1 - 60 obrada ii 2011
DESCRIPTION
obradaTRANSCRIPT
OBRADA II
OBRADA SKIDANJEM STRUGOTINE - REZANJEM
Obrada skidanjem strugotine rezanjem je relativno mlada nauka koja se veći niz godina primjenjuje kao osnovni tehnološki postupak tačne izrade dijelova mašina i mehanizama.
OPĆI POJMOVI U OBRADI SKIDANJEM STRUGOTINE
• Pod općim pojmom obrade skidanjem strugotine - rezanjem podrazumijevamo one vidove obrade kojima se višak materijala sa obratka skida posredstvom reznog klina (noža) koji prodire u materijal. Tako skinuti višak materijala naziva se strugotina.
• Obrada skidanjem strugotine - rezanjem predstavlja postepenu promjenu stanja obratka (promjena geometrijskih oblika i dimenzija, promjenu kvaliteta obrađenih površina u cilju dobijanja gotovog dijela).
• Skinuta strugotina sa obratka takvog je oblika da se više ne može upotrijebiti u postojećoj proizvodnji.
Ručna i mašinska obrada
Obradu skidanjem strugotine, s obzirom na način izvođenja možemo podijeliti u dvije grupe: ručnu i mašinsku obradu.
• U ručnu obradu spadaju: sječenje, turpijanje, rezanje navoja itd.
• U mašinsku obradu spadaju: struganje, glodanje, bušenje, rendisanje, testerisanje, provlačenje, brušenje, lepovanje, honovanje, superfiniš i poliranje.
Vrste alata
• Rezni alat je onaj alat kojim se vrši skidanje strugotine.
• Stezni alat je onaj alat pomoću kojeg se vrši stezanje ( pridržavanje ) obratka.
• Mjerni ili kontrolni alat je onaj alat kojim se vrši mjerenje obratka u toku i nakon obrade.
Rezni alati prema vrsti obrade
• alati za struganje ( strugarski noževi),• alati za glodanje ( glodala ),• alati za bušenje ( spiralne burgije ),
alati za provlačenje (provlakači),• alati za brušenje ('tocfla ),• alati za testerisanje ( testere ) itd.
a) strugarski nož b) glodalo
Osnovne površine reznog alata
Prikaz klina kao osnovnog oblika alata za skidanje strugotine 1. grudna površina; 2. leđna površina; 3. neobrađena površina', 4. obrađena
površina; α - leđni ugao ; β - ugao klina ; γ - grudni ugao ; δ - ugao rezanja.
Uglovi noža• Presjek gnidne i leđne površine daje reznu ivicu (sječivo)
alata,• Ugao između leđne površine alata i obrađene površine
obratka naziva se leđni ili zadnji ugao. • Ugao koji obrazuje grudna i leđna površina naziva se ugao
klina.• Ugao između grudne površine i normale povučene na
obrađenu površinu obratka naziva se grudni ili prednji ugao.• Ugao koji zaklapa grudna površina i obrađena površina
radnog predmeta naziva se ugao rezanja
• Zbir grudnog, leđnog i ugla klina iznosi α + β + γ = 90°
• Djelovanje reznog klina na obradak zavisi od ugla klina p, širine klina, položaja klina u odnosu na obrađenu površinu i pravca djelovanja sile rezanja F.
• Ako je ugao klina β manji, klin lakše prodire u obradak. Ukoliko je širina klina veća i širina strugotine je veća, pa je samim tim potrebna i veća sila rezanja.
Prikaz vrsta kretanja mašina alatki Rendisanje, struganje i brušenje
Prikaz vrsta kretanja mašina alatki Glodanje, struganje i brušenje
Glavno kretanje može biti:
• Obrtno (krivolinijsko) i pravolinijsko, a izvodi ga obradak ili alat.
• Naprimjer kod struganja i rendisanja na dugohodnoj rendisaljki, glavno kretanje izvodi obradak,
• kod bušenja, glodanja, brušenja, provlačenja, rendisanja na kratkohodnoj rendisaljki glavno kretanje izvodi alat. Očigledno, glavno kretanje
Mašine za obradu skidanjem strugotine dijele se na:
– mašine sa glavnim pravolinijskim – i mašine sa glavnim obrtnim (krivolinijskim)
kretanjem.
Pomoćno kretanje
• Pomoćno kretanje (2) kao i glavno kretanje (1) može biti pravolinijsko i krivolinijsko, a ponekad ga izvode i dva komponentna kretanja.
• Pored toga, pomoćnim kretanjem može se smatrati primicanje da bi se vršila dalja obrada po dubini obratka. Pomoćno kretanje može se ostvariti automatski ili ručno.
OSNOVNE VELIČINE U PROCESU OBRADE SKIDANJEM STRUGOTINE
• broj obrtaja, • brzina rezanja, • posmak, • dubina rezanja
Radni dijagram mašine
Približan broj obrtaja - grafičkim putem
• Približan broj obrtaja može se odrediti i grafičkim putem pomoću radnog dijagrama koji se nalazi na mašini.
• Na apscisi dijagrama dati su podaci koji odgovaraju prečniku obratka, a na ordinati brzine rezanja.
• Presjek koordinata koje odgovaraju prečniku obratka i brzini rezanja dati će približan broj obrtaja.
• Ovaj broj mora se prilagoditi odgovarajućem broju obrtaja radnog vretena mašine. Obično se usvaja prvi manji broj obrtaja radnog vretena date mašine.
Brzina rezanja
• Brzina kojom oštrica alata skida strugotinu predstavlja brzinu rezanja. Brzina rezanja je izražena u m/min.
• Naprimjer, brzina rezanja od 45 m/min predstavlja strugotinu dugu 45 m skinutu za jednu minutu.
• Zbog velikih brzina obrade, brzina rezanja kod brušenja izražava se u m/sekundi.
Brzina rezanja - v
• Na mašinama sa glavnim kružnim kretanjem, ako je poznat broj obrtaja, brzina rezanja određuje se po obrascu:
v = π·d ·n / 1000 [m/min]
Brana rezanja zavisi od alatne mašine na kojoj se vrši obrada, kao i od
sljedećih faktora:• materijala obratka (mekši ili tvrđi materijal),• vrste obrade (struganje, glodanje i brušenje),• postojanosti alata,• presjeka strugotine,• reznog alata (različite vrste materijala reznog alata),• hlađenja (vrste sredstava i načina hlađenja),• površine obratka prije obrade (gruba ili fina).
Posmak ili korak (s)
• Posmak ili korak (s) je veličina pomjeranja glavnog sječiva alata u odnosu na obradak u pravcu pomoćnog kretanja, za jedan obrtaj radnog predmeta (pri struganju) ili alata (pri glodanju ili brušenju), za jedan radni hod alata ili obratka (pri rendisanju) ili za jedan zub alata (pri glodanju).
Dimenzija posmaka izražava se u:
• (mm/o) kod struganja, bušenja i brušenja; • (mm/rh), odnosno radnom hodu kod
rendisanja; • (mm/z), odnosno zubu kod glodanja i
provlačenja.
Posmak i dubina rezanja
Osnovne površine reznog alata
Prikaz klina kao osnovnog oblika alata za skidanje strugotine 1. grudna površina; 2. leđna površina; 3. neobrađena površina', 4. obrađena
površina; α - leđni ugao ; β - ugao klina ; γ - grudni ugao ; δ - ugao rezanja.
Uglovi noža• Presjek grudne i leđne površine daje reznu ivicu (sječivo)
alata,• Ugao između leđne površine alata i obrađene površine
obratka naziva se leđni ili zadnji ugao. • Ugao koji obrazuje grudna i leđna površina naziva se ugao
klina.• Ugao između grudne površine i normale povučene na
obrađenu površinu obratka naziva se grudni ili prednji ugao.• Ugao koji zaklapa grudna površina i obrađena površina
radnog predmeta naziva se ugao rezanja
• Zbir grudnog, leđnog i ugla klina iznosi α + β + γ = 90°
• Djelovanje reznog klina na obradak zavisi od ugla klina p, širine klina, položaja klina u odnosu na obrađenu površinu i pravca djelovanja sile rezanja F.
• Ako je ugao klina β manji, klin lakše prodire u obradak. Ukoliko je širina klina veća i širina strugotine je veća, pa je samim tim potrebna i veća sila rezanja.
Prikaz vrsta kretanja mašina alatki Rendisanje, struganje i brušenje
Prikaz vrsta kretanja mašina alatki Glodanje, struganje i brušenje
Glavno kretanje može biti:
• Obrtno (krivolinijsko) i pravolinijsko, a izvodi ga obradak ili alat.
• Naprimjer kod struganja i rendisanja na dugohodnoj rendisaljki, glavno kretanje izvodi obradak,
• kod bušenja, glodanja, brušenja, provlačenja, rendisanja na kratkohodnoj rendisaljki glavno kretanje izvodi alat. Očigledno, glavno kretanje
Mašine za obradu skidanjem strugotine dijele se na:
– mašine sa glavnim pravolinijskim – i mašine sa glavnim obrtnim (krivolinijskim)
kretanjem.
Pomoćno kretanje
• Pomoćno kretanje (2) kao i glavno kretanje (1) može biti pravolinijsko i krivolinijsko, a ponekad ga izvode i dva komponentna kretanja.
• Pored toga, pomoćnim kretanjem može se smatrati primicanje da bi se vršila dalja obrada po dubini obratka. Pomoćno kretanje može se ostvariti automatski ili ručno.
OSNOVNE VELIČINE U PROCESU OBRADE SKIDANJEM STRUGOTINE
• broj obrtaja, • brzina rezanja, • posmak, • dubina rezanja
Radni dijagram mašine
Približan broj obrtaja - grafičkim putem
• Približan broj obrtaja može se odrediti i grafičkim putem pomoću radnog dijagrama koji se nalazi na mašini.
• Na apscisi dijagrama dati su podaci koji odgovaraju prečniku obratka, a na ordinati brzine rezanja.
• Presjek koordinata koje odgovaraju prečniku obratka i brzini rezanja dati će približan broj obrtaja.
• Ovaj broj mora se prilagoditi odgovarajućem broju obrtaja radnog vretena mašine. Obično se usvaja prvi manji broj obrtaja radnog vretena date mašine.
Brzina rezanja
• Brzina kojom oštrica alata skida strugotinu predstavlja brzinu rezanja. Brzina rezanja je izražena u m/min.
• Naprimjer, brzina rezanja od 45 m/min predstavlja strugotinu dugu 45 m skinutu za jednu minutu.
• Zbog velikih brzina obrade, brzina rezanja kod brušenja izražava se u m/sekundi.
Brzina rezanja - v
• Na mašinama sa glavnim kružnim kretanjem, ako je poznat broj obrtaja, brzina rezanja određuje se po obrascu:
v = π·d ·n / 1000 [m/min]
Brzina rezanja zavisi od alatne mašine na kojoj se vrši obrada, kao i od
sljedećih faktora:• materijala obratka (mekši ili tvrđi materijal),• vrste obrade (struganje, glodanje i brušenje),• postojanosti alata,• presjeka strugotine,• reznog alata (različite vrste materijala reznog alata),• hlađenja (vrste sredstava i načina hlađenja),• površine obratka prije obrade (gruba ili fina).
Posmak ili korak (s)
• Posmak ili korak (s) je veličina pomjeranja glavnog sječiva alata u odnosu na obradak u pravcu pomoćnog kretanja, za jedan obrtaj radnog predmeta (pri struganju) ili alata (pri glodanju ili brušenju), za jedan radni hod alata ili obratka (pri rendisanju) ili za jedan zub alata (pri glodanju).
Dimenzija posmaka izražava se u:
• (mm/o) kod struganja, bušenja i brušenja; • (mm/rh), odnosno radnom hodu kod
rendisanja; • (mm/z), odnosno zubu kod glodanja i
provlačenja.
Posmak i dubina rezanja
Dubina rezanja t
• Dubina rezanja t (mm), je rastojanje između neobrađene i obrađene površine tj. dubina sloja materijala koji se skida u jednom prolazu noža.
Kod obrade na strugu dubina rezanja se određuje iz relacije:
t=[do-d]/2[ mm ]• gdje je : do- prečnik obratka prije [ mm ] i• d - prečnik predmeta nakon obrade (mm).
NASTAJANJE I VRSTE STRUGOTINE
• Pri ostvarenju procesa rezanja, alat u vidu klina prodire u materijal obratka pod dejstvoni sile rezanja. Pri tom, po grudnoj površini alata viši se sabijanje odnosno nastaje plastična deformacija površinskog sloja metrijala obratka sve do momenta pojave smicanja u ravni smicajnih naprezanja.
• Dubinu rasprostiranju plastičnih deformacija pri rezanju: δ - dubina rezanja; x - dubina rasprostiranja plastičnih deformacija: μ - ugao smicanja; A - A - ravan smicanja
Dubinu rasprostiranja plastičnih deformacija pri rezanju:
δ - dubina rezanja; x - dubina rasprostiranja plastičnih deformacija:
μ - ugao smicanja;
A - A - ravan smicanja
Tri osnovne faze nastajanja strugotine• U prvoj fazi, alat prodire svojom grudnom površinom
plastično sabijajući materijal ispred sebe. • Pri plastičnoj deformaciji, elementarna lamela strugotine
pretvara se iz oblika paralelograma u trapez. Na taj način prva faza odvajanja strugotine se završava (Slika 2.7 a).
• U drugoj fazi dolazi do naprezanja u materijalu dostižući granicu loma, pa se ispred vrha noža pojavljuje pukotina 0-0 (Slika 2.7 b).
• U trećoj fazi, usljed djejstva sile kojom grudna površina prodire u materijal, napon smicanja u ravni smicanja A-A dostiže vrijednost maximuma za smicanje, nastaje klizanje, odnosno smicanje strugotine u toj ravni (Slika 2.7 c).
Faze nastajanja strugotine
Deformacija pri rezanju zavisi od:
• vrste i osobina materijala obratka, njegovog stepena plastične deformacije, temperature pri rezanju, veličine ugla smicanja (μ) itd. Ipak, na vrstu formirane stmgotine najveći uticaj ima grudni ugao (γ).
• Strugotina može biti ražličitog oblika, pa je moguće razlikovati sljedeće vrste strugotine:
• kidana ili lomljena strugotina,• rezana strugotina i• trakasta ili ljuštena strugotina.
a) kidana ili lomljena strugotina,b) rezana strugotina ic) trakasta ili ljuštena strugotina.
Kidana ili lomljena strugotina
a) Za slučaj malog ugla smicanja i malog grudnog ugla, strugotina se naknadno deformiše i lomi.
• Pukotina ispred vrha noža je velika, pa se na obrađenoj površini vidi trag kidanja, te je obrađena površina hrapava.
• Ova strugotina naziva se kidanom ili lomljenom strugotinom.
b) Rezana strugotina nastaje pri većem grudnom uglu i većem uglu smicanja, pukotina ispred vrha noža je manja, pa je obrađena površina manje hrapava tj. čista.
c) Pri velikom grudnom uglu i velikom uglu smicanja nastaje trakasta ili Ijuštena strugotina. Ovo je svakako najbolja vrsta strugotine, jer je kod nje pukotina ispred vrha noža sasvim mala, a kvalitet obrađene površine je najbolji.
Rezana i trakasta strugotina
Otpori rezanja nastaju usljed:
• deformacije reznog sloja materijala,• smicanja i odvajanja strugotine od obratka,• sile trenja strugotine na grudnoj površini
reznog alata i• sile trenja između površine rezanja obratka i
leđne površine reznog alata.
Pri proračunu otpornosti reznog alata, pogonske snage mašine i režima obrade, kao polazna osnova uzimaju
se otpori rezanja. Veličina otpora rezanja zavisi od sljedećih faktora:• vrste materijala obratka,• dubine rezanja,• koraka,• veličine grudnog ugla,• veličine napadnog ugla,• rashladnih sredstava,• habanja alata,• poluprečnika zaobljenja vrha noža,• brzine rezanja itd.
Komponente otpora rezanja F1, F2 i F3
Tri su komponente otpora rezanja ( F1, F2 i F3), kao prostorne sile
• Sila F1 - je glavni otpor rezanja i ona djeluje vertikalno na oštricu noža.
• Sila F2, otpor prodiranja, djeluje u pravcu tijela noža, suprotsavljajući se prodiranju noža u materijal.
• Sila F3 djeluje suprotno pomoćnom kretanju i naziva se otpor pomoćnom kretanju.
• Međusobni odnosi ovih otpora približno iznose F1 : F2 : F3 =5:2:1.
SREDSTVA ZA HLAĐENJE I PODMAZIVANJE PRI REZANJU
• Proces obrade rezanjem je prilično složen. Složenost procesa ogleda se u tome što se pojavljuju različiti otpori rezanja i trenja strugotine na grudnoj površini reznog alata, što prouzrokuje stvaranje toplote na mjestu skidanja strugotine.
• Nastala temperatura i trenje imaju negativan uticaj na postojanost reznog alata, tj. smanjivanjem postojanosti smanjuje se i stepen iskorištenja reznog alata. Da bi povećali stepen iskorištenja , ukazala se potreba za hlađenjem.
Hlađenje i podmazivanje može biti :
a) sistem polivanja;b) sistem hlađenja pod pritiskom sa leđne
površine ic) sistem hlađenja pod pritskom sa grudne
površine reznog alata.
Sredstva za hlađenje i podmazivanje
• Sistem hlađenja i podmazivanja polivanjem koristi se pri malim brzinama rezanja,
• Sistem pod pritiskom koristi za veće brzine rezanja. Kao sredstvo za hlađenje i podmazivanje upotrebljavaju se
• sapunica,• emulzija,• ulje za rezanje i slično.
Sredstva za hlađenje
• Sapunica je rastvor vode i 5-10 % kalcinirane sode, sa dodatkom kalijevog sapuna.
• Pod emulzijom podrazumijevamo mješavinu ulja (emulziono ulje) sa vodom u odnosu 1:10, koja je boje mlijeka.
• Ulja za rezanje mogu biti biljnog i životinjskog porijekla. Od biljnih ulja najpoznatija su ricinus i repičino ulje, a od životinjskih ulja u upotrebi su riblje i koštano.
Sredstva za hlađenje i podmazivanje imaju značajan uticaj na obradu rezanjem
• smanjenju toplote (odvođenju toplote),• smanjenju trenja,• povećanju brzine rezanja,• povećanju kvaliteta obradive površine,• povećanju postojanosti alata,• u određenim efektima u smislu antikorozivne
zaštite.
MATERIJALI ZA IZRADU REZNOG ALATA
• Obzirom da je alat u eksploataciji izložen različitim opterećenjima, zavisno od operacije, za njihovu izradu treba koristiti materijale koji imaju sljedeće osobine: povećanu tvrdoću, žilavost , otpornost na povišene temperature, otpornost na habanje itd.
Za izradu reznih alata koriste se sljedeći materijali:
• alatni ugljenični čelici,• alatni legirani čelici,• brzorezni čelici,• tvrdi metali,• sinterovani aluminijum-oksid ili keramički
materijali i• dijamant.
Alatni ugljenični čelici
• Alatni ugljenični čelici imaju širu primjenu pri izradi alata za ručnu obradu, što se ne može reći za alate za mašinsku obradu, jer im je postojanost na povišenim temperaturama mala.
• Postojani su na temperaturama do 150 °C, no već na temperaturama do 200 °C naglog habanja rezne ivice alata.
• Od ugljeničnih čelika rade se alati za ručnu obradu, sa malim brzinama rezanja kao alati za drvo, papir, kožu i obojene metale.
Tabela TI
Oznaka Sastav (% C)
Upotreba
Č. 1531 0,45 čekići, sjekire, noževi, svrdla za drvo
Č. 173 1
0,60 čekići za kamen, pile, držala za alat
C. 1740 0,80 mehki čelik za vrlo žilav alat
Č.1840 0,80 žilav čelik za alat za obradu mehkog materijala
Č.1841 0,80 vrlo čvrst čelik za kose
Č. 1940 1,00 žilav-tvrd čelik za alat koji treba daje prilično tvrd i odgovarajuće žilavo:
Č.1943 1,20 polutvrdi čelik za alat koji treba daje osobito tvrd uz manju žilavost
Č.1948 1,30 osobito tvrd čelik za najtvrđe male i srednje turpije
Tabela ugljeničnih čelikaTabela T1
Oznaka Sastav (% C)
Upotreba
Č. 1531 0,45 čekići, sjekire, noževi, svrdla za drvo
Č. 173 1 0,60 čekići za kamen, pile, držala za alat
C. 1740 0,80 mehki čelik za vrlo žilav alat
Č.1840 0,80 žilav čelik za alat za obradu mehkog materijala
Č.1841 0,80 vrlo čvrst čelik za kose
Č. 1940 1,00 žilav-tvrd čelik za alat koji treba daje prilično tvrd i odgovarajuće žilavo:
Č.1943 1,20 polutvrdi čelik za alat koji treba daje osobito tvrd uz manju žilavost
Č.1948 1,30 osobito tvrd čelik za najtvrđe male i srednje turpije
• U novije vrijeme sve manje se, alatni legirani čelici, koriste za izradu reznih alata.
• Slaba zastupljenost može se pravdati slabom postojanošću rezne ivice alata na povišenim temperaturama (do 400 C ), što limitira brzinu rezanja koja je u ovom slučaju veoma mala.
Smjernice kao i oznake alatnih legiranih čelika za izradu reznih alata dati su u tabeli
Oznake čelika po JUS-u
Sadržaj u % Upotreba
C Si Cr W V Mo
C.6840 1,2 1,0 - - Rezni alat sa malim brzinama rezanja: burgije, alati
Č. 6841 1,2 - 1,4 za rezanje navoja, glodala i alati za rendisanje
Č. 6842 1,1 - 0,6 1,5 0,2 -
Č. 4140 0,8 - 0,9 - - Jednostavniji alati za obradu obojenih metala
Č. 4143 1,5 - 0,8 - - -
Č. 3840 1,0 - - - 0,2 0,2 Mn Za rezne alate za rezanje navoja za mašinski i ručni rad, razvrtači, turpije i mjerni alati
Č.4840 1,4 - 1,6 - 0,2 -
Tabela 12.
Brzorezni čelici• Brzorezni čelici spadaju u grupu
visokolegiranih alatnih čelika, koji se koriste za izradu alata za mašinsku obradu sa većom brzinom rezanja, na osnovu čega su i dobili naziv brzorezni čelici. Alati od brzoreznih čelika odlikuju se većom postojanošću na povišenim temperaturama, do 600 °C što omogućava veće brzine rezanja.
Primjena i oznake brzoreznih čelika za izradu reznih alata dati su tabelom T3.
Oznake čelika po JUS-u
Sadržaj u % Upotreba
C W Co Cr V Mo
Č.6880 Za sve vrste alata za grubu i finu obradu, naročito za 0,75 1,8 - 4,0 1,0 - burgije, razvrtače, alate za rezanje navoja
Č.6882 0,85 12 - 4,0 1,0 0,8 Za opću obradu i alate za odsijecanje
Č.6980 0,8 18 5,0 4,0 1,5 0,7 Za izradu alata koji služe za obradu tvrdih materijala sa većim brzinama rezanja
Č.7680 0,8 6,5 - 4,0 1,8 5,1 Za izradu alata od kojih se traži velika žilavost, otpornost na udare
Tabela T3.
Tvrdi metali• Tvrdi metali imaju široku primjenu za izradu
reznih alata sa većim radnim brzinama. • Postizanje većih brzina rezanja je rezultat
veće postojanosti rezne ivice na povišenim temperaturama (do 1000 °C).
Tabela T4 Oznake, sadržaj i upotreba tvrdih metala
ISO oznaka
Stara oznaka
WC TiC TaC CO Upotreba
POI F1 69 25 6 Najfinija obrada struganja čelika sa velikim brzinama rezanja (100 m/min) ako je posmaks — 0,5 - 1,0 mm/o
PIO S1 78 16 6 Obrada čelika rezanjem sa šesterostrukom brzinom rezanja brzoreznog čelika manjim posmacima: od 1,0 mm/o uz miran rad
P20 S2 78 14 8 Obrada čelika sa četverostrukom brzinom rezanja brzoreznog čelika sa srednjim pomacima do 2 (mm/o)
P30 S3 88 7 Obrada čelika sa dvostrukom brzinom rezanja brzoreznog čelika i većim posmacima do 3 mm/o
K05 H2 91,5 1,5 7 Obrada rezanjem sivog liva, legura aluminijuma i umjetnih materijala
K10 Hl 94,0 6 Obrada sivog liva ( tvrdog) Hli > 200, tvrdog čelika a/n < 180 kN/cm,2legura aluminijuma i bakra
K20 G1 94,0 6 Obrada sivog liva HB < 200, legura aluminijuma, bakra, umjetnih materijala, keramike i drugo
K40 G2 89,0 11 Obrada rezanjem drveta, nemetala i vještačkih materijala
Pločica od tvrdog metala (TM)
• Brzine rezanja kod alata sa pločicom od tvrdog metala (TM) veće su za 4 -10 puta od brzoreznih čelika.
