1. npp informatika
TRANSCRIPT
Akademska godina: 2009/2010
I N F O R M A T I K A- nastavni plan i program -
Prof. dr Rade Tanjga; 065/[email protected]
Miloš Ljubojević, asistent; 065/[email protected]
Nikola Novaković, asistent; 065/[email protected]
Banja Luka, 2009.
1
Predmet: Informatika
1. Cilj predmeta
Razvijanje sposobnosti studenata za prepoznavanje informacionih oblika i sadržaja, metoda i
tehnologije njihova prikupljanja, obrade, diseminacije i čuvanja. Razvijanje sposobnosti za
prepoznavanje organizacione arhitekture i integracije informaciono-komunikacione arhitekture i
poslovnih procesa. Razvijanje sposobnosti za efikasno iskorištenje informacionih resursa za
donošenje poslovnih odluka uz upotrebu informaciono-komunikacione tehnologije.
Razumijevanje osnovnih koncepata pri modeliranju i dizajnu informacionih sistema uz primjenu
ekonomskih, organizacionih tehnoloških i etičkih postulata.
2. Sadržaj predmeta
A) Osnove informatike
I Operativni sistemi 1. DOS2. Mrežni operativni sistemi
2.1.1. Windows 2.1.2. Unix
II MS Office 2003/2007 3. Integrisani paket MS Office4. Word5. Excel6. Access7. PowerPoint8. Outlook9. FrontPage10. Integrisana upotreba Office alata i aplikacijaIII Internet11. Istorijat Interneta 12. E-mail (Elektronska pošta)13. Napredni E-mail: HTML i kriptovanje14. FTP (Servis za transfer fajlova sa mreže)15. TELNET (Servis za pristup drugim kompjuterima)16. Gopher (Program za pristup on-line bazama)17. WWW (Pristup dokumentima Interneta)18. IRC, TALK, VON - razgovor na Internetu19. WAIS (Pretraživanje nekoliko baza odjednom)20. ARCHIE (Pretraživanje programa i dokumenata)
B) Opšta informatika
I Suština, razvoj i primjena informatike i informacionih tehnologija1. Pojam i predmet informatike
2
2. Istorijat razvoja informatike3. Razvoj informacionih tehnologija i informacionih sistema4. Razvoj informacionih potreba primjene informatike5. Razvoj informacionog društvaII Informacioni resursi1. Podatak, obavještenje, informacija i znanje2. O upravljanju informacionim resursima3. Informacija kao strategijski resurs4. Opšti informacioni sistem organizacijeIII Teorijske osnove informacionih sistema1. Teorija sistema2. Osnove teorije organizacionih sistema3. Osnovi teorije informacija4. Teorija upravljanjaIV Hardver računarskih sistema: organizacija i arhitektura računara1. Kategorije računara i računarskih sistema
1.1. Makro računari1.2. Mini računari 1.3. Mikro računari 1.4. Personalni računari
2. Arhitektura računarskih sistema3. Memorije
3.1. Memorijska hijerarhija3.2. Vrste memorija3.3. Način građenja memorija3.4. Operativna memorija
4. Procesor4.1. Upravljačka jedinica4.2. Aritmetičko-logička jedinica4.3. Karakteristike i parametri procesora
5. Ulaz podataka i ulazni uređaji5.1. Šta je ulaz (input) i kako se realizuje5.2. Terminali5.3. Uređaji za čitanje magnetskih znakova i zapisa5.4. Optički čitači5.5. Grafičke ulazne jedinice5.6. Ulaz zvuka5.7. Skeneri5.8. Multimedija
6. Izlaz podataka i izlazni uređaji6.1. Šta je izlaz (output) i vrste izlaza6.2. Printeri6.3. Ekrani6.4. Ploteri6.5. Sistemi mikrofilma6.6. Izlaz zvuka6.7. Multimedija
7. Eksterne memorije7.1. Šta su eksterne memorije i koja im je funkcija7.2. Magnetska traka7.3. Magnetni disk7.4. Optički disk
3
7.5. Flopi disk7.6. ZIP disk
8. Korisnički interfejs9. Komunikacija podataka i informacija
9.1. Lokalna i daljinska obrada podataka9.2. Paketna i interaktivna obrada 9.3. Centralizovana, decentralizovana i distribuirana obrada podataka
V Računarske mreže1. Definicija i izbor računarske mreže2. Povezivanje mrežnih komponenti3. Funkcionisanje računarske mreže4. Računarske mrežne arhitekture5. Rad mreže6. Administracija računarskih mreža7. Velike mreže8. Globalna računarska mreža - InternetVI Softver računarskih sistema 1. Definicija i vrste softvera2. Sistemski softver
2.1. Operativni sistemi2.1.1. Funkcije operativnog sistema2.1.2. Klasifikacija operativnih sistema2.1.3. Operativni sistemi personalnih računara2.1.4. Razvoj operativnih sistema
2.2. Programi prevodioci2.3. Uslužni (utility) programi
3. Aplikativni softver3.1. Računovodstveni softverski paketi3.2. Industrijski softverski paketi3.3. Naučni softverski paketi3.4. Statistički softverski paketi3.5. Procesori tekstova3.6. Grafički softveri3.7. Komunikacioni softveri3.8. CASE alati3.9. O programskim bubicama, virusima i piratima
4. Programski jezici4.1. Mašinski jezici4.2. Viši programski jezici4.3. Jezici vještačke inteligencije4.4. Jezici za sistemsko i konkurentno programiranje4.5. Specijalni programski jezici
5. Razvoj i životni ciklus softvera i programa5.1. Šta je računarski program5.2. Razvoj računarskih programa5.3. Faze razvoja i životnog ciklusa softvera i programa
4
3. Način studiranja
Predavanja, vježbe, seminarski rad. Na predavanjima se obrađuju teorijski sadržaji i daju
konceptualna objašnjenja pojmova i pojedinih informacionih tehnologija.
