1-6 m. josipovic - održivo navodnjavanje - poticaj ruralnom … · 2010-01-08 · 8.1.2010 6...

8.1.2010

1

ODRŽIVO NAVODNJAVANJE –POTICAJ RURALNOM RAZVOJU

Dr.sc. Marko Josipović1, Mr.sc. Hrvoje Plavšić1, Prof.dr.sc. Jasna Šoštarić2, Prof.dr.sc. Stjepan Madjar2,Monika Marković2, dipl.ing.polj.

1Poljoprivredni institut Osijek, Južno predgrađe 17, Osijek 310002Poljoprivredni fakultet Osijek, Sveučilište J.J. Strosmayera, Trg Sv. Trojstva 3, Osijek

RURALNI RAZVOJ NA TEMELJU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

OSIJEK, 17. I 18. 12. 2009.

ODRŽIVOST

ODRŽIVOST“sposobnost da zadovoljimo vlastitepotrebe, a da pri tome ne ugrozimosposobnost budućih generacija dazadovolje svoje” (WCED; BruntlandKomisija, 1987.).

“NE DEFINIRAN PROBLEM IMA BEZBROJ RJEŠENJA”, Hamfri R.A.

8.1.2010

2

TLO I VODA

NAŠE NAJVEĆE I NE ZAMJENJIVO BOGATSTVO

TLOBEZ OBZIRA NA BONITET I SVOJSTVA

„...Ipak se ne da poreći, da su klima, vegetacija i matični supstrat još i danas dominantni faktori geneze i razvitka tla“ (Gračanin, 1942).

8.1.2010

3

VODABEZ OBZIRA NA PORIJEKLO, TROŠIMO JU RACIONALNO

UVOD

U agronomskoj struci je opće poznatačinjenica da navodnjavanje rezultiraznačajno većim urodimapoljoprivrednih kultura (Vučić, 1976;Tomić, 1992; Mađar, 1986; Josipović,1996, 2007; Romić i sur., 1993.).

8.1.2010

4

UVOD

U Hrvatskoj urodi poljoprivrednihkultura osciliraju u velikimrasponima (brojne specifičnosti:tlo, kultura, klima, razina znanja,sustav za navodnjavanje).

Procjena je da se danas u Hrvatskojnavodnjava od 14 000 do 15 000 ha(1,23% do 1.39% oranica).

U 2003. g. je u Hrvatskoj (popispoljoprivrede) navodnjavano 9.275 hašto je samo 0,86% korištenih oranica (1077 403), odnosno 0,30%poljoprivrednih površina (3 137 114 ha).

8.1.2010

5

NAPNAV, 2004.g.

U cilju iskorištenja prirodnih resursa, aprvenstveno vode i tla izrađen je, Nacionalniprojekt navodnjavanja i gospodarenjapoljoprivrednim zemljištem (NAPNAV, Romići Marušić, 2005).

Cilj projekta je bolje korištenje resursa tla ivode – navodnjavati 35 000 ha do 2010, a 65000 ha do 2020.g.

Prvi koraci NAPNAV-a, izrada planovanavodnjavanja po županijama (izrađenisu planovi za 19 županija).

Izrađenim planovima navodnjavanja suutvrđeni potencijali tala zanavodnjavanje, izvori i potencijali vodei predloženi potencijalni projekti.

Odabrana su četiri pilot projektanavodnjavanja.

8.1.2010

6

NAPNAV-om je utvrđeno da RepublikaHrvatska raspolaže sa 484 026 hapoljoprivrednih površina vrlo pogodnihi pogodnih za navodnjavanje.

Prosječna vodna bilanca RepublikeHrvatske (vrlo je dinamična) iznosi111.66 x 109 m3/god, a procjenjenapotrošnja 15-20 x 106 m3/god.

