Tema broja:

Grozdana Cvitan,Michael von Cranach,

Elvira Koi, Gorazd Mrevlje,Wolfgang Rutz,

Henrik Wahlberg

stranice 21-28

Razgovor

Gorazd Mrevlje

Popis stanovnitva:

Domovinskikatekizam

Andrea Dragojevi stranica 7

RazgovorSteven Shaviro

Ti Kanta iWarhola!Neven Jovanovi

stranice 18-19

Razgovori uz granicu

Jezik kaominsko polje

Neven Uumovi, Sandi Blagoni

stranice 12-15

Tema

Fantomska AkademijaZlatko Juri

stranice 32-34

KAKO IVJETI ZAJEDNO?

dvotjednik za kulturna i drutvena zbivanja zagreb, 6. lipnja 2002, godite IV, broj 82 cijena 12,00 kn; za BiH 2,5 km; za Sloveniju 320 sit

ISSN 1331-7970

m e n t a l n o z d r a v l j e

B l e i b u r g - J a s e n o v a c

KATEGORIZACIJA ZLOINAIvo Goldstein, Igor Graovac, Josip Jurevi

stranice 8-11

Esej

PrimitivizacijaHamleta

Robertino Bartolec

stranice 38-39

2 IV/82, 6. lipnja 2,,2.

Gdje je to

Info i najave 4-5Karlo Nikoli, Milan Pavlinovi, Oliver Serti, Miljenko Ugarkovi

U arituKako proizvodimo gubitke Andrea Zlatar 3

Europska pria Biserka Cvjetianin 3Ministarstvo podvijena repa Nataa Petrinjak 6

Rat i mir privatizacije Grozdana Cvitan 6Domovinski katekizam Andrea Dragojevi 7

Razgovor sa Stevenom Shavirom Neven Jovanovi 18-19

Tema: Kategorizacija zloinaRazgovor s Ivom Goldsteinom Agata Juniku 8-9

Razgovor s Igorom Graovcem i Josipom Jureviem Omer Karabeg 10-11

Tema: Razgovori uz granicuDvije granice i tri zemlje Nives Frani 12

Jezik kao minsko polje Neven Uumovi 13Reciklirana prolost i zaposjednuti simboli Sandi Blagoni 14-15

Tema: Male europske prieMale knjievnosti u Zagrebu Lovorka Kozole 16

Kratke prie za dugo itanje Gioia-Ana Ulrich 16Razgovor s Dariuszom Nowackim Tamara Brege 17

Publici ispred nosa Gioia-Ana Ulrich 17Razgovor s Mitjom anderom Karolina Lisak-Vidovi 17

SvakodnevicaSve je za pet? Trpimir Matasovi 19

Sanjarije dokonog Kneijanca Boris Beck 44

KnjievnostTramvaj Danijel Dragojevi 20

Sjene gradova Predrag Matvejevi 29

Vizualna kulturaRazgovor s Romanom Ondakom Leila Topi 30

Razgovor s Tomijem Sheiderbauerom i Teresom Alonso Mikos Erhardt 30Razgovor s Michelangelom Pistolletom Iva R. Jankovi 31

Velika drutvena igra Iva R. Jankovi 31Fantomska akademija Zlatko Juri 32-34

House & Techno Neven Jovanovi 45

Glazba Nedostatak dominantne osobnosti Zrinka Mati 35

Najbolji mogui zakljuak obljetnice Trpimir Matasovi 36Idealan ef-dirigent Trpimir Matasovi 36

Crne ovce glitch-elektronike Luka Bekavac 37Svjetlosnim godinama daleko od rocka Kreimir uli 37

KazaliteHamlet protiv Hamleta Robertino Bartolec 38-39

Dugo putovanje do demonstracija Nataa Govedi 40

KritikaNomadsko odrivo tijelo Igor Markovi 41Realizam za vegetarijance Sanja Besla 41Rasprodaja ivota Andrew OHagan 42

Novi drutveni roman Jessica Murphy 43Nietzsche utvrdo ili umeko? Sinia Nikoli 44-45

Svjetski zarezi 46Gioia-Ana Ulrich

StripOmajgadajmagad Goran Novovi 47

TEMA BROJA: Kako ivjeti zajedno?

Priredila Grozdana Cvitan Razgovor s Michaelom von Cranachom Grozdana Cvitan 22

Razgovor s Elvirom Koi Grozdana Cvitan 23Razgovor s Gorazdom Mrevljevim Grozdana Cvitan 24-25

Razgovor s Wolfgangom Rutzom Grozdana Cvitan 26Razgovor s Henrikom Wahlbergom Grozdana Cvitan 27

Oni koji ue sporo i veoma sporo Dan Bar-On 28

The billboard project is a street-wise communicationgame in the shape of an art project. The TravellingPainters Billboard Truck will follow a route starting atthe International Tribunal in Den Haag (NL), via Germa-ny to Slovenia, Croatia, Bosnia-Herzegovina and Ser-bia, where it will have its finale in Belgrade. On everystop along the journey the project team will developideas for billboard images that will be developed andpainted together with the local audience. On one sideof the car a billboard (300 x 300 cm) will be connected,on which a daily to be changed sequence of imageswill be painted, one on top of the other. Because thetheme and the content of the paintings will be improvi-sed on the spot, until the very last moment it will re-main unclear, also for the painters, how this billboardstory will enrol. Of course a project like this can only besuccessfully executed if it will be supported, hostedand coached by some locally well-introduced and veryeffectively operating counterparts. Local artists and ot-her participants, preferably from diverse ethnic etc.backgrounds, will be invited to work side by side in theprocess of conceptualising, painting and displayingnew images. But the process wont stop there. Muchmore important than only the creation of a billboardpainting as such, is investigating its effects and itspublic responses in the chosen social surrounding.And subsequently making that process transparentand visible for the local audience as well as for the visi-tors of the website. That means that after a new imagewill have been painted on the billboard, the local au-dience and passers by will be actively approached andinterviewed. All material coming out of this process wi-ll be shown immediately on the website. For that rea-son, the billboard team will consist of several partici-pants with different specific skills, like painters, inter-viewers and editors for the website.

The project management team will initially consist ofRen Klarenbeek, Dagmar Drews, their assistan-t and on every location (a representative of) the localcounterpart. The European Cultural Foundation willhave an initiating and advising role in the process. Re-n Klarenbeek and Dagmar Drews will be focussingtheir temporary meant activities mainly on introducingand conducting the different project activities in such away, that as soon as possible the project can be takenover by the local participants.

For the complete projects duration, from August toOctober 2002, TBPT will need:

A (English or German speaking) assistant, prefe-rably but not necessarily an artist, with brains & bal-ls and developed communicative skills, assistantwho is motivated to collect and edit all the materialcoming out of the project, in setting up and conduc-ting with her the website and dealing with the projec-ts external contacts. Preferably this person will behandling the computer etc. hardware as well and willbe also the truck driver and should be capable of lig-ht maintenance work on the car and the billboardconstruction. Most important is that assistant will ha-ve to be enthusiastically motivated, because for theaudience they will be the main representers of theproject.

The applications must be sent within 10 days to e-mail address: zarez@zg.tel.hr

for: Billboard project.

otkraj svibnja odran je u Zagrebuprvi Festival europske kratke prieu organizaciji Naklade MD. Dobro

koncipiran program imao je u sreditupoljsku knjievnost u hrvatskim prijevo-dima, a odran je i okrugli stol na temuEuropske knjievnosti u hrvatskim prijevo-dima/hrvatska knjievnost u europskim.Znaenje i uloga prevoditelja u sklopu oveteme trebali su biti u prvom planu, osobi-to razmatramo li ih u irem kontekstu ug-roenosti i nestajanja jezika u svijetu, pa iu Europi.

Jezina raznolikost Jezina raznolikost danas je u sreditu

mnogih rasprava. UNESCO-vo najnovi-je, drugo izdanje Atlasa ugroenih jezika(prvo je izalo 1996.), navodi da gotovopolovini od oko 6000 jezika, koji se danasgovore u svijetu, prijeti nestanak. Lingvis-ti smatraju da je jezik jedne zajednice uopasnosti kad ga vie od 30% djece te za-jednice prestaje uiti. Prema Atlasu, u Eu-ropi je oko 50 jezika u opasnosti da nesta-nu, osobito u Skandinaviji i Ruskoj fede-raciji. Tek nekoliko europskih zemalja,kao to su Norveka i vicarska, odavnose zalau za viejezinost. U Aziji je tosluaj s Indijskim potkontinentom gdjesu mnogi jezici ostali ivi zahvaljujui po-litici dvojezinosti ili viejezinosti, a oso-bito se istie primjer Papue Nove Gvinejekoja sama ima 820 jezika, to je svjetskirekord jezine gustoe, a uglavnom sviopstaju. Nestanak jezika najvie se odnosina Australiju, Latinsku Ameriku i Afriku,u kojoj je ugroen opstanak najmanje 250

jezika, a oko 500-600 su u opadanju. To seposebno odnosi na Nigeriju i zemlje Is-tone Afrike.

Atlas navodi razliite razloge nestajanjajezika, od preseljenja zajednica, kad semanje grupe ili pojedinci nau u kulturnoi jezino drukijoj okolini, preko pritisaka

ekonomski monijih, do nedovoljne brigeo sustavnoj uporabi jezika (u koli, admi-nistraciji, medijima). Objavom Ope dek-laracije o jezinim pravima 1996. godine uBarceloni i prihvaanjem Ope deklaracijeo kulturnoj raznolikosti na Generalnojkonferenciji u studenom 2001., UNE-SCO nastoji poduprijeti meunarodnuzajednicu u poduzimanju mjera zatitenematerijalne batine, prvenstveno jezika.Ne bori se samo UNESCO za jezinuraznolikost, putem svojih projekata (npr.Linguapax i, noviji, Pericles) nego i mno-ge nevladine organizacije (npr. Terralin-gua, Linguasphere Observatory itd.).

Osnivanje zaklade za prevoenjeU odranju jezine raznolikosti uloga

prevoditelja je izuzetno vana, a ini se dase taj aspekt nedovoljno percipira u naojkulturnoj sredini. To je pokazao i spome-nuti okrugli stol o europskim/hrvatskimprijevodima, na kojem se ponajvie ras-

pravljalo o problemima nakladnika, prem-da je okupio prevoditelje i pisce koji piuna razliitim europskim jezicima i timepridonose njihovoj afirmaciji. Iznesen jedobar prijedlog o osnivanju neovisne zak-lade za financiranje prijevoda koju bi po-duprlo i Ministarstvo kulture i koja bimogla pridonijeti rjeavanju problema unakladnitvu i prevoenju.

U ovom naem komunikacijskom do-bu, dobu mrea, nastaju i razvijaju sebrojne mree prevoditelja i pisaca. Posebi-ce im pomau Europska unija i Europskakulturna fondacija (npr. Central and EastEuropean Book Projects - CEEB, koji

obuhvaa prevoenje vanih djela zemaljaistone i centralne Europe). Mree znaebru razmjenu informacija, razmjenu is-kustava, uspostavljanje kontakata i surad-nje, a kako su njihova osnovna obiljejadinaminost i otvorenost, one omoguu-ju, osobito onima koji dolaze iz jezinomalih zemalja, da se afirmiraju, odnosnoda meunarodno afirmiraju svoj jezik iknjievnost. To je jedan od putova uklju-ivanja Hrvatske u europske knjievne to-kove, nain da njezino knjievno stvara-latvo upoznaju druge europske zemlje,kao i da se naa sredina bolje upozna s eu-ropskim knjievnicima prije nego to pos-tanu, da citiram organizatora Festivala eu-ropske kratke prie, klasici.

Pri tome, bitka za jezinu raznolikostsuoena je sa injenicom da su sadraji naInternetu uglavnom na jednom jeziku engleskom. Prema Unescovu informacij-skom i komunikacijskom izvjeu iz2000., 58% korisnika Interneta govori en-gleski, a slijede, s velikom distancom, onikoji govore panjolski (8,7%), njemaki(8,6%), japanski (7,9%), francuski(3,7%) itd. Po broju web stranica omjer ukorist engleskog je jo vei 81%, a slije-de njemaki (4%), japanski, francuski iskandinavski jezici (2% svaki), te panjol-ski (l%). Svi ostali jezici zajedno ine 8%. Upravo ove podatke treba shvatiti kaopoticaj da se nova komunikacijska tehno-logija iskoristi na najbolji nain, a to znaida se putem nje povezuju razliite kulturei jezici i afirmira njihov identitet. Prevodi-telji su u tom napornom, mukotrpnomprocesu, dragocjeni.

asprave koje se proteklih tjedana idana vode oko prijedloga zakona ouvoenju obaveznih doprinosa za

mirovinsko i socijalno osiguranje, a kojibi se plaali na svaki ugovor o djelu, dove-le su u sredite panje jedan temeljniproblem, a to je da kulturna proizvodnja,uz to to proizvodi umjetnike produkte,u cijelom procesu proizvodi naprosto gubitke. Tko sve proizvodi gubitke? Svekulturne institucije kao i izvaninstitucio-nalni kulturni pogoni iji projekti nisu upotpunosti unaprijed pokriveni dravnimili gradskim budetima.