• Kod izrade alata od tvrdog metala držači se rade od konstrukcionih čelika, a pločice se rade od tvrdog metala. Vezivanje pločice za držač može se ostvariti vijcima i lemljenjem. Zbog jednostavnije i brže izmjene pločica vijčana veza zastupljenija je od veze ostvarene lemljenjem.
Pitanja• Šta se podrazumijeva pod opštim pojmom obrade?• Šta je to rezni alat?• Nabrojati osnovne vrste reznih alata.• Šta je to ugao rezanja?• Koja kretanja mogu biti pri procesu rezanja?• Sta je to brzina rezanja i u čemu se izražava?• Šta je to posmak (korak)?• Nabroj faze nastajanja strugotine.• Nabrojati vrste strugotine.• Navesti otpore rezanja.• Koja se sredstva koriste za hlađenje?• Šta je to emulzija?• Od kojih se materijala rade rezni alati?• Koji je glavni nedostatak keramičkih pločica?
Rade Cvijanović, maš. inžinjer
Noževi s pločicama
OBRADA NA STRUGU
Univerzalni strug
Rade Cvijanović, maš. inžinjer
Prema konstkcionom obliku strugarski noževi mogu biti:
• noževi izrađeni od jednog komada,• noževi sa zalemljenom pločicom,• noževi sa pločicama koji se vezuju vijkom za
tijelo.
Po obliku glave noževi su:
Noževi s pločicama
Vrste strugarskih noževa prema pravcu kretanja.
lijevi desni
Prema klasi obrađene površine mogu biti: • Noževi za grubu obradu,• noževi za finu obradu
Prema površinama koje se obrađuju mogu biti:• noževi za spoljašnju obradu.• noževi za unutrašnju obradu.
ELEMENTI REŽIMA OBRADE NA STRUGU
Elemente režima obrade pri struganju čine:• broj obrtaja,• brzina rezanja,• korak (posmak),• dubina rezanja. Brzina rezanja i korak su u zavisnosti jedno od
drugoga. Sa povećanjem brzine rezanja smanjuje se korak i obrnuto.
Prije određivanja režima obrade kod struganja neophodno je uzeti u obzir
sljedeće faktore:
• vrstu materijala obratka, • vrstu reznog alata, • klasu obrađene površine • i način stezanja obratka. Elementi režima obrade najčešće se odabiraju iz tabela,
u kojima su date orijentacione vrijednosti brzine rezanja i koraka usklađene sa vrstom materijala obratka i alata.
Orijentacione vrijednosti brzine rezanja pri struganju
Obrađivani materijal Nož Brzina rezanja ( m/min )
vrsta Čvrstoća
N/mm2
Tvrdi
metal
Prednji kut i
kut nagiba ( ° )
γ γf λ
pri posmaku (mm/ okr )
0,1 0.2 0,4 0,8 1,6
Čelični <520 P1O 8 - 0...4 135 110 9580
-
liv P30 6 -5 5-10 - - 40 32 27
520..700 P1O 6 – 0 - 4 110 90 75 65_
P306 -5 5-10
- - 30 25 22
> 700 P1O 6 - 0 - 4 70 60 50 45-
P1O6 -7 5 - 4
- - 20 17 14
VRSTE RADOVA NA STRUGU Prema kvalitetu obrađene površine razlikujemo dvije obrade i
to: • grubu • i finu.Operacije koje se izvode na strugu su: • uzdužno struganje, • poprečno (čeono) struganje, • odsijecanje, • obrada konusa, • obrada navoja, • bušenje itd.
Uzdužno struganje može biti
spoljašnje (a) i unutrašnje (b).
Poprečno (čeono) struganje
• Primjenjuje se kod poravnavanja čeonih površina obratka. Kod ove operacije pričvršćivanje obratka je isključivo u steznoj glavi.
a) Poprečno čeono b) odsijecanje
Struganje konusa
Soljašnje stru- Unutrašnje stru- ganje konusa ganje konusa
Mašine za obradu struganjem - strugovi
Podjela u zavisnosti od obima i sistema proizvodnje:
• Strugovi za pojedinacnu proizvodnju - mogu se lahko prilagoditi prelazu s jednog radnog predmeta na drugi, razlicitog oblika
• Univerzalni strug, Strug s vučnim vretenom, • Strug sa vodećim vretenom, • Strug za leđno struganje, • Strug za poprečnu obradu (čeoni strug),
Strugovi za serijsku proizvodnju • Višesječni strug (grupni zahvat), • Kopirni strug (složeni zahvat), • Vertikalni (karusel) strug, • Revolverski strug,
a) sa vertikalnom revolverskom glavom, b) sa horizontalnom revolverskom glavom.
Strugovi za masovnu proizvodnju
Imaju potpunu automatizaciju svih pokreta.• Fazonski automatski strug, • Automat za dugačke delove, • Revolverski automat sa stalnim bregastim
vođicama, • Revolverski automat sa promenljivim
bregastim vodicama, • Automat sa više glavnih vretena
Osnovni elemniti struga
Univerzalni strug
Unutarnji izgled univer. struga
Univerzalni strug - velike mogućnosti prilagođavanja različitim operacijama
Univerzalni strug
Osnovni elementi struga
Osnovni pribor za strug:
• Uređaj za rashladno sredstvo, • fiksna i pokretna lineta, • kada za strugotinu,• stezna glava (s tri celjusti, s ravnom pločom),..
Konstruktivno - tehnološke karakteristike strugova
• Snaga motora, Maksimalni precnik obrade, Visina šiljaka, Razmak šiljaka, Prečnik otvora glavnog vretena, Maksimalne dimenzije noža, Dimenzije mašine, Težina mašine, Cijena mašine, Brojevi obrtaja glavnog vretena, Koraci: (uzdužni, poprecni )Opseg standardnih koraka navoja
Strugovi za leđno struganjeza pojedinačnu obradu
Strugovi za serijsku proizvodnju
Višesječni strug
Višesječni strug
• Dva nosača alata • Istovremeni prenos pogona sa glavnog
vretena na uzdužno i poprecno zavojno vreteno
• Svaki nož ima svoju tacno odredenu oblast rada
Kopirni strug
Vertikalni “karusel” strug
Unutarnji izgled karusela
Revolver strugovi
Revolverski strug• Omogucava obradu radnog predmeta sa više
operacija, odnosno pomocu više alata pri jednom stezanju
• Alati se okretanjem revolverske glave dovode u radni položaj
• Alati su revolverskoj glavi postavljeni u poretku koji odgovara redosledu pojedinih zahvata
• Revolverski strug sa horizontalnom revolverskom glavom (za uzdužne zahvate)
KINEMATIKA MEHANIZAMA NA MAŠINAMA ALATKAMA
• Kinematika mehanizama proučava sva kretanja kod mašina alatki. Mašina alatka dobiva kretanja od pogonske mašine, koja je najčešće elektromotor. Ova kretanja mašina može dobiti direktno (neposredno) ili indirektno (posredno).
• Direktni pogon je takav pogon kada se mašina alatka direktno vezuje s vratilom pogonske mašine pomoću spojnice.
Direktan spoj pogona i radne mašine
Indirektan pogon radne mašine
Indirektni pogon• je takav pogon kod koga vratilo pogonske mašine i
mašine alatke nisu u istoj osi, nego se nalaze na izvjesnom rastojanju jedno od drugog, a najčešće su paralelno. U praksi se pretežno koriti indirektni pogon.
• Indirektni pogon ima neke prednosti u odnosu na direktni pogon, pa se češće primjenjuje u praksi. Ovaj pogon se najčešće ostvaruje pomoću remena (kaiša). Ukoliko u toku obrade dođe do preopterećen)a mašine alatke (porast otpora rezanja) ili udara, remen će početi da klizi, pa je mašina obez bijeđena od neželjenog loma.
• Pogon pomoćnog kretanja kod mašina alatki pomoću remena ima nedostatak jer se remen u toku rada (obrade) isteže, pa se ne dobiva ravnomjeran posmak.
Hidraulični pogon
• U novije vrijeme pogon glavnog i pomoćnog kretanja mašina alatki ostvaruje se hidrauličnim putem. Ovaj pogon je naročito pogodan za pomoćno kretanje jer daje ravnomjeran posmak.
• Unutar same mašine prenos do glavnog i pomoćnog kretanja ostvaruje se najčešće pomoću remena i zupčanika, a mogu se sresti i ostali elementi za prenos snage (na primjer: lančanici, frikcioni točkovi itd.).
PRENOS REMENIMA
• Prenos remenima može biti: otvoreni, ukršteni i poluukršteni. Ovaj prenos se ostvaruje pomoću sile trenja koja se javlja između remena i remenice.
• Otvoreni prenos se ostvaruje pomoću sile trenja koja se javlja između remena i remenice.
• Ovaj prenos se ostvaruje kada je pogonsko (vodeće) i gonjeno (vođeno) vratilo paralelno i kada se obrću u istom smjeru
Otvoreni prenos remenom
Odnos brojeva obrtaja i
v1= D1 π n1 / 60v2 = D2 π n2 / 60v1= v2
D1 π n1 / 60 = D2 π n2 / 60• D1 — prečnik pogonske remenice, • n1 — broj obrtaja pogonske remenice, • D2 — prečnik gonjene remenice • i n2 — broj obrtaja gonjene remenice.
i = n1/n2 = D2/D1
Ukršteni prenos
• Ukršteni prenos remenom: I — pogonsko vratilo; II — gonjeno vratilo; 1 — pogonska remenica; 2 — gonjena remenica; 3 — radni krak; 4 — neradni krak; a i β! — obuhvatni uglovi
• Ukršteni prenos remenom primjenjuje se kada je pogonsko i gonjeno vratilo paralelno i kada se obrću u suprotnim smjerovima. Kod ovog prenosa obuhvatni uglovi a i β povećavaju se, pa se može prenijeti veća snaga.
PRENOS ZUPČANICIMA
• Prenos zupčanicima obezbjeduje miran rad, konstantan prenosni odnos i veći prenos snage. Primjenjuje se za promjenu broja obrtaja i koraka u prenosnicima za glavno i pomoćno kretanje.
• Kada su pogonsko i gonjeno vratilo paralelni, primjenjuje se prenos s cilindričnim zupčanicima
Prenos cilindričnim zupčanicima
Prenos sa cilindričnim zupčanicima: I — pogonsko vratilo; II — gonjeno vratilo; 2, i z — zupčanici
Međuzupčanik i kosi zupčanik• Kada je potrebno da se gonjeno vratilo obrće u istom
smjeru kao i pogonsko, u prenos se ubacuje međuzupčanik z3. Međuzupčanik ne utiče na prenosni odnos
• Kada se ose pogonskog i gonjenog vratila sijeku, za prenos se koriste konični zupčanici
Odnos i kod međuzupčanika
v1= D1 π n1 / 60
v2 = D2 π n2 / 60
i = n1/n2 = D2/D1 = z2/z1
Za međuzupčaniki = n1/n3 = D3/D1 = z3/z1
PROMJENA BROJA OBRTAJA KOD MAŠINA ALATKI
• Da bi se obezbijedila ekonomičnost obrade, potrebno je raditi s ekonom skom brzinom rezanja. Ovo je moguće ostvariti pogodnom konstrukcijom prenosnika za glavno kretanje. Ovaj prenosnik omogućuje da se ostvare različiti brojevi obrtaja od nmin do nmax. Iz obrasca za brzinu rezanja imamo:
v= D π n / 1000Uvijek je π / 1000 = const
• Ako se zahtijeva da pri obradi na mašinama alatkama s glavnim kružnim kretanjem obrađujemo pri konstantnoj ekonomskoj brzini rezanja v = const, vidi se da brzina rezanja zavisi od D i n.
Kontinualna i stepenasta promjena broja obrtaja n
Broj obrtaja n kod mašina alatki može se mijenjati na dva načina:
• kontinualno i• stepenasto.
• Kod kontinualne promjene broja obrtaja svakom prečniku D odgovara broj obrtaja n, tako da se može ostvariti ekonomska brzina rezanja.
• Iz dijagrama se zaključuje da je proizvod:D1 · n1 = D2 · n2 = D3 · n3 = Dz · nz = constanta.
Stepenasta promjena broja obrtaja jeste takva promjena kod koje se za odredeni raspon prečnika D primjenjuje jedan broj obrtaja n, a za drugi raspon — drugi broj obrtaja
Kontinualana i stepenasta promjena broja obrtaja
Radni testerasti dijagram za broj obrtaja n
MEHANIZMI ZA GLAVNO I POMOĆNO KRETANJE
Da bi predmet obrade dobio svoj oblik, potrebno je na mašini alatki obezbijediti glavno i pomoćno kretanje. Ova kretanja postižemo pomoću mehanizama, koji se dijele na:
• mehanizme za glavno kretanje,• mehanizme za pomoćno kretanje.
Mehanizmi za glavno i pomoćno kretanje
• Mehanizmi za glavno kretanje kod mašina alatki s glavnim kružnim kretanjem imaju zadatak da mijenjaju brojeve obrtaja predmeta ili alata
• Mehanizmi za pomoćno kretanje imaju zadatak da pretvore kružno kretanje u pravolinijsko i da obezbijede po potrebi promjenu "brzine pomoćnog kretanja.
MEHANIZMI ZA GLAVNO KRETANJEMehanizmi za glavno kretanje dijele se na:• mjenjače broja obrtaja i• mehanizme za pretvaranje kružnog u
pravplinijsko kretanje.
Mjenjači broja obrtaja prema načinu promjene mogu se podijeliti u dvije grupe, i to:
• stepenaste mjenjače broja obrtaja i• kontinualne mjenjače broja obrtaja.
Stepenasti mjenjači
Stepenastih mjenjača ima više vrsta:• mjenjač sa stepenastom remenicom,• prosti zupčasti mjenjač,• kombinovani mjenjač,• složeni zupčasti mjenjač i• električni mjenjač.
Mjenjač sa stepenastom remenicom
Odnosi prečnika i broja obrtaja
v1 = v2
D1 π n1 / 60 = D2 π n2 / 6
i = n1/n2 = D2/D1
Prosti zupčasti mjenjač
Kombinovani mjenjač
Složeni zupčasti mjenjač sa spojnicama
Složeni zupčasti mjenjač s pomjerljivim zupčanicima
Složeni zupčasti kombinovani mjenjačTo je mjenjač kombinovan od spojnice i grupa pomjerljivih
zupčanika. Na slici je prikazan je složeni kombinovani mjenjač IV/9.
SI. 3.19. Složeni kombinovani mjenjač IV/9
Mjenjač s dvije konusne remenice
Hidraulični mjenjač
Nortonov mjnjač
Mjenjač sa povlačnim klinom
Podjela strugova
Prema tipu proizvodnje, strugove možemo podijeliti na:
• strugove za pojedinačnu proizvodnju,• strugove za serijsku proizvodnju i• strugove za masovnu proizvodnju.
Glavne karakteristike svakog struga su:• razmak (raspon) između šiljaka, L
• visina šiljaka,• Razmak između šiljaka L je najveće rastojanje
između šiljka radnog vretena i šiljka konjića — kada se šiljak konjića nalazi u krajnjem desnom položaju. Ovaj razmak pokazuje maksimalnu dužinu predmeta koji se može obraditi na strugu.
• Visina šiljaka h je najkraće rastojanje od ose šiljaka do gornje površine postolja. Ovo rastojanje nam određuje maksimalni prečnik predmeta koji se može obraditi na strugu.
Proudkcioni obični strug
Nosač alata (noževa)
Kinematika pomoćnog kretanja
Ručni i mašinski pogon nosača alata
• Ručni pogon uzdužnog kretanja ostvaruje se pomoću ručice C. Obrtanjem ručice C prenosi se kretanje pomoću zupčanika (6) na zupčanik (5). Na vratilu zupčanika (5) nalazi se zupčanik (7) spregnut sa zupčastom letvom (10), koja je čvrsto vezana za postolje. Obrtanjem zupčanika (7) dobijamo uzdužno kretanje nosača alata.
• Poprečno ručno kretanje ostvarujemo obrtanjem ručice A. Ova ručica je vezana za zavojno vreteno, koje ima navrtku vezanu za poprečni klizač (12).
• Mašinsko uzdužno i poprečno kretanje dobijamo od vučnog vretena- pomoću klina koji klizi u žlijebu vučnog vretena obrtno kretanje se prenosi na puž (1), koji je spregnut sa pužnim točkom (2). Na vratilu pužnog točka nalazi se zupčanik (3), koji je spregnut sa zupčanikom (4). Zupčanik (4) nam omogućava uzdužno i poprečno kretanje. Zupčanik (4) nalazi se na kraju dvokrake poluge. Pokretanjem poluge (ručice) B, zupčanik (4) može se kotrljanjem po zupčaniku (3) dovesti u spregu sa zupčanikom (5 ili 8).
UNIVERZALNI STRUG• Univerzalni strug je sličan običnom strugu, s tim
što je u njemu ugrađeno zavojno vreteno, koje omogućava izradu zavojnice.
• U odnosu na druge strugove ima najveću primjenu — zbog toga što se na njemu mogu obaviti sve strugarske operacije.
• Najčešće se susreće u malim i remontnim radionicama. Izrađuje se kao mali strug, koji se može postaviti na sto i koji služi u preciznoj mehanici. Isto tako izrađuje se kao srednji i teški univerzalni strug — za obradu velikih predmeta.
Oblik kliznih vođica
Strug za pojedinačnu proizvodnju
Izgled unutrašnjosti u. struga
Glavni i pomoćni pogon struga
OBRADA NA STRUGU
NOSAČ ALATA• 1: Toolpost,
2: top-slide,2a: top-slide feedscrew and dial,2b: Compound portion of top-slide (protractor),3: cross-slide,3a: cross-slide DRO scale,3b: cross-slide feedscrew and dial,4: saddle,5: apron,5a: carriage handwheel,5b: half-nuts lever,5c: feed lever
Unutrašnjost pogona
Izgled pogona prostog struga
Zupčasti reduktor struga
Univerzalni strug
TUR 1150 MN - TUR 1350 MN - PRNJAVOR
MOSSER PRNJAVOR
ČEONI ILI POPREČNI STRUG
• Čeoni strug služi za čeono struganje predmeta velikih preč- nika a male dužine, kao što su: tememc, točkovi, zamajci, bandaže.i dr.
• Najveći je nedostatak čeonih strugova što je postavljanje, centriranje i učvršćivanje predmeta veoma teško (zbog težine predmeta i položaja ploče za stezanje).
Čeoni strug - pogon
VERTIKALNI ILI KARUSEL-STRUG
Služi za obradu predmeta velikih dimenzija, kao što su: veliki točkovi, bandaže, zupčanici, kućišta.
Na ovom strugu mogu se obrađivati predmeti prečnika i do 25 m, u zavisnosti od konstrukcije struga.
Karusel
Kinematika karusela
Karusel u praksi
U odnosu na čeoni strug, vertikalni (karusel) strug ima niz prednosti i to:
• omogućava lakše postavljanje i centriranje radnog predmeta,
• težina predmeta i stezača prenose se na snažno aksijalno ležište, što omogućava veću tačnost obrade,
• ima mirniji rad i omogućava obradu s više alata, pa se može primjenjivati u serijskoj proizvodnji.
KONTROLNI RAD BR. 21. Šta je to indirektni pogon, kako se ostvaruje, koje
su njegove prednosti i mahane?
2. Ako je kod dvije remenice n1 =180 o/min, D1 = 120 mmn2 =9o/min,Izračunaj D2 i prenosni odnos i.
3. Navedi za šta se koristi čeoni strug te osnovne prednosti karusel (vertikalnog struga) u odnosu na njega.
4. Na slici je Složeni zupčasti kombinovani mjenjač, koliko različitih brojeva obrtaja n je moguće postići na trećem vretenu.
5. Opiši kako bi ti ovaj nosač alata pokretao ručno (uzdužno i poprečno ), a kako mašinski (uzdužno i poprečno).
OBRADA MATERIJALA PLAST. DEFORMACIJOMOBRADA VALJANJEM
• Valjanje je jedan od postupaka oblikovanja metala deformiranjem kod kojega se odljevenom bloku (ingotu) propuštanjem između okrećućih valjaka smanjuje presjek i daje željeni oblik uz istovremeno poboljšanje mehaničkih svojstava.
• Valjanje se primjenjuje u proizvodnji profila, tračnica, cijevi, limova, žice i traka od čelika i obojenih metala.
Razlikuju se tri postupka valjanja 1) uzdužno – valjani komad uvlači se u zazor i isteže
uslijed sila trenja između valjaka koji se okteću u suprotnim pravcima.
2) poprečno – valjci se okreću u istom smjeru. Komad se u valjcima drži pomoću posebnog uređaja. Deformacija materijala ostvaruje se uzduž osi valjanog komada. Poprečnim valjanjem proizvode se profili koji čine rotacijska tijela kao što su kugle, zupčanici i sl.
• Valjanje se vrši pomoću valjaka. Polazni materijal je užareni trupac okruglog, četvrtastog ili višekutnog presjeka.
Cijeli proizvodni valjački ciklus
Proces valjanja• Polazni materijal prolazi
kroz valjke više puta i pritom mu se smanjuje visina i povećava širina.
• Tanki limovi, trake i žice se najčešće valjaju u hladnom stanju jer se tako postiže glađa površina.
• Veći predmeti valjaju se u toplom stanju (čelici - 900 do 1300 °C; aluminij - 500 °C).
Ravni (glatki)Glatki valjci služe za
valjanje limova.
Kalibrirani
Kalibrirani valjci služe za valjanje profila.
Valjci se sastoje od:- radnog dijela (L), - rukavca ležaja (l)- rukavca spojke (l1 ) - za priključak na pogon
Primjeri kalibriranih valjaka
Valjci za valjanje• Zbog sile valjanja javlja se progib valjaka koji
uzrokuje netačnost limova. • Da bi se to izbjeglo valjci imaju blago bačvasti oblik,
tj imaju izbočinu (tzv. "bombirung") po sredini.
Ravni valjci -usljed progiba lim ima nepravilan oblik
- lim je pravilnog oblika.
Bačvasti valjci
Valjci za valjanje
• Valjci se izrađuju od čelika ili čeličnog lijeva.
• Površina valjaka mora imati određenu tvrdoću i biti otporna na trošenje.
• Također, valjci moraju biti čvrsti i žilavi te otporni na visoke temperature ako se radi u toplom stanju.
• Površina valjaka se stoga kali.
Najčešće se koriste ugljični i legirani alatni čelici npr.:
• Č 1943 (C125W)• Č 6440 (100 WCr 6)• Č 4750 (X165 CrMoV 12)• Č 4850 (X155 CrVMo 12 1)• Valjci se pri radu neravnomjerno troše (habaju) i
na njih se lijepe čestice metala koji se valja. • Zbog toga se nakon nekog vremena valjci bruse na
posebnim brusilicama.
Strojevi za valjanjeStrojevi za valjanje se nazivaju valjaonički stanovi. Razlikuju se po broju valjaka, smjeru valjanja i
namjeni.Vrste strojeva za valjanje
A) Duo valjciB) Trio valjciC) Kvatro valjciD) Stroj sa više valjakaE) Univerzalni valjciF) Specijalni valjci
A) Duo valjaonički stan • Sastoji se od 2 valjka koji su
pogonjeni. Postoji obična i reverzibilna izvedba.
a- reverzbilni (povratni) valjci
• Moguće je valjanje u oba smjera.
• Valjci su pomični po visini i mogu mijenati smjer vrtnje.
b- nepovratni valjci• Moguće je valjanje samo u
jednom smjeru, valjci su fiksni.
B) Trio valjaonički stan • Sastoji se od 3 valjka.
Moguće je valjanje u oba smjera bez promjene smjera vrtnje.
• Pogonjeni su samo gornji i donji valjak. Srednji valjak se više troši od vanjskih.
• Kod valjanja profila i tračnica sva tri valjka su istog promjera.
• Kod valjanja limova i traka srednji valjak je manjeg promjera.
Trio valjaonički stan
Kvatro valjaonički stan Sastoji se od 4 valjka.
Srednji (manji) valjci su radni i pogonski, a vanjski (veći) valjci su poduporni.
• Vanjski valjci preuzimaju opterećenja od unutrašnjih i daju veću krutost i tačnost stroja.
• Koristi se za toplo i hladno valjanje limova i traka.
• Može biti reverzibilan i ireverzibilan.
Kvatro valjaonički stan Valjanje trake s natezanjem
Koristi se za valjanje dugih traka i žica.
D) Valjaonički stan s više valjaka
Samo srednji valjci su radni. Ostali su poduporni.
F) Specijalni valjci• Koriste se za valjanje specifičnih proizvoda (profila,
cijevi, tračnica, navoja i dr.)• 1. Redukcija prečnika cijevi valjanjem
2. Valjci za valjanje okruglih cijevi u pravougaone
3. Valjci za trokutni profil
4. Kalibrirani valjci za valjanje profila
za tračnice
za šipke
za profile
5. Proizvodnja bešavnih cijevi valjanjem
a) Mannesmannov postupak
Užareni okrugli profil se ukošenim valjcima navlači preko trna.