TLO I VODA

BOGATSTVO REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ NAZIV

MILIJUNA KN PO GODINAMA

PROGR. PROGRAMA 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2004-2008. %

B.05.01. Planovinavodnjavanja

1,21 2,88 2,66 3,98 1,74 12,46 4,35

B.05.02. Pilot projektinavodnjavanja

1,20 2,91 59,23 73,63 136,97 47,81

B.05.02. Projektna dokumentacija

0,46 4,16 11,60 20,94 37,16 12,97

B.05.04. Sanacija i izgradnja

11,69 26,37 19,69 42,14 99,90 34,87

UKUPNO 1,21 16,23 36,90 94,51 138,45 286,50 100

NAPNAV- ULAGANJA (MIL. KN) U PROGRAM NAVODNJAVANJA 2004-2008.

8.1.2010

7

- poznavati tlo i njegova svojstva- izvođenje svih agrotehničkih zahvata u optimalnom trenutku- kvalitetna odvodnja tla- pravilno odrediti potrebe za vodom uzgajane kulture- pravilna primjena navodnjavanja- zadovoljavajuća kakvoća vode- približno točan trenutak početka navodnjavanja- kvalitetna i pouzdana oprema za navodnjavanje- pravilno dozirana količina vode- stalno učenje, postavljanje pokusa, nove spoznaje- praćenje noviteta i spoznaja u tehnici navodnjavanja- pravilna gnojidba mineralnim i organiskim gnojivima- pravilna zaštita biljaka (od korova, bolesti i štetnika)- kvalitetan i konkurentan reprodukcijski materijal- osigurano tržište – plasman i naplata proizvoda

OSNOVNI ELEMENTI NAVODNJAVANJA

KVALITETNO IZVEDEN I ODRŽAVAN SUSTAVODVODNJE - OSIGURANJE POVOLJNOG VODNOG REŽIMA UTLU; BRIGA O POSTOJEĆIM VODNIM GRAĐEVINAMA;ODRŽAVANJE SUSTAVA ZAŠTITE OD POPLAVA I SUSTAVEODVODNJE POVRŠINSKIH VODA OTVORENIM KANALIMA

DOBRO GOSPODARENJE TLOM – IZVOĐENJEAGROTEHNIČKIH MJERA PRI OPTIMALNOM SADRŽAJU VODEU TLU; POVREMENO PROVODITI PODRIVANJE ILI DUBINSKORAHLJENJE; GNOJENJE ORGANSKIM GNOJIVOM;MAKSIMALNO SMANJENJE ŠTETNIH TVARI U TLU U PROCESUPOLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

A) PRETPOSTAVKE ZAUSPJEŠNO NAVODNJAVANJE

8.1.2010

8

Održavanje kanala (slika lijevo) i pravilno razgrtanjetla pri izmuljenju kanala (sloj 10-12 cm, slika desno) –za potrebe poljoprivredne proizvodnje

KVALITETNO IZVEDEN I ODRŽAVAN SUSTAV ODVODNJE

“I JEDNO NAVODNJAVANJE MANJE”,VELIKA JE UŠTEDA – PRAĆENJEM STANJAVODE U TLU PONEKAD JE MOGUĆE IZOSTAVITIJEDNO NAVODNJAVANJE; POSEBNO DOK JOŠ UTLU IMA REZERVE OD NAKUPLJENE VODETIJEKOM ZIME


8.1.2010

9

POGON SUSTAVA NAVODNJAVANJA NAOBNOVLJIVU ENERGIJU - SOLARNU ENERGIJU,ENERGIJU VJETRA, BIOPLIN ILI SLIČNO

NAVODNJAVATI SUSTAVIMA KOJI ŠTEDEVODU I ENERGIJU: KAPANJE IMIKRORASPRSKIVAČI


DOBRO GOSPODARENJE TLOMPRAVI TRENUTAK PODRIVANJA - SADRŽAJ VODE UTLU ŠTO MANJI – BLIŽE VLAŽNOSTI VENUĆA (DA LI SA VIŠE ILIMANJE ORGANSKE TVARI NA POVRŠINI TLA – TEMA ZARASPRAVU, NO TREBA DATI PREDNOST OBRADI TLA GDJE JETLO TIJEKOM LJETA PREKRIVENO, MALČOM,POLJOPRIVREDNIM USJEVOM ZA SILAŽU, ZRNO ILI ZA ZELENUGNOJIDBU)

