1Financijske discipline ( nabrojati )- monetarne financije- medunarodne financije- financijske institucije i tržišta- poslovne financije- javne financije

2Javne financije ( pojam područje djelovanja ) ndash aktivnosti države vezane za pribavljanje javnih prihoda i izvršenje javnih rashoda šire - obraduju financijske aspekte funkcioniranja javnoga sektora Javne financije razmatraju sve javne prihode i javne rashode središnjega proracuna proracuna ostalih državnih jedinica i izvanproracunskih fondova ndash konsolidirana bilanca opcedržave (iskljuceni medusobni transferi jedne jedinice drugoj)

3Javni sektor ( što je koje elemente uključuje ) obuhvaca-državu na svim razinama vlasti središnju banku državne fondove poduzeca u državnom vlasništvu

4Kada tržište nije u stanju uspješno djelovati pri reguliranju gospodarskih tijekova te je potrebna intervencija državea)ponuda javnih dobara ndash obrana sudstvo obrazovanje znanost kultura zdravstvo komunalne djelatnosti zakonodavstvohellipb )eksternalije (vanjski ucinci) ndash djelovanje jednoga subjekta utjece na blagostanje drugoga a da se to ne odražava u troškovima i cijenama njegovih proizvoda i uslugac)veliki rizici i troškovi (npr znanstvena istraživanja ndash korist ima šira zajednica a preskupo za pojedinca) te negativna selekcija u osiguranju i izostanak solidarnosti ndash intervencija države jedino rješenjed)monopol e) potreba preraspodjele dohotka f) stabilizacijska uloga g) pravna regulativa

5Temeljne funkcije javnih financija ( nabrojati znati što je koja funkcija )1 Alokacijska - cilj - na optimalan nacin namjenski usmjeriti (razmjestiti) raspoloživa sredstva

na dio koji služi zadovoljavanju javnih potreba i onaj koji osigurava ponudu privatnih dobarabull obuhvaca razlicite aspekte utjecaja javnoga sektora na položaj i ponašanje gospodarskih subjekata privatnoga sektora kao i na gospodarska kretanja u cjelini razmatra optimalizaciju velicine i strukture javnoga sektora

2 Redistribucijska - preraspodjela dohotka izmedu pojedinaca i obitelji medusektorska i meduregionalna raspodjela raspodjela dohotka ostvarena na tržištu ne zadovoljava socijalne i politicke kriterije ndash potrebne mjere fiskalne politike voditi racuna o pravednosti

3 Stabilizacijska funkcija- u slucaju neravnoteže gospodarskoga sustava ndashpoduzimaju se mjere kako bi ga se vratilo u ravnotežu i ostvarili ciljevi ekonomske politike (stabilnost cijena tecaja saldo platne bilance stopa gospodarskog rasta puna zaposlenost resursa)uskladivanje stvarnog i potencijalnog outputa

6 Ciljevi ekonomske politike stabilnost cijena tecaja saldo platne bilance stopa gospodarskog rasta puna zaposlenost resursa

7Obilježja financijske aktivnosti države a)prisilni karakter pribavljanja prihodab)zadovoljavanje javnih potreba (nije cilj ndash dobit vec ostvarenje ciljeva ndash namjensko)c)odsutnost rentabilnosti ali pridržavanje nacela racionalnostid)raznovrsnost javnih potreba ndash za razliku od gospodarskih subjekata koji zadovoljavaju neusporedivomanji broj potreba e)vremenska neogranicenost

8Financijska aktivnost-Pojam specificna - razlikuje se od aktivnosti u poslovnoj sferi privatnog sektora kao i od one koju obavljaju gradani ndash fizicke osobe

9Mjerenje uspješnosti i učinkovitosti financijske djelatnosti javnopravnih tijela-formalno i materijalno ( znati pojmove i što podrazumijeva formalno i materijalno ) Formalno - utvrdivanjem jesu li sredstva prikupljena onako kako je bilo predvidenoMaterijalno ndash utvrdivanjem jesu li željeni odnosno predvideni ciljevi zaista postignuti i to nanajracionalniji moguci nacin uporabom za to predvidenih sredstava

10Instrumenti ekonomske politike ( nabrojati ) bull instrumenti javnih financija (fiskalne politike) ndash najvece znacenjebull instrumenti monetarno-kreditne politikebull instrumenti sustava i politike cijenabull instrumenti vanjskotrgovinskog i deviznog sustavabull instrumenti sustava i politike dohodakabull instrumenti direktne kontrole ukljucujuci propise kojima se utjece na uvjete poslovanja gospodarskih subjekata

11Fiskalna politika - ona sastavnica ekonomske politike koja se koristi javnim prihodima i javnimrashodima radi ostvarivanja odredenih ekonomskih ciljeva

12Odnos financijskih znanosti i drugih znanosti ( sa kojim disciplinama se javne financije usko vezuju-sociologija pravo filozofija ) ekonomski fiskalni socijalni pravni aspekti djelovanja instrumenata javnih financija Blizak odnos s ustavnim pravom upravnim pravom upravnim postupkom povezanost s podrucjem sociologije i psihologije

13ProračunDržavni proračun ( što je ) proračun je plan prihoda i rashoda za neko vremensko razdoblje bit proračuna je uvijek ista ndash planiranje i usklađivanje prihoda i rashoda Za planiranje izradu i izvršenje proračuna država je odgovorna svojim građanimaVlada mora uredno i redovito prikazivati detalje o prikupljanju i trošenju novca svojih građanaJedan od najvažnijih akata koje donosi Sabor

14Proračunski proces ( što je iz koja se 3 koraka sastoji i koliko traje ) Proračun i proračunski proces - precizno regulirana procedura ndash sastoji se od planiranja i izrade tj pripreme donošenja i izvršavanja proračuna (uključuje kontrolu) vrlo formalno određen zakonom oproračunu

15Razine proračuna u RH ( sturktura fiskalnog sustava podjela na niže i više razine vlasti) - državni proračun- proračuni izvanproračunskih korisnika državnog proračuna- proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

16Konsolidirana bilanca središnje države i konsolidirana bilanca opće države

opća država ndash središnja država (proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna) uvećana za proračunske i izvanproračunske korisnike županijskih gradskih i općinskih proračuna

Proračun središnje države - glavni instrument financiranja javne potrošnje u zemlji ndash iz središnjeg proračuna financiraju se sve najvažnije državne funkcije (javna uprava obrana javni red i sigurnost obrazovanje i kultura promet i veze značajno pokrivanje nedostatnih sredstava fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranja prihodi i rashodi se koriste u računu prihoda i rashoda kad je riječ o poslovanju te o prodaji i nabavi nefinancijske imovine a primici i izdaci se koriste u računu financiranja kad je riječ o financijskoj imovini zaduživanju i otplatama zajmovandash prihodi i rashodi vezuju se uz nefinancijske a primici i izdaci uz financijske transakcije

17Izvanproračunski korisnici ndash izvanproračunski fondovi poduzeća i druge pravne osobe u kojima država ili lokalne jedinice imaju odlučujući utjecaj na upravljanje a oni sami imaju znatan stupanj autonomije koja uključuje samostalno odlučivanje o dijelu prihoda i rashoda ndash HZMIO HZZOHZZ sredstva dječjega doplatka JP Hrvatske vode programi socijalne skrbihellip zasebne pravne osobe koje iz svojih proračuna koji se nazivaju financijski planovi (akt kojim utvrđuju svojeprihode i rashode) financiraju određene javne potrebe

18Funkcije državnog proračuna - Državni proračun prikazuje najvažnije ciljeve državendash analizom prihoda i rashoda može se utvrditi planira li država snižavanjem poreza potaknuti poduzetništvo i gospodarski rast ili povećanjem poreza financirati povećane rashode jesu li jojvažniji izdaci za socijalne naknade izgradnju autocesta ili za plaće saborskih zastupnikaSluži i kao instrument ekonomske politike kojim se utječe na ekonomsko stanje zemlje odnosno na gospodarski rast zaposlenost raspodjelu dohotka potrošnju štednju inflacijubull proračunom se mogu provoditi glavni ciljevi ekonomske politike kao što su alokacija distribucija i stabilizacijaDržavnim proračunom se osigurava kontrola prikupljanja i trošenja javnog novca

19Proračunska načelandash načela uravnoteženosti - prihodi moraju biti jednaki rashodima a država smije trošiti samo onolikosredstava koliko ih može prikupiti znači da se iz proračuna može potrošiti samo onoliko sredstavakoliko u njega stvarno pristignendash jedne godine - načelo jedne godine podrazumijeva da se proračun donosi za jednu godinu te seprihodi i rashodi planiraju za tu jednu godinundash jedinstva i točnosti - svi prihodi i rashodi svih proračunskih i izvanproračunskih korisnika se moraju iskazivati po bruto načelu (načelo budžetske potpunosti) svi njihovi rashodi moraju se iskazivati po funkcijama i programima u visini utvrđenoj proračunom a svi prijedlozi zakona uredbi i akata koje donose Vlada i Sabor trebaju sadržavati procjenu njihovog učinka na proračunndash univerzalnosti - svi prihodi proračuna mogu se koristiti za sve rashode iako postoje i zakonom i odlukama propisane iznimkendash specifikacije- svi prihodimoraju biti raspoređeni po ekonomskoj klasifikaciji i iskazani prema izvorima a rashodi prema proračunskim klasifikacijama te uravnoteženi s prihodimandash transparentnosti - proračuni i svi uz njih vezani dokumenti moraju biti dostupni javnosti pa se zbogtoga objavljuju u raquoNarodnim novinamalaquo odnosno u službenim glasilima lokalnih jedinicandash dobrog financijskog upravljanja - proračunska sredstva moraju se koristiti ekonomičnoučinkovito i djelotvorno

20Struktura državnog proračuna ( iz kojih se dijelova sastoji opći i posebni ) opći dio proračuna - obuhvaća račun prihoda i rashoda te račun financiranjaračun prihoda i rashoda ndash prikazuje prihode i rashode države u jednoj godinibull račun financiranja ndash dio proračuna koji prikazuje način financiranja proračunskog manjka te korištenje proračunskog viškaPosebni dio proračuna - sadrži plan rashoda proračunskih korisnika raspoređenih po organizacijskoj iekonomskoj klasifikaciji te po tekućim i razvojnim programima

21Proračunske klasifikacije rashoda-ekonomska klasifikacija po ekonomskoj namjeni rashoda (naknade zaposlenima subvencije socijalne naknade)-funkcijska klasifikacija po namjeni rashoda (obrana zdravstvo obrazovanje)-organizacijska klasifikacija po organizacijskim jedinicama (Sabor Vlada ministarstva državni zavodi fondovi i dr proračunskim korisnicima) ndash administrativna klasifikacija šifrirano po razdjelima koji se dijele na glave-programska klasifikacija po programima aktivnostima i projektima (programi zaštite okoliša informatizacije pomoći poduzetništvu)-klasifikacija po izvorima financiranja (porezi doprinosi namjenski prihodi donacije)

- lokacijska klasifikacija po teritorijalnim cjelinama (državamažupanijama gradovima općinama područjima posebnedržavne skri)

22Državna riznica -posebno mjesto u izvršavanju proračuna i kontroli korištenja proračunskih sredstava ima Državna riznica Ministarstva financijaNije nikakva blagajna ili sef već složeni sustav proračunskoga i financijskog upravljanja javnim novcem čija je svrha racionalnije trošenje javnog novca smanjivanje potrebe zaduživanja države te povećavanje likvidnosti gospodarstva

23 Rebalans proračuna ( što je i zašto se vrši ) - izmjena proračunskih iznosa odnosno njihovo smanjenje iili povećanje u odnosu na plan proračuna donesen na početku kalendarske godineDo rebalansa dolazi kada se tijekom proračunske godine ustanovi da su pogrešno procijenjeni proračunski prihodi ili se pojave nepredviđeni rashodiRebalans mogu izazvati nepredviđene okolnosti u domaćem ili svjetskom gospodarstvu (svjetskarecesija) ali može biti i posljedica nesposobnosti vlade da realno planira prihode i rashode

24Javni prihodi-pojam i obilježja - JAVNI PRIHODI ndash sredstva kojima država zadovoljava javne potrebe iz svoje nadležnosti Različiti čimbenici utječu na sustav javnih prihoda zemlje ndash društveno-ekonomski sustav političkouređenje dohodak po stanovniku gospodarska struktura broj stanovnika geografske značajke(veličina teritorija) politička i ekonomska povezanost s drugim zemljamaObilježja Sredstva kojima država i njezina javnopravna tijela zadovoljavaju javne potrebe iz svoje nadležnosti - ubiru se u novcu- ubiru se periodično- ubiru se u pravilu iz prihoda i dohotka a samo iznimno iz imovine (iz iznosa koji se ekonomski obnavljaju dio su novostvorene vrijednosti)- služe za podmirivanje državnih (javnih) potreba (broj i intenzitet određen ulogom države u društveno-ekonomskom životu zemlje političkim uređenjem gospodarskom razvijenošću brojem stanovnika i veličinom teritorija

25Financijski i fiskalni suverenitet - FISKALNI PRIHODI ndash oni koje javna vlast uvodi svojimautoritetom korištenjem svoga financijskoga i fiskalnoga suvereniteta prisilno prisvajanjem dijela ekonomske snage fizičkih i pravnih osobaFiskalni suverenitet ndash ustavno i zakonsko ovlaštenje i pravo na utemeljenje uvođenje i određivanje visine fiskalnih prihodaFinancijski suverenitet ndash ovlaštenje subjekata javnog financiranja utemeljeno na ustavu i zakonima da mogu prikupljati novčana sredstva i samostalno ih raspoređivatiTemelj prikupljanja fiskalnih javnih prihoda jest obilježje OBVEZNOSTI ndash ne ostvaruju se posredstvom tržišta (ponude i potražnje) već temeljem državne prisile Ostvaruju se U NOVCU

26Klasifikacija javnih prihoda ( koji su izvedeni javni prihodi )a) prema vremenu pritjecanja (redoviti i izvanredni) Redoviti - tijekom dužeg razdoblja stalno se ubiru u redovitim vremenskim razmacima iz izvora koji se permanentno ekonomski obnavljaju Izvanredni - uvode se u slučaju nužde kad raspoloživa sredstva nisu dovoljna za podmirenje nekih novih (nepredviđenih neplaniranih) rashoda ubiru se u slučajevima kad se pojavi potreba zapokrivanjem izvanrednih rashoda ubiru se povremeno i privremeno jednokratno ili višekratno toliko dugo i u onim iznosima koji su potrebni za podmirenje izvanredne potrebe zbog koje jenjihovo ubiranje postalo nužno prestaju se ubirati kad je zadovoljena potreba koja je uzrokovala njihovo ubiranje primjeri izvanrednih javnih prihoda ndash javni zajam izvanredni porezi

b) prema načinu stjecanja prava na prihode (originarni i derivativni) Originarni (izvorni) - prihodi koje država kao i svaki drugi gospodarski subjekt ostvarujesvojom gospodarskom aktivnošću (javna poduzeća) ili na temelju prava vlasništva prihodi koje država temeljem prava vlasništva ostvaruje od državne imovine ndash ostvaruje ih u svojstvu poduzetnika odnosno od državnih poduzeća ili državne imovine država je vlasnik javnih poduzeća organizira i

upravlja njihovom gospodarskom aktivnošću i na kraju ubire prihod koji je nastao kao njihov rezultat ovi su prihodi izravan rezultat angažmana države kao gospodarskog subjekta ndash pozicija države pri stjecanju originarnog prihoda bitno se ne razlikuje (uvjetno rečeno) od položaja koji imaju drugi gospodarski subjekti ndash fizičke i privatno-pravne osobeDerivativni (izvedeni) - ubiru se kao prisilni prihodi koje država ostvaruje na temelju suverene vlasti tj financijskog suvereniteta države te korištenja pravne neograničenosti vlasti pri donošenju pravnih propisa kojima za pravne i fizičke subjekte uvodi obvezu plaćanja prihoda izvedeni su iz ekonomske snage fizičkih i pravnih osoba - iz prihoda dohotka i imovine pravnih i fizičkih osoba te postaju vlasništvom države koja ih raspoređuje za podmirenje javnih rashoda

c) prema karakteru vlasti u odnosima u kojima se kao jedan subjekt pojavljuje država a kao drugi subjekt fizička ili pravna osoba (privatnopravni i javnopravni) ndash Privatnopravni proistječu iz statusa države identičnog statusu svakog drugog pojedinca - gospodarskog subjekta koji ostvaruje prihode svojom gospodarskom aktivnošću temeljenom na pravu vlasništva to su prihodi od javnih poduzeća i prihodi od državne imovine (originarni) Javnopravni - prihodi koje država ostvaruje temeljem svoga statusa koji je postavlja iznad pojedinaca i daje joj pravo naređivanja što ona iskorištava donoseći pravne akte u kojima nameće obvezu plaćanja prihoda najznačajniji predstavnici ove vrste javnih prihoda su porezi doprinosi i pristojbe (derivarivni)

d) prema subjektu od kojega se ubiru (prihodi od fizičkih osoba i prihodi od pravnih osoba) Prihodi od fizičkih osoba - prihodi koje država ubire iz dohotka iili imovine fizičkih osoba plaćanju ove vrste prihoda podliježu sve osobe koje obavljaju djelatnost ili posjeduju imovinu temeljem koje ili iz koje su dužne plaćati raznovrsna davanja regulirana pravnim aktima dotične državePrihodi od pravnih osoba - prihodi koje država ubire pretežno od pravnih osoba na temelju zakonskih propisa (npr porez na dobit) ili na temelju ugovora (zajmovi) odnos prihoda od fizičkih osoba i prihoda od pravnih osoba u ukupnim državnim prihodima pojedinih država ovisi o društvenondashpolitičkom uređenju i o vlasničkim odnosima

e) prema financijskoj autonomiji i financijskom suverenitetu (prihodi širih i prihodi užih teritorijalnihjedinica) - kojoj će teritorijalnoj jedinici (užoj ili široj) i u kojem iznosu pripadati prihod ubran primjenom nekog od instrumenata prikupljanja javnih prihoda nije samo financijski problem negoprije svega političko pitanje ndash grad općina županija država

27Fiskalni javni prihodi ( karakteristike i nabrojati ) - Porezi - financijski instrumenti prikupljanja prihoda kojima države podmiruju rashode iz svoje nadležnosti obaveza koju svakipojedinac ili pravni entitet mora plaćati državi ili funkcionalnom ekvivalentu državiCarine - jedan od posrednih oblika poreza koji se ubire prilikom prijelaza robe preko državne odnosno carinske graniceTakse (pristojbe) ndash naknada za poslove ili usluge javnih ili ovlaštenih organa ili službiDoprinosi - obvezna davanja kojima obveznik doprinosa sudjeluje u troškovima što ih javno pravno tijelo ima obavljajući na svoju inicijativu određene materijalne usluge koje zadovoljavaju osobni ijavni interes određenog kruga pojedinaca namjenski prihod javnopravnog tijelaParafiskaliteti ndash fiskalni oblici koji imaju iste karakteristike kao i pojedini fiskaliteti ali prihodi skupljeni na ime njih nisu prihod proračuna već određenog fonda institucije ili uplatnog računa namijenjenih financiranju određenih javnih potreba

28Carine(značenje i svrhaklasifikacijacarinska terminologijaJCD) posebna vrsta poreza koji država naplaćuje pri prenošenju odnosno prelasku robe preko carinske crte indirektni porez u vanjskotrgovinskoj razmjeni uglavnom kao porez koji se naplaćuje pri uvozu dobara-vrsta fiskalnih prihoda uvodi se s ciljem prikupljanja prihoda ili zaštite domaće proizvodnje

Carine se primjenjuju iz više razloga najčešće stoga što država pomoću njih želi-regulirati opseg i usmjeravati tijekove vanjskotrgovinske razmjene- zaštititi domaću proizvodnju odnosno poticati opći gospodarski razvitak ili razvitak pojedine

proizvodnje-pomoći uravnoteženju bilance plaćanja- zbog potreba državnog proračuna

S obzirom na smjer kretanja robe uvozne izvozne (cilj otežati ekonomskim a ne administrativnim putem izvoz robe kako bi se prvobitno zadovoljile domaće potrebe ndash rjeđe u uporabi) i tranzitne

S obzirom na svrhu carine ekonomske ili zaštitne - štite nacionalnu privredu od strane konkurencije (ubrajaju se i prohibitivne ndash izuzetno visoke stope)- financijske ili fiskalne - namiču sredstva za financiranje javnih potreba na robu koja se u zemlji ne proizvodi ili je proizvodnja zanemariva (prema ekonomskom i geografskom čimbeniku luksuzna roba)- socijalno-političke ndash proizvodi koji se iz socijalnih razloga carine po nižim stopama ili se oslobađaju carine (lijekovi neki prehrambeni proizvodi medicinska pomagalahellip)- antidampinške ndash u zemljama u kojima je proveden damping (niskim izvoznim cijenama vlastitu robu izvesti na strano tržište ndash monopoliziranje - unošenje proizvoda jedne zemlje na tržište druge po cijeni nižoj od normalne cijene proizvoda u zemlji izvoznici) ndash protumjera

Prema visini carinske stope odnosno s obzirom na stupanj beneficiranja- preferencijalne - one kod kojih se primjenjuju niže carinske stope od uobičajene jer se roba uvozi izzemlje s kojom su ugovorene neke povlastice ndash uvoz se na taj način preferira stavlja u povlašten položaj za te zemlje-diferencijalne - one kod kojih se neka roba opterećuje višom carinskom stopom od uobičajenezbog ekonomskih ili političkih razloga (zaštita domaće proizvodnje ndash zaštitne carine uvoz iz određene zemlje kao odgovor na carinski postupak kojem je u toj zemlji podvrgnuta roba iz zemlje kojauvodi te carine ndash retorzivna carina)

Carinska osnovica - vrijednosno ndash naturalna osnovica na koju se primjenjuje carinskastopa iz carinske tarife vrijednost robe naturalne veličine (kom l kg) kombinacija vrijednost robe i fizički pokazateljiCarinska vrijednost odnosno carinska valuacija koja je parametar za carinu laquoadvaloremraquo polazi od unutrašnje tržišne cijene zemlje izvoznice izvozne cijene zemlje izvoznice prodajne cijene slične robe u zemlji uvoznici i fakturne cijeneCarinska stopa - postotak ili apsolutna vrijednost koja se primjenjuje na carinsku osnovicuCarinska tarifa - pravni propis koji se donosi u obliku zakona službeno ustanovljeni popis carinskih pristojbi sustavni popis proizvoda koji se sastoji od nazivlja (nomenklature) robe s pripadajućimšiframa odnosno tarifnim oznakama te pripadajućim stopama carineCarinski postupak - skup propisanih mjera i poslova koje obavljaju i provode carinski organi u vezi scarinjenjem Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) - pisana isprava koja se koristi kao jedinstveni obrazac carinske deklaracije za sve vrste carinskih postupaka - podnosi se carinarnici kojoj je podnesena i roba

29Pristojbe-pojamobilježjačimbeniciklasifikacija ( npr što može utjecati na definiranje visine pristojbi )- naknada za poslove ili usluge javnih ili ovlaštenih organa ili službi koje pojedinac zatraži oblik prikupljanja prihoda države poznat već i u antičkim državama (sudske pristojbe pristojbe za pristup u hramove gdje se prinosila žrtva bogovima pristojbe za upotrebu vode u gospodarske svrhe) potom i u feudalnim uređenjimatakse su se naplaćivale za usluge koje su državni organi činili fizičkim osobama

Svrha plaćanja pristojbi jest u podmirenju konkretnog troška uzrokovanog izvršenjem zatražene usluge dok se porezima podmiruje širi krug akcija u interesu šireg kruga korisnika s ciljem zadovoljenja javnih potreba

S gledišta interesa ndash plaćanje pristojbi u svezi je sa zadovoljenjem interesa pojedinca dok je kod plaćanja poreza u fokusu javni interes

Na visinu pristojbe utječu razni elementi (političkog socijalnog ekonomskogkaraktera) trebala bi odrazit troškove koje je državno tijelo imalo prilikom izvršenja usluge njezinu tražitelju ndash nematerijalna usluga koju je međutim često teško izmjeriti (rashodi što ih ima tijelo koje obavlja neku uslugu za koju se plaća taksa nisu uzrokovani samo poslovima vezanim uz izvršenjekonkretne usluge) korist koju će tražitelj usluge od nje imati (veća osobna korist za tražitelja usluge ndash veća pristojba usluga koju fizička ili pravna osoba traži od državnog tijela ne mora biti ograničena samo na zadovoljenje osobnog interesa njenog tražitelja već za uslugu može postojati i javni interes tj korist ndash stimulativne pristojbe ndash niže ndash dio tereta koji proizlazi iz pristojbe preuzima javnopravno tijelo (poticanje obrtništva ndash utjecaj na smanjenje nezaposlenosti razvoj pojedinih regijahellip) u određenim slučajevima iznosi pristojbi mogu biti utvrđeni vrlo visoko ndash nisu razmjerni usluzi za koju se plaćaju ndash preventivne pristojbe ndash (visoke sudske pristojbe za određene spise koji nepotrebnoopterećuju nadležno tijelo s ciljem da se rastereti od radnji od kojih nema koristi i koje su beznačajne a angažiraju kapacitete ndash beznačajni predmeti na visinu taksene obveze utječe i određeni broj osobnih oslobođenja (socijalne prilike tražitelja) i predmetnih oslobođenja (određene radnjezasnivanje radnog odnosa npr) ndash kod usluga koje su oslobođene pristojbi troškove na sebe preuzimadržava i podmiruje ih iz prihoda prikupljenih drugim instrumentima

Prema tijelima koji obavljaju radnje za koje je propisana obveza plaćanja taksi- Administrativne ndash za rad državnih organa i ustanova te drugih organizacija za čije su usluge propisane ndash nazivaju se još i državnim taksama (carinske konzularne ndash za rad konzularnih i diplomatskih organa katastarske za zaštitu patenata)- Sudske ndash u postupku pred sudom u postotku ili u apsolutnom iznosu- Komunalne ndash za korištenje određenim pravima predmetima i uslugama koji su utvrđeni u tarifi komunalnih taksi

Prema tijelu koje utvrđuje pristojbenuobvezu pristojbe koje propisuju centralna državna tijela pristojbe koje propisuju uže teritorijalne jedinice

Prema vremenu plaćanja pristojbe koje se plaćaju unaprijed ndash prije izvršenja uslugepristojbe koje se plaćaju unatrag ndash nakon izvršenja usluge

Prema obujmu - broju izvršenih usluga za koje se plaćaju pojedinačne ndash svaka usluga zasebno i paušalne ndash za više usluga u cjelini

U užem smislu pristojbe dijelimo na Upravne pristojbe Sudske pristojbe i Javnobilježničke pristojbeUpravne pristojbe - za spise i radnje pred tijelima državne uprave diplomatskim misijama konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu upravnim i samoupravnim tijelima županije grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlastiU upravne pristojbe spadaju pristojbe iz vodoprivrede za zaključenje braka iz oblasti vanjskih poslova iz oblasti unutarnjih poslova carinske pristojbe iz oblasti prosvjete i kulture za obavljanje djelatnosti građevinske pristojbe iz oblasti zdravstva katastarske pristojbe iz oblasti poljoprivrede ribarstva šumarstva i lova prometne pristojbe za zaštitu kulturne i prirodne baštine iz ugostiteljstva i turizma za zaštitu okoliša gospodarske pristojbe)

Sudske pristojbe ndash u parničnom izvanparničnom ovršnom ostavinskom zemljišnoknjižnompostupkom kaznenom postupku po privatnoj tužbi postupku u upravnim sporovima postupku upisa usudski registar postupku stečaja i likvidacije i u drugim slučajevima propisanim Zakonom

Javnobilježničke pristojbe - za isprave i radnje javnog bilježnika plaćanje se vrši u visini utvrđenoj tarifom javnobilježničkih pristojbi pristojbe treba platiti osoba u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom30Doprinosi-pojam obilježja- doprinosi su fiskalni oblici pomoću kojih se prikupljaju sredstva za financiranje određenih javnih potreba po određenim karakteristikama razlikuju se od pristojbi i poreza no nema općeprihvaćene definicije doprinosa ndash neslaganja u financijskoj teorijiTemeljne karakteristike doprinosa Postojanje stvarne ili moguće koristi koju određenikrug korisnika ima od aktivnosti države i javnopravnih tijela ndash naknada za neposrednu korist- Obveza plaćanja doprinosa nije uzrokovana zahtjevom obveznika ndash inicira javnopravno tijelo- Visina ovisi o troškovima tijela pri obavljanju aktivnosti ili o vrijednosti posebne koristi koju imajuobveznici doprinosa od aktivnosti javnopravnih tijelandash koristi su materijalne prirode- Imaju obvezni karakter ndash neplaćanje povlači sankcije- Ubiru se u novcu

31Parafiskalna davanja (obilježja) Temeljne karakteristike Obvezatnost plaćanja-U korist institucija izvan mreže javne vlasti ndash prihod posebnih tijela (komora) - namiruju se izdaci institucija koje su ih uvele-Nisu prihod državnog proračuna za zadovoljavanje javnih rashoda- Plaćaju ih subjekti kojima institucije izvan mreže javne vlasti pružaju usluge - obveza plaćanja tereti određeni krug korisnika koji su povezani određenim zajedničkim ekonomskim i socijalnim interesom - Prihodi određeni za financiranje unaprijed predviđenih zadaća ndash destinirani prihodi- Obveza i visina plaćanja utemeljena od strane institucija izvan mreže javne vlasti ili državnih tijela u okviru njihovih ovlaštenja na temelju korištenja fiskalnog suvereniteta a ne od strane države ndash kao izvanproračunski prihodi ne potpadaju pod izravno reguliranje od strane državnih tijelapa predstavničko tijelo nad njima nema tako strogu kontrolu kao nad proračunskim prihodima

32Temeljne razlike između(npr navedite barem 2 temeljne razlike između pristojbi i poreza pristojbi i poreza porezi nisu izravna naknada za određene usluge i ubiru se prisilno

pristojbi i doprinosa -Obveza plaćanja nije inicirana od strane obveznika doprinosa- Prisila jače izražena kod doprinosa

doprinosa i poreza - Obveznici imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijela a visina obveze plaćanja je u korelaciji s tom korisnošću - protučinidba- Obveza plaćanja nema opći univerzalni značaj već tereti ograničen krug osoba koje imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijela- Prihod su određenog tijela institucije a ne proračuna države- Unaprijed im je određena namjena ndash destinirani

33Nefiskalni javni prihodi ( što su koja je karakteristika u odnosu na fiskalne ) NEFISKALNI PRIHODI ndash ne javljaju se kao posljedica prisile javne vlasti njihova struktura nije stabilna te se mogu sakupljati na temelju vlasništva posebnom financijsko-monetarnom aktivnošću države iz ostalih nefiskalnih izvoraU nefiskalne prihode ubrajaju se Prihodi od javne imovine Deficitno financiranje javnih izdataka (javni dug) Vlastiti prihodi

34Definicija i obilježja poreza - porezi su fiskalni instrument putem kojeg javna (državna) blagajna dolazi do najvećeg iznosa prihoda pa čine najizdašniji državni prihod uz svoje fiskalno djelovanje neizbježno (kao i svi ostali javni prihodi) imaju i ekonomsko i socijalno značenje (kupovna moć se smanjuje proizvodi poskupljuju ndash kretanja ponude i potražnje)

-porezi su prisilno davanje bez konkretne odnosno posebne protuusluge onoga kojemu to davanje pripadaPorezi su osnovni instrumenti prikupljanja javnih prihoda kojima suvremena država podmiruje rashode iz svoje nadležnosti ndash predstavljaju prinudan i bez protučinidbe izvršen transfer dijela imovine ekonomskih subjekata u korist institucija javne vlasti s ciljem ostvarenja funkcija ujavnom sektoru i nesmetanog tijeka ekonomsko-reprodukcijskog ciklusa