Tko su sve gubitnici? Pojedinci koji zaobavljeni posao ne dobiju (na vrijeme ilinikada autorski honorar), institucije kojesu stalno u minusu, gradski i dravni fon-dovi koji po sili zakona moraju bitisolidarni dunici svojih institucija, i ta-ko, uglavnom utke i bez ozbiljnijih po-kuaja sanacije, prelaze preko injenice daim kulturni pogon u cjelini proizvodi gu-bitke. Jednostavno pitanje glasi: moe likulturna institucija otii u steaj?

Ili, pitajmo drukije? Moe li drav-na/gradska instanca iz budeta pokriti te-kue gubitae i omoguiti poetak od tzv.pozitivne nule? Evo i treeg, najozbiljni-jeg pitanja: mogu li se nositelji kulturnihprojekata disciplinirati na nain da neproizvode gubitke, da njihova kulturnaproizvodnja ostane u granicama realnoplaniranog budeta? Pozitivan odgovorna posljednje pitanje zvui optimistino:hajdemo pokuati raditi unutar onih okvi-ra koji su realni i nisu financijski riskan-tni. Ali to bi, za veinu naih kulturnjaka iumjetnika, znailo da svoju proizvodnjumoraju smanjiti barem za 30-40 posto, aravnatelj jedne nae kazaline kue iskre-no mi je rekao: Ako bih u ovoj godini htiosanirati gubitke iz prolih nekoliko godina,najbolje bi bilo da uope nemam nijednupremijeru, da ne radimo nijednu novu

predstavu. I to je ta katastrofalna injeni-ca, da svako poveanje opsega rada u kul-turi, u dananjim uvjetima (ogranienakoliina novaca i nerealno budetiranjeprojekata) znai istovremeno proizvoe-nje gubitaka.

Razoarani glumciU posebno su tekom poloaju neza-

visne produkcije, mali izdavai, kazalinei plesne grupe, privatna galerijska djelat-nost, novi oblici tzv. multimedijalnih

projekata. Njihov je opstanak ugroentime to drava moe sufinancirati samonjihovu programsku djelatnost, dok sekulturnim ustanovama u dravnom vlas-nitvu financira i program i plae zapos-lenih i tzv. hladni pogon (stambeni tro-kovi, struja, odravanje itd). Porazni po-daci govore o tome da vie od 2/3 sred-stava koje drava ili grad doznauju jav-nim kulturnim ustanovama ide na troakplaa i hladnog pogona, a u umjetnikeprograme ulae se maksimalno 25%, aponegdje i svega 10% od dravnih sred-stava. Ti podaci sami za sebe govore da u

Hrvatskoj ne postoje uvjeti lojalne kon-kurencije izmeu javnih i privatnih po-duzea u kulturi, koji bi omoguili us-postavljanje slobodnog trita i slobod-nih odnosa razmjene roba i usluga.

Jedno od vanih pitanja koje predstav-lja kamen spoticanja u diskusijama o slo-bodnom tritu kulture (a vrlo je slina si-tuacija i s tritem znanosti) jest pitanjesocijalne sigurnosti zaposlenih u kulturi.U visokoj mjeri postoji otpor prema revi-ziji steenih prava (npr. glumako zapos-

lenje je stalno, to znai da garantira putod diplome do mirovine u istom kazali-tu). Taj otpor dijelom proizlazi iz osjeajaza socijalnu pravdu i sigurnost naslijee-nog iz socijalizma, a dijelom je posljedicarastue socijalne nesigurnosti u cijelomdrutvu i vidljive ekonomske marginaliza-cije sfera kulture. Slina je situacija i u os-talim tranzicijskim zemljama Srednje Eu-rope, gdje dolazi do raslojavanja umjetni-ka prema nainu njihova situiranja u soci-jalnom kontekstu: veu grupu ine, naa-lost, oni koji se osjeaju razoaranima tose drava vie ne brine oko njih, a ma-

nju oni koji nove uvjete kulturne produk-cije, bez cenzure i posvemanjeg drav-nog uplitanja, smatraju izazovom i an-som za uspostavljanje vlastite nezavisnos-ti umjetnike i financijske, autorske iegzistencijalne. Tako u paketu novih za-konskih odredbi za izdvajanja za socijalnoi mirovinsko osiguranje nitko od umjetni-ka ne vidi nita dobroga i korisnoga odcjelovitoga ureenja svih odnosa u porez-nom sustavu Republike Hrvatske.

Na dirati steena prava!Argumenti da taj novi sustav dugoro-

no poboljava socijalnu sigurnost kultur-njaka, naprosto se odbijaju o zidove ne-povjerenja u sustav. Svatko je za sebe izra-unao da ako zakon starta 1. srpnja ovegodine moe raunati da e za 2002.morati na kraju platiti dodatni porez. I toje osnovno polazite veine umjetnika ko-ji su sudjelovali u raspravi: elementarni,egzistencijalni osjeaj nesigurnosti i strahda e biti jo gore nego to je sada. Jednaod korisnih poslovica koje bi se mogle iz-rei u ovom trenutku: ako neto ne moepopraviti, nemoj to slomiti do kraja.

Deklarativno, dodue, svi priznaju dasu promjene potrebne, ali u stvarnosti ihse uasavaju. Ne dirati steena prava, te-meljni je argument, na koji se nadograu-je obrana strukom: promjene morajudoi iznutra, iz struke, nakon temeljitihanaliza i procjena stanja. Svugdje odzvanjaveliko NE! promjenama koje dolaze iz-ravno iz politike, kao odluke politikogavrha, iz Vlade ili pojedinih ministarstava.Po inerciji, zbog straha steenog u nizupolitikih reformi kulture u zadnjihetvrt stoljea (a nakon svake reforme jeuvijek bilo jo malo gore nego prije), svi (islobodnjaci i oni sa stalnim radnim mjes-tom) su se utaborili na steenim pozicija-ma jer smatraju da sa svakom promjenommogu jedino izgubiti.

IV/82, 6. lipnja 2,,2. 3

Kulturna politika

Europska priaObjavom Ope deklaracije o jezinim pravima 1996. godine u Barceloni i prihvaanjem Ope deklaracije o kulturnoj raznolikosti na Generalnoj konferenciji u studenom 2001., UNESCO nastoji poduprijeti meu-narodnu zajednicu u poduzimanju mjera zatite nematerijalne bati-ne, prvenstveno jezika

Biserka Cvjetianin

Okvir za stvarnost

KKaakkoo pprrooiizzvvooddiimmoogguubbiittkkeePo inerciji, zbog straha steenog u nizu politikih reformi kulture u zadnjih etvrt stoljea (a nakon svake reformeje uvijek bilo jo malo gore nego prije), svi (i slobodnjaci i oni sastalnim radnim mjestom) su se utaborili na steenim pozicijama jersmatraju da sa svakom promjenom mogu jedino izgubiti

Andrea Zlatar

w w w . z a r e z . h r

Oliver Serti

drao se FAKI i to bezonog zaokruenog R, takosu odluile organizatorice.

Festival alternativnog kazalinogizriaja, FAKI, polujubilarni peti,u organizaciji Autonomnog kul-turnog centra Attack! ove je godi-ne bio neto krai, kvalitetniji, ve-seliji i bolje posjeen od svih dosa-danjih. Od 21. do 25. svibnja Zag-rebu se ponovno dogodio festivalza koji nikad ne zna kakav e biti,tko e ga raditi, ni tko e na njemunastupiti. ak i ako program pos-toji, izmjene u svim smjerovimavrlo su vjerojatne i kad se navikne fino ti je.

Ono to se zove anything goespoetikom ne postoji u udbenici-ma iz teatrologije. To je festivalkoji je barem u tome dosljedan odsamih poetaka. Slui, a i sluit ekao poligon mladim ljudima dapokau to su spremili. Ta poetikasada se ve moe nazvati i koncep-tom, ak i ako ga nema. Isto kao ila koju izgovori deset puta paona postane istina. Dovoljno je dase neto areno dogaa i da je lju-dima zabavno, gledaju i uivaju.Jednako kao to je i onima na po-zornici koji imaju to za pokazati ijo dobiju pljesak za to.

areni FAKINo, to je bilo zanimljivog ove

godine? Puno toga. Prije svega raz-novrsnost programa: osim predsta-va i performansa, bilo je onglira-nja, bubnjanja, akrobacija, svirke,izlobi i videoinstalacija. ak i jed-na lutkarska predstava, to se poka-zalo kao ovogodinji apsolutni hit.Ove godine neto je vie dogaanjaodrano na Cvjetnom trgu, ali i uAttacku, Movari, Teatru &TD,Klubu SC i dvorani Pauk. Predsta-ve su se odvijale uglavnom u nes-tandardnom okruenju sa vrlo ma-lo tehnikih zahtjeva.

Kanjenje je bilo uestalo, patako ni otvorenje nije poelo kadje trebalo. Pulska Kerefeki distor-

zija jednostavno se nije pojavila navrijeme, pa je FAKI zapoeo sa sa-moborskom plesnom skupinomBurka. Petra je izvela trbuni plesegipatskog stila, ime je definitiv-no potvrena nepredvidljivost, anastupio je i akrobatsko-ongler-sko-muziarski trio Enfantasten izBerlina. Gaali su nas i jajima izsusjednih zgrada. U Attacku,prostoru organizatora poeo jedrugi dio veeri. kartart iz Mosta-ra svojom je izlobom Situacija idruenje pokazao da se otpad mo-e vrlo praktino upotrijebiti, paak i kao umjetnost. Reciklaa od-baenog materijala ispala je estet-ski relevantnom u Attackovuprostoru. Fens teatar iz Novog Sa-da je unato nedobivanju vize jed-noj lanici izveo skraenu, ali vrlointenzivnu verziju dijela Vagininihmonologa poznate spisateljice EveEnstler. Osim monoloke tirade osamospoznaji vlastita spolnog or-gana, nastavak ukljuuje perfor-mativni dijalog ene i njene pike.Monospolno gledalie iz Ljublja-ne zaista izvrsno zavrava kazali-ni dio otvorenja. Ekspresivnostkojom ove dvije glumice vodepredstavu zaista je vrhunska. Fan-tastina mimika pokrila je oteava-juu okolnost izvedbe, slovenskijezik, to je predstavu uinilo gled-ljivom.

Drugi je dan na Cvjetnom trguprotekao u laganom i zabavnomizdanju. Mimikim performansomLjubav teatarska skupina Dr. Fra-njo Tuman promiljala je odnossebe i svijeta u kojemu ivi i daHrvatska televizija sluajno imadomau repliku Crne guje JankoMesi bi bio zvijezda. Isto kao ilanovi lutkarskoga djejega kaza-lita Heroin, koji su pred dvjesto-tinjak okupljenih polu-improvizi-rano prikazali tipian dan u hrvat-skoj obitelji kroz klieizirane pos-tupke njezinih lanova. Nova LoaLude Mame, poznati ongleri ko-

jima je Cvjetni trg radno mjestoizveli su predstavu San, uz prilino

dobru onglersku koreografiju iafrike bubnjeve jembe. Bila je toNova Loa Lude Mame u osvjea-vajuem izdanju. U isto vrijeme,Nova grupa, nazvana jo i organi-ziranim nastavkom kaotinogSchmrtz teatra u Pauku su igraliIviev Sunani grad, predstavukoja je ve pokupila dobre kritike.

etvrtak protjee kaotino, aliizvedbeno jako dobro. Dok su naCvjetnom trgu nastupili Nezavisniteatar Barake, glazbeni performansHrama iz Splita i izvrsni bubnjarskiorkestar Ritamtrajb uz onglere izZagreba, Rijeke, Kutine i Kikinde,u Teatru &TD je plesala Burka, aneto kasnije u Klubu SC poela jepredstava Dramske radionice Inatiz Pule. Prologodinji favoriti do-li su s dvije predstave, Prolaz i Tkoe naruiti ivot? iz ciklusa mladihautora. Branko Suec, voditelj ra-dionice otvorio je redateljski pros-tor mladim ljudima i nije pogrije-io. Definitivno, potencijal koji etek pokazati to sve moe i zna. Is-tovremeno je u Pauku etrdesetakljudi pratilo Grupnu gravitaciju.

Petak je poeo u Attacku s videoinstalacijom Non grupe djelominosnimljenom u Zagrebu, a finalizira-nom i montiranom u amerikomgradu Oswego. Ovaj film je na Fa-kiju prikazan premijerno, a namjeramu je spojiti dva prostorno i kultu-ralno razliita podneblja. Te veerinastupili su i Starchild te novoos-novana grupa Samo papillon, a uMovari su s gumama plesali mladi

Me ne ma, te nakon njih Crna kro-nika, ivopisno prikazujui utjecajnasilja na ljude. Nakon toga, mogliste se odetati u Klub SC gdje jeupravo poinjala improvizacija ri-jekih Adaptera. Amalgam udaralj-ki svih vrsta, pokuaja glume i po-luuvjerljive maske sliio je na ivuinaicu Trash horrora u njegovojnajsvjetlijoj verziji. Veer je dokraj-ila sarajevska Ambrosia s multi-medijalnim performansom Remix,gdje su u remiksiranom modu pri-kazali upravo snimljenu predstavuAdaptera uz vlastitu muziku, efek-te, dim i vrlo malo onoga to semoe nazvati performansom. No,kako je u pitanju FAKI, sve semoglo oekivati.

