08_sistemi balasta i kaljuze

TEHNI KI FAKULTET Sveu ili ta u Rijeci

SUSTAVI BALASTA I KALJU EBrodski sustavi, Dio 8.

Sustavi balasta i kalju e

SUSTAV BALASTA

Sustavi balasta i kalju eKod teretnih brodova mo e do i do premje tanja ili pomicanja tereta u skladi tima, smanjenja zaliha goriva i vode i sl. Sve ove pojave utje u na stabilnost broda tijekom plovidbe ili tijekom ukrcaja ili iskrcaja broda. Ove pojave se otklanjaju balastiranjem, odnosno punjenjem ili pra njenjem balastnih tankova. Sustav balasta slu i za punjenje i pra njenje balastnih tankova, odnosno za uravnote enje broda.


Faza pra njenja balastnih tankova


Popre ni presjek broda i prostor za ukrcaj balasta

Prikaz urona i izrona podmornice ukrcajem i iskrcajem balasta


Shema sustava balasta usisne ko are u sredini broda


Shema sustava balasta


Shema sustava balasta usisne ko are na krmi broda

Sustavi balasta i kalju eBalastni se tankovi ne smiju koristiti za gorivo ili teku i teret. Ventilske stanice sustava balasta trebaju biti zapornog tipa i preko njih je mogu e gravitacijski puniti balastne tankove neposredno preko usisa mora do razine najve eg urona broda, bez rada pumpi sustava balasta. Nakon toga balastne tankove treba puniti uz pomo pumpi. Prilikom punjenja balastnih tankova nadolaze a voda istiskuje zrak koji odlazi kroz odu ne cijevi izvan broda.

Na po etku usisne cijevi balasta, postavlja se zvono na visini promjera usisne cijevi od dna tanka, zbog smanjenja lokalnog otpora strujanja.

U svrhu sigurnijeg pumpanja, u balastnim se tankovima mogu postaviti jedna ili dvije usisne cijevi.

Brzina strujanja vode u cijevima sustava balsta ne smije biti manja od 2 m/s.

Sustavi balasta i kalju ePumpe sustava balasta usisavaju more iz "Kingston" ko ara postavljenih na unutarnjoj strani oplate broda. Ko ara ima re etku iji svijetli presjek mora biti barem 2,5 puta ve i od ukupnog presjeka svih priklju enih usisnih cijevi. Ugra uju se najmanje dvije ko are, i to jedna unutar strukture dvodna za niski usis, a druga iznad krova dvodna za visoki usis. Ko ara za visoki usis postavlja se ispod razine najmanjeg urona broda, a koristi se u uvjetima plovidbe broda u plitkim vodama, da se sprije i ulaz pijeska pri usisavanju mora.

Usisna ko ara

Sustavi balasta i kalju eU najvi oj to ki ko are postavlja se odu nik za odzra ivanje. Ventili na ko ari moraju biti pristupa ni i njima se mora mo i upravljati s podnica.

Balastne cijevi prije ugradnje u brod

Polo aj poklopca otvora balastnog prostora krmenog pika


SUSTAV KALJU E


Sustavi balasta i kalju e imaju odvojene funkcije, ali su ipak me usobno spojeni cjevovodima. Ovi cjevovodi trebaju biti tako raspore eni da svaki od ova dva sustava mo e odvojeno djelovati. Zato za obavljanje ovih slu bi moraju biti predvi ene najmanje dvije pumpe.

Brodovi moraju imati zadovoljavaju i sustav pumpi koje su u stanju ispumpavati vodu iz bilo kojega prostora i isu ivati bilo koji vodonepropusni prostor na brodu, isklju uju i balastne tankove, tankove goriva, ulja i slatke vode, jer oni imaju svoja posebna sredstva za punjenje i pra njenje koja su neovisna o sustavu kalju e.

Kapacitet i broj pumpi sustava kalju e, te njihov raspored i na in pogona propisani su pravilima klasifikacijskih zavoda i konvencijom SOLAS (International convention on SAFETY OF LIFE AT SEA). Kapacitet pumpi sustava kalju e odre uje se prema sljede em izrazu:

Q!

5,75 2 3 du m h 10 3

gdje je du unutarnji promjer cijevi glavne linije cjevovoda kalju e izra en u mm.


Unutarnji promjer cijevi glavne linije cjevovoda kalju e odre uje se prema izrazu:

du 1,68 L B D 25 mmgdje je: L duljina broda me u okomicama izra ena u m, B najve a irina uronjenog dijela broda izra ena u m, D dubina uronjenog dijela broda prema pregradnoj palubi izra ena u m. Unutarnji promjeri cijevi ogranaka sustava kalju e u skladi tima i strojarnici odre uju se prema izrazu:

dugdje je:

2,15 C B D 25 mm

C duljina prostora izra ena u m, B Najve a irina uronjenog dijela broda izra ena u m, D dubina uronjenog dijela broda prema pregradnoj palubi izra ena u m. Brzina strujanja vode u glavnoj liniji kalju nog cjevovoda ne smije biti manja od 2 m/s.


