1. osvrt na stanje u hrvatskom gospodarstvu · 0,5% nižu u odnosu na godinu prije (indeks...
TRANSCRIPT
STANJE U GOSPODARSTVU NA PODRUČJU KOMORE ZAGREB U 2015.
Izrada: 12. travnja 2016.
___________________________________________________________________________
1. Osvrt na stanje u hrvatskom gospodarstvu
Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske 2015. godine, u odnosu na prethodnu, bio je realno
veći prema objavljenim podacima DZS za 1,6%, a to je nakon šest godina pada prvo pozitivno
ostvarenje hrvatskoga gospodarstva.
BDP – REALNE GODIŠNJE STOPE RASTA, %
2005. 4,2
2006. 4,8
2007. 5,2
2008. 2,1
2009. -7,4
2010. -1,7
2011. -0,3
2012. -2,2
2013. -1,1
2014. -0,4
2015. 1,6
Izvor: DZS
U prvom tromjesečju 2015., u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, BDP je realno bio
veći za 0,5%; u drugom tromjesečju zabilježen je rast od 1,2%; u trećem tromjesečju rast je bio
2,8 %, a u četvrtom tromjesečju, u odnosu na isto godinu prije, bruto domaći proizvod realno
je veći za 1,9%.
Izvor: DZS
Analizira li se hrvatski bruto domaći proizvod prema rashodovnoj metodi, kroz sva četiri
tromjesečja 2015. pozitivan doprinos rastu gospodarstva došao je od strane domaće i inozemne
potražnje, pa je tako u segmentu konačne potrošnje promatrano prema istim razdobljima godinu
prije, u prvom tromjesečju ostvaren realni rast od 0,4%, u drugom od 0,6%, u trećem je taj rast
bio 1,2%, a u četvrtom tromjesečju 2,0%. Među sastavnicama domaće potražnje, pozitivan
utjecaj dolazi poglavito iz potrošnje kućanstava koja je u odnosu na isto tromjesečje 2014.,
porasla za 2,4%, što je većim dijelom rezultat višeg raspoloživog dohotka. Na području
Tromjesečni obračun BDP-a RH prema ESA 2010'
realne stope rasta,%
Pozicija 1. tr. 2. tr. 3 .tr. 4. tr.
2008. 3,4 2.9 1,3 0,6
2009. -8,6 -8,2 -7,7 -4,9
2010. -2,7 -3,2 -0,4 -0,6
2011. -1,2 0,2 0,4 -0,7
2012. -1,3 -2,9 -2,0 -2,5
2013. -1,8 -0,5 -0,5 -1,1
2014. -0,6 -0,8 -0,2 0,2
2015. 0,5 1,2 2,8 1,9
inozemne potražnje, pozitivan doprinos rastu dolazi od izvoza roba i usluga, u trećem
tromjesečju realnih 8,0%, a u četvrtom 11,6, u odnosu na ista tromjesečja prethodne godine.
Izvoz roba u četvrtom tromjesečju 2015, u odnosu na isto prethodne godine, rastao je po stopi
od 14,4%, a izvoz usluga 8,5%. Uvoz roba i usluga u četvrtom tromjesečju, u odnosu na isto
prethodne godine bilježi realan rast od 13,6% , pri čemu je rast uvoza roba bio 13,5%, a uvoza
usluga 14,1%. Bruto investicije u fiksni kapital, promatrano prema istim razdobljima prethodne
godine, nakon pada od 0,4% u prvom tromjesečju, u drugom postižu rast od 0,8%, u trećem
tromjesečju rast od 2.2%, a u četvrtom rast od 3,7%, što se smatra ohrabrujućim pokazateljem.
Prema proizvodnoj metodi, rast bruto dodane vrijednosti, u usporedbi s istim razdobljima
prethodne godine, u prvom tromjesečju iznosio je 0,3%, u drugom 1,3%, u trećem tromjesečju
zapaženih 2,2%, a u četvrtom 1,6%, podržan posebice rastom prerađivačke industrije od 5,7%
te rastom u djelatnostima trgovine, prijevoza i skladištenja, smještaja, pripreme i usluživanja
hrane od 2,7%. Najveći negativan doprinos rastu u četvrtom tromjesečju dolazi iz djelatnosti
građevinarstva koje nakon blagog rasta od 0,2% u trećem tromjesečju, ponovno bilježi pad od
-1,4%. Bruto dodana vrijednost (BDV) na godišnjoj razini zabilježila je rast od 1,4%
Bruto domaći proizvod RH prema rashodovnoj metodi, realne stope rasta
/ odnos prema istom tromjesečju prethodne godine/
u%
Razdoblje Konačna potrošnja Bruto
investicije u
fiksni
kapital
Izvoz roba i
usluga
Uvoz roba i
usluga
BDP
Kućanstva NPSK Država
2014.
I.-III. -0,7 -0,1 -2,2 -2,1 11,4 8,5 -0,8 IV.-VI. -0.6 1,3 -3,4 -4,6 9,6 3,8 -0,7 VII.-IX. -1,0 -1,2 -1,3 -3,5 5,0 5,2 -0,2 X.-XII. -0,5 -1,1 -0,5 -4,1 5,9 0,3 0,2 2015.
I.-III. 0,3 1,8 0,6 -0,4 7,2 5,7 0,5 IV.-VI. 0,6 1,5 0,4 0,8 10,2 6,9 1,2 VII.-IX. 1,4 2,0 0,6 2,2 8,0 8,1 2,8 X.-XII. 2,4 2,1 0,8 3,7 11,6 13,6 1,9
Izvor: DZS
2. Statistički pokazatelji
Izvor: DZS
Kumulativno, u razdoblju od siječnja do prosinca 2015. ukupna industrijska proizvodnja
zabilježila je prosječan rast od 2,6% u usporedbi s istim razdobljem godinu prije.
Promatrano prema kategorijama GIG-a (glavne industrijske grupacije) pozitivan
doprinos u kumulativnom razdoblju (kalendarski prilagođeni indeksi), u odnosu na isto
razdoblje godinu prije, došao je od strane triju sektora: Kapitalni proizvodi (indeks
106,0); Netrajni proizvodi za široku potrošnju (indeks 103,6); Intermedijarni proizvodi
(indeks 102,4). Pad je ostvaren u sektoru Trajni proizvodi za široku potrošnju (indeks
99,5) te sektoru Energija (indeks 99,2). Prema NKD-u, u 2015. Prerađivačka industrija
zabilježila je na godišnjoj razini, u odnosu na godinu prije, prosječan rast od 3,5%, a
najveći je ostvaren u Proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (37,3%); Proizvodnji
kože i srodnih proizvoda (26,1%); Proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica
(16,4%); Proizvodnji drva i proizvoda od drva, osim namještaja (14,6%), dok je najveći
pad zabilježen u Proizvodnji metala (-13,1%); Proizvodnji električne opreme (-8,4%) i
Proizvodnji odjeća (-7,4%). Broj zaposlenih u industriji u razdoblju od siječnja do
prosinca 2015., u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manji je za 0,6% (indeks
99,4), dok je proizvodnost rada porasla za 3,3% (indeks 103,3). Razina industrijske
proizvodnje u 2015. bila je 14,5% manja u odnosu na onu iz 2008. godine.
Podaci o obujmu građevinske aktivnosti pokazuju blage pozitivne pomake prisutne
tijekom 2015. U odnosu na ista razdoblja prethodne godine, u prvom tromjesečju
građevinska aktivnost bila je niža za 1,1 % niža, u drugom se pad smanjio na -0,2%, a
u trećem tromjesečju zabilježen je rast od 0,3%, što je i prvi tromjesečni rast na
Osnovni statistički pokazatelji – realni sektor, plaće, nezaposlenost - 2015.