Nakon subotnjih performansaplesne grupe Macabre, koja je zbogozljede jedne od glumica morala ot-kazati najavljeni performans, ipak suizveli uvjerljivu multimedijalnu pre-zentaciju uvjebanu za samo dva da-na. Jednako uvjerljivom pokazala se ijedna od najboljih grupa na ovogo-dinjem festivalu fiziki teatar Biog-rupa iz Krakowa. Iako su istu pred-stavu izveli samo nekoliko mjeseciranije na TESTU, nije smetalo da jevidimo ponovo. Naime, za FAKI supripremili modificiranu i u mnogo-me drukiju verziju Dva stola, dvijestolice i tri tijela.

uvaj glavuZadnji dan obiljeio je Titov ro-

endan. Dok je u Kumrovcu na

Dan mladosti etiri tisue ljudi, ve-inom NOB veterana, pjevalo par-tizanske pjesme, u Attacku jeosamnaest mladih ljudi primljeno uomladince. Ukraen zastavama SRHrvatske, uz muziku s popularnekompilacije The best of Tito, is-punjen drugovima, partizanskimpozdravima i soc-ugoajem u klu-bu, za ovu prigodu nazvanim Os-novna kola Autonomni kulturnicentar-Attack!, atmosfera je odisalana neke prole dane o kojima se vi-e ne govori. Do zore se plesalo uzhitove osamdesetih s resident dji-com Senatom i DJ Gambavim, gos-tom iz Jugoslavije.

Na Fakiju predstavu ne moraodgledati do kraja jer ank je obi-no blizu, tu nema glumljenih i oe-kivanih reakcija, a moe ti se do-goditi ba sve, i da te izvide i da tireflektor, ako ga uope ima, padnena glavu. Nema teme, nema odred-nice, nema koncepcije za koju semoe uhvatiti pa rei da to nijebilo to, nema ni prostora na kojemkazalini kritiari mogu uzgajatisvoje frustracije o nekonzisten-tnosti ili manjku kvalitete. Kritikaje publika sama i ako im ne budevaljalo, dogodine nee doi. Festi-val alternativnog kazalinog izria-ja ima neto drugo, energiju i ne-posrednost, a nije ni pretenciozan,na to se esto mnogi napiknu.Nita drugo mu ni ne treba. I bite ga dogodine, ako se neto nedogodi.

Milan Pavlinoviako ga nestrpljivo iekujemo po ne-koliko mjeseci i pitamo se zato uvi-jek dobri asopisi izlaze tako neredo-

vito, drei nas u nedoumici hoe li se uope ipojaviti sljedei broj, kad Godine nove jednogjutra iznenada osvanu na kioscima opratamourednitvu i troimo dvadeset kuna. Naravno,obino je izaao dvobroj na stotinjak stranica,ali ne marimo, jer prelistavajui s nogu friki

broj, trenutano oduevljeni uvijek dobromnaslovnicom, tvrdim papirom u boji i prepoz-natljivim dizajnom, uivamo u dugo oekiva-noj itateljskoj udnji. Ovaj dvobroj nam to li-

jepo i jasno pokazuje, i naslovnicom (fotogra-fija Sandra Vitalji, telefon modela poznat re-dakciji) i nadnaslovom (magazin skrivenih e-lja) i prepunim kazalom te gomilom raznoli-kih suradnika, njih vie od etrdesetak. Na pr-vi pogled vidljivo je da tekstove, od kojih suponeki pisani tko zna kad, ipak nije pojelo vri-jeme, a prisutne su i sve stalne rubrike asopi-sa. Rije je o informativnoj svatari Preludij,filmskoj Paralelnoj montai Dragana Juraka,koji ovaj put usporeuje filmografiju P. J. Ho-gana i Baza Luhrmana, Pop promou, gdjeglazbeni kritiar i glazbenik Ante Perkovirazgovara s bivim kritiarom i novopeenimglazbenikom Petrom Glodiem o njegovu ben-du Legende Korduna povodom prvog albuma,

Kabinetu dr. Feria i Pisma lijenika iz provin-cije, novoj strip epizodi Talentirani GlitunGmii Dubravka Matakovia te Music boxKreimira Pintaria. Intervjui su uvijek zanim-ljivi za itatelje, a Godine nove ih ovaj putimaju etiri, od kojih mi je osobno najzanim-ljiviji onaj s J.T. Leroyom, dvadesetjednogodi-

njim amerikim piscem iji je roman Sarahobjavljen u nas. Leroy je, blago reeno, imaomuno odrastanje i puno problema u glavi iako vas zanima to mu se dogodilo nevano jehoete li ga upoznati uz pomo intervjua iliromaneskne fikcije, jer je mladi u oba sluajavraki iskren i bez dlake na jeziku kad pria ovlastitu iskustvu. Emir Imamovi i AhmedBuri razgovarali su s Danisom Tanoviem upet navrata i objavljeni intervju je svojevrsnibest of bosanskog oskarovca, tako da su dozazanimljivosti i aljivi bosanski duh zajamenisvakom potencijalnom itatelju. U treem in-tervjuu o hip-hoperskim temama i bosanskimgastarbajterima razgovaraju dvojica kompe-tentnih, jedan predstavljen kao kuhar, reper iBonjak Edo Maajka, a drugi domicilni El Ba-hattee. Prema obeanju fakovaca, objavljenesu prie devetero novopridolih autora pro-log Faka i one ine povei dio asopisa. Uvjetiirija su bili da se pria mora zbivati tijekomnedjelje, biti napisana u treem licu, duljinetri do pet kartica, i one su izbor od priblino130 pristiglih. Pisce je, ini se, osim forme,sputavao i odreivao i sadraj, ili moda veli-

ina fakovskih autoriteta u Gjuri i iriju, pase veina siea u prozama svodi na posluno iziherako porno pisanje tipa volim piti isvata ljubiti, puno psujem i zadirkujem. Uzblok pria objavljena je i poezija goe iz Lon-dona Salene Salive Godden i njezin kratkirazgovor s guruom Faka Borivojem Radako-viem. Naravno, to nije sve. Godine nove supoznate po svojim zanimljivim tematima, aovaj put Petar Lukovi, Gordan Nuhanovi,Ahmed Buri, Drago Orli i ostali u sklopu te-me nazvane aranje po prugama putuju, sje-aju se i piu o kolodvorima i vlakovima ne-kad i sad. Osim svega navedenog, magazin jeproaran hrpom potpuno razliitih tekstova,pa nam razoarani Boris Raeta otkriva svojtajni policijski dosje gdje za njega nema nitabitnog, ili, u jednom od najboljih, Goran Tri-buson predstavlja svoj najomiljeniji web sitepokazujui jo jednom koliko je zanimljiv iduhovit pisac. Savjetujemo vam da pronaeteGodine nove jer ima jo puno toga za proita-ti, a i da ne bi magazin skrivenih elja, kojise ionako rijetko pojavljuje, ostao trajna op-sesija vaeg libida.

ljuna rije odnosno crvena nit za pr-voga neeuropskog umjetnikog di-rektora u povijesti jedanaeste po re-

du Documente, Okwuia Enwezora jest globali-zam, iz ega je slijedio i specifian odabir um-jetnika. Na prijanjim Documentama okoosamdeset posto umjetnika bili su iz zemaljalanica NATO-a, ove je godine njihov broj okopedeset posto, jer je za Enwezora osnovno pi-tanje kako lokalne specifinosti stvaraju no-

ve orijentacije u globalnom diskusrsu, aodabrani umjetnici i njihovi radovi odgovara-ju na pitanja o vlasnitvu nad kulturom i um-

jetnou u vremenu nacionalnih i etnikih nes-tabilnosti. Interdisciplinarnost i pokuaj pru-anja to je mogue ire teorijske i drutveneosnove vidljiv je i u odabiru teoretiara koji supozvani na sudjelovanje, meu kojima se na-laze Homi Bhabha, Ernesto Laclau, WoleSoyinka, Slavoj iek, Immanuel Wallerstein,Stuart Hall i mnogi drugi. Na Documenti sud-jeluje i do sada najvei broj hrvatskih umjet-nika i umjetnica: Ivan Koari s projektom Mojatelje, Sanja Ivekovi sa Traim mamin broj iAndreja Kuluni s Distributivnom pravdom(http://www.distributive-justice.-com) Svedodatne informacije o tijeku izlobe mogu sepronai na http://www.documenta.de

4 IV/82, 6. lipnja 2,,2.

l i p a n j 2 , , 2

IIdduu ddaannii,, iidduu ggooddiinnee

GGlloobbaallnnaa ccrrvveennaa nniitt

Festival alternativnoga kazalinogizriaja FAKI, od 21. do 25. svibnja 2002., Zagreb

GGeerriillsskkoo kkaazzaalliittee

Kulturni magazin Godine nove, br. 13/14 2001/2002., glavni urednik Kruno Lokotar

Izloba suvremene umjetnostiDocumenta, od 8. lipnja do 15.rujna 2002. Kassel

Karlo Nikoli

alcanis je svje projekt iza kojegstoji slovensko Kulturno umjetni-ko drutvo Balkanika u suradnji s

BAP-om ( Balkan asociation of publishers )i Librom liberom te skopskim Blesokom.Radi se o magazinu koji ujedinjuje kulture sprostora sad ve dvanaest godina pokojnedrave kojoj su neko posveivani hitovi po-put Od Vardara pa do Triglava, Hej, Ju-gosloveni i Ja sam Jugoslovenka. Odideje bratstva i jedinstva odustao je kona-no i Rade erbedija i stoga Balcanis ne tre-

ba doivjeti kao prilog oivljavanju tamnicenaroda (kako su tu dravu zvali poneki sta-rogradianski Hrvati). Iz revije se uglav-

nom ne da nazrijeti elja za geopolitikimve za rekonstrukcijama meuljudskih od-nosa, a tekstovi su prije svega izraz raznoli-kih individualnih stavova suradnika.

Balcanis okuplja doista jaka imena. Zapoetak tu je veliki intervju Bojana Boia sTeofilom Paniem, a zatim i onaj glavnogurednika ara s ex-fakovcem Robertom Pe-riiem. Perii pria o Godinama novim, otome kako je to biti pisac u Hrvata te o Fa-ku, prvi put javno obrazlaui svoje napu-tanje knjievnog leteeg cirkusa. O tome pakkako je cirkus poeo te kako ide dalje bezsplitskog Bukowskog, govori Kruno Lokotaru svom eseju. Ideja da se napokon suprot-stave miljenja dvojice nekad bliskih surad-nika za pohvalu je, no bilo bi zanimljivije daje i Lokotar podvrgnut ispitivanju. Za jedinitekst kojem bi se mogla priiti odrednica ju-gonostalgija zasluan je Ozren Kebo. Autor

jedne od najpotresnijih antiratnih knjiga,kultne Sarajevo za poetnike, u Balcanisupokazuje i svoje drugo, satirino nabrijano i

gnjevno lice. On bespotedno razotkriva gri-jehe susjeda. Tako Slovence optuuje da su,ne marei za posljedice, kidnuli iz tamnicenaroda, a sad bi se (ponajprije iz ekonom-skih razloga) mirili, Hrvatima ne oprataMostar, a Crnogorcima Dubrovnik, no neprogovara o grijesima svojih. Na kraju zak-ljuuje kako je neki oblik zajednice susjed-nih naroda ipak najbolji gospodarsko-kul-turni okvir za sve nas. Kad ovjek bolje raz-misli, s tim se stavom (na stranu bratstvo ijedinstvo) i nije teko sloiti. Kritiari iz Hr-vatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore izabralisu za Balcanis najbolje knjige za 2001. godi-nu a tu je i ljubljanski esej Alea Debelja-ka te intervju Ljupa Jolevskog s makedon-skom etno grupom Synthesis.

U asopisu ete nai i fragment romanaZorana iria Hobo, kao i otvoreno pismoMaginog ire urednitvu i itateljima. Haj-

rudin Hromadi sroio je tekst duhovitognaslova Kako biti Bosanac u Ljubljani a pri-tom ne biti fiziki radnik. Maja Risti inter-vjuirala je kompozitora grupe Balkanikakoji sudbinu dijeli s junakom legendarnepjesme Johnnyja Casha A boy named Sue.Naime, zamiljenom intelektualcu s fotog-rafije uz tekst ime je Sanja Ili. Jo jedan ve-liki intervju u reviji onaj je Envera Kazaza iNermine Omerbegovi s batinikom Bosne,

piscem, novinarom i neakademski nastroje-nim znanstvenikom Ivanom Lovrenoviem.Etnolog i antropolog Ivan olovi u svom setekstu (takoer neakademski nastrojeno)bavi mitom o duhovnom prostoru nacije ilitonije uzrocima krvavog razlaza naroda inarodnosti, a ovjek iz Zajeara SaaJelenkovi autor je neuobiajenog dnevnikapri kraju broja. U njemu, izmeu ostalog,nadahnuto pie i o izruenjima srbijanskihvampira Hakom sudu. tovie, zalae se zatu isporuku. Za njega je to vraanje duga,kako kae, prema pobijenima, prema celomsvetu, prema humanim vrednostima o kojese ogreilo.

Balkan je pojam koji je i nakon smjenevlasti u naoj bajnoj demokraciji pejorati-van, i stoga se reviju za kulture moe doiv-jeti kao prilog izlasku iz shizofrene situacijestida od vlastitih korijena i prostora na ko-me ivimo. List naalost pati od boljke kojase zove periodino izlaenje, a esta je kodkulturnih magazina na ovim prostorima.Nije mi poznato moe li se Balcanis nabavitiu Hrvatskoj i gdje, no u cijelosti ga moeteproitati na Internet adresi balcanis.com tena istoj osigurati i pretplatu. I ne stidite se,ovo oko vas zove se Balkan.

vogodinji e Animafest, u suradnjis Bulaja nakladom i Multimedijal-nim institutom (net.kulturni klub

mama) predstaviti projekt Prie iz Davni-ne i ugostiti meunarodnu animatorskuekipu koja na njemu radi.