Osnovna obilježja poreza u suvremenim državama1048766 prisilnost (prinudnost) porezi su prisilni prihod države ndash očituje se u trenutku dospijeća porezne obveze ndash sankcije uslijed neplaćanja obilježje prisilnosti u suvremenim državama različito je od od onoga ranije i to zbog razlika u društveno-političkom uređenju tijekom njezina povijesnog razvoja1048766 derivativnost (izvedenost) -porezi su derivativni prihodi države ndash država ubire poreze temeljem svojeg financijskog (poreznog) suvereniteta tj prava da sama regulira materiju oporezivanja1048766 nepovratnost-Nepovratnost poreza ima trajni karakter (za razliku od npr javnog zajma čije je obilježje samo privremena promjena privatnog u javno vlasništvo) Obilježje nepovratnosti temelji se na trajnoj promjeni vlasničkih odnosa nad iznosima koje država ubire od fizičkih i pravnih osoba1048766 odsutnost neposredne protunaknade -Porezi nisu naknada za korištenje usluge (javno dobro) koje pruža i financira država u okviru svojih nadležnosti - obrana zemlje usluge pravosuđa usluge policije i sl Činjenica da netko plaća porez ne daje mu pravo da od nadležnog državnog tijela traži neku izravnu protučinidbu protuuslugu1048766 nedestiniranost -Obilježje nedestiniranosti poreza proistječe iz namjene trošenja iznosa ubranih oporezivanjem1048766 ubiranje u javnom interesu1048766 novčani prihod države

35Klasifikacija porezaSubjektni (osobni personalni) prilikom oporezivanja uzima se u obzir osobaporeznog obveznika i objektni (stvarni realni) prilikom oporezivanja objektnim porezima ne uzima se u obzir osoba poreznog obveznika nego samo vrijednost ili prihod od objekta oporezivanja

bull Sintetički ( oporezuje se ukupna snaga poreznog obveznika) i analitički ( oporezuje se svaki pojedini prihod )bull Reparticijski (kontingentni) država unaprijed utvrđuje iznos koji želi ubrati na određenom području primjenom pojedinog poreza ili svih poreza i kvotniporezni obveznik odgovara svojoj poreznojobvezi tako što će iz svoje ekonomske snage izdvojiti točno unaprijed utvrđen dio na temelju definirane porezne stope

bullFundirani porezi - porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv fundiranih (stalnih sigurnih) izvoraNefundirani porezi ndash porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv nestalnih nesigurnih izvora

bull Katastarski -ubiru se na temelju razreza poreza načinjenog prema za to relevantnim podacima koji suuvedeni u katastarske knjige registre i druge slične knjige koje imaju obilježje javnih ispravaminus porezna će obveza glasiti na osobu koja je u takvoj ispravi navedena kao vlasnik korisnik iliuživatelj objekta oporezivanja (zemljišta građevinskog objekta i sl) i Tarifni- ubiru se na temelju podataka navedenih u službeno utvrđenom popisu poreznih predmeta i stopa koji se zove tarifa

bull Opći porezi kojima se podmiruju javne potrebe općenito ne ubiru se za unaprijed određenu svrhu i Namjenski- porezi kod kojih je već unaprijed utvrđena svrha u koju će se utrošiti prihodi prikupljeni oporezivanjem

bull Redovni- prema načelu periodičnosti ubiru se u redovitim vremenskim intervalima (obično svake godine) u ukupnosti javnih prihoda čine najznačajniji dio predstavljaju najizdašniju vrstu javnih prihoda i izvanredniubiru se od vremena do vremena povremeno i privremeno razlozi za uvođenje fiskalni i nefiskalni

bull Osnovni porezi porez na dohodak porez na dobit i porez na dodanu vrijednost čine temelj poreznog sustava većine suvremenih država-dopunski porezi sudjeluju u ukupnim poreznim prihodima sa svega nekoliko postotaka i imaju dopunski (supsidijarni) karakter ndash pojedinačno nemaju značajan udio no zajedno neophodni

bull neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru- posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti

36Izravni porezi - neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru

37Neizravni porezi -posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti- zahvaćanje porezne snage kroz čin potrošnje gdje je moguće i prevaliti porezni teret- porezni obveznik različit od osobe nositelja poreznoga tereta- posredni porezi imaju negativan regresivni učinak na raspodjelu dohotka (veći teret snose siromašniji)

38Teorije opravdanja za ubiranje poreza ( biti će objašnjenje definicija trebati će upisati koja je to teorija )

Terija sile -Plaćanje poreza - obvezni pokoreni narodi i neravnopravni članovi zajednice lišeni prava da sudjeluju u odlučivanju pri uvođenju te obveze1048766 Shvaćanje da pobjednici imaju neograničeno pravo raspolaganja životom i imovinom pobijeđenih1048766 Iz ove teorije proizlazi stav da poreze ne plaća slobodno stanovništvo jer je porez smatran manifestacijom podčinjenosti

Teorija ugovora - Opravdavalo se ubiranje poreza od slobodnog stanovništva države srednjeg vijeka - feudalizam1048766 teorija je nastala kada su porezi još bili povremeni sporadični i namjenski prihodi za čije plaćanje nisu bili obvezni svi stanovnici

Teorija cijene - Zagovornici ove teorije su tumačili da poreze treba smatrati cijenom tj naknadom koja se na načelu do ut des (dajem da daš ja tebi ti meni) plaća državi za usluge koje ona činiDržava prodaje usluge temeljem čijeg obavljanja ima troškove koje porezni obveznik kupuje za cijenu koja je izražena porezomTeorija cijene ima dvije podvrste teorija a to su teorija osiguranja i teorija uživanja

Teorija osiguranja - Prema teoriji osiguranja porezi su cijena koju porezni obveznici plaćaju državi koja im u okviru svojih nadležnosti čini uslugu što se sastoji u osiguranju njihova fizičkog integriteta i zaštiti njihove imovinePorezi su s ovog gledišta premije za osobno i imovinsko osiguranje ndash materijalna i osobna sigurnost garantirana

Teorija uživanja - Prema teoriji uživanja potrebu plaćanja poreza obrazlaže se činjenicom da država svojom aktivnošću omogućuje poreznim obveznicima da neometano od drugih uživaju dobra (dohodak imovinu) koja im stoje na raspolaganju ndash štiti granice i unutarnji poredak koji omogućuje uživanje dobara-veći dohodak i imovina - dužan platiti veći iznos poreza kao cijenu za mogućnost da svoj dohodak odnosno imovinu uživa

Teorija reprodukcije poreza - U ovoj teoriji sadržan je zahtjev da se porezi ubiru i troše tako da se posredno vrate poreznim obveznicima a to će biti moguće onda kad se iznosi prikupljenioporezivanjem upotrijebe tako da omoguće povećanje dohotka poreznih obveznika te će se onda moći ubrati i veći iznos od poreznog obveznika

Organska teorija - Prema ovoj teoriji država se javlja kao potrebna i prirodna društvena institucija bez koje bi bila ugrožena egzistencija društva i ekonomski napredak stoga je zadatak građana da plaćajući porez održavaju državu

Teorija žrtve - Život u organiziranoj zajednici zahtjeva da se izdvoje sredstva za podmirenje troškova koji osiguravanje postojanje i funkcioniranje države ndash žrtvovati se izdvajanjem iz svoje ekonomske snage za plaćanje poreza ndash odreći se dijela svoje kupovne snage

Suvremena teorija - U suvremenim demokratskim državama nema potrebe za opravdavanjemoporezivanja jer je postojanje države s ciljem zadovoljenja javnih potreba nužno i jasno samo po sebi i neupitnobull Promišljaju se rješenja koja će poreze porezni sustav i mjere porezne politike učiniti efikasnijima u postizanju ciljeva uz pravednost pri oporezivanju i veću podnošljivost poreznog tereta (koji porezitko kada koliko na koji način kome -Porezi prihvaćeni kao nezamjenjiv instrument prikupljanja prihoda države s ciljem obavljanja zadaća

39Osobni elementi oporezivanja ( porezni subjekt porezni obveznik porezni destinator konačni platac porezni platac porezni jamac)POREZNI SUBJEKT je osoba koja sudjeluje u oporezivanju a može biti aktivan i pasivan Aktivan je javnopravno tijelo koje je ovlašteno uvoditi poreze i propisivati obvezu plaćanja poreza Pasivni je fizička ili pravna osoba koja iz svoje ekonomske snage izdvaja iznos dužnog porezaPOREZNI OBVEZNIK je osoba uz koju zakon veže obvezu plaćanja poreza nosilac je porezne obveze prema zakonu Porezni obveznik = porezni dužnikPOREZNI DESTINATAR je osoba koja je po intenciji zakonodavca unaprijed svjesno i namjerno utvrđena da snosi porezni teretKONAČNI PLATAC je osoba koja doista u konačnici snosi porezni teret te čija je ekonomska snaga stvarno i trajno smanjena za iznos plaćenog porezaPOREZNI PLATAC je oosba koja na ime i za račun poreznog obveznika plaća porezPOREZNI JAMAC je osoba koja jamči da će porezni obveznik podmiriti svoju poreznu obvezu Razlikujemo dobrovoljni jamac koji jamči za ispunjenje bez prisile propisa i zakonski koji je zakonom određen kao porezni jamac

40Materijalni elementi oporezivanja ( porezni iznos porezni objekt porezna osnovica ndash vrste i metode utvrđivanja porezna stopa porezna sposobnost ndash kapacitet )POREZNI IZVOR su sva dobra sva materijalna sredstva iz kojih se plaća porez odnosno koja porezna vlast zahvaća prilikom oporezivanja ndash dohodak prihod i imovinaPOREZNI OBJEKT porezni objekt ili predmet oporezivanja je pobliže obilježen fragment jednog od poreznih izvora za koji se vezuje porezna obveza kod utvrđivanja poreznog izvora - pitanje iz čega (odakle) se ubire porez kod utvrđivanja poreznog objekta agrave pitanje na što se porez plaćaPOREZNA OSNOVICA predstavlja vrijednost ili veličinu na temelju koje je moguće izračunati iznos koji porezni obveznik mora platiti na ime podmirenja porezne obveze Vrste ndash porezna osnovica po količini vrijednosti paušalna i stvarna porezna osnovicaPOREZNA STOPA je u novcu izražen dio koji se izdvaja iz porezne osnovice a plativši ga porezni je obveznik izvršio svoju poreznu obvezu Vrste -proporcionalna ndash o nepromijenjena s porastom -progresivna ndash povećava se porastom -regresivna ndash smanjuje se porastom

POREZNA SPOSOBNOST je termin kojim se izražava mogućnost da porezni obveznik iz ekonomske snage plati porez

9Mjerenje uspješnosti i učinkovitosti financijske djelatnosti javnopravnih tijela-formalno i materijalno ( znati pojmove i što podrazumijeva formalno i materijalno ) Formalno - utvrdivanjem jesu li sredstva prikupljena onako kako je bilo predvidenoMaterijalno ndash utvrdivanjem jesu li željeni odnosno predvideni ciljevi zaista postignuti i to nanajracionalniji moguci nacin uporabom za to predvidenih sredstava

10Instrumenti ekonomske politike ( nabrojati ) bull instrumenti javnih financija (fiskalne politike) ndash najvece znacenjebull instrumenti monetarno-kreditne politikebull instrumenti sustava i politike cijenabull instrumenti vanjskotrgovinskog i deviznog sustavabull instrumenti sustava i politike dohodakabull instrumenti direktne kontrole ukljucujuci propise kojima se utjece na uvjete poslovanja gospodarskih subjekata

11Fiskalna politika - ona sastavnica ekonomske politike koja se koristi javnim prihodima i javnimrashodima radi ostvarivanja odredenih ekonomskih ciljeva

12Odnos financijskih znanosti i drugih znanosti ( sa kojim disciplinama se javne financije usko vezuju-sociologija pravo filozofija ) ekonomski fiskalni socijalni pravni aspekti djelovanja instrumenata javnih financija Blizak odnos s ustavnim pravom upravnim pravom upravnim postupkom povezanost s podrucjem sociologije i psihologije

13ProračunDržavni proračun ( što je ) proračun je plan prihoda i rashoda za neko vremensko razdoblje bit proračuna je uvijek ista ndash planiranje i usklađivanje prihoda i rashoda Za planiranje izradu i izvršenje proračuna država je odgovorna svojim građanimaVlada mora uredno i redovito prikazivati detalje o prikupljanju i trošenju novca svojih građanaJedan od najvažnijih akata koje donosi Sabor

14Proračunski proces ( što je iz koja se 3 koraka sastoji i koliko traje ) Proračun i proračunski proces - precizno regulirana procedura ndash sastoji se od planiranja i izrade tj pripreme donošenja i izvršavanja proračuna (uključuje kontrolu) vrlo formalno određen zakonom oproračunu

15Razine proračuna u RH ( sturktura fiskalnog sustava podjela na niže i više razine vlasti) - državni proračun- proračuni izvanproračunskih korisnika državnog proračuna- proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

16Konsolidirana bilanca središnje države i konsolidirana bilanca opće države

opća država ndash središnja država (proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna) uvećana za proračunske i izvanproračunske korisnike županijskih gradskih i općinskih proračuna

Proračun središnje države - glavni instrument financiranja javne potrošnje u zemlji ndash iz središnjeg proračuna financiraju se sve najvažnije državne funkcije (javna uprava obrana javni red i sigurnost obrazovanje i kultura promet i veze značajno pokrivanje nedostatnih sredstava fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranja prihodi i rashodi se koriste u računu prihoda i rashoda kad je riječ o poslovanju te o prodaji i nabavi nefinancijske imovine a primici i izdaci se koriste u računu financiranja kad je riječ o financijskoj imovini zaduživanju i otplatama zajmovandash prihodi i rashodi vezuju se uz nefinancijske a primici i izdaci uz financijske transakcije

17Izvanproračunski korisnici ndash izvanproračunski fondovi poduzeća i druge pravne osobe u kojima država ili lokalne jedinice imaju odlučujući utjecaj na upravljanje a oni sami imaju znatan stupanj autonomije koja uključuje samostalno odlučivanje o dijelu prihoda i rashoda ndash HZMIO HZZOHZZ sredstva dječjega doplatka JP Hrvatske vode programi socijalne skrbihellip zasebne pravne osobe koje iz svojih proračuna koji se nazivaju financijski planovi (akt kojim utvrđuju svojeprihode i rashode) financiraju određene javne potrebe

18Funkcije državnog proračuna - Državni proračun prikazuje najvažnije ciljeve državendash analizom prihoda i rashoda može se utvrditi planira li država snižavanjem poreza potaknuti poduzetništvo i gospodarski rast ili povećanjem poreza financirati povećane rashode jesu li jojvažniji izdaci za socijalne naknade izgradnju autocesta ili za plaće saborskih zastupnikaSluži i kao instrument ekonomske politike kojim se utječe na ekonomsko stanje zemlje odnosno na gospodarski rast zaposlenost raspodjelu dohotka potrošnju štednju inflacijubull proračunom se mogu provoditi glavni ciljevi ekonomske politike kao što su alokacija distribucija i stabilizacijaDržavnim proračunom se osigurava kontrola prikupljanja i trošenja javnog novca

19Proračunska načelandash načela uravnoteženosti - prihodi moraju biti jednaki rashodima a država smije trošiti samo onolikosredstava koliko ih može prikupiti znači da se iz proračuna može potrošiti samo onoliko sredstavakoliko u njega stvarno pristignendash jedne godine - načelo jedne godine podrazumijeva da se proračun donosi za jednu godinu te seprihodi i rashodi planiraju za tu jednu godinundash jedinstva i točnosti - svi prihodi i rashodi svih proračunskih i izvanproračunskih korisnika se moraju iskazivati po bruto načelu (načelo budžetske potpunosti) svi njihovi rashodi moraju se iskazivati po funkcijama i programima u visini utvrđenoj proračunom a svi prijedlozi zakona uredbi i akata koje donose Vlada i Sabor trebaju sadržavati procjenu njihovog učinka na proračunndash univerzalnosti - svi prihodi proračuna mogu se koristiti za sve rashode iako postoje i zakonom i odlukama propisane iznimkendash specifikacije- svi prihodimoraju biti raspoređeni po ekonomskoj klasifikaciji i iskazani prema izvorima a rashodi prema proračunskim klasifikacijama te uravnoteženi s prihodimandash transparentnosti - proračuni i svi uz njih vezani dokumenti moraju biti dostupni javnosti pa se zbogtoga objavljuju u raquoNarodnim novinamalaquo odnosno u službenim glasilima lokalnih jedinicandash dobrog financijskog upravljanja - proračunska sredstva moraju se koristiti ekonomičnoučinkovito i djelotvorno

20Struktura državnog proračuna ( iz kojih se dijelova sastoji opći i posebni ) opći dio proračuna - obuhvaća račun prihoda i rashoda te račun financiranjaračun prihoda i rashoda ndash prikazuje prihode i rashode države u jednoj godinibull račun financiranja ndash dio proračuna koji prikazuje način financiranja proračunskog manjka te korištenje proračunskog viškaPosebni dio proračuna - sadrži plan rashoda proračunskih korisnika raspoređenih po organizacijskoj iekonomskoj klasifikaciji te po tekućim i razvojnim programima

21Proračunske klasifikacije rashoda-ekonomska klasifikacija po ekonomskoj namjeni rashoda (naknade zaposlenima subvencije socijalne naknade)-funkcijska klasifikacija po namjeni rashoda (obrana zdravstvo obrazovanje)-organizacijska klasifikacija po organizacijskim jedinicama (Sabor Vlada ministarstva državni zavodi fondovi i dr proračunskim korisnicima) ndash administrativna klasifikacija šifrirano po razdjelima koji se dijele na glave-programska klasifikacija po programima aktivnostima i projektima (programi zaštite okoliša informatizacije pomoći poduzetništvu)-klasifikacija po izvorima financiranja (porezi doprinosi namjenski prihodi donacije)

- lokacijska klasifikacija po teritorijalnim cjelinama (državamažupanijama gradovima općinama područjima posebnedržavne skri)

22Državna riznica -posebno mjesto u izvršavanju proračuna i kontroli korištenja proračunskih sredstava ima Državna riznica Ministarstva financijaNije nikakva blagajna ili sef već složeni sustav proračunskoga i financijskog upravljanja javnim novcem čija je svrha racionalnije trošenje javnog novca smanjivanje potrebe zaduživanja države te povećavanje likvidnosti gospodarstva

23 Rebalans proračuna ( što je i zašto se vrši ) - izmjena proračunskih iznosa odnosno njihovo smanjenje iili povećanje u odnosu na plan proračuna donesen na početku kalendarske godineDo rebalansa dolazi kada se tijekom proračunske godine ustanovi da su pogrešno procijenjeni proračunski prihodi ili se pojave nepredviđeni rashodiRebalans mogu izazvati nepredviđene okolnosti u domaćem ili svjetskom gospodarstvu (svjetskarecesija) ali može biti i posljedica nesposobnosti vlade da realno planira prihode i rashode

24Javni prihodi-pojam i obilježja - JAVNI PRIHODI ndash sredstva kojima država zadovoljava javne potrebe iz svoje nadležnosti Različiti čimbenici utječu na sustav javnih prihoda zemlje ndash društveno-ekonomski sustav političkouređenje dohodak po stanovniku gospodarska struktura broj stanovnika geografske značajke(veličina teritorija) politička i ekonomska povezanost s drugim zemljamaObilježja Sredstva kojima država i njezina javnopravna tijela zadovoljavaju javne potrebe iz svoje nadležnosti - ubiru se u novcu- ubiru se periodično- ubiru se u pravilu iz prihoda i dohotka a samo iznimno iz imovine (iz iznosa koji se ekonomski obnavljaju dio su novostvorene vrijednosti)- služe za podmirivanje državnih (javnih) potreba (broj i intenzitet određen ulogom države u društveno-ekonomskom životu zemlje političkim uređenjem gospodarskom razvijenošću brojem stanovnika i veličinom teritorija

25Financijski i fiskalni suverenitet - FISKALNI PRIHODI ndash oni koje javna vlast uvodi svojimautoritetom korištenjem svoga financijskoga i fiskalnoga suvereniteta prisilno prisvajanjem dijela ekonomske snage fizičkih i pravnih osobaFiskalni suverenitet ndash ustavno i zakonsko ovlaštenje i pravo na utemeljenje uvođenje i određivanje visine fiskalnih prihodaFinancijski suverenitet ndash ovlaštenje subjekata javnog financiranja utemeljeno na ustavu i zakonima da mogu prikupljati novčana sredstva i samostalno ih raspoređivatiTemelj prikupljanja fiskalnih javnih prihoda jest obilježje OBVEZNOSTI ndash ne ostvaruju se posredstvom tržišta (ponude i potražnje) već temeljem državne prisile Ostvaruju se U NOVCU

26Klasifikacija javnih prihoda ( koji su izvedeni javni prihodi )a) prema vremenu pritjecanja (redoviti i izvanredni) Redoviti - tijekom dužeg razdoblja stalno se ubiru u redovitim vremenskim razmacima iz izvora koji se permanentno ekonomski obnavljaju Izvanredni - uvode se u slučaju nužde kad raspoloživa sredstva nisu dovoljna za podmirenje nekih novih (nepredviđenih neplaniranih) rashoda ubiru se u slučajevima kad se pojavi potreba zapokrivanjem izvanrednih rashoda ubiru se povremeno i privremeno jednokratno ili višekratno toliko dugo i u onim iznosima koji su potrebni za podmirenje izvanredne potrebe zbog koje jenjihovo ubiranje postalo nužno prestaju se ubirati kad je zadovoljena potreba koja je uzrokovala njihovo ubiranje primjeri izvanrednih javnih prihoda ndash javni zajam izvanredni porezi

b) prema načinu stjecanja prava na prihode (originarni i derivativni) Originarni (izvorni) - prihodi koje država kao i svaki drugi gospodarski subjekt ostvarujesvojom gospodarskom aktivnošću (javna poduzeća) ili na temelju prava vlasništva prihodi koje država temeljem prava vlasništva ostvaruje od državne imovine ndash ostvaruje ih u svojstvu poduzetnika odnosno od državnih poduzeća ili državne imovine država je vlasnik javnih poduzeća organizira i

upravlja njihovom gospodarskom aktivnošću i na kraju ubire prihod koji je nastao kao njihov rezultat ovi su prihodi izravan rezultat angažmana države kao gospodarskog subjekta ndash pozicija države pri stjecanju originarnog prihoda bitno se ne razlikuje (uvjetno rečeno) od položaja koji imaju drugi gospodarski subjekti ndash fizičke i privatno-pravne osobeDerivativni (izvedeni) - ubiru se kao prisilni prihodi koje država ostvaruje na temelju suverene vlasti tj financijskog suvereniteta države te korištenja pravne neograničenosti vlasti pri donošenju pravnih propisa kojima za pravne i fizičke subjekte uvodi obvezu plaćanja prihoda izvedeni su iz ekonomske snage fizičkih i pravnih osoba - iz prihoda dohotka i imovine pravnih i fizičkih osoba te postaju vlasništvom države koja ih raspoređuje za podmirenje javnih rashoda

c) prema karakteru vlasti u odnosima u kojima se kao jedan subjekt pojavljuje država a kao drugi subjekt fizička ili pravna osoba (privatnopravni i javnopravni) ndash Privatnopravni proistječu iz statusa države identičnog statusu svakog drugog pojedinca - gospodarskog subjekta koji ostvaruje prihode svojom gospodarskom aktivnošću temeljenom na pravu vlasništva to su prihodi od javnih poduzeća i prihodi od državne imovine (originarni) Javnopravni - prihodi koje država ostvaruje temeljem svoga statusa koji je postavlja iznad pojedinaca i daje joj pravo naređivanja što ona iskorištava donoseći pravne akte u kojima nameće obvezu plaćanja prihoda najznačajniji predstavnici ove vrste javnih prihoda su porezi doprinosi i pristojbe (derivarivni)

d) prema subjektu od kojega se ubiru (prihodi od fizičkih osoba i prihodi od pravnih osoba) Prihodi od fizičkih osoba - prihodi koje država ubire iz dohotka iili imovine fizičkih osoba plaćanju ove vrste prihoda podliježu sve osobe koje obavljaju djelatnost ili posjeduju imovinu temeljem koje ili iz koje su dužne plaćati raznovrsna davanja regulirana pravnim aktima dotične državePrihodi od pravnih osoba - prihodi koje država ubire pretežno od pravnih osoba na temelju zakonskih propisa (npr porez na dobit) ili na temelju ugovora (zajmovi) odnos prihoda od fizičkih osoba i prihoda od pravnih osoba u ukupnim državnim prihodima pojedinih država ovisi o društvenondashpolitičkom uređenju i o vlasničkim odnosima

e) prema financijskoj autonomiji i financijskom suverenitetu (prihodi širih i prihodi užih teritorijalnihjedinica) - kojoj će teritorijalnoj jedinici (užoj ili široj) i u kojem iznosu pripadati prihod ubran primjenom nekog od instrumenata prikupljanja javnih prihoda nije samo financijski problem negoprije svega političko pitanje ndash grad općina županija država

27Fiskalni javni prihodi ( karakteristike i nabrojati ) - Porezi - financijski instrumenti prikupljanja prihoda kojima države podmiruju rashode iz svoje nadležnosti obaveza koju svakipojedinac ili pravni entitet mora plaćati državi ili funkcionalnom ekvivalentu državiCarine - jedan od posrednih oblika poreza koji se ubire prilikom prijelaza robe preko državne odnosno carinske graniceTakse (pristojbe) ndash naknada za poslove ili usluge javnih ili ovlaštenih organa ili službiDoprinosi - obvezna davanja kojima obveznik doprinosa sudjeluje u troškovima što ih javno pravno tijelo ima obavljajući na svoju inicijativu određene materijalne usluge koje zadovoljavaju osobni ijavni interes određenog kruga pojedinaca namjenski prihod javnopravnog tijelaParafiskaliteti ndash fiskalni oblici koji imaju iste karakteristike kao i pojedini fiskaliteti ali prihodi skupljeni na ime njih nisu prihod proračuna već određenog fonda institucije ili uplatnog računa namijenjenih financiranju određenih javnih potreba

28Carine(značenje i svrhaklasifikacijacarinska terminologijaJCD) posebna vrsta poreza koji država naplaćuje pri prenošenju odnosno prelasku robe preko carinske crte indirektni porez u vanjskotrgovinskoj razmjeni uglavnom kao porez koji se naplaćuje pri uvozu dobara-vrsta fiskalnih prihoda uvodi se s ciljem prikupljanja prihoda ili zaštite domaće proizvodnje

Carine se primjenjuju iz više razloga najčešće stoga što država pomoću njih želi-regulirati opseg i usmjeravati tijekove vanjskotrgovinske razmjene- zaštititi domaću proizvodnju odnosno poticati opći gospodarski razvitak ili razvitak pojedine

proizvodnje-pomoći uravnoteženju bilance plaćanja- zbog potreba državnog proračuna

S obzirom na smjer kretanja robe uvozne izvozne (cilj otežati ekonomskim a ne administrativnim putem izvoz robe kako bi se prvobitno zadovoljile domaće potrebe ndash rjeđe u uporabi) i tranzitne

S obzirom na svrhu carine ekonomske ili zaštitne - štite nacionalnu privredu od strane konkurencije (ubrajaju se i prohibitivne ndash izuzetno visoke stope)- financijske ili fiskalne - namiču sredstva za financiranje javnih potreba na robu koja se u zemlji ne proizvodi ili je proizvodnja zanemariva (prema ekonomskom i geografskom čimbeniku luksuzna roba)- socijalno-političke ndash proizvodi koji se iz socijalnih razloga carine po nižim stopama ili se oslobađaju carine (lijekovi neki prehrambeni proizvodi medicinska pomagalahellip)- antidampinške ndash u zemljama u kojima je proveden damping (niskim izvoznim cijenama vlastitu robu izvesti na strano tržište ndash monopoliziranje - unošenje proizvoda jedne zemlje na tržište druge po cijeni nižoj od normalne cijene proizvoda u zemlji izvoznici) ndash protumjera

Prema visini carinske stope odnosno s obzirom na stupanj beneficiranja- preferencijalne - one kod kojih se primjenjuju niže carinske stope od uobičajene jer se roba uvozi izzemlje s kojom su ugovorene neke povlastice ndash uvoz se na taj način preferira stavlja u povlašten položaj za te zemlje-diferencijalne - one kod kojih se neka roba opterećuje višom carinskom stopom od uobičajenezbog ekonomskih ili političkih razloga (zaštita domaće proizvodnje ndash zaštitne carine uvoz iz određene zemlje kao odgovor na carinski postupak kojem je u toj zemlji podvrgnuta roba iz zemlje kojauvodi te carine ndash retorzivna carina)

Carinska osnovica - vrijednosno ndash naturalna osnovica na koju se primjenjuje carinskastopa iz carinske tarife vrijednost robe naturalne veličine (kom l kg) kombinacija vrijednost robe i fizički pokazateljiCarinska vrijednost odnosno carinska valuacija koja je parametar za carinu laquoadvaloremraquo polazi od unutrašnje tržišne cijene zemlje izvoznice izvozne cijene zemlje izvoznice prodajne cijene slične robe u zemlji uvoznici i fakturne cijeneCarinska stopa - postotak ili apsolutna vrijednost koja se primjenjuje na carinsku osnovicuCarinska tarifa - pravni propis koji se donosi u obliku zakona službeno ustanovljeni popis carinskih pristojbi sustavni popis proizvoda koji se sastoji od nazivlja (nomenklature) robe s pripadajućimšiframa odnosno tarifnim oznakama te pripadajućim stopama carineCarinski postupak - skup propisanih mjera i poslova koje obavljaju i provode carinski organi u vezi scarinjenjem Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) - pisana isprava koja se koristi kao jedinstveni obrazac carinske deklaracije za sve vrste carinskih postupaka - podnosi se carinarnici kojoj je podnesena i roba

29Pristojbe-pojamobilježjačimbeniciklasifikacija ( npr što može utjecati na definiranje visine pristojbi )- naknada za poslove ili usluge javnih ili ovlaštenih organa ili službi koje pojedinac zatraži oblik prikupljanja prihoda države poznat već i u antičkim državama (sudske pristojbe pristojbe za pristup u hramove gdje se prinosila žrtva bogovima pristojbe za upotrebu vode u gospodarske svrhe) potom i u feudalnim uređenjimatakse su se naplaćivale za usluge koje su državni organi činili fizičkim osobama

Svrha plaćanja pristojbi jest u podmirenju konkretnog troška uzrokovanog izvršenjem zatražene usluge dok se porezima podmiruje širi krug akcija u interesu šireg kruga korisnika s ciljem zadovoljenja javnih potreba

S gledišta interesa ndash plaćanje pristojbi u svezi je sa zadovoljenjem interesa pojedinca dok je kod plaćanja poreza u fokusu javni interes

Na visinu pristojbe utječu razni elementi (političkog socijalnog ekonomskogkaraktera) trebala bi odrazit troškove koje je državno tijelo imalo prilikom izvršenja usluge njezinu tražitelju ndash nematerijalna usluga koju je međutim često teško izmjeriti (rashodi što ih ima tijelo koje obavlja neku uslugu za koju se plaća taksa nisu uzrokovani samo poslovima vezanim uz izvršenjekonkretne usluge) korist koju će tražitelj usluge od nje imati (veća osobna korist za tražitelja usluge ndash veća pristojba usluga koju fizička ili pravna osoba traži od državnog tijela ne mora biti ograničena samo na zadovoljenje osobnog interesa njenog tražitelja već za uslugu može postojati i javni interes tj korist ndash stimulativne pristojbe ndash niže ndash dio tereta koji proizlazi iz pristojbe preuzima javnopravno tijelo (poticanje obrtništva ndash utjecaj na smanjenje nezaposlenosti razvoj pojedinih regijahellip) u određenim slučajevima iznosi pristojbi mogu biti utvrđeni vrlo visoko ndash nisu razmjerni usluzi za koju se plaćaju ndash preventivne pristojbe ndash (visoke sudske pristojbe za određene spise koji nepotrebnoopterećuju nadležno tijelo s ciljem da se rastereti od radnji od kojih nema koristi i koje su beznačajne a angažiraju kapacitete ndash beznačajni predmeti na visinu taksene obveze utječe i određeni broj osobnih oslobođenja (socijalne prilike tražitelja) i predmetnih oslobođenja (određene radnjezasnivanje radnog odnosa npr) ndash kod usluga koje su oslobođene pristojbi troškove na sebe preuzimadržava i podmiruje ih iz prihoda prikupljenih drugim instrumentima