(promjene na godišnjoj razini) Fizički
obujam industrijske
proizvodnja,
%
Promet u
trgovini na malo,
realno, %
Fizički
obujam građevinskih
radova, %
Noćenja
turista, %
Indeks
potrošačkih cijena,%
Prosječna
mjesečna neto plaća, u
kn
Rast
prosječne mjesečne
neto plaće,
realno, %
Stopa
registrirane nezaposlenosti,
kraj razdoblja,
% I. -5,0 2,1 -0,8 16,2 -0,9 5.656 2,8 20,2
II. 1,9 1,9 -2,0 15,4 -0,4 5.565 3,0 20,3
III. 3,5 1,1 1,2 22,0 0,1 5.723 3,9 19,7
IV. 1,2 2,5 0,1 0,7 -0,1 5.676 3,4 18,4
V. 4,4 4,1 0,6 19,9 0,0 5.679 3,3 17,1
VI. 1,6 0,9 -2,3 0,4 0,0 5.810 4,5 16,1
VII. 3,9 4,5 0,4 10,7 -0,4 5.716 3,8 15,9
VIII. 2,8 0,9 -0,5 5,5 -0,6 5.712 4,2 15,9
IX. 5,4 1,3 -1,6 10,6 -0,8 5.640 4,4 16,2
X. 6,4 1,5 -4,8 4,6 -0,9 5.720 4,3 17,2
XI. 2,7 3,2 2,1 4,7 -0,9 5.855 4,9 17,7
XII. 1,0 4,8 -2,2 11,5 -0,6 5.772 1,6 17,9
godišnjoj razini od početka krize odnosno od zadnjeg tromjesečja 2008. godine. No, u
četvrtom tromjesečju, u odnosu na isto godinu prije, građevinska aktivnost bilježi pad
od -1,3%. U 2015. ukupno je izdano 6.326 građevinskih dozvola, što je za 4,0% manje
nego prethodne godine. Za izdane građevinske dozvole u 2015. predviđena je vrijednost
radova u iznosu od 20,9 milijardi kuna, što je za 3,2% više nego godinu prije. Prema
izdanim građevinskim dozvolama 81,8% odnosi se na zgrade, a 18,9% na ostale
građevine.
Promet od trgovina na malo je s prosincem 2015., prema kalendarski prilagođenim
indeksima, na godišnjoj razini bilježio 17 mjeseci neprekidnog rasta, no u odnosu na
2008. godinu. razina prometa u trgovini na malo niža je za 14,4 %. Prosječan godišnji
rast trgovine na malo u 2015. iznosio je 2,4%.
Godina 2015. bila je deflacijska, uz prosječnu godišnju razinu potrošačkih cijena za
0,5% nižu u odnosu na godinu prije (indeks 2015./2014.= 99,5), što je posljedica, jednim
većim dijelom, utjecaja vanjskih faktora vezano uz cijenu nafte i naftnih derivata na
svjetskom tržištu, pri čemu je, iskazano u dolarima, prosječna cijena nafte bila na razini
od 47% prosječne cijene u 2014., a u eurima za oko 37% prosječne cijene.
U razdoblju od siječnja do prosinca 2015. ukupan broj turističkih dolazaka veći je za
9,3 % u odnosu na isto razdoblje godinu prije, dok je ukupan broj noćenja veći za 7,7%.
U razdoblju od siječnja do prosinca 2015. ukupno je prevezeno 88,8 milijuna putnika.
Pad u prijevozu putnika ostvaren je u željezničkom prijevozu (1,1%) i u cestovnom
prijevozu (3,5%), dok su zračni prijevoznici ostvarili porast od 3,1%, a hrvatski brodari
za 0,4%. U razdoblju od siječnja do prosinca 2015. ukupno je prevezeno 106,5 milijuna
tona robe, što je za 2,2% više u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Porast u prijevozu
robe ostvaren je u cestovnom prijevozu (0,5%), u prijevozu na unutarnjim vodnim
putovima (15,2%), u pomorskom i obalnom prijevozu (5,1%) i u cjevovodnom
transportu (18,0%), a pad je ostvaren u željezničkom prijevozu (4,3%) te u zračnom
prijevozu (11,7%).
U razdoblju od siječnja do prosinca 2015. u morskim lukama poduzeća su prekrcala
8 802 tisuće tona tereta, što je za 3,6% više nego u istom razdoblju 2014. Od ukupno
prekrcanog tereta, 21,2% odnosi se na robu u kontejnerima. U razdoblju od siječnja do
prosinca 2015. u odnosu na isto razdoblje 2014. zabilježen je porast robe u zatvorenim
skladištima za 9,9% te pad robe u otvorenim skladištima za 3,6%.
U razdoblju od siječnja do prosinca 2015. prosječan broj zaposlenih u pravnim osobama
u Hrvatskoj prema podacima DZS-a manji je za 0,7% u odnosu na isto razdoblje godinu
prije.
Za razdoblje od siječnja do prosinca 2015. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po
zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosila je 5 710 kuna, što je u
odnosu na isto razdoblje 2014. realno povećanje od 3,2%. Za razdoblje od siječnja do
prosinca 2015. prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama
Republike Hrvatske iznosila je 8 054 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2014.
realno više za 1,3%.
KRETANJE PLAĆA U 2015. GODINI
Izv or: DZS; obrada: HGK
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
4.000
4.500
5.000
5.500
6.000
6.500
7.000
7.500
8.000
8.500
I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
%HR
K
Bruto plaća Neto plaća Godišnja stopa promjene realne neto plaće (desno)
1.2. BDP na županijskoj razini
+
Državni zavod za statistiku objavio je 15. veljače 2016. podatke o kretanju bruto domaćeg
proizvoda u 2013. na razini NKPJS 2012' (Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za
statistiku) i županijskoj razini prema metodologiji ESA 2010'.1 Prema NKPJS-u 2012' Hrvatska
je podijeljena na Kontinentalnu (14 županija) i Jadransku (7 županija). Godine 2013. udjel
Kontinentalne Hrvatske u ukupnom BDP-u RH bio je 68,1%, a Jadranske 31,9%. Promatrano
na razini županija, udjel Grada Zagreba u ukupnom BDP-u Republike Hrvatske bio je
2013. godine 33,1%, a Zagrebačke županije 5,7%, što znači da se na području Komore
Zagreb ostvaruje 38,8% ukupnoga hrvatskog bruto domaćeg proizvoda.
1 Podaci o BDP-u prema NKPJS-u 2012' (Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku) – 2. razina i na razini
županije temelje se na konačnim godišnjim podacima o BDP-u RH. Podaci su prikazani prema metodologiji Europskog sustava
nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010). Obračun obuhvaća sve djelatnosti slijedom koncepta Sustava nacionalnih računa
(SNA 2008) i Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010). Regionalni računi su podsustav nacionalnih
računa u kojima su predmeti razmatranja Republika Hrvatska, jedinice prema NKPJS-u 2012. – 2. razina i na razini županija.
Primijenjeni su isti koncepti kao i u nacionalnim računima. Regionalni BDP je pokazatelj proizvodnje regije i stoga se može
koristiti za mjerenje i uspoređivanje stupnja gospodarske aktivnosti različitih regija. Regionalni BDP nije mjerilo regionalnog
blagostanja ili regionalnog dohotka. Nacionalne vrijednosti BDV-a po djelatnostima raspoređene su prema NKPJS-u 2012. –
2. razina i županija primjenom odgovarajućih ključeva raspodjele.