Proizvodnja bešavnih cijevi valjanjem
5. Proizvodnja bešavnih cijevi valjanjem
Koristi se za izradu dužih cijevi manjih promjera i tankih stijenki.
Postupak je diskontinuiran. Cijev se pomakne za jedan korak unatrag dok su valjci u praznom hodu, a zatim kalibrirani dio valjka izvalja zahvaćenu dužinu cijevi.
6. Proizvodnja šavnih cijevi valjanjem
Savijanje i zatvaranje trake u oblik cijevi (za cijevi do 100 mm)
Plašt cijevi se oblikuje valjcima, provlači kroz matricu,
a zatim se šav zavaruje.
trakacijev
Proizvodnja šavnih cijevi valjanjem
traka
cijev1 - plinska sapnica za zagrijavanje
2 - valjci za zatvaranje trake
3 - kalibrirane elektrode
Valjanje (utiskivanje) navoja
Jedna čeljust (a) je nepomična,
a druga (b) pomična Jedna čeljust (a) je nepomična,
Valjanje navoja pomoću kalibriranih valjaka
a, b - kalibrirani valjci
c - vijak
d - podložna letva
Valjanje (utiskivanje) ozubljenja- zupčanika
Primjenjuje se kod serijske
izrade zupčanika.
Vijci izrađeni valjanjem
• Vijci i ozubljenja izrađeni valjanjem su čvršći jer nema otkidanja materijala i prekidanja linije strukture.
Navoj izrađen rezanjem
Navoj izrađen valjanjem (utiskivanjem)
SHEMA VALJAČKOG STROJA
Paleta valjaoničkih proizvoda
Valjaonički stroj
Valjci za valjanje
VALJAČKI STROJEVI
IZVLAČENJE ŽICE• Za proizvodnju žice kao ulazni materijal koristi se
toplo-valjani polufabrikati, kružnog presjeka prečnika 6-9 mm. Dalja prerada, tj. izvlačenje žice na manje prečnike vrši se u hladnom stanju. Prije izvlačenja, žica se mora očistiti od oksidnog sloja i drugih nečistoća.
• Priprema za izvlačenje se sastoji iz više faza pa zahtijeva posebnu opremu i prostor pogona.
ALATI ZA PROVLAČENJE ŽICE• Provlacenje je postupak vučenja materijala kroz
otvor u matrici kojim se smanjuje njegov poprečni presjek, a povećava dužina (vučenje žice, šipke, cijevi, sl.1 i 2).
• To je vlačno-tlačna deformacija u hladnom stanju kojom se, osim smanjenja presjeka, postiže kvalitetnija površina i veća tačnost mjera.
• Ako su potrebne veće promjene promjera, tada je provlačenje postupno s više alata i medužarenjem.
Postupak izvlačenja žice • Postupak izvlačenja žice sastoji se u tome da se,
pomoću bubnja za namotavanje, žica provlači kroz određeni broj vučnih prstenova sa sve manjim otvorom, pri čemu se povećava dužina žice, a smanjuje poprečni presjek (Slika 5.15.).
Provlačenje punog profila (žica) i šupljeg (cijev)
Razlikujemo dva osnovna postupka:
a)provlačenje punog profila (žica)
a)i šupljeg (cijev).
• U toku procesa izvlačenja dolazi do trenja površina između žice i kalibra (matrice) za izvlačenje. Zbog toga se površinski slojevi (čestice) materijala sporije kreću kod unutrašnjih slojeva. Da ne bi došlo do kidanja žice pri izvlačenju veoma je bitan oblik kalibriranog jezgra za izvlačenje.
Matrica (sl.3) se sastoji od: - ulaznog konusa koji
osigurava uvlačenje maziva u matricu
- radnog konusa koji reducira presjek materijala s kutom uvlacenja 2H = 8 – 16o.
- kalibrirajuceg dijela s laganim konusom 0.5o koji osigurava tocnost mjere i
- izlaznog konusa koji sprečava lom matrice i eventualno oštečenje porizvoda
Materijal kalibrirane matrice
• Kalibrirana jezgra se izrađuju od alatnih čelika, tvrdog metala i dijamanta.
• Jezgra od alatnih čelika se danas rijetko koriste - uglavnom pri vučenju većih prečnika žice. Jezgra od tvrdog metala imaju veću postojanost od prethodnih, a takođe je i kvalitet vučene žice bolji.
• Za sasvim male prečnike žice koriste se jezgra od dijamanta (vještačkog).
Mašine jednostrukog ili višestrukog tipa Mašina za jednostruko izvlačenje žice
Izvlačenje vrlo tanke žice
PROVAKALICA ŠIPKASTOG MATERIJALA
Dobivanje tanke žice • Ako je potrebno dobiti vrlo tanku žicu, potrebno ju
je provući više puta kroz kalibre sa manjim otvorom. Tada žica postaje tvrda i krhta pa postoji opasnost od njenog kidanja.
• Zbog toga se žica međuoperacijski zagrijava na oko 700° C i lagano hladi u peći.
• Zagrijavanje se vrši u posebnim loncima kako ne bi došlo do stvaranja oksida koje bi morali odstranjivati prije sljedeće faze izvlačenja.
• Ovaj postupak je brži a samim tim i ekonomičniji od
prethodnog. Broj matrica za izvlačenje vrlo tanke žice se kreće i do 30 . Zbog toga se ovim pos tupkom hladnog izvlačenja može dobiti žica de
• Da bi dobili visokootpomu čeličnu žicu potrebno je izvršiti poseban postupak termičke obrade koji se naziva patentiranje. Zbog tog postupka žica koja se dobija se naziva patentirana žica (žica za opruge i čeličnu užad) debljine od 0,03 mm.
Primjena žice • Primjena žice je višestruka, a od nje se izrađuju :
ekseri, vijci, navrtke, zakovice, rascjepke itd. • Žica od obojenih metala se koristi za električne
provodnike i namotaje u elektrouređajima.
NOVI POSTUPCI DUBOKOG VUČENJA
• Dodatni napredak glede čvrstoće i mase čeličnih cijevi i profila postignut je postupcima dubokog vučenja djelovanjem visokog pritiska tekućine ili plina na unutarnje ili vanjske stjenke obratka.
• Radi se o postupcima obrade cijevi djelovanjem hidrauličnog tlaka na unutarnje stjenke cijevi (IHU1) i hidrauličnim postupcima dubokog vučenja ravnih limova (AHU2).
IHU i AHU tehnologija
• IHU tehnologija sastoji se u postavljanju cijevi u kalup i hidrauličnom tlačenju cijevi sve dok ona ne poprimi oblik kalupa. Pritisci idu i do 6000 bara i to:
1) IHU (Innen Hochdruck – Umformung) Unutarnje visokotlačno oblikovanje
2) AHU (Außen Hochdruck – Umformung) Vanjsko visokotlačno oblikovanje vrijeme tlačenja cijev se uzdužno potiskuje.
Umjesto tekućine inertni plin
• Za oblikovanje tankih limova umjesto hidraulične tekućine koristi se inertni plin, kalupi se zagrijavaju na temperaturu kovanja, a proces obrade traje 15 do 40 sek. zajedno s grijanjem kalupa.
KOVANJE I PRESOVANJE – ručno kovanje• Dijelovi dobijeni kovanjem i presovanjem (otkivci i otpresci) imaju
vlaknastu strukturu i ne samo da im vlakna nisu ispresijecana, nego su najsabijenija upravo na onim mjestima ili prelazima za koje se smatra da su izloženi najvećim naprezanjima.
• Dakle, otkivci i otpresci imaju homogeniju strukturu, veću čvrstoću i otpornost prema koroziji u odnosu na komade dobijene livenjem i obradom rezanjem istog oblika i hemijskog sastava.
Razlika obrade metala udarcem i pritiskom• Obrada kovanjem vrši se udarcima čekića ili bata,
dok se kod obrade presovanjem vrši pritisak na komad odgovarajućim alatom.
• To je ujedno i glavna razlika između kovanja i presovanja.
Temperature kovanja čelika u 0C
Vrste čelika Temperatura kovanja u 0C
Obični čelici sa garantovanim mehaničkim osobinama
mehki srednje tvrdi tvrdi
900 – 1200900- 1150 850- 1100
Ugljenični alatni čelici 750- 1100
Čelici za poboljšanje 850- 1100
Legirani alatni čelici 850 - 1050
Brzorezni čelici 900- 1150
RUČNO KOVANJE• Ručnim kovanjem se kuju manji predmeti i u
manjim količinama, a zagrijavanje tih pred meta se vrši u kovačkim vatrama. Za kovanje se koristi vrlo raznovrstan kovački alat, izmeđi ostalih najviše se koriste sljedeći alati:
• Kovački čekić je najvažniji alat za ručno kovanje. Prema veličini odnosno težini razlikuji se čekići kojima se kuje jednom rukom - do 2,5 (kg) i čekići kojima se kuje objema rukama 3- 10 (kg).
Vrste ručnih čekića• Obični kovački čekići
Iskivanje i odsijecanje čekićem
Dijelovi otkovka
Slobodno kovanje
Kovanje u ukovnju
Redosljed tehnološkog procesa kovanja1) odsijecanje i priprema sirovog komada,2) zagrijavanje početnog oblika materijala na
temperaturu kovanja,3) oslobađanje zagrijanog komada od okujine,4) kovanje u ukovnju,5) odsijecanje (krzanje vijenca i probijanje pločica),6) termička obrada radi postizanja odgovarajućih
mehaničkih osobina,7) čišćenje i8) kontrola otkovka.
Tehnološki proces kovanja 1. Izrada kovačkog crteža otkovka na temelju
crteža proizvoda (sl.4): • odrediti ravninu podjele ukovnja,• dodatke za daljnju obradu, • kovačke nagibe radi lakšeg vadenja iz ukovnja
i radijuse radi lakšeg tecenja materijala,• te predvidjeti pločicu za naknadno probijanje
otvora. • Vanjski srh se skida na štancama za krzanje.
Konstrukcija završne gravure ukovnja• Konstrukcija završne gravure ukovnja s kanalom i
vijencem za suvišni materijal ( srh): • gravura je po obliku i dimenzijama jednaka
otkovku u vrućem stanju, vanjske mjere se povećavaju, a unutarnje smanjuju
• Posebno paziti na omjer visine i dužine kanala o čemu ovisi sila kovanja, naprezanje u ukovnju i visina uspinjanja materijala.
Odredivanje broja i redoslijeda operacija (sl.1):
• Obzirom da je deformacija ograničena stijenkama ukovnja, potrebno je voditi računa o procesu premještanja materijala (sl.1) te stupnju deformacije K.
• Ako je preveliki stupanj deformacije, potrebno je uključiti operaciju međužarenja.
Na slj. Slici je tehnološki proces izrade proizvoda s 5 operacija obrade:
• odrezivanje šipke, • sabijanje na presi, • kovanje u ukovnju, • probijanje otvora i• skidanje srha na presi i obrada odvajanjem čestica. Dobili smo proizvod s dobrim iskorištenjem
materijala te čvrstom i homogenom strukturom.
• Na slici je prikazan proces izrade proizvoda s operacijom odrezivanja i 3 operacije kovanja s postupnim preoblikovanjem.
Izbor prese ili kovačkog stroja• Prema postupku, sili kovanja i veličini ukovnja.
Kovačkim batovima materijal brže popunjava gornju gravuru te se primjenjuje za otkovke s promjenjivim promjerima, razgranatim površinama i ispupčenjima te za tanke otkovke.
• Pod presama materijal brže popunjava gravuru u donjem dijelu ukovnja: primjena je za otkovke jednostavnijeh oblika i bez velikih udubljenja.
• Često se presa kombinira s batovima, tako da je predoblikovanje na presama, a završno kovanje na batovima.
Kovačka jednocilindrična presa
Kovačka presa
Kovačka presa
Kosa kovačka presa
Tvornica plinskih turbina Karlovac – Hrvatska
Hidraulička presa 250 t
Vretenasta presa 450 i 900 t
Ekscentar 100 t
Kovačka peć
Otkivci raznih oblika i namjena
ALATI ZA UTISKIVANJE• Utiskivanje je tlačna
deformacija pri kojoj žig prodire u materijal do odredene dubine i oblikuje udubljenje (meko žareni celik sl.1).
• Rad se odvija na hidraulickim presama stalnom silom do 50 MN i malom brzinom 0,002 - 0,2 mm/s.
• Pretežno se izraduju unutarnji složeni i nerotacioni oblici na proizvodu (gnijezda, udubljenja, utisnuca, sl.2).
• Mjere gnijezda su iste dok se radi s istim žigom, a površine glatke. Vrijeme izrade je znatno kraće nego obradom odvajanja.
• Utiskivanjem se vlakna materijala ne prekidaju što produžuje vijek trajanja proizvoda.
Utiskivanje u hladnom ili vrućem stanju
• Utiskivanje može biti u hladnom ili vrućem stanju. Materijal se grije na (850 – 1000) oC radi smanjenja sile utiskivanja i povecanja brzine.
• Žig s vanjskim oblikom je jedna polovica kalupa, a materijal gnijezdom ( matrica), druga polovica.
Deformacija vanjskog oblika
• Matrica (materijal) je izložena velikom opterecenju i deformaciji vanjskog oblika. Ona se širi, a gornja površina uvlaci (utiskuje) sa žigom (sl.2).
• Zbog toga je, u pripremi materijala, potrebno i naknadno poravnavanje obradom odvajanja.
• Bočne sile koje šire materijal može preuzeti prihvatni prsten.
Oslobađanja na vanjskom obliku• Često se rade i oslobođenja
na vanjskom obliku materijala, a posebno na dnu, da se sprijeci prekid ili lom materijala (naprsnuce, sl.3).
• Obavezna je zaštitna rešetka da se izbjegnu eventualne ozljede.
• Za dublje utiskivanje radi se više alata za postupno utiskivanje s medužarenjem.
Ravnanje proizvoda od lima
• Za ravnanje proizvoda od lima koristi se alat sa šiljcima koji se obostrano malo utisnu u površinu tako da ostane ravna.
• Šiljci na pločama se rade križnim brušenjem (sl.4).
ALATI ZA ISPRESAVANJE ( istiskivanje i tečenje)
• Istiskivanje ili ekstruzija je ispresavanje materijala kroz otvor u matrici radi smanjenja poprečnog presjeka ili promjene njegova oblika (sl.1).
• Pod pritiskom žiga materijal se potpuno ili djelomicno istiskuje kroz otvor u matrici. Proizvode se puni i šuplji profili, trake i cijevi od lakih i obojenih metala.
• Istiskivanje može biti u hladnom i vrućem stanju za materijale veće cvrstoće (temperatura gnjecenja).
Alat za istiskivanje• Alat za istiskivanje sastoji se
od žiga, matrice, prihvatne ili tlacne komore te trna za izradu šupljih profila.
• Poprečni presjek otvora matrice odgovara obliku proizvoda.
• U uzdužnom presjeku matrica se sastoji od ulaznog dijela s radijusom 1-5 mm radi lakšeg ulaza materijala, radnog, valjkastog kalibrirajućeg i izlaznog koničnog dijela radi smanjenja trenja uslijed elastičnog širenja materijala.
Raznoliki proizvodi istiskivanjem
TEČENJE ILI UDARNO ISPRESAVANJE
• Tečenje ili udarno ispresavanje je postupak kojim se materijal pod visokim pritiskom dovodi u stanje plastičnog tečenja, najčešće u hladnom stanju.
• Prikladni materijali za tečenje su olovo, kositar, cink, bakar, čisti aluminij i njegove legure te meke CuZn – legure.
• Čelik za tečenje treba biti s malim postotkom ugljika i visokom istezljivošću.
Obzirom na kretanje žiga tečenje može biti: istosmjerno, protusmjerno, kombinirano i
bočno
Alat za tečenje• Alat za tečenje u osnovi se
sastoji od žiga i čahure za tečenje. Izraduju se kruto i stabilno obzirom na velike sile.
• Radne površine žiga i čahure se poliraju radi smanjenja otpora tecenja i trošenja.
• Dužina tečenja za valjkaste šuplje dijelove od istezljivog materijala u jednom radnom hodu može biti do 8 puta veća od promjera.
Na slici 3 je prikazan alat za izradu tuba s prethodno bušenom platinom.
ALATI ZA DUBOKO VUČENJE
1. Duboko vučenje je preoblikovanje materijala iz ravne limene ploče (platina, rondela) u šuplje tijelo (posuda) različitog oblika i dubine, bez ili s promjenom debljine lima.
Postupak vučenja:
• Platina (oradni komad) se uloži u prihvatnu ploču i stegne pritisnom pločom po rubu matrice. Istovremeno se spušta žig koji silom vučenja preoblikuje platinu preko zaobljenog ruba matrice u šuplje tijelo.
• Sila pritisne ploče ne dopušta gužvanje materijala i osigurava njegovo ravnomjernoklizanje.
Postupak dubokog vučenja
• Dno posude je promjera žiga, bez deformacije i zadržava početnu debljinu lima.
• Izvuceni plašt posude se nešto izduži i stanji. • No, pravi uzrok povećanja visine plašta je
višak materijala platine u obliku karakteristicnih trokutica.
Alat za duboko vučenje
Podmazivanje pri vučenju
• Podmazivanje pri vučenju je neophodno da bi se smanjilo trenje izmedu alata i lima, također se smanjuje trošenje alata i opterecenje materijala.
Podmazivanje
Materijal za jednostavno vučenje: - Nehrdžajući čelik- čelični lim, - fosfatirani lim
Vrste maziva:- sapunica, vapneno mlijeko,- sapunica s grafitom, - petrolej s aluminijskim prahom- voda s grafitom.
Početni oblik materijala (platine)
Oblik platine za rotacione posude• Oblik platine za rotacione posude je krug koji
omogućuje ravnomjerno klizanje materijala po čitavom opsegu.
Aplatine = do2Π/4 (mm2) – površina platine
Aposude = Adna + Aplašta = d12 Π /4 + d1Πh (mm2),
Aplatine = Aposude
Promjer platine: do = ( d1
2 +4d1h )1/2 (mm)
Priprema platine i proces vučenja pravougaone posude
Debljina lima
• Formule za izračunavanje površine različitih rotacionih posuda mogu se naći u raznim tablicama.
• Ako se zanemari stanjivanje debljine lima, onda površina platine prije vučenja jednaka površini posude nakon vučenja.
Određivanje stupnja redukcije i broja operacija vučenja
• Posude veće dubine i složenog oblika ne mogu se dobiti samo s jednom operacijom vučenja.
• Za određivanje broja operacija koristi se iskustvo, ispitivanje i probe vučenja te iskustveni stupanj redukcije “m”
Ispitivanje dubine vučenja po Erichsenu
• Ispitivanje dubine vučenja po Erichsenu kuglastog utiskivala u lim vrši se u trenutku pojave prve napukline. Koristi se za limove debljine 0,2-3 mm (dubina IE)
• Stupanj redukcije je omjer promjera materijala poslije i prije vučenja
m = d1 / do ( d2 / d1 ; d3 / d2; …),gdje je: do – promjer platine, d1 –promjer posude nakon prvog vučenja, d2 – promjer posude nakon drugog vučenja …..
Ukupni stupanj redukcije: muk = m1 · m2 · m3…
Postupna redukcija materijala
Ukupna sila vučenja
• Ukupna sila vučenja računa se prema iskustvenoj formuli:
Fuk. = 1,15 Fv + Fp (N)
Fv - sila vučenja, Fp – sila pritisne ploče.
Izbor i izrada alata za duboko vučenje
• alati za prvo vučenje i alati za sljedeće vučenje
Napomene pri izradi alata za duboko vučenje:
Veličina zaobljenja na matrici rm ovisi o debljini lima i stupnju redukcije.
rm1 = 0,8 ((do – d1) s) ½ – za prvo vučenje i
rm2 = 0,8 ((d1 – d2) s) ½ – za drugo vučenje
Podpritsak može da izdubi posudu• Pri skidanju proizvoda sa žiga nastaje potlak zbog
kojeg vanjski pritisak može udubiti dno posude. Da se izbjegne deformacija dna potrebno je izbušiti otvor u žigu za izjednacenje pritiska
Izbor prese i izvedba alata• Prese za rad s alatima dijele se prema načinu rada,
odnosno prema kretanju koja se prenose na alat:1- jednoradne – imaju samo jedno pritiskalo koje se
pomiče gore – dolje.2- dvoradne – imaju dva pritiskala, glavno
(unutarnje) i okvirno (vanjsko), s medusobno neovisnim gibanjem.
3- višeradne – prema vrsti pogona izvode više gibanja istovremeno ili postupno.
Alati za rad na jednoradnoj presi
Alati za rad na višeradnoj presi
Greške pri vučenju:• Proizvod puca pri dnu: mala zracnost, mali radijus na žigu i
matrici, visoka brzina vučenja, velika sila pritisne ploče, veliki stupanj redukcije,
• okomiti nabori materijala na gornjem dijelu plašta velika zračnost, veliki radijus matrice mala pritisna ploča,
• uglati i nepravilan proizvod: nepravilna platina,• uglovi viši od stranica: smanjiti platinu na ovim mjestima• okomite pukotine na gornjem rubu: premalo materijala na
ovim mjestima, • valoviti rub plašta: bolje vučenje lima u smjeru valjanja,• neispravan proizvod: nesimetricna prihvatna ploča,
pogrešno mazivo, neprikladni lim.
LEMLJENJE
• Lemljenje predstavlja jedan od postupaka spajanja (sastavljanja) dva ili više metalnih dijelova. Lemljeni spojevi spadaju u kategoriju čvrstih-nerazdvojivih spojeva, jer nakon lemljenja spojeni dijelovi ostaju čvrsto vezani.
• Princip rada kod lemljenja je vrlo sličan principu rada kod zavarivanja. Dijelovi koji se leme mogu biti od istog ili različitog materijala.
Zašto lemljenje?
• Lemljenje se koristi u masovnoj proizvodnji za spajanje čelika, aluminija i raznih drugih materijala (automobilska i avionska industrija široko primjenjuju lemljenje).
• Razvijeno je i lemljenje Zr, Ti, Be, metala s visokim temperaturama topljenja, kompozitnih materijala, kao i međusobno spajanje keramike i metala.
Prednosti i nedostaciPrednosti lemljenja:
•Ekonomična izrada složenih sklopova s više dijelova,•Povoljna raspodjela naprezanja i povoljan prenos toplote,•Mogućnost spajanja nemetala s metalima,•Mogućnost spajanja vrlo tankih na debele komade,•Mogućnost spajanja raznorodnih metala u spoj,•Mogućnost spajanja poroznih materijala,•Mogućnost spajanja vlaknastih i kompozitnih materijala,•Zbog nižih radnih temperatura i svojstava dodatnih materijala kod
lemljenih spojeva su niži zaostali naponi, nema pogrubljenja zrna, obično nema kristalnih pretvorbi, te su neka svojstva lemljenih spojeva povoljnija,
•Postižu se precizne proizvodne tolerancije. Nedostaci lemljenja:
•Statička, ali i dinamička čvrstoća lemljenog spoja je niža (slabija) u odnosu na zavareni spoj,
•Relativno visoka cijena dodatnih materijala za lemljenje.
Kada se primjenjuje lemljenje• Lemljenje, kao postupak spajanja dijelova,
primjenjuje se onda kada je spajanje drugim postupcima otežano, zatim kada se ne zahtijevaju velike mehaničke osobine spojeva i kada je potrebno spojiti dva raznorodna materijala (na primjer: čelik - aluminijum, bakar – aluminijum) itd.
• U zavisnosti od upotrijebljene temperature, lemove je moguće svrstati u dvije skupine
- mehke lemove, gdje je temperatura topljenja ispod 450°C i
- tvrde lemove, gdje je temperatura topljenja iznad 4500C a najviše 1200°C.
Mehki lemovi
• Mehki lemovi su najčešće legure kalaja i olova sa malim dodacima drugih metala.
• Mehkim lemljenjem moguće je izvršiti spoj gotovo svih metala, kao što su: gvožđe, bakar, mesing, bronza, olovo itd.
• Zbog niske radne temperature mehko lomljenje je jeftinije od tvrdog lemljenja.
Tvrdi lemovi• Tvrdi lemovi - se primjenjuju, za spajanje
metalnih dijelova, kada se veza ne može ostvariti mehkim lemljenjem i onda kada su zahtjevi za povećanom otpomošću na dinamička opterećenja.
• Tvrdi lemovi se, u pogledu svog sastava, mogu podijeliti na tri kategorije:
- bakreni lemovi, na bazi bakra ili legura bakra,- srebreni lemovi, na bazi srebra i- aluminijski lemovi, na bazi aluminijuma.
Bakreni lemovi• Bakreni lemovi se često upotrebljavaju za lemljenje
čelika, gvozđa i uopće teškotopivih metala. • Temperatura topljenja lema kreće se od 850 do
I2000C, što zavisi od procentualnog učešća bakra u lemu.
• Što je veći procenat bakra veća je i temperatura topljenja.
• Aluminijski lemovi su rjeđe upotrebljavani lemovi. Radna temperatura im se kreće oko 600°C. Aliminijski lemovi se, takođe proizvode u obliku žice i limova.