8.1.2010

10

- PEDOLOGIJA - POZNAVANJE TEMELJNIHFIZIKALNIH I KEMIJSKIH SVOJSTAVA –POZNAVANJE SVOJSTAVA KOJA NAMDETALJNO DAJU ODGOVORE NA BROJNAPITANJA, A REZULTAT JE POGODNOST TLA ZANAVODNJAVANJE

- POZNAVANJE BILJKE - PRVENSTVENO NJEZINEFIZIOLOGIJE, ZAHTJEVE PREMA VODI, TLU IHRANIVIMA

A) PRETPOSTAVKE ZA USPJEŠNO NAVODNJAVANJE

Pedologija-čuvanje strukture tlaPOZNAVANJE TEMELJNIH FIZIKALNIH SVOJSTVA

8.1.2010

11

FINE-AGGREGATED SEEDBED – AS PLANT DEMAND ? (BIRKAS, M., 2007)

48

54

46

33

34

37

0% 20% 40% 60% 80% 100%

P

L+P

Cult

Fraction%

Clod (>10) Aggregate (2,5-10)

Fine aggr (0,25-2,5) Dust (<0,25)

50

45

50

24

30

29

0% 20% 40% 60% 80% 100%

P

L+P

Cult

Fraction%

Clod (>10) Aggregate (2,5-10)

Fine aggr (0,25-2,5) Dust (<0,25)

Sugar beet seedbed quality,

2005 (left), 2006 (right)

POSJEDOVANJE DOVOLJNO VODE ZA NAVODNJAVANJE

UŠĆE VUKE U DUNAV OSCILACIJE VODOSTAJA U 12 MJESECI2002. (lijevo) I 2003. (desno)

8.1.2010

12

POSJEDOVANJE DOVOLJNO VODEUSTAVA NA VUCI – KRNDIJA

REGULIRANJE VODOTOKA U FUNKCIJI NAVODNJAVANJA

POSJEDOVANJE DOVOLJNO VODEUSTAVA NA EUFRATU (FIRAT)

“Ataturk Dam and HEPP” - TURSKA –NA 181. KM EUFRATA NIZVODNO:IZGRAĐENA 1990., -1992. POČELA PROIZVOD EL. ENERGIJE – 2400 MW; 8 JEDINICA PO 300 MW = CCA 6000 GW GODIŠNJE- 706 000 HA U OKVIRU LOWER FIRAT PROJECTA

8.1.2010

13

A) PRETPOSTAVKE ZA USPJEŠNONAVODNJAVANJE

- STRUČNA IZRADA ZDENCATEHNIČKO IZVJEŠĆE I POTREBNI PARAMETRI:- LITOLOŠKI SASTAV; VODONOSNI HORIZONTI;

REZULTATI POKUSNOG CRPLJENJA;PRORAČUN HIDROGEOLIŠKIH PARAMETARA;IZDAŠNOST ZDENCA (L/S) – MAKSIMALNA IOPTIMALNA; STATIČKA I DINAMIČKA RAZINAVODE; PREPORUČENA DUBINAPOSTAVLJANJA CRPKE; PREPORUČENAKOLIČINA CRPLJENJA ILI PREPORUČENIRADNI KAPACITET ZDENCA

DUBINSKI ZDENAC - POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK ZA NAVODNJAVANJE - DUBINA 85 M - 32 L/S

8.1.2010

14


- ODREDITI KAKVOĆU VODE ZA NAVODNJAVANJE

- PRAVILNO DOZIRATI KOLIČINU VODE

- IMATI POUZDANU OPREMU ZA NAVODNJAVNJE


KONTROLA SADRŽAJA VODE U TLU PRECIZNIMMJERNIM UREĐAJUMA, Watermark

8.1.2010

15


PRIMJENA KVALITETNE I PRAVOVREMENE AGROTEHNIKE, ZAGRTANJE KRUMPIRA – OPTIMALNI TRENUTAK -ISKORIŠTENJE AGROTEHNIČKIH MOGUĆNOSTI, NAVODNJAVANJE IZBJEĆI AKO JE MOGUĆE I POJEFTINITI PROIZVODNJU