33,1
,8,2
8,8
6,15,75,6
3,2
3,43,0
22,9
Udjeli hrvatskih županija u BDP-u RH, 2013.u %
Grad Zagreb
Splitsko-dalmatinska
Primorsko-goransak
Istarska
Zagrebačka
Osječko-baranjska
Zadarska
Varaždinska
Sisačko-moslavačka
Ostale županije-ukupno
Udjeli GZ i ZŽ u BDP-u RH, 2000. - 2013., u%
Godina Grad
Zagreb
Zagrebačka
županija
2000. 29,4 5,5
2001. 30,3 5,0
2002. 29,8 5,6
2003. 30,5 5,5
2004. 31,0 5,5
2005. 31,8 5,7
2006. 32,0 5,4
2007. 31,7 5,6
2008. 31,6 5,6
2009. 32,0 5,8
2010. 33,6 5,5
2011. 33,4 5,6
2012. 33,4 5,6
2013. 33,1 5,7
Izvor: DZS
Napomena: Područja djelatnosti
prema NKD 2007': A –
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo;
B –Rudarstvo i vađenje; C –
Prerađivačka industrija; D –
Opskrba električnom energijom,
plinom, parom i klimatizacija; E –
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom te
djelatnost sanacije okoliša; F –
Građevinarstvo; G – Trgovina na
veliko i malo, popravak motornih
vozila i motocikala; H – Prijevoz i
skladištenje; I – Djelatnost pružanja
smještaja te pripreme i usluživanja
hrane; J – Informacije i
komunikacije; K – Financijska
djelatnost i djelatnost osiguranja; L
– Poslovanje nekretninama; M –
Stručne, znanstvene i tehničke
djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava i obrana i obvezno socijalno
osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija;
S – Ostale uslužne djelatnosti; T - Djelatnost kućanstava kao poslodavaca, djelatnost kućanstava koja proizvode
različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe
5
31,3
6,9
27,7
1,6 1,3
10,7
3,5
10,1
1,7
A B, C,D, E
F G,H,I J K L M,N O, P,Q,
R, S, T
Struktura BDP-a Zagrebačke županije prema NKD 2007' u 2013.,u%
0,2
14,9
3,2
21,7
8,9
12,5
6,3
13,514,9
3,7
A B, C,D, E
F G,H,I J K L M,N O, P,Q,
R, S,T
Struktura BDP-a Grada Zagreba prema NKD 2007'
u 2013., u%
Grad Zagreb i Zagrebačke županija: BDP od 2000. do 2013. prema ESA 2010'
/tržišne cijene/
Grad Zagreb Zagrebačka županija Implicitni deflator
BDP-a Godina BDP, u mil. kn BDP p.c., u kn BDP, u mil. kn BDP p.c., u kn
2000. 52.965 64.144 9.978 32.494 104,4
2001. 58.772 76.149 9.718 32.729 104,2
2002. 63.150 81.730 11.878 39.605 103,5
2003. 70.925 91.773 12.668 41.833 104,0
2004. 77.795 99.988 13.875 45.412 103,7
2005. 86.020 110.726 15.506 50.354 103,4
2006. 94.131 120.934 15.958 51.431 104,0
2007. 101.998 130.628 18.083 57.890 104,1
2008. 110.042 141.756 19.458 61.927 105,7
2009. 105.965 134.818 19.144 60.618 102,8
2010. 110.378 139.976 17.912 56.503 100,8
2011. 111.165 140.579 18.668 58.731 101,7
2012. 110.320 139.119 18.652 58.567 101,6
2013. 109.236 137.321 18.780 58.930 -
Djelatnosti
NKD 2007'
Struktura bruto dodane vrijednosti 2013. na razini
Grada Zagreba i Zagrebačke županije
u%
Struktura
BDV-a GZ
Struktura
BDV-a ZŽ
Udjeli GZ u
BDV-u RH
Udjeli ZŽ u
BDV-u RH
A 0,2 5,0 1,7 6,5
B, C, D, E 14,9 31,3 23,2 8,4
od toga C 10,3 23,1 24,1 9,3
F 3,2 6,9 19,9 7,3
G,H,I 21,7 27,7 34,3 7,5
J 8,9 1,6 65,6 2,0
K 12,5 1,3 62,7 1,1
L 6,3 10,7 20,2 5,9
M,N 13,5 3,5 55,5 2,5
O, P, Q, 14,9 10,1 32,2 3,8
R, S, T 3,7 1,7 39,9 3,1
3. Tržište rada – zaposlenost i nezaposlenost
U Hrvatskoj je prema podacima DZS-a iz Ankete o radnoj snazi za četvrto tromjesečje 2015.
radno sposobnog stanovništva (15+) bilo 3.597.000; aktivnog stanovništva 1.888.000; broj
zaposlenih iznosio je 1.584 osoba; nezaposlenih je bilo 304.000, a neaktivnog stanovništva
1.710.000. Stopa aktivnosti bila je 52,5%, stopa zaposlenosti 44,0%, a stopa anketne
nezaposlenosti 16,1%. I u 2015. godini nastavljeni su nepovoljni trendovi na tržištu rada,
posebice u segmentu smanjenja radno sposobnog stanovništva kojeg je u četvrtom tromjesečju
bilo 0,4% manje u odnosu na isto tromjesečje godinu prije. Istodobno, broj zaposlenih povećan
je za neznatnih 0,2%, dok je broj nezaposlenih smanjen za 2,4%.
Izvori: DZS, HZZ
U prosincu 2015. godine, prema službenoj statistici, u Hrvatskoj je bilo 1,3 milijuna ukupno
zaposlenih, što je u odnosu na studeni iste godine manje za 0,9%. U pravnim osobama Hrvatske
kod kojih radi 80% ukupno zaposlenih, u prosincu 2015. bilo je 1,1 milijun zaposlenih osoba
ili 0,9% manje nego mjesec prije, te 0,2% manje nego u prosincu 2014. Prosječan broj
zaposlenih u pravnim osobama bio je 2015. godine, u odnosu na prethodnu, manji za 0,7%
(indeks 2015./2014. = 99,3). Do pada broja zaposlenih došlo je u većini djelatnosti, a najveći
pad zabilježen je u poslovanju nekretninama (indeks 2015./2014. = 82,9) te građevinarstvu
(indeks 2015./2014. = 95,8). U djelatnosti trgovine broj zaposlenih je 2015., u odnosu na godinu
prije, manji je za 1,0%, u prerađivačkoj industriji za 0,9%, a u djelatnosti prijevoza i skladištenja
za 1,7%. U sektoru gospodarstva, najveći porast broja zaposlenih od 4,3% bilježi djelatnost
pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane.
Zaposleni i nezaposleni u RH, I. – XII. 2015. Mjeseci Ukupno zaposleni, broj Zaposleni u pravnim
osobama, broj
Nezaposleni, broj Stopa registrirane
nezaposlenosti,%
I. 1.300.084 1.096.035 329.230 20,2
II. 1.295.668 1.091.824 329.751 20,3
III. 1.301.176 1.095.401 319.211 19,7
IV. 1.316.826 1.104.735 297.088 18,4
V. 1.336.678 1.116.028 275.381 17,1
VI. 1.355.101 1.125.136 260.073 16,1
VII. 1.363.965 1.129.638 257.994 15,9
VIII. 1.360.845 1.128.647 256.748 15,9
IX. 1.345.682 1.124.660 259.459 16,2
X. 1.328.838 1.119.093 275.813 17,2
XI. 1.319.310 1.112.850 284.657 17,7
XII. 1.307.030 1.103.000 285.468 17,9
U razdoblju od 2005. do 2015. godine
prosječan broj zaposlenih u Hrvatskoj,
prema podacima Državnog zavoda za
statistiku, bilježi negativnu stopu rasta od -
0,7%, dok je u razdoblju od 2008. do 2015.
godišnja stopa rasta zaposlenih iznosila -
2,3%.. Broj nezaposlenih je u razdoblju
2008. – 2015. u Hrvatskoj rastao po
prosječnoj godišnjoj stopi od 2,7%.
Izvori: DZS i HZZ
0
200.000
400.000
600.000
800.000
1.000.000
1.200.000
1.400.000
1.600.000
XII. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
Broj zaposlenih u pravnim osobama i ukupno zaposlenih u RH od prosinca 2014. do prosinca 2015.
Zaposleni u pravnim osobama Ukupno zaposleni
0
200
400
600
800
1.000
1.200
1.400
1.600
1.800
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Broj zaposlenih i nezaposlenih, 2005.-2015. /u tis./
Zaposleni Nezaposleni
Godina Zaposleni
/u tis./
Nezaposleni /u tis./
2005. 1.420 309
2006. 1.468 292
2007. 1.517 264
2008. 1 555 237
2009. 1.499 263
2010. 1.432 302
2011. 1.411 305
-2012. 1.395 324
2013. 1.364 345
2014. 1.342 328
2015. 1.328 286
Indeks
2015./2005.
93,5 92,6
Indeks
2015./2008.
85,4 120,8
Prema izvješću DZS-a o kretanju zaposlenosti na županijskoj razini, dostupnim sa
stanjem na dan 31. ožujka 2015., u pravnim osobama na području Grada Zagreba bilo
ukupno 359.288 zaposlenih, a na području Zagrebačke županije njih 62.686, što znači da
je kod pravnih osoba na području Komore Zagreb zaposlenih bilo 412.974 osoba. U
ukupnom broju zaposlenih kod pravnih osoba u Hrvatskoj, udjel Grada Zagreba je
31,9%, a Zagrebačke županije 5,6%, iz čega proizlazi da na područje Komore Zagreb
otpada 37,5% od ukupnog broja zaposlenih kod pravnih osoba u Hrvatskoj.
Izvor: DZS, 2016.
Od ukupnog broja zaposlenih kod pravnih osoba na području Grada Zagreba njih 64,4 % radilo
je u osam gospodarskih djelatnosti: trgovina (18,3%), prerađivačka industrija (10,3%), stručne,
znanstvene i tehničke djelatnosti (8,2%), informacije i komunikacije (6,1%), građevinarstvo
(5,5%), financijski sektor (5,6%), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (5,6%)
prijevoz i skladištenje (4,8%). Na području Zagrebačke županije od ukupnog broja zaposlenih
kod pravnih osoba njih 60% radilo je u četiri djelatnosti: prerađivačka industrija (24,9%),
trgovina (19,9%), građevinarstvo (7,8%), prijevoz i skladištenje (7,4%).
