1. opĆe informacije godina: oznaka dokumenta: qp9-rev-t2-us-upii-sem seminar … · 2020-03-13 ·...

QP9-REV-T2-US-UPII-SEM. Detaljni izvedbeni plan kolegija

1. OPĆE INFORMACIJE GODINA: 2019 godina studija (1,2 ili 3): 1 OZNAKA DOKUMENTA: QP9-REV-T2-US-UPII-SEM

1.1. Naziv kolegija Seminar-Upravno pravo – opći dio II

1.6. Semestar 2.2

1.2. Nositelj kolegija dr. sc. Marijeta Vitez Pandžić, prof. v. š.

1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1

1.3. Suradnici Nema

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15S

1.4. Studijski program (stručni, specijalistički diplomski stručni studij)

Preddiplomski stručni studij Upravni studij

1.9. Kratica kolegija

UPII-SEM

1.5. Status kolegija (O, I) Obvezni

1.10. Šifra kolegija/ISVU šifra UPSII/47459

2. OPIS KOLEGIJA

2.1. Ciljevi kolegija

Temeljni cilj kolegija je upoznavanje studenata s ustrojstvom tijela državne uprave u Republici Hrvatskoj te ostalim područjima javne uprave, poslovima uprave, različitim odnosima u području uprave te regulacijskim odnosima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Student će usvajanjem znanja iz materije upravnog akta moći razumjeti način stvaranja upravnih akata i ostalih akata uprave, a upoznat će se i s temeljnim obilježjima postupka izvlaštenja te komasacije i arondacije.

2.2. Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij, korelativnost i korespodentnost s drugim kolegijima

Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspješno praćenje nastave kolegija Upravno pravo – opći dio II uključuju:

- poznavanje pojma upravnog prava,

- poznavanje izvora upravnog prava,

- poznavanje pojedih institituta i područja upravnog prava (ustanova, kontrola nad upravom, državljanstva, odgovornosti

državni službenika za štetu, državnih matica, osobnih i putnih isprava itd.)

Sukladno navedenom uvjet za polaganje seminara iz kolegija Upravno pravo – opći dio II je položen seminar iz kolegija Upravno pravo – opći dio I

2.3. Očekivani ishodi učenja na razini kolegija (4-10 ishoda učenja)

Očekuje se da će student nakon odslušanog kolegija moći:


RB ISHOD Metode vrednovanja

1. Objasniti ustrojstvo te način rada i postupanja tijela državne i javne uprave (6. razina)

Usmeno ispitivanje ☐

Kolokvij/test pisani ☐

Kolokvij/test e-learning ☐

Radionica/grupni rad pisana ☐

Radionica/grupni rad e-learning ☐

Zadaća pisana ☐

Zadaća e-learning ☐

Seminarski rad ☒

2. Analizirat ulogu Vlade RH općenito te njezinu ulogu u nadzoru rada javne uprave (6. razina)






Zadaća pisana ☐


Seminarski rad ☒

3. Definirati vrste akata uprave i njihov sadržaj (5. razina)






Zadaća pisana ☐


Seminarski rad ☒

4. Razlikovati različite vrste akata uprave i njihov sadržaj (6. razina)






Zadaća pisana ☐


Seminarski rad ☒


5. Objasniti podjele javnih i općih dobara te upravnopravna ograničenja vlasništva (6. razina)






Zadaća pisana ☐


Seminarski rad ☒

6. Usmeno ispitivanje ☐





Zadaća pisana ☐


☐






Zadaća pisana ☐


☐






Zadaća pisana ☐


☐







Zadaća pisana ☐


☐






Zadaća pisana ☐


☐

2.4. Sadržaj kolegija detaljno razrađen prema satnici nastave (kalendar nastave)

RB Tema Ishodi kolegija vezani za tematsku cjelinu Metode poučavanja

1. Razvoj državne uprave u

Hrvatskoj do 1990.

godine. (1 sat)

Student će moći opisati povijesni razvoj državne uprave u RH.