PRIMJENA STRUČNIH SPOZNAJA U PRAKSI

PRIMJER DOVOĐENJA VODE DO KORISNIKA U TURSKOJ

8.1.2010

16


PRIMJENA NAČELA ODRŽIVE POLJOPRIVREDE

TEMELJNA NAČELA ODRŽIVOSTI- PROIZVODNA- SOCIJALNA- EKOLOŠKA- EKONOMSKA

PROIZVODNANAČELA

8.1.2010

17

POKUS SA HIBRIDIMA KUKURUZA (lijevo)PRAVILNO FORMIRANJE HUMAKA (desno)

PROIZVODNA NAČELA

SOCIJALNA NAČELA

STVORITI UVJETE ZA ŽIVOT U RURALNIM PODRUČJIMA

OSIGURATI BAREM MINIMALNI BROJ RADNIH MJESTA

SOCIJALNI PROGRAMI ZA UGROŽENIJA PODRUČJASTRUČNA POMOĆ

BRIGA O TREĆOJ DOBI SA MALIM PRIMANJIMA

8.1.2010

18

EKOLOŠKA NAČELA ODRŽIVOSTI

“SAČUVATI RAZNOLIKOST PRIRODE, ALI VODITI RAČUNA DA SE CIJELA HRVATSKA NE PRETVORI U NACIONALNI PARK”

EKONOMSKA NAČELA ODRŽIVOSTIOBITELJSKO GOSPODARSTVO UVJEK TREBA TEŽITI VEĆOJ DOBITI, ALI ISTOVREMENO VODTITI RAČUNA O PRINCIPIMA ODRŽIVOSTI

KALKULACIJA SJEMENSKOG KUKURUZA PROSJEČNA GODINA, NA BAZI URODA ZRNA 2.00 T/HA(PROSJEČNA KALKULACIJA NA BAZI PROSJEKA 5 GODINA)

CIJEA KOŠTANJA 7.00 Kn/kgPRIHODI 14.000 KNRASHODI 11.500 KNDOBIT 2.500 KN

KALKULACIJA SJEMENSKOG KUKURUZA UZ NAVODNJAVANJE, NA BAZI URODA ZRNA 3,00 T/HA

PRIHODI 21.000 KNRASHODI 17.000 KNDOBIT 4.000 KN

8.1.2010

19


IZRADITI ŠTO PRECIZNIJU KALKULACIJUPROIZVODA, POSEBNO U NAVODNJAVANJU

POTREBNO JE POZNAVATI I EVIDENTIRATI TOČNO SVAKIDETALJ TIJEKOM PROIZVODNJE (NE ZABORAVITI CKPROJEKTNE DOKUMENTACIJE, MELIORACIJSKU OBRADU,MELIORACIJSKU GNOJIDBU, ODRŽAVANJE SUSTAVA ODVODNJE3. I 4. REDA, VODNU NAKNADU, OBVEZA KORISNIKA - NAKNADAZA VODU, URAČUNATI LJUDSKI RAD...).

PROIZVODITI PROIZVODE KOJI DONOSE VEĆUDOBIT SA MOGUĆNOŠĆU ADAPTABILOSTI NA NOVEPROIZVODNJE

EDUCIRANJE KORISNIKAPOTREBNO JE OSIGURATI KONTINUIRANIPRIJENOS ZNANJA NA KORISNIKE SUSTAVA,NAVODNJAVANJA IZ PODRUČJA NAVODNJAVANJAI KULTURA KOJE SE NAVODNJAVAJU

OSIGURATI KONTINUIRAN KONTAKT SASTRUKOM, PO POTREBI I SA ZNANOŠĆU

ZNANOST TREBA BITI U FUNKCIJI HRVATSKEPOLJOPRIVREDE I GOSPODARSTVA


8.1.2010

20

KONTINUIRANO ISTRAŽIVANJEI EVIDENTIRANJE SVIH RADNJI U POLJOPRIVREDIPOTREBNO JE ZBOG NOVIH SPOZNAJA O UČINCIMA POJEDINIH ELEMENATANA BILJKU, PRAĆENJE KAKVOĆE, URODA, UČINKA NAVODNJAVANJA,