0 50.000 100.000 150.000 200.000 250.000 300.000 350.000 400.000
Grad Zagreb
Zagrebačka županija
Broj zaposlenih u pravnim osobama na području GZ i ZŽ2015. i 2014.
/stanje na dan 31. ožujka/
2014. 2015.
Broj zaposlenih u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji i na razini RH
sa stanjem 31. ožujka 2015. Pozicija Broj zaposlenih /pravne osobe/ Indeks 2015./2014.
Grad Zagreb 359.288 102,1
Zagrebačka županija 62.686 106,9
Hrvatska – ukupno 1.127.051 101,6
Izvor: DZS
Napomena: U iskazanom ukupnom broju zaposlenih uključeni su zaposleni u pravnim osobama i zaposleni u obrtu i
slobodnim zanimanjima, te poljoprivrednici iz sustava osiguranja.
S evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u razdoblju od siječnja do prosinca 2015.
godine ukupno je zaposleno 232.489 nezaposlenih osoba. Prijavljenih je bilo ukupno 202.468
slobodnih radnih mjesta. Prosječan broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj u 2015. iznosio je
285.906, što je 12,9% ili 42.281 nezaposlenih manje od prosjeka godinu prije. Broj
nezaposlenih je s 329.230 u siječnju 2015., pao u prosincu na njih 285.468, što je smanjenje
broja nezaposlenih od 13,3% ili 43.762 nezaposlenih osoba manje, jednim dijelom kao rezultat
sezonskog zapošljavanja od lipnja do rujna. Ukupno je tijekom prosinca 2015. iz evidencije
nezaposlenih HZZ-a izašlo 26.008 osoba, što je 9,6% više nego u prosincu 2014. godine. Od
toga je zaposleno 16.585 osoba i to 11.537 osoba ili 69,6% na temelju zasnivanja radnoga
odnosa i 5.048 osoba ili 30,4% na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Na temelju radnog
odnosa najčešće zapošljavanje bilo je u djelatnosti trgovine (2.010 osoba ili 17,4%); djelatnosti
pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (1.790 osoba ili 15,5%) te prerađivačkoj
industriji (1.633 osobe ili 14,2%). Tijekom prosinca 2015. u evidenciju nezaposlenih novo
prijavljeno je ukupno 26.819 osoba (4,7% manje nego u prosincu 2014. godine) i to 19.748
osoba izravno iz radnoga odnosa (73,6%), 1.587 osoba iz drugih poslovnih aktivnosti (5,9%),
927 osoba iz redovitoga školovanja (3,5%) te 4.557 osoba iz neaktivnosti (17,0%). S obzirom
na djelatnost prethodnoga zaposlenja, izravno iz radnog odnosa najviše je osoba došlo iz
djelatnosti pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane (4.216 osoba ili 21,3%), a slijedi
prerađivačka industrija (3.029 osoba ili 15,3%) te trgovina na veliko i malo (2.677 osoba ili
13,6%).
U prosincu 2015. najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba, gledano po
županijama, bio je je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (42.102 ili 14,7% od ukupnoga broja u
Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (37.463 ili 13,1%) i Osječko-baranjskoj županiji (32.133 ili 11,3%),
Godina Grad Zagreb Zagrebačka županija
Ukupno zaposleni Zaposleni u
pravnim osobama
Ukupno zaposleni Zaposleni u
pravnim osobama
2005. 371.525 323.090 72.999 55.291
2006. 388.581 339.802 76.904 58.604
2007. 406.711 358.457 79.231 60.908
2008. 421.585 374.108 82.152 63.596
2009. 424.263 378.938 81.856 63.867
2010. 408.864 367.764 76.731 60.700
2011. 397.365 359.430 73.844 59.035
2012. 398.890 362.889 73.066 58.897
2013. 390.469 356.065 72.253 58.765
2014. 383.967 351 919 71.284 58 648
2015. 389.370 359.288 74.988 62.686
a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (3.743 ili 1,3%). Udjel Zagrebačke županije s 14.686
nezaposlenih u prosincu 2015., u ukupnom broju nezaposlenih na razini Hrvatske bio je
5,1%.Gledano po županijama, u zapošljavanju su u prosincu 2015. predvodili: Grad Zagreb
(1.914 osoba ili 16,6% od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa); Splitsko-
dalmatinska (1.337 osoba ili 11,6%), Osječko-baranjska (1.006 osoba ili 8,7%), Primorsko-
goranska (908 osoba ili 7,9%) te Zagrebačka županija (783 osobe ili 6,8%).
U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - Regionalnom uredu Zagreb koji pokriva
područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije, u razdoblju od siječnja do prosinca 2015.
registrirano je prosječno 55.008 nezaposlenih osoba, što je za 11,9% manje u odnosu na
isto razdoblje godinu prije. U prosječnom broju nezaposlenih kroz to razdoblje bilo je
28.892 nezaposlenih žena, što je za 10,3% manje u odnosu na prethodnu godinu, te 26.116
nezaposlenih muškaraca ili njih 13,6 % manje u odnosu na 2014. U prosječnom broju
nezaposlenih u Hrvatskoj udjel Grada Zagreba 2015. bio je 13,7%, a Zagrebačke županije
5,5%.
Izvor: HZZ
Na području Grada Zagreba 2015. u prosjeku je bilo 39.206 nezaposlenih osoba ili njih 4.751
odnosno 10,8% manje nego prethodne godine, dok je u Zagrebačkoj županiji prosječan broj
nezaposlenih bio 15.803 što je manje za njih 2.666 ili 14,4% manje u odnosu na godinu prije.
Broj nezaposlenih u Gradu Zagrebu s 42.537. u siječnju 2015., pao je u prosincu na njih 37.463
odnosno broj nezaposlenih smanjen je kroz to razdoblje za njih 5.074 ili 11,9%. Istodobno, u
Zagrebačkoj županiji broj nezaposlenih sa 17.548 u siječnju 2015., smanjen je na 14.686 u
Kretanje nezaposlenosti: Grad Zagreb, Zagrebačka županija, RH
Mjeseci 2014. 2015. 2014. 2015. 2014. 2015.
Grad Zagreb Zagrebačka
Županija
Republika
Hrvatska- ukupno
I. 47.796 42.537 20.388 17.548 378.284 329.230
II. 48.426 42.299 20.743 17.473 384.376 329.751
III. 48.243 41.484 20.519 17.012 376.866 319.211
IV. 47.055 40.319 19.971 16.373 354.449 297.088
V. 44.810 38.554 19.073 15.584 327.508 275.381
VI. 43.177 37.548 18.212 15.166 304.925 260.073
VII. 41.792 37.366 17.827 15.163 296.094 257.994
VIII. 41.127 37.528 17.316 15.174 289.889 256.748
IX. 40.774 37.746 17.079 15.148 290.584 259.459
X. 41.712 38.945 17,094 15.283 306.170 275.813
XI. 41.440 38.679 16.657 15.021 312.330 284.657
XII. 41 134 37.463 16 752 14.686 316 763 285.468
Prosjek 43 957 39.206 18 469 15.803 328 187 285.906
Indeks
2015./2014..
89,2
85,6
87,1
prosincu, što je 2.862 nezaposlenih osoba manje, odnosno broj nezaposlenih smanjen je za
16,3%.
Promatrano kroz desetogodišnje razdoblje, udjel Grada Zagreba u ukupnom broju nezaposlenih
u Hrvatskoj s 13,0% u 2005., povećan je na 13,7% u 2015., pri čemu je najmanji bio 2008.
godine kada je iznosio svega 11,3%. Broj nezaposlenih u Gradu Zagrebu je 2015. godine, u
odnosu na 2008., a bila je to još uvijek godina rasta, povećan za 12.622 osobe odnosno
prosječna godišnja stopa rasta nezaposlenih iznosila je u razdoblju 2008. - 2015. 5,7%. Udjel
Zagrebačke županije u ukupnom broju nezaposlenih na razini Hrvatske sa 4,4% u 2005. godini,
povećan je na 5,5% u 2015., pri čemu je 2008. iznosio 4,2%. Godine 2015. u Zagrebačkoj
županiji registrirano je 5.989 više nezaposlenih osoba nego 2008. odnosno nezaposlenost je u
razdoblju 2008. – 2015. u Zagrebačkoj županiji rasla po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,0%.
0
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
60.000
I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
Grad Zagreb: Broj nezaposlenih na mjesečnoj razini 2014. i 2015.