Srebreni lemovi• Srebreni lemovi su mnogo bolji lemovi od lemova
na bazi bakra. Njegove prednosti ogledaju se u sljedećem:
1)mala dorada lemljene površine, 2)univerzalna i lahka upotreba, 3)velika čvrstoća lemljenih spojeva, 4)dobra antikorozivnost itd.Zbog svega ovoga, srebreni lemovi se koriste u
automatiziranoj i masovnoj industrijskoj proizvodnji.
Keramički i plastični lemovi
• Treba napomenuti, da se u novije vrijeme na tržištu pojavljuju i lemovi za lemljenje ne samo metala već i za lemljenje metala sa nemetalom.
• Tako je već moguće zalemiti neki od metala sa staklom ili keramikom.
USLOVI ZA NASTAJANJE KVALITETNOG SPOJA Da bi se uspjelo u sastavljanju dijelova lemljenjem potrebno
je izvršiti kvalitetnu pripremu površina za lemljenje, te izabrati odgovarajući lem, uzevši u obzir tražene uslove.
• Danas je u upotrebi veliki broj različitih sredstava za čišćenje i pripremu površina za lemljenje.
• Svi oni treba da ispunjavaju sljedeće uslove:1. - da odstrane oksidni tanki sloj sa površina materijala,2. - da spriječe ponovno stvaranje takvog sloja, sve do
operacije lemljenja i3. - da, što je moguće više pospješe prijanjanje lema za
osnovni materaijal• Ova sredstva mogu biti: paste za lemljenje, kolofonijum,
boraks ili borna kiselina, ulja za lemljenje itd.
Materijali za lemljenje• Lemovi su čisti materijali ili legure ili nemetali u
obliku žice, štapa, lima, oblikovanih elemenata, zrna, praška ili čestica lema u topitelju.
• Topitelji su nemetalni materijali. Oni se nanose na površine koje se žele lemiti nakon dobrog prethodnog čišćenja, da bi se odstranili postojeći oksidni slojevi i spriječilo stvaranje novih.
• Zaštitni plinovi pri zagrijavanjeu štite od oksidacije površinu spoja kao i lema. Sa istom svrhom se primjenjuje i lemljenje u vakuumu.
Priprema zalemljenog spojaPri izradi lemljenih spojeva pored prethodno dobro odabranog
konstrukcionog rješenja i izbora materijala važno je obratiti pažnju na:•izbor postupka lemljenja,•vrstu lema,•pripremu površine za lemljenje,•tehnologiju nanošenja lema i topitelja,•način hlađenja,
•odstranjivanje topitelja i viška lema.
a. Ako se od zalemljenog spoja zahtjeva samo dobra zaptivenost ili električna provodljivost, a mehaničke osobine nisu značajne, tada se vrši mehko lemljenje.
b. Ako se traže dobre mehaničke osobine spoja, te eksploatacija na ovišenim temperaturama, potrebno je vršiti tvrdo lemljenje.
Zazor pri lemljenju
• Pri lemljenju, zazor između dijelova koji se spajaju treba da iznosi od 0,05 do 0,15 dok se pri lemljenju velikih dijelova dopušta se zazor i do 0,25 mm.
Postupak lemljenja Lemljenje Tehnike spajanja 1• Lemljenje (engl. brazing-
tvrdo, soldering-mehko, njem. löten) je postupak kojim se metalni ili nemetalni dijelovi spajaju pomoću rastopljenog dodatnog materijala (lema) u nerazdvojivu cjelinu.
• Pri lemljenju se osnovni materijal ne topi, jer ima višu temperaturu topljenja od dodatnog materijala.
Princip nastajanja spoja• Pri lemljenju se osnovni
materijal zagrijava, ali ne topi.
• Dodatni materijal se topi jer ima nižu temperaturu topljenja od osnovnog materijala, ulazi u zazor, vlaži lemljene površine, kapilarnim djelovanjem se širi u zazor. Talina se kristalizira i ostvaruje lemljeni spoj.
Vrste lemljenih spojeva
MEHKO LEMLJENJE
lemilo oblika čekića
Priprema lemila
Lemilo zagrejano u kovačkoj vatri ili plamenikom
Zagrejano lemilo po potrebi očistimo istrošenom grubom turpijom
Nanošenje lema
Oksidirani sloj skinemo salmijakom Na tako pripremljeno lemilo nanosimo lem
Priprema površine spoja
Površine koje ćemo lemiti prethodno očistimo turpijom i gašenom ili razređenom kiselinom.
Između zalemljenih dijelova je veliki razmak, takav spoj je nekvalitetan
Nečisti i zahrđali limovi
Sa nečistim limom lem se ne spaja već se sakuplja u vidu kapljica.
Lem se spojio sa limom, ali nije ravnomjerno raspoređen usljed oksidnog sloja na limu.
Loši lemovi
Lemilo je bilo suviše ugrijano i usljed vrenja lema spoj nije dobro zaliven.
Između zalemljenih dijelova je velik razmak takav spoj nije kvalitetan.
Dobri lemljeni spojevi
Sa očišćenim limom bez oksidnog sloja, lem se dobro spaja te popunjava i najmanje šupljine između molekula.
Lemljeni spoj je kvalitetan: lem nije pregrijan, nalijeganje limova je dobro.
Plamenik na kartušu s nepomičnim plamenikom
Komplet za mehko lemljenje na kartušu s odvojenom rukohvatom
1. Mehko lemljenje, 2. skidanje stare boje, 3. grijanje cijevi ili predmeta.
rukohvat lemilice nastavci za lemilice raznih promjera
Lemilice na plin lemilica s čekićem 200 g
Mehko lemljenje olova i olovnih slitina
Mehko Lemljenje bakrenih cijevi
Gorionik na gas
N.N.P. d.o.o.MAKSIMIRSKA 10510000 ZAGREBtel: 01/2300-622, 2300-853 fax: 01/[email protected] www.nnp.hr
GLOORSVE ZA ZAVARIVANJE, LEMLJENJEI REZANJE
ZAVARIVANJE, LEMLJENJE, REZANJEPlamenici za plinsko zavarivanje i rezanje, laka izvedbaLaka izvedba naših plamenika za zavarivanje i rezanje prikladna je za sve radove zavarivanja do debljine materijala 14mm kao i za radove rezanja do debljine materijala 60mm. Uređaji se isporučuju kao kompletne garniture ili kao pojedinačni komadi i mogu se, zahvaljujući velikom izboru specijalnih plamenika i pribora, prilagoditi praktički svim potrebama. Uređaji su male težine, dobro leže u ruci i odlikuju se atraktivnim di
zajnom u niklanoj izvedbi.
Laki držak (275g) od tlačne mjedi, poniklan, sa crvenom plastičnom oblogom i spojnim nastavcima za crijeva 5 ili6 mm. Ovaj držak odgovara svim ulošcima za zavarivanje, rezanje i zagrijavanje koji su dalje navedeni (promjer 14 mm)
Art. 3901
Art. 3901
Držak se također može isporučiti s priključcima zacrijevo 5 ili 6 mm s navojem Art. 3902
Uložak za zavarivanje br.1Uložak za zavarivanje br.2Uložak za zavarivanje br.3Uložak za zavarivanje br.4Uložak za zavarivanje br.5Uložak za zavarivanje br.6
0,5 - 1 mm1 - 2 mm2 - 4 mm4 - 6 mm6 - 9 mm
9 - 14 mm
Art. 3911Art. 3912Art. 3913Art. 3914Art. 3915Art. 3916
Art. 3909 do Art. 3916
Ulošci za laki držak isporučuju se također u izvedbi za gorive plinove propan, vodik i zemni plin. informacije na zahtjev.Laki plamenik za zavarivanje, komplet sa 6 zamjenjivih uložaka za zavarivanje(sastoji se od Art. 3901, 3911 do 3916) Art. 3900
Za vrlo tanke debljine materijala dodatno se isporučuju:Uložak za zavarivanje br.00 0,1 - 0,2 mm Art. 3909
Art. 3910Uložak za zavarivanje br.0 0,2 - 0,5 mmArt. 3900 Ulošci za zavarivanje isporučuju se također u izvedbi
GLOOROVIT u jednom komadu s kovanim vrškom (umjesto utične cijevi s navijčanom sapnicom za zavarivanje od bakra).Radna područja i brojevi artikala isti su kao gore; ulošci se naručuju s dodatkom slova “G” u oznaciArt. 3911-G do Art. 3916-G
Art. 3911-G do Art. 3916-G
2
Laki uložak za rezanje sa zakočivom polugom kisika zarezanje Art. 4501-A
Vodilica Art. 4502
Šestarska vodilica s namjestivim šiljkom za kružnerezove promjera 100-640 mm Art. 4503
Art. 4501Komplet blok-sapnica za rezanje, s plosnatim brtvljenjem, sastoji se od Art. 4521-A (3-20mm),4522-A (20-40mm), 4523-A (40-60mm) Art. 4520-A
Laki uložak za rezanje, komplet (sastoji se odArt. 4501-A, 4502, 4503 i 4520-A) Art. 4500-A
Uložak za rezanje isporučuje se također za propanArt. 4501-P s kompletom sapnica za rezanje za propanArt. 4520-P, koji se sastoji od Art. 4521-P (3-20mm),
Art. 4502
4522-P (20-40mm), 4523-P (40-60mm) Art. 4500-PZa laki uložak za rezanje mogu se dodatno isporučiti: Sapnica za rezanje za tanki lim 2-5 mm (samo zaacetilen) Art. 4525
Art. 4503Specijalna vodilica za pravocrtne, kose i kružne rezovepromjera od 25 do 560 mm Art. 4560Laki uložak za rezanje isporučuje se također u ravnoj izvedbi koja je posebno prikladna za izrezivanje rupa promjera 20 do 90 mm (sapnice isto kao Art. 4520)
Art. 4541Držač šestara s namjestivom šipkom Art. 4542Art. 4520-A
Art. 4541Art. 4500
Art. 4542Art. 4560
3
Kompletna garnitura za zavarivanje i rezanje u metalnom kovčegu (sastoji se od Art. 3901, 3911-3916,4500, uključivo čistač sapnica i univerzalni ključ)
Art. 3945-MMetalni kovčeg Art. 3980Također se isporučuje s metalnim kovčegom za zidnu montažu ili za montažu na kolica za zavarivanje
Art. 3945-WMetalni kovčeg Art. 3985
Art. 3945
Kompletna oprema za zavarivanje i rezanje u montažnom kovčegusastoji se od:
Art. 7539
Montažni kovčeg od plavo lakiranog čeličnog lima69 x 47 x 24 cm (Art. 7532)Redukcijski ventil kisika (Art. 5100-O)
Redukcijski ventil acetilena (Art. 5100-A)
Osigurač od povratnog plamena za kisik (Art. 1500-O)
Osigurač od povratnog plamena za acetilen(Art. 1500-A)Laki plamenik za zavarivanje, komplet (Art. 3900)
Laki uložak za rezanje, komplet (Art. 4500-A)
Po 10 m crijeva za zavarivanje nutarnjeg promjera5 mm, crveno i plavo (Art. 1005)uključujući stezaljke za crijeva, zavarivačke naočale iplinski upaljač
Art. 7539(na zahtjev se isporučuje također s ventilima model 42)
4
Mikrouložak za lemljenje za vrlo fino i precizno lemljenje, zakretljiv na sve strane, za gorivi plin - kisik (osim acetilena), komplet sa 3 zamjenjive igličastesapnice Art. 3965
Art. 3965
Savitljivi ulošci za zavarivanje od bakrene cijevi za teško dostupna mjesta zavarivanja (npr. polaganje cijevi), dužina oko 230 mmArt. 3932 do Art.
3934Savitljivi uložak za zavarivanje 1-2 mm Savitljivi uložak za zavarivanje 2-4 mm Savitljivi uložak za zavarivanje 4-6 mm
Art. 3932Art. 3933Art. 3934
Prednji dijelovi savitljivih uložaka za zavarivanje mogu se također odvojeno dobaviti:za Art. 3932 za Art. 3933 za Art. 3934
Art. 39402Art. 39403Art. 39404
Ulošci za zagrijavanje za acetilen - kisik, za zagrijavanje, ravnanje plamenom itd. za toplinske učine od 15000 kJ/h do 35000 kJ/hUložak za zagrijavanje br.2, promjer glave 13 mm
Art. 3952-AUložak za zagrijavanje br.4, promjer glave 18 mm
Art. 3954-AUložak za zagrijavanje br.6, promjer glave 22 mm
Art. 3956-A
Art. 3952-A do Art. 3956-A
Uložak za zagrijavanje za propan/zemni plin - kisik, za zagrijavanje, ravnanje plamenom itd. za toplinske učine od 17000 kJ/h do 37000 kJ/hUložak za zagrijavanje br.2, promjer glave 11,5 mm
Art. 3952-PUložak za zagrijavanje br.4, promjer glave 12,5 mm
Art. 3954-PUložak za zagrijavanje br.6, promjer glave 13,5 mm
Art. 3956-P
Art. 3952-P do Art. 3956-P
Četkasti uložak za topljenje i zagrijavanje, za gorivi plin i kisik. Vrlo veliko radno područje plamena.Četkasti uložak za zagrijavanje, za acetilen - kisik
Art. 3976-AČetkasti uložak za zagrijavanje, za propan - kisik
Art. 3976-PArt. 3976
5
Plamenici za zavarivanje i rezanje, standardna izvedbaNaša standardna izvedba pokriva područje zavarivanja do 30 mm i područje rezanja do debljine materijala100 mm. Plamenici se odlikuju dugim vijekom trajanja, ojačanom konstrukcijom i lakim rukovanjem. Uređaji seisporučuju pojedinačno ili kao kompletne garniture i zajedno s posebno dobavljivim specijalnim plamenicimapokrivaju praktički sve primjene na području zavarivanja, rezanja, lemljenja i zagrijavanja.Normalni držak od tlačne mjedi, s aluminijskom oblogom.
Ovaj je držak prikladan za sve dalje navedene uloške za zavarivanje, rezanje i zagrijavanje(promjer 16 mm) Art. 3601
Art. 3601Uložak za zavarivanje br.1Uložak za zavarivanje br.2Uložak za zavarivanje br.3Uložak za zavarivanje br.4Uložak za zavarivanje br.5Uložak za zavarivanje br.6Uložak za zavarivanje br.7Uložak za zavarivanje br.8
0,5 - 1 mm1 - 2 mm2 - 4 mm4 - 6 mm6 - 9 mm
9 - 14 mm14 - 20 mm20 - 30 mm
Art. 3611Art. 3612Art. 3613Art. 3614Art. 3615Art. 3616Art. 3617Art. 3618
Art. 3610 do Art. 3618 Normalni plamenik za zavarivanje, komplet sa 8
zamjenjivih uložaka za zavarivanje(sastoji se od Art. 3601, 3611-3618) Art. 3600
Dodatno se isporučuje:Uložak za zavarivanje br.0 0,2 - 0,5 mm Art. 3610
Art. 3619 do Art. 3622
Sljedeći ulošci za zavarivanje i zagrijavanje odlikuju se visokim toplinskim učinkom i prikladni su u prvom redu za točkasto zagrijavanje materijala velike debljine:Uložak za zavarivanje i zagrijavanje br.9Uložak za zavarivanje i zagrijavanje br.10Uložak za zavarivanje i zagrijavanje br.12
Art. 3619Art. 3620Art. 3622
Ulošci za zavarivanje isporučuju se također u izvedbi GLOOROVIT u jednom komadu s kovanim vrškom (umjesto utične cijevi s navijčanom bakrenom sapnicom za zavarivanje).Radna područja i brojevi artikala isti su kao gore; ulošci se naručuju s dodatkom slova “G” u oznaciArt. 3611-G do Art. 3618-G
Art. 3611-G do Art. 3618-G
Dvocijevni uložak za rezanje sa zakočivom polugomkisika za rezanje Art. 4401-A
Vodilica Art. 4402Art. 4401 Šestarska vodilica s namjestivim šiljkom za kružne
rezove promjera 80-800 mm Art. 4403
Art. 4403Komplet blok-sapnica za rezanje s koničnim brtvljenjem, sastoji se od Art. 4421-A (3-20mm),4422-A (20-50mm), 4423-A (50-100mm) Art. 4420-ADvocijevni uložak za rezanje, komplet(sastoji se od Art. 4401-A, 4402, 4403 i 4420-A)
Art. 4400-AArt. 4420-AArt. 4402
6
Uložak za rezanje isporučuje se također za propan(Art. 4401-P) s jednim kompletom dvodjelnih sapnica zarezanje za propan (Art. 4420-P), sastoji se odArt. 4421-P (3-20 mm), 4422-P (20-50 mm), 4423-P(50-100 mm) Art. 4400-PZa dvocijevni uložak za rezanje može se dodatno isporučiti:Sapnica za rezanje tankog lima 2-5 mm(samo za acetilen) Art. 4425Art. 4400Sapnica za rezanje žlijebova (samo za acetilen) zarezanje utora i žlijebova spaljivanjem Art. 4450
Sapnica za rezanje glava zakovica (samo za acetilen)za odrezivanje spaljivanjem glava zakovica i vijaka
Art. 4451Art. 4450 Art. 4451 Specijalna vodilica za pravocrtne, kose i kružne rezoveArt. 4425 Art. 4442
promjera od 20 do 600 mm Art. 4460Dvocijevni uložak za rezanje također se isporučuje u ravnoj izvedbi koja je posebno prikladna za izrezivanje rupa promjera 20 do 100 mm(sapnice isto kao Art. 4420) Art. 4441
Držač šestara s namjestivim šiljkom za Art. 4441Art. 4442
Art. 4441
Art. 4460 Kompletna garnitura za zavarivanje i rezanje u metalnom kovčegu (sastoji se od Art. 3601, 3611-3618,4400-A, uključujući čistač sapnica i univerzalni ključ)
Art. 3644-MMetalni kovčeg Art. 3680Isporučuje se također s metalnim kovčegom za zidnu montažu ili montažu na kolica za zavarivanje
Art. 3644-WMetalni kovčeg Art. 3685
Art. 3644-M
7
Kompletne garniture za zavarivanje i rezanje isporučuju se također s jednim trocijevnim uloškom za rezanje i sapnicama s miješanjem plinova za područje rezanja10-100 mm Art. 3643-MIsporučuje se također s metalnim kovčegom za zidnu montažu ili montažu na kolica za zavarivanje
Art. 3643-WKompletna oprema za zavarivanje i rezanje s redukcijskim ventilima (sadržaj kao u Art. 3644 te dodatno po jedan redukcijski ventil za kisik Art. 5100-O i za acetilen Art. 5100-A, plinski upaljač i zavarivačkenaočale) Art. 3650
Metalni kovčeg Art. 3690
Art. 3650
Kompletna oprema za zavarivanje i rezanje u montažnom kovčegusastoji se od:
Art. 7536
Montažni kovčeg od plavo lakiranog čeličnog lima69 x 47 x 24 cm (Art. 7531)Redukcijski ventil kisika (Art. 5100-O)
Redukcijski ventil acetilena (Art. 5100-A)
Osigurač od povratnog plamena za kisik (Art. 1500-O)
Osigurač od povratnog plamena za acetilen(Art. 1500-A)Normalni plamenik za zavarivanje, komplet (Art. 3600)
Dvocijevni uložak za rezanje, komplet (Art. 4400-A)
Po 10 m crijeva za zavarivanje nutarnjeg promjera8 mm, crveno i plavo (Art. 1006)uključujući stezaljke za crijeva, zavarivačke naočale iplinski upaljač
Art. 7536
(na zahtjev se isporučuje također s redukcijskim ventilima model 42)
8
Trial
Savitljivi ulošci za zavarivanje od bakrene cijevi za teško dostupna mjesta zavarivanja (npr. polaganje cijevi), dužina oko 230 mmArt. 3632 do Art.
3634Savitljivi uložak za zavarivanje 1-2 mm Savitljivi uložak za zavarivanje 2-4 mm Savitljivi uložak za zavarivanje 4-6 mm
Art. 3632Art. 3633Art. 3634
Prednji dijelovi savitljivih uložaka za zavarivanje mogu se posebno isporučiti:za Art. 3632 za Art. 3633 za Art. 3634
Art. 36402Art. 36403Art. 36404
Ulošci za zagrijavanje za acetilen - kisik, za zagrijavanje, ravnanje plamenom itd. za toplinske učine od 17650 kJ/h do 141500 kJ/hUložak za zagrijavanje br.4, promjer glave 18 mm
Art. 3654-AUložak za zagrijavanje br.6, promjer glave 22 mm
Art. 3656-AUložak za zagrijavanje br.8, promjer glave 26 mm
Art. 3658-AUložak za zagrijavanje br.10, promjer glave 26 mm
Art. 3660-A
Art. 3654-A do Art. 3660-A
Ulošci za zagrijavanje za propan/zemni plin - kisik, za zagrijavanje, ravnanje plamenom itd. za toplinske učine od 17000 kJ/h do 163500 kJ/hUložak za zagrijavanje br.4, promjer glave 12,5 mm
Art. 3654-PUložak za zagrijavanje br.6, promjer glave 13,5 mm
Art. 3656-PUložak za zagrijavanje br.8, promjer glave 15,5 mm
Art. 3658-PUložak za zagrijavanje br.10, promjer glave 18,5 mm
(samo za propan) Art. 3660-PUložak za zagrijavanje br.12, promjer glave 23 mmArt. 3654-P do Art. 3664-
P(samo za propan) Art. 3662-PUložak za zagrijavanje br.14, promjer glave 26 mm(samo za propan) Art. 3664-PUložak za zagrijavanje, za propan-kisik, sa usmjerenim plamenom za koncentrirano i izolirano zagrijavanje radnog komadaUložak za zagrijavanje, za propan-kisik, sa usmjerenimplamenom br.2 Art. 3692Uložak za zagrijavanje, za propan-kisik, sa usmjerenim
plamenom br.3
Art. 3693Uložak za zagrijavanje, za propan-kisik, sa usmjerenimArt. 3692 do Art.
3694plamenom br.4 Art. 3694
9
Trocijevni plamenici za rezanje za sapnice s miješanjem plinova
Ovi visokoučinski plamenici za rezanje su bez ubrizgavača tj. mješanje plinova obavlja se u sapnici za rezanje. Plamenici su stoga u najvećoj mogućoj mjeri sigurni od povratnog plamena i mogu se primjeniti sa svim gorivim plinovima (acetilen, propan, zemni plin); jedino se sapnice moraju zamjenjivati. Plamenici su koncipirani za visoko opterećenje i u prvom redu su prikladni za trajni pogon.