Prema tijelima koji obavljaju radnje za koje je propisana obveza plaćanja taksi- Administrativne ndash za rad državnih organa i ustanova te drugih organizacija za čije su usluge propisane ndash nazivaju se još i državnim taksama (carinske konzularne ndash za rad konzularnih i diplomatskih organa katastarske za zaštitu patenata)- Sudske ndash u postupku pred sudom u postotku ili u apsolutnom iznosu- Komunalne ndash za korištenje određenim pravima predmetima i uslugama koji su utvrđeni u tarifi komunalnih taksi

Prema tijelu koje utvrđuje pristojbenuobvezu pristojbe koje propisuju centralna državna tijela pristojbe koje propisuju uže teritorijalne jedinice

Prema vremenu plaćanja pristojbe koje se plaćaju unaprijed ndash prije izvršenja uslugepristojbe koje se plaćaju unatrag ndash nakon izvršenja usluge

Prema obujmu - broju izvršenih usluga za koje se plaćaju pojedinačne ndash svaka usluga zasebno i paušalne ndash za više usluga u cjelini

U užem smislu pristojbe dijelimo na Upravne pristojbe Sudske pristojbe i Javnobilježničke pristojbeUpravne pristojbe - za spise i radnje pred tijelima državne uprave diplomatskim misijama konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu upravnim i samoupravnim tijelima županije grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlastiU upravne pristojbe spadaju pristojbe iz vodoprivrede za zaključenje braka iz oblasti vanjskih poslova iz oblasti unutarnjih poslova carinske pristojbe iz oblasti prosvjete i kulture za obavljanje djelatnosti građevinske pristojbe iz oblasti zdravstva katastarske pristojbe iz oblasti poljoprivrede ribarstva šumarstva i lova prometne pristojbe za zaštitu kulturne i prirodne baštine iz ugostiteljstva i turizma za zaštitu okoliša gospodarske pristojbe)

Sudske pristojbe ndash u parničnom izvanparničnom ovršnom ostavinskom zemljišnoknjižnompostupkom kaznenom postupku po privatnoj tužbi postupku u upravnim sporovima postupku upisa usudski registar postupku stečaja i likvidacije i u drugim slučajevima propisanim Zakonom

Javnobilježničke pristojbe - za isprave i radnje javnog bilježnika plaćanje se vrši u visini utvrđenoj tarifom javnobilježničkih pristojbi pristojbe treba platiti osoba u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom30Doprinosi-pojam obilježja- doprinosi su fiskalni oblici pomoću kojih se prikupljaju sredstva za financiranje određenih javnih potreba po određenim karakteristikama razlikuju se od pristojbi i poreza no nema općeprihvaćene definicije doprinosa ndash neslaganja u financijskoj teorijiTemeljne karakteristike doprinosa Postojanje stvarne ili moguće koristi koju određenikrug korisnika ima od aktivnosti države i javnopravnih tijela ndash naknada za neposrednu korist- Obveza plaćanja doprinosa nije uzrokovana zahtjevom obveznika ndash inicira javnopravno tijelo- Visina ovisi o troškovima tijela pri obavljanju aktivnosti ili o vrijednosti posebne koristi koju imajuobveznici doprinosa od aktivnosti javnopravnih tijelandash koristi su materijalne prirode- Imaju obvezni karakter ndash neplaćanje povlači sankcije- Ubiru se u novcu

31Parafiskalna davanja (obilježja) Temeljne karakteristike Obvezatnost plaćanja-U korist institucija izvan mreže javne vlasti ndash prihod posebnih tijela (komora) - namiruju se izdaci institucija koje su ih uvele-Nisu prihod državnog proračuna za zadovoljavanje javnih rashoda- Plaćaju ih subjekti kojima institucije izvan mreže javne vlasti pružaju usluge - obveza plaćanja tereti određeni krug korisnika koji su povezani određenim zajedničkim ekonomskim i socijalnim interesom - Prihodi određeni za financiranje unaprijed predviđenih zadaća ndash destinirani prihodi- Obveza i visina plaćanja utemeljena od strane institucija izvan mreže javne vlasti ili državnih tijela u okviru njihovih ovlaštenja na temelju korištenja fiskalnog suvereniteta a ne od strane države ndash kao izvanproračunski prihodi ne potpadaju pod izravno reguliranje od strane državnih tijelapa predstavničko tijelo nad njima nema tako strogu kontrolu kao nad proračunskim prihodima

32Temeljne razlike između(npr navedite barem 2 temeljne razlike između pristojbi i poreza pristojbi i poreza porezi nisu izravna naknada za određene usluge i ubiru se prisilno

pristojbi i doprinosa -Obveza plaćanja nije inicirana od strane obveznika doprinosa- Prisila jače izražena kod doprinosa

doprinosa i poreza - Obveznici imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijela a visina obveze plaćanja je u korelaciji s tom korisnošću - protučinidba- Obveza plaćanja nema opći univerzalni značaj već tereti ograničen krug osoba koje imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijela- Prihod su određenog tijela institucije a ne proračuna države- Unaprijed im je određena namjena ndash destinirani

33Nefiskalni javni prihodi ( što su koja je karakteristika u odnosu na fiskalne ) NEFISKALNI PRIHODI ndash ne javljaju se kao posljedica prisile javne vlasti njihova struktura nije stabilna te se mogu sakupljati na temelju vlasništva posebnom financijsko-monetarnom aktivnošću države iz ostalih nefiskalnih izvoraU nefiskalne prihode ubrajaju se Prihodi od javne imovine Deficitno financiranje javnih izdataka (javni dug) Vlastiti prihodi

34Definicija i obilježja poreza - porezi su fiskalni instrument putem kojeg javna (državna) blagajna dolazi do najvećeg iznosa prihoda pa čine najizdašniji državni prihod uz svoje fiskalno djelovanje neizbježno (kao i svi ostali javni prihodi) imaju i ekonomsko i socijalno značenje (kupovna moć se smanjuje proizvodi poskupljuju ndash kretanja ponude i potražnje)

-porezi su prisilno davanje bez konkretne odnosno posebne protuusluge onoga kojemu to davanje pripadaPorezi su osnovni instrumenti prikupljanja javnih prihoda kojima suvremena država podmiruje rashode iz svoje nadležnosti ndash predstavljaju prinudan i bez protučinidbe izvršen transfer dijela imovine ekonomskih subjekata u korist institucija javne vlasti s ciljem ostvarenja funkcija ujavnom sektoru i nesmetanog tijeka ekonomsko-reprodukcijskog ciklusa

Osnovna obilježja poreza u suvremenim državama1048766 prisilnost (prinudnost) porezi su prisilni prihod države ndash očituje se u trenutku dospijeća porezne obveze ndash sankcije uslijed neplaćanja obilježje prisilnosti u suvremenim državama različito je od od onoga ranije i to zbog razlika u društveno-političkom uređenju tijekom njezina povijesnog razvoja1048766 derivativnost (izvedenost) -porezi su derivativni prihodi države ndash država ubire poreze temeljem svojeg financijskog (poreznog) suvereniteta tj prava da sama regulira materiju oporezivanja1048766 nepovratnost-Nepovratnost poreza ima trajni karakter (za razliku od npr javnog zajma čije je obilježje samo privremena promjena privatnog u javno vlasništvo) Obilježje nepovratnosti temelji se na trajnoj promjeni vlasničkih odnosa nad iznosima koje država ubire od fizičkih i pravnih osoba1048766 odsutnost neposredne protunaknade -Porezi nisu naknada za korištenje usluge (javno dobro) koje pruža i financira država u okviru svojih nadležnosti - obrana zemlje usluge pravosuđa usluge policije i sl Činjenica da netko plaća porez ne daje mu pravo da od nadležnog državnog tijela traži neku izravnu protučinidbu protuuslugu1048766 nedestiniranost -Obilježje nedestiniranosti poreza proistječe iz namjene trošenja iznosa ubranih oporezivanjem1048766 ubiranje u javnom interesu1048766 novčani prihod države

35Klasifikacija porezaSubjektni (osobni personalni) prilikom oporezivanja uzima se u obzir osobaporeznog obveznika i objektni (stvarni realni) prilikom oporezivanja objektnim porezima ne uzima se u obzir osoba poreznog obveznika nego samo vrijednost ili prihod od objekta oporezivanja

bull Sintetički ( oporezuje se ukupna snaga poreznog obveznika) i analitički ( oporezuje se svaki pojedini prihod )bull Reparticijski (kontingentni) država unaprijed utvrđuje iznos koji želi ubrati na određenom području primjenom pojedinog poreza ili svih poreza i kvotniporezni obveznik odgovara svojoj poreznojobvezi tako što će iz svoje ekonomske snage izdvojiti točno unaprijed utvrđen dio na temelju definirane porezne stope

bullFundirani porezi - porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv fundiranih (stalnih sigurnih) izvoraNefundirani porezi ndash porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv nestalnih nesigurnih izvora

bull Katastarski -ubiru se na temelju razreza poreza načinjenog prema za to relevantnim podacima koji suuvedeni u katastarske knjige registre i druge slične knjige koje imaju obilježje javnih ispravaminus porezna će obveza glasiti na osobu koja je u takvoj ispravi navedena kao vlasnik korisnik iliuživatelj objekta oporezivanja (zemljišta građevinskog objekta i sl) i Tarifni- ubiru se na temelju podataka navedenih u službeno utvrđenom popisu poreznih predmeta i stopa koji se zove tarifa

bull Opći porezi kojima se podmiruju javne potrebe općenito ne ubiru se za unaprijed određenu svrhu i Namjenski- porezi kod kojih je već unaprijed utvrđena svrha u koju će se utrošiti prihodi prikupljeni oporezivanjem

bull Redovni- prema načelu periodičnosti ubiru se u redovitim vremenskim intervalima (obično svake godine) u ukupnosti javnih prihoda čine najznačajniji dio predstavljaju najizdašniju vrstu javnih prihoda i izvanredniubiru se od vremena do vremena povremeno i privremeno razlozi za uvođenje fiskalni i nefiskalni

bull Osnovni porezi porez na dohodak porez na dobit i porez na dodanu vrijednost čine temelj poreznog sustava većine suvremenih država-dopunski porezi sudjeluju u ukupnim poreznim prihodima sa svega nekoliko postotaka i imaju dopunski (supsidijarni) karakter ndash pojedinačno nemaju značajan udio no zajedno neophodni

bull neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru- posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti

36Izravni porezi - neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru

37Neizravni porezi -posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti- zahvaćanje porezne snage kroz čin potrošnje gdje je moguće i prevaliti porezni teret- porezni obveznik različit od osobe nositelja poreznoga tereta- posredni porezi imaju negativan regresivni učinak na raspodjelu dohotka (veći teret snose siromašniji)

38Teorije opravdanja za ubiranje poreza ( biti će objašnjenje definicija trebati će upisati koja je to teorija )

Terija sile -Plaćanje poreza - obvezni pokoreni narodi i neravnopravni članovi zajednice lišeni prava da sudjeluju u odlučivanju pri uvođenju te obveze1048766 Shvaćanje da pobjednici imaju neograničeno pravo raspolaganja životom i imovinom pobijeđenih1048766 Iz ove teorije proizlazi stav da poreze ne plaća slobodno stanovništvo jer je porez smatran manifestacijom podčinjenosti

Teorija ugovora - Opravdavalo se ubiranje poreza od slobodnog stanovništva države srednjeg vijeka - feudalizam1048766 teorija je nastala kada su porezi još bili povremeni sporadični i namjenski prihodi za čije plaćanje nisu bili obvezni svi stanovnici

Teorija cijene - Zagovornici ove teorije su tumačili da poreze treba smatrati cijenom tj naknadom koja se na načelu do ut des (dajem da daš ja tebi ti meni) plaća državi za usluge koje ona činiDržava prodaje usluge temeljem čijeg obavljanja ima troškove koje porezni obveznik kupuje za cijenu koja je izražena porezomTeorija cijene ima dvije podvrste teorija a to su teorija osiguranja i teorija uživanja

Teorija osiguranja - Prema teoriji osiguranja porezi su cijena koju porezni obveznici plaćaju državi koja im u okviru svojih nadležnosti čini uslugu što se sastoji u osiguranju njihova fizičkog integriteta i zaštiti njihove imovinePorezi su s ovog gledišta premije za osobno i imovinsko osiguranje ndash materijalna i osobna sigurnost garantirana

Teorija uživanja - Prema teoriji uživanja potrebu plaćanja poreza obrazlaže se činjenicom da država svojom aktivnošću omogućuje poreznim obveznicima da neometano od drugih uživaju dobra (dohodak imovinu) koja im stoje na raspolaganju ndash štiti granice i unutarnji poredak koji omogućuje uživanje dobara-veći dohodak i imovina - dužan platiti veći iznos poreza kao cijenu za mogućnost da svoj dohodak odnosno imovinu uživa

Teorija reprodukcije poreza - U ovoj teoriji sadržan je zahtjev da se porezi ubiru i troše tako da se posredno vrate poreznim obveznicima a to će biti moguće onda kad se iznosi prikupljenioporezivanjem upotrijebe tako da omoguće povećanje dohotka poreznih obveznika te će se onda moći ubrati i veći iznos od poreznog obveznika

Organska teorija - Prema ovoj teoriji država se javlja kao potrebna i prirodna društvena institucija bez koje bi bila ugrožena egzistencija društva i ekonomski napredak stoga je zadatak građana da plaćajući porez održavaju državu

Teorija žrtve - Život u organiziranoj zajednici zahtjeva da se izdvoje sredstva za podmirenje troškova koji osiguravanje postojanje i funkcioniranje države ndash žrtvovati se izdvajanjem iz svoje ekonomske snage za plaćanje poreza ndash odreći se dijela svoje kupovne snage

Suvremena teorija - U suvremenim demokratskim državama nema potrebe za opravdavanjemoporezivanja jer je postojanje države s ciljem zadovoljenja javnih potreba nužno i jasno samo po sebi i neupitnobull Promišljaju se rješenja koja će poreze porezni sustav i mjere porezne politike učiniti efikasnijima u postizanju ciljeva uz pravednost pri oporezivanju i veću podnošljivost poreznog tereta (koji porezitko kada koliko na koji način kome -Porezi prihvaćeni kao nezamjenjiv instrument prikupljanja prihoda države s ciljem obavljanja zadaća

39Osobni elementi oporezivanja ( porezni subjekt porezni obveznik porezni destinator konačni platac porezni platac porezni jamac)POREZNI SUBJEKT je osoba koja sudjeluje u oporezivanju a može biti aktivan i pasivan Aktivan je javnopravno tijelo koje je ovlašteno uvoditi poreze i propisivati obvezu plaćanja poreza Pasivni je fizička ili pravna osoba koja iz svoje ekonomske snage izdvaja iznos dužnog porezaPOREZNI OBVEZNIK je osoba uz koju zakon veže obvezu plaćanja poreza nosilac je porezne obveze prema zakonu Porezni obveznik = porezni dužnikPOREZNI DESTINATAR je osoba koja je po intenciji zakonodavca unaprijed svjesno i namjerno utvrđena da snosi porezni teretKONAČNI PLATAC je osoba koja doista u konačnici snosi porezni teret te čija je ekonomska snaga stvarno i trajno smanjena za iznos plaćenog porezaPOREZNI PLATAC je oosba koja na ime i za račun poreznog obveznika plaća porezPOREZNI JAMAC je osoba koja jamči da će porezni obveznik podmiriti svoju poreznu obvezu Razlikujemo dobrovoljni jamac koji jamči za ispunjenje bez prisile propisa i zakonski koji je zakonom određen kao porezni jamac

40Materijalni elementi oporezivanja ( porezni iznos porezni objekt porezna osnovica ndash vrste i metode utvrđivanja porezna stopa porezna sposobnost ndash kapacitet )POREZNI IZVOR su sva dobra sva materijalna sredstva iz kojih se plaća porez odnosno koja porezna vlast zahvaća prilikom oporezivanja ndash dohodak prihod i imovinaPOREZNI OBJEKT porezni objekt ili predmet oporezivanja je pobliže obilježen fragment jednog od poreznih izvora za koji se vezuje porezna obveza kod utvrđivanja poreznog izvora - pitanje iz čega (odakle) se ubire porez kod utvrđivanja poreznog objekta agrave pitanje na što se porez plaćaPOREZNA OSNOVICA predstavlja vrijednost ili veličinu na temelju koje je moguće izračunati iznos koji porezni obveznik mora platiti na ime podmirenja porezne obveze Vrste ndash porezna osnovica po količini vrijednosti paušalna i stvarna porezna osnovicaPOREZNA STOPA je u novcu izražen dio koji se izdvaja iz porezne osnovice a plativši ga porezni je obveznik izvršio svoju poreznu obvezu Vrste -proporcionalna ndash o nepromijenjena s porastom -progresivna ndash povećava se porastom -regresivna ndash smanjuje se porastom

POREZNA SPOSOBNOST je termin kojim se izražava mogućnost da porezni obveznik iz ekonomske snage plati porez

17Izvanproračunski korisnici ndash izvanproračunski fondovi poduzeća i druge pravne osobe u kojima država ili lokalne jedinice imaju odlučujući utjecaj na upravljanje a oni sami imaju znatan stupanj autonomije koja uključuje samostalno odlučivanje o dijelu prihoda i rashoda ndash HZMIO HZZOHZZ sredstva dječjega doplatka JP Hrvatske vode programi socijalne skrbihellip zasebne pravne osobe koje iz svojih proračuna koji se nazivaju financijski planovi (akt kojim utvrđuju svojeprihode i rashode) financiraju određene javne potrebe

18Funkcije državnog proračuna - Državni proračun prikazuje najvažnije ciljeve državendash analizom prihoda i rashoda može se utvrditi planira li država snižavanjem poreza potaknuti poduzetništvo i gospodarski rast ili povećanjem poreza financirati povećane rashode jesu li jojvažniji izdaci za socijalne naknade izgradnju autocesta ili za plaće saborskih zastupnikaSluži i kao instrument ekonomske politike kojim se utječe na ekonomsko stanje zemlje odnosno na gospodarski rast zaposlenost raspodjelu dohotka potrošnju štednju inflacijubull proračunom se mogu provoditi glavni ciljevi ekonomske politike kao što su alokacija distribucija i stabilizacijaDržavnim proračunom se osigurava kontrola prikupljanja i trošenja javnog novca

19Proračunska načelandash načela uravnoteženosti - prihodi moraju biti jednaki rashodima a država smije trošiti samo onolikosredstava koliko ih može prikupiti znači da se iz proračuna može potrošiti samo onoliko sredstavakoliko u njega stvarno pristignendash jedne godine - načelo jedne godine podrazumijeva da se proračun donosi za jednu godinu te seprihodi i rashodi planiraju za tu jednu godinundash jedinstva i točnosti - svi prihodi i rashodi svih proračunskih i izvanproračunskih korisnika se moraju iskazivati po bruto načelu (načelo budžetske potpunosti) svi njihovi rashodi moraju se iskazivati po funkcijama i programima u visini utvrđenoj proračunom a svi prijedlozi zakona uredbi i akata koje donose Vlada i Sabor trebaju sadržavati procjenu njihovog učinka na proračunndash univerzalnosti - svi prihodi proračuna mogu se koristiti za sve rashode iako postoje i zakonom i odlukama propisane iznimkendash specifikacije- svi prihodimoraju biti raspoređeni po ekonomskoj klasifikaciji i iskazani prema izvorima a rashodi prema proračunskim klasifikacijama te uravnoteženi s prihodimandash transparentnosti - proračuni i svi uz njih vezani dokumenti moraju biti dostupni javnosti pa se zbogtoga objavljuju u raquoNarodnim novinamalaquo odnosno u službenim glasilima lokalnih jedinicandash dobrog financijskog upravljanja - proračunska sredstva moraju se koristiti ekonomičnoučinkovito i djelotvorno

20Struktura državnog proračuna ( iz kojih se dijelova sastoji opći i posebni ) opći dio proračuna - obuhvaća račun prihoda i rashoda te račun financiranjaračun prihoda i rashoda ndash prikazuje prihode i rashode države u jednoj godinibull račun financiranja ndash dio proračuna koji prikazuje način financiranja proračunskog manjka te korištenje proračunskog viškaPosebni dio proračuna - sadrži plan rashoda proračunskih korisnika raspoređenih po organizacijskoj iekonomskoj klasifikaciji te po tekućim i razvojnim programima

21Proračunske klasifikacije rashoda-ekonomska klasifikacija po ekonomskoj namjeni rashoda (naknade zaposlenima subvencije socijalne naknade)-funkcijska klasifikacija po namjeni rashoda (obrana zdravstvo obrazovanje)-organizacijska klasifikacija po organizacijskim jedinicama (Sabor Vlada ministarstva državni zavodi fondovi i dr proračunskim korisnicima) ndash administrativna klasifikacija šifrirano po razdjelima koji se dijele na glave-programska klasifikacija po programima aktivnostima i projektima (programi zaštite okoliša informatizacije pomoći poduzetništvu)-klasifikacija po izvorima financiranja (porezi doprinosi namjenski prihodi donacije)

- lokacijska klasifikacija po teritorijalnim cjelinama (državamažupanijama gradovima općinama područjima posebnedržavne skri)

22Državna riznica -posebno mjesto u izvršavanju proračuna i kontroli korištenja proračunskih sredstava ima Državna riznica Ministarstva financijaNije nikakva blagajna ili sef već složeni sustav proračunskoga i financijskog upravljanja javnim novcem čija je svrha racionalnije trošenje javnog novca smanjivanje potrebe zaduživanja države te povećavanje likvidnosti gospodarstva

23 Rebalans proračuna ( što je i zašto se vrši ) - izmjena proračunskih iznosa odnosno njihovo smanjenje iili povećanje u odnosu na plan proračuna donesen na početku kalendarske godineDo rebalansa dolazi kada se tijekom proračunske godine ustanovi da su pogrešno procijenjeni proračunski prihodi ili se pojave nepredviđeni rashodiRebalans mogu izazvati nepredviđene okolnosti u domaćem ili svjetskom gospodarstvu (svjetskarecesija) ali može biti i posljedica nesposobnosti vlade da realno planira prihode i rashode

24Javni prihodi-pojam i obilježja - JAVNI PRIHODI ndash sredstva kojima država zadovoljava javne potrebe iz svoje nadležnosti Različiti čimbenici utječu na sustav javnih prihoda zemlje ndash društveno-ekonomski sustav političkouređenje dohodak po stanovniku gospodarska struktura broj stanovnika geografske značajke(veličina teritorija) politička i ekonomska povezanost s drugim zemljamaObilježja Sredstva kojima država i njezina javnopravna tijela zadovoljavaju javne potrebe iz svoje nadležnosti - ubiru se u novcu- ubiru se periodično- ubiru se u pravilu iz prihoda i dohotka a samo iznimno iz imovine (iz iznosa koji se ekonomski obnavljaju dio su novostvorene vrijednosti)- služe za podmirivanje državnih (javnih) potreba (broj i intenzitet određen ulogom države u društveno-ekonomskom životu zemlje političkim uređenjem gospodarskom razvijenošću brojem stanovnika i veličinom teritorija

25Financijski i fiskalni suverenitet - FISKALNI PRIHODI ndash oni koje javna vlast uvodi svojimautoritetom korištenjem svoga financijskoga i fiskalnoga suvereniteta prisilno prisvajanjem dijela ekonomske snage fizičkih i pravnih osobaFiskalni suverenitet ndash ustavno i zakonsko ovlaštenje i pravo na utemeljenje uvođenje i određivanje visine fiskalnih prihodaFinancijski suverenitet ndash ovlaštenje subjekata javnog financiranja utemeljeno na ustavu i zakonima da mogu prikupljati novčana sredstva i samostalno ih raspoređivatiTemelj prikupljanja fiskalnih javnih prihoda jest obilježje OBVEZNOSTI ndash ne ostvaruju se posredstvom tržišta (ponude i potražnje) već temeljem državne prisile Ostvaruju se U NOVCU

26Klasifikacija javnih prihoda ( koji su izvedeni javni prihodi )a) prema vremenu pritjecanja (redoviti i izvanredni) Redoviti - tijekom dužeg razdoblja stalno se ubiru u redovitim vremenskim razmacima iz izvora koji se permanentno ekonomski obnavljaju Izvanredni - uvode se u slučaju nužde kad raspoloživa sredstva nisu dovoljna za podmirenje nekih novih (nepredviđenih neplaniranih) rashoda ubiru se u slučajevima kad se pojavi potreba zapokrivanjem izvanrednih rashoda ubiru se povremeno i privremeno jednokratno ili višekratno toliko dugo i u onim iznosima koji su potrebni za podmirenje izvanredne potrebe zbog koje jenjihovo ubiranje postalo nužno prestaju se ubirati kad je zadovoljena potreba koja je uzrokovala njihovo ubiranje primjeri izvanrednih javnih prihoda ndash javni zajam izvanredni porezi

b) prema načinu stjecanja prava na prihode (originarni i derivativni) Originarni (izvorni) - prihodi koje država kao i svaki drugi gospodarski subjekt ostvarujesvojom gospodarskom aktivnošću (javna poduzeća) ili na temelju prava vlasništva prihodi koje država temeljem prava vlasništva ostvaruje od državne imovine ndash ostvaruje ih u svojstvu poduzetnika odnosno od državnih poduzeća ili državne imovine država je vlasnik javnih poduzeća organizira i

upravlja njihovom gospodarskom aktivnošću i na kraju ubire prihod koji je nastao kao njihov rezultat ovi su prihodi izravan rezultat angažmana države kao gospodarskog subjekta ndash pozicija države pri stjecanju originarnog prihoda bitno se ne razlikuje (uvjetno rečeno) od položaja koji imaju drugi gospodarski subjekti ndash fizičke i privatno-pravne osobeDerivativni (izvedeni) - ubiru se kao prisilni prihodi koje država ostvaruje na temelju suverene vlasti tj financijskog suvereniteta države te korištenja pravne neograničenosti vlasti pri donošenju pravnih propisa kojima za pravne i fizičke subjekte uvodi obvezu plaćanja prihoda izvedeni su iz ekonomske snage fizičkih i pravnih osoba - iz prihoda dohotka i imovine pravnih i fizičkih osoba te postaju vlasništvom države koja ih raspoređuje za podmirenje javnih rashoda

c) prema karakteru vlasti u odnosima u kojima se kao jedan subjekt pojavljuje država a kao drugi subjekt fizička ili pravna osoba (privatnopravni i javnopravni) ndash Privatnopravni proistječu iz statusa države identičnog statusu svakog drugog pojedinca - gospodarskog subjekta koji ostvaruje prihode svojom gospodarskom aktivnošću temeljenom na pravu vlasništva to su prihodi od javnih poduzeća i prihodi od državne imovine (originarni) Javnopravni - prihodi koje država ostvaruje temeljem svoga statusa koji je postavlja iznad pojedinaca i daje joj pravo naređivanja što ona iskorištava donoseći pravne akte u kojima nameće obvezu plaćanja prihoda najznačajniji predstavnici ove vrste javnih prihoda su porezi doprinosi i pristojbe (derivarivni)

d) prema subjektu od kojega se ubiru (prihodi od fizičkih osoba i prihodi od pravnih osoba) Prihodi od fizičkih osoba - prihodi koje država ubire iz dohotka iili imovine fizičkih osoba plaćanju ove vrste prihoda podliježu sve osobe koje obavljaju djelatnost ili posjeduju imovinu temeljem koje ili iz koje su dužne plaćati raznovrsna davanja regulirana pravnim aktima dotične državePrihodi od pravnih osoba - prihodi koje država ubire pretežno od pravnih osoba na temelju zakonskih propisa (npr porez na dobit) ili na temelju ugovora (zajmovi) odnos prihoda od fizičkih osoba i prihoda od pravnih osoba u ukupnim državnim prihodima pojedinih država ovisi o društvenondashpolitičkom uređenju i o vlasničkim odnosima

e) prema financijskoj autonomiji i financijskom suverenitetu (prihodi širih i prihodi užih teritorijalnihjedinica) - kojoj će teritorijalnoj jedinici (užoj ili široj) i u kojem iznosu pripadati prihod ubran primjenom nekog od instrumenata prikupljanja javnih prihoda nije samo financijski problem negoprije svega političko pitanje ndash grad općina županija država

27Fiskalni javni prihodi ( karakteristike i nabrojati ) - Porezi - financijski instrumenti prikupljanja prihoda kojima države podmiruju rashode iz svoje nadležnosti obaveza koju svakipojedinac ili pravni entitet mora plaćati državi ili funkcionalnom ekvivalentu državiCarine - jedan od posrednih oblika poreza koji se ubire prilikom prijelaza robe preko državne odnosno carinske graniceTakse (pristojbe) ndash naknada za poslove ili usluge javnih ili ovlaštenih organa ili službiDoprinosi - obvezna davanja kojima obveznik doprinosa sudjeluje u troškovima što ih javno pravno tijelo ima obavljajući na svoju inicijativu određene materijalne usluge koje zadovoljavaju osobni ijavni interes određenog kruga pojedinaca namjenski prihod javnopravnog tijelaParafiskaliteti ndash fiskalni oblici koji imaju iste karakteristike kao i pojedini fiskaliteti ali prihodi skupljeni na ime njih nisu prihod proračuna već određenog fonda institucije ili uplatnog računa namijenjenih financiranju određenih javnih potreba

28Carine(značenje i svrhaklasifikacijacarinska terminologijaJCD) posebna vrsta poreza koji država naplaćuje pri prenošenju odnosno prelasku robe preko carinske crte indirektni porez u vanjskotrgovinskoj razmjeni uglavnom kao porez koji se naplaćuje pri uvozu dobara-vrsta fiskalnih prihoda uvodi se s ciljem prikupljanja prihoda ili zaštite domaće proizvodnje

Carine se primjenjuju iz više razloga najčešće stoga što država pomoću njih želi-regulirati opseg i usmjeravati tijekove vanjskotrgovinske razmjene- zaštititi domaću proizvodnju odnosno poticati opći gospodarski razvitak ili razvitak pojedine

proizvodnje-pomoći uravnoteženju bilance plaćanja- zbog potreba državnog proračuna

S obzirom na smjer kretanja robe uvozne izvozne (cilj otežati ekonomskim a ne administrativnim putem izvoz robe kako bi se prvobitno zadovoljile domaće potrebe ndash rjeđe u uporabi) i tranzitne

S obzirom na svrhu carine ekonomske ili zaštitne - štite nacionalnu privredu od strane konkurencije (ubrajaju se i prohibitivne ndash izuzetno visoke stope)- financijske ili fiskalne - namiču sredstva za financiranje javnih potreba na robu koja se u zemlji ne proizvodi ili je proizvodnja zanemariva (prema ekonomskom i geografskom čimbeniku luksuzna roba)- socijalno-političke ndash proizvodi koji se iz socijalnih razloga carine po nižim stopama ili se oslobađaju carine (lijekovi neki prehrambeni proizvodi medicinska pomagalahellip)- antidampinške ndash u zemljama u kojima je proveden damping (niskim izvoznim cijenama vlastitu robu izvesti na strano tržište ndash monopoliziranje - unošenje proizvoda jedne zemlje na tržište druge po cijeni nižoj od normalne cijene proizvoda u zemlji izvoznici) ndash protumjera