2014. 2015.
0
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
Zagrebačka županija: Broj nezaposlenih na mjesečnoj razini 2014. i 2015.
2014. 2015.
Izvor: HZZ
4. Vanjskotrgovinska razmjena
Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do prosinca 2015., prema
privremenim podacima DZS-a, iznosio je 87,8 milijardi kuna. Istodobno je uvoz iznosio 140,7
milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit bio je 52,9 milijardi kuna. Iskazano u eurima, izvoz
je u razdoblju od siječnja do prosinca 2015. iznosio 11,5 milijardi eura, a uvoz 18,5 milijardi
eura, uz vanjskotrgovinski deficit od 7,0 milijardi eura. U američkim dolarima, izvoz je u
razdoblju od siječnja do prosinca 2015. Iznosio 12,8 milijardi dolara, uvoz 20,6 milijardi
dolara, a vanjskotrgovinski deficit bio je 7,7 milijardi dolara. Pokrivenost uvoza izvozom bila
je 62,4%.
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
300.000
350.000
400.000
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Prosječan broj nezaposlenih osoba, 2005. - 2015.
Grad Zagreb Zagrebačka županija Hrvatska-ukupno
Prosječan broj nezaposlenih osoba, 2005. – 2015.
Godina Grad Zagreb Zagrebačka županija Hrvatska – ukupno
2005. 40.278 13.662 308.739
2006. 37.369 13.045 291.616
2007. 31.363 11.370 264.446
2008. 26.584 9.814 236.741
2009. 30.191 11.895 263.174
2010. 37.712 15.256 302.425
2011. 39.656 15.947 305.333
2012. 41.994 17.403 324.323
2013. 45.916 19.583 345.112
2014. 43.957 18.469 328.187
2015. 39.206 15.803 285.906
Indeks 2015/2005. 97,3 115,7 92,6
Indeks 2015./2008. 147,4 161,0 120,8
Izvor: DZS
Na tržište zemalja EU u razdoblju od siječnja do prosinca 2015. izvezeno je robe u vrijednosti
od 7,7 milijardi eura (indeks 2015./2014. = 116,0), a s tog tržišta uvoz je iznosio 14,4 milijardi
eura (indeks 2015./2014.= 110,2). Rang lista 5 najznačajnijih izvoznih tržišta je: Italija,
Slovenija, Njemačka, Austrija, Mađarska. Uvozna rang lista je: Njemačka, Italija, Slovenija,
Austrija, Mađarska. U ukupnom izvozu udjel tržišta EU je 66,9%, a u uvozu 78,3%. Na tržište
CEFTA-e izvezeno je robe u vrijednosti od 2,1 milijardu eura (indeks 2015./2014. = 98,8), a
uvoz s tog tržišta bio je je oko 1,0 milijardi eura (indeks 2015./2014. = 112,7). Dominantno
tržište je BiH gdje je izvezeno robe u iznosu od 1,1 milijardu eura (indeks 2015./2014. =92,0),
a s tog tržišta je uvoz bio 496 milijuna eura (indeks 2015./2014. = 107,6 ). U okviru ukupnoga
robnog izvoza RH, na prerađivačku industriju odnosi se 87,8% i ostvarenih 10,1 milijardu eura
(indeks 2015./2014. =111,8), no ona je i najveći uvoznik s udjelom od 86,4% i uz ostvarenih
15,9 milijardi eura (indeks 2015./2014. = 109,5).
10.369
17.129
-6.760
11.531
18.482
-6.591
-10.000 -5.000 0 5.000 10.000 15.000 20.000
IZVOZ
UVOZ
DEFICIT
Robna razmjena Hrvatske s inozemstvom/u mil. eura/
2015. 2014.
Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u 2015.
IZVOZ
Indeks
I.-XII. 2015.
I.-XII. 2014.
UVOZ
Indeks
I.-XII.2015.
I.-XII.2014.
Saldo robne
razmjene
u mil. HRK 87.793 111,0 140.741 107,0 -52.948
u mil. EUR 11.531 111,2 18.482 107,9 -6.951
Prosječan tečaj
/1 euro u kunama/
7,6139 99,8 7,6150 99,8 -
Robna razmjena RH u 2015. na mjesečnoj razini, iznosi u tisućama
IZVOZ UVOZ SALDO
2015. KN EUR USD KN EUR USD KN EUR USD I. 5 666 265 740 007 900 525 8 839 266 1 154 227 1 403 822 -3 173 000 -414 220 -503 297
II. 6 751 812 877 436 1 003 140 11 035 313 1 434 186 1 635 156 -4 283 501 -556 749 -632 016
III. 7 360 114 956 154 1 079 169 12 885 093 1 674 694 1 887 108 -5 524 979 -718 540 -807 939
IV. 7 332 004 959 278 1 025 186 12 270 691 1 605 596 1 717 752 -4 938 687 -646 318 -692 566
V. 7 100 913 937 593 1 035 151 11 723 627 1 547 706 1 715 411 -4 622 714 -610 113 -680 260
VI. 7 847 014 1 037 370 1 143 541 12 329 839 1 629 116 1 794 299 -4 482 825 -591 746 -650 758
VII. 8 260 816 1 090 002 1 222 056 13 177 773 1 738 580 1 947 860 -4 916 956 -648 578 -725 804
VIII. 5 907 728 778 650 853 450 10 608 451 1 398 273 1 533 254 -4 700 723 -619 624 -679 804
IX. 8 299 996 1 099 389 1 224 517 12 704 539 1 682 617 1 878 155 -4 404 542 -583 228 -653 638
X. 7 902 170 1 034 314 1 157 129 12 169 097 1 592 379 1 783 168 -4 266 927 -558 065 -626 039
XI. 8 386 953 1 103 971 1 230 408 11 945 169 1 573 413 1 745 904 -3 558 217 -469 442 -515 497
XII. 6 977 663 916 488 972 579 11 051 779 1 451 186 1 537 919 -4 074 116 -534 698 -565 340
I. – XII. 87 793 449 11 530 651 12 846 850 140 740 637 18 481 973 20 579 807 -52 947 187 -6 951 322 -7 732 957
Izvor: DZS
5. Turistička kretanja
Kumulativno, u razdoblju od siječnja do prosinca 2015. Hrvatska je ostvarila 14.343.323
dolazaka odnosno 9,3% više u odnosu na isto razdoblje godinu prije, te 71.605.315 noćenja, što
je 7,7% više nego godinu prije. U strukturi ukupno ostvarenih dolazaka turista 88,4% čine
dolasci stranih turista, a 11,6% domaćih turista. Zabilježeno je 10,3% više dolazaka domaćih i
9,1% više dolazaka stranih turista u 2015., u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi ukupno
ostvarenih noćenja, strani turisti ostvarili su 92,0%, a domaći 8,0%, pri čemu je 2015., u odnosu
na godinu prije, broj noćenja domaćih turista veći za 11,3%, a stranih za 7,4%. U strukturi
noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (23,9%), Slovenije
(10,1%), Austrije (9,0%), Češke i Italije (obje po 7,3%), Poljske (6,6%), Slovačke (3,9%),
Nizozemske (3,8%), Ujedinjenog Kraljevstva (3,7%) te Mađarske (3,4%), što je ukupno 79,0%.
Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 21,0% noćenja.
Izvor: DZS
Turistička kretanja na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije tijekom 2015. govore o
dvjema sve uspješnijim turističkim destinacijama. Broj turističkih dolazaka u Gradu Zagrebu
2015. veći je za 11,4 posto u odnosu na godinu prije, uz dosegnutih ukupno 1.077.778
dolazaka, dok je broj noćenja veći za 12,6%, a ostvareno ih je ukupno 1.804.290. U ukupnom
broju turističkih dolazaka udjel stranih turista je 79,7%, uz zabilježenih 859.140 dolazaka
stranih turista ili 11,5% više nego godinu prije. Strani turisti ostvarili su ukupno 1.428.551
noćenja ili 12,0% više u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je njihov udjel u ukupnom
broju ostvarenih noćenja bio 79,2%. Na području Zagrebačke županije ostvareno je u 2015.
ukupno 65.653 turističkih dolazaka ili 21,9% više nego prethodne godine, te 111.629 noćenja
ili 19,8% više u odnosu na godinu prije. U ukupnom broju dolazaka udjel stranih turist je 61,6%
uz zabilježenih ukupno 40.410 ili 24,4% više u odnosu na prethodnu godinu, dok je udjel
stranih turista u ukupnom broju ostvarenih noćenja 58,9%, pri čemu su strani turisti ostvarili
65.782 noćenja, a to je 20,5% više nego godinu prije.