MOGUĆNOST POVEĆANJA KONKURENTNOSTI

OSIGURANO TRŽIŠTE - PLASMAN I NAPLATAPROIZVODA


B) KORISTI OD NAVODNJAVANJA

- STABILNI URODI (UJEDNAČENI PO KOLIČINI U DUŽEM VREMENSKOM RAZDOBLJU)

- SIGURNIJE PLANIRANJE NASTUPA NA TRŽIŠTU

8.1.2010

21


- UJEDNAČENA KAKVOĆA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA (POSEBNO BITNO KADA JE U PITANJU VOĆE I POVRĆE TE NAMIRNICE ZA LJUDSKU ISHRANU)

- DOSTATNA KOLIČINA HRANE ZA VLASTITEPOTREBE - STRATEŠKI CILJ SVAKE ZEMLJE


DOHODOVNA PROIZVODNJA, DAKLE SAPOZITIVNIM FINANCIJSKIM REZULTATOM JEPRETPOSTAVKA DA VEĆI BROJ STANOVNIKAOSTAJE NA SELUSIGURNOST POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE KOJA SE POSTIŽENAVODNJAVANJEM POVEĆAVA I SIGURNOSTPOLJOPRIVREDNIKA KOJI U SVAKOJ POVOLJNIJOJ PRILICIRADIJE NAPUŠTAJU SELO I ODLAZE U GRAD, A TO SE POSEBNOODNOSI NA NJIHOVO POTOMSTVO

8.1.2010

22

NEKI PRAKTIČNI PRIMJERI ZA POVEĆANJE USPJEŠNOSTI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

Preporučene vrijednosti pri postavljanju PE cijevi u krumpiru

NAVODNJAVANJE KRUMPIRARACIONALIZACIJA PE CIJEVI ZA NAVODNJAVANJE KAPANJEM

8.1.2010

23

JEDNA CIJEV ZA NAVODNJAVANJE JE DOVOLJNA MEĐUREDNI RAZMACI SU MALI I PLITAK KORIJENOV SUSTAV

Postavljanje cijevi u uzgoju kukuruza dubina korijena diktira razmak i dubinu cijevi

8.1.2010

24

Postavljanje cijevi za navodnjavanje u uzgoju industrijske rajčice

ISTRAŽIVANJA I POKUSI U POLJOPRIVREDI SU TRAJNI IZVOR NOVIH SPOZNAJA

POKUSI - POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK

8.1.2010

25

PREGLED POKUSA, RAZMJENA ISKUSTAVA,KONTAKTI, NOVE SPOZNAJE

POKUSI – TRAJIN IZVOR NOVIH SPOZNAJA- MJERAČ SADRŽAJA VODE U TLU-

8.1.2010

26

POZNAVANJE I PROVOĐENJE NAČELAODRŽIVE POLJOPRIVREDE U PROIZVODNJINAM JAMČI RAVNOTEŽU U OKOLIŠU, UREĐENKRAJOBRAZ I OSIGURANU BIOLOŠKURAZNOLIKOST

Svjedoci smo danas brojnih pogrešakakoje su prouzročile ozbiljne ekološkeprobleme, poteškoće u opskrbi vodom iprobleme u navodnjavanju...

Slijede primjeri iz svijeta...

C) POTEŠKOĆE U NAVODNJAVANJU

8.1.2010

27


Brojne poteškoće su rezultat nedovoljnostručnog pristupa navodnjavanju, anajčešće se događaju zbog- ne poznavanja svojstava tla i- ne poznavanja potreba poljoprivrednih

kultura za vodom.- donošenje zaključaka o proizvodnji na temelju nedovoljno činjenica

ZBRINJAVANJE PLASTIČNIH MASA

Zbrinjavanje „plastičnih masa“ nakonupotrebe u navodnjavanju

Za navodnjavanje jednog ha povrća,kapanjem, potrebno je najmanje 10 000metara PE, PVC ili druge vrste cijevi.