Objasniti ustrojstvo te način rada i postupanja tijela državne i javne

uprave (6. razina) ☒

Analizirat ulogu Vlade RH općenito te njezinu ulogu u nadzoru rada javne

uprave (6. razina) ☐

Definirati vrste akata uprave i njihov sadržaj (5. razina) ☐

Razlikovati različite vrste akata uprave i njihov sadržaj (6. razina) ☐

Objasniti podjele javnih i općih dobara te upravnopravna ograničenja

vlasništva (6. razina) ☐

☐

☐

☐

☐

Frontalna nastava ☐ Samostalne vježbe/laboratorij/seminar

☒

Terenska nastava/projekti ☐

Radionica/grupni rad - pisana ☐

Radionica/grupni rad - e-learning ☐

Zadaća pisana ☐


☐


☐

2. Formiranje i uloga Vlade

Republike Hrvatske. (1 sat)

Student će moći objasniti kako se formira i koja je uloga Vlade u Republici Hrvatskoj.









☐

☐

☐

☐

☐


☒




Zadaća pisana ☐


☐

3. Ministarstva u RH. (1 sat)

Student će moći obrazložiti ustroj, poslove i ulogu ministarstava u RH.









☐


☒




Zadaća pisana ☐


☐


☐

☐

☐

☐

4. Državne upravne

organizacije u RH. (1 sat)

Student će moći obrazložiti ustroj, poslove i ulogu državnih upravnih organizacija u RH.









☐

☐

☐

☐

☐


☒




Zadaća pisana ☐


☐

5. Promjene u sustavu

državne uprave. (1 sat)

Student će moći obrazložiti promjene i razloge posljednjih izmjena sustava državne uprave.








☒




Zadaća pisana ☐


☐




☐

☐

☐

☐

☐

6. Poslovi državne uprave. (1

sat)

Student će moći, u skladu s poznavanjem pozitivnih propisa, interpretirati poslove državne uprave u RH.





Definirati vrste akata uprave i njihov sadržaj (5. razina) ☒




☐

☐

☐

☐

☐


☒




Zadaća pisana ☐


☐

7. Određivanje pojma

službenika općenito i u

hrvatskoj pravnoj teoriji.

(1 sat)

Student će moći objasniti objasniti različite






☒




Zadaća pisana ☐


pojmovne kategorija službenika u hrvatskoj pravnoj teoriji te ih razlikovati od pojma državnog službenika.





☐

☐

☐

☐

☐


☐

8. Zasnivanje službeničkog

odnosa. (1 sat)

Student će moći, u skladu s poznavanjem pozitivnih propisa, objasniti način zasnivanja službeničkog odnosa.









☐

☐

☐

☐

☐


☒




Zadaća pisana ☐


☐

9. Obveze i prava državnih

službenika. (1 sat)




☒


Student će moći, u skladu s poznavanjem pozitivnih propisa, razlikovati sve obveze i prava državnih službenika.







☐

☐

☐

☐

☐




Zadaća pisana ☐


☐

10. Upravno pravo u oblasti

obrane i oružanih snaga.

(1 sat)

Student će moći argumentirati upravnopravne odnose koji se javljaju i funkcioniraju u okviru obrane i oružanih snaga u RH.









☐

☐

☐

☐

☐


☒




Zadaća pisana ☐


☐


11. Upravno pravo u oblasti

policije. (1 sat)

Student će moći argumentirati upravnopravne odnose koji se javljaju i funkcioniraju u okviru policije u RH.









☐

☐

☐

☐

☐


☒




Zadaća pisana ☐


☐

12. Pojam upravnog akta. (1

sat)

Student će moći objasniti pojam upravnog akta te interpretirati ishodišta nastanka i razvoja samog upravnog akta, ali i razlikovati sam pojam upravnog akta od drugih akata uprave.






Razlikovati različite vrste akata uprave i njihov sadržaj (6. razina) ☒



☐

☐

☐


☒




Zadaća pisana ☐


☐


☐

☐

13. Vrste upravnog akta. (1

sat)

Student će moći razlikovati različite vrste upravnog akta koje se javljaju u teoriji upravnog prava, ali i koje egzistiraju u okiru pozitivno-pravnog poretka.