Turistička kretanja u Hrvatskoj, I.-XII. 2015.
Mjeseci Dolasci /broj/ Indeks
2015./2014.
Noćenja /broj/ Indeks
2015./2014.
I. 143.193 115,4 362.383 116,2
II. 164.234 114,7 368.780 115,4
III. 287.506 108,9 677.798 122,0
IV. 662.418 103,2 1.749.515 100,7
V. 1.193.491 114,8 3.980.684 119,9
VI. 1.907.030 104,1 8.742.000 100,4
VII. 3.328.440 113,0 20.373.298 110,7
VIII. 3.868.922 107,1 23.732.640 105,5
IX. 1.640.773 111,8 8.669.315 110,6
X. 677.904 102,9 1.963.488 104,6
XI. 240.194 107,0 511.624 104,7
XII. 229.210 118,0 473.790 111,5
I.-XII.
ukupno
14.343.323 109,3 71.605.315 107,7
TURISTIČKI POKAZATELJI ZA GRAD ZAGREB I ZAGREBAČKU ŽUPANIJU, I.-XII. 2015.
MJESECI Grad Zagreb
Zagrebačka županija
Dolasci
/broj/
Indeks
2015./2014.
Noćenja
/broj/
Indeks
2015./2014.
Dolasci
/broj/
Indeks
2015./2014.
Noćenja
/broj/
Indeks
2015./2014.
I. 43.823 119,9 82.538 123,6 2.933 105,5 6.053 126,0
II. 44.701 111,8 80.957 110,1 3.050 103,5 5.397 102,0
III. 62.032 112,5 108.439 111,5 3.545 102,6 6.758 109,4
IV. 80.739 111,4 130.430 108,7 4.863 118,6 8.006 120,3
V. 109.125 111,1 178.012 110,8 6.030 127,6 10.380 130,4
VI. 108.808 112,1 185.259 116,8 6.220 108,4 10.131 105,2
VII. 127.877 116,7 200.837 115,4 8.318 142,4 13.233 122,2
VIII. 140.779 112,8 225.813 116,9 9.436 139,8 14.650 145,6
IX. 123.893 107,3 204.378 111,6 7.479 127,3 11.699 121,2
X. 98.778 102,6 165.921 103,0 5.902 122,1 10.844 123,0
Izvor: DZS
U razdoblju od 2005. do 2015. godine broj turističkih dolazaka u Gradu Zagrebu rastao je po
prosječnoj godišnjoj stopi od 7,0%, dok je prosječna godišnja stopa rasta broja noćenja iznosila
6,8%. Na području Zagrebačke županije prosječna godišnja stopa rasta broja turističkih
dolazaka kroz to desetogodišnje razdoblje bila je 8,2%, a ostvarenih noćenja 6,5%.
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
16.000
I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
Zagrebačka županija: Broj dolazaka i noćenja turista I.-XII. 2015.
Dolasci Noćenja
XI. 63.279 101,1 115.242 104,2 3.951 117,0 7.774 114,0
XII. 73.944 123,7 126.464 122,2 3.926 114,7 6.704 103,8
I.-XII.
UKUPNO
1.077.778 111,4 1.804.290 112,6 65.653 121,9 111.629 119,8
Turistička
kretanja
2005.-2015.
Grad Zagreb
Zagrebačka županija
Dolasci
/ broj/
Noćenja
/broj/
Dolasci
/ broj/
Noćenja
/ broj/
2005. 549.607 934.143 29.852 59.577
2006. 603.857 1.018.549 34.719 69.764
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
Grad Zagreb: Broj dolazaka i noćenja turistaI.-XII. 2015.
Dolasci Noćenja
0
500.000
1.000.000
1.500.000
2.000.000
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Turistička kretanja na području Grada Zagreba, 2005. - 2015.
Dolasci Noćenja
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
120.000
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Turistička kretanja na području Zagrebačke županije, 2005. - 2015.
Dolasci Noćenja
2007. 665.398 1.133.172 32.376 67.332
2008. 705.165 1.182.917 35.131 69.545
2009. 633.517 1.047.937 36.942 69.809
2010. 666.312 1.085.436 34.575 62.208
2011. 730.945 1.183.125 34.367 66.502
2012. 767.366 1.245.669 38.764 67.703
2013. 868.853 1.442.322 47.732 83.387
2014. 967.902 1.602.420 53.841 93.143
2015. 1.077.778 1.804.290 65.653 111.629
Indeks
2015./2005
196,1 193,1 219,9 187,4
Prosječna
stopa rasta
2005.-2015.
%
6,96 6,79 8,15 6,46
6. Broj i struktura poslovnih subjekata
U Hrvatskoj je stanjem na dan 31. prosinca 2015. bilo ukupno 312.354 registriranih pravnih
osoba, dok je aktivnih istodobno bilo njih 185.297. Udjel aktivnih pravnih osoba u ukupnom
broju registriranih bio je 59,3%. U strukturi pravnih osoba prednjače trgovačka društva, ukupno
njih 172.698 registriranih odnosno 154.523 aktivnih, pri čemu je udjel aktivnih trgovačkih
društava u ukupnom broju registriranih iznosio 89,5%. Podaci o pravnim osobama prema
djelatnostima pokazuju da su registrirani i aktivni subjekti najzastupljeniji u pet djelatnosti:
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla, s udjelom registriranih od
27,8% i aktivnih od 22,3%; Ostale uslužne djelatnosti, s udjelom registriranih od 15,5% i
aktivnih od 11,1%; Građevinarstvo, s udjelom registriranih od 8,3% i aktivnih od 10,4%;
Prerađivačka industrija, s udjelom registriranih od 8,2% i aktivnih od 9,6%; Stručne,
znanstvene i tehničke djelatnosti, s udjelom registriranih od 9,1% i aktivnih od 11,9%.
Podaci DZS-a o teritorijalnoj raspoređenosti registriranih pravnih osoba na županijskoj razini
pokazuju da se jedna trećina pravnih osoba nalazi u Gradu Zagrebu, 11,7% u Splitsko-
dalmatinskoj županiji i 8,1% u Primorsko-goranskoj županiji. Nešto manje od jedne trećine
ukupno registriranih poslovnih subjekata (pravnih osoba) smješteno je na području Grada
Zagreba, no njegov je udjel za subjekte obrta i slobodnih zanimanja bitno manji i iznosi 18,6%.
Splitsko-dalmatinska županija na drugom je mjestu po brojnosti registriranih pravnih i fizičkih
osoba, s udjelom od 11,7% odnosno 13,6%. Tri županije imaju više od 5,0% udjela registriranih
pravnih osoba: Primorsko-goranska (8,1%), Istarska (7,4%) i Zagrebačka (6,3%). Isti je
redoslijed tih županija i kod broja fizičkih osoba.
Teritorijalna struktura aktivnih trgovačkih društava je, kako pokazuju zadnji podaci DZS-a,
različita u odnosu na strukturu registriranih. Tako je, primjerice, udjel Grada Zagreba u skupini
registriranih trgovačkih društava 34,8%, a u skupini aktivnih 34,7%. Udjel po brojnosti druge
županije, Splitsko-dalmatinske, u registriranim je trgovačkim društvima 10,5%, a u aktivnima
10,6%. U strukturi trgovačkih društava prema pravno ustrojbenim oblicima prevladavaju
društva s ograničenom odgovornošću, čiji je udjel registriranih 84,3%, a aktivnih 82,8%.
Jednostavna društva s ograničenom odgovornošću prema brojnosti su drugi pravno ustrojbeni
oblik, a na njih otpada 14,1% registriranih i 15,7% aktivnih. Ostali oblici trgovačkih društava
sudjeluju s udjelom od 1,6%. U strukturi poduzeća i zadruga udjel aktivnih pravnih osoba u
odnosu na registrirane iznosi samo 3,4%. To je zbog toga što ova skupina obuhvaća pravne
osobe koje se nisu uskladile s novim propisima. Iznimka su zadruge čiji udjel u ukupnom broju
registriranih iznosi samo 6,3%, a u ukupnom broju aktivnih 95,1%. Struktura aktivnih pravnih
osoba prema oblicima vlasništva pokazuje da je privatno vlasništvo najčešći oblik. Njime je
obuhvaćeno 82,1% subjekata. U državnom je vlasništvu 0,7%; u mješovitom vlasništvu 0,7%;
u zadružnom vlasništvu 1,2%, a za 15,3% pravnih osoba vlasništvo se ne prati. Struktura
vlasništva prema teritorijalnoj raspoređenosti na razini županija pokazuje da su subjekti u
privatnom vlasništvu najzastupljeniji u Istarskoj županiji, s udjelom od 87,7%, zatim u Gradu
Zagrebu, s udjelom od 86,2%, te u Zagrebačkoj 85,1% i Primorsko-goranskoj županiji, s
udjelom od 85,1%.