Prema visini carinske stope odnosno s obzirom na stupanj beneficiranja- preferencijalne - one kod kojih se primjenjuju niže carinske stope od uobičajene jer se roba uvozi izzemlje s kojom su ugovorene neke povlastice ndash uvoz se na taj način preferira stavlja u povlašten položaj za te zemlje-diferencijalne - one kod kojih se neka roba opterećuje višom carinskom stopom od uobičajenezbog ekonomskih ili političkih razloga (zaštita domaće proizvodnje ndash zaštitne carine uvoz iz određene zemlje kao odgovor na carinski postupak kojem je u toj zemlji podvrgnuta roba iz zemlje kojauvodi te carine ndash retorzivna carina)

Carinska osnovica - vrijednosno ndash naturalna osnovica na koju se primjenjuje carinskastopa iz carinske tarife vrijednost robe naturalne veličine (kom l kg) kombinacija vrijednost robe i fizički pokazateljiCarinska vrijednost odnosno carinska valuacija koja je parametar za carinu laquoadvaloremraquo polazi od unutrašnje tržišne cijene zemlje izvoznice izvozne cijene zemlje izvoznice prodajne cijene slične robe u zemlji uvoznici i fakturne cijeneCarinska stopa - postotak ili apsolutna vrijednost koja se primjenjuje na carinsku osnovicuCarinska tarifa - pravni propis koji se donosi u obliku zakona službeno ustanovljeni popis carinskih pristojbi sustavni popis proizvoda koji se sastoji od nazivlja (nomenklature) robe s pripadajućimšiframa odnosno tarifnim oznakama te pripadajućim stopama carineCarinski postupak - skup propisanih mjera i poslova koje obavljaju i provode carinski organi u vezi scarinjenjem Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) - pisana isprava koja se koristi kao jedinstveni obrazac carinske deklaracije za sve vrste carinskih postupaka - podnosi se carinarnici kojoj je podnesena i roba

29Pristojbe-pojamobilježjačimbeniciklasifikacija ( npr što može utjecati na definiranje visine pristojbi )- naknada za poslove ili usluge javnih ili ovlaštenih organa ili službi koje pojedinac zatraži oblik prikupljanja prihoda države poznat već i u antičkim državama (sudske pristojbe pristojbe za pristup u hramove gdje se prinosila žrtva bogovima pristojbe za upotrebu vode u gospodarske svrhe) potom i u feudalnim uređenjimatakse su se naplaćivale za usluge koje su državni organi činili fizičkim osobama

Svrha plaćanja pristojbi jest u podmirenju konkretnog troška uzrokovanog izvršenjem zatražene usluge dok se porezima podmiruje širi krug akcija u interesu šireg kruga korisnika s ciljem zadovoljenja javnih potreba

S gledišta interesa ndash plaćanje pristojbi u svezi je sa zadovoljenjem interesa pojedinca dok je kod plaćanja poreza u fokusu javni interes

Na visinu pristojbe utječu razni elementi (političkog socijalnog ekonomskogkaraktera) trebala bi odrazit troškove koje je državno tijelo imalo prilikom izvršenja usluge njezinu tražitelju ndash nematerijalna usluga koju je međutim često teško izmjeriti (rashodi što ih ima tijelo koje obavlja neku uslugu za koju se plaća taksa nisu uzrokovani samo poslovima vezanim uz izvršenjekonkretne usluge) korist koju će tražitelj usluge od nje imati (veća osobna korist za tražitelja usluge ndash veća pristojba usluga koju fizička ili pravna osoba traži od državnog tijela ne mora biti ograničena samo na zadovoljenje osobnog interesa njenog tražitelja već za uslugu može postojati i javni interes tj korist ndash stimulativne pristojbe ndash niže ndash dio tereta koji proizlazi iz pristojbe preuzima javnopravno tijelo (poticanje obrtništva ndash utjecaj na smanjenje nezaposlenosti razvoj pojedinih regijahellip) u određenim slučajevima iznosi pristojbi mogu biti utvrđeni vrlo visoko ndash nisu razmjerni usluzi za koju se plaćaju ndash preventivne pristojbe ndash (visoke sudske pristojbe za određene spise koji nepotrebnoopterećuju nadležno tijelo s ciljem da se rastereti od radnji od kojih nema koristi i koje su beznačajne a angažiraju kapacitete ndash beznačajni predmeti na visinu taksene obveze utječe i određeni broj osobnih oslobođenja (socijalne prilike tražitelja) i predmetnih oslobođenja (određene radnjezasnivanje radnog odnosa npr) ndash kod usluga koje su oslobođene pristojbi troškove na sebe preuzimadržava i podmiruje ih iz prihoda prikupljenih drugim instrumentima

Prema tijelima koji obavljaju radnje za koje je propisana obveza plaćanja taksi- Administrativne ndash za rad državnih organa i ustanova te drugih organizacija za čije su usluge propisane ndash nazivaju se još i državnim taksama (carinske konzularne ndash za rad konzularnih i diplomatskih organa katastarske za zaštitu patenata)- Sudske ndash u postupku pred sudom u postotku ili u apsolutnom iznosu- Komunalne ndash za korištenje određenim pravima predmetima i uslugama koji su utvrđeni u tarifi komunalnih taksi

Prema tijelu koje utvrđuje pristojbenuobvezu pristojbe koje propisuju centralna državna tijela pristojbe koje propisuju uže teritorijalne jedinice

Prema vremenu plaćanja pristojbe koje se plaćaju unaprijed ndash prije izvršenja uslugepristojbe koje se plaćaju unatrag ndash nakon izvršenja usluge

Prema obujmu - broju izvršenih usluga za koje se plaćaju pojedinačne ndash svaka usluga zasebno i paušalne ndash za više usluga u cjelini

U užem smislu pristojbe dijelimo na Upravne pristojbe Sudske pristojbe i Javnobilježničke pristojbeUpravne pristojbe - za spise i radnje pred tijelima državne uprave diplomatskim misijama konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu upravnim i samoupravnim tijelima županije grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlastiU upravne pristojbe spadaju pristojbe iz vodoprivrede za zaključenje braka iz oblasti vanjskih poslova iz oblasti unutarnjih poslova carinske pristojbe iz oblasti prosvjete i kulture za obavljanje djelatnosti građevinske pristojbe iz oblasti zdravstva katastarske pristojbe iz oblasti poljoprivrede ribarstva šumarstva i lova prometne pristojbe za zaštitu kulturne i prirodne baštine iz ugostiteljstva i turizma za zaštitu okoliša gospodarske pristojbe)

Sudske pristojbe ndash u parničnom izvanparničnom ovršnom ostavinskom zemljišnoknjižnompostupkom kaznenom postupku po privatnoj tužbi postupku u upravnim sporovima postupku upisa usudski registar postupku stečaja i likvidacije i u drugim slučajevima propisanim Zakonom

Javnobilježničke pristojbe - za isprave i radnje javnog bilježnika plaćanje se vrši u visini utvrđenoj tarifom javnobilježničkih pristojbi pristojbe treba platiti osoba u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom30Doprinosi-pojam obilježja- doprinosi su fiskalni oblici pomoću kojih se prikupljaju sredstva za financiranje određenih javnih potreba po određenim karakteristikama razlikuju se od pristojbi i poreza no nema općeprihvaćene definicije doprinosa ndash neslaganja u financijskoj teorijiTemeljne karakteristike doprinosa Postojanje stvarne ili moguće koristi koju određenikrug korisnika ima od aktivnosti države i javnopravnih tijela ndash naknada za neposrednu korist- Obveza plaćanja doprinosa nije uzrokovana zahtjevom obveznika ndash inicira javnopravno tijelo- Visina ovisi o troškovima tijela pri obavljanju aktivnosti ili o vrijednosti posebne koristi koju imajuobveznici doprinosa od aktivnosti javnopravnih tijelandash koristi su materijalne prirode- Imaju obvezni karakter ndash neplaćanje povlači sankcije- Ubiru se u novcu

31Parafiskalna davanja (obilježja) Temeljne karakteristike Obvezatnost plaćanja-U korist institucija izvan mreže javne vlasti ndash prihod posebnih tijela (komora) - namiruju se izdaci institucija koje su ih uvele-Nisu prihod državnog proračuna za zadovoljavanje javnih rashoda- Plaćaju ih subjekti kojima institucije izvan mreže javne vlasti pružaju usluge - obveza plaćanja tereti određeni krug korisnika koji su povezani određenim zajedničkim ekonomskim i socijalnim interesom - Prihodi određeni za financiranje unaprijed predviđenih zadaća ndash destinirani prihodi- Obveza i visina plaćanja utemeljena od strane institucija izvan mreže javne vlasti ili državnih tijela u okviru njihovih ovlaštenja na temelju korištenja fiskalnog suvereniteta a ne od strane države ndash kao izvanproračunski prihodi ne potpadaju pod izravno reguliranje od strane državnih tijelapa predstavničko tijelo nad njima nema tako strogu kontrolu kao nad proračunskim prihodima

32Temeljne razlike između(npr navedite barem 2 temeljne razlike između pristojbi i poreza pristojbi i poreza porezi nisu izravna naknada za određene usluge i ubiru se prisilno

pristojbi i doprinosa -Obveza plaćanja nije inicirana od strane obveznika doprinosa- Prisila jače izražena kod doprinosa

doprinosa i poreza - Obveznici imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijela a visina obveze plaćanja je u korelaciji s tom korisnošću - protučinidba- Obveza plaćanja nema opći univerzalni značaj već tereti ograničen krug osoba koje imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijela- Prihod su određenog tijela institucije a ne proračuna države- Unaprijed im je određena namjena ndash destinirani

33Nefiskalni javni prihodi ( što su koja je karakteristika u odnosu na fiskalne ) NEFISKALNI PRIHODI ndash ne javljaju se kao posljedica prisile javne vlasti njihova struktura nije stabilna te se mogu sakupljati na temelju vlasništva posebnom financijsko-monetarnom aktivnošću države iz ostalih nefiskalnih izvoraU nefiskalne prihode ubrajaju se Prihodi od javne imovine Deficitno financiranje javnih izdataka (javni dug) Vlastiti prihodi

34Definicija i obilježja poreza - porezi su fiskalni instrument putem kojeg javna (državna) blagajna dolazi do najvećeg iznosa prihoda pa čine najizdašniji državni prihod uz svoje fiskalno djelovanje neizbježno (kao i svi ostali javni prihodi) imaju i ekonomsko i socijalno značenje (kupovna moć se smanjuje proizvodi poskupljuju ndash kretanja ponude i potražnje)

-porezi su prisilno davanje bez konkretne odnosno posebne protuusluge onoga kojemu to davanje pripadaPorezi su osnovni instrumenti prikupljanja javnih prihoda kojima suvremena država podmiruje rashode iz svoje nadležnosti ndash predstavljaju prinudan i bez protučinidbe izvršen transfer dijela imovine ekonomskih subjekata u korist institucija javne vlasti s ciljem ostvarenja funkcija ujavnom sektoru i nesmetanog tijeka ekonomsko-reprodukcijskog ciklusa

Osnovna obilježja poreza u suvremenim državama1048766 prisilnost (prinudnost) porezi su prisilni prihod države ndash očituje se u trenutku dospijeća porezne obveze ndash sankcije uslijed neplaćanja obilježje prisilnosti u suvremenim državama različito je od od onoga ranije i to zbog razlika u društveno-političkom uređenju tijekom njezina povijesnog razvoja1048766 derivativnost (izvedenost) -porezi su derivativni prihodi države ndash država ubire poreze temeljem svojeg financijskog (poreznog) suvereniteta tj prava da sama regulira materiju oporezivanja1048766 nepovratnost-Nepovratnost poreza ima trajni karakter (za razliku od npr javnog zajma čije je obilježje samo privremena promjena privatnog u javno vlasništvo) Obilježje nepovratnosti temelji se na trajnoj promjeni vlasničkih odnosa nad iznosima koje država ubire od fizičkih i pravnih osoba1048766 odsutnost neposredne protunaknade -Porezi nisu naknada za korištenje usluge (javno dobro) koje pruža i financira država u okviru svojih nadležnosti - obrana zemlje usluge pravosuđa usluge policije i sl Činjenica da netko plaća porez ne daje mu pravo da od nadležnog državnog tijela traži neku izravnu protučinidbu protuuslugu1048766 nedestiniranost -Obilježje nedestiniranosti poreza proistječe iz namjene trošenja iznosa ubranih oporezivanjem1048766 ubiranje u javnom interesu1048766 novčani prihod države

35Klasifikacija porezaSubjektni (osobni personalni) prilikom oporezivanja uzima se u obzir osobaporeznog obveznika i objektni (stvarni realni) prilikom oporezivanja objektnim porezima ne uzima se u obzir osoba poreznog obveznika nego samo vrijednost ili prihod od objekta oporezivanja

bull Sintetički ( oporezuje se ukupna snaga poreznog obveznika) i analitički ( oporezuje se svaki pojedini prihod )bull Reparticijski (kontingentni) država unaprijed utvrđuje iznos koji želi ubrati na određenom području primjenom pojedinog poreza ili svih poreza i kvotniporezni obveznik odgovara svojoj poreznojobvezi tako što će iz svoje ekonomske snage izdvojiti točno unaprijed utvrđen dio na temelju definirane porezne stope

bullFundirani porezi - porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv fundiranih (stalnih sigurnih) izvoraNefundirani porezi ndash porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv nestalnih nesigurnih izvora

bull Katastarski -ubiru se na temelju razreza poreza načinjenog prema za to relevantnim podacima koji suuvedeni u katastarske knjige registre i druge slične knjige koje imaju obilježje javnih ispravaminus porezna će obveza glasiti na osobu koja je u takvoj ispravi navedena kao vlasnik korisnik iliuživatelj objekta oporezivanja (zemljišta građevinskog objekta i sl) i Tarifni- ubiru se na temelju podataka navedenih u službeno utvrđenom popisu poreznih predmeta i stopa koji se zove tarifa

bull Opći porezi kojima se podmiruju javne potrebe općenito ne ubiru se za unaprijed određenu svrhu i Namjenski- porezi kod kojih je već unaprijed utvrđena svrha u koju će se utrošiti prihodi prikupljeni oporezivanjem

bull Redovni- prema načelu periodičnosti ubiru se u redovitim vremenskim intervalima (obično svake godine) u ukupnosti javnih prihoda čine najznačajniji dio predstavljaju najizdašniju vrstu javnih prihoda i izvanredniubiru se od vremena do vremena povremeno i privremeno razlozi za uvođenje fiskalni i nefiskalni

bull Osnovni porezi porez na dohodak porez na dobit i porez na dodanu vrijednost čine temelj poreznog sustava većine suvremenih država-dopunski porezi sudjeluju u ukupnim poreznim prihodima sa svega nekoliko postotaka i imaju dopunski (supsidijarni) karakter ndash pojedinačno nemaju značajan udio no zajedno neophodni

bull neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru- posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti

36Izravni porezi - neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru

37Neizravni porezi -posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti- zahvaćanje porezne snage kroz čin potrošnje gdje je moguće i prevaliti porezni teret- porezni obveznik različit od osobe nositelja poreznoga tereta- posredni porezi imaju negativan regresivni učinak na raspodjelu dohotka (veći teret snose siromašniji)

38Teorije opravdanja za ubiranje poreza ( biti će objašnjenje definicija trebati će upisati koja je to teorija )

Terija sile -Plaćanje poreza - obvezni pokoreni narodi i neravnopravni članovi zajednice lišeni prava da sudjeluju u odlučivanju pri uvođenju te obveze1048766 Shvaćanje da pobjednici imaju neograničeno pravo raspolaganja životom i imovinom pobijeđenih1048766 Iz ove teorije proizlazi stav da poreze ne plaća slobodno stanovništvo jer je porez smatran manifestacijom podčinjenosti

Teorija ugovora - Opravdavalo se ubiranje poreza od slobodnog stanovništva države srednjeg vijeka - feudalizam1048766 teorija je nastala kada su porezi još bili povremeni sporadični i namjenski prihodi za čije plaćanje nisu bili obvezni svi stanovnici

Teorija cijene - Zagovornici ove teorije su tumačili da poreze treba smatrati cijenom tj naknadom koja se na načelu do ut des (dajem da daš ja tebi ti meni) plaća državi za usluge koje ona činiDržava prodaje usluge temeljem čijeg obavljanja ima troškove koje porezni obveznik kupuje za cijenu koja je izražena porezomTeorija cijene ima dvije podvrste teorija a to su teorija osiguranja i teorija uživanja

Teorija osiguranja - Prema teoriji osiguranja porezi su cijena koju porezni obveznici plaćaju državi koja im u okviru svojih nadležnosti čini uslugu što se sastoji u osiguranju njihova fizičkog integriteta i zaštiti njihove imovinePorezi su s ovog gledišta premije za osobno i imovinsko osiguranje ndash materijalna i osobna sigurnost garantirana

Teorija uživanja - Prema teoriji uživanja potrebu plaćanja poreza obrazlaže se činjenicom da država svojom aktivnošću omogućuje poreznim obveznicima da neometano od drugih uživaju dobra (dohodak imovinu) koja im stoje na raspolaganju ndash štiti granice i unutarnji poredak koji omogućuje uživanje dobara-veći dohodak i imovina - dužan platiti veći iznos poreza kao cijenu za mogućnost da svoj dohodak odnosno imovinu uživa

Teorija reprodukcije poreza - U ovoj teoriji sadržan je zahtjev da se porezi ubiru i troše tako da se posredno vrate poreznim obveznicima a to će biti moguće onda kad se iznosi prikupljenioporezivanjem upotrijebe tako da omoguće povećanje dohotka poreznih obveznika te će se onda moći ubrati i veći iznos od poreznog obveznika

Organska teorija - Prema ovoj teoriji država se javlja kao potrebna i prirodna društvena institucija bez koje bi bila ugrožena egzistencija društva i ekonomski napredak stoga je zadatak građana da plaćajući porez održavaju državu

Teorija žrtve - Život u organiziranoj zajednici zahtjeva da se izdvoje sredstva za podmirenje troškova koji osiguravanje postojanje i funkcioniranje države ndash žrtvovati se izdvajanjem iz svoje ekonomske snage za plaćanje poreza ndash odreći se dijela svoje kupovne snage

Suvremena teorija - U suvremenim demokratskim državama nema potrebe za opravdavanjemoporezivanja jer je postojanje države s ciljem zadovoljenja javnih potreba nužno i jasno samo po sebi i neupitnobull Promišljaju se rješenja koja će poreze porezni sustav i mjere porezne politike učiniti efikasnijima u postizanju ciljeva uz pravednost pri oporezivanju i veću podnošljivost poreznog tereta (koji porezitko kada koliko na koji način kome -Porezi prihvaćeni kao nezamjenjiv instrument prikupljanja prihoda države s ciljem obavljanja zadaća

39Osobni elementi oporezivanja ( porezni subjekt porezni obveznik porezni destinator konačni platac porezni platac porezni jamac)POREZNI SUBJEKT je osoba koja sudjeluje u oporezivanju a može biti aktivan i pasivan Aktivan je javnopravno tijelo koje je ovlašteno uvoditi poreze i propisivati obvezu plaćanja poreza Pasivni je fizička ili pravna osoba koja iz svoje ekonomske snage izdvaja iznos dužnog porezaPOREZNI OBVEZNIK je osoba uz koju zakon veže obvezu plaćanja poreza nosilac je porezne obveze prema zakonu Porezni obveznik = porezni dužnikPOREZNI DESTINATAR je osoba koja je po intenciji zakonodavca unaprijed svjesno i namjerno utvrđena da snosi porezni teretKONAČNI PLATAC je osoba koja doista u konačnici snosi porezni teret te čija je ekonomska snaga stvarno i trajno smanjena za iznos plaćenog porezaPOREZNI PLATAC je oosba koja na ime i za račun poreznog obveznika plaća porezPOREZNI JAMAC je osoba koja jamči da će porezni obveznik podmiriti svoju poreznu obvezu Razlikujemo dobrovoljni jamac koji jamči za ispunjenje bez prisile propisa i zakonski koji je zakonom određen kao porezni jamac

40Materijalni elementi oporezivanja ( porezni iznos porezni objekt porezna osnovica ndash vrste i metode utvrđivanja porezna stopa porezna sposobnost ndash kapacitet )POREZNI IZVOR su sva dobra sva materijalna sredstva iz kojih se plaća porez odnosno koja porezna vlast zahvaća prilikom oporezivanja ndash dohodak prihod i imovinaPOREZNI OBJEKT porezni objekt ili predmet oporezivanja je pobliže obilježen fragment jednog od poreznih izvora za koji se vezuje porezna obveza kod utvrđivanja poreznog izvora - pitanje iz čega (odakle) se ubire porez kod utvrđivanja poreznog objekta agrave pitanje na što se porez plaćaPOREZNA OSNOVICA predstavlja vrijednost ili veličinu na temelju koje je moguće izračunati iznos koji porezni obveznik mora platiti na ime podmirenja porezne obveze Vrste ndash porezna osnovica po količini vrijednosti paušalna i stvarna porezna osnovicaPOREZNA STOPA je u novcu izražen dio koji se izdvaja iz porezne osnovice a plativši ga porezni je obveznik izvršio svoju poreznu obvezu Vrste -proporcionalna ndash o nepromijenjena s porastom -progresivna ndash povećava se porastom -regresivna ndash smanjuje se porastom

POREZNA SPOSOBNOST je termin kojim se izražava mogućnost da porezni obveznik iz ekonomske snage plati porez

- lokacijska klasifikacija po teritorijalnim cjelinama (državamažupanijama gradovima općinama područjima posebnedržavne skri)

22Državna riznica -posebno mjesto u izvršavanju proračuna i kontroli korištenja proračunskih sredstava ima Državna riznica Ministarstva financijaNije nikakva blagajna ili sef već složeni sustav proračunskoga i financijskog upravljanja javnim novcem čija je svrha racionalnije trošenje javnog novca smanjivanje potrebe zaduživanja države te povećavanje likvidnosti gospodarstva

23 Rebalans proračuna ( što je i zašto se vrši ) - izmjena proračunskih iznosa odnosno njihovo smanjenje iili povećanje u odnosu na plan proračuna donesen na početku kalendarske godineDo rebalansa dolazi kada se tijekom proračunske godine ustanovi da su pogrešno procijenjeni proračunski prihodi ili se pojave nepredviđeni rashodiRebalans mogu izazvati nepredviđene okolnosti u domaćem ili svjetskom gospodarstvu (svjetskarecesija) ali može biti i posljedica nesposobnosti vlade da realno planira prihode i rashode

24Javni prihodi-pojam i obilježja - JAVNI PRIHODI ndash sredstva kojima država zadovoljava javne potrebe iz svoje nadležnosti Različiti čimbenici utječu na sustav javnih prihoda zemlje ndash društveno-ekonomski sustav političkouređenje dohodak po stanovniku gospodarska struktura broj stanovnika geografske značajke(veličina teritorija) politička i ekonomska povezanost s drugim zemljamaObilježja Sredstva kojima država i njezina javnopravna tijela zadovoljavaju javne potrebe iz svoje nadležnosti - ubiru se u novcu- ubiru se periodično- ubiru se u pravilu iz prihoda i dohotka a samo iznimno iz imovine (iz iznosa koji se ekonomski obnavljaju dio su novostvorene vrijednosti)- služe za podmirivanje državnih (javnih) potreba (broj i intenzitet određen ulogom države u društveno-ekonomskom životu zemlje političkim uređenjem gospodarskom razvijenošću brojem stanovnika i veličinom teritorija

25Financijski i fiskalni suverenitet - FISKALNI PRIHODI ndash oni koje javna vlast uvodi svojimautoritetom korištenjem svoga financijskoga i fiskalnoga suvereniteta prisilno prisvajanjem dijela ekonomske snage fizičkih i pravnih osobaFiskalni suverenitet ndash ustavno i zakonsko ovlaštenje i pravo na utemeljenje uvođenje i određivanje visine fiskalnih prihodaFinancijski suverenitet ndash ovlaštenje subjekata javnog financiranja utemeljeno na ustavu i zakonima da mogu prikupljati novčana sredstva i samostalno ih raspoređivatiTemelj prikupljanja fiskalnih javnih prihoda jest obilježje OBVEZNOSTI ndash ne ostvaruju se posredstvom tržišta (ponude i potražnje) već temeljem državne prisile Ostvaruju se U NOVCU

26Klasifikacija javnih prihoda ( koji su izvedeni javni prihodi )a) prema vremenu pritjecanja (redoviti i izvanredni) Redoviti - tijekom dužeg razdoblja stalno se ubiru u redovitim vremenskim razmacima iz izvora koji se permanentno ekonomski obnavljaju Izvanredni - uvode se u slučaju nužde kad raspoloživa sredstva nisu dovoljna za podmirenje nekih novih (nepredviđenih neplaniranih) rashoda ubiru se u slučajevima kad se pojavi potreba zapokrivanjem izvanrednih rashoda ubiru se povremeno i privremeno jednokratno ili višekratno toliko dugo i u onim iznosima koji su potrebni za podmirenje izvanredne potrebe zbog koje jenjihovo ubiranje postalo nužno prestaju se ubirati kad je zadovoljena potreba koja je uzrokovala njihovo ubiranje primjeri izvanrednih javnih prihoda ndash javni zajam izvanredni porezi

b) prema načinu stjecanja prava na prihode (originarni i derivativni) Originarni (izvorni) - prihodi koje država kao i svaki drugi gospodarski subjekt ostvarujesvojom gospodarskom aktivnošću (javna poduzeća) ili na temelju prava vlasništva prihodi koje država temeljem prava vlasništva ostvaruje od državne imovine ndash ostvaruje ih u svojstvu poduzetnika odnosno od državnih poduzeća ili državne imovine država je vlasnik javnih poduzeća organizira i

upravlja njihovom gospodarskom aktivnošću i na kraju ubire prihod koji je nastao kao njihov rezultat ovi su prihodi izravan rezultat angažmana države kao gospodarskog subjekta ndash pozicija države pri stjecanju originarnog prihoda bitno se ne razlikuje (uvjetno rečeno) od položaja koji imaju drugi gospodarski subjekti ndash fizičke i privatno-pravne osobeDerivativni (izvedeni) - ubiru se kao prisilni prihodi koje država ostvaruje na temelju suverene vlasti tj financijskog suvereniteta države te korištenja pravne neograničenosti vlasti pri donošenju pravnih propisa kojima za pravne i fizičke subjekte uvodi obvezu plaćanja prihoda izvedeni su iz ekonomske snage fizičkih i pravnih osoba - iz prihoda dohotka i imovine pravnih i fizičkih osoba te postaju vlasništvom države koja ih raspoređuje za podmirenje javnih rashoda

c) prema karakteru vlasti u odnosima u kojima se kao jedan subjekt pojavljuje država a kao drugi subjekt fizička ili pravna osoba (privatnopravni i javnopravni) ndash Privatnopravni proistječu iz statusa države identičnog statusu svakog drugog pojedinca - gospodarskog subjekta koji ostvaruje prihode svojom gospodarskom aktivnošću temeljenom na pravu vlasništva to su prihodi od javnih poduzeća i prihodi od državne imovine (originarni) Javnopravni - prihodi koje država ostvaruje temeljem svoga statusa koji je postavlja iznad pojedinaca i daje joj pravo naređivanja što ona iskorištava donoseći pravne akte u kojima nameće obvezu plaćanja prihoda najznačajniji predstavnici ove vrste javnih prihoda su porezi doprinosi i pristojbe (derivarivni)

d) prema subjektu od kojega se ubiru (prihodi od fizičkih osoba i prihodi od pravnih osoba) Prihodi od fizičkih osoba - prihodi koje država ubire iz dohotka iili imovine fizičkih osoba plaćanju ove vrste prihoda podliježu sve osobe koje obavljaju djelatnost ili posjeduju imovinu temeljem koje ili iz koje su dužne plaćati raznovrsna davanja regulirana pravnim aktima dotične državePrihodi od pravnih osoba - prihodi koje država ubire pretežno od pravnih osoba na temelju zakonskih propisa (npr porez na dobit) ili na temelju ugovora (zajmovi) odnos prihoda od fizičkih osoba i prihoda od pravnih osoba u ukupnim državnim prihodima pojedinih država ovisi o društvenondashpolitičkom uređenju i o vlasničkim odnosima

e) prema financijskoj autonomiji i financijskom suverenitetu (prihodi širih i prihodi užih teritorijalnihjedinica) - kojoj će teritorijalnoj jedinici (užoj ili široj) i u kojem iznosu pripadati prihod ubran primjenom nekog od instrumenata prikupljanja javnih prihoda nije samo financijski problem negoprije svega političko pitanje ndash grad općina županija država

27Fiskalni javni prihodi ( karakteristike i nabrojati ) - Porezi - financijski instrumenti prikupljanja prihoda kojima države podmiruju rashode iz svoje nadležnosti obaveza koju svakipojedinac ili pravni entitet mora plaćati državi ili funkcionalnom ekvivalentu državiCarine - jedan od posrednih oblika poreza koji se ubire prilikom prijelaza robe preko državne odnosno carinske graniceTakse (pristojbe) ndash naknada za poslove ili usluge javnih ili ovlaštenih organa ili službiDoprinosi - obvezna davanja kojima obveznik doprinosa sudjeluje u troškovima što ih javno pravno tijelo ima obavljajući na svoju inicijativu određene materijalne usluge koje zadovoljavaju osobni ijavni interes određenog kruga pojedinaca namjenski prihod javnopravnog tijelaParafiskaliteti ndash fiskalni oblici koji imaju iste karakteristike kao i pojedini fiskaliteti ali prihodi skupljeni na ime njih nisu prihod proračuna već određenog fonda institucije ili uplatnog računa namijenjenih financiranju određenih javnih potreba

28Carine(značenje i svrhaklasifikacijacarinska terminologijaJCD) posebna vrsta poreza koji država naplaćuje pri prenošenju odnosno prelasku robe preko carinske crte indirektni porez u vanjskotrgovinskoj razmjeni uglavnom kao porez koji se naplaćuje pri uvozu dobara-vrsta fiskalnih prihoda uvodi se s ciljem prikupljanja prihoda ili zaštite domaće proizvodnje

Carine se primjenjuju iz više razloga najčešće stoga što država pomoću njih želi-regulirati opseg i usmjeravati tijekove vanjskotrgovinske razmjene- zaštititi domaću proizvodnju odnosno poticati opći gospodarski razvitak ili razvitak pojedine

proizvodnje-pomoći uravnoteženju bilance plaćanja- zbog potreba državnog proračuna

S obzirom na smjer kretanja robe uvozne izvozne (cilj otežati ekonomskim a ne administrativnim putem izvoz robe kako bi se prvobitno zadovoljile domaće potrebe ndash rjeđe u uporabi) i tranzitne

S obzirom na svrhu carine ekonomske ili zaštitne - štite nacionalnu privredu od strane konkurencije (ubrajaju se i prohibitivne ndash izuzetno visoke stope)- financijske ili fiskalne - namiču sredstva za financiranje javnih potreba na robu koja se u zemlji ne proizvodi ili je proizvodnja zanemariva (prema ekonomskom i geografskom čimbeniku luksuzna roba)- socijalno-političke ndash proizvodi koji se iz socijalnih razloga carine po nižim stopama ili se oslobađaju carine (lijekovi neki prehrambeni proizvodi medicinska pomagalahellip)- antidampinške ndash u zemljama u kojima je proveden damping (niskim izvoznim cijenama vlastitu robu izvesti na strano tržište ndash monopoliziranje - unošenje proizvoda jedne zemlje na tržište druge po cijeni nižoj od normalne cijene proizvoda u zemlji izvoznici) ndash protumjera