Razlikovati različite vrste akata uprave i njihov sadržaj (6. razina) ☒



☐

☐

☐

☐

☐


☒




Zadaća pisana ☐


☐

14. Upravno pravo s obzirom

na stvari. (1 sat)

Student će moći razlikovati različite vrste javnih i općih dobara te objasniti pozitivno-pravni režim ovih dobara sa stajališta upravnog prava u RH.








vlasništva (6. razina) ☒


☒




Zadaća pisana ☐


☐


☐

☐

☐

☐

☐

15. Upravnopravna

ograničenja vlasništva. (1

sat)

Student će moći navesti koja su to upravnopravna ograničenja vlasništva u RH te obrazložiti postupak izvlaštenja.








vlasništva (6. razina) ☒

☐

☐

☐

☐

☐


☒




Zadaća pisana ☐


☐

Napomena: nakon unosa ishoda pritisnite tipke Ctrl-P (Pregled prije ispisa) kako bi ažurirali reference polja, a zatim se tipkom Esc vratite u dokument kako bi ga nastavili ispunjavati.


2.5. Obveze studenata

Sukladno Pravilniku o ocjenjivanju (http://www.vup.hr/_Data/Files/161004102357165.pdf) i Odluci o minimalnim obvezama pohađanja predavanja, seminara, vježbi i stručne prakse od ak.god. 2017./2018 (http://www.vup.hr/_Data/Files/170607101958185.pdf ) __________________________________________________________

Studentima je seminarska nastava obvezna jer se vodi evidencija dolazaka na nastavu. Studenti moraju obavezno

prisustvovati na minimalno 80% predavanja sukladno Preporuci o pohađanju nastave Kolegija dekana od 20. prosinca 2019.

(izuzev podzastupljenih ili ranjivih skupina sukladno navedenoj Preporuci). Studenti koji učestalo ometaju seminarsku

nastavu mogu biti udaljeni s iste te im se bilježi prisutnost u onolikoj mjeri u kojoj su na predavanjima bili prisutni.

Studenti su dužni na seminarsku nastavu nositi bilježnicu i po potrebi obveznu literaturu (udžbenike, priručnike, potrebne

pozitivne propise i sl. što će predmetni nastavnik posebno prethodno istaknuti).

Seminarski rad (kojega izrađuje svaki sudionik seminarske nastave) jest samostalna i stručna obrada izabrane teme.

Seminarskim radom se proširuju znanja iz nastavnog programa te se stječe iskustvo u pisanju stručnih radova. Kod pisanja

seminarskog rada, student samostalno koristi literaturu te pisano izrađuje seminarski rad o toj temi. Tema seminarskog

rada izabire se s popisa objavljenih tema. Nakon usmenog izlaganja studenata o zadanoj temi, slijedi dijalog sa sudionicima

seminara (redovni studenti) što se evidentira i boduje kao aktivnost studenta.

Seminarski radovi moraju biti pisani računalom i to na 6 do 8 stranica teksta (od uvoda do zaključka) te u dodatku mogu

imati slike, priloge, tablice, praktične primjere i sl. Seminarski radovi moraju imati adekvatnu naslovnu stranicu, sadržaj,

označene stranice i literaturu (najmanje 6 izvora s tim da su zastupljene knjige i priručnici, stručni ili znanstveni radovi,

pozitivni propisi i web-izvori). (Sve ostale upute oko pisanja seminarskih radova, vidjeti u Uputama za pisanje seminarskog

rada predmetnog nastavnika). Nakon podjele seminarskih tema, na prvome satu predavanja, utvrđuje se raspored pisanog i

usmenog izlaganja seminarskih tema prema datumima održavanja nastave. Ukoliko se student ne pridržava navedenog

termina, odnosno ako na unaprijed utvrđeni datum ne održi izlaganje svoje seminarske teme (osim iz opravdanih razloga),

uskraćuje mu se ocjena te je obvezan izložiti rad slijedeće godine u okviru nastave s novom generacijom studenata. Redovni

studenti pisane seminarske radove predaju prilikom usmenog izlaganja svoje teme, a najkasnije do 12.06. tekuće

akademske godine (ako se radi o dodatnim ili izvanrednim seminarskim radovima), a ako u danome roku ne predaju

seminarski rad, pišu isti seminarski rad na 12-16 stranica prema unaprijed utvrđenim pravilima. Student je dužan najmanje

http://www.vup.hr/_Data/Files/161004102357165.pdf



tjedan dana prije predviđenog termina usmenog i pisanog izlaganja, u terminu redovnih konzultacija profesora, dostaviti na

uvid gotovi seminarski rad, a radi eventualnih korekcija pisanog dijela rada. Prilikom usmenog dijela izlaganja seminarskog

rada, student mora posve vladati zadanom temom, odnosno služiti se samo kratkim bilješkama i PowerPoint prezentacijom

te nikako čitati vlastiti seminarski rad. Ukoliko profesor uoči da se student nije spremio za izlaganje ili čita vlastiti seminarski

rad, prekida takvo izlaganje i zadaje studentu da istu temu obradi na 12-16 stranica (izvanredan seminarski rad).