U okviru vježbi naglasak je postavljen na razvoj sposobnosti i vještina primjene pojedinih
informacionih tehnologija u poslovne svrhe.
Kroz seminarski rad se dodatno razvijaju sposobnosti primjene pojedinih informacionih
tehnologija i softverskih paketa sa ciljem njihove integrisane upotrebe u rješavanju poslovnog
problema na zadanu temu.
4. Obaveze studenata
Student je obavezan da pohađa predavanja, vježbe, redovno komunicira sa asistentom i
profesorom na kontakt časovima i preko elektronske pošte, polaže kolokvijume i parcijalne ispite
u toku semestra i uradi i javno izloži seminarske radove na zadanu temu. Seminarski radovi na
zadanu temu izrađuje se u štampanoj formi i u elektronskoj formi na kompakt disku.
Vremenske obaveze studenata obuhvataju:
Kontakt časovi (nastava):
Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
Vrijeme za individualni rad:
Izrada vježbi i seminarskih radova: 45 časova
Učenje: 45 časova
Na posljednjem času predavanja, za studente koji su uspješno izvršili svoje obaveze, organizuje
se završni ispit – upis ocjene iz predmeta Poslovna informatika.
1. Ispit
Ispit se organizuje na dva načina:
- kroz praćenje rada studenata u toku semestra i
- klasičan ispit
Ispit kroz praćenje rada studenata u toku semestra organizuje se za redovne studente i studente e-
nastave koji to žele. Za studente e-nastave i redovne studente koji iz opravdanih razloga nisu
ispit položili kroz praćenje rada studenata u toku semestra organizuje se klasični ispit.
5
5.1. Ispit kroz praćenje rada studenata u toku semestra:
Ocjena sastoji se iz pet komponenti i to:
1. Teorijski dio - T: sastoji se od dva pismena testa (dva parcijalna ispita) koji se realizuju
tokom semestra a nakon završene dotične tematske cjeline. Svaki test ima 10 pitanja sa
maksimalnih 10 bodova. Svaki parcijalni ispit ocjenjuje se ocjenom koja je ekvivalentna
broju osvojenih bodova i izražava se na dvije decimale. Student iz teorijskog dijela ukupno
može osvojiti maksimalno 20 bodova. Minimalni broj bodova koji student mora osvojiti da
bi uspješno položio teorijski dio je 11 bodova. Teorijski dio u ukupnoj ocjeni učestvuje sa
40%. Ukupna ocjena teorijskog dijela dobije sa kao aritmetička sredina ocjena parcijalnih
ispita, tj:
T = (P1 + P2)/2
i izražava se na dvije decimale.
2. Vježbe - V: Vježbe se sastoje iz dva dijela: Laboratorijske i induvidualne. Studenti, tokom
semestra, izrađuju sedam laboratorijskih vježbi i to: 1. Vježba: Word; 2. Vježba: Excel; 3.
Vježba: Access; 4. Vježba: Foto editor; 5. Vježba: Visio 6. Vježba: PowerPoint. 7. Vježba:
Front Page. Vježbe se izrađuju, dijelom na kontakt časovima a dijelom kod kuće. Nakon
završene svake vježbe student polaže kolokvijum – praktično, na računaru. Ocjena svake
vježbe sastoji se od ocjene praktičnog rada i ocjene zalaganja, dobije se kao aritmetička
sredina ove dvije ocjene i izražava se na dvije decimale. Individualne vježbe predstavljaju
pimjenu servisa elektronskog poslovanja: 1. Otvaranje platne kartice; 2. E-bank nalog; 3.
Berzanski nalog; 4. Nalog za korištenje IP telefonije; 5. Vlastiti blog. Ocjena vježbi
učestvuje u ukupnoj ocjeni sa 20%.