Tono prije godinu dana, Helena Bula-ja, u elji da slavnim priama hrvatskeknjievne batine podari novo ruho, pok-renula je ovu vrlo zanimljivu meunarod-nu multimedijalnu bajkovitu CD-ROM/Internet avanturu, okupivi vrhun-ske svjetske flash animatore putem Inter-neta. Nakon godinu dana zajednikog ra-da, vie od etrdeset animatora, kompozi-tora, glazbenika, glumaca, ilustratora,prevoditelja i programera iz svih dijelovasvijeta (iz Australije, Kanade, Njemake,Francuske, kotske, Bjelorusije, SAD-a,Hrvatske...), projekt se primie kraju, a umeuvremenu osvaja i druge svjetske fes-tivale (Stuttgart, Annecy...).

Meu dosadanjim uspjesima ovog

projekta posebno se istie nagrada za naj-bolju flash multimediju u kategoriji Sto-ry ovogodinjeg festivala FlashForwar-d2002 Film Festival, koja je dodijeljena

2. travnja u San Franciscu, na gala-cere-moniji u Herbst Theatreu.

Naranasti Oscar flash multimedije svr-stao je ovaj projekt i njegove autore u samvrh svjetske produkcije multimedijalnihsadraja, a sve to zahvaljujui Internetukoji ne poznaje granice i koji je omoguiohrvatskom producentu da okupi kvalitet-nu svjetsku ekipu.

Laurence Arcadias, Katrin Rothe, Sabi-na Hahn, Evi Kruckenhauser, Jean Gavin,

Nathan Jurevicius, Al Keedie, Edgar Bea-ls, Mirek Nisenbaum i Helena Bulaja bite vai domaini na sljedeim zbivanjimavezanim uz Internet i flash animaciju:

17. lipnja od 17 sati na Cvjetnom trgudruite se s Helenom i Zvonkom Bula-

jom na roendanskom slavlju Animafesta

19. i 20. lipnja od 9 do 12 sati u sklopuprograma Pixel Flux Multimedijalnoginstituta (net.kulturni klub mama) u Pre-radovievoj 18, moete pohaati njihoveradionice flash animacije. Tijekom dva da-na ovi vrsni animatori provest e vas krozneke od svojih projekata, prenosei vlasti-ta iskustva i trikove u svladavanju novihtehnologija i pristupa animaciji. Kako i sa-mi dolaze iz svijeta klasine animacije,njihovo iskustvo koje su stekli koristeise raunalom a posebno programomMacromedia Flash u realizaciji svojihideja i animiranih filmova, moda vas po-takne da se i sami uputite u sline avantu-re.

Broj mjesta na radionicama je ograni-en, pa se to hitnije prijavite. Radionicesu besplatne. Prijave se primaju na e-mail:info@bulaja.com

21. lipnja u Maloj dvorani Lisinski spoetkom u 11 sati odrat e se zajedni-

ka premijerna prezentacija projekta Prieiz davnine. Kroz kolani prikaz osam ani-miranih/interaktivnih bajki, autori epredstaviti svoj pristup radu, te doaratiideju networkinga i rada na zajednikomprojektu putem Interneta.

Upravo ova prezentacija posluila jekao povod da se osam glavnih animatora uovom projektu susretne i u stvarnom svi-jetu.

21. lipnja u 18 sati u prostoru net.kul-turnog kluba mama, Preradovieva 18, bite organizirana tribina i okrugli stol rad-nog naziva Animirani film na Internetu isvijet klasine animacije Kompjutorskaanimacija vs. klasina animacija estetikanovih medija

Tijekom ovih dogaanja, 21. lipnja bite u cijelosti prikazana etiri animiranafilma raena u flashu iz projekta Prie izdavnine: uma Striborova, Kako je Potjehtraio istinu, Sunce djever i Neva Neviicai Ribar Palunko i njegova ena.

Dotad, preporuamo da posjetite web-stranice:

Flash_Fairytale_Adventure_Croa-tian Tales of Long Ago

www.bulaja.com/FAIRYTALES/

Miljenko Ugarkovi

a samom poetku asopisa susree-mo se s tekstom Kristijana MiliaNovi film strave. Kao granica,

raspuklina na tijelu anra, uvoenje straveu stvarni svijet smatra se HitchcockovPsiho (1960.) koji je bitno utjecao na kas-nija filmska strujanja, iz temelja mijenja-jui krvnu sliku horrora. Psiho je epi-centar potresa koji rui, da bi sve preslo-io i izgradio na svoj nain, on donosi no-va pravila igre koja snano odjekuju u bu-dunost anra, uslonjavajui njegovemogunosti. Mili u uvodu traga za mo-guim odgovorima na esto pitanje zatoljudi izlau sebe filmovima strave, usmje-ravajui panju prema smrti kao univer-zalnoj i iskonskoj ljudskoj fascinaciji i vje-

rojatnom odgovoru. U analizi Mili ime-nuje razliite podanrove unutar dvajuglavnih pristupa: realistikog i fantasti-

nog horrora. Naglaava da je se-dam izrazito nasilnih filmovastrave obiljeilo drugu polovinu20. stoljea, u vremenskom ras-ponu od Psiha do ostvarenja

Henry, portret serijskog ubojice (1986)Johna McNaughtona. Iz dananje per-spektive anr horrora ini se kliniki mr-tvim, tek nakratko oivljen izvrsnim me-tafilmom Wesa Cravena Vrisak te radovi-ma R. Rodrigueza (Od sumraka do zore) iNighta Shylamana (est ulo). Ipak, nadajo tinja, sugerira Mili, navodei Rodri-gueza: film strave unato svim sim-ptomima nikad ne umire, u intervalima i unekom novom obliku, vraat e se svedok bude filma. S horrora skaemo naGospodara prstenova u reiji Petera Jac-ksona. Bruno Kragi u svome tekstu nas-toji uspostaviti vienje te romaneskne, asada i filmske trilogije kao romanse. Ob-javljen 1954. i 1955., taj je roman modanajuspjeliji pokuaj obnove u 20. stoljeuonoga naina kazivanja koji knjievni teo-retiar Northrop Frye naziva romansom,kao jednom od etiri generike radnjeknjievosti. Romansa i organske vezeTolkienova knjievnog i Jacksonova fil-mskog rukopisa glavne su toke Kragie-

ve refleksije.U istoj sek-ciji Tumae-nja, tumai-laka nesla-ganja slijedecrtice Mari-jana Krivakao ReineruW e r n e r uFassbinderu,p o v o d o mretrospekti-ve njegovihfilmova u Ki-

noteci i izlobe u HDLU u veljai ove go-dine. U nadahnutim minijaturama nalazi-mo Fassbindera razlomljenog u biograf-ske i filmografske fragmente, koji nasvjeto uvlae u turbulentan svijet autoraBerlin Alexanderplatza (prema istoime-nom romanu Alfreda Dblina). Za Fas-sbindera su enski likovi toliko vani daitavu paletu enskih nositelja radnje ii-tavamo u samim naslovima filmova: Gor-ke suze Petre von Kant, Brak MarijeBraun, Lili Marleen, enja Veronike Vo-ss Krivak pie: Fassbinder je, ne eleirtvovati filmove (snimiti film za mene jeneto najnapetije, najintenzivnije i naj-ljepe to postoji, izjavio je jednom) r-tvovao sebe. Potpuno i do kraja. Nataa

Govedi bavi se glumom u razliitim me-dijima te glumakom intermedijalnou.Glumu predstavlja metaforom o loptici,nevidljivoj teniskoj loptici iz Antonioni-jeva filma Blow up (1966). Glumaka igra,poput loptice koju dodajemo jednu drugi-ma, kao da je napravljena od naroitihmjeavina ideologije, osobnosti, tehnike,emocija, predrasuda, oekivanja fantaz-me. Glumaka tehnika rijetko se razdva-ja na filmsku i kazalinu na edukacijskomplanu, tako da su rijetki specijalistiki po-kuaji, poput onog Michaela Cainea iz1990. godine (knjiga i video snimka o teh-nikim aspektima glume pred kamerama).Naveden je duhovit filmski komentar Ke-vina Kataoke Acting in porno with MichaelCaine (1998), koji parodira tehnika upu-te glumcu, vezana npr. uz voenje ljuba-vi s kamerom ili nalaenja odgovaraju-eg ugla za pristup suigrau. DomagojLozina ukazuje na vanost upotrebesvjetla u snimateljskom radu. Filmovi susvjetlo, citiran je Fellini. Uz mnogobroj-ne i redovito vrlo efektne navode filmskihstvaraoca, razlau se razlike izmeu rea-listikog pristupa i stilizacije, a svaki pod-naslov popraen je konkretnim primje-rom. Sve u svemu, na vie od dvjestotinjakstranica Hrvatski filmski ljetopis donosijo puno zanimljivih tekstova vrijednih i-tanja. Preporuka je ne propustite!

IV/82, 6. lipnja 2,,2. 5

FFiillmmsskkii ppoogglleedd

Od Vardara pa do Triglava

asopis Hrvatski filmski ljetopis, br. 29. 2002., gl. urednik Hrvoje Turkovi

Bajkovite flash avanture u Zagrebu!

Revija za kulture Balcanis, br. 2,veljaa 2002., glavni urednik: Ale ar

6 IV/82, 6. lipnja 2,,2.

adran Antolovi, pomonik minis-tra za kulturu je ustao i uz popratnikomentar da ne moe govoriti o

stavovima Ministarstva kulture i ministra,napustio dvoranu Kulturno informativ-nog centra. Time je slubeni program tri-bine koordinacije strukovnih umjetnikihudruga, dvadesetak minuta prije isteka za-kupljenog vremena, zavren, a kako je svebitno i predvieno ve bilo reeno, i um-jetnici, novinari i znatieljnici polako supoeli naputati dvoranu. JadranAntolovi, gost spomenute tribine ustaoje i otiao jer se naljutio i odbio daljnjirazgovor s umjetnicima koji su tog danadoli uti kronologiju akcija to ih jekoordinacija poduzela proteklih mjeseci snamjerom zaustavljanja usvajanja izmjenaZakona o doprinosima kojima se davanjadravi za autorski rad poveavaju dvos-truko i kojima Republika Hrvatska posta-je drava s najveim optereenjem umjet-nikih honorara u svijetu. Na tribini suproitani i zahtjevi umjetnika te plan bu-duih akcija umjetnika pod nazivom Bije-li kvadrat hrvatske kulture, aludirajui napromaeni projekt ministarstva Bijelikvadrat kulture, a koje predviaju i krajnjioblik bunta obustavu rada i djelovanjana podruju kulture i umjetnosti. Osimtoga, tribina je imala za cilj i razgovor spredstavnicima Porezne uprave Ministar-stva financija, te Ministarstva kulture na-kon to su javnim demonstracijama predSaborom umjetnici uspjeli zaustaviti ras-pravu o spomenutom zakonu, te je vraenna doradu. iva diskusija, brojna pitanja,odluke umjetnika o daljnjem djelovanjustvorila su dinaminu, kreativnu atmosfe-ru, te su se mogli uti vrlo domiljati ko-mentari, pljesak, ali i poneki podrugljivismijeh na neke odgovore gostiju. JadranAntolovi se uvrijedio, skupio papire iotiao nakon to je Boris Berc zatraio

ostavku ministra kulture, to je bilo pop-raeno pljeskom prisutnih, ali nije postaodijelom slubenih zahtjeva umjetnika.

Durenje u pjeanikuTeko je tono utvrditi sadraj Antolo-

vieve uvrijeenosti, ali vanjska manifes-

tacija pokazala je tek infantilnu reakcijukoja podsjea na djeje durenje u pjea-niku koje zavrava rijeima vrati mi mojekrpice, neu se vie igrati s tobom. Budimoiskreni, nije nimalo lako i ugodno sjeditiispred impozantnog broja ogorenih um-

jetnika i odgovarati na pitanja kojima naj-vie trae objanjenja izjava vlastita efa,ministra Antuna Vujia, danih proteklihdana u medijima, a koji odraavaju prili-no negativan stav ministra kulture premaumjetnicima. No, i to je dio ukupnih rad-nih zadataka pomonika ministra. Jadran

Antolovi, stoga, kao dravni javni slu-benik ne smije napustiti razgovor na kojije, u sklopu svojih radnih obaveza, doaou ime dravne javne slube, konkretnoMinistarstva kulture. Zahtjev jednog odgostiju tribine ili ak i svih prisutnih za

ostavkom ministra legitiman je zahtjev,moe biti usvojen ili odbijen, moe izaz-vati javnu i manje javnu polemiku, ali nijerazlog za uvrijeenost. Nitko tim zahtje-vom nije ugrozio osobnost Jadrana Anto-lovia, nitko mu nije rekao npr. glupaplavua, klimakterina baba, histeri-na, frustrirana glumica, epitete koje pos-ljednjih dana poneki lijepe uz ime Vitomi-re Lonar, svojevrsne frontwomen koordi-nacije umjetnika. Osim osobite tankout-nosti i osjetljivosti ne pokazuju se nekidrugi razlozi Antolovieve uvrijeenosti.Zapravo, ima jo jedan neznanje. Nez-nanje polemiziranja, sudjelovanja u javnojraspravi, neznanje o temeljima javnogagovora. uti, naime, zahtjev oprean ne-kom naem shvaanju, nije uvreda, to jetek zahtjev suprotan naem poimanju od-reenog problema.