Obveze izvanrednih studenata:

Seminarski rad jest samostalna i stručna obrada izabrane teme. Seminarskim radom se proširuju znanja iz nastavnog

programa te se stječe iskustvo u pisanju stručnih radova. Kod pisanja seminarskog rada, student samostalno koristi

literaturu, te pisano izrađuje seminarski rad o toj temi. Tema seminarskog rada izabire se s popisa objavljenih tema gdje se

student obraća predavaču za isti popis putem mail-a. Predavač studentu nakon toga šalje popis slobodnih tema i upute za

pisanje seminarskog rada, a student povratno obavještava predavča koju je temu s popisa odabrao.

Seminarski radovi moraju biti pisani računalom i to na 6 do 8 stranica teksta (od uvoda do zaključka) te u dodatku mogu imati slike, priloge, tablice, praktične primjere i sl. Seminarski radovi moraju imati adekvatnu naslovnu stranicu, sadržaj, označene stranice i literaturu (najmanje 6 izvora s tim da su zastupljene knjige i priručnici, stručni ili znanstveni radovi, pozitivni propisi i web-izvori). (Sve ostale upute oko pisanja seminarskih radova, vidjeti u Uputama za pisanje seminarskog rada predmetnog nastavnika). Izvanredni studenti seminarske radove predaju najkasnije do 10.07. tekuće akademske godine, a ako u danome roku ne predaju seminarski rad, javljaju se slijedeće akademske godine, prema naprijed navedenom postupku, za novu seminarsku temu. Izvanredni studenti, usmeno na redovnim konzultacijama, brane predani pisani seminarski rad na izabranu temu i to najkasnije do 25.09. tekuće akademske godine.

2.6. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Pohađanje nastave Pisani ispit Projekt

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Esej Referat Kontinuirana provjera znanja

Kolokviji Seminarski rad 0,75 (ostalo upisati)

Aktivnost u nastavi 0,25 Usmeni ispit (ostalo upisati)

2.7. Radno opterećenje studenata

Radno opterećenje studenata po svim osnovama iznosi za 1 ECTS bod 30 sati rada u semestru. Po svim osnovama opterećenje studenta na kolegiju iznosi:

Obveza Sati (procjena)


Aktivnost u nastavi 7,5

Izrada seminarskog rada 22,5

2.8. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Sukladno Pravilniku o ocjenjivanju (http://www.vup.hr/_Data/Files/161004102357165.pdf) i Odluci o minimalnim obvezama pohađanja predavanja, seminara, vježbi i stručne prakse od ak.god. 2017./2018 (http://www.vup.hr/_Data/Files/170607101958185.pdf )

OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA REDOVITIH STUDENATA TIJEKOM NASTAVE

Elementi ocjenjivanja:

1.Aktivnost na nastavi: 20 bodova

3.Pisano izlaganje: 40 bodova

4. Usmeno izlaganje: 40 bodova

Ukupno 100 bodova

1. Pohađanje predavanja

Pohađanje nastave je obavezno za redovne studente. Studenti moraju prisustvovati na minimalno 80% predavanja.

Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodi predmetni nastavnik.

2. Aktivnost na nastavi (sastavni dio ukupne ocjene predmeta)




Student kroz aktivno sudjelovanje na seminarskoj nastavi može ostvariti do 20 bodova. Svaka aktivnost studenta, koja se

posebice odnosi na dijalog sa sudionicima seminara nakon usmenog izlaganja studenata o zadanoj temi, evidentira se i

boduje te se bilježi s po jednim plusom (bodom), a student može sakupiti maksimalno 20 pluseva/bodova.

3.Seminarski rad (sastavni dio ukupne ocjene predmeta)

Tijekom semestra student piše jedan seminarski rad, kojega usmeno izlaže. Ovisno o sadržaju pojedine teme, seminarsku

temu može zajedno pisati 1 ili 2 studenta. Student treba uspješno napisati te izložiti seminarski rad, a konačnu ocjenu

formiraju pisano i usmeno izlaganje seminarskog rada i aktivnosti na nastavi.