8.1.2010

28

POLIETILEN

Hrvatska će za pet godina navodnjavati oko 40000 hektara i količina PE bi mogla značajnoonečistiti okoliš, ukoliko se ne zbrine.

Danas se isti materijal najčešće spaljuje iostaci zakopaju u zemlju ili odvezu naodlagalište otpada.

PE, PVC i slični materijali mogli bi sekoristiti za recikliranje.

8.1.2010

29

Primjeri vodoopskrbe i navodnjavanja u svijetu i njihove specifičnosti

Aralsko jezeroNekad četvrto u svijetu po veličini (68.000

km²), Aralsko jezero značajno se smanjilonakon 60-ih godina 20. stoljeća, nakon štosu rijeke koje ga pohranjuju, Amu Darija iSir Darija, postale dijelom melioracijskogprojekta Sovjetskog Saveza.



8.1.2010

30

Smanjivanje jezera kretalo se slijedećimintenzitetom 68.000 km² (1960), 28.687km² (1998), 17.160 km² (2004).

Količina saliniteta sa 10 g/l povećana jena 45 g/l. Ekosustav jezera i delta rijekagotovo su u potpunosti uništeni zbogprevelikog saliniteta.


NAPUŠTENI BROD U NEKAD PLOVNOM DIJELU JEZERA

8.1.2010

31

Jezero ČadJezeru Čad (Chad, 1.350 km2) se veličina

tijekom povijesti značajno mijenjala.Ono ima vrlo značajnu stratešku ulogu

jer se iz njega osigurava voda za višeod 20 milijuna (Čad, Kamerun, Niger iNigerija).



GEOGRAFSKI POLOŽAJ JEZERA ČAD

8.1.2010

32

Porastom potreba stanovništva jezero seznačajno smanjilo, širi se pustinja.

Dok je 1960. g. jezero imalo površinu 26.000km2, 2000. g. se smanjilo na 1.500 km2.

Glavni razlozi smanjenja vode i površinejezera su povećana potreba stanovništvaza vodom i prekomjerna potrošnja vode zanavodnjavanje.


Lake Chad,2001, satellite image, with the actual lake in blue, and vegetation on top of the old lake bed in green. Above that,the changes from 1973 to 1997 are shown.

8.1.2010

33

Rijeka Po (Italija)

Po, najduža talijanska rijeka – procjenjuje se daće izgubiti 100 km slatke vode od svojih 652kilometra.

Već sada za velikih suša i jakih morskih plimaslana voda iz Jadranskog mora prodire urijeku i do 30-ak kilometara prije ulijevanjaPoa u more.


PREKOMJERNO NAVODNJAVANJE:- PREVELIK UTROŠAK ENERGIJE I VODE- SKUPLJI PROIZVOD- ISPIRANJE HRANIVA (N)- ONEČIŠĆENJE OKOLIŠA- PODIZANJE RAZINE PODZEMNE VODE- ZABARIVANJE – DEGRADACIJA TLA, STVARANJEANAEROBNIH UVJETA U ORANICI I PODORANICI


8.1.2010

34

PREKOMJERNO NAVODNJAVANJE:- ZABARIVANJE – DEGRADACIJA TLA, STVARANJEANAEROBNIH UVJETA U ORANICI I PODORANICI


PREKOMJERNO NAVODNJAVANJE:PODIZANJE RAZINE PODZEMNE VODE U TLU – TURSKA, 27.6. 2008.