Shema sustava kalju e izvan strojarnice


Shema sustava kalju e u strojarnici


Shema sustava kalju e u strojarnici na simulatoru za obuku posade

Sustavi balasta i kalju ePrema pravilima pomorske me unarodne organizacije IMO (International Maritime Organization), kalju nu vodu iz broda u more treba izbacivati pod nadzorom, na na in da ona prethodno prolazi kroz kalju ni separator. Voda sa sadr ajem ulja do 15 ppm smije se odvoditi izvan broda.

Sustav kalju nog separatora


Legenda uz sliku sustava kalju nog separatora


Separatori kalju ne vode


Pumpe sustava kalju e mogu se koristiti za slu bu balasta, za slu bu po ara i za op u slu bu. Pumpe namijenjene za sustav kalju e trebaju biti samocrpnog tipa. Pumpe si u kalju u iz posebnih zdenaca raspore enih u strojarnici, skladi tima i drugim prostorima. U tu svrhu nu no je osigurati rad pumpi pri svim nagibima broda. Veli ina zdenaca ne smije biti manja od 0,15 m3. U svrhu zadr avanja ne isto a, na po ecima usisnih ogranaka cjevovoda postavljaju se ko are od probu enog lima s rupama ne manjim od 10 mm i ukupne povr ine svijetlog presjeka dva puta ve eg od presjeka ogranka cijevi. Pumpanje kalju e se provodi preko zaporno nepovratnog ventila. Vratilo ovog ventila s kota em za upravljanje treba biti produljeno iznad podnica na najmanje 460 mm. Ako je strojarnica broda smje tena na krmi broda, na prednjoj pregradi se smje taju ventilske stanice zaporno-nepovratnog tipa. Preko njih se crpi kalju a iz skladi ta i drugih prostora. Ovakvim rje enjem ventilskih stanica sprje ava se naplavljivanje prostora preko usisa mora.


Muljna kutija i kalju ni zdenac

Sustavi balasta i kalju eCijevi odu nika, preljeva i sondiOdu nici se moraju predvidjeti za sve prostore i tankove predvi ene s naljevima i cijevima za pra njenje. Na najvi oj to ki svakog tanka postavlja se odu na cijev koja se vodi na otvorenu palubu, u atmosferu. Kod tankova za gorivo i ulje za podmazivanje, odu ne cijevi moraju zavr avati na otvorenoj palubi tamo gdje izlazni plinovi para ne predstavljaju opasnost od po ara ili eksplozije. Odu ne cijevi na otvorenoj palubi zavr avaju s labudovim grlom ili kapom, sprije ava ulaz morske vode u tank. ime se

Odu ne cijevi na otvorenoj palubi moraju imati sigurnosnu mre icu, koja treba biti skidljiva radi i enja. Povr ina popre nog presjeka odu ne cijevi mora biti 1,5 puta ve a od povr ine presjeka nalijevne cijevi za tankove goriva, a 1,25 puta ve a za tankove vode.


Prelijevne cijevi slu e da se prilikom punjenja tankova teku ina ne bi prelijevala kroz odu ne cijevi po palubi, a isto tako da se sprije i porast tlaka u tanku iznad konstrukcijski dopu tenog tlaka. Prelijevne cijevi tankova goriva i ulja za podmazivanje vode se u poseban tank za prelijevanje prikladne zapremine. Prelijevne cijevi imaju kontrolno staklo koje slu i za pra enje prelijevanja ili se koristi alarm upozorenja. Povr ina popre nog presjeka prelijevne cijevi mora biti 1,25 puta ve a od povr ine presjeka nalijevne cijevi kojom se puni tank. Zapremina prelijevnog tanka treba biti dovoljna da osigura koli inu preljeva koja odgovara za 10 minuta rada pumpe kojom se pripadni tank puni.


Na ve im brodovima gdje u strojarnici postoji vi e talo nih tankova i dnevnih tankova te kog i dizelskog goriva, u cilju smanjenja posebnih odu nih i prelijevnih cijevi, mo e se predvidjeti rje enje prema sljede oj slici:

Zajedni ki sustav odu nika i preljeva tankova u strojarnici


Visina razine teku ine u tankovima ili prostorima mo e se mjeriti pomo u tapova ili mjernih traka koje se spu taju kroz posebne cijevi, koje se nazivaju sondne cijevi. Na palubi je predvi en otvor s epom koji je u normalnim prilikama zatvoren. Na njega se nadovezuje cijev koja se spu ta do dna tanka. Izlazni krajevi cijevi za sondiranje tankova goriva i ulja ne smiju zavr avati u prostorijama za putnike i posadu, niti u prostorijama u kojima postoji opasnost od izbijanja po ara uslijed izlijevanja iz cijevi. Izlazni krajevi sondnih cijevi ne smiju zavr avati u prostorijama strojeva. Zdenci za pumpanje kalju e iz skladi ta broda opremljeni su cijevima za sondiranje. Pored kontrole stanja razine u kalju nom zdencu, ugra uje se i alarm upozorenja o prekomjernoj razini. Sondne cijevi trebaju zavr avati na pristupa ni mjestima radi mogu nosti mjerenja, a treba ih voditi kroz za ti ena mjesta i prostore. Sondne cijevi tankova pitke vode trebaju biti podignute pribli no 600 mm iznad palube i imati na kraju ep s navojem.

08_sistemi balasta i kaljuze

Documents