Kriteriji za vrednovanje seminarskog rada:

90 - 100% bodova 5 (izvrstan)

80 - 89,9% bodova 4 (vrlo dobar)

60 - 79,9% bodova 3 (dobar)

50 - 59,9% bodova 2 (dovoljan)

Kriteriji za bodovanje seminarskih radova (pisanog rada i usmenog izlaganja) :

dovoljan 20 – 24 boda

dobar 25 - 32 boda

vrlo dobar 33 - 36 bodova

izvrstan 37 – 40 bodova


Konačna ocjena formira se sukladno Pravilniku o ocjenjivanju na Veleučilištu u Požegi.

OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA IZVANREDNIH STUDENATA

Ocjenjivanje i vrednovanje rada izvanrednih studenata koji pohađaju seminarsku nastavu zajedno s redovnim studentima

provodi se na isti način kako je navedeno za redovne studente.

Kriteriji za vrednovanje seminarskog rada:

90 - 100% bodova 5 (izvrstan)

80 - 89,9% bodova 4 (vrlo dobar)

60 - 79,9% bodova 3 (dobar)

50 - 59,9% bodova 2 (dovoljan)

Elementi ocjenjivanja:

• Pisani rad: 40 bodova

• Usmeno izlaganje: 40 bodova

• Praktični primjer: 20 bodova


Ukupno 100 bodova

Kriteriji za bodovanje seminarskih radova (pisanog rada i usmenog izlaganja) :

dovoljan 20 – 24 boda

dobar 25 - 32 boda

vrlo dobar 33 - 36 bodova

izvrstan 37 – 40 bodova

Kriteriji za bodovanje praktičnog primjera:

5 bodova – priložen 1 praktični primjer na kraju rada (iza popisa literature) bez dodatnih pojašnjenja,

10 bodova – priložena 2 i više praktičnih primjera na kraju rada (iza popisa literature) bez dodatnih pojašnjenja,

15 bodova – priloženi primjeri su obrazloženi na kraju pisanog rada,

20 bodova – priloženi primjeri protežu se kroz cijeli rad te je većina teorijskih postavki povezana s priloženim primjerima iz

rada.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju na Veleučilištu u Požegi konačna ocjena formira se na sljedeći način:

90-100 bodova 5 (izvrstan)

80-89,9 bodova 4 (vrlo dobar)


60-79,9 bodova 3 (dobar)

50-59,9 bodova 2 (dovoljan)

2.9 Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

1. Borković, Ivo: Upravno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2002.: 202. - 260. str., 357. – 383. str., 392. – 398. str., 585. – 618. str.

2. Vitez Pandžić, Marijeta: Regulatorni sustavi u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave s posebnim osvrtom na Požeško-slavonsku županiju – priručnik, Veleučilište u Požegi, Požega, 2010., dostupno na: www.vup.hr/skriptarnica : 9. - 20. str., 21.- 31. str., 38. - 48. str., 49. – 60. str., 67. – 69. str., 94. – 105. str.

3. Ustav Republike Hrvatske (pročišćeni tekst), Narodne novine, 85/10, 05/14 (čl. 17, čl. 100, čl. 107-116, čl. 132-137)

4. Zakon o sustavu državne uprave, Narodne novine, 66/19

5. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Narodne novine, 33/01., 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19 (čl. 1-23, čl.27-57, čl. 73-83)

6. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave, Narodne novine, 93/16, 104/16, 116/18, 127/19

7. Zakon o Vladi, Narodne novine, 150/11, 119/14, 93/16, 116/18

8. Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade, Narodne novine, 74/14, 69/17, 98/19

9. Uredba o općim pravilima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave, Narodne novine, 70/19

2.10. Dopunska literatura (DL u kalendaru nastave)

1. Branko Babac: “Javno dobro u pravu hrvatskomu - neka razmatranja o problemima konstituiranja”, Pravni vjesnik br. 1-

4/98.

2. Koprić, I., Musa, A., Lalić Novak, G.: Europski upravni prostor, Institut za javnu upravu, 2012.

3. Krišković, V. et al.: Hrestomatija upravnog prava, Društveno veleučilište u Zagrebu i Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb,

2003.


4. Reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj (urednik Ivan Koprić), Institut za javnu upravu: Pravni fakultet

Sveučilišta, Studijski centar za javnu upravu i javne financije, Zagreb, 2013.

5. Živana Heđbeli: Institucije državne uprave Republike Hrvatske od osamostaljenja do članstva u Europskoj uniji, dostupno

na; https://www.documenta.hr/assets/files/publikacije/institucije_drzavne_uprave.pdf

6. Ljerka Mintas Hodak (ur.): Upravno pravo, Mate d.o.o., 2016.

7. Časopisi:

Studenti se upućuju da za proširenje znanja iz područja predmeta te za pisanje seminarskih radova uzmu u obzir svakako i

slijedeće časopise (dostupni u Veleučilišnoj knjižnici):

- Hrvatska i komparativna javna uprava (pojedini članci iz časopisa dostupni su u elektronskom obliku na web-stranici

www.iju.hr)

- Hrvatska pravna revija

- Informator

Za proširenje znanja iz područja prava, studenti se također upućuju na portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske www.hrčak.srce.hr .

2.11. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vježbama, izradom domaćih zadaća i njihovom prezentacijom na ploči pred

ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazočnosti na nastavi i aktivnosti studenata.

Analizira se uspješnost studenata na seminarima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pružaju se studentima

tijekom nastave.

Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o

zadovoljstvu studenata koriste se za unapređenja kvalitete izvedbe nastave.

Informacije o postignutim ishodima učenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.


3.1. Pohađanje nastave

Studentima je seminarska nastava obvezna jer se vodi evidencija dolazaka na nastavu. Studenti moraju obavezno prisustvovati na minimalno 80% predavanja. Studenti su dužni na predavanja nositi bilježnicu i po potrebi obveznu literaturu. Odsutnost s nastave ne opravdava neznanje ili odbijanje davanja odgovora na postavljeno pitanje na slijedećem predavanju. Studenti koji učestalo ometaju nastavu mogu biti udaljeni sa predavanja te im se bilježi prisutnost u onolikoj mjeri u kojoj su na predavanjima bili prisutni. Redoviti studenti kojima je utvrđen invaliditet od 60% i više nisu dužni pohađati nastavu za redovite studente nego pohađaju nastavu za izvanredne studente na temelju rješenja dekana, a sukladno objavljenom rasporedu.

3.2. Kontaktiranje s nastavnikom

Studenti mogu kontaktirati s nastavnikom tijekom termina konzultacija (dva sata tjedno), dok se za kratka pitanja i objašnjenja mogu obratiti bilo koji dan fiksnim telefonom u uredu. Moguće je postaviti pitanja i e-mailom na koji će biti odgovoreno najkasnije za 48 sati (osim u vrijeme vikenda, neradnih dana ili godišnjeg odmora). Poželjno je da studenti za sve nejasnoće dođu što češće na konzultacije.

3.3. Informiranje o kolegiju

Obveza svakog studenta je redovito se informirati o odvijanju nastave i zadacima koji su zadani na nastavi te bilježiti kompletno gradivo uredno u bilježnicu kako bi mogao sudjelovati u diskusijama na kraju usmenog izlaganja seminarskog rada. Poželjno je o tijeku nastave i obradi nastavnog gradiva pitati studente ili nastavnika. Sve obavijesti o održavanju ili eventualnoj odgodi predavanja bit će objavljene na web stranici Veleučilišta minimalno 24 sata ranije. Materijali i informacije o kolegiju dostupne su na web stranici Veleučilišta. Važno je redovito pratiti obavijesti na web stranicama i oglasnoj ploči.

3.4. Pisani radovi Pisani radovi (seminarski radovi) pišu se računalom. 3.5. Ostalo (dodati po potrebi)

Požega, veljača 2020. godine Požega, veljača 2020. godine

Izradio/la:

dr. sc. Marijeta Vitez Pandžić, prof. v. š.

Odobrio/la

dr.sc. Brankica Svitlica, prof.v.š. u trajnom zvanju

Potpis

______________________

Potpis

_______________________

1. opĆe informacije godina: oznaka dokumenta: qp9-rev-t2-us-upii-sem seminar … · 2020-03-13 ·...

Documents