8.1.2010

35

DODAVANJE NEDOVOLJNE KOLIČINE VODE

- VODA NE DOPIRE DO GLAVNINE KORIJENOVA SUSTAVA- KORIJEN SE NE RAZVIJA DOVOLJNO DUBOKO I NEKORISTI HRANIVA

- KORIJEN BILJKE SE PLITKO UKORJENJUJE- BILJKE SU SKLONE VALJANJU, LOMLJENJU, POLIJEGANJU

(POSEBNO NAKON OBILNIJE KIŠE I JAČEG VJETRA)- MANJI URODI I SMANJENA KAKVOĆA PROIZVODA


A) PRERANO NAVODNJAVANJE REZULTIRA:- PREVELIKOM POTROŠNJOM VODE- SLABIJIM UKORJENJIVANJEM BILJKE- PLIĆE RAZVIJEN KORIJENOV SUSTAV - MANJEISKORIŠTAVA HRANIVA IZ TLA

- POGORŠANJE STRUKTURE TLA, MANJA STABILNOST- MOGUĆ GUBITAK LAKOTOPIVIH HRANIVA- SKUPLJI PROIZVOD USLIJED VEĆE POTROŠNJEVODE I ENERGIJE


8.1.2010

36

B) KAŠNJENJE S NAVODNJAVANJEM REZULTIRA: - NE MOŽEMO NADOKNADITI PROPUŠTENO- TLO SE RASPUCA POSEBNO PRI VEĆEM SADRŽAJUGLINE U TLU (25 I VIŠE %)

- RASPUCAVANJE POVRŠINE TLA I VRLO SUHI GORNJISLOJ TLA UZROKUJE POVEĆANE GUBITKE PRI PRVOMNAVODNJAVANJU

- NEDOSTATAK VODE U BILO KOJEM STADIJU RAZVOJA,REZULTIRA SMANJENJEM POTENCIJALA RODNOSTI

- POTREBNA JE ZNAČAJNO VEĆA KOLIČINA VODE DA BISE NADOKNADIO NEDOSTATAK

- ZNAČAJNIJI DIO VODE "PROCURI" U DUBLJE SLOJEVE


NE POZNAVANJE DINAMIKE USVAJANJA HRANJIVAOD STRANE BILJKE

- POSEBNO DUŠIKA (N) KOJI U VEĆIM KOIČINAMA UZROKUJEPRODUŽENJE VEGETACIJE, ILI SUPROTNO, SMANJEN URODAKO SE NE GNOJI DOVOLJNO

- PREVIŠE DUŠIKA SMANJUJE KAKVOĆU PROIZVODA IOTEŽANOČUVANJE OD BOLESTI U SKLADIŠTU


8.1.2010

37

NE POZNAVANJE ZAHTJEVAPOLJOPRIVREDNIH KULTURA ZA VODOM

- POGREŠKE PRI IZRAČUNU POTREBAPOLJOPRIVREDNIH KULTURA ZA VODOM

- OSNOVA JE DOVOLJNO DUG KLIMATOLOŠKI NIZ, TREBA BITI ŠTO JEMOGUĆE PRECIZNIJI


NEDOVOLJNO PRISUSTVO EDUCIRANEOSOBE KOJA VODI NAVODNJAVANJE

(NAVEDENO NAS ASOCIRA DA JE NETKO VOZAČNAKON PRIJEĐENIH 5 000 KM, NO SVE JE OK AKONE BUDE NEZGODE, I AKO DOBIJE PRILIKU ZAPOPRAVNI ISPIT)


8.1.2010

38

NE REDOVITO SERVISIRANJE OPREME ZA NAVODNJAVANJE:

- KONTROLA KAKVOĆE - BAREM U SEZONINAVODNJAVANJA

- KONTROLA CRPKE I OPĆENITO SUSTAVA ZAHVATA VODE- KONTROLA SUSTAVA RAZVOĐENJA VODE: PREGLED

SPOJEVA, PREČISTAČA, BRZO UKLANJANJE CURENJA VODE- OSIGURANJE KONTINUIRANOG TLAKA U SUSTAVU,- POSJEDOVANJE ZAMJENSKIH DJELOVA, PRIREĐENO NA

POČETKU SEZONE- PROVJERA KOLIČINE VODE DODANE NAVODNJAVANJEM


SEZONSKO STARANJE O OPREMI ZANAVODNJAVANJE I CIJELOM SUSTAVU

ODGOVARAJUĆE ČUVANJE SUSTAVA UVEGETACIJISUSTAVI ZA NAVODNJAVANJESU NAJČEŠĆEU POLJU I NISU DOVOLJNOČUVANI, ČESTASUOTUĐENJAPOJEDINIHVITALNIHDIJELOVAZBOGKOJIH JE SUSTAV IZVANFUNKCIJE


8.1.2010

39

ZAKONSKA REGULATIVATrenutno je na temu zaštite okoliša i prirode na

snazi oko 19 pravilnika, 8 uredbi, 11 zakona,nekoliko planova i strategija brojna su područjakoja se trebaju proučiti i po njima ponašati.