3. Seminarski rad - S: Seminarski rad pod nazivon Integrisana upotreba Office softverskog
paketa radi se na temu: “Moja biografija“, prema posebnom uputstvu datom u elektronskoj
formi. Seminarski rad se izrađuje u elektronskoj formi na kompakt disku. Seminarski rad se
sastoji od osam komponenti i to: 1. Moja biografija – Word (W); 2. Moja biografija – Excel
(E); 3. Moja biografija – Acess (A); 4. Moja biografija – Foto editor (F), 5. Moja biografija –
Visio (V); 6. Moja biografija – PowerPoint (PP); 7. Izrada i grafički dizajn kompakt diska i
omota (CD).
Ocjena izrade seminarskog rada (S) izražena na dvije decimale dobije se kao aritmetička
sredina ocjena pojedinih komponenti izrade seminarskog rada, tj.
S = (W + E + A + F + V + PP + CD + OU)/8, gdje je OU ocjena opšteg utiska izrade
seminarskog rada.
6
Ukupna ocjena seminarskog rada (OS) izražena na dvije decimale sastoji se iz ocjene izrade
seminarskog rada S i ocjene odbrane seminarskog rada O i dobije se pomoću sljedećeg
algoritma OS = 0,8*S + 0,2*O
4. Aktivnost: Pod aktivnošću studenta u nastavi podrazumijeva se redovan dolazak na
predavajna i vježbi i uredno, tačno i blagovremeno izvršavanje postavljenih zadataka. Na
svakom predavanju i vježbama studenti dobijaju zadatke koje su dužni uraditi do sljedećeg
predavanja/vježbi. Svi zadaci usko su povezani sa predavanjima, seminarskim radovima i
vježbama. U okviru predavanja studenti su dužni uraditi 8 zadataka i to:
1. Zadatak: Prijava studenta na kolegijum Informatika na e-mail profesora;
2. Zadatak: Moja očekivanja od predmeta Informatika;
3. Zadatak: Teorija sistema – Razvoj virtuelne organizacije;
4. Zadatak: Teorija informacija – Definisanje informacionih potreba i funkcija virtuelne
organizacije; Informacioni tokovi virtuelne organizacije;
5. Zadatak: Teorija upravljanja – Korištenje informacija za potrebe upravljanja virtuelne
organizacije;
6. Zadatak: Hardver računarskih sistema – Lista hardverskih potreba virtuelne organizacije;
7. Zadatak: Računarske mreže – Razvoj računarske mreže virtuelne organizacije;
8. Zadatak: Softver – Lista softverskih potreba virtuelne organizacije.
Na svakom predavanju studenti dobijaju zadatak koji su dužni uraditi do sljedećeg
predavanja. Svaki na vrijeme urađeni zadatak vrednuje se sa 1 bod. Zadaci urađeni sa
kašnjenjem od po sedam dana vrednuju se da 0,5; 0,25; i 0,1 bod respektivno. Na osnovu
aktivnosti student može dobiti maksimalno 10 bodova (100%). Ocjena iz aktivnosti u
ukupnoj ocjeni učestvuje sa 10%.
U okviru aktivnosti koja se prati i vrednuje na vježbama uključeni su zadaci/vježbe koji su
sastavni dio seminarskog rada studenta. Izvršavanje tih zadataka vrednuje se kao element
ocjene vježbi.
Ukupna ocjena kolegijuma Informatika kroz praćenje rada studenata u toku semestra
dobije se prema algoritmu: O = 0,4*T + 0,3*V + 0,3*OS + 0,1*A
5.2. Klasični ispit
Ocjena iz kolegijuma Informatika dobijena na klasičnom ispitu sastoji se iz tri
komponente i to:
1. Teorijski dio – T:
7
Teorijski dio ispita sastoji se iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio sastoji se od izrade
deset test pitanja sa ukupno 10 bodova. Usmeni dio ispita se sastoji iz odgovora na 3 usmeno
postavljena pitanja. Ocjena teorijskog dijela izražava se na dvije decimale a u ukupnoj ocjeni
učestvuje sa 60%.
2. Seminarski rad - S: Svaki student koji pristupa klasičnom ispitu dužan je izraditi iste
seminarski rad kao i ostali studenti. Za seminarski rad vrijede ista pravila ocjenjivanja.
Ukupna ocjena iz predmeta na klasičnom ispitu dobije se prema algoritmu:
O = 0,6*T + 0,4*OS
Tako dobijena ocjena zaokružuje se na cijeli broj, što ujedno predstavlja i konačnu ocjenu.
6. Literatura
6.1. Obavezna literatura
1. Tanjga, R, 2009, Informatika, ISA – elektronsko izdanje, Banja Luka
6.2. Dopunska literatura
1. Gupta, U, 2000,. Information Systems, Success in the 21st century, Prentice Hall, Upper
Saddle River, NJ.
2. Hinkle, D, Marple, M, Stewart, K, 2002, MS Office XP Suite: A Comprehensive Approach,
Student Edition, Glencoe/McGraw-Hill
3. Internet
8