Izvor: DZS
Na području Grada Zagreba ukupno je sa stanjem 31.prosinca bilo registriranih 10.481 pravnih
osoba, a od tog broja aktivnih je bilo njih 61.670 (61,4%). U kategoriji trgovačkih društava od
ukupno 60.135 registriranih, aktivnih je bilo 53.669 ili 89,2%. Istodobno, na području
Zagrebačke županije 31. prosinca 2015. bilo je 19.689 registriranih pravnih osoba, od kojih je
aktivno bilo njih 11.446 (58,1%). U kategoriji trgovačkih društava registriranih je bilo 11.020,
od kojih je aktivnih bilo 9.848 ili 89,4%. U ukupnom broju registriranih trgovačkih društava u
Hrvatskoj, udjel Grada Zagreba iznosio je 34,8%, a u ukupnom broju aktivnih 34,7%. Udjel,
pak, Zagrebačke županije u ukupnom broju registriranih i aktivnih hrvatskih trgovačkih
društava bio je 6,4%. Što se tiče ukupnoga broja pravnih osoba u Hrvatskoj, udjel Grada
Zagreba u skupini registriranih bio je 32,1%, a u skupini aktivnih 33,3%. Udjel Zagrebačke
županije u ukupnom broju registriranih pravnih osoba u Hrvatskoj bio je 6,3%, a u skupini
aktivnih 6,1%.
Broj i struktura poslovnih subjekata, 31. prosinca 2015.
Pozicija Ukupan
broj
registriranih
pravnih
osoba
Trgovačka društva Poduzeća i zadruge Ustanove,
tijela,
udruge,
organizacije
/registrirane/
Obrti i
slobodna
zanimanja Registrirana Aktivna Registrirana Aktivna
Grad Zagreb 100.481 60.135 53.669 23.984 231 16.362 14.623
Zagrebačka
županija
19.689 11.020 9.848 4.716 91 3.953 4.724
RH-ukupno
312.354 172.698 154.523 66.745 2.290 72.911 78.580
Promatrano prema djelatnostima NKD 2007', od ukupnog broja pravnih osoba iz gospodarskog
sektora, na području Grada Zagreba najviše registriranih (32.198) i aktivnih (25.435) bilo je sa
stanjem koncem 2015. zastupljeno u trgovini na veliko i malo. Slijede stručne, znanstvene i
tehničke djelatnosti s 13.663 registriranih pravnih osoba od kojih je aktivnih bilo 10.566. Treće
rangirane su pravne osobe iz odjeljka ostalih uslužnih djelatnosti (12.678 registriranih i 6.550
aktivnih), a iza njih je građevinarstvo sa 7.604 registriranih odnosno 5.385 aktivnih pravnih
osoba, te potom prerađivačka industrija u kojoj je bilo 7.265 registriranih pravnih osoba od
kojih je 4.560 imalo status aktivnih. Niz nastavljaju djelatnost informacija i komunikacija s
4.947 registriranih i 4.045 aktivnih pravnih osoba; djelatnost usluga smještaja i usluživanja
hrane (4.545 registriranih i 3.687 aktivnih); administrativne usluge (2.685 registriranih i 2.52
aktivnih), prijevoz i skladištenje (2.590 registriranih i 1.419 aktivnih); poslovanje nekretninama
(2.181 registriranih i 1.929 aktivnih), te financijske djelatnosti s 1.177 registriranih i 818
aktivnih pravnih osoba.
Na području Zagrebačke županije po broju registriranih (6.183) i aktivnih (3.003) pravnih osoba
prednjači djelatnost trgovine na veliko i malo. Slijede prerađivačka industrija s 2.333
registriranih i 1.608 aktivnih pravnih osoba, te ostale uslužne djelatnosti pod kojima je bilo
2.667 registriranih pravnih osoba, ali znatno manji broj aktivnih – 1.098. Niz nastavljaju
građevinarstvo s 1.739 registriranih odnosno 1.287 aktivnih pravnih osoba; stručne, znanstvene
i tehničke djelatnosti s 1.499 registriranih i 1.146 aktivnih pravnih osoba; djelatnost pružanja
usluge smještaja i usluživanja hrane (938 registriranih i 730 aktivnih); prijevoz i skladištenje
(743 registriranih i 418 aktivnih); informacije i komunikacije sa 485 registriranih odnosno 418
aktivnih pravnih osoba; poljoprivreda (418 registriranih i 232 aktivnih) te administrativne
usluge (305 registriranih, 240 aktivnih).
17
2.6
98
60
.13
5
11
.02
0
15
4.5
23
53
.66
9
9.8
48
R H - U K U P N O G R A D Z A G R E B Z A G R E B A Č K A Ž U P A N I J A
R E G I S T R I R A N A I A K T I V N A T R G O V A Č K A D R U Š T V A , 3 1 . X I I . 2 0 1 5 .
Registrirana Aktivna
7. Insolventnost
Sa stanjem na dan 31. prosinca 2015. zbog neizvršenih i dospjelih plaćanja blokirano je bilo
41.659 poslovnih subjekata, što je za njih 6.211 ili 13% manje u odnosu na isti mjesec godinu
prije. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosila je 25,14
milijardi kuna, a to je za 15% ili 4,45 milijardi kuna manje nego u prosincu prethodne godine.
Više od dvije trećine poslovnih subjekata ili njih 28.111 odnosi se na poslovne subjekte bez
zaposlenih, a njihov nepodmireni dug iznosio je 17,2 milijarde kuna što je 68,4% od ukupnih
nepodmirenih dugovanja. Ukupno gledajući, više od tri četvrtine poslovnih subjekata odnosno
njih 31.311 bilo je sa stanjem na dan 31. prosinca 2015. u blokadi dužoj od 360 dana, a iznos
njihove blokade od 21,36 milijardi kuna čini 84,9% ukupnoga duga. U blokadi više od 360 dana
bilo je 23.193 poslovnih subjekata bez zaposlenih (82,5%), a njihov dug je u kategoriji
dugotrajno blokiranih dosegnuo 15,75 milijardi kuna (91,6%).
Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva Republike Hrvatske
najviše su utjecali blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje
se sa stanjem od 31. prosinca 2015. odnosilo 6,5 milijardi kuna ili 26% ukupnoga iznosa
dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje. Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja
građevinarstva, s 5,2 milijarde kuna duga i udjelom od 20,9%. Prerađivačka industrija je na
trećem mjestu, s 2,8 milijardi kuna neizvršenih osnova i udjelom od 11,3%, a niz nastavljaju
djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, s 2,1 milijardu kuna ili 8,2%
udjela, te djelatnost poslovanja nekretninama, s 1,9 milijardi kuna i udjelom u ukupnom iznosu
blokade od 7,4%. Prosječan iznos duga po poslovnom subjektu kreće se od najmanjeg od 0,14
milijuna kuna u ostalim uslužnim djelatnostima, do 2,20 milijuna u poslovanju nekretninama i
2,47 milijuna kuna u području opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša. Prosječan dug poslovnih subjekata u blokadi
neprekidna trajanja do 30 dana iznosi 3,2 milijuna kuna, a poslovnih subjekata u blokadi
neprekidna trajanja od 181 od 360 dana 4,5 milijuna kuna po poslovnom subjektu Od ukupno
41.659 blokiranih poslovnih subjekata, 50,5% ili njih 21.043 su pravne osobe na koje se
odnosi 18,12 milijardi kuna ili 72,1% iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje.
Pregled broja blokiranih pravnih osoba, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za
plaćanje, na dan 31. prosinca 2015.