Plamenici za rezanje GARANT robusni su po konstrukciji, lijepo oblikovani, od nehrđajućih čeličnih cijevi, područje rezanja do 300 mm. Poluga kisika za rezanje s blokadom položaja, ukupna dužina uključujućiArt. 4701 držak 500 mm, glava 100°. Art. 4701
Vodilica Art. 4702
Šestarska vodilica s namjestivim šiljkom za kružnerezove do promjera 820 mm Art. 4703Plamenici za rezanje GARANT mogu se također isporučiti u bilo kojoj nestandardnoj dužini (600 mm,700 mm itd.) kao i na zahtjev s glavom 90° ili 120°Trocijevni uložak za rezanje, odgovara dršku Art. 3601,Art. 4702 područje rezanja do 200 mm Art. 4301
Na zahtjev također od nehrđajućih čeličnih cijeviArt. 4301-ST
Vodilica Art. 4702Art. 4703Šestarska vodilica s namjestivim šiljkom za kružnerezove do promjera 820 mm Art. 4703
Komplet sapnica za rezanje GARANT (10-100 mm)Art. 4320-A
Trocijevni uložak za rezanje, komplet (sastoji se od Art.4301, 4702, 4703 i 4320) Art. 4300-AArt. 4301Isto kao gore ali sapnice za rezanje za propan
Art. 4300-PTrocijevni uložak za rezanje također se isporučuje uravnoj izvedbi (sapnice isto kao Art. 4320) Art. 4341
Šestarski držač s namjestivim šiljkom Art. 4342Specijalni plamenik za rezanje rupa u okretljivom tuljcu za vođenje, odgovara dršku Art. 3601. Posebno prikladan za rezanje spaljivanjem krugova promjera 20 do 100 mm u kotlogradnji i proizvodnji spremnika. Budući da se pri rezanju os okretanja ne mijenja, ne dolazi do frkanja crijeva (sapnice isto kao Art. 4320)
Art. 4360
Art. 4341
Art. 4342Art. 4360
10
GARANT sapnice za rezanje,s miješanjem plinova, za acetilenPodručje rezanja Područje rezanja Područje rezanja Područje rezanja Područje rezanja Područje rezanja Područje rezanja
3 - 10 mm10 - 25 mm25 - 50 mm
50 - 100 mm
100 - 150 mm
150 - 200 mm
200 - 300 mm
Art. 4711Art. 4712Art. 4713Art. 4714Art. 4715Art. 4716Art. 4717
GARANT visokoučinske sapnice za rezanje, s miješanjem plinova, za acetilenPodručje rezanja Područje rezanja Područje rezanja
100 - 200 mm200 - 300 mm300 - 400 mm
Art. 4721Art. 4722Art. 4723
Art. 4731 do Art. 4737Art. 4763 do Art. 4764
Art. 4711 do Art. 4717
GARANT sapnice za rezanje, s miješanjem plinova, za propan, dvodjelne, vanjska sapnica od bakra, nutarnja sapnica od mjediPodručje rezanja Područje rezanja Područje rezanja Područje rezanja Područje rezanja Područje rezanja Područje rezanja
3 - 10 mm10 - 25 mm25 - 50 mm
50 - 100 mm
100 - 150 mm
150 - 200 mm
200 - 300 mm
Art. 4731Art. 4732Art. 4733Art. 4734Art. 4735Art. 4736Art. 4737
GARANT sapnica za rezanje tankih limova, područjeArt. 4725 Art. 4750 Art. 4751 rezanja 2 - 5 mm, samo za acetilen Art. 4725
GARANT sapnica za žlijebanje, širina žlijeba 11 mm, dubina žlijeba 6,5 - 11 mm, samo za acetilen
Art. 4750GARANT sapnica za rezanje glava zakovica za odrezivanje spaljivanjem glava zakovica i vijaka, samoza acetilen Art. 4751
Specijalna vodilica za pravocrtne, kose i kružne rezovepromjera većih od 20 mm Art. 4760GARANT sapnica za rezanje otpada, s miješanjem plinova, dvodjelna, za propanArt. 4760Područje rezanjaPodručje rezanja
do 40 mm do 100 mm
Art. 4763Art. 4764
11
Reduktori tlaka
Naši redukcijski ventili izvedeni su od tlačne mjedi i odlikuju se krajnje robusnom i solidnom konstrukcijom. Oni jamče konstantan radni tlak bez naknadnog reguliranja. Sljedeći ventili su prikladni za sve komprimirane plinove i plinske smjese kao: Kisik (oznaka O)
Acetilen (oznaka A, za stremenasti priključak AB)Ugljični dioksid (oznaka C)Dušik (oznaka N)Vodik (oznaka H)Tlačni zrak (oznaka DL)Argon (oznaka AR)Helij (oznaka HE)Propan (oznaka P)
(Drugi plinovi na upit). Radi jasne identifikacije i da bi se isključile zamjene, tijela ventila označena su karakterističnim bojama plinova.Redukcijski ventil s dva montirana manometra, integriranim sigurnosnim ventilom i zapornim ventilom:za kisik (radni tlak 0 - 10 bara) Art. 5100-Oza acetilen (radni tlak 0 - 1,5 bara) s vijčanimpriključkom Art. 5100-A
Art. 5100-AArt. 5100-O za acetilen (radni tlak 0 - 1,5 bara) s stremenastimpriključkom Art. 5100-AB
(isporučuje se također za sve gore navedene plinove)
Izvedba kao gore ali:- za radni tlak do 20 bara- za radni tlak do 40 bara- za radni tlak do 60 bara
Art. 5160/20Art. 5160/40Art. 5160/60
Manometar pojedinačno za model 51, promjer 63 mmPodručje skale 0 - 315 bara Područje skale 0 - 10 bara Područje skale 0 - 40 bara Područje skale 0 - 2,5 bara Područje skale 0 - 32 l/min (druga područja na zahtjev)
Art. 25600Art. 25601Art. 25602Art. 25603Art. 25616
Art. 5100-AB
Gumena zaštitna kapica za manometar(crvena, plava ili siva) Art. 5120
Art. 5120Redukcijski ventil s ugrađenim manometrima, integriranim sigurnosnim ventilom i zapornim ventilom:za kisik (radni tlak 0 - 10 bara) Art. 4200-Oza acetilen (radni tlak 0 - 1,5 bara) s vijčanimpriključkom Art. 4200-Aza acetilen (radni tlak 0 - 1,5 bara) s stremenastimpriključkom Art. 4200-AB
(isporučuje se također za sve gore navedene plinove)Art. 25600 do Art. 25616
Art. 4200-O
12
Mali redukcijski ventil s dva montirana manometra uključujući gumene zaštitne kapice i sigurnosni ventil. Zbog svog zbijenog i kompaktnog oblika prikladan je u prvom redu za male boceza kisik (radni tlak 0 - 8 bara)za acetilen (radni tlak 0 - 1,5 bara)
Art. 6700-O Art. 6700-A(isporučuje se također za sve gore navedene plinove)
Manometar pojedinačno za model 67, promjer 50 mmArt. 6700-A Područje skale 0 - 315 bara
Područje skale 0 - 12 bara Područje skale 0 - 40 bara Područje skale 0 - 2,5 bara Područje skale 0 - 22 l/min
Art. 25500Art. 25501Art. 25502Art. 25503Art. 25506
Art. 6700-O
Gumena zaštitna kapica, pojedinačno za manometar(crvena, plava ili siva) Art. 6720Redukcijski ventil s manometrom dinamičkog tlaka tj. s pokazivanjem l/min na sekundarnom manometruArt. 6720 Područje skale 0 - 32 l/min, model 51Područje skale 0 - 22 l/min, model 67
Art. 5140Art. 6740Art. 25500 do Art.
25506 Redukcijski ventil s montiranim mjeračem protoka, točnost mjerenja +/- 10%. Mjerači protoka su kalibrirani na radni tlak od 4 bara i dostupni su za sljedeća područja protoka:0 - 3 l/min0 - 16 l/min0 - 32 l/minMolimo vas da pri narudžbi navedete plin (argon, komprimirani zrak, ugljični dioksid, kisik, dušik i mješavine navedenih plinova) i željeno područje protoka.
Art. 5140 Art. 6740Redukcijski ventil s montiranim mjeračem protoka, integriranim sigurnosnim ventilom i zapornim ventilom.Poniklan, s ulazom na zadnjoj strani. Art. 6614
Također se isporučuje u izvedba s dva montiranamjerača protoka Art. 6616Redukcijski ventil s montiranim mjeračem protoka, integriranim sigurnosnim ventilom i zapornim ventilom:model 51 model 42
Art. 5150Art. 4250Art. 6614 Art. 6616
Mjerač protoka posebno(područja protoka: 0 - 3 l/min, 0 - 16 l/min, 0 - 32 l/min)
Art. 6621Isto, ali poniklana izvedba Art. 6620
Art. 4250Art. 5150
13
Centralni regulator tlaka - jednostupanjski membranski visokoučinski regulator tlaka sa dva montiranamanometra i integriranim sigurnosnim ventilom, učin za kisik 170m3/h, za acetilen 35m3/h (isporučuje se takođerza sve druge plinove) Art. 7900Niskotlačni redukcijski ventil s montiranim manometrom. Univerzalni ventil, posebno prikladan kao fini regulator tlaka i za potrošačke stanice u mreži cjevovoda, zaradni tlak do 10 bara Art. 5600
Izvedba za povećani protok Art. 5610
Izvedba za radni tlak do 20 bara Art. 5620
Izvedba s manometrom dinamičkog tlaka (0 - 32 l/min)Art. 5640
Art. 7900 Art. 5600
Niskotlačni redukcijski ventil s montiranim mjeračem protoka Mjerači protoka su kalibrirani na radni tlak od 4 bara i dostupni su za sljedeća područja protoka:0 - 3 l/min0 - 16 l/min0 - 32 l/min Art. 5650Molimo vas da pri narudžbi navedete plin i željeno područje protoka.Redukcijski ventil za propan s ugrađenim manometrom, kompaktna i robusna izvedba, radni tlak0 - 2 bara (na zahtjev također do 4 bara), prikladan zaradove s propanom i kisikom Art. 6200
Art. 5650Redukcijski ventil za propan, bez manometra, zbijena i robusna izvedba, radni tlak 0 - 4 bara
Art. 6201Naši redukcijski ventili isporučuju se i za posebne namjene (laboratoriji, tehnologija prehrambenih proizvoda, kemija, medicina itd.), a na upit također i u posebnim izvedbama kao npr. u kromiranoj ili niklanoj izvedbi.
Art. 6201Art. 6200
Sigurnosni ispušni pištolj (atestiran u Švicarskoj/SUVA i preporučen). Tijelo ventila i poluga su od antikorodala, držak od plastike otporne na udarce. Praktičan oblik i prikladna ovjesna kuka. Priključni unutarnji navoj 1/4". Za najrazličitije namjene sigurnosni ispušni pištolj se isporučuje za tri područja tlaka (ulazni tlak 8 bara):
•••
radni tlak 0,7 bararadni tlak 2,0 bara radni tlak 3,5 bara
Art. 9101Art. 9102Art. 9103Sigurnosni ispušni pištolji jamče povećanu pogonsku
sigurnost. Pri ispuhivanju tlačnim zrakom mogu se osobe ozlijediti zračnim mlazom ili letećim česticama. Opasnost od ozlijeda može se izbjeći primjenom sigurnosnih ispušnih pištolja sa smanjenim ispušnim tlakom. Sigurnosni ispušni pištolji su također ekonomičniji. Komprimirani zrak košta i smanjivanjem ispušnog tlaka mogu se uštediti znatne količine komprimiranog zraka. Istovremeno smanjujete oštećenja na strojevima i štitite kompresore.
Art. 9101
14
Sigurnosna instalacijska oprema / spojnice za plinska crijeva
Osigurači od povratnog plamena primjenjuju se za osiguranje priključnih stanica na razvodnim cijevima ili na redukcijskim ventilima pojedinačnih plinskih boca. Oni spriječavaju pri pogrešnom rukovanju povratni proboj plamena u cijevi za opskrbu plinom i time znatno pridonose sigurnosti pri radu.GLOOROTHERM GFN proizvodi se prema DIN normama i odgovara međnarodnim i europskim normama(atestiran prema BAM, SVS, DVGW, ON). Jamči najveću sigurnost na radnom mjestu zahvaljujući trima
sigurnosnim omponentama: 1. plinski povratni ventil2. protuplamena pregrada3. blokada sekundarnog strujanja
Osigurači od povratnog plamena GLOOROTHERM GFN tip 1500 za uobičajene primjene:Za pojedinačne plinske boce ili priključna mjestaza kisik/ komprimirani zrak za acetilenza propan za vodik
Art. 1500-O Art. 1500-A Art. 1500-P Art. 1500-HOsigurači od povratnog plamena GLOOROTHERM GFN
tip 1800 za velike učine kao npr. strojno plinsko rezanje i za zemni plin iz mreže (20 mbar)za kisik/ komprimirani zrak za acetilenza propan za vodik
Art. 1800-O Art. 1800-A Art. 1800-P Art. 1800-H
Art. 3730Art. 1500 Art. 1800 Art. 3740Sigurnosna instalacijska oprema za centralnu opskrbu plinom: informacije na zahtjevVijčane spojnice za produžna crijeva, komplet sa spojnicom crijeva za crijeva 5, 6 ili 8 mmza kisik 1/4”R x 3/8”Rza acetilen 3/8”L x 3/8”L
Art. 3730Art. 3740
Spojnica za crijeva s automatskom blokadom plina za brzo i bezopasno spajanje i rastavljanje pod tlakom (prema DIN 8544)- za priključak na redukcijski ventil(navesti željeni promjer crijeva)Spojnica za crijevo za kisik 3/8”R, uključujući utičnu
Art. 8610-AArt. 8610-O
nazuvicuUtična nazuvica za kisik posebno
Art. 8610-O Art. 8611-OSpojnica za crijevo za acetilen 3/8”L, uključujući utičnu
nazuvicuUtična nazuvica za acetilen posebno
Art. 8610-A Art. 8611-A
- za spajanje crijeva (navesti željeni promjer crijeva) Spojnica za crijevo za kisik, uključujući utičnunazuvicuUtična nazuvica za kisik posebno
Art. 8620-O Art. 8611-OArt. 8620-O Art. 8620-A
Spojnica za crijevo za acetilen, uključujući utičnunazuvicuUtična nazuvica za acetilen posebno
Art. 8620-A Art. 8611-A
- za priključak na držak plamenika(navesti željeni promjer crijeva)Spojnica za crijevo za kisik 1/4”R, uključujući utičnunazuvicu Art. 8630-O
Utična nazuvica 1/4”R za kisik posebno Art. 8631-OSpojnica za crijevo za acetilen 3/8”L, uključujući utičnunazuvicuUtična nazuvica 3/8”L za acetilenposebno
Art. 8630-AArt. 8630-O Art. 8630-A Art. 8631-A
15
PriborŠtedni plinski uređaj s namjestivim kontrolnim plamenom i sigurnosnim držačem. Postavljanjem plamenika za zavarivanje u sigurnosni ovjesni držač prekida se dovod plina. Pri nastavku rada plamen se ne mora ponovo regulirati (posebno važno u serijskoj proizvodnji) nego se ponovo zapali na kontrolnom plamenuza acetilen/vodik - kisikza propan/zemni plin - kisik
Art. 5940-A Art. 5940-PArt. 5940
postolje za štedni plinski uređaj okretno postolje montirano na zid
Art. 5960Art. 5970
Niskotlačni odvojni element od tlačne mjedi sa zapornim slavinama za priključak poslije redukcijskog ventila, uključujući spojnice crijevaArt. 5960 za kisikza acetilen
Art. 8400-O Art. 8400-AArt. 5970
(isporučuje se također i za sve druge plinove)Visokotlačni odvojni element od mjedi za priključak direktno na bocu i za rad s dva odvojena redukcijska ventilaza kisikza acetilen
Art. 8500-O Art. 8500-A(isporučuje se također i za sve druge plinove)
Crijevo za autogeno zavarivanje, rebrasto, premaISO 3821, crveno (acetilen) ili plavo (kisik)Art. 8500
Art. 8400 Nutarnji promjer 5 mm Nutarnji promjer 6 mm Nutarnji promjer 8 mm
Art. 1005Art. 1006Art. 1008Art. 1005 do Art.
1008Art. 1055 do Art. 1088
Dvostruko crijevo prema iSO 3821Nutarnji promjer 5 mmNutarnji promjer 6 mmNutarnji promjer 8 mm
Art. 1055Art. 1066Art. 1088
Sedlasti držač crijeva od lakog metala za zidnu montažuArt. 5690
Stezaljka za crijevo za Art. 1005 (crijevo 5 mm)Art. 8305
Stezaljka za crijevo za Art. 1006 (crijevo 6 mm)Art. 8306
Stezaljka za crijevo za Art. 1008 (crijevo 8 mm)Art. 8308
Art. 5690
Dvostruka stezaljka za crijevo za uredno vođenje crijevaza Art. 1005 (crijevo 5 mm) za Art. 1006 (crijevo 6 mm) za Art. 1008 (crijevo 8 mm)
Art. 8315Art. 8316Art. 8318Art. 8315 do Art.
8318Element za krpanje crijeva za Art. 1005 (crijevo 5 mm)
Art. 8325Element za krpanje crijeva za Art. 1006 (crijevo 6 mm)
Art. 8326Element za krpanje crijeva za Art. 1008 (crijevo 8 mm)
Art. 8328
Art. 8305 doArt. 8308
Art. 8325 do Art. 8328
16
Zavarivačko zrcalo, namjestivo na sve strane s drškoms magnetskim držačem rezervno zrcalo
Art. 8150Art. 8160Art. 8165Art. 8150
Art. 8160
Svrdla za čišćenje sapnica u etuiju za laku garnituru Art. 3945za standardnu garnituru Art. 3644
Art. 4486Art. 4488
Konična razvrtala s drškom i etuijem za čišćenjesapnica za rezanje Art. 4483
Art. 4486
Art. 4483
Art. 4488
Upaljač (ojačana izvedba) Upaljač (laka izvedba)Kremen za paljenje za upaljač (10 kom)
Art. 8200Art. 8210Art. 8201Art. 8200 i Art.
8210
Zavarivačke naočale (isporučuju se sa zelenim staklima, stupanj zaštite G3, G4, G5, G7 i bezbojno)SUVA-model 20.308SUVA-model 20.208Rezervno staklo za Art. 8240 i 8250Univerzalno namjestive naočaleRezervno staklo za Art. 8260Preklopne naočaleRezervno staklo za Art. 8270
Art. 8240Art. 8250Art. 8255Art. 8260Art. 8265Art. 8270Art. 8275
Art. 8240 Art. 8250
Art. 8270
Art. 8260
Rašljasti čelični ključ, otvor ključa 30 x 32, za priključivanje redukcijskog ventila Art. 4251
Art. 4251
17
Kompletni uređaji za lemljenje, zavarivanje i rezanje/kolica za plinske boce
U katalogu je prikazano nekoliko standardnih kombinacija kompletnih malih uređaja za zavarivanje i rezanje kao i kolica za plinske boce. Svi sastavni dijelovi mogu se također isporučiti pojedinačno ili u bilo kojoj drugoj kombinaciji. Sve informacije o tome kao i o lakim čeličnim bocama sadržaja od 4 do 50 l možete dobiti na zahtjev.
HOBBYFLAM - praktični uređaj za plinsko lemljenje koji se sastoji iz sljedećeg:•
•••
Nosivo postoljeBoca za kisik 2,5 l, Empa: testirana Mali ventil za redukciju tlaka za kisik Boca propan 1,0 l, Empa: testirana, s regulacijskim ventilomCrijevo za kisik 3 m Crijevo za propan 3 m Ručica gorionika (Art. 3901)Nastavak za lemljenje vel. 1 (Art. 3911)Zaštitne naočaleUpaljač za plin
••••••
Tehnički podaci:••••
Dimenzije aparata: 46x27x15cmTežina: 8,75kgTemperatura plamena: max. 2830 ºC Trajanje gorenja:s nastavkom za mikro lemljenje - cca 10hs nastavkom za lemljenje vel.1 - cca 3hs nastavkom za lemljenje vel.2 - cca 1,5h
Art. 2525 Uređaj se isporučuje kompletno montiran i prikladan je uprvom redu kao pokretni dodatni uređaj Art. 2500HOBBYFLAM-PROFI - isti uređaj kao Art. 2500, ali je umjesto boce za jednokratnu uporabu opremljen propanskom bocom za dopunjavanje (punjenje 1l/425g)
Art. 2525Punjenje boca kisika i propana možete obaviti sami s nastavkom za pretakanje iz velike boce.
Art. 2500
18
PROFIFLAM - praktičan, lagan, prenosivi uređaj za zavarivanje, lemljenje i taljenje. S mješavinom acetilen/kisik postiže se radna temperatura do max.3160 ºC. Zahvaljujući težini od 23,5kg ovaj uređaj je vrlomobilan. Sastoji se od:
••••••••
Prenosivi stalakBoca s kisikom 4l (zapremnina 0,8 m3) Boca s acetilenom 4l (zapremnina 0,76 kg)2 mala redukcijska ventila2 osigurača od povratnog plamenaRukohvat (Art. 3901)Uložak za zavarivanje br.2 (Art. 3912)Crijeva, zaštitne naočale, upaljač za plin, okvir za nošenje
Art. 2400
Kompletni prenosivi uređaj za zavarivanje i rezanje koji se sastoji od prenosivog stalka s remenom za nošenje preko ramena i oko struka, po jedne boce od 4l za kisik i acetilen, 2 mala redukcijska ventila, 2 osigurača od povratnog plamena, kompletne lake garniture za zavarivanje i rezanje u metalnom kovčegu, crijeva,
Art. 2100Art. 2400
zavarivačkih naočala i plinskog upaljača.Art. 2100
Kompletni prenosivi uređaj za zavarivanje i rezanje, isto kao Art. 2100, ali s dvije boce kisika i stoga u prvom redu za rezanje, kao uređaj u slučaju katastrofa,
prikladan za civilnu zaštitu i vatrogasce Art. 2200
Art. 2200
Kompletni prenosivi i pokretni uređaj za zavarivanje i rezanje, isto kao Art. 2100, ali kao pokretni stalak za boce na 4 kotačića i s plinskim bocama od lakog čelika
promjera 140 mm
Art. 2300O svim ovim uređajima možete dobiti daljnje informacije na zahtjev.
Art. 2300
19
Kolica za boce za smještaj po jedne boce za acetilen i kisik, 2 kotača, solidna konstrukcija, plavo lakirano:Laki model s kotačima od pune gume promjera 275 mm, mala širina kolica (500 mm) zbog smještaja boca jedne ispred druge. Prikladno samo za čelične boce sadržajado oko 20 l Art. 7600
Normalni model s kotačima od pune gume promjera 300mm, širina kolica 660 mm Art. 7601
Teški model s kotačima od pune gume promjera 400mm, širina kolica 740 mm Art. 7602Teški model s kotačima promjera 650 mm i zrakom punjenim gumama, širina kolica 800 mm, specijalnoArt. 7603Art. 7600 prikladna za primjenu na gradilištima Art. 7603Za smještaj jedne boce za propan većeg promjera (umjesto jedne boce za acetilen) isporučuju se za gore navedena kolica za boce specijalni umeci za dno.Kovčeg s alatom za montažu na kolica za zavarivanje(vidi Art. 3985 i Art. 3685)
Art. 7602Art. 7601
Kolica za transport pojedinačne boce, solidna konstrukcija, plavo obojena, s kotačima od pune gumepromjera 200 mm Art. 7607Stol za zavarivanje sa željeznom rešetkom i šamotnim pločama, radna površina 60 x 45 cm, visina 84 cm
Art. 7700
Art. 7607 Art. 7700
20
Uređaji za propanDržak za propan s polugom za štedni plamen za smanjenje dovoda plina u prekidima rada. Spretna i solidna izvedba s regulacijskim slavinama i drškom odplastike otpornom na udarce Art. 6001
Držak za propan, isto kao Art. 6001, ali bez poluge zaArt. 6001 štedni plamen Art. 6002Stalak za meko lemljenje od tlačne mjedi, savijeni priključak, stremenasti stalak preklopiv prema natrag, držač za bakreno lemilo (bez bakremog lemila)
Art. 6003Art. 6003Art. 6002 Priključna spojnica za crijevo, okretljiva, spriječava
frkanje crijeva i olakšava rukovanje Art. 6004Sapnica plamenika od mjedi, promjer glave 14 mm, za šiljasti plamen, posebno prikladna za meko lemljenje,potrošnja plina 50g/h Art. 6010
Art. 6004 Sapnica plamenika od mjedi, promjer glave 19 mm, za šiljasti plamen, posebno prikladna za meko lemljenje, sbakrenim lemilom, potrošnja plina 100g/h Art. 6011Art. 3501Kompletan plamenik za meko lemljenje s propanom, sastoji se od drška Art. 6002, stalka Art. 6003 i uloška
Art. 6010plamenika Art. 6011 Art. 6000Kompletan plamenik za meko lemljenje propanom, sastoji se od drvenog drška sa zakretnim ventilom za zrak za namještanje naročito mekog i malog plamena, s okretljivim priključkom crijeva, držačem lemila (bez bakrenog lemila i sapnice plamenika), potrošnja plina
Art. 3502Art. 6011
55g/h Art. 6090
Bakreno lemilo 300g, oblik čekićaBakreno lemilo 300g, oblik šiljka
Art. 3501Art. 3502Art. 6090
Cijev plamenika savijena 30° od mjedi(za ugradnju između drška i glave plamenika)Dužina 50 mm Dužina 100 mm Dužina 200 mm Dužina 400 mm Dužina 600 mm
Art. 6021Art. 6022Art. 6023Art. 6024Art. 6025
Art. 6021 do Art. 6025 Cijev plamenika, ravna, od mjedi
(za ugradnju između drška i glave plamenika)Art. 6027 do Art. 6029
Dužina 100 mm Dužina 200 mm Dužina 300 mm Dužina 600 mm
Art. 6027Art. 6028Art. 6029Art. 6029-600
Glave plamenika od čelika za jak i voluminozan plamen, nutarnji priključni navoj G1/4” (za razne radove kao zagrijavnje, odleđivanje, obradu asfalta, predgrijavanje izradaka itd.)Promjer 30 mm, potrošnja plina 300 g/h Promjer 40 mm, potrošnja plina 700 g/h Promjer 50 mm, potrošnja plina 1150 g/h Promjer 60 mm, potrošnja plina 1750 g/h Promjer 70 mm, potrošnja plina 2400 g/h
Art. 6030Art. 6031Art. 6032Art. 6033Art. 6034
Art. 6030 do Art. 6034
21
Komplet za zagrijavanje propanom i, sastoji se od redukcijskog ventila Art. 6201, drška s polugom štednog plamena Art. 6001, cijevi plamenika Art. 6023, glave plamenika Art. 6032, uključujući 3m crijeva za propan, kompletno montirano. Ovaj komplet za zagrijavanje prikladan je za univerzalnu uporabu i najrazličitijeradove zagrijavanja kao otapanje i odleđivanje, predgrijavanje izradaka, sušenje podova itd. Art. 6180Komplet za zagrijavanje propanom iI, područja primjene isto kao za Art. 6180, ali za veće potrebe topline. Sastoji se od redukcijskog ventila Art. 6201, drška s polugom štednog plamena Art. 6001, cijevi plamenika Art. 6024, glave plamenika Art. 6033, uključujući 4m crijeva za
Art. 6180 i Art. 6181
propan, kompletno montirano. Art. 6181Ulošci plamenika s usisavanjem zraka na cijevi plamenika (specijalno meki plamen npr. za stezanje plastičnih crijeva)Promjer 23 mm, potrošnja plina 120 g/h Promjer 30 mm, potrošnja plina 300 g/h Promjer 40 mm, potrošnja plina 700 g/h
Art. 6040Art. 6041Art. 6042
Art. 6040 do Art. 6042 Redukcijski ventil za propan s ugrađenim radnim
manometrom, kompaktna i ojačana izvedba, radni tlak0-2 bara (na zahtjev također do 4 bara), prikladan zaradove s propanom i kisikom Art. 6200
Redukcijski ventil za propan bez manometra, zbijena iArt. 6201Art. 6200 ojačana izvedba, radni tlak 0-4 bara Art. 6201Male boce za propan od lakog čelika, crveno obojene, atestirane po SVTI, uključujući ventil boce Art. 6320, izlazni navoj G3/8” L:Mali model za količinu punjenja do 425g, podnožje i stremen za ovjes, promjer 85 mm, visina 300 mm,težina 1350g Art. 3052Veliki model s prstenastim podnožjem i ovjesnom kukom, za količinu punjenja do 840g, promjer 100 mm,visina 430 mm, težina 1600g Art. 3053
Art. 3052 Art. 3053
Ventil za bocu, od tlačne mjedi, s ugrađenim regulatorom tlaka, namjestiv do 3 bara, izlazni navojArt. 6100 G3/8” L Art. 6320Nastavak za punjenje od mjedi, za samopunjenje malih boca, ulazni navoj W 21,8 mm L (odgovara industrijskimbocama), izlazni navoj G3/8” L Art. 6100
Art. 6320
22
Odvojni element od tlačne mjedi sa zapornimslavinama, za priključak dva plamenika, priklučak 3/8” L,uključujući spojnice crijeva Art. 8400-FOdvojni element sa zapornim slavinama, za priključak dva redukcijska ventila na jednu bocu,priključak 21,8 x 1/14” L Art. 8513
Spojnica za spajanje više boca Art. 8100-PArt. 8513Art. 8400-F Crijevo za propan, narančasto, glatka izvedba, prema
normi EN 559 - iSO 3821Nutarnji promjer 5 mm Nutarnji promjer 6 mm Nutarnji promjer 8 mm
Art. 1005-P Art. 1006-P Art. 1008-P
Industrijsko kuhalo za propan, za taljenje olova i bitumenskih proizvoda, promjer 200 mm,visina 250 mm, potrošnja plina 750 g/h Art. 6500Pokretni stalak za boce za propan, za propanske boce od 11 kg, kotači od pune gume promjera 200 x 50 mm, ukupna širina 450 mm, plavo obojano, s držačemplamenika (za tekuće ili plinovito stanje) Art. 7605Na zahtjev informacije o ostalim uređajima za propan kao i plamenicima za tekući propan.