Mogua profesionalizacija?Jadran Antolovi naao se u toj ne oso-

bito ugodnoj situaciji zbog poslovne od-sutnosti ministra Antuna Vujia, tonijepotpisivanja dogovora o kulturnoj surad-nji s Makedonijom. Takoer vrlo vanimaktom kojim se proiruje i produbljuje su-radnja sa zemljama u regiji, ali koji bi mo-gao ostati bez aktera provedbe umjetni-ka iz Hrvatske koji e obustaviti rad ilizbog prevelike cijene postati potpuno ne-zanimljivi. Epilog nelagode nastale uslijedneugodnog zahtjeva mogao je, meutim,izgledati i ovako. Pomonik ministra za-gonetno se nasmijei, ljubazno odgovorida e isti priopiti nadlenom, ali da je tosve to trenutano, s obzirom na svojenadlenosti, moe uiniti. Potom istaknu-ti da je na tribinu pozvan kako bi odgovo-rio na sporna pitanja pravne regulative ikako bi vrlo rado i nadalje odgovarao napitanja takva sadraja. Zvui odraslo, pro-fesionalno i razumno. Moda previe?

Jedra demokracije

MMiinniissttaarrssttvvoo ppooddvviijjeennaa rreeppaaJadran Antolovi, Vujiev zamjenik, ustao je i otiao jer se naljutio i odbio daljnji razgovor s umjetnicima koji su doli na tribinu o izmjenama Zakona o doprinosima

Nataa Petrinjak

Nitko zahtjevom za Vujievom ostavkom nije ugrozioosobnost Jadrana Antolovia, nitko mu nije rekao npr.glupa plavua, klimakterina baba, histerina,frustrirana glumica, epitete koje posljednjih dana poneki lijepe uz ime Vitomire Lonar, svojevrsne frontwomen koordinacije umjetnika

roteklih dana hrvatski su politiaribili zaista iznervirani. Anto api jeodluio raskinuti koalicije s HDZ-

om jer ta stanka koalirala s SDSS i to u i-beniku gdje u obraunu HDZ-a sa samimsobom pobijedio onaj koji nema u rukamastanku, ali ima njezinu lovu pa moe i daljevladati po trinoj cijeni onih koje uspijekupiti. Tko je pobijedio u Vukovaru modaje jo neizvjesno, ali koalicijski partner kojitako nervira apia je isti. A to apia ner-vira zato jer on jo od Donjeg Lapca znakako koalicija sa sirotinjom i nije neko ve-selje. Samo je pitanje u ijem interesu sadadie buku: u interesu vlasnika stranakogsefa ili stranakog predsjednikog mjesta.Ali ve e se on dogovoriti i to vjerojatnoispravno. A to znai s onim tko je manjeneurozan. A to u ovom trenutku sigurnonije Sanader. Jer je njega netko savjetovaoda proslavi praznik koji je ukinut i blagdankoji ni Crkva ne slavi tako zduno kao on.Pa je on onda odluio formulirati to to sla-vi i tom prigodom je izgovorio da nitko nemoe Hrvatskoj oduzeti Oluju. O kojoj jemeteorolokoj pojavi Sanader mislio kra-jem svibnja u Orahovici teko je znati. Alije bilo dirljivo vidjeti kako se graani okup-ljaju na livadi to je vie bacalo na Seljakustranku, u rodnom mjestu sadanjeg pred-sjednika koji je itd. Sve bi to bilo smijenoda nisu u pitanju ljudi koji pretendiraju da ukojeemu vode ovu zemlju.

Moral dilera i meetaraDa pretendenti nisu nita gori od onih

koji su zaista u vlasti, govore i zakljuci Sa-bora koje nee biti mogue odraditi, ali jemogue zakljuiti. Zato e oni traiti po-datke o menaderskim kreditima jer ih nemogu dobiti. Ali srediti istinu o pri(h)vati-zaciji nee jer u njoj su, vjerovati je, i samiparticipirali. A prosjenom glasau uvijekostaje povjerenje u intuiciju s kojim moebirati izmeu onih koji su krali i onih kojiiz nepoznatih razloga ne ele sudjelovati uotkrivanju istine o tome.

Ponovno se ulo poneto o linu i re-vanizmu dok se bivi premjer NikicaValenti osjeao kao ministar obrazovanja,koji je traumatiziranom narodu ipak elio

rei da moral u pravu i u ivotu nisu istimoral, da burzovni meetar i bankovni di-ler nisu moda najasniji ljudi na svijetu, alisu najbolje plaeni i da je njegova HDZ-o-va vlada imala neke pogreke, ali on ponov-no tvrdi da bi proces bio uglavnom isti daga je ponoviti. Pa ako je tako, gospodineValentiu, moete ostati pravno moralni iljudski nemoralni, moete biti diler i mee-tar to nije asno, ali je isplativo. Problemje samo u tome zato nas i dalje guite kadste ve zaguili tota u ovoj dravi.

Na grudima zastupniceO tome da je na djelu lin znali su

Peni i Kova, a to su prepoznali u citatupoznate pretvorbene situacije: Nekomimetak, drugom metak. Jer Peni i oni, a onkae mi, nisu znali da e biti rata, pa je ra-ena privatizacija. To to je rat ve bio panije bilo mogue ne vidjeti ga je jedno, adrugo je samo pitanje cinizma i vremena:uskoro bi mogli uti da su pravi imetakdobili oni koji su dobili metak. Jer ovi tosu dobili stvarni imetak sad imaju sekira-ciju. Od ega im nije lako. Peniu, primje-rice, toliko nije lako da ga, kao dio pitanjau paketu, brani Branimir. Glava. A kadbrani Glava, onda i Peni zna da mu nijelako. Nisu svi krivi za ono to se dogodi-lo. Nitko ne kae da su svi. Ali ini se danisu ni neki. Na kraju e ispasti kako, zap-ravo, krivaca nema. Jer oni su imali sve toi danas jo od stoljea sedmog samo nijebilo nikog da im to potpie. A kad se ta-kav naao onda su neki avanturisti i drav-ni neprijatelji otili u rat pa im oni nisumogli u mirnoj i razboritoj atmosferi toobjasniti. Onda je onaj to je u meuvre-menu doao i potpisao im imanja i otiao.

I oni to sad imaju. Zauvijek. A onda sudoli neki zafrkanti koji bi mijenjali zako-ne kako im se svidi: od blagdana do ima-nja. to njih izbezumljuje. Izbezumljujeih u njihovom, ali i u tuim interesima.

Tui interesi u raspravi o reviziji leali suna grudima zastupnica. Pa je gospoa Min-tas-Hodak u crno-bijelom izdanju (haljinai sako) ustvrdila da ljudima ve postajesmijeno (!) kako Vlada mae revizijomuvijek kad ima vlastite neuspjehe. Da je ovavlada zeznula birae to je svima jasno, ali

gospoa bi im za to mogla dignuti spome-nik. Umjesto da razmilja o lanovima vla-de zahvaljujui kojima ona jo uvijek mir-no uva svoje spaene stotine tisua ma-raka iz banaka koje su propadale i iz kojihmanje uspjeni poteni tedie nisu uspjelidii ni kune, ali su neki pronalazili razlogeza rastrojstvo: od ubojstva do samouboj-stva, ona eto pokazuje nervozu. Ipak, dra-ma je bila cjelovita kad se gospoa sjetilakratkih rukava umirovljenika i mladih kojinaputaju Hrvatsku. Jer vjerojatno joj jejo u glavi slika umirovljenika koji su dokje ona bila u vlasti imali tako duge i boga-te rukave da s njima nisu mogle do lice ivilice nego su brljali po cijelim kontejneri-ma. uli smo da su i uvjeti privatizacije 94.i 95. bili teki komu?

Uglavnom, uzevi sve u obzir: HDZ jenapravio privatizaciju u tekim uvjetima.Jer privatizirati sebi neto to ti ne pripadasamo je po sebi teko. Ali ako to radi umiru moda ti se i posrei. Kako oni nisuznali da e biti rata mislili su da im se pos-reilo. Ali rat je poeo. to njih nije omelo,ali im je bilo teko. Onda su jedni mladi gi-nuli, a drugi odlazili iz Hrvatske, pa je rob-

lje napustilo privatizirane poloaje. Pa suse neki vlasnici odluili uglavnom na sisa-nje ve postojeih vrijednosti u privatizira-nim jedinicama. A neki su se odluili nauvoz neprijavljene radne snage. to im senije suvie svialo. Pa su neradnicima u mi-rovini skresali mirovine i sve to se moglo.

Rukavi umirovljenikaAli su im neradnici u mirovini odluili

zagorati ivot. Umjesto da uivaju u pog-ledu na vlastita bogatstva neki su proleterikrenuli opsjedati kontejnere to su junaciprivatizacije imali priliku vidjeti. To e no-siti kao traumu cijelog ivota. Traumu ko-joj su ve zaboravili vrijeme porijekla jerona je njihova raznodobna mora i trauma.Da za tu traumu ne bi u privatizaciji zdrav-stva plaali psihijatre, odluili su je podije-liti s narodom. Pa su mu na zadnjem Sabo-ru ispriali sve o vlastitim traumama. I Vla-di koja ih gura u predizborne stresne situa-cije. Moda im je cijelu tu nesreu ublailainjenica da e za te napore biti redovitoplaeni. I za one pogreke kojih je, ulo seskromno, bilo u privatizaciji. Ali da ne bibilo lina i revanizma pronaen je kom-promis: poet e se od kredita za koje nijemogue doznati tko ih je dobio. A onda ese vjerojatno krenuti u osnivanje komisijekoja e zakljuiti sve o nemogunosti. Za-to e svi zajedno biti redovito plaeni. Atako su se izvanredno nasekirali da je ljudi-ma bilo teko gledati: nisu znali gledaju li ukontejner ili u bogate Hrvate koji su se dobogatstva napatili kroz rat i mir. Brodogradilite amaca za spaavanjeGreben iz Vela Luke stiglo je ono to imnoge druge steajni postupak. Ali kadna otoku u steaj krene nekoliko stotinaradnih mjesta onda to samo znai da jenetko vrsto odluio iseliti otok. I da ni-kakvi amci za spaavanje tamo vie neepomoi. Nasukali su se na greben one bri-ge u koju se sve hrvatske vlade zaklinju ido koje nita ne dre. Kad bi stvarno pos-tojala frka oko stvarne revizije, moda binekom stalo do amaca za spaavanje. Za-sad im je samo stalo do toga kako iselitiovu zemlju. Za poetak nas ubijaju pria-ma. I ukidanjem amaca za spaavanje.

Daljinski upravlja

RRaatt ii mmiirr pprriivvaattiizzaacciijjeeKad na otoku u steaj krene nekoliko stotina radnih mjesta, onda to samo znai da je netko vrsto odluio iseliti otok Grozdana Cvitan

IV/82, 6. lipnja 2,,2. 7

Andrea Dragojevi

tatistiki podatak da u Hrvatskoj,prema posljednjem popisu stanov-nitva, udio stanovnika srpskog et-

nikog porijekla u ukupnom broju iznosi4,05 posto, to je treina u odnosu na po-pis iz 1991. godine, izazvao je proteklihtjedana u medijima cijeli mali drutveniritual iji su glavni protagonisti bili poli-tiari i novinski komentatori. Gotovosva poetna tumaenja uzroka smanjenjabroja Srba u Hrvatskoj odvijaju se usklopu drutvene igre koja se u nas ne ig-ra prvi put i koju bi mogli nazvati igromporicanja.

to e rei Europa?Kao to se zna iz psihologije, poricanje

se javlja kao reakcija na neku doivljenutraumu koja kod aktera izaziva toliki okda traumatizirani posljedino poinje ne-girati realitet. I u spomenutom statisti-kom podatku doista ima neto okantno:to da je jedna populacija u samo deset go-dina skresena za dvije treine, to je samopo sebi civilizacijski poraz, to god tomebio uzrok. S druge strane, iznenaenjaipak nema jer se projekt smanjenja brojaremetilake manjine odvijao transparen-tno, pred oima svih nas, pa stoga nitko ujavnosti ne moe stvarno negirati da ne-to nije znao. Ali se igrokaz poricanja ipakodvija. Zabrinutost se glumi. U igri su od-bili sudjelovati jedino pravai, javno ka-zavi da je podatak o smanjenju broja Sr-ba jedna od boljih vijesti zadnjih dana.