Iz navedenog proizilaze brojne financijske obvezepoljoprivrednih proizvođača što značajnoposkupljuje proizvode – NAVEDENO JEPREPREKA KONKURENTNOSTI, što trebasanirati različitim poticajima


KONTINUIRANO SMANJENJE ORANICA

Danas se najvećim intenzitetom smanjuju oraničnepovršine. Tla urbanog prostora čine oko 17% teritorija R.Hrvatske, a čak 71% stanovništva živi u 117 gradova.

Gradnjom potrebne infrastrukture za potrebe naselja,gradova, regionalnih i državnih infrastrukturnih projekataočekuje se i dalje kontinuitet smanjenja oranica.

Izgubljenu površinu je najbolje nadoknaditiulaganjem u genetiku i oplemenjivanje,navodnjavanje i višu razinu agrotehnike.


8.1.2010

40

KONTINUIRANO SNIŽENJE RAZINE PODZEMNIH VODA

IZGRADNJOM VIŠENAMJENSKIH AKUMULACIJA VODE- KONTINUIRANIM PUŠTANJEM UZDRŽNE KOLIČINE VODE U SUŠIODRŽAVA SE RAZINA VODE NA ODREĐENOM SLIVNOM PODRUČJU

IZGRADNJOM VODNIH STEPENICA NA “BUJIČNOM”DIJELU VODOTOKA – VEĆA KOLIČINA VODE SE ZADRŽAVA UVODOTOCIMA I OBOGAĆUJE SE PODZEMLJE


NE POZNAVANJE NAJVAŽNIJIH KRITERIJA ZA IZBOR SUSATAVA NAVODNJAVANJA

1. Izvor, količina i kakvoća vode,2. Veličina, oblik parcele i nagib terena,3. Kultura koja se navodnjava,4. Socioekonomski pokazatelji,5. Vlasnik parcele - razina znanja o

proizvodnji6. Financijska sposobnost vlasnika


8.1.2010

41

ZAKLJUČCI1. Preduvjet navodnjavanju je kvalitetno

izvedena odvodnja suvišne vode saoranica

2. Potrebna je intenzivnija edukacijakorisnika navodnjavanja

3. Nakon korištenja različitih polimera unavodnjavanju potrebno je zakonompropisati njihovo zbrinjavanje.

ZAKLJUČCI

4. Alternativa je korištenje PE iznavodnjavanja za recikliranje ili filtermaterijal pri postavljanju cijevnedrenaže.

5. Vodu treba koristiti do razine njihoveobnovljivosti.

8.1.2010

42

6. Svim zakonskim aktima koji se tičupoljoprivrede, tla, vode, hrane i zaštiteokoliša treba svake godine ažurirati najednom mjestu.

7. Primjena brojnih Zakona značajnoposkupljuje pljoprivrednu proizvodnju,stoga je potrebno uvesti mjere i poticajekoje će više resora sufinancirati.

ZAKLJUČCI

“Održivo navodnjavanje podrazumjevavrlo aktivno poznavanje svakogsegmenta poljoprivredne proizvodnje(do razine profesionalnosti) kao injegovo provođenje u cilju stvaranjasveobuhvatne zaštite okoliša idobivanje konkurentnog proizvoda.”

ZAKLJUČCI

8.1.2010

43

HVALA LIJEPA NA POZORNOSTI

1-6 m. josipovic - održivo navodnjavanje - poticaj ruralnom … · 2010-01-08 · 8.1.2010 6...

Documents