Prema visini carinske stope odnosno s obzirom na stupanj beneficiranja- preferencijalne - one kod kojih se primjenjuju niže carinske stope od uobičajene jer se roba uvozi izzemlje s kojom su ugovorene neke povlastice ndash uvoz se na taj način preferira stavlja u povlašten položaj za te zemlje-diferencijalne - one kod kojih se neka roba opterećuje višom carinskom stopom od uobičajenezbog ekonomskih ili političkih razloga (zaštita domaće proizvodnje ndash zaštitne carine uvoz iz određene zemlje kao odgovor na carinski postupak kojem je u toj zemlji podvrgnuta roba iz zemlje kojauvodi te carine ndash retorzivna carina)

Carinska osnovica - vrijednosno ndash naturalna osnovica na koju se primjenjuje carinskastopa iz carinske tarife vrijednost robe naturalne veličine (kom l kg) kombinacija vrijednost robe i fizički pokazateljiCarinska vrijednost odnosno carinska valuacija koja je parametar za carinu laquoadvaloremraquo polazi od unutrašnje tržišne cijene zemlje izvoznice izvozne cijene zemlje izvoznice prodajne cijene slične robe u zemlji uvoznici i fakturne cijeneCarinska stopa - postotak ili apsolutna vrijednost koja se primjenjuje na carinsku osnovicuCarinska tarifa - pravni propis koji se donosi u obliku zakona službeno ustanovljeni popis carinskih pristojbi sustavni popis proizvoda koji se sastoji od nazivlja (nomenklature) robe s pripadajućimšiframa odnosno tarifnim oznakama te pripadajućim stopama carineCarinski postupak - skup propisanih mjera i poslova koje obavljaju i provode carinski organi u vezi scarinjenjem Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) - pisana isprava koja se koristi kao jedinstveni obrazac carinske deklaracije za sve vrste carinskih postupaka - podnosi se carinarnici kojoj je podnesena i roba

29Pristojbe-pojamobilježjačimbeniciklasifikacija ( npr što može utjecati na definiranje visine pristojbi )- naknada za poslove ili usluge javnih ili ovlaštenih organa ili službi koje pojedinac zatraži oblik prikupljanja prihoda države poznat već i u antičkim državama (sudske pristojbe pristojbe za pristup u hramove gdje se prinosila žrtva bogovima pristojbe za upotrebu vode u gospodarske svrhe) potom i u feudalnim uređenjimatakse su se naplaćivale za usluge koje su državni organi činili fizičkim osobama

Svrha plaćanja pristojbi jest u podmirenju konkretnog troška uzrokovanog izvršenjem zatražene usluge dok se porezima podmiruje širi krug akcija u interesu šireg kruga korisnika s ciljem zadovoljenja javnih potreba

S gledišta interesa ndash plaćanje pristojbi u svezi je sa zadovoljenjem interesa pojedinca dok je kod plaćanja poreza u fokusu javni interes

Na visinu pristojbe utječu razni elementi (političkog socijalnog ekonomskogkaraktera) trebala bi odrazit troškove koje je državno tijelo imalo prilikom izvršenja usluge njezinu tražitelju ndash nematerijalna usluga koju je međutim često teško izmjeriti (rashodi što ih ima tijelo koje obavlja neku uslugu za koju se plaća taksa nisu uzrokovani samo poslovima vezanim uz izvršenjekonkretne usluge) korist koju će tražitelj usluge od nje imati (veća osobna korist za tražitelja usluge ndash veća pristojba usluga koju fizička ili pravna osoba traži od državnog tijela ne mora biti ograničena samo na zadovoljenje osobnog interesa njenog tražitelja već za uslugu može postojati i javni interes tj korist ndash stimulativne pristojbe ndash niže ndash dio tereta koji proizlazi iz pristojbe preuzima javnopravno tijelo (poticanje obrtništva ndash utjecaj na smanjenje nezaposlenosti razvoj pojedinih regijahellip) u određenim slučajevima iznosi pristojbi mogu biti utvrđeni vrlo visoko ndash nisu razmjerni usluzi za koju se plaćaju ndash preventivne pristojbe ndash (visoke sudske pristojbe za određene spise koji nepotrebnoopterećuju nadležno tijelo s ciljem da se rastereti od radnji od kojih nema koristi i koje su beznačajne a angažiraju kapacitete ndash beznačajni predmeti na visinu taksene obveze utječe i određeni broj osobnih oslobođenja (socijalne prilike tražitelja) i predmetnih oslobođenja (određene radnjezasnivanje radnog odnosa npr) ndash kod usluga koje su oslobođene pristojbi troškove na sebe preuzimadržava i podmiruje ih iz prihoda prikupljenih drugim instrumentima

Prema tijelima koji obavljaju radnje za koje je propisana obveza plaćanja taksi- Administrativne ndash za rad državnih organa i ustanova te drugih organizacija za čije su usluge propisane ndash nazivaju se još i državnim taksama (carinske konzularne ndash za rad konzularnih i diplomatskih organa katastarske za zaštitu patenata)- Sudske ndash u postupku pred sudom u postotku ili u apsolutnom iznosu- Komunalne ndash za korištenje određenim pravima predmetima i uslugama koji su utvrđeni u tarifi komunalnih taksi

Prema tijelu koje utvrđuje pristojbenuobvezu pristojbe koje propisuju centralna državna tijela pristojbe koje propisuju uže teritorijalne jedinice

Prema vremenu plaćanja pristojbe koje se plaćaju unaprijed ndash prije izvršenja uslugepristojbe koje se plaćaju unatrag ndash nakon izvršenja usluge

Prema obujmu - broju izvršenih usluga za koje se plaćaju pojedinačne ndash svaka usluga zasebno i paušalne ndash za više usluga u cjelini

U užem smislu pristojbe dijelimo na Upravne pristojbe Sudske pristojbe i Javnobilježničke pristojbeUpravne pristojbe - za spise i radnje pred tijelima državne uprave diplomatskim misijama konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu upravnim i samoupravnim tijelima županije grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlastiU upravne pristojbe spadaju pristojbe iz vodoprivrede za zaključenje braka iz oblasti vanjskih poslova iz oblasti unutarnjih poslova carinske pristojbe iz oblasti prosvjete i kulture za obavljanje djelatnosti građevinske pristojbe iz oblasti zdravstva katastarske pristojbe iz oblasti poljoprivrede ribarstva šumarstva i lova prometne pristojbe za zaštitu kulturne i prirodne baštine iz ugostiteljstva i turizma za zaštitu okoliša gospodarske pristojbe)

Sudske pristojbe ndash u parničnom izvanparničnom ovršnom ostavinskom zemljišnoknjižnompostupkom kaznenom postupku po privatnoj tužbi postupku u upravnim sporovima postupku upisa usudski registar postupku stečaja i likvidacije i u drugim slučajevima propisanim Zakonom

Javnobilježničke pristojbe - za isprave i radnje javnog bilježnika plaćanje se vrši u visini utvrđenoj tarifom javnobilježničkih pristojbi pristojbe treba platiti osoba u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom30Doprinosi-pojam obilježja- doprinosi su fiskalni oblici pomoću kojih se prikupljaju sredstva za financiranje određenih javnih potreba po određenim karakteristikama razlikuju se od pristojbi i poreza no nema općeprihvaćene definicije doprinosa ndash neslaganja u financijskoj teorijiTemeljne karakteristike doprinosa Postojanje stvarne ili moguće koristi koju određenikrug korisnika ima od aktivnosti države i javnopravnih tijela ndash naknada za neposrednu korist- Obveza plaćanja doprinosa nije uzrokovana zahtjevom obveznika ndash inicira javnopravno tijelo- Visina ovisi o troškovima tijela pri obavljanju aktivnosti ili o vrijednosti posebne koristi koju imajuobveznici doprinosa od aktivnosti javnopravnih tijelandash koristi su materijalne prirode- Imaju obvezni karakter ndash neplaćanje povlači sankcije- Ubiru se u novcu

31Parafiskalna davanja (obilježja) Temeljne karakteristike Obvezatnost plaćanja-U korist institucija izvan mreže javne vlasti ndash prihod posebnih tijela (komora) - namiruju se izdaci institucija koje su ih uvele-Nisu prihod državnog proračuna za zadovoljavanje javnih rashoda- Plaćaju ih subjekti kojima institucije izvan mreže javne vlasti pružaju usluge - obveza plaćanja tereti određeni krug korisnika koji su povezani određenim zajedničkim ekonomskim i socijalnim interesom - Prihodi određeni za financiranje unaprijed predviđenih zadaća ndash destinirani prihodi- Obveza i visina plaćanja utemeljena od strane institucija izvan mreže javne vlasti ili državnih tijela u okviru njihovih ovlaštenja na temelju korištenja fiskalnog suvereniteta a ne od strane države ndash kao izvanproračunski prihodi ne potpadaju pod izravno reguliranje od strane državnih tijelapa predstavničko tijelo nad njima nema tako strogu kontrolu kao nad proračunskim prihodima

32Temeljne razlike između(npr navedite barem 2 temeljne razlike između pristojbi i poreza pristojbi i poreza porezi nisu izravna naknada za određene usluge i ubiru se prisilno

pristojbi i doprinosa -Obveza plaćanja nije inicirana od strane obveznika doprinosa- Prisila jače izražena kod doprinosa

doprinosa i poreza - Obveznici imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijela a visina obveze plaćanja je u korelaciji s tom korisnošću - protučinidba- Obveza plaćanja nema opći univerzalni značaj već tereti ograničen krug osoba koje imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijela- Prihod su određenog tijela institucije a ne proračuna države- Unaprijed im je određena namjena ndash destinirani

33Nefiskalni javni prihodi ( što su koja je karakteristika u odnosu na fiskalne ) NEFISKALNI PRIHODI ndash ne javljaju se kao posljedica prisile javne vlasti njihova struktura nije stabilna te se mogu sakupljati na temelju vlasništva posebnom financijsko-monetarnom aktivnošću države iz ostalih nefiskalnih izvoraU nefiskalne prihode ubrajaju se Prihodi od javne imovine Deficitno financiranje javnih izdataka (javni dug) Vlastiti prihodi

34Definicija i obilježja poreza - porezi su fiskalni instrument putem kojeg javna (državna) blagajna dolazi do najvećeg iznosa prihoda pa čine najizdašniji državni prihod uz svoje fiskalno djelovanje neizbježno (kao i svi ostali javni prihodi) imaju i ekonomsko i socijalno značenje (kupovna moć se smanjuje proizvodi poskupljuju ndash kretanja ponude i potražnje)

-porezi su prisilno davanje bez konkretne odnosno posebne protuusluge onoga kojemu to davanje pripadaPorezi su osnovni instrumenti prikupljanja javnih prihoda kojima suvremena država podmiruje rashode iz svoje nadležnosti ndash predstavljaju prinudan i bez protučinidbe izvršen transfer dijela imovine ekonomskih subjekata u korist institucija javne vlasti s ciljem ostvarenja funkcija ujavnom sektoru i nesmetanog tijeka ekonomsko-reprodukcijskog ciklusa

Osnovna obilježja poreza u suvremenim državama1048766 prisilnost (prinudnost) porezi su prisilni prihod države ndash očituje se u trenutku dospijeća porezne obveze ndash sankcije uslijed neplaćanja obilježje prisilnosti u suvremenim državama različito je od od onoga ranije i to zbog razlika u društveno-političkom uređenju tijekom njezina povijesnog razvoja1048766 derivativnost (izvedenost) -porezi su derivativni prihodi države ndash država ubire poreze temeljem svojeg financijskog (poreznog) suvereniteta tj prava da sama regulira materiju oporezivanja1048766 nepovratnost-Nepovratnost poreza ima trajni karakter (za razliku od npr javnog zajma čije je obilježje samo privremena promjena privatnog u javno vlasništvo) Obilježje nepovratnosti temelji se na trajnoj promjeni vlasničkih odnosa nad iznosima koje država ubire od fizičkih i pravnih osoba1048766 odsutnost neposredne protunaknade -Porezi nisu naknada za korištenje usluge (javno dobro) koje pruža i financira država u okviru svojih nadležnosti - obrana zemlje usluge pravosuđa usluge policije i sl Činjenica da netko plaća porez ne daje mu pravo da od nadležnog državnog tijela traži neku izravnu protučinidbu protuuslugu1048766 nedestiniranost -Obilježje nedestiniranosti poreza proistječe iz namjene trošenja iznosa ubranih oporezivanjem1048766 ubiranje u javnom interesu1048766 novčani prihod države

35Klasifikacija porezaSubjektni (osobni personalni) prilikom oporezivanja uzima se u obzir osobaporeznog obveznika i objektni (stvarni realni) prilikom oporezivanja objektnim porezima ne uzima se u obzir osoba poreznog obveznika nego samo vrijednost ili prihod od objekta oporezivanja

bull Sintetički ( oporezuje se ukupna snaga poreznog obveznika) i analitički ( oporezuje se svaki pojedini prihod )bull Reparticijski (kontingentni) država unaprijed utvrđuje iznos koji želi ubrati na određenom području primjenom pojedinog poreza ili svih poreza i kvotniporezni obveznik odgovara svojoj poreznojobvezi tako što će iz svoje ekonomske snage izdvojiti točno unaprijed utvrđen dio na temelju definirane porezne stope

bullFundirani porezi - porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv fundiranih (stalnih sigurnih) izvoraNefundirani porezi ndash porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv nestalnih nesigurnih izvora

bull Katastarski -ubiru se na temelju razreza poreza načinjenog prema za to relevantnim podacima koji suuvedeni u katastarske knjige registre i druge slične knjige koje imaju obilježje javnih ispravaminus porezna će obveza glasiti na osobu koja je u takvoj ispravi navedena kao vlasnik korisnik iliuživatelj objekta oporezivanja (zemljišta građevinskog objekta i sl) i Tarifni- ubiru se na temelju podataka navedenih u službeno utvrđenom popisu poreznih predmeta i stopa koji se zove tarifa

bull Opći porezi kojima se podmiruju javne potrebe općenito ne ubiru se za unaprijed određenu svrhu i Namjenski- porezi kod kojih je već unaprijed utvrđena svrha u koju će se utrošiti prihodi prikupljeni oporezivanjem

bull Redovni- prema načelu periodičnosti ubiru se u redovitim vremenskim intervalima (obično svake godine) u ukupnosti javnih prihoda čine najznačajniji dio predstavljaju najizdašniju vrstu javnih prihoda i izvanredniubiru se od vremena do vremena povremeno i privremeno razlozi za uvođenje fiskalni i nefiskalni

bull Osnovni porezi porez na dohodak porez na dobit i porez na dodanu vrijednost čine temelj poreznog sustava većine suvremenih država-dopunski porezi sudjeluju u ukupnim poreznim prihodima sa svega nekoliko postotaka i imaju dopunski (supsidijarni) karakter ndash pojedinačno nemaju značajan udio no zajedno neophodni

bull neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru- posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti

36Izravni porezi - neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru

37Neizravni porezi -posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti- zahvaćanje porezne snage kroz čin potrošnje gdje je moguće i prevaliti porezni teret- porezni obveznik različit od osobe nositelja poreznoga tereta- posredni porezi imaju negativan regresivni učinak na raspodjelu dohotka (veći teret snose siromašniji)

38Teorije opravdanja za ubiranje poreza ( biti će objašnjenje definicija trebati će upisati koja je to teorija )

Terija sile -Plaćanje poreza - obvezni pokoreni narodi i neravnopravni članovi zajednice lišeni prava da sudjeluju u odlučivanju pri uvođenju te obveze1048766 Shvaćanje da pobjednici imaju neograničeno pravo raspolaganja životom i imovinom pobijeđenih1048766 Iz ove teorije proizlazi stav da poreze ne plaća slobodno stanovništvo jer je porez smatran manifestacijom podčinjenosti

Teorija ugovora - Opravdavalo se ubiranje poreza od slobodnog stanovništva države srednjeg vijeka - feudalizam1048766 teorija je nastala kada su porezi još bili povremeni sporadični i namjenski prihodi za čije plaćanje nisu bili obvezni svi stanovnici

Teorija cijene - Zagovornici ove teorije su tumačili da poreze treba smatrati cijenom tj naknadom koja se na načelu do ut des (dajem da daš ja tebi ti meni) plaća državi za usluge koje ona činiDržava prodaje usluge temeljem čijeg obavljanja ima troškove koje porezni obveznik kupuje za cijenu koja je izražena porezomTeorija cijene ima dvije podvrste teorija a to su teorija osiguranja i teorija uživanja

Teorija osiguranja - Prema teoriji osiguranja porezi su cijena koju porezni obveznici plaćaju državi koja im u okviru svojih nadležnosti čini uslugu što se sastoji u osiguranju njihova fizičkog integriteta i zaštiti njihove imovinePorezi su s ovog gledišta premije za osobno i imovinsko osiguranje ndash materijalna i osobna sigurnost garantirana

Teorija uživanja - Prema teoriji uživanja potrebu plaćanja poreza obrazlaže se činjenicom da država svojom aktivnošću omogućuje poreznim obveznicima da neometano od drugih uživaju dobra (dohodak imovinu) koja im stoje na raspolaganju ndash štiti granice i unutarnji poredak koji omogućuje uživanje dobara-veći dohodak i imovina - dužan platiti veći iznos poreza kao cijenu za mogućnost da svoj dohodak odnosno imovinu uživa

Teorija reprodukcije poreza - U ovoj teoriji sadržan je zahtjev da se porezi ubiru i troše tako da se posredno vrate poreznim obveznicima a to će biti moguće onda kad se iznosi prikupljenioporezivanjem upotrijebe tako da omoguće povećanje dohotka poreznih obveznika te će se onda moći ubrati i veći iznos od poreznog obveznika

Organska teorija - Prema ovoj teoriji država se javlja kao potrebna i prirodna društvena institucija bez koje bi bila ugrožena egzistencija društva i ekonomski napredak stoga je zadatak građana da plaćajući porez održavaju državu

Teorija žrtve - Život u organiziranoj zajednici zahtjeva da se izdvoje sredstva za podmirenje troškova koji osiguravanje postojanje i funkcioniranje države ndash žrtvovati se izdvajanjem iz svoje ekonomske snage za plaćanje poreza ndash odreći se dijela svoje kupovne snage

Suvremena teorija - U suvremenim demokratskim državama nema potrebe za opravdavanjemoporezivanja jer je postojanje države s ciljem zadovoljenja javnih potreba nužno i jasno samo po sebi i neupitnobull Promišljaju se rješenja koja će poreze porezni sustav i mjere porezne politike učiniti efikasnijima u postizanju ciljeva uz pravednost pri oporezivanju i veću podnošljivost poreznog tereta (koji porezitko kada koliko na koji način kome -Porezi prihvaćeni kao nezamjenjiv instrument prikupljanja prihoda države s ciljem obavljanja zadaća

39Osobni elementi oporezivanja ( porezni subjekt porezni obveznik porezni destinator konačni platac porezni platac porezni jamac)POREZNI SUBJEKT je osoba koja sudjeluje u oporezivanju a može biti aktivan i pasivan Aktivan je javnopravno tijelo koje je ovlašteno uvoditi poreze i propisivati obvezu plaćanja poreza Pasivni je fizička ili pravna osoba koja iz svoje ekonomske snage izdvaja iznos dužnog porezaPOREZNI OBVEZNIK je osoba uz koju zakon veže obvezu plaćanja poreza nosilac je porezne obveze prema zakonu Porezni obveznik = porezni dužnikPOREZNI DESTINATAR je osoba koja je po intenciji zakonodavca unaprijed svjesno i namjerno utvrđena da snosi porezni teretKONAČNI PLATAC je osoba koja doista u konačnici snosi porezni teret te čija je ekonomska snaga stvarno i trajno smanjena za iznos plaćenog porezaPOREZNI PLATAC je oosba koja na ime i za račun poreznog obveznika plaća porezPOREZNI JAMAC je osoba koja jamči da će porezni obveznik podmiriti svoju poreznu obvezu Razlikujemo dobrovoljni jamac koji jamči za ispunjenje bez prisile propisa i zakonski koji je zakonom određen kao porezni jamac

40Materijalni elementi oporezivanja ( porezni iznos porezni objekt porezna osnovica ndash vrste i metode utvrđivanja porezna stopa porezna sposobnost ndash kapacitet )POREZNI IZVOR su sva dobra sva materijalna sredstva iz kojih se plaća porez odnosno koja porezna vlast zahvaća prilikom oporezivanja ndash dohodak prihod i imovinaPOREZNI OBJEKT porezni objekt ili predmet oporezivanja je pobliže obilježen fragment jednog od poreznih izvora za koji se vezuje porezna obveza kod utvrđivanja poreznog izvora - pitanje iz čega (odakle) se ubire porez kod utvrđivanja poreznog objekta agrave pitanje na što se porez plaćaPOREZNA OSNOVICA predstavlja vrijednost ili veličinu na temelju koje je moguće izračunati iznos koji porezni obveznik mora platiti na ime podmirenja porezne obveze Vrste ndash porezna osnovica po količini vrijednosti paušalna i stvarna porezna osnovicaPOREZNA STOPA je u novcu izražen dio koji se izdvaja iz porezne osnovice a plativši ga porezni je obveznik izvršio svoju poreznu obvezu Vrste -proporcionalna ndash o nepromijenjena s porastom -progresivna ndash povećava se porastom -regresivna ndash smanjuje se porastom

POREZNA SPOSOBNOST je termin kojim se izražava mogućnost da porezni obveznik iz ekonomske snage plati porez

upravlja njihovom gospodarskom aktivnošću i na kraju ubire prihod koji je nastao kao njihov rezultat ovi su prihodi izravan rezultat angažmana države kao gospodarskog subjekta ndash pozicija države pri stjecanju originarnog prihoda bitno se ne razlikuje (uvjetno rečeno) od položaja koji imaju drugi gospodarski subjekti ndash fizičke i privatno-pravne osobeDerivativni (izvedeni) - ubiru se kao prisilni prihodi koje država ostvaruje na temelju suverene vlasti tj financijskog suvereniteta države te korištenja pravne neograničenosti vlasti pri donošenju pravnih propisa kojima za pravne i fizičke subjekte uvodi obvezu plaćanja prihoda izvedeni su iz ekonomske snage fizičkih i pravnih osoba - iz prihoda dohotka i imovine pravnih i fizičkih osoba te postaju vlasništvom države koja ih raspoređuje za podmirenje javnih rashoda

c) prema karakteru vlasti u odnosima u kojima se kao jedan subjekt pojavljuje država a kao drugi subjekt fizička ili pravna osoba (privatnopravni i javnopravni) ndash Privatnopravni proistječu iz statusa države identičnog statusu svakog drugog pojedinca - gospodarskog subjekta koji ostvaruje prihode svojom gospodarskom aktivnošću temeljenom na pravu vlasništva to su prihodi od javnih poduzeća i prihodi od državne imovine (originarni) Javnopravni - prihodi koje država ostvaruje temeljem svoga statusa koji je postavlja iznad pojedinaca i daje joj pravo naređivanja što ona iskorištava donoseći pravne akte u kojima nameće obvezu plaćanja prihoda najznačajniji predstavnici ove vrste javnih prihoda su porezi doprinosi i pristojbe (derivarivni)

d) prema subjektu od kojega se ubiru (prihodi od fizičkih osoba i prihodi od pravnih osoba) Prihodi od fizičkih osoba - prihodi koje država ubire iz dohotka iili imovine fizičkih osoba plaćanju ove vrste prihoda podliježu sve osobe koje obavljaju djelatnost ili posjeduju imovinu temeljem koje ili iz koje su dužne plaćati raznovrsna davanja regulirana pravnim aktima dotične državePrihodi od pravnih osoba - prihodi koje država ubire pretežno od pravnih osoba na temelju zakonskih propisa (npr porez na dobit) ili na temelju ugovora (zajmovi) odnos prihoda od fizičkih osoba i prihoda od pravnih osoba u ukupnim državnim prihodima pojedinih država ovisi o društvenondashpolitičkom uređenju i o vlasničkim odnosima

e) prema financijskoj autonomiji i financijskom suverenitetu (prihodi širih i prihodi užih teritorijalnihjedinica) - kojoj će teritorijalnoj jedinici (užoj ili široj) i u kojem iznosu pripadati prihod ubran primjenom nekog od instrumenata prikupljanja javnih prihoda nije samo financijski problem negoprije svega političko pitanje ndash grad općina županija država

27Fiskalni javni prihodi ( karakteristike i nabrojati ) - Porezi - financijski instrumenti prikupljanja prihoda kojima države podmiruju rashode iz svoje nadležnosti obaveza koju svakipojedinac ili pravni entitet mora plaćati državi ili funkcionalnom ekvivalentu državiCarine - jedan od posrednih oblika poreza koji se ubire prilikom prijelaza robe preko državne odnosno carinske graniceTakse (pristojbe) ndash naknada za poslove ili usluge javnih ili ovlaštenih organa ili službiDoprinosi - obvezna davanja kojima obveznik doprinosa sudjeluje u troškovima što ih javno pravno tijelo ima obavljajući na svoju inicijativu određene materijalne usluge koje zadovoljavaju osobni ijavni interes određenog kruga pojedinaca namjenski prihod javnopravnog tijelaParafiskaliteti ndash fiskalni oblici koji imaju iste karakteristike kao i pojedini fiskaliteti ali prihodi skupljeni na ime njih nisu prihod proračuna već određenog fonda institucije ili uplatnog računa namijenjenih financiranju određenih javnih potreba

28Carine(značenje i svrhaklasifikacijacarinska terminologijaJCD) posebna vrsta poreza koji država naplaćuje pri prenošenju odnosno prelasku robe preko carinske crte indirektni porez u vanjskotrgovinskoj razmjeni uglavnom kao porez koji se naplaćuje pri uvozu dobara-vrsta fiskalnih prihoda uvodi se s ciljem prikupljanja prihoda ili zaštite domaće proizvodnje

Carine se primjenjuju iz više razloga najčešće stoga što država pomoću njih želi-regulirati opseg i usmjeravati tijekove vanjskotrgovinske razmjene- zaštititi domaću proizvodnju odnosno poticati opći gospodarski razvitak ili razvitak pojedine

proizvodnje-pomoći uravnoteženju bilance plaćanja- zbog potreba državnog proračuna

S obzirom na smjer kretanja robe uvozne izvozne (cilj otežati ekonomskim a ne administrativnim putem izvoz robe kako bi se prvobitno zadovoljile domaće potrebe ndash rjeđe u uporabi) i tranzitne

S obzirom na svrhu carine ekonomske ili zaštitne - štite nacionalnu privredu od strane konkurencije (ubrajaju se i prohibitivne ndash izuzetno visoke stope)- financijske ili fiskalne - namiču sredstva za financiranje javnih potreba na robu koja se u zemlji ne proizvodi ili je proizvodnja zanemariva (prema ekonomskom i geografskom čimbeniku luksuzna roba)- socijalno-političke ndash proizvodi koji se iz socijalnih razloga carine po nižim stopama ili se oslobađaju carine (lijekovi neki prehrambeni proizvodi medicinska pomagalahellip)- antidampinške ndash u zemljama u kojima je proveden damping (niskim izvoznim cijenama vlastitu robu izvesti na strano tržište ndash monopoliziranje - unošenje proizvoda jedne zemlje na tržište druge po cijeni nižoj od normalne cijene proizvoda u zemlji izvoznici) ndash protumjera

Prema visini carinske stope odnosno s obzirom na stupanj beneficiranja- preferencijalne - one kod kojih se primjenjuju niže carinske stope od uobičajene jer se roba uvozi izzemlje s kojom su ugovorene neke povlastice ndash uvoz se na taj način preferira stavlja u povlašten položaj za te zemlje-diferencijalne - one kod kojih se neka roba opterećuje višom carinskom stopom od uobičajenezbog ekonomskih ili političkih razloga (zaštita domaće proizvodnje ndash zaštitne carine uvoz iz određene zemlje kao odgovor na carinski postupak kojem je u toj zemlji podvrgnuta roba iz zemlje kojauvodi te carine ndash retorzivna carina)

Carinska osnovica - vrijednosno ndash naturalna osnovica na koju se primjenjuje carinskastopa iz carinske tarife vrijednost robe naturalne veličine (kom l kg) kombinacija vrijednost robe i fizički pokazateljiCarinska vrijednost odnosno carinska valuacija koja je parametar za carinu laquoadvaloremraquo polazi od unutrašnje tržišne cijene zemlje izvoznice izvozne cijene zemlje izvoznice prodajne cijene slične robe u zemlji uvoznici i fakturne cijeneCarinska stopa - postotak ili apsolutna vrijednost koja se primjenjuje na carinsku osnovicuCarinska tarifa - pravni propis koji se donosi u obliku zakona službeno ustanovljeni popis carinskih pristojbi sustavni popis proizvoda koji se sastoji od nazivlja (nomenklature) robe s pripadajućimšiframa odnosno tarifnim oznakama te pripadajućim stopama carineCarinski postupak - skup propisanih mjera i poslova koje obavljaju i provode carinski organi u vezi scarinjenjem Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) - pisana isprava koja se koristi kao jedinstveni obrazac carinske deklaracije za sve vrste carinskih postupaka - podnosi se carinarnici kojoj je podnesena i roba

29Pristojbe-pojamobilježjačimbeniciklasifikacija ( npr što može utjecati na definiranje visine pristojbi )- naknada za poslove ili usluge javnih ili ovlaštenih organa ili službi koje pojedinac zatraži oblik prikupljanja prihoda države poznat već i u antičkim državama (sudske pristojbe pristojbe za pristup u hramove gdje se prinosila žrtva bogovima pristojbe za upotrebu vode u gospodarske svrhe) potom i u feudalnim uređenjimatakse su se naplaćivale za usluge koje su državni organi činili fizičkim osobama

Svrha plaćanja pristojbi jest u podmirenju konkretnog troška uzrokovanog izvršenjem zatražene usluge dok se porezima podmiruje širi krug akcija u interesu šireg kruga korisnika s ciljem zadovoljenja javnih potreba

S gledišta interesa ndash plaćanje pristojbi u svezi je sa zadovoljenjem interesa pojedinca dok je kod plaćanja poreza u fokusu javni interes

Na visinu pristojbe utječu razni elementi (političkog socijalnog ekonomskogkaraktera) trebala bi odrazit troškove koje je državno tijelo imalo prilikom izvršenja usluge njezinu tražitelju ndash nematerijalna usluga koju je međutim često teško izmjeriti (rashodi što ih ima tijelo koje obavlja neku uslugu za koju se plaća taksa nisu uzrokovani samo poslovima vezanim uz izvršenjekonkretne usluge) korist koju će tražitelj usluge od nje imati (veća osobna korist za tražitelja usluge ndash veća pristojba usluga koju fizička ili pravna osoba traži od državnog tijela ne mora biti ograničena samo na zadovoljenje osobnog interesa njenog tražitelja već za uslugu može postojati i javni interes tj korist ndash stimulativne pristojbe ndash niže ndash dio tereta koji proizlazi iz pristojbe preuzima javnopravno tijelo (poticanje obrtništva ndash utjecaj na smanjenje nezaposlenosti razvoj pojedinih regijahellip) u određenim slučajevima iznosi pristojbi mogu biti utvrđeni vrlo visoko ndash nisu razmjerni usluzi za koju se plaćaju ndash preventivne pristojbe ndash (visoke sudske pristojbe za određene spise koji nepotrebnoopterećuju nadležno tijelo s ciljem da se rastereti od radnji od kojih nema koristi i koje su beznačajne a angažiraju kapacitete ndash beznačajni predmeti na visinu taksene obveze utječe i određeni broj osobnih oslobođenja (socijalne prilike tražitelja) i predmetnih oslobođenja (određene radnjezasnivanje radnog odnosa npr) ndash kod usluga koje su oslobođene pristojbi troškove na sebe preuzimadržava i podmiruje ih iz prihoda prikupljenih drugim instrumentima