Pravi razlog zato zabrinutost ipak tre-ba prikazati kao istinsku pokazala je vei-na novinskih komentatora, a sukus njiho-ve brige mogao bi se izraziti u pitanju svihpitanja nae politike: to e na sve to reiEuropa?. Tako tvrde da se vlast vie nemazato bojati Srba, jer da se ni druge evrop-ske zemlje ne boje svojih manjina, tim vi-e to je Hrvatska danas meu etniki ho-mogenijim zemljama Starog kontinenta.Dakle, toleriranje manjina shvaa se, prijesvega, kao imperativ meunarodne zajed-nice, pa bi stoga to trebao biti i na impe-rativ, a ne, recimo, zato to bi multietni-ka raznolikost bila sama po sebi inheren-tna jednoj razvijenoj politikoj zajednici,pa kao takva i poeljna. Osim toga, ovak-va retorika vie instance, kao viu instancu,uz Evropu, priziva i nacionalnu dravu.Naime, manjine promatra samo kroz op-tiku prijetnje nacionalnoj dravi, odnosnodominirajuem etnikumu. Kako realneprijetnje vie nema, teta je da smo izgu-bili ba toliko Srba, mogli ih je ostati i vi-e. Puno slabiju glumu pokazuje komen-tatorica Jutarnjeg lista Sanja Modri, mo-da i zato to se u svom temeljnom stavupoziva na politiara Matu Arlovia koji jekazao: Onaj tko je poeo rat, morao jeraunati na egzodus. Stav neodoljivopodsjea na prizivanje kolektivne krivnje ikao takav politiki je posve zastario. Nai-me, tako se krivnja tretirala nakon Dru-gog svjetskog rata, kada se pod slinimoptubama za zapoinjanje rata kanjava-ju tzv. poraeni narodi. Tako iz Banata i

cijelog Podunavlja bivaju protjerani svipodunavski vabe. Iz istog su razloga izIstre, Primorja i Zadra protjerani Talijani.Navodno su bili optanti. Ovdje treba rei

da je eufemizacija osvetnike, ratnopob-jednike retorike u ovoj strategiji vrlovana. Tako tri milijuna sudetskih Nije-maca nakon 1945. nije iz eke protjera-no nego preseljeno; Talijani nisu protjera-ni i etniki oieni nego su, kako rekos-mo, optirali za Italiju. Isto se tako ni Srbi-ma danas nije dogodilo etniko ienje,nego uhu blai samoskrivljeni egzodus.Politika klasa je pak posve bez smisla zaglumu. Premijer Raan tako jednostavnonajprije odbija suvislo komentirati poda-tak, a onda i verbalizirati, pa moda i kon-ceptualizirati mogue rjeenje problema.Neto kasnije je pak s nevjerojatnom la-koom ustvrdio, to je ve poprilini cini-zam, da nad brojkom nema potrebe ku-kati, ve da treba ii dalje. Neto slinostoji i u komentaru Vjesnika, gdje se po-datak doivljava iskljuivo kao opteree-nje u sigurnom hodu prema budunosti,dakle, samo kao kameni u cipeli nacijekoja sigurno koraa po socijalnim kon-senzusom zacrtanom putu. Trauma se ov-dje pokuava rijeiti kroz, naravno, ne-realnu nadu da e problem nestati ako gaignoriramo, ako pred njim jednostavnozatvorimo oi, kao kad malo dijete staviruke na oi i sudrugu u igri skrivaa kae:Sad me ne vidi.

Bez svojih 12 postoPolitika volja prethodne, hadezeovske

elite da se broj stanovnika srpskog etni-kog porijekla smanji postojala je od prvog

trenutka, to je bilo jasno i bez Tumano-ve transparentnosti u tretiranju srpskogmanjinskog pitanja i bez njegova javnog,u vie navrata opetovanog, pozdravljanjaprotjerivanja Srba iz Hrvatske. Ta politi-ka volja ugraena je i u nakon Oluje doni-jete zakone koji su imali smo jednu nam-jeru pravno zacementirati etniko ie-nje (Zakon o preuzimanju privatne imovi-

ne i privremenom raspolaganju tom imo-vinom, Zakon o raspolaganju stanova udrutvenom vlasnitvu), a sve je jo jed-nom potvreno nedavnim publiciranjemtranskripata s jedne sjednice VONS-a nakojoj se nadugo i nairoko razgovaralokako s Miloeviem prirediti etniki ine-njering i kako onda svijetu tu rabotu pri-kazati kao nevanu epizodu. Zato se,dakle, odbija priznati da je prethodni re-

im suodgovoran za nasilno preseljenjedijela vlastita stanovnitva? Zato jer seodbija priznati da je iz oportunizma, ko-moditeta ili ega god, sve to amenovalo,prije svega svojom utnjom, gotovo cijelodrutvo. Radikalna bi teza ovog tekstaglasila: ako se u neemu postigao drutve-ni konsenzus oko Hrvatske, ako je kojatoka novog drutvenog ugovora unisonoprihvaena, onda je to bila toka koja go-vori: Da Hrvatska, ali bez (12 posto) Sr-ba! To je pervertiranje one poznate Go-toveve teze: Da Hrvatska, ali ne bilokakva!. Ne navodimo Gotovca bez raz-loga. Naime, on je jedini iz politike klasekoji je javno kazao da ne pristaje na Hr-vatsku koja bi se temeljila na etnikomienju. Uinio je to na televiziji 1997.kad se kao predsjedniki kandidat pred-stavljao javnosti. Oni koji se toga sjeaju,pamte i ovinistiko pitanje televizijskognovinara, koje je glasilo: Jeste li za ma-sovni povratak Srba?. Gotovac je odgo-vorio: Tuna bi bila ona zemlja koja bi setemeljila na etnikom ienju. Pamet-nome dosta! Ovaj goreopisani igrokaz ni-poto nije bezazlen za hrvatsko drutvo.tovie, vrlo je opasan, jer u svojoj kona-nici ipak rezultira kolektivnim odbijanjemsuoavanja s nedavnom prolou. Poje-dinci glume da su zabrinuti i u toj se to-bonjoj zabrinutosti slue ezopovskim je-zikom. Neki od njih moda u sebi i tri-jumfiraju, neki trijumfiraju na glas, nekisu moda doista solidarni s izbjeglicama,ali politika zajednica kao takva dugoro-no gubi, kolektivni denial ipak ubire svojdanak.

Istina i herezaTo nam otkriva Jadranka Kosor, zas-

tupnica HDZ, koja je u televizijskoj anke-ti sainjenoj povodom tumaenja popisa irezultata nekih srpskih politiara u Hrvat-skoj, iskreno upozorila da se ne moe go-voriti o etnikom ienju, jer bi to ondaznailo revidirati Domovinski rat, a zna seda je i Sabor donio Deklaraciju o Domo-vinskom ratu u kojoj tono pie to Do-movinski rat jest. Zastupnica se s pravompobunila jer, podsjetimo, politika je kla-sa prije godinu i pol deklarativno propisa-la kako se ima misliti o prethodnim doga-ajima i time zapravo pokazala da se Do-movinski rat ne moe vie legitimirati izsamoga sebe, te da je evidentnost i neupit-nost vrijednosti nastalih ratom sve teeprenositi puku, posebice novoj generaciji,a da pri tome propisani stavovi ne dou ubrojne kolizije s injenicama (zloini s na-e strane, etniko ienje Srba, hukakigovori bive politike vrhuke). Stoga sepristupilo postupku dogmatizacije: kor-pus vrijednosti proizalih iz rata pokuaose zacementirati zbirkom apsolutiziranihstavova. U sedam toaka tog svojevrsnogpolitikog katekizma sublimirano je sveto se ima znati o tom razdoblju nae ne-davne prolosti, da bi u posljednjoj tokisvi graani i drutvene institucije bili poz-vani da na navedenim naelima tite te-meljne vrijednosti Domovinskog rata. Taapelativna toka otkriva skriveno, ali pra-vo, znaenje donesenog dokumenta, zna-enje s dugoronim posljedicama. U toj setoki priznaje da e svaki drukiji stav oratu biti smatran herezom i kao takav ena odreeni nain biti sankcioniran. Na toje reagiralo tek nekoliko povjesniara tvr-dei da su im time ruke zapravo vezane, teda u takvim okolnostima ne moe bitipravog historiografskog istraivanja. Ovi-me se pokazuje da je poricanje na neki na-in institucionalizirano, da je istraivanjefakticiteta zamijenjeno politikim dogma-tizmom. I dok je razumljivo da politikaklasa ustrajava na negiranju stvarnosti i dau tumaenju dogaaja selektira uzrokekoje e uvaiti, zabrinjava da na dogmati-zaciju pristaju i tzv. nezavisna novinarskapera, koja na taj nain samo pomau upermanentnoj reprodukciji drutvenihtrauma. Umjesto da novinari poviknu:Tko se nije skrio, magarac je bio!, tekrenu u potragu za skrivenim(a), oni zat-vorenih oiju apu: Sad me ne vidi, sadme ne vidi, sad me ne vidi....

Dok je razumljivo da politika klasa ustrajava na negiranju stvarnosti i da u tumaenju dogaaja selektira uzroke koje euvaiti, zabrinjava da na dogmatizaciju pristaju i tzv. nezavisna novinarska pera, koja nataj nain samo pomau u permanentnoj reprodukciji drutvenih trauma

DDoommoovviinnsskkii kkaatteekkiizzaamm

Zato se, dakle, odbija priznati da je prethodni reimsuodgovoran za nasilno preseljenje dijela vlastita stanovnitva? Zato jer se odbija priznati da je iz oportunizma, komoditeta ili ega god, sve to amenovalo, prije svega svojom utnjom, gotovo cijelodrutvo

Agata Juniku

eposredan povod razgovo-ru s Ivom Goldsteinomnjegova je ostavka na lan-

stvo u Vijeu HRT-a. Neposre-dan povod njegovoj ostavci, bo-lje rei povod koji je prelio a-u, bio je direktan prijenos s ko-memoracije na Bleiburkom po-lju 12. svibnja ove godine, tj. ne-ravnopravno tretiranje Bleiburgai Jasenovca. Povodi koji su pret-hodili bili su, primjerice, preui-vanje ustakih zloina u doku-mentarnoj emisiji o zapadnosla-vonskom selu panovici, neemi-tiranje sporne Latinice o deusta-izaciji, nain na koji je tretiranprotest branitelja i dragovoljacana Trgu bana Jelaia u listopaduprole godine... Ideja ovog raz-govora bila je detektirati uzrokekoji lee duboko unutar, ali i da-leko izvan HRT-a.

Posljednjih tjedana ste u ne-koliko navrata izjavili je HRTzrcalna slika nae stvarnosti,neto kao Hrvatska u malom...

Sve bolesti hrvatskog dru-tva postoje i na HRT-u: neracio-nalnost sustava, slaba organizaci-ja, ozbiljne sumnje da postojesluajevi mita i korupcije. Poje-dinci i skupine se antagoniziraju,a razlozi su ideoloki, financijski,prestini, meuljudski. Pojedi-naan trud i kvaliteta teko semogu iskazati, jer je sustav petri-ficiran. U ovom trenutku ne vi-dim ni na HRT-u ni u drutvudovoljno odlunosti i snage da sestanje radikalno mijenja.

No, na Hrvatskoj radio-tele-viziji, a jo vie na Hrvatskoj te-leviziji problema ima jo: novi-narski i uredniki kadar je nedo-voljno obrazovan, to je ustanovi-la u jednom od svojih izvjetajaVijeu i biva glavna urednicaga Marija Nemi, kada je napi-sala da je na HTV-u postojaladugogodinja negativna selekci-ja. Koliko je to neznanje veliko,govori vam i navodna tvrdnjajednog novinara da su Iran i Irakzapravo dvije varijante istogaimena, pa da je Iran hrvatska, aIrak srpska varijanta, ili modaobratno. Anegdota se prepriavai nisam siguran da je istinita, alise potvruje ona si non e vero, eben trovato (ako i nije istinito,lijepo je izreeno). Naime, prijenekoliko dana emitirana je naHTV-u francuska dokumentarnaemisija o odnosima Tita i Staljinau kojoj su nekompetentni sugo-vornici izrekli niz netonosti ko-je nemaju veze s naim podjela-ma lijevo-desno ili slinima. Naprimjer, reeno je da su etnicibili antifaistika snaga sve do1944., da je na prostoru bive Ju-goslavije bilo oko dva milijuna

rtava Drugoga svjetskoga rata, atakvih gafova bilo je jo. Kako semoglo dogoditi da je ta emisijaotkupljena? Zar meu vie tisua

zaposlenih na HTV-u nema ni-koga tko bi znao ocijeniti njezi-nu kvalitetu? I, to je jo vanije,ne bi li ve jednom trebalo doivrijeme da HTV proda emisijutakva naslova Francuzima, En-glezima i drugima, a ne oni na-ma?

A kako biste opisali to to jepred zrcalom, tj. Hrvatsku?

Nama bi svima trebalo zaroendan kupiti zrcalo pa da sevidimo u pravom svjetlu, dakle,onakvi kakvi jesmo: mala, rela-tivno nerazvijena zemlja, zao-kupljena nekim svojim davnoiskrslim i nikada preboljenimproblemima. Naa politika elita,ili barem njezin dobar dio, nemoe zemlju niti dovesti u novisvijet globalnih trendova, univer-zalne politikih i drutvenihkoncepata, jer ih niti pozna, nitirazumije.

Drutveni ugovorJasna Ulaga-Vali je sporni

prijenos iz Bleiburga objasnilainjenicom ugovora to ga jeHRT potpisao s Katolikom cr-kvom. Moe li se i u ovom slua-ju povui paralela s drutvenimrealitetom u kojemu se zbog ne-kih imaginarnih ugovora estodogaaju nedopustivi gafovi ikompromisi?