Iznosi u tis. kuna
Trajanje blokade Broj blokiranih
pravnih osoba
Struktura
u %
Broj zaposlenih Struktura
u %
Iznos prijavljenih
neizvršenih osnova za
plaćanje
Struktura
u %
do 30 dana 1.437 6,8 3.545 22,6 382.338 2,1
31 – 60 dana 1.365 6,5 2.309 14,8 410.567 2,3
61 – 180 dana 1.875 8,9 2.636 16,8 1.567.808 8,6
181 – 360 dana 2.220 10,6 1.934 12,4 1.175.346 6,5
više od 360 dana 14.146 67,2 5.225 33,4 14.587.384 80,5
UKUPNO 21.043 100,0 15.649 100,0 18.123.443 100,0
Izvor/preneseno: FINA
Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih pravnih
osoba u trajanju do 30 dana i iznosi 382,3 milijuna kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi
neprekidna trajanja više od 360 dana, koji iznosi 14,59 milijardi kuna. Više od 360 dana sa
stanjem na dan 31. prosinca 2015. u blokadi je bilo 14.146 pravnih osoba, s 5.225 zaposlenih i
dugom od 14,59 milijardi kuna, pri čemu od ukupnog broja dugotrajno blokiranih pravnih osoba
njih 80,4% su pravne osobe bez zaposlenih na koje otpada 11,36 milijardi kuna ili 77,9%
nepodmirenih obveza u toj kategoriji insolventnosti. Prema stanju godinu dana prije, broj
pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi manji je za 1.275 (8,3%), a iznos njihove blokade za 4,2
milijarde kuna (22,2%). Broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi koje imaju
zaposlene manji je za 244 (8,1%), a iznos njihovoga duga za 1,1 milijardu kuna (26,1%).
Promatrano na županijskoj razini, prema stanju na dan 31. prosinca 2015. u većini županija
došlo je do smanjena nelikvidnosti odnosno ukupnog iznosa neizvršenih osnova za plaćanje,
osim u Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Najzaduženiji su bili
blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,4% prijavljenih
neizvršenih financijskih obveza (9,7 milijardi kuna), što je i očekivano s obzirom da je tu
sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata. Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti
Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 14,8% (3,7 milijardi kuna), Primorsko-goranske s
udjelom od 6,2% (1,6 milijardi kuna), Istarske s udjelom od 5,5% (1,4 milijarde kn) te
Zagrebačke županije s udjelom od 5,2% (1,3 milijarde kuna). Na poslovne subjekte tih pet
županija odnosilo se 70,1% svih neizvršenih osnova za plaćanje u Republici Hrvatskoj. Ostalih
29,9% iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,5% u Požeško-slavonskoj
i 0,8% u Ličko-senjskoj, do 3,4% u Osječko-baranjskoj i 3,8% u Zadarskoj županiji.
Udjeli dugovanja insolventnih poslovnih subjekata po županijama – stanje 31. 12. 2015.
Izvor: FINA
Prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba
s 939,63 tisuće kuna, a slijede oni Krapinsko-zagorske županije sa 796,35 tisuća, Međimurske
sa 715,85 tisuća, Ličko-senjske sa 663,57 tisuća, Splitsko-dalmatinske sa 656,48 tisuća te
Brodsko-posavske županije sa 621,46 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova. Prosječan
iznos duga blokiranih poslovnih subjekata Republike Hrvatske iznosio je 603,53 tisuće kuna,
što je za 2,4% manje nego prije godinu dana.
Na području Grada Zagreba sa stanjem na dan 31. prosinca 2015. ukupno je bilo 10.276
insolventnih pravnih i fizičkih osoba, sa 6.627 zaposlenih i dugom od 9,66 milijardi kuna, pri
čemu je njihov prosječan dug iznosio 940 tisuća kuna. Insolventnih pravnih osoba bilo je 7.143
s 4.701 zaposlenih i dugom od ukupno 8,7 milijardi kuna, a prosječan dug po pravnoj osobi bio
je 1,2 milijuna kuna. Više od 360 dana u blokadi je bilo 4.929 pravnih osoba, s 1.665 zaposlenih,
a njihov dug iznosio je 6,9 milijardi kuna. U ukupnom broju insolventnih pravnih osoba s
područja Grada Zagreba njih 5.098 su pravne osobe bez zaposlenih, čiji je dug koncem 2015.
iznosio nešto više od 6 milijardi kuna, pri čemu je 3.968 takvih pravnih osoba u blokadi bilo
dulje od 360 dana, dok je njihov dospjeli dug iznosio 5,3 milijarde kuna. Na području
Zagrebačke županije ukupno je sa stanjem na dan 31. prosinca 2015. bilo 2.509 blokiranih
pravnih i fizičkih osoba, s 1.490 zaposlenih i dugom od 1,3 milijarde kuna (prosjek 521 tisuća
kuna). Od pravnih osoba insolventnih odnosno onih s blokiranim računima bilo je 1.276, s 829
zaposlenih i dugom od 904,4 milijuna kuna (prosjek po pravnoj osobi 709 tisuća kuna). Više
od 360 dana blokirane su bili 882 pravne osobe s područja Zagrebačke županije, s 313
zaposlenih i dugom od 839,9 milijuna kuna. U ukupnom broju insolventnih pravnih osoba njih
865 bile su pravne osobe bez zaposlenih, čiji je ukupan dug iznosio 722,3 milijuna kuna, pri
čemu je njih 680 u blokadi bilo više od 360 dana, s dugom od 691,5 milijuna kuna.
Izvor: FINA
Insolventnost s aspekta novog stečajnog zakona
Prema stanju na dan 31. prosinca 2015. godine, od ukupno 21.043 blokiranih pravnih osoba u
Hrvatskoj, njih 17.093 ili 81,2% odnosilo se na pravne osobe čija neprekidna blokada traje 120
i više dana, a njihov je dug iznosio 16,34 milijarde ili 90,1% iznosa ukupnih neizvršenih osnova
za plaćanje. Kod tih pravnih osoba bilo je zaposleno 7.912 ili 50,6% radnika. Dug pravnih osoba
čija blokada neprekidno traje 120 i više dana, prema središnjoj državi (proračunu) iznosio je
2,78 milijardi, prema jedinicama lokalne (područne) uprave i samouprave 0,17 milijardi kuna,
a prema svim ostalim vjerovnicima 13,39 milijardi kuna. Analiza FINA-e pokazuje najveću
koncentraciju iznosa blokiranih računa kod pravnih osoba bez zaposlenih, odnosno 77,9%
insolventnih pravnih osoba u blokadi dužoj od 120 dana, na koje otpada 74,5% iznosa
neizvršenih osnova, krajem prosinca 2015. nje imalo niti jednog zaposlenog. Na pravne osobe
s područja Grada Zagreba odnosilo se 7,82 milijarde kuna ili 47,9% ukupnoga iznosa dospjelih
neizvršenih osnova pravnih osoba blokiranih neprekidno 120 i više dana. Po visini duga slijede
pravne osobe Splitsko-dalmatinske županije s 2,56 milijardi kuna duga, Primorsko-goranske s
0,97 milijardi kuna, Zagrebačke s 0,87 milijardi kuna te Istarske županije s 0,75 milijardi kuna
neizvršenih obveza.
Stanje insolventnosti pravnih osoba na dan 31. prosinca 2015.
Pozicija Broj insolventnih
pravnih osoba
Broj zaposlenih Iznos nepodmirenih
plaćanja /u tis. kn/
Prosječan iznos
duga po pravnoj
osobi
/u tis. kn/
Grad Zagreb
7.143 4.701 8.696.555 1.217
Zagrebačka županija
1.276 829 904.408 709
Republika Hrvatska –
ukupno
21.043 15.649 18.123.443 861
Udjeli iznosa neizvršenih osnova pravnih osoba blokiranih 120 i više dana po županijama, stanje 31. 12. 2015.
Izvor/preuzeto: FINA
Sa stanjem na dan 31. prosinca 2015. godine na području Grada Zagreba 120 i više dana
blokiranih je bilo 5.871 pravnih osoba s 2.556 zaposlenih i dugom, kako je već spomenuto, od
7,82 milijarde kuna. Do 120 dana u blokadi su, pak, bile 1.272 pravne osobe s 2.145 zaposlenih
i nepodmirenim dugom od ukupno 876,7 milijuna kuna. Na području Zagrebačke županije
koncem prosinca 2015. u blokadi od 120 i više dana bilo je 1.061 pravnih osoba, s 432
zaposlenih i ukupnim dugom od 870,4 milijuna kuna. Do 120 dana u blokadi je pri tome bilo
215 pravnih osoba Zagrebačke županije, s ukupno 397 zaposlenih i dugom od 33,98 milijuna
kuna. Što se tiče blokiranih pravnih osoba u Hrvatskoj do 120 dana, njih je bilo ukupno 3.950,
sa 7.737 zaposlenih i dugom od 1,79 milijardi kuna.
47,9%
15,7%
6,0%5,3%4,6%
20,5%
Grad Zagreb Splitsko-dalmatinska Primorsko-goranskaZagrebačka Istarska Ostale županije