Art. 8100-P
Art. 6500 Art. 7605
23
Trial
Autogeni aparati za fine radove u laboratoriju i atelijerima••••••
ZlatariZubotehničari Draguljari Optičari ElektronikaPrimijenjena umijetnost
Ako se radi o lemljenju ...npr. najfinije lemljenjesa super lakimMINICRO-GORIONIKOM
... zagrijavanju ...npr. precizno zagrijavanje saMICRO-GORIONIKOM
... ili taljenju:npr. rastavljanje zlatne legurepomoću nastavka za rastavljanje
GLOOR proizvodi odgovarajući kvalitetni uređaj.
24
Što vam je potrebno za taljenje, lemljenje i zavarivanje?1.2.3.4.5.6.
PlinRukohvatNastavci za lemljenje, taljenje i zavarivanjeRedukcijski ventilSigurnosne armaturePribor1. Plin
Za taljenje, lemljenje i zavarivanje potreban vam je kisik i jedan gorivi plin. Kao gorivi plin može se upotrijebiti ovisno o području primjene i raspoloživosti propan, acetilen, vodik, zemni plin ili drugi plinovi. Dovod plina može se vršiti ili preko centralne opskrbe plinom ili iz tlačne boce
2. Rukohvat
3901 - Laki držak (275g) od tlačne mjedi, poniklan, sa crvenom plastičnom oblogom i spojnim nastavcima za crijeva 5 ili 6 mm. Ovaj držak odgovara svim ulošcimaza zavarivanje, lemljenje i taljenje koji su dalje navedeni.
3. Nastavci za lemljenje, taljenje i zavarivanje
Standarsni nastavci za zavarivanje i lemljenje
Za razna zavarivanja od 0,5 - 14 mm
Acetilen-kisik Max temp. plamena 3160 ºC
Propan-kisik Max temp. plamena 2830 ºC
Zemni plin-kisik Max temp. plamena 2785 ºC
Vodik-kisik Max temp. plamena 2855 ºC
Mikro nastavak az lemljenje3965 - Mikrouložak za lemljenje za vrlo fino i precizno lemljenje, zakretljiv na sve strane, za gorivi plin - kisik (osim acetilena), komplet sa 3 zamjenjive igličaste sapnice
25
Vel. 0 1 2 3Art. 3910-H 3911-H 3912-H 3913-H
Vel. 1 2 3 4 5Art. 3911-M 3912-M 3913-M 3914-M 3915-M
Vel. 1 2 3 4 5Art. 3911-P 3912-P 3913-P 3914-P 3915-P
Vel. 0 1 2 3 4 5 6Art. 3910 3911 3912 3913 3914 3915 3916
Specijalni nastavci3960 - Krunasti nastavak za propan/zemni plin i kisik. Vrlo pogodan za brzo taljenje legura za nanošenje.3940 - Gorionik za propan/zemni plin i kisik. Prokušani nastavak za tvrdo lemljenje sa 3 zamjenjive sapnice i vrlo stabilnim plamenom za fini, srednji i veliki oblik plamena, također pogodan za lemljenje krom-kobalt legura.3937 - rezervne sapnice veličine 13938 - rezervne sapnice veličine 23939 - rezervne sapnice veličine 3Nastavci za zagrijavanje i taljenje
Nastavak za gorivi plin i kisik. Za rastaljivanje legura do3160 ºC. Isporučuje se u 3 veličine (za acetilen i propan):3952 (Ø glave: acetilen - 13 mm, propan 11,5 mm)3954 (Ø glave: acetilen - 18 mm, propan 12,5 mm)3956 (Ø glave: acetilen - 22 mm, propan 13,5 mm)
Art. 3952-A
Art. 3952-P3976 - Nastavak za zagrijavanje i taljenje sa više rupa za gorivi plin i kisik. Vrlo veliki krug djelovanja plamena, dakle bez oksidacije i taline. Za acetilen ili propan.
Art. 3976Nastavak za taljenje i zagrijavanje za propan/zemni plin i komprimirani zrak sa vrlo stabilnim pramenastim ili šiljastim plamenom za precizno lemlljenje i taljenje. Temperatura plamena max 1875 ºC. Isporučuje se u 4 veličine:3961, 3962, 3963, 3964.
Art. 3961Minicro - aparat za zavarivanje i lemljenjeMinicro gorionik (45g) se upotrebljava za najfinije radove u zavarivanju, lemljenju i zagrijavanju. Sastoji se od:•
••••
rukohvata5 sapnicafinog regulatora tlaka kisikafinog regulatora tlaka gorivog plina2 crijeva dužine 2m2800 - kompletna garnitura za acetilen/kisik ili vodik/kisik sa
sapnicama veličine 1 - 52900 - kompletna garnitura za propan/kisik sa sapnicama veličine 3 - 6Fini regulatori tlaka se stavljaju iza redukcionih ventila.Gorionik za laboratorije6065 - Bunsenov gorionik s regulacijom zraka i inicijalnim plamičkom6205 - k tome odgovarajući regulator propana s fiksno podešenim radnim tlakom (30 mbara)
26
4. Redukcijski ventili
Redukcijski ventili GLOOR su pogodni za sve komprimirane i ukapljene plinove, kao kisik, dušik, vodik, komprimirani zrak, acetilen, propan i dr.Redukcijski ventil sa ugrađenim manometrima.Potpuna zaštita manometra od vanjskih utjecaja.4200-O - za kisik4200-A - za acetilenRedukcijski ventil sa montiranim manometrima5100-O - za kisik5100-A - za acetilenMali redukcijski ventil sa montiranim manometrima (uključene gumene zaštitne kape)6700-O - za kisik6700-A - za acetilen6200 - redukcijski ventil za propans ugrađenim radnim manometrom ipodesivom regulacijom tlaka4251 - viljuškasti ključ SW 30x32za priključak redukcijskog ventila.Redukcijski ventili za acetilen setakođer isporučuju i za boce sastremenom.5. Sigurnosne armature
Za sprečavanje povrata plamena, u svim zemljama se preporuča ili je čak obavezna (U Švicarskoj od 1982.) upotreba sigurnosnih armatura. Naš Gloorotherm je proizveden po DIN-u i ispitan prema Švicarskim propisima.1500-O - za kisik1500-H - za vodik1500-A - za acetilen1500-P - za propan
27
6. Pribor
3995 - držač gorionika upotrebljiv za sve GLOOR gorionikeKomad za priključivanje 2 uređaja, sa slavinama:8400-O - za kisik8400-A - za acetilen8400-P - za propan8513 - dvostruki odvojni ventil zapriključak 2 redukcijska ventila najednu bocu, sa slavinama, ulaz i izlaz21,8, za propanCrijevo za autogeno zavarivanje:1006 - unutarnji promjer 6 mm, zakisik (plavo) ili acetilen (crveno)1008 - unutarnji promjer 8 mm, zakisik (plavo) ili acetilen (crveno)1005-P - unutarnji promjer 5 mm, zapropan (narančasto)1006-P - unutarnji promjer 6 mm, zapropan (narančasto)8301 - spojnica za crijevo8260 - naočale, podesive8200 - upaljač plina106995 - masa za fiksiranje malihdijelova za vrijeme rada106996 - zaštita od visokihtemperatura, sprečava širenje toplinedo cca 4000 ºC (tuba)
28
Termička obrada
metala
TERMIČKA OBRADA ČELIKA
1
Termička obrada je tehnološki proces koji se sastoji iz zagrijevanjametala do odredjene temperature,
zadržavanja
na toj temperaturi
ihladjenja
do sobne
temperature
Tok termičke obrade
Tok termičke obrade sa hladjenjem ispod 0°C
Cilj termičke obrade metala i legura jeste da se promijene neke njihovemehaničke i fizičko-hemijske osobine, prije svega faznim i strukturnim stanjima u čvrstom obliku; te su promjene uglavnom funkcija temperature, vrijemena 2
Temperatura
Hladjenj
e
Hla
dje
nje
zagr
ijeva
nje
zagr
ijeva
nje
eTem
pera
tura
progrijavanje progrijavanje
zagrijevanje
vrijeme vrijeme
Zamrzavanje
Vrste termičke obrade čelika
U postupke obične termičke obrade spadaju:
- Žarenje (difuziono, normalizaciono, mehko,rekristalizaciono, za otklanjanje napona);
potpuno,
--
Kaljenje (zapreminsko ili potpuno, površinsko);Otpuštanje (nisko, srednje, visoko).
3
Žarenje čelika
Cilj žarenja je da se popravi obradljivost čelika, da se homogenizuje
neujednačena struktura, uklone unutrašnji naponi, smanji
tvrdoća, poveća plastičnost i žilavost itd.
4
Žarenje je vid termičke obrade u toku koje se čelični dijelovi zagrijevaju do odredjenih povišenih temperatura, drže izvjesno vrijeme na tim temperaturama i zatim lagano hlade. Time se postiže uspostavljanje strukturne ravnoteže koja je poremećena nekim prethodnim postupkom termičke ili mehaničke obrade.Poslije žarenja se dobija perlitno-feritna, perlitna, ili perlitno-cementitna struktura (zavisno od sastava čelika).
Metodi žarenja
dijele se na postupke sa faznim promjenama:
**
*
*
difuzno,normalizaciono, mehko ipotpuno žarenjei postupke žarenja bez faznih
promjena
* rekristalizaciono žarenje i
* žarenje radi popuštanja napona.
5
Dijagram stanja Fe-Fe3C
Difuziono (homogenizaciono) žarenje
Zasniva se na zagrijevanju čelika (visoko u austenitnom području), nešto ispod solidus linije, dugotrajnom progrijavanjeu na toj temperaturi i sporom hladjenju. primijenjuje se radi:
6
500
Sadržaj C, maseni %
AC3
Tem
pera
tura
, °C
ACm
1200
1100
1000
*00
800
700
600
Austenit
723°CAC1 AC1,3
Perlit + Ferit Cementit + Perlit
0 0.4 0.8 1.2 1.6
Žarenje sa faznim promjenama
Difuziono (homogenizaciono) žarenje primijenjuje se radi:
* smanjenja nejednorodnost hemijskog sastava kod čeličnih odlivaka,
6
Vh = 50 - 100 °C/h
Tem
pera
tura
1050 - 1200°C
10 - 40 h
AC3
AC1
500°C
vrijeme
Žarenje sa faznim promjenama
* Poboljšanja homogena mikrostrukture.
Normalizaciono žarenje (normalizacija)
Izvodi se zagrijevanjem čelika ili čeličnog liva do temperature
oko 30 do 50°C iznad gornje kritične temperature A3 za podeutektoidne,
odnosno iznad ACmCilj normalizacije je da se dobije ravnomjerna i sitnozrnasta struktura.
Uglavnom se normalizuju valjaonički proizvodi, čelični odlivci, otkovci i zavareni spojevi.
7
°C
Na mirnom vazduhu
Tem
pera
tura
)
30
-50 AC3 (ACm
AC1
vrijeme
500
AC3
Tem
pera
tura
, °C ACm
1200
1100
1000
*00
800
700
600
Austenit
727°CAC1 AC1,3
Perlit + Ferit Cementit + Perlit
0 0.4 0.8 1.2 1.6Sadržaj C, maseni %
Mehko (sferoidalno) žarenje
Izvodi se zagrijevanjem oko donje kritične temperature (A1), zadržavanjem nekoliko desetina sati na toj temperaturi i zatim se dijelovi sporo hlade do sobne temperature.
Kao rezultat ove obrade dobija se struktura mekšeg-zrnastog (globularnog)cementita, umesto lamelarnog koji je tvrdji.
primijenjuje se radi poboljšanja obradljivosti rezanjem, naročito otkovaka od visokougljeničnih i legiranih čelika.
500
8
AC3 Na vazduhuT
em
pera
tura
,
°C
A Cm
1200
1100
1000
*00
800
700
600
Austenit
727°CAC1 AC1,3
Perlit + Ferit
Cementit + Perlit
0 0.4 0.8 1.2 1.6Sadržaj C, maseni %
Tem
pera
tura
AC3 (ACm)
AC1
18 - 24 h
vrijeme
Termička ob a
Potpuno žarenje
Zasniva se na zagrijevanju čelika do austenitnog područja (30-50°C iznad tačke AC3 - ACm), zatim zadržavanju na odabranoj temperaturi i veoma sporom hladjenju u peći u intervalu faznih promjena (A3, ACm,- A1). Dalje hladjenje od A1 do sobne temperature može biti na vazduhu.
Svrha potpunog žarenja jeste usitnjavanje zrna, otklanjanje nepovoljne Vidmanšetenove strukture, ujednačavanje strukture, kao i otklanjanje sopstvenih napona, tako da čelik postane mekši i kovniji.
Primijenjuje se kod niskougljeničnih čelika kao priprema za duboko
izvlačenje i zamašinske obradljivosti kodvisokougljeničnih
čelika.
500
rada metal *
U peći
AC3
Na
vazduhu
Tem
pera
tura
,
°C
ACm
Tem
pera
tura
°C
)
30
- 5
0
AC3 (ACm
AC1
vrijeme
1200
1100
1000
*00
800
700
600
Austenit
723°CAC1 AC1,3
Perlit + Ferit
Cementit + Perlit
0 0.4 0.8 1.2 1.6Sadržaj C, maseni %
Kad se kaže samo žarenje bez bližeg odredjenja, misli se na potpuno žarenje.
Izotermalno žarenje
Dio se zagrijeva 30-50°C iznad gornje kritične temperature AC3, zatim brzo hladi do temperature nešto iznad 550ºC, zadržava pri tojtemperaturi do završetka perlitne promjene i najzad hladi na vazduhu.
Izotermalno žarenje ima prednost u odnosu na potpuno žarenje jer
obezbeđuje
skraćeno
vrijem
procesa
i dobijanje
jednorodnije
strukture.
500
10
AC3
Na
vazduhu
Brzo
Tem
pera
tura
,
°C
A Cm
Tem
pera
tura
°C
30
- 5
0
AC1
Iznad 550°C
vrijeme
1200
1100
1000
*00
800
700
600
Austenit
723°CAC1 AC1,3
Perlit + Ferit
Cementit + Perlit
0 0.4 0.8 1.2 1.6Sadržaj C, maseni %
Rekristalizaciono žarenje
Zasniva se na zagrijevanju metala, prethodno plastično deformisanog na hladno, do temperature više od temperature rekristalizacije, zadržavanju na toj temperaturi i hladjenju proizvoljnom brzinom.
Na ovaj se način otklanjaju poslijedice deformisanja na hladno niskougljeničnih čelika. Ovimvidom žarenja omogućuje se dalja prerada presovanjem, valjanjem i vučenjem.
Rekristalizaciono žarenje je kratkotrajno kod tankih presjeka, a veoma dugo
kod debelih
presjekazbog potrebe
jednolikogprogrijavanj
i rekristalizacije po cijelom presjeku.
11
Proizvoljno
Tem
pera
tura
AC3 (ACm)
AC1
650 - 700 °C vrijeme zavisi
od presjeka dela
vrijeme
Žarenje bez faznih promjena
Žarenje za otpuštanje napona
Otpuštanje napona ostvaruje se laganim zagrijevanjem dijela do temperature ispod tačke A1 (A1,3), zadržavanjem pri toj temperaturi i potonjim još sporijim hladjenjem nego pri zagrijevanju.
Čelične odlivke i odlivke od livenog gvoždja treba žariti radi otpuštanja napona pri temperaturi 500-600°C
Čelični dijelovi, obradjeni plastičnom deformacijom na hladno žare se radi smanjenja napona na znatno nižim temperaturama (250-300°C ispod temperature rekristalizacije).
12
Tem
pera
tura
AC3 (ACm)
AC1
150-650°C
vrijeme
Dijagram stanja Fe-Fe3C
Kaljenje čelika je termička obrada koja se izvodi zagrijevanjem radnog predmeta iznadtemperature Ac3, za podeutektoidne i A1,3 za nadeutektoidne čelike, progrijavanjem na toj temperaturi i
hladjenjembrzinom većom
od kritične.
13
500
AC3
Tem
pera
tura
,°C
30
-50
°C
ACm
1200
1100
1000
*00
800
700
600
Austenit
723°CAC1 AC1,3
Perlit + Ferit Cementit + Perlit
0 0.4 0.8 1.2 1.6Sadržaj C, maseni %
Kaljenječelika
Kaljenje može biti zapreminsko i površinsko.
Zapreminsko kaljenje može biti martenzitno (M)
(kontinualno,
stepenasto) ibejnitno (B) (izotermičko). Redje se koriste i varijante prekidno martenzitno
ikontinualno bejnitno kaljenje, kao i taložno kaljenje i "zamrzavanje". 13
s
Tem
pera
tura
, °C
600
400
200
0
-200
M
Mf
.80.2 0.6 1.0 1.4 1
Sadržaj C, maseni %
Kaljenječelika
Kontinualno (obično)kaljenje
s
Mf
14
Tem
pera
tura
, °
C
Površ
ina
Jezg
ro
Izvodi se neprekidnim hladjenjem komada iz austenitnog područja do temperature ispodmartenzitne promjene Ms. Brzina hladjenja se bira tako da se spriječi difuziona promjena austenita sve do temperature martenzitnog preobražaja, gdjeon potpuno ili djelimično prelazi u martenzit.
Vrijeme (log)
Martenzit
Stepenastomartenzitnokaljenje (martempering)
A→P
Mf
15
Jezg
ro
Tem
pera
tura
, °
C
Površ
ina
Primijenjuje se kod ugljeničnih čelika tankih presjeka (10-12 mm) ili malih prečnika 8-10 mm.
Stepenastim kaljenjem smanjujuse unutrašnji naponi, deformacije i mogućnost pojave naprslina.
AC3
AC1
A
A→F
A→B
Ms
A→M
Martenzit
vrijeme (log)
Prekidno kaljenje
Termička obrada metala 18
Prekidno kaljenje omogućuje da se deformacije dijelova pri kaljenju svedu na minimum, izbegnu prsline i dimenzijske greške.
Kaljenje na niskimtemperaturama
1*
Ovim postupkom postiže se odgovarajuće povećanje tvrdoće i bolja stabilizacija strukture, smanjuju se unutrašnji strukturni naponi i time umanjuje sklonost ka spontanoj promjeni specifične zapremine u toku vrijemena (tzv. starenje), što je u nekim slučajevima veoma značajno. Naprimer, pri izradi preciznih mjernih alata potrebno je ostvariti dimenzijsku stabilnost, koja neće biti poremećena u toku vrijemena, pa se oni često kale na niskim temperaturama.
Pri termičkoj obradi čelika na sniženim
temperaturama povećava količina martenzita u
strukturi, što dovodi, prije svega, do:
* povećanja tvrdoće,
*stabilizacije dimenzija.
Martenzit je suviše krt da bi se čelični dijelovi sa takvom strukturom mogli uspješno primijeniti u mašinstvu. Osim toga, u njima zaostaju znatni unutrašnji naponi. Zato se uvijek poslije kaljenja, izvodi naknadno zagrijevanje i sporo hladjenje - otpuštanje.
Ako se okaljeni (zakaljen) čelik zagrijeva, aktivira se difuzija
atoma, posebno ugljenika utoliko više, ukoliko je temperatura
zagrijevanja viša i duže vrijeme držanja na toj temperaturi.
Ovakav proces termičke obrade, tj. naknadnog zagrijevanja do ispod kritične temperature A1, držanja kraće vrijeme na toj
temperaturi i zatim laganog hladjenja (na primer, na mirnom
vazduhu),naziva se otpuštanje.
20
Otpuštanje
Zavisno
od temperature
zagrijevanj
priotpuštanju ugljeničnih
čelika razlikuju
se:nisko,srednje i
**
* visoko
otpuštanje.
10 102 103 104 105 106
vrijeme, (logt), sTem
pera
tura
, °
C
700
600
500
400
300
200
100
MartenzitNisko otpuštanje
∼750
Otpušteni martenzit
∼500
srednje otpuštanje
Ms
Mf
∼250
Martenzit 65HRC
0
Austenit
stit
TruSr
SorbitVisoko otpuštanje
Termička obrada metala 21
Pri niskom otpuštanju sopstveni naponi nastali pri kaljenju opadaju uz neznatno poboljšanje plastičnosti i održavanje visoke tvrdoće, jačine i otpornosti na habanje.
Uglavnom se koristi za alate, opruge, kontrolnike. Isto tako, nisko se otpuštaju dijelovi poslije površinskog kaljenja, cementacije, cijanizacije ili karbonitriranja.
TrustitSrednje otpuštanje
∼750
Otpušteni martenzit
∼500
Ms
Mf ∼250
Martenzit 65HRC
ko otpuštanje
0
22
Tem
pera
tura
,
°C
Pri srednjem otpuštanju jačina i napon tečenja ostaju isti kao iposlije kaljenja, ali raste granica elastičnosti, otpornost na relaksaciju i dinamička izdržljivost (zbog pojave spoljašnjih pritiskujućih napona pri hladjenju u vodi). Zato se na ovaj načinotpuštaju dijelovi kao što su opruge
(lisnate, zavojne), poluge za balansiranje, matrice i sl.
700
600
500
400
300
200
100
Austenit
tenzitMarNis
10 102 103 104
105 106
vrijeme, (logt), s
SorbitVisoko otpuštanje
SorbitVisoko otpuštanje
Otpušteni martenzit
∼500
Ms
Mf ∼250
Martenzit 65HRC
ko otpuštanje
0
23
Tem
pera
tura
,
°C
Pri visokom otpuštanju postiže se najbolja rastezljiost i žilavost.
700
600
500
400
300
200
100
Austenit
∼750
TrustitSrednje otpuštanje
MartenzitNis
10 102 103 104
105 106
vrijeme, (logt), s
24
Kaljenje i visoko otpuštanje zajedno se nazivaju poboljšanje.
U poredjenju sa čelikom u normalizovanom ili žarenom stanju, kaljenje praćeno visokim otpuštanjem dovodi do istovrijemenog povećanja jačine i napona tečenja, istegljivosti, suženja i naročito udarne žilavosti.
Pošto se sve osobine popravljaju, to se termička obrada kaljenje + visoko otpuštanje zove poboljšanje.