Atmosfera kompromiser-stva dominira hrvatskim dru-tvenim i politikim ivotom.Smatra se da se moe stvoriti sta-bilno liberalno-demokratsko

drutvo i pridruiti euroatlan-tskim integracijama bez ikakvihunutranjih lomova i sukoba, ato jednostavno ne moe biti.Zbog kompromiserstva, nedo-voljne hrabrosti i odlunosti dase krene u reforme, u kadrovske

i druge promjene, Hrvatska pos-ljednjih godinu-dvije plaa viso-ku cijenu. Pribliavanje Evropinije ni izbliza tako brzo kakosmo se nadali, strane investicijeizostaju, a zemljom je zavladalaapatija koja se ne da rijeiti uzi-manjem lijekova protiv prehlade.

Nisam nikakav poticatelj iliorganizator istki, smatram se li-beralom. Upravo zbog liberalnihuvjerenja, uvjeren sam, meutim,da se moraju marginalizirati svenedemokratske tendencije i idejekoje zagauju politiki i drutve-ni ivot. Od toga valja krenuti,da bi se stvarao zdrav temelj zadaljnje promjene.

Ugovor Kaptola i UpraveHRT-a ipak dijelom valja izdvoji-ti iz ovoga konteksta. Potrebnoje imati takav ugovor, ali se pitamne bi li onda i druge vjerske za-jednice trebale potpisati slian iliistovjetan ugovor. No, je li touope mogue, jer je, izmeu os-taloga, Kaptol tim ugovorom do-bio pravo da sudjeluje u izboruurednika Religijskog programana HRT-u. Naposljetku, sama bitte odredbe je upitna znai li toda bi hrvatska sveuilita trebalaimati pravo sudjelovati u izboruurednika Znanstvenog programana HRT-u, Drutvo filmskih rad-nika na izbor urednika Filmskogprograma, itd.?

Tvrdite da je Vijee HRT-a,kakvo god bilo, jo uvijek kvali-tetnije od Sabora to to govorio jednima, a to o drugima?

Nisam samo mislio na od-nos Sabora prema Bleiburgu i Ja-senovcu, o emu u kasnije netovie rei. Mislim prvenstveno nato da meu lanovima VijeaHRT-a ima razlika u miljenjima,ali su sve to odreda fini ljudi. UVijeu HRT-a nema rasista, sek-sista, lanovi Vijea se meusob-no ne tuku. Trebali li uope reida smo to sve ve vidjeli u Sabo-ru? Naravno da veina saborskihzastupnika nisu takvi, ali se opetvraamo na pitanje o hrvatskomkonformizmu: zato oni ne po-duzmu neto radikalnije, ne po-kau javnosti da se ne osjeajuugodno u takvu drutvu? Moe lise takve osramotiti, marginalizi-rati, a ne da se gospodin madrac-mudrac doekuje u jednoj TV-e-misiji skoro pa kao nacionalniheroj? Bojim se da je veini gos-pode u Saboru prvenstvena i-votna ambicija da s visokim i ne-zasluenim plaama mirno doe-kaju izbore i da se onda na njimaogrebu za neku novu sinekuru.

Naposljetku, ja mogu stajatiiza svih odluka Vijea, ali bogamine mogu iza svih saborskih odlu-ka, ak ni u ove posljednje dvijegodine.

Zaborav zloinaKako komentirate Raanovu

ispriku u Bleiburgu? Raan se klanja svim rtva-

ma Bleiburga. To znai i pripad-nicima Crne legije i Poglavniko-va tjelesnog zdruga od kojih suveina bili viestruki hladnokrvniubojice, uglavnom ena i djece.Valja znati da su mnogi od njihizginuli u tekim borbama s par-tizanskim snagama, jer su znalida, ako budu zarobljeni, ne mo-gu oekivati da budu poteeni.Osim toga, veini njih ne moese odrei ratna vjetina i osobnahrabrost. Dakle, oni ak i nisubili rtve ratnog zloina. Klanjali se Raan i njima? Javnost morashvatiti da su ubojice obitelji Zecprema ovima pravi amateri.

Ima prijedloga (jedan odpredlagaa je primjerice IgorGraovac) da se, ako je donesenaDeklaracija o Domovinskom ra-tu, donese i deklaraciju o zloini-ma u 20. stoljeu. Slaete li se stim?

Naelno bih se mogao sloi-ti da ako postoji jedna deklaraci-ja, valja donijeti i drugu. Meu-tim, Deklaracija o Domovin-

skom ratu je besmislena. Protek-lo je ve dosta vremena od njezi-na donoenja, a ona se koristi sa-mo u unutarhrvatskim politi-kim prepucavanjima. Ona nijenikakav referentan dokument,pogotovo ne prema inozemstvu.Recite mi je li se ijedan hrvatskidiplomat ili dravni dunosnikmogao pred predstavnicima dru-gih drava pozvati na nju? Na-ravno da nije, jer bi bio ismijan.

Deklaracija polazi od posvekrive pretpostavke, naslijeenejo iz totalitarno-autoritarnihvremena da politike institucijene samo da imaju pravo nego iz-riu i posljednji, definitivni pra-vorijek o nekim povijesnim do-gaajima. Znai li to da u ja,primjerice, ako jednoga dana na-piem knjigu o Domovinskomratu, morati paziti da njezinizakljuci budu usklaeni s onimaiz Deklaracije? Ovo nije samopokuaj da budem duhovit, negoupozoravam da ova deklaracijaima mnogo ire implikacije: onapredstavlja trapav pokuaj da sedravna vlast ovlasti da indirek-tno utjee na razvoj i rezultatepovijesnih istraivanja. To Raa-nova vlada dosad nije inila, nitimislim da e initi, ali je pitanjekako e se prema tome postavitibilo koja budua vlada. Takavstrah utoliko je utemeljeniji, jerDeklaracija tei aboliciji i zabo-ravu zloina koji su poinjeni to-boe u ime Hrvata i Hrvatske, aizreena je i jedna notorna neisti-na: da Hrvatska, barem u jednomaspektu ili dijelu svoga ratnogaangamana u Bosni i Hercegovi-ni, nije poinila agresiju na tuzemlju.

Smatrate da je ravnopravnotretiranje Bleiburga i Jasenovcavano za razvijanje politikekulture u Hrvatskoj. Za poetak,mislite li da doista ta dva sluajatreba tretirati ravnopravno?Niste li malo prepristojni kadato kaete?

Jedan od detalja u prezenta-ciji povijesnih dogaaja, ali pos-redno i temelj politike i medij-ske kulture, bio bi da se za jedini-ce NDH prestane upotrebljavatitermin hrvatska vojska, a zaNarodnooslobodilaku vojskujugoslavenska vojska. Dodue,prije koju godinu se za Narod-nooslobodilaku vojsku govorilojugokomunistika, srboet-nika vojska itd., pa je, rekli bis-mo, ovo ipak bolje, ali stvari valjamaksimalno dezideologizirati.Treba govoriti o jedinicamaNDH i partizanima ili Na-rodnooslobodilakoj vojsci.

Kategorizirati zloineOsim toga, duno potovanje

svih nevinih rtava obveza je sva-koga, pogotovo dravnih institu-cija. U temeljima je nae civiliza-cije da se gaji i obnavlja sjeanjena ono to se dogodilo, ponajpri-je kada se radi o zloinima, adunost ljudi kojima je to profe-sija, izmeu ostalih i meni, jestda objanjavamo kako i zato seto dogodilo. Kada sve nevine r-tve budu jednako potovane,stvorit e se i uvjeti za istinskopomirenje. Istodobno, valja zna-ti konkretne okolnosti pod koji-ma se to dogodilo: javnost moraznati da jasenovaki i bleiburkizloin nisu isto. Jedno je zloingenocida, drugo je zloin osvete.Osim toga, u Jasenovcu su svikoji su stradali bili nevini, naBleiburgu i na krinom putustradali su mnogi koje bi svakisud osudio na najtee mogue

8 IV/82, 6. lipnja 2,,2.

iinnjjeenniiccee vvaalljjaa zznnaattiiIvo Goldstein, povjesniar

Javnost mora znati: jasenovaki i bleiburkizloin nisu isto. Jedno jezloin genocida, drugo jezloin osvete

Ako se zalaemoda se opsada Sarajeva, Srebrenice i Vukovara smatrajuveim zloinimanegoli oni koje supoinile hrvatske ilibonjake jedinice,onda dopustite dase kae i da je Jasenovac gori i vei zloin od Bleiburga

foto: Ognjen Alujevi

kazne. Bleiburki zloin time ni-je manji niti time elim umanjitiodgovornost neposrednih poi-nitelja i njihovih naredbodavaca,ali injenice valja znati. Mislimda e uskoro javnost o svim timtragedijama imati mnogo bolje itonije informacije.

to to tono znai? Namjera-vate li provesti dodatna istrai-vanja?

Otkako je proteklih mjesecipostalo neprimjereno i politikinepristojno, pa i nemogue tvrditida je Jasenovac bio samo radni lo-gor, poela se u medijima ponav-ljati teza da je od proljea 1945.postojao komunistiki logor u Ja-senovcu, s prozirnom nakanomizjednaavanja svih zloina.

Meutim, u Jasenovcu je naj-ranije od kolovoza 1945. pa usljedee dvije godine bila skupinaod najvie 600 osuenika. Dakle,svi su oni bili osueni, a nisu iz-ravno stigli s krinoga puta. Bilisu tienici Zavoda za prisilni radSisak, organizirani u Radnu gru-pu Jasenovac. Bili su smjeteni usamom mjestu, a raiavali suruevine jasenovakog logora,popravljali ceste i most preko Sa-ve, pomagali seljacima u okolnimselima da izgrade spaljene i sru-ene kue. Ubijanja nije bilo, aposjeti i paketi stizali su jednomtjedno. Dakle, uvjeti u tom logo-ru, ako se to uope moe zvatilogor, bili su radikalno razliitiod onih u ustakom logoru.

Ali da odvratim protupita-njem onima koji tvrde da je zlo-in uvijek zloin, pa iz toga eleuspostaviti ravnoteu izmeuustakih i partizanskih zloina uDrugom svjetskom ratu. Nijesporno da su u nedavnim ratovi-ma na prostoru bive Jugoslavijesve zaraene strane inile zloine i Srbi, i Hrvati, i Bonjaci-Mus-limani. Na temelju toga netkomoe zakljuiti da su sve strane usukobu iste te da zapravo nemani agresora ni rtve. Mnogi se uHrvatskoj s pravom ljute na tak-ve tvrdnje, pa i sm sam se vieputa i ovdje i u inozemstvu tak-voj tvrdnji suprotstavljao.

Moramo uspostaviti svojevr-snu kategorizaciju zloina. Paako se zalaemo da se opsada Sa-rajeva, Srebrenice i Vukovarasmatraju veim zloinom negolibilo koji od onih koji su poinilehrvatske ili bonjake jedinice,onda dopustite da se kae i da jeJasenovac gori i vei zloin odBleiburga, odnosno da su ustakizloini gori i vei od partizan-skih.

Ne trebaju nam isprikeProlih nam se godina name-

talo kao spasonosno rjeenjesvih problema pomirenje svihHrvata. No, to je sve skupa bilokrivo postavljeno i naravno da jepropalo, odnosno samo izazivalonove podjele. Izmeu krvnika irtava nema pomirenja. rtve,odnosno njihovi najblii, jedinomogu oprostiti krvnicima. Da bise to lake ili uope dogodilo,potrebno je da svaka sredina,svaka nacija ili drutvena grupanedvosmisleno osudi zloine ko-ji su poinjeni toboe u njezinoime. Ako se netko ne moe suo-iti s vlastitom prolou, ne mo-e oekivati ni bolju budunost.

U tom smislu, po tako i usmislu politike kulture, aktual-na vlast je dakle pala na ispitu?

O Jasenovcu i Bleiburgu inajvie dravne vlasti imaju neu-ravnoteen stav. U Bleiburg je i-la vladina delegacija, u Jasenovac

samo premijer Raan. Sabor jeorganizirao besplatan prijevoz naBleiburg, ali nije im jo palo napamet to isto napraviti za Jase-novac. Ta je neuravnoteenostdovedena do paradoksa u inje-nici da premijer Raan razgovarana Bleiburgu s lanovima Poas-nog bleiburkog voda, istovre-meno se ispriava za zloine kojisu poinjeni kada je imao dvijegodine, a oni njemu ni rijei o to-me kako i zato se on sam, zaslu-gom reima kojem su vjerno slu-ili i koji do danas slave, rodio ukoncentracijskom logoru.

Svim tim sam manje iznena-en, a puno vie zbog toga alos-tan, jer se radi o garnituri kojavoli isticati da gradi dravu idrutvo na antifaistikim tradi-cijama. Ve su na vlasti gotovodvije i pol godine, a u odnosuprema povijesti, prema dogaaji-ma koji tako vape za barem os-novnom ravnoteom, nisu nap-ravili nikakav pomak od bive,Tumanove vlasti.

Kad se ispriava Raan, kaotobonji sljednik vlasti koja jepoinila zloin, onda bi trebalooekivati ispriku s druge strane.Opet naelno govorei, trebali bise ispriati svi oni koji se poziva-ju na tradicije NDH. Tih imadosta, i u kojekakvim politikimstrankama, ukljuujui HDZ, i ujo kojekakvim stoerima, udru-gama i sl. Njihova je politikakultura toliko mizerna da oni vr-lo teko mogu shvatiti to je toisprika, a posve je nemogue dabi, ak i kada bi se ispriali, i pro-ivjeli i doivjeli to zapravo zna-i njihov in. To sigurno ne bi bi-la iskrena isprika i stoga je boljeda je takvi i ne daju, jer bi samoproizveli nedoumice i barem dije-lu javnosti uspjeli bi se prikazatiu krivom svjetlu. Uostalom, tobi se takvi uope i mogli ispria-vati kada jedan dio njih i dan da-nas na javnim skupovima pozivana nasilje i ubojstva. Da zaklju-im, ne treba se ispriati nitko,jer je hrvatski narod dobrim dije-lom, a od jeseni 1943. i veinom,bio na strani antifaizma te da jebio ne samo na pobjednikojstrani, ve i na strani pravde. Na-a javnost mora znati tko je bio uDrugom svjetskom ratu na pra-voj, a tko na krivoj strani. Do-voljno je da te notorne istine, uzdodatak da je NDH bila zloi-naka tvorevina, prodre do uijuuenika i iroke javnosti.