Prema tijelima koji obavljaju radnje za koje je propisana obveza plaćanja taksi- Administrativne ndash za rad državnih organa i ustanova te drugih organizacija za čije su usluge propisane ndash nazivaju se još i državnim taksama (carinske konzularne ndash za rad konzularnih i diplomatskih organa katastarske za zaštitu patenata)- Sudske ndash u postupku pred sudom u postotku ili u apsolutnom iznosu- Komunalne ndash za korištenje određenim pravima predmetima i uslugama koji su utvrđeni u tarifi komunalnih taksi

Prema tijelu koje utvrđuje pristojbenuobvezu pristojbe koje propisuju centralna državna tijela pristojbe koje propisuju uže teritorijalne jedinice

Prema vremenu plaćanja pristojbe koje se plaćaju unaprijed ndash prije izvršenja uslugepristojbe koje se plaćaju unatrag ndash nakon izvršenja usluge

Prema obujmu - broju izvršenih usluga za koje se plaćaju pojedinačne ndash svaka usluga zasebno i paušalne ndash za više usluga u cjelini

U užem smislu pristojbe dijelimo na Upravne pristojbe Sudske pristojbe i Javnobilježničke pristojbeUpravne pristojbe - za spise i radnje pred tijelima državne uprave diplomatskim misijama konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu upravnim i samoupravnim tijelima županije grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlastiU upravne pristojbe spadaju pristojbe iz vodoprivrede za zaključenje braka iz oblasti vanjskih poslova iz oblasti unutarnjih poslova carinske pristojbe iz oblasti prosvjete i kulture za obavljanje djelatnosti građevinske pristojbe iz oblasti zdravstva katastarske pristojbe iz oblasti poljoprivrede ribarstva šumarstva i lova prometne pristojbe za zaštitu kulturne i prirodne baštine iz ugostiteljstva i turizma za zaštitu okoliša gospodarske pristojbe)

Sudske pristojbe ndash u parničnom izvanparničnom ovršnom ostavinskom zemljišnoknjižnompostupkom kaznenom postupku po privatnoj tužbi postupku u upravnim sporovima postupku upisa usudski registar postupku stečaja i likvidacije i u drugim slučajevima propisanim Zakonom

Javnobilježničke pristojbe - za isprave i radnje javnog bilježnika plaćanje se vrši u visini utvrđenoj tarifom javnobilježničkih pristojbi pristojbe treba platiti osoba u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom30Doprinosi-pojam obilježja- doprinosi su fiskalni oblici pomoću kojih se prikupljaju sredstva za financiranje određenih javnih potreba po određenim karakteristikama razlikuju se od pristojbi i poreza no nema općeprihvaćene definicije doprinosa ndash neslaganja u financijskoj teorijiTemeljne karakteristike doprinosa Postojanje stvarne ili moguće koristi koju određenikrug korisnika ima od aktivnosti države i javnopravnih tijela ndash naknada za neposrednu korist- Obveza plaćanja doprinosa nije uzrokovana zahtjevom obveznika ndash inicira javnopravno tijelo- Visina ovisi o troškovima tijela pri obavljanju aktivnosti ili o vrijednosti posebne koristi koju imajuobveznici doprinosa od aktivnosti javnopravnih tijelandash koristi su materijalne prirode- Imaju obvezni karakter ndash neplaćanje povlači sankcije- Ubiru se u novcu

31Parafiskalna davanja (obilježja) Temeljne karakteristike Obvezatnost plaćanja-U korist institucija izvan mreže javne vlasti ndash prihod posebnih tijela (komora) - namiruju se izdaci institucija koje su ih uvele-Nisu prihod državnog proračuna za zadovoljavanje javnih rashoda- Plaćaju ih subjekti kojima institucije izvan mreže javne vlasti pružaju usluge - obveza plaćanja tereti određeni krug korisnika koji su povezani određenim zajedničkim ekonomskim i socijalnim interesom - Prihodi određeni za financiranje unaprijed predviđenih zadaća ndash destinirani prihodi- Obveza i visina plaćanja utemeljena od strane institucija izvan mreže javne vlasti ili državnih tijela u okviru njihovih ovlaštenja na temelju korištenja fiskalnog suvereniteta a ne od strane države ndash kao izvanproračunski prihodi ne potpadaju pod izravno reguliranje od strane državnih tijelapa predstavničko tijelo nad njima nema tako strogu kontrolu kao nad proračunskim prihodima

32Temeljne razlike između(npr navedite barem 2 temeljne razlike između pristojbi i poreza pristojbi i poreza porezi nisu izravna naknada za određene usluge i ubiru se prisilno

pristojbi i doprinosa -Obveza plaćanja nije inicirana od strane obveznika doprinosa- Prisila jače izražena kod doprinosa

doprinosa i poreza - Obveznici imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijela a visina obveze plaćanja je u korelaciji s tom korisnošću - protučinidba- Obveza plaćanja nema opći univerzalni značaj već tereti ograničen krug osoba koje imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijela- Prihod su određenog tijela institucije a ne proračuna države- Unaprijed im je određena namjena ndash destinirani

33Nefiskalni javni prihodi ( što su koja je karakteristika u odnosu na fiskalne ) NEFISKALNI PRIHODI ndash ne javljaju se kao posljedica prisile javne vlasti njihova struktura nije stabilna te se mogu sakupljati na temelju vlasništva posebnom financijsko-monetarnom aktivnošću države iz ostalih nefiskalnih izvoraU nefiskalne prihode ubrajaju se Prihodi od javne imovine Deficitno financiranje javnih izdataka (javni dug) Vlastiti prihodi

34Definicija i obilježja poreza - porezi su fiskalni instrument putem kojeg javna (državna) blagajna dolazi do najvećeg iznosa prihoda pa čine najizdašniji državni prihod uz svoje fiskalno djelovanje neizbježno (kao i svi ostali javni prihodi) imaju i ekonomsko i socijalno značenje (kupovna moć se smanjuje proizvodi poskupljuju ndash kretanja ponude i potražnje)

-porezi su prisilno davanje bez konkretne odnosno posebne protuusluge onoga kojemu to davanje pripadaPorezi su osnovni instrumenti prikupljanja javnih prihoda kojima suvremena država podmiruje rashode iz svoje nadležnosti ndash predstavljaju prinudan i bez protučinidbe izvršen transfer dijela imovine ekonomskih subjekata u korist institucija javne vlasti s ciljem ostvarenja funkcija ujavnom sektoru i nesmetanog tijeka ekonomsko-reprodukcijskog ciklusa

Osnovna obilježja poreza u suvremenim državama1048766 prisilnost (prinudnost) porezi su prisilni prihod države ndash očituje se u trenutku dospijeća porezne obveze ndash sankcije uslijed neplaćanja obilježje prisilnosti u suvremenim državama različito je od od onoga ranije i to zbog razlika u društveno-političkom uređenju tijekom njezina povijesnog razvoja1048766 derivativnost (izvedenost) -porezi su derivativni prihodi države ndash država ubire poreze temeljem svojeg financijskog (poreznog) suvereniteta tj prava da sama regulira materiju oporezivanja1048766 nepovratnost-Nepovratnost poreza ima trajni karakter (za razliku od npr javnog zajma čije je obilježje samo privremena promjena privatnog u javno vlasništvo) Obilježje nepovratnosti temelji se na trajnoj promjeni vlasničkih odnosa nad iznosima koje država ubire od fizičkih i pravnih osoba1048766 odsutnost neposredne protunaknade -Porezi nisu naknada za korištenje usluge (javno dobro) koje pruža i financira država u okviru svojih nadležnosti - obrana zemlje usluge pravosuđa usluge policije i sl Činjenica da netko plaća porez ne daje mu pravo da od nadležnog državnog tijela traži neku izravnu protučinidbu protuuslugu1048766 nedestiniranost -Obilježje nedestiniranosti poreza proistječe iz namjene trošenja iznosa ubranih oporezivanjem1048766 ubiranje u javnom interesu1048766 novčani prihod države

35Klasifikacija porezaSubjektni (osobni personalni) prilikom oporezivanja uzima se u obzir osobaporeznog obveznika i objektni (stvarni realni) prilikom oporezivanja objektnim porezima ne uzima se u obzir osoba poreznog obveznika nego samo vrijednost ili prihod od objekta oporezivanja

bull Sintetički ( oporezuje se ukupna snaga poreznog obveznika) i analitički ( oporezuje se svaki pojedini prihod )bull Reparticijski (kontingentni) država unaprijed utvrđuje iznos koji želi ubrati na određenom području primjenom pojedinog poreza ili svih poreza i kvotniporezni obveznik odgovara svojoj poreznojobvezi tako što će iz svoje ekonomske snage izdvojiti točno unaprijed utvrđen dio na temelju definirane porezne stope

bullFundirani porezi - porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv fundiranih (stalnih sigurnih) izvoraNefundirani porezi ndash porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv nestalnih nesigurnih izvora

bull Katastarski -ubiru se na temelju razreza poreza načinjenog prema za to relevantnim podacima koji suuvedeni u katastarske knjige registre i druge slične knjige koje imaju obilježje javnih ispravaminus porezna će obveza glasiti na osobu koja je u takvoj ispravi navedena kao vlasnik korisnik iliuživatelj objekta oporezivanja (zemljišta građevinskog objekta i sl) i Tarifni- ubiru se na temelju podataka navedenih u službeno utvrđenom popisu poreznih predmeta i stopa koji se zove tarifa

bull Opći porezi kojima se podmiruju javne potrebe općenito ne ubiru se za unaprijed određenu svrhu i Namjenski- porezi kod kojih je već unaprijed utvrđena svrha u koju će se utrošiti prihodi prikupljeni oporezivanjem

bull Redovni- prema načelu periodičnosti ubiru se u redovitim vremenskim intervalima (obično svake godine) u ukupnosti javnih prihoda čine najznačajniji dio predstavljaju najizdašniju vrstu javnih prihoda i izvanredniubiru se od vremena do vremena povremeno i privremeno razlozi za uvođenje fiskalni i nefiskalni

bull Osnovni porezi porez na dohodak porez na dobit i porez na dodanu vrijednost čine temelj poreznog sustava većine suvremenih država-dopunski porezi sudjeluju u ukupnim poreznim prihodima sa svega nekoliko postotaka i imaju dopunski (supsidijarni) karakter ndash pojedinačno nemaju značajan udio no zajedno neophodni

bull neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru- posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti

36Izravni porezi - neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru

37Neizravni porezi -posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti- zahvaćanje porezne snage kroz čin potrošnje gdje je moguće i prevaliti porezni teret- porezni obveznik različit od osobe nositelja poreznoga tereta- posredni porezi imaju negativan regresivni učinak na raspodjelu dohotka (veći teret snose siromašniji)

38Teorije opravdanja za ubiranje poreza ( biti će objašnjenje definicija trebati će upisati koja je to teorija )

Terija sile -Plaćanje poreza - obvezni pokoreni narodi i neravnopravni članovi zajednice lišeni prava da sudjeluju u odlučivanju pri uvođenju te obveze1048766 Shvaćanje da pobjednici imaju neograničeno pravo raspolaganja životom i imovinom pobijeđenih1048766 Iz ove teorije proizlazi stav da poreze ne plaća slobodno stanovništvo jer je porez smatran manifestacijom podčinjenosti

Teorija ugovora - Opravdavalo se ubiranje poreza od slobodnog stanovništva države srednjeg vijeka - feudalizam1048766 teorija je nastala kada su porezi još bili povremeni sporadični i namjenski prihodi za čije plaćanje nisu bili obvezni svi stanovnici

Teorija cijene - Zagovornici ove teorije su tumačili da poreze treba smatrati cijenom tj naknadom koja se na načelu do ut des (dajem da daš ja tebi ti meni) plaća državi za usluge koje ona činiDržava prodaje usluge temeljem čijeg obavljanja ima troškove koje porezni obveznik kupuje za cijenu koja je izražena porezomTeorija cijene ima dvije podvrste teorija a to su teorija osiguranja i teorija uživanja

Teorija osiguranja - Prema teoriji osiguranja porezi su cijena koju porezni obveznici plaćaju državi koja im u okviru svojih nadležnosti čini uslugu što se sastoji u osiguranju njihova fizičkog integriteta i zaštiti njihove imovinePorezi su s ovog gledišta premije za osobno i imovinsko osiguranje ndash materijalna i osobna sigurnost garantirana

Teorija uživanja - Prema teoriji uživanja potrebu plaćanja poreza obrazlaže se činjenicom da država svojom aktivnošću omogućuje poreznim obveznicima da neometano od drugih uživaju dobra (dohodak imovinu) koja im stoje na raspolaganju ndash štiti granice i unutarnji poredak koji omogućuje uživanje dobara-veći dohodak i imovina - dužan platiti veći iznos poreza kao cijenu za mogućnost da svoj dohodak odnosno imovinu uživa

Teorija reprodukcije poreza - U ovoj teoriji sadržan je zahtjev da se porezi ubiru i troše tako da se posredno vrate poreznim obveznicima a to će biti moguće onda kad se iznosi prikupljenioporezivanjem upotrijebe tako da omoguće povećanje dohotka poreznih obveznika te će se onda moći ubrati i veći iznos od poreznog obveznika

Organska teorija - Prema ovoj teoriji država se javlja kao potrebna i prirodna društvena institucija bez koje bi bila ugrožena egzistencija društva i ekonomski napredak stoga je zadatak građana da plaćajući porez održavaju državu

Teorija žrtve - Život u organiziranoj zajednici zahtjeva da se izdvoje sredstva za podmirenje troškova koji osiguravanje postojanje i funkcioniranje države ndash žrtvovati se izdvajanjem iz svoje ekonomske snage za plaćanje poreza ndash odreći se dijela svoje kupovne snage

Suvremena teorija - U suvremenim demokratskim državama nema potrebe za opravdavanjemoporezivanja jer je postojanje države s ciljem zadovoljenja javnih potreba nužno i jasno samo po sebi i neupitnobull Promišljaju se rješenja koja će poreze porezni sustav i mjere porezne politike učiniti efikasnijima u postizanju ciljeva uz pravednost pri oporezivanju i veću podnošljivost poreznog tereta (koji porezitko kada koliko na koji način kome -Porezi prihvaćeni kao nezamjenjiv instrument prikupljanja prihoda države s ciljem obavljanja zadaća

39Osobni elementi oporezivanja ( porezni subjekt porezni obveznik porezni destinator konačni platac porezni platac porezni jamac)POREZNI SUBJEKT je osoba koja sudjeluje u oporezivanju a može biti aktivan i pasivan Aktivan je javnopravno tijelo koje je ovlašteno uvoditi poreze i propisivati obvezu plaćanja poreza Pasivni je fizička ili pravna osoba koja iz svoje ekonomske snage izdvaja iznos dužnog porezaPOREZNI OBVEZNIK je osoba uz koju zakon veže obvezu plaćanja poreza nosilac je porezne obveze prema zakonu Porezni obveznik = porezni dužnikPOREZNI DESTINATAR je osoba koja je po intenciji zakonodavca unaprijed svjesno i namjerno utvrđena da snosi porezni teretKONAČNI PLATAC je osoba koja doista u konačnici snosi porezni teret te čija je ekonomska snaga stvarno i trajno smanjena za iznos plaćenog porezaPOREZNI PLATAC je oosba koja na ime i za račun poreznog obveznika plaća porezPOREZNI JAMAC je osoba koja jamči da će porezni obveznik podmiriti svoju poreznu obvezu Razlikujemo dobrovoljni jamac koji jamči za ispunjenje bez prisile propisa i zakonski koji je zakonom određen kao porezni jamac

40Materijalni elementi oporezivanja ( porezni iznos porezni objekt porezna osnovica ndash vrste i metode utvrđivanja porezna stopa porezna sposobnost ndash kapacitet )POREZNI IZVOR su sva dobra sva materijalna sredstva iz kojih se plaća porez odnosno koja porezna vlast zahvaća prilikom oporezivanja ndash dohodak prihod i imovinaPOREZNI OBJEKT porezni objekt ili predmet oporezivanja je pobliže obilježen fragment jednog od poreznih izvora za koji se vezuje porezna obveza kod utvrđivanja poreznog izvora - pitanje iz čega (odakle) se ubire porez kod utvrđivanja poreznog objekta agrave pitanje na što se porez plaćaPOREZNA OSNOVICA predstavlja vrijednost ili veličinu na temelju koje je moguće izračunati iznos koji porezni obveznik mora platiti na ime podmirenja porezne obveze Vrste ndash porezna osnovica po količini vrijednosti paušalna i stvarna porezna osnovicaPOREZNA STOPA je u novcu izražen dio koji se izdvaja iz porezne osnovice a plativši ga porezni je obveznik izvršio svoju poreznu obvezu Vrste -proporcionalna ndash o nepromijenjena s porastom -progresivna ndash povećava se porastom -regresivna ndash smanjuje se porastom

POREZNA SPOSOBNOST je termin kojim se izražava mogućnost da porezni obveznik iz ekonomske snage plati porez

proizvodnje-pomoći uravnoteženju bilance plaćanja- zbog potreba državnog proračuna

S obzirom na smjer kretanja robe uvozne izvozne (cilj otežati ekonomskim a ne administrativnim putem izvoz robe kako bi se prvobitno zadovoljile domaće potrebe ndash rjeđe u uporabi) i tranzitne

S obzirom na svrhu carine ekonomske ili zaštitne - štite nacionalnu privredu od strane konkurencije (ubrajaju se i prohibitivne ndash izuzetno visoke stope)- financijske ili fiskalne - namiču sredstva za financiranje javnih potreba na robu koja se u zemlji ne proizvodi ili je proizvodnja zanemariva (prema ekonomskom i geografskom čimbeniku luksuzna roba)- socijalno-političke ndash proizvodi koji se iz socijalnih razloga carine po nižim stopama ili se oslobađaju carine (lijekovi neki prehrambeni proizvodi medicinska pomagalahellip)- antidampinške ndash u zemljama u kojima je proveden damping (niskim izvoznim cijenama vlastitu robu izvesti na strano tržište ndash monopoliziranje - unošenje proizvoda jedne zemlje na tržište druge po cijeni nižoj od normalne cijene proizvoda u zemlji izvoznici) ndash protumjera

Prema visini carinske stope odnosno s obzirom na stupanj beneficiranja- preferencijalne - one kod kojih se primjenjuju niže carinske stope od uobičajene jer se roba uvozi izzemlje s kojom su ugovorene neke povlastice ndash uvoz se na taj način preferira stavlja u povlašten položaj za te zemlje-diferencijalne - one kod kojih se neka roba opterećuje višom carinskom stopom od uobičajenezbog ekonomskih ili političkih razloga (zaštita domaće proizvodnje ndash zaštitne carine uvoz iz određene zemlje kao odgovor na carinski postupak kojem je u toj zemlji podvrgnuta roba iz zemlje kojauvodi te carine ndash retorzivna carina)

Carinska osnovica - vrijednosno ndash naturalna osnovica na koju se primjenjuje carinskastopa iz carinske tarife vrijednost robe naturalne veličine (kom l kg) kombinacija vrijednost robe i fizički pokazateljiCarinska vrijednost odnosno carinska valuacija koja je parametar za carinu laquoadvaloremraquo polazi od unutrašnje tržišne cijene zemlje izvoznice izvozne cijene zemlje izvoznice prodajne cijene slične robe u zemlji uvoznici i fakturne cijeneCarinska stopa - postotak ili apsolutna vrijednost koja se primjenjuje na carinsku osnovicuCarinska tarifa - pravni propis koji se donosi u obliku zakona službeno ustanovljeni popis carinskih pristojbi sustavni popis proizvoda koji se sastoji od nazivlja (nomenklature) robe s pripadajućimšiframa odnosno tarifnim oznakama te pripadajućim stopama carineCarinski postupak - skup propisanih mjera i poslova koje obavljaju i provode carinski organi u vezi scarinjenjem Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) - pisana isprava koja se koristi kao jedinstveni obrazac carinske deklaracije za sve vrste carinskih postupaka - podnosi se carinarnici kojoj je podnesena i roba

29Pristojbe-pojamobilježjačimbeniciklasifikacija ( npr što može utjecati na definiranje visine pristojbi )- naknada za poslove ili usluge javnih ili ovlaštenih organa ili službi koje pojedinac zatraži oblik prikupljanja prihoda države poznat već i u antičkim državama (sudske pristojbe pristojbe za pristup u hramove gdje se prinosila žrtva bogovima pristojbe za upotrebu vode u gospodarske svrhe) potom i u feudalnim uređenjimatakse su se naplaćivale za usluge koje su državni organi činili fizičkim osobama

Svrha plaćanja pristojbi jest u podmirenju konkretnog troška uzrokovanog izvršenjem zatražene usluge dok se porezima podmiruje širi krug akcija u interesu šireg kruga korisnika s ciljem zadovoljenja javnih potreba

S gledišta interesa ndash plaćanje pristojbi u svezi je sa zadovoljenjem interesa pojedinca dok je kod plaćanja poreza u fokusu javni interes

Na visinu pristojbe utječu razni elementi (političkog socijalnog ekonomskogkaraktera) trebala bi odrazit troškove koje je državno tijelo imalo prilikom izvršenja usluge njezinu tražitelju ndash nematerijalna usluga koju je međutim često teško izmjeriti (rashodi što ih ima tijelo koje obavlja neku uslugu za koju se plaća taksa nisu uzrokovani samo poslovima vezanim uz izvršenjekonkretne usluge) korist koju će tražitelj usluge od nje imati (veća osobna korist za tražitelja usluge ndash veća pristojba usluga koju fizička ili pravna osoba traži od državnog tijela ne mora biti ograničena samo na zadovoljenje osobnog interesa njenog tražitelja već za uslugu može postojati i javni interes tj korist ndash stimulativne pristojbe ndash niže ndash dio tereta koji proizlazi iz pristojbe preuzima javnopravno tijelo (poticanje obrtništva ndash utjecaj na smanjenje nezaposlenosti razvoj pojedinih regijahellip) u određenim slučajevima iznosi pristojbi mogu biti utvrđeni vrlo visoko ndash nisu razmjerni usluzi za koju se plaćaju ndash preventivne pristojbe ndash (visoke sudske pristojbe za određene spise koji nepotrebnoopterećuju nadležno tijelo s ciljem da se rastereti od radnji od kojih nema koristi i koje su beznačajne a angažiraju kapacitete ndash beznačajni predmeti na visinu taksene obveze utječe i određeni broj osobnih oslobođenja (socijalne prilike tražitelja) i predmetnih oslobođenja (određene radnjezasnivanje radnog odnosa npr) ndash kod usluga koje su oslobođene pristojbi troškove na sebe preuzimadržava i podmiruje ih iz prihoda prikupljenih drugim instrumentima

Prema tijelima koji obavljaju radnje za koje je propisana obveza plaćanja taksi- Administrativne ndash za rad državnih organa i ustanova te drugih organizacija za čije su usluge propisane ndash nazivaju se još i državnim taksama (carinske konzularne ndash za rad konzularnih i diplomatskih organa katastarske za zaštitu patenata)- Sudske ndash u postupku pred sudom u postotku ili u apsolutnom iznosu- Komunalne ndash za korištenje određenim pravima predmetima i uslugama koji su utvrđeni u tarifi komunalnih taksi

Prema tijelu koje utvrđuje pristojbenuobvezu pristojbe koje propisuju centralna državna tijela pristojbe koje propisuju uže teritorijalne jedinice

Prema vremenu plaćanja pristojbe koje se plaćaju unaprijed ndash prije izvršenja uslugepristojbe koje se plaćaju unatrag ndash nakon izvršenja usluge

Prema obujmu - broju izvršenih usluga za koje se plaćaju pojedinačne ndash svaka usluga zasebno i paušalne ndash za više usluga u cjelini

U užem smislu pristojbe dijelimo na Upravne pristojbe Sudske pristojbe i Javnobilježničke pristojbeUpravne pristojbe - za spise i radnje pred tijelima državne uprave diplomatskim misijama konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu upravnim i samoupravnim tijelima županije grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlastiU upravne pristojbe spadaju pristojbe iz vodoprivrede za zaključenje braka iz oblasti vanjskih poslova iz oblasti unutarnjih poslova carinske pristojbe iz oblasti prosvjete i kulture za obavljanje djelatnosti građevinske pristojbe iz oblasti zdravstva katastarske pristojbe iz oblasti poljoprivrede ribarstva šumarstva i lova prometne pristojbe za zaštitu kulturne i prirodne baštine iz ugostiteljstva i turizma za zaštitu okoliša gospodarske pristojbe)

Sudske pristojbe ndash u parničnom izvanparničnom ovršnom ostavinskom zemljišnoknjižnompostupkom kaznenom postupku po privatnoj tužbi postupku u upravnim sporovima postupku upisa usudski registar postupku stečaja i likvidacije i u drugim slučajevima propisanim Zakonom

Javnobilježničke pristojbe - za isprave i radnje javnog bilježnika plaćanje se vrši u visini utvrđenoj tarifom javnobilježničkih pristojbi pristojbe treba platiti osoba u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom30Doprinosi-pojam obilježja- doprinosi su fiskalni oblici pomoću kojih se prikupljaju sredstva za financiranje određenih javnih potreba po određenim karakteristikama razlikuju se od pristojbi i poreza no nema općeprihvaćene definicije doprinosa ndash neslaganja u financijskoj teorijiTemeljne karakteristike doprinosa Postojanje stvarne ili moguće koristi koju određenikrug korisnika ima od aktivnosti države i javnopravnih tijela ndash naknada za neposrednu korist- Obveza plaćanja doprinosa nije uzrokovana zahtjevom obveznika ndash inicira javnopravno tijelo- Visina ovisi o troškovima tijela pri obavljanju aktivnosti ili o vrijednosti posebne koristi koju imajuobveznici doprinosa od aktivnosti javnopravnih tijelandash koristi su materijalne prirode- Imaju obvezni karakter ndash neplaćanje povlači sankcije- Ubiru se u novcu

31Parafiskalna davanja (obilježja) Temeljne karakteristike Obvezatnost plaćanja-U korist institucija izvan mreže javne vlasti ndash prihod posebnih tijela (komora) - namiruju se izdaci institucija koje su ih uvele-Nisu prihod državnog proračuna za zadovoljavanje javnih rashoda- Plaćaju ih subjekti kojima institucije izvan mreže javne vlasti pružaju usluge - obveza plaćanja tereti određeni krug korisnika koji su povezani određenim zajedničkim ekonomskim i socijalnim interesom - Prihodi određeni za financiranje unaprijed predviđenih zadaća ndash destinirani prihodi- Obveza i visina plaćanja utemeljena od strane institucija izvan mreže javne vlasti ili državnih tijela u okviru njihovih ovlaštenja na temelju korištenja fiskalnog suvereniteta a ne od strane države ndash kao izvanproračunski prihodi ne potpadaju pod izravno reguliranje od strane državnih tijelapa predstavničko tijelo nad njima nema tako strogu kontrolu kao nad proračunskim prihodima

32Temeljne razlike između(npr navedite barem 2 temeljne razlike između pristojbi i poreza pristojbi i poreza porezi nisu izravna naknada za određene usluge i ubiru se prisilno

pristojbi i doprinosa -Obveza plaćanja nije inicirana od strane obveznika doprinosa- Prisila jače izražena kod doprinosa

doprinosa i poreza - Obveznici imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijela a visina obveze plaćanja je u korelaciji s tom korisnošću - protučinidba- Obveza plaćanja nema opći univerzalni značaj već tereti ograničen krug osoba koje imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijela- Prihod su određenog tijela institucije a ne proračuna države- Unaprijed im je određena namjena ndash destinirani

33Nefiskalni javni prihodi ( što su koja je karakteristika u odnosu na fiskalne ) NEFISKALNI PRIHODI ndash ne javljaju se kao posljedica prisile javne vlasti njihova struktura nije stabilna te se mogu sakupljati na temelju vlasništva posebnom financijsko-monetarnom aktivnošću države iz ostalih nefiskalnih izvoraU nefiskalne prihode ubrajaju se Prihodi od javne imovine Deficitno financiranje javnih izdataka (javni dug) Vlastiti prihodi

34Definicija i obilježja poreza - porezi su fiskalni instrument putem kojeg javna (državna) blagajna dolazi do najvećeg iznosa prihoda pa čine najizdašniji državni prihod uz svoje fiskalno djelovanje neizbježno (kao i svi ostali javni prihodi) imaju i ekonomsko i socijalno značenje (kupovna moć se smanjuje proizvodi poskupljuju ndash kretanja ponude i potražnje)

-porezi su prisilno davanje bez konkretne odnosno posebne protuusluge onoga kojemu to davanje pripadaPorezi su osnovni instrumenti prikupljanja javnih prihoda kojima suvremena država podmiruje rashode iz svoje nadležnosti ndash predstavljaju prinudan i bez protučinidbe izvršen transfer dijela imovine ekonomskih subjekata u korist institucija javne vlasti s ciljem ostvarenja funkcija ujavnom sektoru i nesmetanog tijeka ekonomsko-reprodukcijskog ciklusa

Osnovna obilježja poreza u suvremenim državama1048766 prisilnost (prinudnost) porezi su prisilni prihod države ndash očituje se u trenutku dospijeća porezne obveze ndash sankcije uslijed neplaćanja obilježje prisilnosti u suvremenim državama različito je od od onoga ranije i to zbog razlika u društveno-političkom uređenju tijekom njezina povijesnog razvoja1048766 derivativnost (izvedenost) -porezi su derivativni prihodi države ndash država ubire poreze temeljem svojeg financijskog (poreznog) suvereniteta tj prava da sama regulira materiju oporezivanja1048766 nepovratnost-Nepovratnost poreza ima trajni karakter (za razliku od npr javnog zajma čije je obilježje samo privremena promjena privatnog u javno vlasništvo) Obilježje nepovratnosti temelji se na trajnoj promjeni vlasničkih odnosa nad iznosima koje država ubire od fizičkih i pravnih osoba1048766 odsutnost neposredne protunaknade -Porezi nisu naknada za korištenje usluge (javno dobro) koje pruža i financira država u okviru svojih nadležnosti - obrana zemlje usluge pravosuđa usluge policije i sl Činjenica da netko plaća porez ne daje mu pravo da od nadležnog državnog tijela traži neku izravnu protučinidbu protuuslugu1048766 nedestiniranost -Obilježje nedestiniranosti poreza proistječe iz namjene trošenja iznosa ubranih oporezivanjem1048766 ubiranje u javnom interesu1048766 novčani prihod države

35Klasifikacija porezaSubjektni (osobni personalni) prilikom oporezivanja uzima se u obzir osobaporeznog obveznika i objektni (stvarni realni) prilikom oporezivanja objektnim porezima ne uzima se u obzir osoba poreznog obveznika nego samo vrijednost ili prihod od objekta oporezivanja

bull Sintetički ( oporezuje se ukupna snaga poreznog obveznika) i analitički ( oporezuje se svaki pojedini prihod )bull Reparticijski (kontingentni) država unaprijed utvrđuje iznos koji želi ubrati na određenom području primjenom pojedinog poreza ili svih poreza i kvotniporezni obveznik odgovara svojoj poreznojobvezi tako što će iz svoje ekonomske snage izdvojiti točno unaprijed utvrđen dio na temelju definirane porezne stope

bullFundirani porezi - porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv fundiranih (stalnih sigurnih) izvoraNefundirani porezi ndash porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv nestalnih nesigurnih izvora

bull Katastarski -ubiru se na temelju razreza poreza načinjenog prema za to relevantnim podacima koji suuvedeni u katastarske knjige registre i druge slične knjige koje imaju obilježje javnih ispravaminus porezna će obveza glasiti na osobu koja je u takvoj ispravi navedena kao vlasnik korisnik iliuživatelj objekta oporezivanja (zemljišta građevinskog objekta i sl) i Tarifni- ubiru se na temelju podataka navedenih u službeno utvrđenom popisu poreznih predmeta i stopa koji se zove tarifa

bull Opći porezi kojima se podmiruju javne potrebe općenito ne ubiru se za unaprijed određenu svrhu i Namjenski- porezi kod kojih je već unaprijed utvrđena svrha u koju će se utrošiti prihodi prikupljeni oporezivanjem

bull Redovni- prema načelu periodičnosti ubiru se u redovitim vremenskim intervalima (obično svake godine) u ukupnosti javnih prihoda čine najznačajniji dio predstavljaju najizdašniju vrstu javnih prihoda i izvanredniubiru se od vremena do vremena povremeno i privremeno razlozi za uvođenje fiskalni i nefiskalni

bull Osnovni porezi porez na dohodak porez na dobit i porez na dodanu vrijednost čine temelj poreznog sustava većine suvremenih država-dopunski porezi sudjeluju u ukupnim poreznim prihodima sa svega nekoliko postotaka i imaju dopunski (supsidijarni) karakter ndash pojedinačno nemaju značajan udio no zajedno neophodni

bull neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru- posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti

36Izravni porezi - neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru

37Neizravni porezi -posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti- zahvaćanje porezne snage kroz čin potrošnje gdje je moguće i prevaliti porezni teret- porezni obveznik različit od osobe nositelja poreznoga tereta- posredni porezi imaju negativan regresivni učinak na raspodjelu dohotka (veći teret snose siromašniji)

38Teorije opravdanja za ubiranje poreza ( biti će objašnjenje definicija trebati će upisati koja je to teorija )

Terija sile -Plaćanje poreza - obvezni pokoreni narodi i neravnopravni članovi zajednice lišeni prava da sudjeluju u odlučivanju pri uvođenju te obveze1048766 Shvaćanje da pobjednici imaju neograničeno pravo raspolaganja životom i imovinom pobijeđenih1048766 Iz ove teorije proizlazi stav da poreze ne plaća slobodno stanovništvo jer je porez smatran manifestacijom podčinjenosti

Teorija ugovora - Opravdavalo se ubiranje poreza od slobodnog stanovništva države srednjeg vijeka - feudalizam1048766 teorija je nastala kada su porezi još bili povremeni sporadični i namjenski prihodi za čije plaćanje nisu bili obvezni svi stanovnici

Teorija cijene - Zagovornici ove teorije su tumačili da poreze treba smatrati cijenom tj naknadom koja se na načelu do ut des (dajem da daš ja tebi ti meni) plaća državi za usluge koje ona činiDržava prodaje usluge temeljem čijeg obavljanja ima troškove koje porezni obveznik kupuje za cijenu koja je izražena porezomTeorija cijene ima dvije podvrste teorija a to su teorija osiguranja i teorija uživanja

Teorija osiguranja - Prema teoriji osiguranja porezi su cijena koju porezni obveznici plaćaju državi koja im u okviru svojih nadležnosti čini uslugu što se sastoji u osiguranju njihova fizičkog integriteta i zaštiti njihove imovinePorezi su s ovog gledišta premije za osobno i imovinsko osiguranje ndash materijalna i osobna sigurnost garantirana

Teorija uživanja - Prema teoriji uživanja potrebu plaćanja poreza obrazlaže se činjenicom da država svojom aktivnošću omogućuje poreznim obveznicima da neometano od drugih uživaju dobra (dohodak imovinu) koja im stoje na raspolaganju ndash štiti granice i unutarnji poredak koji omogućuje uživanje dobara-veći dohodak i imovina - dužan platiti veći iznos poreza kao cijenu za mogućnost da svoj dohodak odnosno imovinu uživa

Teorija reprodukcije poreza - U ovoj teoriji sadržan je zahtjev da se porezi ubiru i troše tako da se posredno vrate poreznim obveznicima a to će biti moguće onda kad se iznosi prikupljenioporezivanjem upotrijebe tako da omoguće povećanje dohotka poreznih obveznika te će se onda moći ubrati i veći iznos od poreznog obveznika

Organska teorija - Prema ovoj teoriji država se javlja kao potrebna i prirodna društvena institucija bez koje bi bila ugrožena egzistencija društva i ekonomski napredak stoga je zadatak građana da plaćajući porez održavaju državu

Teorija žrtve - Život u organiziranoj zajednici zahtjeva da se izdvoje sredstva za podmirenje troškova koji osiguravanje postojanje i funkcioniranje države ndash žrtvovati se izdvajanjem iz svoje ekonomske snage za plaćanje poreza ndash odreći se dijela svoje kupovne snage

Suvremena teorija - U suvremenim demokratskim državama nema potrebe za opravdavanjemoporezivanja jer je postojanje države s ciljem zadovoljenja javnih potreba nužno i jasno samo po sebi i neupitnobull Promišljaju se rješenja koja će poreze porezni sustav i mjere porezne politike učiniti efikasnijima u postizanju ciljeva uz pravednost pri oporezivanju i veću podnošljivost poreznog tereta (koji porezitko kada koliko na koji način kome -Porezi prihvaćeni kao nezamjenjiv instrument prikupljanja prihoda države s ciljem obavljanja zadaća

39Osobni elementi oporezivanja ( porezni subjekt porezni obveznik porezni destinator konačni platac porezni platac porezni jamac)POREZNI SUBJEKT je osoba koja sudjeluje u oporezivanju a može biti aktivan i pasivan Aktivan je javnopravno tijelo koje je ovlašteno uvoditi poreze i propisivati obvezu plaćanja poreza Pasivni je fizička ili pravna osoba koja iz svoje ekonomske snage izdvaja iznos dužnog porezaPOREZNI OBVEZNIK je osoba uz koju zakon veže obvezu plaćanja poreza nosilac je porezne obveze prema zakonu Porezni obveznik = porezni dužnikPOREZNI DESTINATAR je osoba koja je po intenciji zakonodavca unaprijed svjesno i namjerno utvrđena da snosi porezni teretKONAČNI PLATAC je osoba koja doista u konačnici snosi porezni teret te čija je ekonomska snaga stvarno i trajno smanjena za iznos plaćenog porezaPOREZNI PLATAC je oosba koja na ime i za račun poreznog obveznika plaća porezPOREZNI JAMAC je osoba koja jamči da će porezni obveznik podmiriti svoju poreznu obvezu Razlikujemo dobrovoljni jamac koji jamči za ispunjenje bez prisile propisa i zakonski koji je zakonom određen kao porezni jamac

40Materijalni elementi oporezivanja ( porezni iznos porezni objekt porezna osnovica ndash vrste i metode utvrđivanja porezna stopa porezna sposobnost ndash kapacitet )POREZNI IZVOR su sva dobra sva materijalna sredstva iz kojih se plaća porez odnosno koja porezna vlast zahvaća prilikom oporezivanja ndash dohodak prihod i imovinaPOREZNI OBJEKT porezni objekt ili predmet oporezivanja je pobliže obilježen fragment jednog od poreznih izvora za koji se vezuje porezna obveza kod utvrđivanja poreznog izvora - pitanje iz čega (odakle) se ubire porez kod utvrđivanja poreznog objekta agrave pitanje na što se porez plaćaPOREZNA OSNOVICA predstavlja vrijednost ili veličinu na temelju koje je moguće izračunati iznos koji porezni obveznik mora platiti na ime podmirenja porezne obveze Vrste ndash porezna osnovica po količini vrijednosti paušalna i stvarna porezna osnovicaPOREZNA STOPA je u novcu izražen dio koji se izdvaja iz porezne osnovice a plativši ga porezni je obveznik izvršio svoju poreznu obvezu Vrste -proporcionalna ndash o nepromijenjena s porastom -progresivna ndash povećava se porastom -regresivna ndash smanjuje se porastom

POREZNA SPOSOBNOST je termin kojim se izražava mogućnost da porezni obveznik iz ekonomske snage plati porez

S gledišta interesa ndash plaćanje pristojbi u svezi je sa zadovoljenjem interesa pojedinca dok je kod plaćanja poreza u fokusu javni interes

Na visinu pristojbe utječu razni elementi (političkog socijalnog ekonomskogkaraktera) trebala bi odrazit troškove koje je državno tijelo imalo prilikom izvršenja usluge njezinu tražitelju ndash nematerijalna usluga koju je međutim često teško izmjeriti (rashodi što ih ima tijelo koje obavlja neku uslugu za koju se plaća taksa nisu uzrokovani samo poslovima vezanim uz izvršenjekonkretne usluge) korist koju će tražitelj usluge od nje imati (veća osobna korist za tražitelja usluge ndash veća pristojba usluga koju fizička ili pravna osoba traži od državnog tijela ne mora biti ograničena samo na zadovoljenje osobnog interesa njenog tražitelja već za uslugu može postojati i javni interes tj korist ndash stimulativne pristojbe ndash niže ndash dio tereta koji proizlazi iz pristojbe preuzima javnopravno tijelo (poticanje obrtništva ndash utjecaj na smanjenje nezaposlenosti razvoj pojedinih regijahellip) u određenim slučajevima iznosi pristojbi mogu biti utvrđeni vrlo visoko ndash nisu razmjerni usluzi za koju se plaćaju ndash preventivne pristojbe ndash (visoke sudske pristojbe za određene spise koji nepotrebnoopterećuju nadležno tijelo s ciljem da se rastereti od radnji od kojih nema koristi i koje su beznačajne a angažiraju kapacitete ndash beznačajni predmeti na visinu taksene obveze utječe i određeni broj osobnih oslobođenja (socijalne prilike tražitelja) i predmetnih oslobođenja (određene radnjezasnivanje radnog odnosa npr) ndash kod usluga koje su oslobođene pristojbi troškove na sebe preuzimadržava i podmiruje ih iz prihoda prikupljenih drugim instrumentima

Prema tijelima koji obavljaju radnje za koje je propisana obveza plaćanja taksi- Administrativne ndash za rad državnih organa i ustanova te drugih organizacija za čije su usluge propisane ndash nazivaju se još i državnim taksama (carinske konzularne ndash za rad konzularnih i diplomatskih organa katastarske za zaštitu patenata)- Sudske ndash u postupku pred sudom u postotku ili u apsolutnom iznosu- Komunalne ndash za korištenje određenim pravima predmetima i uslugama koji su utvrđeni u tarifi komunalnih taksi

Prema tijelu koje utvrđuje pristojbenuobvezu pristojbe koje propisuju centralna državna tijela pristojbe koje propisuju uže teritorijalne jedinice

Prema vremenu plaćanja pristojbe koje se plaćaju unaprijed ndash prije izvršenja uslugepristojbe koje se plaćaju unatrag ndash nakon izvršenja usluge

Prema obujmu - broju izvršenih usluga za koje se plaćaju pojedinačne ndash svaka usluga zasebno i paušalne ndash za više usluga u cjelini

U užem smislu pristojbe dijelimo na Upravne pristojbe Sudske pristojbe i Javnobilježničke pristojbeUpravne pristojbe - za spise i radnje pred tijelima državne uprave diplomatskim misijama konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu upravnim i samoupravnim tijelima županije grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlastiU upravne pristojbe spadaju pristojbe iz vodoprivrede za zaključenje braka iz oblasti vanjskih poslova iz oblasti unutarnjih poslova carinske pristojbe iz oblasti prosvjete i kulture za obavljanje djelatnosti građevinske pristojbe iz oblasti zdravstva katastarske pristojbe iz oblasti poljoprivrede ribarstva šumarstva i lova prometne pristojbe za zaštitu kulturne i prirodne baštine iz ugostiteljstva i turizma za zaštitu okoliša gospodarske pristojbe)

Sudske pristojbe ndash u parničnom izvanparničnom ovršnom ostavinskom zemljišnoknjižnompostupkom kaznenom postupku po privatnoj tužbi postupku u upravnim sporovima postupku upisa usudski registar postupku stečaja i likvidacije i u drugim slučajevima propisanim Zakonom

Javnobilježničke pristojbe - za isprave i radnje javnog bilježnika plaćanje se vrši u visini utvrđenoj tarifom javnobilježničkih pristojbi pristojbe treba platiti osoba u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom30Doprinosi-pojam obilježja- doprinosi su fiskalni oblici pomoću kojih se prikupljaju sredstva za financiranje određenih javnih potreba po određenim karakteristikama razlikuju se od pristojbi i poreza no nema općeprihvaćene definicije doprinosa ndash neslaganja u financijskoj teorijiTemeljne karakteristike doprinosa Postojanje stvarne ili moguće koristi koju određenikrug korisnika ima od aktivnosti države i javnopravnih tijela ndash naknada za neposrednu korist- Obveza plaćanja doprinosa nije uzrokovana zahtjevom obveznika ndash inicira javnopravno tijelo- Visina ovisi o troškovima tijela pri obavljanju aktivnosti ili o vrijednosti posebne koristi koju imajuobveznici doprinosa od aktivnosti javnopravnih tijelandash koristi su materijalne prirode- Imaju obvezni karakter ndash neplaćanje povlači sankcije- Ubiru se u novcu

31Parafiskalna davanja (obilježja) Temeljne karakteristike Obvezatnost plaćanja-U korist institucija izvan mreže javne vlasti ndash prihod posebnih tijela (komora) - namiruju se izdaci institucija koje su ih uvele-Nisu prihod državnog proračuna za zadovoljavanje javnih rashoda- Plaćaju ih subjekti kojima institucije izvan mreže javne vlasti pružaju usluge - obveza plaćanja tereti određeni krug korisnika koji su povezani određenim zajedničkim ekonomskim i socijalnim interesom - Prihodi određeni za financiranje unaprijed predviđenih zadaća ndash destinirani prihodi- Obveza i visina plaćanja utemeljena od strane institucija izvan mreže javne vlasti ili državnih tijela u okviru njihovih ovlaštenja na temelju korištenja fiskalnog suvereniteta a ne od strane države ndash kao izvanproračunski prihodi ne potpadaju pod izravno reguliranje od strane državnih tijelapa predstavničko tijelo nad njima nema tako strogu kontrolu kao nad proračunskim prihodima

32Temeljne razlike između(npr navedite barem 2 temeljne razlike između pristojbi i poreza pristojbi i poreza porezi nisu izravna naknada za određene usluge i ubiru se prisilno

pristojbi i doprinosa -Obveza plaćanja nije inicirana od strane obveznika doprinosa- Prisila jače izražena kod doprinosa

doprinosa i poreza - Obveznici imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijela a visina obveze plaćanja je u korelaciji s tom korisnošću - protučinidba- Obveza plaćanja nema opći univerzalni značaj već tereti ograničen krug osoba koje imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijela- Prihod su određenog tijela institucije a ne proračuna države- Unaprijed im je određena namjena ndash destinirani

33Nefiskalni javni prihodi ( što su koja je karakteristika u odnosu na fiskalne ) NEFISKALNI PRIHODI ndash ne javljaju se kao posljedica prisile javne vlasti njihova struktura nije stabilna te se mogu sakupljati na temelju vlasništva posebnom financijsko-monetarnom aktivnošću države iz ostalih nefiskalnih izvoraU nefiskalne prihode ubrajaju se Prihodi od javne imovine Deficitno financiranje javnih izdataka (javni dug) Vlastiti prihodi

34Definicija i obilježja poreza - porezi su fiskalni instrument putem kojeg javna (državna) blagajna dolazi do najvećeg iznosa prihoda pa čine najizdašniji državni prihod uz svoje fiskalno djelovanje neizbježno (kao i svi ostali javni prihodi) imaju i ekonomsko i socijalno značenje (kupovna moć se smanjuje proizvodi poskupljuju ndash kretanja ponude i potražnje)

-porezi su prisilno davanje bez konkretne odnosno posebne protuusluge onoga kojemu to davanje pripadaPorezi su osnovni instrumenti prikupljanja javnih prihoda kojima suvremena država podmiruje rashode iz svoje nadležnosti ndash predstavljaju prinudan i bez protučinidbe izvršen transfer dijela imovine ekonomskih subjekata u korist institucija javne vlasti s ciljem ostvarenja funkcija ujavnom sektoru i nesmetanog tijeka ekonomsko-reprodukcijskog ciklusa

Osnovna obilježja poreza u suvremenim državama1048766 prisilnost (prinudnost) porezi su prisilni prihod države ndash očituje se u trenutku dospijeća porezne obveze ndash sankcije uslijed neplaćanja obilježje prisilnosti u suvremenim državama različito je od od onoga ranije i to zbog razlika u društveno-političkom uređenju tijekom njezina povijesnog razvoja1048766 derivativnost (izvedenost) -porezi su derivativni prihodi države ndash država ubire poreze temeljem svojeg financijskog (poreznog) suvereniteta tj prava da sama regulira materiju oporezivanja1048766 nepovratnost-Nepovratnost poreza ima trajni karakter (za razliku od npr javnog zajma čije je obilježje samo privremena promjena privatnog u javno vlasništvo) Obilježje nepovratnosti temelji se na trajnoj promjeni vlasničkih odnosa nad iznosima koje država ubire od fizičkih i pravnih osoba1048766 odsutnost neposredne protunaknade -Porezi nisu naknada za korištenje usluge (javno dobro) koje pruža i financira država u okviru svojih nadležnosti - obrana zemlje usluge pravosuđa usluge policije i sl Činjenica da netko plaća porez ne daje mu pravo da od nadležnog državnog tijela traži neku izravnu protučinidbu protuuslugu1048766 nedestiniranost -Obilježje nedestiniranosti poreza proistječe iz namjene trošenja iznosa ubranih oporezivanjem1048766 ubiranje u javnom interesu1048766 novčani prihod države

35Klasifikacija porezaSubjektni (osobni personalni) prilikom oporezivanja uzima se u obzir osobaporeznog obveznika i objektni (stvarni realni) prilikom oporezivanja objektnim porezima ne uzima se u obzir osoba poreznog obveznika nego samo vrijednost ili prihod od objekta oporezivanja

bull Sintetički ( oporezuje se ukupna snaga poreznog obveznika) i analitički ( oporezuje se svaki pojedini prihod )bull Reparticijski (kontingentni) država unaprijed utvrđuje iznos koji želi ubrati na određenom području primjenom pojedinog poreza ili svih poreza i kvotniporezni obveznik odgovara svojoj poreznojobvezi tako što će iz svoje ekonomske snage izdvojiti točno unaprijed utvrđen dio na temelju definirane porezne stope

bullFundirani porezi - porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv fundiranih (stalnih sigurnih) izvoraNefundirani porezi ndash porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv nestalnih nesigurnih izvora

bull Katastarski -ubiru se na temelju razreza poreza načinjenog prema za to relevantnim podacima koji suuvedeni u katastarske knjige registre i druge slične knjige koje imaju obilježje javnih ispravaminus porezna će obveza glasiti na osobu koja je u takvoj ispravi navedena kao vlasnik korisnik iliuživatelj objekta oporezivanja (zemljišta građevinskog objekta i sl) i Tarifni- ubiru se na temelju podataka navedenih u službeno utvrđenom popisu poreznih predmeta i stopa koji se zove tarifa

bull Opći porezi kojima se podmiruju javne potrebe općenito ne ubiru se za unaprijed određenu svrhu i Namjenski- porezi kod kojih je već unaprijed utvrđena svrha u koju će se utrošiti prihodi prikupljeni oporezivanjem

bull Redovni- prema načelu periodičnosti ubiru se u redovitim vremenskim intervalima (obično svake godine) u ukupnosti javnih prihoda čine najznačajniji dio predstavljaju najizdašniju vrstu javnih prihoda i izvanredniubiru se od vremena do vremena povremeno i privremeno razlozi za uvođenje fiskalni i nefiskalni

bull Osnovni porezi porez na dohodak porez na dobit i porez na dodanu vrijednost čine temelj poreznog sustava većine suvremenih država-dopunski porezi sudjeluju u ukupnim poreznim prihodima sa svega nekoliko postotaka i imaju dopunski (supsidijarni) karakter ndash pojedinačno nemaju značajan udio no zajedno neophodni

bull neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru- posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti

36Izravni porezi - neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru

37Neizravni porezi -posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti- zahvaćanje porezne snage kroz čin potrošnje gdje je moguće i prevaliti porezni teret- porezni obveznik različit od osobe nositelja poreznoga tereta- posredni porezi imaju negativan regresivni učinak na raspodjelu dohotka (veći teret snose siromašniji)

38Teorije opravdanja za ubiranje poreza ( biti će objašnjenje definicija trebati će upisati koja je to teorija )

Terija sile -Plaćanje poreza - obvezni pokoreni narodi i neravnopravni članovi zajednice lišeni prava da sudjeluju u odlučivanju pri uvođenju te obveze1048766 Shvaćanje da pobjednici imaju neograničeno pravo raspolaganja životom i imovinom pobijeđenih1048766 Iz ove teorije proizlazi stav da poreze ne plaća slobodno stanovništvo jer je porez smatran manifestacijom podčinjenosti

Teorija ugovora - Opravdavalo se ubiranje poreza od slobodnog stanovništva države srednjeg vijeka - feudalizam1048766 teorija je nastala kada su porezi još bili povremeni sporadični i namjenski prihodi za čije plaćanje nisu bili obvezni svi stanovnici

Teorija cijene - Zagovornici ove teorije su tumačili da poreze treba smatrati cijenom tj naknadom koja se na načelu do ut des (dajem da daš ja tebi ti meni) plaća državi za usluge koje ona činiDržava prodaje usluge temeljem čijeg obavljanja ima troškove koje porezni obveznik kupuje za cijenu koja je izražena porezomTeorija cijene ima dvije podvrste teorija a to su teorija osiguranja i teorija uživanja

Teorija osiguranja - Prema teoriji osiguranja porezi su cijena koju porezni obveznici plaćaju državi koja im u okviru svojih nadležnosti čini uslugu što se sastoji u osiguranju njihova fizičkog integriteta i zaštiti njihove imovinePorezi su s ovog gledišta premije za osobno i imovinsko osiguranje ndash materijalna i osobna sigurnost garantirana

Teorija uživanja - Prema teoriji uživanja potrebu plaćanja poreza obrazlaže se činjenicom da država svojom aktivnošću omogućuje poreznim obveznicima da neometano od drugih uživaju dobra (dohodak imovinu) koja im stoje na raspolaganju ndash štiti granice i unutarnji poredak koji omogućuje uživanje dobara-veći dohodak i imovina - dužan platiti veći iznos poreza kao cijenu za mogućnost da svoj dohodak odnosno imovinu uživa

Teorija reprodukcije poreza - U ovoj teoriji sadržan je zahtjev da se porezi ubiru i troše tako da se posredno vrate poreznim obveznicima a to će biti moguće onda kad se iznosi prikupljenioporezivanjem upotrijebe tako da omoguće povećanje dohotka poreznih obveznika te će se onda moći ubrati i veći iznos od poreznog obveznika

Organska teorija - Prema ovoj teoriji država se javlja kao potrebna i prirodna društvena institucija bez koje bi bila ugrožena egzistencija društva i ekonomski napredak stoga je zadatak građana da plaćajući porez održavaju državu

Teorija žrtve - Život u organiziranoj zajednici zahtjeva da se izdvoje sredstva za podmirenje troškova koji osiguravanje postojanje i funkcioniranje države ndash žrtvovati se izdvajanjem iz svoje ekonomske snage za plaćanje poreza ndash odreći se dijela svoje kupovne snage

Suvremena teorija - U suvremenim demokratskim državama nema potrebe za opravdavanjemoporezivanja jer je postojanje države s ciljem zadovoljenja javnih potreba nužno i jasno samo po sebi i neupitnobull Promišljaju se rješenja koja će poreze porezni sustav i mjere porezne politike učiniti efikasnijima u postizanju ciljeva uz pravednost pri oporezivanju i veću podnošljivost poreznog tereta (koji porezitko kada koliko na koji način kome -Porezi prihvaćeni kao nezamjenjiv instrument prikupljanja prihoda države s ciljem obavljanja zadaća

39Osobni elementi oporezivanja ( porezni subjekt porezni obveznik porezni destinator konačni platac porezni platac porezni jamac)POREZNI SUBJEKT je osoba koja sudjeluje u oporezivanju a može biti aktivan i pasivan Aktivan je javnopravno tijelo koje je ovlašteno uvoditi poreze i propisivati obvezu plaćanja poreza Pasivni je fizička ili pravna osoba koja iz svoje ekonomske snage izdvaja iznos dužnog porezaPOREZNI OBVEZNIK je osoba uz koju zakon veže obvezu plaćanja poreza nosilac je porezne obveze prema zakonu Porezni obveznik = porezni dužnikPOREZNI DESTINATAR je osoba koja je po intenciji zakonodavca unaprijed svjesno i namjerno utvrđena da snosi porezni teretKONAČNI PLATAC je osoba koja doista u konačnici snosi porezni teret te čija je ekonomska snaga stvarno i trajno smanjena za iznos plaćenog porezaPOREZNI PLATAC je oosba koja na ime i za račun poreznog obveznika plaća porezPOREZNI JAMAC je osoba koja jamči da će porezni obveznik podmiriti svoju poreznu obvezu Razlikujemo dobrovoljni jamac koji jamči za ispunjenje bez prisile propisa i zakonski koji je zakonom određen kao porezni jamac

40Materijalni elementi oporezivanja ( porezni iznos porezni objekt porezna osnovica ndash vrste i metode utvrđivanja porezna stopa porezna sposobnost ndash kapacitet )POREZNI IZVOR su sva dobra sva materijalna sredstva iz kojih se plaća porez odnosno koja porezna vlast zahvaća prilikom oporezivanja ndash dohodak prihod i imovinaPOREZNI OBJEKT porezni objekt ili predmet oporezivanja je pobliže obilježen fragment jednog od poreznih izvora za koji se vezuje porezna obveza kod utvrđivanja poreznog izvora - pitanje iz čega (odakle) se ubire porez kod utvrđivanja poreznog objekta agrave pitanje na što se porez plaćaPOREZNA OSNOVICA predstavlja vrijednost ili veličinu na temelju koje je moguće izračunati iznos koji porezni obveznik mora platiti na ime podmirenja porezne obveze Vrste ndash porezna osnovica po količini vrijednosti paušalna i stvarna porezna osnovicaPOREZNA STOPA je u novcu izražen dio koji se izdvaja iz porezne osnovice a plativši ga porezni je obveznik izvršio svoju poreznu obvezu Vrste -proporcionalna ndash o nepromijenjena s porastom -progresivna ndash povećava se porastom -regresivna ndash smanjuje se porastom

POREZNA SPOSOBNOST je termin kojim se izražava mogućnost da porezni obveznik iz ekonomske snage plati porez

Javnobilježničke pristojbe - za isprave i radnje javnog bilježnika plaćanje se vrši u visini utvrđenoj tarifom javnobilježničkih pristojbi pristojbe treba platiti osoba u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom30Doprinosi-pojam obilježja- doprinosi su fiskalni oblici pomoću kojih se prikupljaju sredstva za financiranje određenih javnih potreba po određenim karakteristikama razlikuju se od pristojbi i poreza no nema općeprihvaćene definicije doprinosa ndash neslaganja u financijskoj teorijiTemeljne karakteristike doprinosa Postojanje stvarne ili moguće koristi koju određenikrug korisnika ima od aktivnosti države i javnopravnih tijela ndash naknada za neposrednu korist- Obveza plaćanja doprinosa nije uzrokovana zahtjevom obveznika ndash inicira javnopravno tijelo- Visina ovisi o troškovima tijela pri obavljanju aktivnosti ili o vrijednosti posebne koristi koju imajuobveznici doprinosa od aktivnosti javnopravnih tijelandash koristi su materijalne prirode- Imaju obvezni karakter ndash neplaćanje povlači sankcije- Ubiru se u novcu

31Parafiskalna davanja (obilježja) Temeljne karakteristike Obvezatnost plaćanja-U korist institucija izvan mreže javne vlasti ndash prihod posebnih tijela (komora) - namiruju se izdaci institucija koje su ih uvele-Nisu prihod državnog proračuna za zadovoljavanje javnih rashoda- Plaćaju ih subjekti kojima institucije izvan mreže javne vlasti pružaju usluge - obveza plaćanja tereti određeni krug korisnika koji su povezani određenim zajedničkim ekonomskim i socijalnim interesom - Prihodi određeni za financiranje unaprijed predviđenih zadaća ndash destinirani prihodi- Obveza i visina plaćanja utemeljena od strane institucija izvan mreže javne vlasti ili državnih tijela u okviru njihovih ovlaštenja na temelju korištenja fiskalnog suvereniteta a ne od strane države ndash kao izvanproračunski prihodi ne potpadaju pod izravno reguliranje od strane državnih tijelapa predstavničko tijelo nad njima nema tako strogu kontrolu kao nad proračunskim prihodima

32Temeljne razlike između(npr navedite barem 2 temeljne razlike između pristojbi i poreza pristojbi i poreza porezi nisu izravna naknada za određene usluge i ubiru se prisilno

pristojbi i doprinosa -Obveza plaćanja nije inicirana od strane obveznika doprinosa- Prisila jače izražena kod doprinosa

doprinosa i poreza - Obveznici imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijela a visina obveze plaćanja je u korelaciji s tom korisnošću - protučinidba- Obveza plaćanja nema opći univerzalni značaj već tereti ograničen krug osoba koje imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijela- Prihod su određenog tijela institucije a ne proračuna države- Unaprijed im je određena namjena ndash destinirani

33Nefiskalni javni prihodi ( što su koja je karakteristika u odnosu na fiskalne ) NEFISKALNI PRIHODI ndash ne javljaju se kao posljedica prisile javne vlasti njihova struktura nije stabilna te se mogu sakupljati na temelju vlasništva posebnom financijsko-monetarnom aktivnošću države iz ostalih nefiskalnih izvoraU nefiskalne prihode ubrajaju se Prihodi od javne imovine Deficitno financiranje javnih izdataka (javni dug) Vlastiti prihodi

34Definicija i obilježja poreza - porezi su fiskalni instrument putem kojeg javna (državna) blagajna dolazi do najvećeg iznosa prihoda pa čine najizdašniji državni prihod uz svoje fiskalno djelovanje neizbježno (kao i svi ostali javni prihodi) imaju i ekonomsko i socijalno značenje (kupovna moć se smanjuje proizvodi poskupljuju ndash kretanja ponude i potražnje)

-porezi su prisilno davanje bez konkretne odnosno posebne protuusluge onoga kojemu to davanje pripadaPorezi su osnovni instrumenti prikupljanja javnih prihoda kojima suvremena država podmiruje rashode iz svoje nadležnosti ndash predstavljaju prinudan i bez protučinidbe izvršen transfer dijela imovine ekonomskih subjekata u korist institucija javne vlasti s ciljem ostvarenja funkcija ujavnom sektoru i nesmetanog tijeka ekonomsko-reprodukcijskog ciklusa

Osnovna obilježja poreza u suvremenim državama1048766 prisilnost (prinudnost) porezi su prisilni prihod države ndash očituje se u trenutku dospijeća porezne obveze ndash sankcije uslijed neplaćanja obilježje prisilnosti u suvremenim državama različito je od od onoga ranije i to zbog razlika u društveno-političkom uređenju tijekom njezina povijesnog razvoja1048766 derivativnost (izvedenost) -porezi su derivativni prihodi države ndash država ubire poreze temeljem svojeg financijskog (poreznog) suvereniteta tj prava da sama regulira materiju oporezivanja1048766 nepovratnost-Nepovratnost poreza ima trajni karakter (za razliku od npr javnog zajma čije je obilježje samo privremena promjena privatnog u javno vlasništvo) Obilježje nepovratnosti temelji se na trajnoj promjeni vlasničkih odnosa nad iznosima koje država ubire od fizičkih i pravnih osoba1048766 odsutnost neposredne protunaknade -Porezi nisu naknada za korištenje usluge (javno dobro) koje pruža i financira država u okviru svojih nadležnosti - obrana zemlje usluge pravosuđa usluge policije i sl Činjenica da netko plaća porez ne daje mu pravo da od nadležnog državnog tijela traži neku izravnu protučinidbu protuuslugu1048766 nedestiniranost -Obilježje nedestiniranosti poreza proistječe iz namjene trošenja iznosa ubranih oporezivanjem1048766 ubiranje u javnom interesu1048766 novčani prihod države