Poboljšanje
Reaustenitizacija
C3 Cm
kaljenje
kaljenje
Termička obrada metala 25
Tem
pera
tura
A (A)
AC1
Prvo Drugo
vrijeme
Mašinski dio, koji je prethodno okaljen sa
uobičajene temperature kaljenja,
naknadno se zagrijeva do nešto više
temperature i odmah potom kali. U toku
zagrijevanja jedan dio ugljenika difunduje
na granice zrna i obrazuje fini cementit, a
drugi dio (oko 0.3% C) ostaje rastvoren u
austenitu. To znači da se kao konačna
struktura dobija martenzit sa 0.3% C i fini
cementit, što predstavlja najbolju kombinaciju svojstava otpornosti (Rm, R0.2)
i svojstava deformacije (A5 i Z).
Termo-mehanička
obrada
Termička obrada metala 26
TMO je zasnovana na plastičnom deformisanju austenita i potonjoj martenzitnoj promjeni. U poredjenju sa konvencionalnim poboljšanjem dobija se viša granica tečenja, te povećanje jačine na kidanje i duktilnosti.
Na osnovu temperature na kojoj se TMO izvodi razlikujemo:
* visokotemperatursku termo-mehaničku obradu (VTMO) i
* niskotemperatursku termo-mehaničku obradu (NTMO).
Termo-mehanička obrada (TMO) ireaustenitizacija
Raspodela temperature i tvrdoće na različitim
udaljenostima od kaljene površine27
Tvrd
oća
H
RC
Površinsko kaljenje je termička obrada
kojom se zakaljuju samo površinski slojevi
komada, dok njegovo jezgro zadržava
početnu strukturu. Tako se dobija velika
površinska tvrdoća uz veliku žilavost i
manju tvrdoću jezgra što je poželjno kod
dijelova od kojih se traže sledeće osobine:
* velika otpornost površine protiv habanja,
* povećana otpornost protiv udarnog
dinamičkog opterećenja i
* visoka granica zamaranja površine.
Površinskokaljenje
Tem
pera
tura
AC3
AC1
I II III
Udaljenost od površine
60
40
20
00 2 4 6
8
Udaljenost od površine, mm
KALJENJE
Cementiranje.
Dijagram stanja Fe-Fe3C
NASTANAK MARTENZITa KALJENJEM
Boja užarenog čelika – boja napuštenog čelika
Površinski okaljen sloj zupčanika
Površinsko kaljenje se sastoji iz brzog zagrijevanja površinskih slojevado temperature kaljenja i zatim brzog hladjenja; pri
u površinskim slojevima preobražava u martenzit.
Prema izvoru toplote razlikujemo:
* površinsko kaljenje plamenom i
* indukciono površinsko kaljenje.
tome
seaustenit
28
Površinsko kaljenje plamenom
Površinskoizjedna.
kaljenje
plamenom
može
se izvesti
napostupan
način
ili
a) b)
Primeri površinskog kaljenja cilindričnih površina: a) postupno kaljenje, b) kaljenje izjedna
2*
Automatsko postrojenje jamskih peći za termokemijske obrade
• Postrojenje čini jedna ili više peći, jedna ili više kada za kaljenje te uređaj za manipulaciju sa šaržom.
• Uređaj za manipulaciju šaržom može biti pokretan u jednu, dvije ili tri osi a prema načinu upravljanja sa svim kretnjama postrojenje može biti:
- ručno
- poluautomatsko
- automatsko (sve kretnje su unaprijed programirane po vrijemenskom dijagramu).
• U svim režimima rada krivulja temperatura-vrijeme unutar peći vodi se mikroprocesorskim
metala
Površinsko kaljenje plamenom
Termička obrada 30
31
32
Indukciono površinsko kaljenje
Induktor za površinsko indukciono kaljenje
33
Pri indukcionom zagrijevanju se na površini komada generiše struja (Ik) iste frekvencije
ali suprotnog smera od struje koja protiče kroz induktor (Iind). Površinski slojevi se
najpre zagrijevaju sekundarnim strujama, a zatim se zakaljuju prskanjem vodom ili potapanjem u kadu.Za utvrdjivanje dubine prodiranja struje važi izraz:
gdje je: f – frekvencija naizmenične struje,ρ - specifični električni otpor i
μ - magnetni permeabilitet.
Za čelik se gornji izraz može svesti na:
, mm.Pošto je dubina sloja obrnuto srazmerna frekvenciji, znači da će dubina progrejanog sloja opadati sa porastom frekvencije.
δ = 60 /f
δ = 5.03 ⋅10 4 ⋅ , mmρf ⋅ μ
34
Indukciono kaljenje
Termička obrada metala 35
36
POVRŠINSKA ZAŠTITA
POVRŠINSKA ZAŠTITAPovršinska zaštita materijala izvodi se iz dva razloga, i to:1) u cilju zaštite od korozije i2) u dekorativne svrhe.
Kao što je poznato, korozija predstavlja površinsko razaranje materijala ukoliko to nije namjerno izazvan proces, odnosno to je trošenje čvrstog materijala izazvanog hemijskim djelovanjem okoline.
Korozija kod metala (postoji i korozija drveta i drugih materijala) djeluje na smanjenje njegovih mehaničkih osobina.
Danas korištene metode zaštite od korozije:
a) legiranjem metala (dodavanjem kroma),b) prekrivanjem metalnim prevlakama (bakrom, kalajem,
cinkom itd.), c) prekrivanjem nemetalnim prevlakama (bojama, lakovima), d) zaštita hemijskim prevlakama (eloksiranje, bruniranje,
fosfatiranje), e) katodna zaštita itd
Legiranje•Legiranje, kao vid zaštite od korozije, je
postupak kojim se metalu koji se želi zaštititi, prilikom njegovog dobijanja dodaju razni legirajući elementi koji sprječavaju koroziju.
•Najpoznatiji primjer ovakvog postupka dobijanje nehrđajućeg čelika kome se prilikom dobijanja dodaje više od 10 % Cr, pri čemu novonastala legura poprima osobine kroma i ne korodira.
Uloga površinske zaštite
• Zaštita od korozije• Trajnost zaštite• Estetski izgled• Trajnost estetskog izgleda• Funkcionalna trajnost.
ZAŠTITA METALA ODKOROZIJE
Sadržaj
Utjecaj okoline i opterećenja Metode zaštite od korozije pri projektiranju konstrukcija Konstruktivne mjere zaštite Pravilan odabir materijala
Površinska zaštita metala Postupci pripreme površine Prevlake
Zaštita metala promjenom korozijske sredine Uklanjanje aktivatora korozije iz agresivne sredine Inhibitori korozije metala
Elektrohemijska zaštita Katodna zaštita Anodna zaštita
2
Utjecaj okoline i opterećenja
Kod definiranja utjecaja okoline valja razlikovatimjesnu
(makroklimu) i strogo lokalnu klimu (mikroklimu). Makroklima vrsta atmosfere na mjestu građevine (normalna i agresivna).
Mikroklima
utjecaj u neposrednoj blizini čelične konstrukcije iliutjecaj koji neposredno djeluje na pojedine dijelove konstrukcije.
3
Razred korozivnosti 1 2 3 4 5
Gubitak uμm/godina
Željezo
Cink
≤20
≤1.25
≤40
≤2.25
≤60
≤3.25
≤80
≤4.25
>80
>4.25
materija (seoska područja i mali gradovi)
drugih štetnih materija (područje s
4
Osnovnavrsta
Razred
korozivnosti
Opis Dosadašnja vrstaatmosfere
Normalna
Atmosfera
1 i 2 Malo korozivno opterećenje: atmosfera skoro bez sumpornog dioksida i drugih štetnih
Selo
2 i 3 Umjereno korozivno opterećenje: atmosfera s umjerenim sadržajem sumpornog dioksida i drugih štetnih materija (gusto naseljena područja bez jake koncentracije industrije)
Grad
Agresivna
atmosfera
3 do 5 Jako korozivno opterećenje: atmosfera svisokim sadržajem sumpornog dioksida i
nagomilanom industrijom i zone koje leže u smjeru glavnih vjetrova tih područja)
Industrija
4 do 5 Vrlo jako korozivno opterećenje: atmosfera onečišćena korozivno posebno štetnim materijama (kloridi i /ili sa stalnom visokom relativnom vlagom u zraku)
More
METODE ZAŠTITE KOROZIJE PRI PLANIRANJUKONSTRUKCIJA
Primjer razlike uvjeta okoliša ovisno opoložaju
konstrukcije u prostoru: Centralni dijelovi pustinje imaju najpovoljnije uvjete zbog vrlo male vlažnosti,
Rubni dijelovi pustinje zbog temperaturnih razlika imaju izraženu razliku uvjeta tokom dana ili noći, Uz more i u blizini industrije su najnepovoljniji uvjeti okoliša.
5
6
METODE ZAŠTITE KOROZIJE PRIPROJEKTIRANJU KONSTRUKCIJA
Konstruktivne mjere zaštite
Pravilan odabir materijala Nehrđajući čelici
Vrste
Prednosti
Korozija
Troškovi
Primjena
Cloud Gate, Chicago
7
The Guggenheim Museum Bilbao
METODE ZAŠTITE KOROZIJE PRI PLANIRANJUKONSTRUKCIJA
Pri planiranju konstrukcija potrebno je: Spoznati djelovanja iz okoliša na konstrukciju,
Razraditi detalje (konstruktivne mjere zaštite),
Paziti pri izboru materijala,
Planirati monitoring.
8
KONSTRUKTIVNE MJERE ZAŠTITE
Konstruktivne mjere zaštite obuhvaćaju: Izvođenje glatkih površina u nagibu (nagib 0,2 – 0,5%). Omogućavanje pristupa svim dijelovima konstrukcije
radičišćenja i premazivanja. Pri korištenju dva različita metala,njihov spojzaštitiizolacijom. Pri projektiranju izbjeći zadržavanje vode na konstrukciji.
Pažljivo izvođenje konstrukcije kako ne bi došlo do oštećenja postojeće zaštite; npr. za elemente zaštićene vrućim umakanjem u cink. Uočenu oštećenu zaštitu treba nadomjestiti; npr.bojom kojasadrži cink i/ili inhibitor.
9
KONSTRUKTIVNE MJERE ZAŠTITE
Primjeri konstruktivnih mjera zaštite
10
11
PRAVILAN ODABIR MATERIJALA
Nehrđajući čelici čelik otporan na koroziju,
eng. “stainless” = “bez mrlje”
Proizvode se
Rastapanjem dovoljne količine kroma u željezu da bi se na površini stvorio zaštitni sloj obnovljivog kromovom oksida.
PRAVILAN ODABIR MATERIJALA
Nehrđajući čelici Spajanjem kroma iz čelika s kisikom iz zraka nastaje PASIVNI SLOJ.
Nehrđajući čelici posjeduju mogućnost trajnog pasiviziranja u mnogimsredinama što je uvjetovano visokim sadržajem kroma.
12
Kisik
Nehrđajući čelik
Pasivni sloj
PRAVILAN ODABIR MATERIJALA
Nehrđajući čelici Pasivni sloj = tanki sloj debljine 2–3 atoma na površini metalakoji štiti čelik od korozije. Ako se skine ili ogrebe, dolazi do bržeg spajanja kisika i kroma, što omogućava obnavljanje zaštitnog sloja.
Za obnavljanje je potreban kisik iz atmosfere te slijedi da je otpornost nehrđajućih čelika manja u područjima gdje je slabija cirkulacija kisika.
13
PRAVILAN ODABIR MATERIJALA
Nehrđajući čelici Nehrđajuće svojstvo čelika Osigurava se pri koncentraciji kroma od oko 12 %.
Zbog postizanja izdržljivog i žilavog materijala potrebna je viša koncentracija kroma i upotreba drugih elemenata (poput molibdena i nikla).
Cilj: Proizvesti materijalistih mehaničkih svojstava uz bolju
korozijskuotpornost u odnosu na “obični” čelik.
14
PRAVILAN ODABIR MATERIJALA
Nehrđajući čelici Krom Povećava čvrstoću i otpornost legure na koroziju.
Legiranje kromom utječe na sklonost krtosti nakon popuštanja, koja se izbjegava legiranjem s molibdenom.
Nikal Povisuje žilavost i pri niskim temperaturama, smanjuje
toplinsku vodljivost i toplinsku rastezljivost čelika. Zbog visoke cijene gotovo se uvijek legira s nekim drugim elementom.
Molibden Utječe na povišenje granice razvlačenja i vlačne čvrstoće.
15
16
PRAVILAN ODABIR MATERIJALA
Nehrđajući čelici
Vrste nehrđajućih čelika: feritni,
martenzitni,
austenitni,
duplex.
čelici
Krom i do 1.3% molidbena,
Smanjenu izdržljivost i
PRAVILAN ODABIR MATERIJALA
Nehrđajući čelici
Feritni nehrđajući čelici Sadrže: željezo,
Krom (više od 17%) i
Mali udio ugljika.
Temeljni tip je 430s
17% Cr.
Martenzitni nehrđajući
Sadrže: Veći udio ugljika (0.2 - 1.0 %),
te do 2.5% nikla.
Svojstva: Velika tvrdoću,
Povećana krtost.
17
mikrostrukturne baze:
do 60:40.
dodatkom ugljika.
bolja otpornost na koroziju
otporni su na naponsku koroziju i
vrste nehrđajućih čelika.
PRAVILAN ODABIR MATERIJALA
Nehrđajući čelici
Austenitni nehrđajući čelici Sadrže: Krom i nikal, Ponekad mangan i dušik.
Svojstva: Povišene su otpornosti na kiseline.
Otporni su na otapanje (s visokim udjelima nikla, oko 20%) i u uvjetima u kojima zbog nedostatka kisika ne može doći do stvaranja pasivnog sloja.
Duplex nehrđajući čelici Razlikuju se dvije
austenit i ferit u omjerima od 40:60
Najčešća legura sadrži: 22% Cr, 5% Ni, 3% Mo, s malim
Svojstva:
kloridima,
veća čvrstoću od bilo koje druge
18
PRAVILAN ODABIR MATERIJALA
Nehrđajući čelici Depasivizacija ili razaranje pasivnog sloja se odvija:
U kloridnoj kiselini, pri povišenim temperaturama; obično je potpuna pa izaziva bržu ili sporiju opću koroziju.
U uvjetimapovišenog sadržaja kloridnih iona; kaoposljedica pojavljuju se pitting i pukotinska korozija.
19
20
PRAVILAN ODABIR MATERIJALA
Nehrđajući čelici Pitting i pukotinska korozija Pogoduje prisutnost nejednoličnih i propusnih naslaga onečišćenja na pojedinim dijelovima nehrđajućeg čelika.
Pojavljuju se najčešće u utorima, na navojima i ispod podložnih pločica, u ležajevima, te između elemenata.
21
PRAVILAN ODABIR MATERIJALA
Nehrđajući čelici
Pitting i pukotinska korozija Sprečavaju se: Povišenjem pH vrijednosti otopina soli, dodatkom oksidansa, poput nitrata i kromata. Poliranjem i održavanjem čistoće metalnihpločica,
Primjenom zavarivanja umjesto spajanjavijcima i maticama,
Sniženjem temperature,
Katodnom ili anodnom zaštitom.
22
PRAVILAN ODABIR MATERIJALA
Nehrđajući čelici Zavarivanje Ovisi o hemijskom sastavu:
Poboljšava se smanjenom količinomugljika i
Povećanjem sadržaj nikla.
Nije preporučljivo ukoliko se ne obavlja u strogo kontroliranim uvjetima.
Može imati negativnih posljedica na mehanička svojstva i otpornost na koroziju.
C Ni
PRAVILAN ODABIR MATERIJALA
Nehrđajući čelici Spajanje sa ugljeničnim čelikom Postoji zabrinutost zbog mogućnosti pojave galvanske korozije spajanjemarmature nehrđajućeg čelika sa armaturom ugljeničnog čelika.
Međutim eksperimentalne studije su pokazale da korištenje nehrđajućeg čelika u spoju s ugljeničnim čelikom ne povećava rizik korozije ugljeničnog čelika.
Troškovi Upotreba nehrđajućih čelika kao armatureznatno poskupljuje
cijenukonstrukcije.
Cijena materijala svakodnevno pada zbog razvoja novih vrsta proizvodnje, ali su ipak i dalje puno skuplje od “obične” armature.
23
24
PRAVILAN ODABIR MATERIJALA
Nehrđajući čelici Upotreba: U izuzetno hemijski agresivnim okolišima,
Naftnim i sličnim industrijama,
U prisutnosti klorida,
Selektivno se koriste u dijelovimakonstrukcija kod kojih se očekuje korozija,
Pri popravku korodiranih konstrukcija,
Kod konstrukcija kod kojih je estetski izgledvažan.
Upotreba armature od nehrđajućeg čelika je često ograničena na vanjski dio strukture ili na najkritičnije dijelove konstrukcije iz ekonomskih razloga.
PRAVILAN ODABIR MATERIJALA
The Atomium, Brussels, 1958.
25
Hannover Gehry-Tower, 2001.
Disney Concert Hal, Los Angeles, 2003.
POVRŠINSKA ZAŠTITA METALA
Postupci pripreme površine Mehanička obrada hemijska obrada Elektrohemijska obrada Odmašćivanje
Prevlake Metalne prevlake Vruće uranjanje Vruće prskanje ili šopiranje Nemetalne anorganske prevlake Emajliranje Organske prevlake Organski premazi
26
estetskogzaštite
POVRŠINSKA ZAŠTITA METALA
Uloga površinske zaštite
Zaštita od Estetski korozije izgled
Trajnost Trajnost
izgleda
Funkcionalna trajnost zaštite
27
POVRŠINSKA ZAŠTITA METALA
Metalna površina se prije zaštitetreba očistitido metalnog sjaja od svih nečistoća.
Stupanj čistoće je propisan normom.
Postupci pripreme površine: Mehanička obrada,
hemijska obrada,
Elektrohemijska obrada,
Odmašćivanje.
28
POVRŠINSKA ZAŠTITA METALA
Postupci pripreme površine Mehanička obrada Brušenjem Poliranjem Četkanjem Sačmarenjem Pjeskarenjem Hemijska obrada Kiselinsko dekapiranje Lužnato dekapiranje Elektrohemijska obrada Elektrohemijsko nagrizanje Elektrohemijsko poliranje Odmašćivanje
29
POSTUPCI PRIPREME POVRŠINE
Mehanička obrada Brušenjem,
Poliranjem,
Četkanjem,
Sačmarenjem i
Pjeskarenjem.
30
31
POSTUPCI PRIPREME POVRŠINE
Mehanička obrada Pjeskarenje (suho/mokro) Primjenom mlaza vode kojoj je dodan pijesak, mehanički se uklanjanju nečistoće, a smanjuje se prašina u zraku (mokro pjeskarenje).• Npr. Suho pjeskarenje ograde u Mesničkoj
ulici
Površina metala nakon pjeskarenja jednoliko je hrapava i dobra je podloga za nanošenje zaštitnih premaza.
Pogodan način obrade materijala na terenu.
POSTUPCI PRIPREME POVRŠINE
Hemijska obrada Kiselinsko dekapiranje U otopinama sumporne ili klorovodične kiseline za željezo i čelik,
U otopini dušične kiseline za bakar.
Lužnato dekapiranje U otopini natrijevog hidroksida.
Hemijska obrada materijala zahtijeva ispiranje elementa nakon tretiranja te sušenje.
32
POSTUPCI PRIPREME POVRŠINE
Elektrohemijska obrada Elektrohemijsko nagrizanje Uklanjanje oksida i drugih produkata korozije spovršine metala,uronjenog u elektrolit, istosmjernom strujom.
Razlikujemo anodno i katodno nagrizanje.
Elektrohemijsko poliranje Postupak pri kojem, za razliku od mehaničkog poliranja, ne dolazi do promjene metalne strukture zbog topline oslobođene trenjem. Postupak obrade materijala koji se koristi u proizvodnim pogonima.
33
POSTUPCI PRIPREME POVRŠINE
Odmašćivanje Potpuno uklanjanje masnih tvari s površine metala i neophodno je
kod pripreme površine za nanošenje prevlaka kako bi prevlaka dobro prianjala na površinu.
Razlikujemo postupke odmašćivanja: Pomoću lužnatih otopina, Pomoću organskih otapala, Elektrohemijsko odmašćivanje, Odmašćivanje ultrazvukom.
Npr. Ako se radi o elementima koji su transportirani tada su oni štićeni, tjkonzervirani, mastima ili raznim gelovima koje je potrebno odstraniti prije nanošenja zaštite.
34
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
• Vruće uranjanjeMetalne • Vruće prskanje ili šopiranje
Prevlake Anorganske • Emajliranje
Organske • Organski premazi
35
36
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Metalne prevlake nanose se fizikalnim ili hemijskim postupcima metalizacije ili platiranja, ovisno odvijaju li se pri prevlačenju samo fizikalne promjene ili su prevlake produkt hemijskih reakcija.
Metode nanošenja Galvanizacija (elektroplatiranje)
Vruće uranjanje
Vruće prskanje
37
spajamo elektrodu
Metalne prevlake
Galvanizacija(elektroplatiranje)
Obrada metalnih predmeta u elektrolitu uz primjenu električne struje.
Element koji štitimo spajamo na negativni pol izvora istosmjerne struje, kao katodu.
Na pozitivni pol
(anodu) koja može bititopljiva ili netopljiva.
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
38
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Metalne prevlake
Galvanizacija (elektroplatiranje) Galvanske kupelji su vodene otopine u kojima je glavni sastojak nosilac metala,
tj topljivi spoj čijom disocijacijom nastaju ioni koji katodnom redukcijom tvore metalnu prevlaku.
Nastaju otapanjem jednostavnih soli kojeionizacijom oslobađaju metalne katione.
Koncentracija otopljenih tvari varira između 30 i 600 g/L, pri čemu visoke koncentracije omogućavaju brže prevlačenje.
39
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Metalne prevlake
Galvanizacija Topljive anode Izrađene su od metala koji čini prevlaku.Na njima se odvija anodno otapanje (oksidacija) pa se u kupelji nadoknađuju metalni ioni potrošeni prevlačenjem.
Otapaju se uz anodno korištenje struje kojim se osigurava konstantna koncentracija metalnih iona.
40
Metalne prevlake
Galvanizacija Netopljive anode
Koriste se kad se metal koji čini prevlaku anodno ne otapa u potrebnom obliku ili kad su topljive anode preskupe. Glavni proces je izlučivanje kisika elektrolizom vode. Priprema površine
Zahtijeva se potpuna čistoća i dovoljna glatkoća površine, jer galvanski postupci imaju ograničenu moć pokrivanja i mikroraspodjele.
41
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Metalne prevlake
Galvanizacija
Upotreba galvanskih prevlaka: Zaštita od korozije i trošenja trenjem,
Zaštitno-dekorativni učinak,
Smanjen električni otpor na kontaktima.
Debljine su od 0,1 μm do 1 mm.
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Metalne prevlake - Galvanizacija
42
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Metalne prevlake - Galvanizacija - primjeri konstrukcija
43
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Metalne prevlake Vruće uranjanje Spada u fizikalne metalizacije.
Predmeti se umaču u rastaljen metal niskog tališta, pa prevlaka nastaje nakon vađenja taline skrućivanjem zaostalog filma. Primjer: Vruće pocinčavanje
44
s vodom
IspiranjeIspiranje s vodom
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Metalne prevlake Vruće uranjanje Uvjeti:
Talište podloge mora biti mnogo više od tališta prevlake.
Mora postojati mogućnost međusobnog legiranjametala podloge i prevlake kako bi prevlaka čvrsto prionula uz podlogu. Pripremom podloge treba osigurati savršenu čistoću površine.• Fluksiranje - uklanjaju se filmovi nastali na podlozikorozijom nakonuobičajene predobrade.
Temperatura taline mora biti 20 do 80 C viša od tališta.• npr kod pocinčavanja se kreće oko 450 C
45
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Metalne prevlake Vruće uranjanje Vrijeme uranjanja:
Vrijeme uranjanja mora biti dovoljno dugo da se predmeti ugriju do temperature taline i da se na njima oblikuje sloj međulegure. Ako je vrijeme uranjanja prekratko:• zaostaje skrutnuta talina, a ne stvara se međusloj legure.
• Prevlake ostaju neravnomjerne, predebele i slabo prijanjaju.
46
47
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Metalne prevlake Vruće uranjanje Brzina izranjana
iz taline kreće se oko 2 m/min, da bi sepredmeti mogli ocjediti.
Ako je vađenje iz taline prebrzo• prevlake ostaju predebele, jer se talina nestigne ocijediti.
Ako je vađenje iz taline presporo• sporije hlađenje uzrokuje lošiji izgled zbogoksidacije.
48
Metalne prevlake
Vruće uranjanje
Primjer:Vruće pocinčanje
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
DALEKOVOD – Dugo selo
prevlakenjanje
kojoj dolazi do pojave
Koncentracija klorida prikojoj nezaštićena šipka
Vrijeme
Nap
reza
naj
e
Tra
jnost
poci
nča
ne
arm
atu
re
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Metalne Vruće ura Primjer: Vruće pocinčanje
Odlamanje betona
Razina naprezanja priPojava pukotina u
pukotina u betonu
betonu
počinje korodirati
Koncentracija klorida pri kojoj galvanizirana šipka počinje korodirati2 – 4x Cl
49
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Metalne prevlake Vruće prskanje ili šopiranje Mlaz kapljica, stvoren brzom strujom zraka ili drugog plina, udara u podlogu, pri čemu se kapljice spljošte, naglo hlade i skrućuju u kružne pločice promjera do 0,1 mm, debele do 0,05 mm.