Knjiga zauujueg naslovaKakav se razvoj politike kul-

ture moe oekivati kada JosipJurevi, nastavnik suvremenepovijesti na Hrvatskim studiji-ma, javno govori da se modernaEvropa stvarala na otporu crve-noj opasnosti, a ne na antifais-tikim temeljima, te da se da-nanje generacije ne trebaju op-tereivati antifaizmom?

O Jureviu ne mislim troi-ti rijei. Sve to sam imao rekaosam u svojoj knjizi Holokaust uZagrebu on u svojoj knjizi Nas-tanak jasenovakog mita uglav-nom razlono pobija sve pretje-rane procjene o broju jasenova-kih rtava koje su sluile ideolo-gizaciji i propagandistikim poli-tikim ciljevima, posebice u stva-ranju ratne psihoze meu sr-pskim stanovnitvom u Hrvat-skoj, BiH i Srbiji osamdesetihgodina, ali u tome nije origina-lan. S druge strane, najee im-plicitno, a mjestimino i ekspli-citno, negira ili pokuava zata-kati genocidnu namjenu i zloi-

naki karakter ustakih logora,posebno Jasenovca, ime sugeri-ra lanu ili ublaavajuu sliku oustakom reimu u NDH.Proizvoljnim, selektivnim citira-njem, Jurevi sugerira da je Ja-senovac bio samo radni logor, ane i mjesto masovnog unitava-nja ljudi. Kada pie o enskom idjejem logoru u Loborgradukod Zlatara u Hrvatskom zagor-ju, Jurevi istie da su u njemupostojale osnovna i srednja kolate vrti, kao da je to, toboe,olakavalo prilike u logoru. Te-ki logorski uvjeti spominju seopenito, usput, ali o njima nemanijedne rijei vie, kao ni o inje-

nici da su gotovo sve zatoenicezajedno sa svojom djecom skon-ale u Auschwitzu.

Jurevi se nije u proteklimmjesecima uputao u diskusijuoko moje knjige. No, kad smokod ovih njegovi rijei, koje, dokmi ih vi niste prenijeli, nisamnigdje proitao ili uo, one zamene nisu nikakvo iznenaenje.

Prezentacija povijesnih doga-aja je temelj politike i medij-ske kulture. Kakvo je u tom smis-lu stanje u prosvjeti? Imate liuvid u udbenike, kolske prog-rame? Ima li izmjena u odnosuna rane devedesete?

Ne mogu govoriti o opemstanju, pratim jedino situaciju unastavi povijesti i s povijesnimudbenicima. Do nekih je prom-jena dolo jo sredinom devede-setih, kada je otvorena mogu-nost da postoje alternativni ud-benici. Sada alternativnih ud-benika ima jo vie, ali nije do-lo do temeljne promjene nai-me, nije promijenjen nastavniplan i program, osnova za svakiradikalni zahvat. Bez obzira toje bilo najava da e se u takavzahvat krenuti, oito ne postojini volja ni snaga za to.

Kako komentirate vie ne ak-tualni, ali simptomatini sluaj sprologodinjeg Frankfurtskogsajma, na kojemu je Aralica umedijima tretiran kao zvijezdahrvatskog tanda?

Ivan Aralica je svojedobnoopravdavao Tumanovu politikuprema Bosni i Hercegovini, pi-sao duge traktate o potrebi pod-jele te zemlje. Neka Aralica pie i

objavljuje knjige koje hoe (a tosu one sve loije to je njegov pri-vatni problem), ali on ne biosmio predstavljati posttuma-novsku Hrvatsku, pogotovo ne uovakvoj reprezentativnoj prilici.

Kad smo ve kod medijskogtretmana, jeste li zadovoljni re-cepcijom Vae knjige Holokaustu Zagrebu?

Prilino zadovoljan. Jest daje bilo napada na nju i na oca imene kao autore, ali ti napadi ni-su doveli u pitanje ni injeniceiznesene u knjizi ni ope sudove.Uglavnom se radilo o uvredama(u Glasu koncila je Jure Kritotvrdio da je to knjiga zauuju-eg naslova), ali da su od tih lju-di stigle pohvale i komplimenti,uistinu bih imao veliki problem.Mogao bih se zabrinuti da netos knjigom stvarno nije u redu.

Glas ekstremista prejakKako komentirate polemiku o

pitanju odgovornosti idovskihintelektualaca koja se u Feraluvodi izmeu Heni Erceg i arkaPuhovskog?

Kada su u uvodniku Feralaprozvani idovski intelektualcida se odrede prema izraelskimzloinima, bio sam istodobno iljut, ali i alostan. Feral je list ko-ji je dosljedno ibao svaki nacio-nalizam, ksenofobiju, antisemiti-zam, i zbog svega toga mu valjapodignuti spomenik. Ali u ovomsluaju nastupio je jednostrano:pisali su o tome da izraelska voj-ska rui crkve, to je notornaneistina i nitko nikada nije tvr-dio, prihvatili su bez provjeretvrdnje palestinskih izvora da jeu Jeninu izraelska vojska poini-la masakr, i u toj tvrdnji ustraja-vali i u danima kada su svi svjet-ski mediji ve to obilato deman-tirali. Naposljetku, prozivka i-dovskih intelektualaca odudaraod uvijek dosljednih stavova re-dakcije Ferala. No, da ne bi iz-gledalo kako me Feral s pravomproziva ja sam, primjerice, prijenekoliko mjeseci u Vjesniku, iz-meu ostaloga, izjavio da je glasekstremista i meu Izraelcima imeu Palestincima i danas daljeprejak.

Terorizam nije islamski specifikum

Koje rjeenje smatrate opti-malnim za rasplet izrealsko-pa-lestinskog sukoba (ovo i sve os-talo pitam Vas, naravno, kaopovjesniara i angairanog inte-lektualca)?

Mislim da tu nema velike fi-lozofije, na alost ili na sreu.Moraju postojati dvije drave, iz-raelska i palestinska, uglavnom ugranicama prije rata 1967. godi-ne. Palestinske izbjeglice, njihoko 700.000, te njihovi potomci,moraju biti adekvatno obetee-ni, ba kao i otprilike i isti brojidova iz raznih arapskih zema-lja koji su u godinama nakon1948. bili praktiki protjerani,bez ikakve imovine, u Izrael idruge zemlje. Najtee e biti raz-rijeiti problem Jeruzalema, aliuz puno dobre volje i meuna-rodnog angamana, ni to nije ne-dokuivo. Bitno je da i buduapalestinska drava bude demok-ratska, da ima legalno izabranuvlast i demokratske institucijekoje jasno osuuju terorizam, teda prestane sustavna indoktrina-cija Palestinaca, poevi od najra-nije dobi u koli, da Izrael valjagurnuti u more, a sve idove po-biti. Kada taj proces u Palestini,ali i u drugim arapskim zemljama

uistinu zaivi, ekstremisti poputAriela Sharona nee vie moidoi na vlast u Izraelu.

Nevezano za izraelsko-pales-tinski sukob, antiislamska pro-paganda je vea nego ikad prijenakon ruenja WTC-a. Izmeuterorizma i islama stavljen jepraktiki znak jednakosti...

Ljudi iz neznanja, a potom istraha brkaju pojmove, podlijeumasovnim histerijama, uspostav-ljaju se stereotipi, koji hrane no-ve predrasude i mrnje. Meu-tim, nesporna je injenica da ne-ke islamske drave i danas ili su uproteklim godinama i desetljei-ma poticale ili financirale terori-zam, poput Irana, ili su ak sameorganizirale teroristike akcije,poput Libije.

Terorizam i nasilje nisu, me-utim, islamski specifikum pos-ljednjih desetljea i godina. Uodreenim povijesnim okolnos-tima iz japanskog je intoizmaizrastao pokret kamikaza, tako-er svojevrsni samoubilaki te-rorizam. Pod kapom Katolikecrkve organizirana je inkvizicija.Da bi se jasno razluio islam odterorizma, valjalo bi doi do ra-dikalne promjene mora se do-goditi da same islamske i arapskezemlje, jasno osude terorizam ida mu se ponu djelotvorno sup-rotstavljati, a ne kao do sada, daga financiraju ili da se prema nje-mu odnose kompromiserski ikonformistiki.

Paralelno s dananjim unipo-larnim relevantnim svijetom,egzistira itava jedna geografijanepotrebnog svijeta, (kako ju jenazvao jedan francuski dravnifunkcionar), tj. sivih zona kojenikoga vie ne zanimaju. U tak-vu kontekstu neprijatelji postajusvi protivnici globalizacije, toopet rezultira nevjerojatnim ter-minolokim zbrkama, ali i doistaapsurdnim paralelizmima u sta-vovima, primjerice islamskih, alii svih drugih terorista, zelenih,stranaka ekstremne desnice kojesu u usponu ... Kakva bi bila Va-a dugorona prognoza za tajnovi svjetski poredak?

Globalizacija je ne samoneizbjean proces nego proceskoji nam se zbiva praktiki sva-kodnevno pred oima. Mobilnatelefonija, Internet i sve ono toide s njima, revolucioniraju svijetvjerojatno puno vie negoli ije-dan drugi izum u proteklim de-setljeima. Kakva poboljanja iprednosti ti izumi donose u sva-kodnevnom ivotu i radu, nije nipotrebno obrazlagati. No, isto-dobno se nisu ispunile prognozei uvjeravanja, uglavnom iz razvi-jenih zemalja, da e sve integrira-niji svijet donositi mnogo koristinerazvijenom svijetu. Uistinu is-pada da bogate zemlje postajusve bogatije, a siromane ostajuisto tako siromane, ako ne pos-taju ak i sve siromanije i bes-perspektivnije.

Sada postoje dva scenarija zabudunost: jedan, da se takvitrendovi nastave, drugi, da se onipreokrenu i da siromani, neraz-vijeni svijet na neki udnovat na-in krene naprijed. Kako sammalo prestar da bih bio prevelikoptimist, da ne kaem naivac,bojim se da je vjerojatniji prviscenarij. E, onda je na nama, da-me i gospodo, drugarice i drugo-vi, Hrvatice i Hrvati, graanke igraani Hrvatske da pohitamo uonaj razvijeni svijet, jer nam oz-biljno prijeti da ostanemo uonom nerazvijenom i besper-spektivnom.

IV/82, 6. lipnja 2,,2. 9

Bitno je da buduapalestinska dravabude demokratska, daima legalno izabranu vlast i demokratske institucije koje jasno osuuju terorizam. Kadataj proces uistinuzaivi, ekstremistipoput Ariela Sharona nee viemoi doi na vlastu Izraelu

Omer KarabegGospodine Graovac, kako oc-

jenjujete Raanov gest izvinjenjartvama Bleiburga? Jedni u tomevide mudar potez, drugi dema-gogiju, a trei pak udvaranjedesno orijentiranim biraima?

Igor Graovac: Nakon Bran-dtove isprike koja je bila iskrenai kleanja u Auschwitzu mnogisu pokuali ponoviti tu gestu poonoj poslovici vidjela aba dase konj potkiva, pa i ona diglanogu. Ali isprika, ako je prinud-na, nije dobra. Isprika mora bitiiskrena i mora poticati od onogatko je dijelom kriv ili se smatrakrivim. Socijaldemokratska par-tija Hrvatske je neoekivanopreko Zdravka Tomca i Ivice Ra-ana uputila ispriku za koju se nezna je li upuena rtvama ili, ka-ko Feral u zadnjem broju kae,onima koji su bili prisutni naBleiburkom polju, a to su crneuniforme. Pitanje je kome se Ra-an ispriavao i u ije ime se is-priavao.

Kome se, po Vama, on pokuaoispriati?

Igor Graovac: To bi trebalopitati njega, ali s obzirom na sas-tav ljudi nazonih na obiljeava-nju bleiburke tragedije, nisamsiguran da se njima treba ispria-vati. A, ako je ve rije o isprika-ma, s obzirom na to da je sada-nja Republika Hrvatska sljednicai NDH i partizanske Hrvatske,dakle i jedne i druge, a Socijalde-mokratska partija je sljednica Sa-veza komunista, odnosno Ko-munistike partije Hrvatske, on-da su se njezini predstavnici tre-bali ispriati i Srbima i Romima iidovima za Jasenovac. Ne znase zato se sadanja vladajuagarnitura u Hrvatskoj ispriavajednim rtvama, a ne ispriava sedrugim.

Josip Jurevi: Svakako dase istup gospodina Raana naBleiburgu moe promatrati prijesvega u znaku politike pragma-tike. Oznaio bih to kao potezkoji je motiviran politikim inte-resima. U sklopu toga moe segovoriti o tome koliko je isprikagospodina Raana iskrena. Gos-podin Graovac je, meutim, po-kuao povezati stvari