35Klasifikacija porezaSubjektni (osobni personalni) prilikom oporezivanja uzima se u obzir osobaporeznog obveznika i objektni (stvarni realni) prilikom oporezivanja objektnim porezima ne uzima se u obzir osoba poreznog obveznika nego samo vrijednost ili prihod od objekta oporezivanja

bull Sintetički ( oporezuje se ukupna snaga poreznog obveznika) i analitički ( oporezuje se svaki pojedini prihod )bull Reparticijski (kontingentni) država unaprijed utvrđuje iznos koji želi ubrati na određenom području primjenom pojedinog poreza ili svih poreza i kvotniporezni obveznik odgovara svojoj poreznojobvezi tako što će iz svoje ekonomske snage izdvojiti točno unaprijed utvrđen dio na temelju definirane porezne stope

bullFundirani porezi - porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv fundiranih (stalnih sigurnih) izvoraNefundirani porezi ndash porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv nestalnih nesigurnih izvora

bull Katastarski -ubiru se na temelju razreza poreza načinjenog prema za to relevantnim podacima koji suuvedeni u katastarske knjige registre i druge slične knjige koje imaju obilježje javnih ispravaminus porezna će obveza glasiti na osobu koja je u takvoj ispravi navedena kao vlasnik korisnik iliuživatelj objekta oporezivanja (zemljišta građevinskog objekta i sl) i Tarifni- ubiru se na temelju podataka navedenih u službeno utvrđenom popisu poreznih predmeta i stopa koji se zove tarifa

bull Opći porezi kojima se podmiruju javne potrebe općenito ne ubiru se za unaprijed određenu svrhu i Namjenski- porezi kod kojih je već unaprijed utvrđena svrha u koju će se utrošiti prihodi prikupljeni oporezivanjem

bull Redovni- prema načelu periodičnosti ubiru se u redovitim vremenskim intervalima (obično svake godine) u ukupnosti javnih prihoda čine najznačajniji dio predstavljaju najizdašniju vrstu javnih prihoda i izvanredniubiru se od vremena do vremena povremeno i privremeno razlozi za uvođenje fiskalni i nefiskalni

bull Osnovni porezi porez na dohodak porez na dobit i porez na dodanu vrijednost čine temelj poreznog sustava većine suvremenih država-dopunski porezi sudjeluju u ukupnim poreznim prihodima sa svega nekoliko postotaka i imaju dopunski (supsidijarni) karakter ndash pojedinačno nemaju značajan udio no zajedno neophodni

bull neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru- posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti

36Izravni porezi - neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru

37Neizravni porezi -posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti- zahvaćanje porezne snage kroz čin potrošnje gdje je moguće i prevaliti porezni teret- porezni obveznik različit od osobe nositelja poreznoga tereta- posredni porezi imaju negativan regresivni učinak na raspodjelu dohotka (veći teret snose siromašniji)

38Teorije opravdanja za ubiranje poreza ( biti će objašnjenje definicija trebati će upisati koja je to teorija )

Terija sile -Plaćanje poreza - obvezni pokoreni narodi i neravnopravni članovi zajednice lišeni prava da sudjeluju u odlučivanju pri uvođenju te obveze1048766 Shvaćanje da pobjednici imaju neograničeno pravo raspolaganja životom i imovinom pobijeđenih1048766 Iz ove teorije proizlazi stav da poreze ne plaća slobodno stanovništvo jer je porez smatran manifestacijom podčinjenosti

Teorija ugovora - Opravdavalo se ubiranje poreza od slobodnog stanovništva države srednjeg vijeka - feudalizam1048766 teorija je nastala kada su porezi još bili povremeni sporadični i namjenski prihodi za čije plaćanje nisu bili obvezni svi stanovnici

Teorija cijene - Zagovornici ove teorije su tumačili da poreze treba smatrati cijenom tj naknadom koja se na načelu do ut des (dajem da daš ja tebi ti meni) plaća državi za usluge koje ona činiDržava prodaje usluge temeljem čijeg obavljanja ima troškove koje porezni obveznik kupuje za cijenu koja je izražena porezomTeorija cijene ima dvije podvrste teorija a to su teorija osiguranja i teorija uživanja

Teorija osiguranja - Prema teoriji osiguranja porezi su cijena koju porezni obveznici plaćaju državi koja im u okviru svojih nadležnosti čini uslugu što se sastoji u osiguranju njihova fizičkog integriteta i zaštiti njihove imovinePorezi su s ovog gledišta premije za osobno i imovinsko osiguranje ndash materijalna i osobna sigurnost garantirana

Teorija uživanja - Prema teoriji uživanja potrebu plaćanja poreza obrazlaže se činjenicom da država svojom aktivnošću omogućuje poreznim obveznicima da neometano od drugih uživaju dobra (dohodak imovinu) koja im stoje na raspolaganju ndash štiti granice i unutarnji poredak koji omogućuje uživanje dobara-veći dohodak i imovina - dužan platiti veći iznos poreza kao cijenu za mogućnost da svoj dohodak odnosno imovinu uživa

Teorija reprodukcije poreza - U ovoj teoriji sadržan je zahtjev da se porezi ubiru i troše tako da se posredno vrate poreznim obveznicima a to će biti moguće onda kad se iznosi prikupljenioporezivanjem upotrijebe tako da omoguće povećanje dohotka poreznih obveznika te će se onda moći ubrati i veći iznos od poreznog obveznika

Organska teorija - Prema ovoj teoriji država se javlja kao potrebna i prirodna društvena institucija bez koje bi bila ugrožena egzistencija društva i ekonomski napredak stoga je zadatak građana da plaćajući porez održavaju državu

Teorija žrtve - Život u organiziranoj zajednici zahtjeva da se izdvoje sredstva za podmirenje troškova koji osiguravanje postojanje i funkcioniranje države ndash žrtvovati se izdvajanjem iz svoje ekonomske snage za plaćanje poreza ndash odreći se dijela svoje kupovne snage

Suvremena teorija - U suvremenim demokratskim državama nema potrebe za opravdavanjemoporezivanja jer je postojanje države s ciljem zadovoljenja javnih potreba nužno i jasno samo po sebi i neupitnobull Promišljaju se rješenja koja će poreze porezni sustav i mjere porezne politike učiniti efikasnijima u postizanju ciljeva uz pravednost pri oporezivanju i veću podnošljivost poreznog tereta (koji porezitko kada koliko na koji način kome -Porezi prihvaćeni kao nezamjenjiv instrument prikupljanja prihoda države s ciljem obavljanja zadaća

39Osobni elementi oporezivanja ( porezni subjekt porezni obveznik porezni destinator konačni platac porezni platac porezni jamac)POREZNI SUBJEKT je osoba koja sudjeluje u oporezivanju a može biti aktivan i pasivan Aktivan je javnopravno tijelo koje je ovlašteno uvoditi poreze i propisivati obvezu plaćanja poreza Pasivni je fizička ili pravna osoba koja iz svoje ekonomske snage izdvaja iznos dužnog porezaPOREZNI OBVEZNIK je osoba uz koju zakon veže obvezu plaćanja poreza nosilac je porezne obveze prema zakonu Porezni obveznik = porezni dužnikPOREZNI DESTINATAR je osoba koja je po intenciji zakonodavca unaprijed svjesno i namjerno utvrđena da snosi porezni teretKONAČNI PLATAC je osoba koja doista u konačnici snosi porezni teret te čija je ekonomska snaga stvarno i trajno smanjena za iznos plaćenog porezaPOREZNI PLATAC je oosba koja na ime i za račun poreznog obveznika plaća porezPOREZNI JAMAC je osoba koja jamči da će porezni obveznik podmiriti svoju poreznu obvezu Razlikujemo dobrovoljni jamac koji jamči za ispunjenje bez prisile propisa i zakonski koji je zakonom određen kao porezni jamac

40Materijalni elementi oporezivanja ( porezni iznos porezni objekt porezna osnovica ndash vrste i metode utvrđivanja porezna stopa porezna sposobnost ndash kapacitet )POREZNI IZVOR su sva dobra sva materijalna sredstva iz kojih se plaća porez odnosno koja porezna vlast zahvaća prilikom oporezivanja ndash dohodak prihod i imovinaPOREZNI OBJEKT porezni objekt ili predmet oporezivanja je pobliže obilježen fragment jednog od poreznih izvora za koji se vezuje porezna obveza kod utvrđivanja poreznog izvora - pitanje iz čega (odakle) se ubire porez kod utvrđivanja poreznog objekta agrave pitanje na što se porez plaćaPOREZNA OSNOVICA predstavlja vrijednost ili veličinu na temelju koje je moguće izračunati iznos koji porezni obveznik mora platiti na ime podmirenja porezne obveze Vrste ndash porezna osnovica po količini vrijednosti paušalna i stvarna porezna osnovicaPOREZNA STOPA je u novcu izražen dio koji se izdvaja iz porezne osnovice a plativši ga porezni je obveznik izvršio svoju poreznu obvezu Vrste -proporcionalna ndash o nepromijenjena s porastom -progresivna ndash povećava se porastom -regresivna ndash smanjuje se porastom

POREZNA SPOSOBNOST je termin kojim se izražava mogućnost da porezni obveznik iz ekonomske snage plati porez

-porezi su prisilno davanje bez konkretne odnosno posebne protuusluge onoga kojemu to davanje pripadaPorezi su osnovni instrumenti prikupljanja javnih prihoda kojima suvremena država podmiruje rashode iz svoje nadležnosti ndash predstavljaju prinudan i bez protučinidbe izvršen transfer dijela imovine ekonomskih subjekata u korist institucija javne vlasti s ciljem ostvarenja funkcija ujavnom sektoru i nesmetanog tijeka ekonomsko-reprodukcijskog ciklusa

Osnovna obilježja poreza u suvremenim državama1048766 prisilnost (prinudnost) porezi su prisilni prihod države ndash očituje se u trenutku dospijeća porezne obveze ndash sankcije uslijed neplaćanja obilježje prisilnosti u suvremenim državama različito je od od onoga ranije i to zbog razlika u društveno-političkom uređenju tijekom njezina povijesnog razvoja1048766 derivativnost (izvedenost) -porezi su derivativni prihodi države ndash država ubire poreze temeljem svojeg financijskog (poreznog) suvereniteta tj prava da sama regulira materiju oporezivanja1048766 nepovratnost-Nepovratnost poreza ima trajni karakter (za razliku od npr javnog zajma čije je obilježje samo privremena promjena privatnog u javno vlasništvo) Obilježje nepovratnosti temelji se na trajnoj promjeni vlasničkih odnosa nad iznosima koje država ubire od fizičkih i pravnih osoba1048766 odsutnost neposredne protunaknade -Porezi nisu naknada za korištenje usluge (javno dobro) koje pruža i financira država u okviru svojih nadležnosti - obrana zemlje usluge pravosuđa usluge policije i sl Činjenica da netko plaća porez ne daje mu pravo da od nadležnog državnog tijela traži neku izravnu protučinidbu protuuslugu1048766 nedestiniranost -Obilježje nedestiniranosti poreza proistječe iz namjene trošenja iznosa ubranih oporezivanjem1048766 ubiranje u javnom interesu1048766 novčani prihod države

35Klasifikacija porezaSubjektni (osobni personalni) prilikom oporezivanja uzima se u obzir osobaporeznog obveznika i objektni (stvarni realni) prilikom oporezivanja objektnim porezima ne uzima se u obzir osoba poreznog obveznika nego samo vrijednost ili prihod od objekta oporezivanja

bull Sintetički ( oporezuje se ukupna snaga poreznog obveznika) i analitički ( oporezuje se svaki pojedini prihod )bull Reparticijski (kontingentni) država unaprijed utvrđuje iznos koji želi ubrati na određenom području primjenom pojedinog poreza ili svih poreza i kvotniporezni obveznik odgovara svojoj poreznojobvezi tako što će iz svoje ekonomske snage izdvojiti točno unaprijed utvrđen dio na temelju definirane porezne stope

bullFundirani porezi - porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv fundiranih (stalnih sigurnih) izvoraNefundirani porezi ndash porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv nestalnih nesigurnih izvora

bull Katastarski -ubiru se na temelju razreza poreza načinjenog prema za to relevantnim podacima koji suuvedeni u katastarske knjige registre i druge slične knjige koje imaju obilježje javnih ispravaminus porezna će obveza glasiti na osobu koja je u takvoj ispravi navedena kao vlasnik korisnik iliuživatelj objekta oporezivanja (zemljišta građevinskog objekta i sl) i Tarifni- ubiru se na temelju podataka navedenih u službeno utvrđenom popisu poreznih predmeta i stopa koji se zove tarifa

bull Opći porezi kojima se podmiruju javne potrebe općenito ne ubiru se za unaprijed određenu svrhu i Namjenski- porezi kod kojih je već unaprijed utvrđena svrha u koju će se utrošiti prihodi prikupljeni oporezivanjem

bull Redovni- prema načelu periodičnosti ubiru se u redovitim vremenskim intervalima (obično svake godine) u ukupnosti javnih prihoda čine najznačajniji dio predstavljaju najizdašniju vrstu javnih prihoda i izvanredniubiru se od vremena do vremena povremeno i privremeno razlozi za uvođenje fiskalni i nefiskalni

bull Osnovni porezi porez na dohodak porez na dobit i porez na dodanu vrijednost čine temelj poreznog sustava većine suvremenih država-dopunski porezi sudjeluju u ukupnim poreznim prihodima sa svega nekoliko postotaka i imaju dopunski (supsidijarni) karakter ndash pojedinačno nemaju značajan udio no zajedno neophodni

bull neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru- posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti

36Izravni porezi - neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru

37Neizravni porezi -posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti- zahvaćanje porezne snage kroz čin potrošnje gdje je moguće i prevaliti porezni teret- porezni obveznik različit od osobe nositelja poreznoga tereta- posredni porezi imaju negativan regresivni učinak na raspodjelu dohotka (veći teret snose siromašniji)

38Teorije opravdanja za ubiranje poreza ( biti će objašnjenje definicija trebati će upisati koja je to teorija )

Terija sile -Plaćanje poreza - obvezni pokoreni narodi i neravnopravni članovi zajednice lišeni prava da sudjeluju u odlučivanju pri uvođenju te obveze1048766 Shvaćanje da pobjednici imaju neograničeno pravo raspolaganja životom i imovinom pobijeđenih1048766 Iz ove teorije proizlazi stav da poreze ne plaća slobodno stanovništvo jer je porez smatran manifestacijom podčinjenosti

Teorija ugovora - Opravdavalo se ubiranje poreza od slobodnog stanovništva države srednjeg vijeka - feudalizam1048766 teorija je nastala kada su porezi još bili povremeni sporadični i namjenski prihodi za čije plaćanje nisu bili obvezni svi stanovnici

Teorija cijene - Zagovornici ove teorije su tumačili da poreze treba smatrati cijenom tj naknadom koja se na načelu do ut des (dajem da daš ja tebi ti meni) plaća državi za usluge koje ona činiDržava prodaje usluge temeljem čijeg obavljanja ima troškove koje porezni obveznik kupuje za cijenu koja je izražena porezomTeorija cijene ima dvije podvrste teorija a to su teorija osiguranja i teorija uživanja

Teorija osiguranja - Prema teoriji osiguranja porezi su cijena koju porezni obveznici plaćaju državi koja im u okviru svojih nadležnosti čini uslugu što se sastoji u osiguranju njihova fizičkog integriteta i zaštiti njihove imovinePorezi su s ovog gledišta premije za osobno i imovinsko osiguranje ndash materijalna i osobna sigurnost garantirana

Teorija uživanja - Prema teoriji uživanja potrebu plaćanja poreza obrazlaže se činjenicom da država svojom aktivnošću omogućuje poreznim obveznicima da neometano od drugih uživaju dobra (dohodak imovinu) koja im stoje na raspolaganju ndash štiti granice i unutarnji poredak koji omogućuje uživanje dobara-veći dohodak i imovina - dužan platiti veći iznos poreza kao cijenu za mogućnost da svoj dohodak odnosno imovinu uživa

Teorija reprodukcije poreza - U ovoj teoriji sadržan je zahtjev da se porezi ubiru i troše tako da se posredno vrate poreznim obveznicima a to će biti moguće onda kad se iznosi prikupljenioporezivanjem upotrijebe tako da omoguće povećanje dohotka poreznih obveznika te će se onda moći ubrati i veći iznos od poreznog obveznika

Organska teorija - Prema ovoj teoriji država se javlja kao potrebna i prirodna društvena institucija bez koje bi bila ugrožena egzistencija društva i ekonomski napredak stoga je zadatak građana da plaćajući porez održavaju državu

Teorija žrtve - Život u organiziranoj zajednici zahtjeva da se izdvoje sredstva za podmirenje troškova koji osiguravanje postojanje i funkcioniranje države ndash žrtvovati se izdvajanjem iz svoje ekonomske snage za plaćanje poreza ndash odreći se dijela svoje kupovne snage

Suvremena teorija - U suvremenim demokratskim državama nema potrebe za opravdavanjemoporezivanja jer je postojanje države s ciljem zadovoljenja javnih potreba nužno i jasno samo po sebi i neupitnobull Promišljaju se rješenja koja će poreze porezni sustav i mjere porezne politike učiniti efikasnijima u postizanju ciljeva uz pravednost pri oporezivanju i veću podnošljivost poreznog tereta (koji porezitko kada koliko na koji način kome -Porezi prihvaćeni kao nezamjenjiv instrument prikupljanja prihoda države s ciljem obavljanja zadaća

39Osobni elementi oporezivanja ( porezni subjekt porezni obveznik porezni destinator konačni platac porezni platac porezni jamac)POREZNI SUBJEKT je osoba koja sudjeluje u oporezivanju a može biti aktivan i pasivan Aktivan je javnopravno tijelo koje je ovlašteno uvoditi poreze i propisivati obvezu plaćanja poreza Pasivni je fizička ili pravna osoba koja iz svoje ekonomske snage izdvaja iznos dužnog porezaPOREZNI OBVEZNIK je osoba uz koju zakon veže obvezu plaćanja poreza nosilac je porezne obveze prema zakonu Porezni obveznik = porezni dužnikPOREZNI DESTINATAR je osoba koja je po intenciji zakonodavca unaprijed svjesno i namjerno utvrđena da snosi porezni teretKONAČNI PLATAC je osoba koja doista u konačnici snosi porezni teret te čija je ekonomska snaga stvarno i trajno smanjena za iznos plaćenog porezaPOREZNI PLATAC je oosba koja na ime i za račun poreznog obveznika plaća porezPOREZNI JAMAC je osoba koja jamči da će porezni obveznik podmiriti svoju poreznu obvezu Razlikujemo dobrovoljni jamac koji jamči za ispunjenje bez prisile propisa i zakonski koji je zakonom određen kao porezni jamac

40Materijalni elementi oporezivanja ( porezni iznos porezni objekt porezna osnovica ndash vrste i metode utvrđivanja porezna stopa porezna sposobnost ndash kapacitet )POREZNI IZVOR su sva dobra sva materijalna sredstva iz kojih se plaća porez odnosno koja porezna vlast zahvaća prilikom oporezivanja ndash dohodak prihod i imovinaPOREZNI OBJEKT porezni objekt ili predmet oporezivanja je pobliže obilježen fragment jednog od poreznih izvora za koji se vezuje porezna obveza kod utvrđivanja poreznog izvora - pitanje iz čega (odakle) se ubire porez kod utvrđivanja poreznog objekta agrave pitanje na što se porez plaćaPOREZNA OSNOVICA predstavlja vrijednost ili veličinu na temelju koje je moguće izračunati iznos koji porezni obveznik mora platiti na ime podmirenja porezne obveze Vrste ndash porezna osnovica po količini vrijednosti paušalna i stvarna porezna osnovicaPOREZNA STOPA je u novcu izražen dio koji se izdvaja iz porezne osnovice a plativši ga porezni je obveznik izvršio svoju poreznu obvezu Vrste -proporcionalna ndash o nepromijenjena s porastom -progresivna ndash povećava se porastom -regresivna ndash smanjuje se porastom

POREZNA SPOSOBNOST je termin kojim se izražava mogućnost da porezni obveznik iz ekonomske snage plati porez

bull Osnovni porezi porez na dohodak porez na dobit i porez na dodanu vrijednost čine temelj poreznog sustava većine suvremenih država-dopunski porezi sudjeluju u ukupnim poreznim prihodima sa svega nekoliko postotaka i imaju dopunski (supsidijarni) karakter ndash pojedinačno nemaju značajan udio no zajedno neophodni

bull neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru- posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti

36Izravni porezi - neposredni su porezi oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki drugi porezni subjekt- zahvaćanje na samom izvoru

37Neizravni porezi -posredni su porezi oni koje je moguće prevaliti- zahvaćanje porezne snage kroz čin potrošnje gdje je moguće i prevaliti porezni teret- porezni obveznik različit od osobe nositelja poreznoga tereta- posredni porezi imaju negativan regresivni učinak na raspodjelu dohotka (veći teret snose siromašniji)

38Teorije opravdanja za ubiranje poreza ( biti će objašnjenje definicija trebati će upisati koja je to teorija )

Terija sile -Plaćanje poreza - obvezni pokoreni narodi i neravnopravni članovi zajednice lišeni prava da sudjeluju u odlučivanju pri uvođenju te obveze1048766 Shvaćanje da pobjednici imaju neograničeno pravo raspolaganja životom i imovinom pobijeđenih1048766 Iz ove teorije proizlazi stav da poreze ne plaća slobodno stanovništvo jer je porez smatran manifestacijom podčinjenosti

Teorija ugovora - Opravdavalo se ubiranje poreza od slobodnog stanovništva države srednjeg vijeka - feudalizam1048766 teorija je nastala kada su porezi još bili povremeni sporadični i namjenski prihodi za čije plaćanje nisu bili obvezni svi stanovnici

Teorija cijene - Zagovornici ove teorije su tumačili da poreze treba smatrati cijenom tj naknadom koja se na načelu do ut des (dajem da daš ja tebi ti meni) plaća državi za usluge koje ona činiDržava prodaje usluge temeljem čijeg obavljanja ima troškove koje porezni obveznik kupuje za cijenu koja je izražena porezomTeorija cijene ima dvije podvrste teorija a to su teorija osiguranja i teorija uživanja

Teorija osiguranja - Prema teoriji osiguranja porezi su cijena koju porezni obveznici plaćaju državi koja im u okviru svojih nadležnosti čini uslugu što se sastoji u osiguranju njihova fizičkog integriteta i zaštiti njihove imovinePorezi su s ovog gledišta premije za osobno i imovinsko osiguranje ndash materijalna i osobna sigurnost garantirana

Teorija uživanja - Prema teoriji uživanja potrebu plaćanja poreza obrazlaže se činjenicom da država svojom aktivnošću omogućuje poreznim obveznicima da neometano od drugih uživaju dobra (dohodak imovinu) koja im stoje na raspolaganju ndash štiti granice i unutarnji poredak koji omogućuje uživanje dobara-veći dohodak i imovina - dužan platiti veći iznos poreza kao cijenu za mogućnost da svoj dohodak odnosno imovinu uživa

Teorija reprodukcije poreza - U ovoj teoriji sadržan je zahtjev da se porezi ubiru i troše tako da se posredno vrate poreznim obveznicima a to će biti moguće onda kad se iznosi prikupljenioporezivanjem upotrijebe tako da omoguće povećanje dohotka poreznih obveznika te će se onda moći ubrati i veći iznos od poreznog obveznika

Organska teorija - Prema ovoj teoriji država se javlja kao potrebna i prirodna društvena institucija bez koje bi bila ugrožena egzistencija društva i ekonomski napredak stoga je zadatak građana da plaćajući porez održavaju državu

Teorija žrtve - Život u organiziranoj zajednici zahtjeva da se izdvoje sredstva za podmirenje troškova koji osiguravanje postojanje i funkcioniranje države ndash žrtvovati se izdvajanjem iz svoje ekonomske snage za plaćanje poreza ndash odreći se dijela svoje kupovne snage

Suvremena teorija - U suvremenim demokratskim državama nema potrebe za opravdavanjemoporezivanja jer je postojanje države s ciljem zadovoljenja javnih potreba nužno i jasno samo po sebi i neupitnobull Promišljaju se rješenja koja će poreze porezni sustav i mjere porezne politike učiniti efikasnijima u postizanju ciljeva uz pravednost pri oporezivanju i veću podnošljivost poreznog tereta (koji porezitko kada koliko na koji način kome -Porezi prihvaćeni kao nezamjenjiv instrument prikupljanja prihoda države s ciljem obavljanja zadaća

39Osobni elementi oporezivanja ( porezni subjekt porezni obveznik porezni destinator konačni platac porezni platac porezni jamac)POREZNI SUBJEKT je osoba koja sudjeluje u oporezivanju a može biti aktivan i pasivan Aktivan je javnopravno tijelo koje je ovlašteno uvoditi poreze i propisivati obvezu plaćanja poreza Pasivni je fizička ili pravna osoba koja iz svoje ekonomske snage izdvaja iznos dužnog porezaPOREZNI OBVEZNIK je osoba uz koju zakon veže obvezu plaćanja poreza nosilac je porezne obveze prema zakonu Porezni obveznik = porezni dužnikPOREZNI DESTINATAR je osoba koja je po intenciji zakonodavca unaprijed svjesno i namjerno utvrđena da snosi porezni teretKONAČNI PLATAC je osoba koja doista u konačnici snosi porezni teret te čija je ekonomska snaga stvarno i trajno smanjena za iznos plaćenog porezaPOREZNI PLATAC je oosba koja na ime i za račun poreznog obveznika plaća porezPOREZNI JAMAC je osoba koja jamči da će porezni obveznik podmiriti svoju poreznu obvezu Razlikujemo dobrovoljni jamac koji jamči za ispunjenje bez prisile propisa i zakonski koji je zakonom određen kao porezni jamac

40Materijalni elementi oporezivanja ( porezni iznos porezni objekt porezna osnovica ndash vrste i metode utvrđivanja porezna stopa porezna sposobnost ndash kapacitet )POREZNI IZVOR su sva dobra sva materijalna sredstva iz kojih se plaća porez odnosno koja porezna vlast zahvaća prilikom oporezivanja ndash dohodak prihod i imovinaPOREZNI OBJEKT porezni objekt ili predmet oporezivanja je pobliže obilježen fragment jednog od poreznih izvora za koji se vezuje porezna obveza kod utvrđivanja poreznog izvora - pitanje iz čega (odakle) se ubire porez kod utvrđivanja poreznog objekta agrave pitanje na što se porez plaćaPOREZNA OSNOVICA predstavlja vrijednost ili veličinu na temelju koje je moguće izračunati iznos koji porezni obveznik mora platiti na ime podmirenja porezne obveze Vrste ndash porezna osnovica po količini vrijednosti paušalna i stvarna porezna osnovicaPOREZNA STOPA je u novcu izražen dio koji se izdvaja iz porezne osnovice a plativši ga porezni je obveznik izvršio svoju poreznu obvezu Vrste -proporcionalna ndash o nepromijenjena s porastom -progresivna ndash povećava se porastom -regresivna ndash smanjuje se porastom

POREZNA SPOSOBNOST je termin kojim se izražava mogućnost da porezni obveznik iz ekonomske snage plati porez

Teorija reprodukcije poreza - U ovoj teoriji sadržan je zahtjev da se porezi ubiru i troše tako da se posredno vrate poreznim obveznicima a to će biti moguće onda kad se iznosi prikupljenioporezivanjem upotrijebe tako da omoguće povećanje dohotka poreznih obveznika te će se onda moći ubrati i veći iznos od poreznog obveznika

Organska teorija - Prema ovoj teoriji država se javlja kao potrebna i prirodna društvena institucija bez koje bi bila ugrožena egzistencija društva i ekonomski napredak stoga je zadatak građana da plaćajući porez održavaju državu

Teorija žrtve - Život u organiziranoj zajednici zahtjeva da se izdvoje sredstva za podmirenje troškova koji osiguravanje postojanje i funkcioniranje države ndash žrtvovati se izdvajanjem iz svoje ekonomske snage za plaćanje poreza ndash odreći se dijela svoje kupovne snage

Suvremena teorija - U suvremenim demokratskim državama nema potrebe za opravdavanjemoporezivanja jer je postojanje države s ciljem zadovoljenja javnih potreba nužno i jasno samo po sebi i neupitnobull Promišljaju se rješenja koja će poreze porezni sustav i mjere porezne politike učiniti efikasnijima u postizanju ciljeva uz pravednost pri oporezivanju i veću podnošljivost poreznog tereta (koji porezitko kada koliko na koji način kome -Porezi prihvaćeni kao nezamjenjiv instrument prikupljanja prihoda države s ciljem obavljanja zadaća

39Osobni elementi oporezivanja ( porezni subjekt porezni obveznik porezni destinator konačni platac porezni platac porezni jamac)POREZNI SUBJEKT je osoba koja sudjeluje u oporezivanju a može biti aktivan i pasivan Aktivan je javnopravno tijelo koje je ovlašteno uvoditi poreze i propisivati obvezu plaćanja poreza Pasivni je fizička ili pravna osoba koja iz svoje ekonomske snage izdvaja iznos dužnog porezaPOREZNI OBVEZNIK je osoba uz koju zakon veže obvezu plaćanja poreza nosilac je porezne obveze prema zakonu Porezni obveznik = porezni dužnikPOREZNI DESTINATAR je osoba koja je po intenciji zakonodavca unaprijed svjesno i namjerno utvrđena da snosi porezni teretKONAČNI PLATAC je osoba koja doista u konačnici snosi porezni teret te čija je ekonomska snaga stvarno i trajno smanjena za iznos plaćenog porezaPOREZNI PLATAC je oosba koja na ime i za račun poreznog obveznika plaća porezPOREZNI JAMAC je osoba koja jamči da će porezni obveznik podmiriti svoju poreznu obvezu Razlikujemo dobrovoljni jamac koji jamči za ispunjenje bez prisile propisa i zakonski koji je zakonom određen kao porezni jamac

40Materijalni elementi oporezivanja ( porezni iznos porezni objekt porezna osnovica ndash vrste i metode utvrđivanja porezna stopa porezna sposobnost ndash kapacitet )POREZNI IZVOR su sva dobra sva materijalna sredstva iz kojih se plaća porez odnosno koja porezna vlast zahvaća prilikom oporezivanja ndash dohodak prihod i imovinaPOREZNI OBJEKT porezni objekt ili predmet oporezivanja je pobliže obilježen fragment jednog od poreznih izvora za koji se vezuje porezna obveza kod utvrđivanja poreznog izvora - pitanje iz čega (odakle) se ubire porez kod utvrđivanja poreznog objekta agrave pitanje na što se porez plaćaPOREZNA OSNOVICA predstavlja vrijednost ili veličinu na temelju koje je moguće izračunati iznos koji porezni obveznik mora platiti na ime podmirenja porezne obveze Vrste ndash porezna osnovica po količini vrijednosti paušalna i stvarna porezna osnovicaPOREZNA STOPA je u novcu izražen dio koji se izdvaja iz porezne osnovice a plativši ga porezni je obveznik izvršio svoju poreznu obvezu Vrste -proporcionalna ndash o nepromijenjena s porastom -progresivna ndash povećava se porastom -regresivna ndash smanjuje se porastom

POREZNA SPOSOBNOST je termin kojim se izražava mogućnost da porezni obveznik iz ekonomske snage plati porez

POREZNA SPOSOBNOST je termin kojim se izražava mogućnost da porezni obveznik iz ekonomske snage plati porez