 putnika godinje, dok cargo skladite od 2.400 m zatvorenog prostora omoguava skladitenje robe na etiri do pet razina regalnog prostora. Stajanka za zrakoplove je povrine 27.000 m na kojoj se moe istodobno parkirati etiri srednjodoletna zrakoplova kapaciteta do 150 sjedala.

Pored putnikog i teretnog prometa, na Zranoj luci Osijek obavljaju se i tehnika slijetanja i kolovanja pilota, a u planu je i ostvarivanje redovnih linija s europskim "low- cost" prijevoznicima (postoji i ideja da zrana luka postane i jedan od servisnih centara za takve prijevoznike), te tehnikih slijetanja nekoliko zrakoplovnih kompanija u svrhu uzimanja goriva na duljim destinacijama (meuslijetanja kod letova iz Europe za azijske i afrike zemlje).

Zrana luka Osijek se nalazi na pragu novog razvojnog razdoblja koje obiljeavaju ulaganja u modernizaciju opreme, te pored pruanja osnovnih usluga prihvata i otpreme zrakoplova, razvijaju se i sekundarne djelatnosti kao to su usluge skladitenja, cestovnog prijevoza, ugostiteljske, trgovinske i turistike usluge. Osim toga, na otvorenom prostoru od 60 ha postoji mogunost izgradnje potrebne infrastrukture za aktiviranje slobodne carinske zone za koju Zrana luka Osijek ima koncesiju. 3.4.2.2.1.