Tanke prevlake nije moguće nanijeti (ispod 20 μm) međutim, lako suostvarive velike debljine (iznad 1 mm).
Ove prevlake čine sloj koji sadrži čestice povezane bez reda, te poroznesu i hrapave.
Nužna je ravnomjerna mikrohrapavost podloge, koja se osigurava kvalitetnom predobradom.
50
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Metalne prevlake Vruće prskanje ili šopiranje Priprema podloga
Fino ohrapavljenje podloga zbog boljeg prianjanja.
Metali se pripremaju suhom obradom mlazom ili grubim odvajanjemčestica.• Tokarenjem, blanjanjem, glodanjem, brušenjem itd.
Na oštrim bridovima dobivamo tanje prevlake koje slabo prianjaju, stoga potrebno zaobljavanje bridova prije šopiranja.
51
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Metalne prevlake Vruće prskanje ili šopiranje Podloge se pri vrućem prskanju slabo griju (od 50 do 200 ˚C).
Mogu se nanositi na metale i nemetale, te natoplinskiosjetljive podloge poput kartona, tekstila, drva, gipsa, betona,
keramike itd.
Za metalizaciju vrućim prskanjem koriste se raspršivači kapljica u obliku ručnih ili stacionarnih pištolja. Šopira se višekratno zbog eliminacije pora koje dopiru do podloge.
Najčešće 3 do 4 puta, pri čemu se pištolj giba okomito u odnosu nasmjer kojim se gibao pri nanošenju podsloja.
52
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Metalne prevlake Vruće prskanje ili šopiranje Prednosti:
Zaštita velikih konstrukcija i elemenata u završnom stanju,
Mogućnost prevlačenja bilo kojeg materijala,
Jednostavan način rada,
Mogućnost zaštite na terenu,
Jednostavna primjena za naknadnu zaštitu.
53
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Metalne prevlake Vruće prskanje ili šopiranje Nedostatci:
Velika poroznost prevlake,
Veliki gubitak materijala pri prskanju,
Nedovoljna čvrstoća spajanja prevlake na podlogu,
Ovisi o radniku koji izvodi radove.
Provodi se zbog: Zaštite metala od atmosferske korozije,
Dekorativnog izgleda površine,
Obnove istrošenih dijelova.
54
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Metalne prevlake Debljina prevlake ovisno o metodi nanošenja
Nanošenje Vruće Boje sa Elektro
cinka prskanjem cinčanje cinkom galvaniziranje
80-200 µm 35-100 µm 92-95% Zn 3,6 – 7,1 µm
15-127 µm
55
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Nemetalne anorganske prevlake Nanose se:
Fizikalnim postupcima
Prevlake se nanose izvana, bez sudjelovanja podloge.• npr emajliranje
hemijskim postupcima
Prevlake se oblikuju u procesu u kojem sudjeluje površina podloge.
56
57
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Nemetalne anorganske prevlake
Emajliranje je prevlačenje alkalijskim borosilikatnim staklom koje se tali na metalnoj podlozi.
Emajl se proizvodi kao granulat iz praškaste smjese koja tvori staklo taljenjem na 1000-1500 ˚C i rasprskava u zrnca pri lijevanju u vodu.
Emajliraju se: Niskougljenični čelici (<0,1% C), Sivi lijev i aluminij, Obojeni metali.
58
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Nemetalne anorganske prevlake Emajliranje Suspenzija se mora osušiti prije pečenjaemajla da ne bi došlo do ljuštenja prevlake
Nakon sušenja emajl se peče u komornim ili tunelskim pećima.
Debljina emajlnih prevlaka na čelikukreće se od 0,1 do 0,8 mm. Deblji slojevi bolje štite od korozije
Svojstva emajla: Mala vlačna čvrstoća (30-90 MPa)
Velika tlačna čvrstoća (600-800 MPa)
Tvrdoća 456-650 po Vickersu.
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Nemetalne anorganske prevlake Emajliranje Debljina emajlnih prevlaka na čeliku kreće se od 0,1 do 0,8 mm. Deblji slojevi bolje štite od korozije Svojstva emajla: Mala vlačna čvrstoća (30-90 MPa) Velika tlačna čvrstoća (600-800 MPa) Tvrdoća 456-650 po Vickersu. Emajliramo: Predmete od čeličnih limova, Predmete od željeznih lijevova, Arhitektonske elemente, Kuhinjsko posuđe, Kade, Umivaonike itd.
59
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Organske prevlake Prevlake koje kompaktnima čini organska tvar tvorbom opne.
Organski premazi Nanose se na metalne površine obično u dva ili više slojeva koji čine
sustav premaza.
Komponente premaznog sredstva:• Vezivo (čini opnu prevlake),
• Razrjeđivač (otapa vezivo, a regulira viskoznost),
• Pigmenti,
• Punila,
• Aditivi.
60
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Organske prevlake Organski premazi Vezivno sredstvo
Organske tvari u tekućem ili praškastom stanju, povezuju komponente premaznog sredstva.
Koriste se veziva na bazi alkidnih smola, epoksidnih i poliuretanskih smola te bitumena. Otapalo
Hapiva organska tvar koja fizikalno otapa veziva premaznih sredstava.
Upotrebljavaju se za skidanje starih premaza i odmašćivanje.
61
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Organske prevlake Organski premazi
Pigmenti
Čine premaz obojenim i neprovidnim.
Povećavaju zaštitna svojstva,hemijsku postojanost itoplinsku stabilnost premaza. Punila i aditivi
Poboljšavaju mehanička i hemijska svojstva,
katalizatori, sikativi.
62
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Organske prevlake Organski premazi
Svojstva dobrog premaza: Odvaja materijal i okoliš, Prionjivost, Osigurava žrtvujući zaštitu za materijal, Nije podložan napadima bakterija, Ne bi smio otpuštati korozijske produkte prilikom razgradnje, Otporan je na abraziju, udar ili naprezanja u tlu, Vodonepropusnost, Otpornost na kapilarno upijanje, Siguran je za upotrebu, Ekološki je prihvatljiv, Osigurava električnu izolaciju materijala.
63
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Organske prevlake Organski premazi
Izbor premaza
Cijena
Uporabni vijek
Učestalost ponavljanja premaza
Zaštitni efekt premaza ovisi o:
Prethodnom tretiranju površine metala
Debljini premaza
Svojstvima vezivnog sredstva, pigmentima i drugim aditivima.
64
koje bi zadržavale vodu
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Organske prevlake Model zaštite premazomNepropustan sloj zakisik i ugljenični dioksid
Niska propusnost vlage
Kvalitetna prionjivost temelja
U međusloju nema praznina
65
završni sloj
međusloj
temelj
čelik
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Organske prevlake Organski premazi Premaz treba zadovoljiti dva uvjeta:
mora tvoriti zaštitni film na površini materijala,
mora biti otporan na vanjska djelovanja.
Da bi se to postiglo, potrebno je ostvariti sloj koji neće sadržavati pore u sebi, a biti će dovoljno tanak. Obično se nanosi u nekoliko slojeva.
66
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Organske prevlake Organski premazi Uobičajeno se propisuje minimalna debljina sloja:
konstrukcija u prirodi = 0.125mm
konstrukcija u gradskoj sredini = 0.180mm
konstrukcija u maritimnim uvjetima = 0.250mm
konstrukcija u krugu teške industrije = 0.300mm
Debljina zaštitnog sloja ovisi i o vrsti sloja.
Pri bojanju bojama važno je da se svaki sloj nanosi u drugoj boji, kako bimogli kontrolirati broj nanesenih slojeva.
pokrivni premaz
67
Nije potreban jePotreban jepokrivni premaz
Neuobičajen ilinedostupan
68ukupnog premaza
60 μm
Osnovni sustav Područje uporabe
OznakaMinimalna debljina premaza
Unutarnji prostor, suho, ispod 70%
rel.vlage, bez kondenzirajuće
vode
Unutarnji prostor, vlažno sa pojavom
kondenzata ili natkriveni vanjski
prostor
Vanjski prostor, pod utjecajem atmosferilija
Unutarnji ili vanjski prostor
trajno opterećen
vodom
P1 i P2 30 μm
P1 i P2 60 μm
M1 60 μm
M2 60 μm
Z1 30 μm
Z1 60 μm
Z2 30 μm
Z2 60 μm
ZS 60 μm
F SN 237 240
S 50 μm
Minimalna debljina 30 odnosno90 μm 120 μm 300 μm
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Organske prevlake Organski premazi Nanošenje premaza
Najbolji način je pomoću četki.
Pritom je važno da nema vlage (rose i kondenzirane vode).• relativna vlažnost zraka ispod 80%.
Tek kada je primarni sloj osušen može se na njega staviti završni sloj tako da se postigne maksimum zaštite.
Ako neki od ovih uvjeta ne zadovoljava, tada se životni vijek zaštitnogsloja (koji može biti 20 do 30 godina) bitno smanjuje.
69
Prevlake/
Metoda
Značajke postupka i
Samo za nanošenje lako taljivih slabo iskorištenje metala prevlake,
Prikladno za korištenje na terenu,
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
Postupakpodloge prevlačenja svojstva prevlaka
Postupci nanošenja metalnih prevlaka
Vrućeuranjanje
Zn, ZnAl-legure, Pb-legure, Al i Al legure ugljenični čelici,sivi lijev,Cu i Cu legure
Uranjanje pre- dmeta u talinu koja vlaži podlogu i tvori s njom legure.
Brz postupak,
Prikladan za kontinuirani rad,
metala,
Teško reguliranje debljine sloja, Čvrsto prijanjanje na podlogu
Vrućeprskanje
Gotovo svi metali i legure Gotovo sve metalne i nemetalne podloge
Prskanje metalne taline plinskim, elektrolučnim ili drugim pištoljem.
Univerzalan postupak glede materijala prevlake i podloge, Mogućnost prevlačenja mnogimnemetalima,
Mogući debeli slojevi, Tanke porozne prevlake, Površina hrapava, Veliki gubitci pri prevlačenjuduguljastih predmeta
70
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
svojstva prevlaka
Sporo nanošenje,
sloja,
prevlake
Glatke i tvrde prevlake
prevlake (osim u HF)
71
PostupakPrevlake/podloge Metoda prevlačenja
Značajke postupka i
Galvanizacija
Zn, Ni,
Cr, Cu Ag itd ugljenični čelici,Cu i Cu legure
Metal podloge ili neplemenitiji metal u kontaktu s njim ionizira dajući elektrone koji reduciraju ion metala u vodenoj otopini tvoreći prevlaku.
Skupa oprema,
Lako reguliranje debljine
Moguće dobiti sjajne
Postupci nanošenja anorganskih nemetalnih prevlaka
Emajliranje
Najčešće dvoslojno,
Uranjanje uemajl,
prelijevanje ili prskanje, Sušenje, Pečenje
Skupa oprema
Krhke prevlake Korozijski otporne
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
svojstva prevlaka
pigmentu
toplinskom reakcijom
Debljine do 0,5 mm
72
PostupakPrevlake/podloge Metoda prevlačenja
Značajke postupka i
Postupci nanošenja organskih prevlaka
Bojanje i lakiranje
na osnovi: sušivih ulja, poliplasta, celuloze, kaučuka itd ugljenični čelici
Ličenje četkama i valjcima, prskanjem, ura- njanjem, prelijevanjem Sušenje, Pečenje, Otvrdnjavanje
Svojstva ovise o vezivu i
Sušenje hlapljenjem,
(pečenje)
ZAŠTITA METALA PROMJENOM KOROZIJSKESREDINE
Uklanjanje aktivatora korozije iz agresivne sredine
Inhibitori korozije metala
73
UKLANJANJE AKTIVATORA KOROZIJE IZ AGRESIVNE SREDINE
Neutralizacijom kiselina
Uklanjanjem kisika iz vode
Uklanjanjem soli iz vode
Sniženjem relativne vlažnosti zraka
Uklanjanjem čvrstih čestica
74
INHIBITORI KOROZIJE METALA
Inhibitori korozije metala su tvari anorganskog ili organskog porijekla koje u vrlo malim koncentracijama smanjuju brzinu korozije do tehnološki prihvatljivih vrijednosti.
Prema načinu djelovanja mogu biti: anodni,
katodni i
kombinirani.
Najčešće se unose u prevlake.
75
INHIBITORI KOROZIJE METALA
Anodni inhibitori Stvaraju na anodnim mjestima filmove oksida ili slabo topljivihsoli te čine barijeru koja izolira temeljni metal.
Njihova funkcija je održavanje i/ili obnavljanje oksidnog filma na površini metala.
Nazivaju se “opasni” inhibitori, jer dodani unepovoljnoj
količini mogu uzrokovati pitting koroziju.
76
INHIBITORI KOROZIJE METALA
Katodni inhibitori Smanjenje brzine korozije ostvaruju na dva načina: usporenjem katodne reakcije korozijskog procesa ili
smanjenjem površine katodnih dijelova.
Koče katodni proces djelujući na reakciju izdvajanja vodika ili nareakciju redukcije kisika.
Katodni inhibitori dodani u bilo kojoj količinismanjuju brzinu korozije i nisu opasni.
77
INHIBITORI KOROZIJE METALA
Kombinirani inhibitori Imaju dvostruko djelovanje, anodno i katodno.
Organski spojevi koji se apsorbiraju na metalnu površinu, tvoreći barijeru molekularnih dimenzija i time utječu na smanjenje brzine elektrodnih reakcija.
78
ELEKTROhemijSKA ZAŠTITA
Zaštita metalnih konstrukcija koje nisulako dostupne za održavanje zaštite premazima. Konstrukcije cjevovoda, kabela, lučkih postrojenja, brodova,
rezervoara i sl.
Dijeli se na: Katodnu zaštitu
Anodnu zaštitu.
79
KATODNA ZAŠTITA
Temelji se na usporavanju korozije katodnom polarizacijom metala, tj pomakom elektro-hemijskog potencijala u negativnom smjeru. Pourbaixov dijagram za željezo
80
Materijal Eoc/V
Magnezij -1.45 do -1.36
Cink -0.83 do -0.76
Aluminij s 99% al -0.66 do -0.53
ugljenični čelik -0.48 do -0.21
Olovo -0.31 do -0.26
Nikl 0.02
Bakar 0.10 do 0.28
Krom 0.23
Srebro 0.30
Titan 0.37
Grafit 0.70
Zlato 0.70
Platina 0.80
81
mogućnost preintezivnog razvijanja vodika – prezaštita
Pri pozitivnijim vrijednostima elektrodnog potencijala od Ez1 postoji mogućnost otapanja metala, dok pri vrijednostima pozitivnijim od Ez2 postoji mogućnost pojave tzv. vodikove krtosti.
I područje
II područjedjelotvorna zaštita
III područjemoguće otapanje metala – podzaštita
KATODNA ZAŠTITA
82
Ovisno o vrsti anode koji koristimo razlikujemo katodnu zaštitu:
Metodu žrtvujućih (galvanskih) anoda s kontaktom zaštićenog metala s neplemenitijim metalom
Metodu upuštene struje djelovanjem vanjskog izvora struje
KATODNA ZAŠTITA
KATODNA ZAŠTITA
Prednosti katodne zaštite Tretira glavni uzrok korozije Sprečava koroziju duž cijele konstrukcije Za razliku od klasičnih vrsta popravaka katodna zaštita djeluje na uzorke, a ne simptome korozije. Klasični popravci često rezultiraju novom korozijom uz mjesto popravka, što samo ubrzava koroziju i unutar nekoliko godina uzrokuje velike štete na konstrukciji.
Nedostatci katodne zaštite Prolazak visokih razina električne struje može imatinepovoljanučinak na čelik. Ne može se primijeniti duž električnih izoliranih slojeva ili površina. Cijela konstrukcija mora biti vodljiva.
83
KATODNA ZAŠTITA
Faktori koji utječu na dimenzioniranje KZ Ekonomska opravdanost
Konstrukcija-metal
Struktura tla, okolni objekti
Mogućnost postojanja lutajuće struje
Izbor sistema
Izvor el. struje• danas to mogu biti npr solarne ćelije
84
KATODNA ZAŠTITA
Osnovni zahtjevi za metal koji štitimo Metal kojeg štitimo mora se nalaziti u mediju koji provodi struju. Električni kontinuitet provjerava se mjerenjem otpora. Potrebno je odrediti stupanj korozije i oštećenosti.
Zahtjevi za vodiče Pravilno spojeni. Zaštićeni od vanjskih utjecaja. Potrebno je odvojiti suprotne vodiče kako ne bi došlo do galvanske korozije.
Okolni objekti Mogu utjecati na protok struje u konstrukciji. Potrebna su kontrolna mjerenja zbog različitosti u potencijalima naročito kod KZutisnutom strujom.
Potencijal i provodljivost tla bitna je kod sistema žrtvujućih anoda gdje se te anode nalaze u tlu.
85
86
potencijal od
oštećenja.
KATODNAZAŠTITA
Objekt koji želimo štititi spaja se s metalom koji ima negativniji elektrohemijski
objekta.
Metal korodira i na taj način štiti objekt od
Metoda žrtvujućih anoda
ocMaterijal E /V
Magnezij -1.45 do -1.36
Cink -0.83 do -0.76
Aluminij s 99% al -0.66 do -0.53
ugljenični čelik -0.4 8 do -0.21
Olovo -0.31 do -0.26
Nikl 0.02
Bakar 0.10 do 0.28
Krom 0.23
Srebro 0.30
Titan 0.37
Grafit 0.70
Zlato 0.70
Platina 0.80
KATODNA ZAŠTITA
Metoda žrtvujućih anoda Zaštita djeluje bez izravnog izvora struje na principu galvanskekorozije. Galvanska korozija U spoju dva metala različitog potencijala dolazi do tečenja struje među njima (anodakatoda) zbog razlike njihovih prirodnih potencijala. Nastala struja uzrokuje anodno-katodnu reakciju i dolazi do korozije na “slabijem” metalu koji tada postaje anoda.
“žrtvujuća anoda” je direktno spojena skatodom da se uspostavi strujni krug.
87
88
Metoda žrtvujućih (galvanskih) anoda
“žrtvujuća anoda” je direktno spojena s katodom da se uspostavi strujni krug.
KATODNA ZAŠTITA
KATODNA ZAŠTITA
Metoda žrtvujućih (galvanskih) anoda žrtvovane anode su: mangan, aluminij i cink.
Najčešće korišteni metal je cink Ima niži potencijal od čelika pa prirodno uzrokuje el. struju kojom se tretira uzrok korozije. Ne zahtjeva dodatni izvor el. struje (ušteda na el. energiji), Ne zahtjeva mjesečne preglede (polugodišnja ili
godišnjanadgledanja).
89
KATODNA ZAŠTITA
Metoda žrtvujućih (galvanskih) anoda Prednosti: Neovisnost o izvoru struje Jednostavnost ugradnje Učinkovitost (dovodi čelik u zaštićeno katodno stanje) Svestranost (može biti primijenjen na sve površine, bez obzira pod kojimkutom stoje) Ekonomičnost (zahtjeva minimalno održavanje tokom trajanja)
Nedostatci: Gubitak materijala anode i potreba za njenim povremenim mijenjanjem. Neprimjenjivost u područjima s većim otporom. Mogućnost zagađenja okoliša produktima korozije. Male vrijednosti zaštitnih struja.
90
*zbog sličnog potencijala s čelikom bolje ga je izbjegavati
KATODNA ZAŠTITA
Metoda žrtvujućih (galvanskih) anoda - primjer
91
*
Anodna veza
Aluminij anoda
Morska voda
Element koji štitimo(čelik)
KATODNA ZAŠTITA
Metoda upuštene struje Djeluje pomoću izvora istosmjerne struje kojim potiče tečenje struje od anode prema metalu kojega štitimo i time ga pretvara u katodu. Struja potrebna za zaštitu konstrukcije dobiva se iz električne mreže, solarnom energijom ili kombinacijom.
Sadrži: Anodu koja može biti pojedinačna, u obliku mreže, presvlaka. Izvor istosmjerne struje. Vodičianoda-izvor, katoda-izvor.
92
KATODNA ZAŠTITA
Metoda upuštene struje Anode moraju biti: Dobri vodiči
Dobre meh. karakteristike
Najčešće su: Titan,
Grafit,
Premazi prskanjem,
Utiskivanje otopljenog metala...
93
Materijal Eoc/V
Magnezij -1.45 do -1.36
Cink -0.83 do -0.76
Aluminij s 99% al -0.66 do -0.53
ugljenični čelik -0.48 do -0.21
Olovo -0.31 do -0.26
Nikl 0.02
Bakar 0.10 do 0.28
Krom 0.23
Srebro 0.30
Titan 0.37
Grafit 0.70
Zlato 0.70
Platina 0.80
KATODNA ZAŠTITA
Metoda upuštene struje - primjer
94
elementom
štitimo (čelik)
Upuštena anoda
Morska voda
Element kojiIzolirani
anodni kabel
Spoj s Istosmjernastruja
KATODNA ZAŠTITA
Primjer Mirna
Očekivano vrijeme trajanjainertnih anoda od 30 godina potrebna gustoća struje je 30mAm-2
anodni materijal leguraFeSi(14,5)Cr(4,5)
95
Metoda žrtvujuće Metoda upuštene US P O R E D B A
struje
Velika jakost strujeRegulacija jačine struje
MonitoringZa velike konstrukcije
KATODNA ZAŠTITA
anode
Jednostavnost, nenarušava konstrukciju Neovisne o izvoru Lokalna zaštita Ne utječe na okoliš
Za male izolirane konstrukcije, lokalna zaštita
Potreban izvor
96
ANODNA ZAŠTITA
Polarizacija metala se provodi:
Izvorom istosmjerne struje Spajanje s pozitivnim polom
Katodnim protektorima Spajanje s elektropozitivnijim metalom
97
ANODNA ZAŠTITA
Primjenjuje se samo na metalima kod kojihpostoji prijelaz u pasivno stanje: Čelici
Nehrđajući čelici
Aluminijeve legure
Kromove i titanove legure
Zbog skupe instalacije (potenciostata) i drugih ograničenja neupotrebljava s
98
99
jako lužnatih ili kiselih
spremnika za čuvanje
Pot
enci
jal
kons
truk
cije
Cilj je održati potencijal čelika u pasivnom području polarizirajući strukturu u elektropozitivnom smjeru.
Upotrebljava se u sredinama gdje nije primjerena upotreba katodne zaštite, poput
okoliša.
Najčešće u agresivnom okolišu industrije, primjerice za zaštitu
sulfatne kiseline.
Transpasivno područje
Pasivno područje
Aktivno područje
ANODNA ZAŠTITA
Gustoća korozijske struje
Ecorr (korozijski potencijal)
Početni pasivni potencijal
Ponovimo
Metode zaštite od korozije pri projektiranju konstrukcija Konstruktivne mjere zaštite Pravilan odabir materijala
Površinska zaštita metala – prevlake Metalne, anorganske, organske
Zaštita metala promjenom korozijske sredine Uklanjanjem aktivatora korozije iz agresivne sredine Uvođenjem inhibitora korozije u agresivnu sredinu
Elektrohemijska zaštita Katodnu zaštitu Anodnu zaštitu
100
PITANJA
Nabrojite metode zaštite metala. Navedite koje konstruktivne mjere zaštite poznajete. Navedite prednosti i nedostatke upotrebe nehrđajućih čelika. Objasnite mehaničku obradu kao postupak pripreme površine prije
nanošenjapovršinske zaštite metala. Objasnite postupak pjeskarenja. Navedite koje metode nanošenja metalnih presvlaka poznajete. Navedite i objasnite primjer metode vrućeg uranjanja. Objasnite postupak galvanizacije. Navedite prednosti i nedostatke metode vrućeg prskanja. Objasnite postupak nanošenja i navedite svojstva organskih prevlaka. Navedite koje metode zaštite promjenom korozijske sredine poznajete. Objasnite metodu katodne zaštite. Navedite prednosti upotrebe metode žrtvujućih anoda. Usporedite elektrohemijske metode zaštite žrtvujućom anodom i upušteno strujom.
101
LITERATURA
(n.d.). Retrieved from www.corrosion-doctor.com.
555-011, S. (1990). Površinska zaštita čeličnih konstrukcija. Zurich: TK-SZS(Tehnička komisija Švicarske središnjice za čelične konstrukcije).
Ivan Esih, Z. D. (1990). Tehnologija zaštite od korozije. Zagreb: UdžbeniciZagrebačkog sveučilišta.
Stupnišek-Lisac, E. (2007). Korozijai zaštitakonstrukcijskih materijala.
Zagreb: Fakultet hemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.
102
SLJEDEĆE PREDAVANJE
M E H A N I K A T R A J N O S T I B E TO N A