1 POJAM RIMSKO PRAVO ius romanorum-oznacava pravni poredak koji je bio na snazi u rimskoj drzavi od osnivanja Rima 754 ili 753 gpne pa do smrti istocnorimskog cara Justinijana 565g.ne.2.IUS-znaci skup pravnih normi,dakle pravo u objektivnom smislu rijeci I skup pravnih ovlascenja sto ih pojedinac ima3.ULPIJAN-po kome treba posteno zivjeti,drugog ne vrijedjati I svakom dati ono sto mu pripada-honeste vivere,alterum non laedere,suum cuique tribuere4.PODJELA RIMSKOG PRAVA-A-ius civile,ius gentium,ius honorarium,ius naturale,B-ius publicum ius privatum.C-ius scriptum,ius non scriptum,D- ius cogens, ius dispositivum,E- ius commune, ius singulare-ius civile-pravo namjenjeno rimljanima,stvoreno samo za njih,-ius gentium- norme koje se podjednako mogu naći kod svih naroda a oslanjaju se na prirodan razum (naturalis ratio).-ius honorarium-pravo koje je nastalo djelatnoscu pravosudnog magistrata,pretora pa se naziva i pretorskim pravom-ius naturale-smatra se i prirodnim pravom,pa se za njega kaze da je dobro i pravicno5.IZVORI MATERIJALNOG PRAVA-obicajno pravo,zakoni-leges,magistratski edikti-magistratum edicta,djelatnost pravnika-responsa prudentium, senatska misljenja-senatus consulta,carske kopnstitucije-constitutiones principumIZVORI U FORMALNOM SMISLU-sacuvana djela rimskih pravnika-gajeve institucije,justinijanova kodifikacija,digeste i institucije6.ISTORIJA RIMA-se djeli na 4 razdoblja-7. Koje obligacione odnose poznaje Zakon 12 tablica-sudjenje I izricanje pravde, porodicna vlast, pater familias, nasledjivanje; delikti i sahrane. Malo je cudno, ali krivicni postupak nije bio obuhvacen tablicama8.SADRZAJ ZAKONA 12 PLOCA- I-III ploča- civilni postupak (pozivanje pred sud, rasprava pred sudom, ovrha)

- IV ploča- obiteljsko pravo- V ploča- tutorstvo i nasljedno pravo- VI ploča- vlasništvo i pravni poslovi- VII ploča- susjedovni i međašni poslovi- VIII ploča- delikti, uglavnom privatni- IX ploča- javni delikti i kazneni postupak- X ploča- ius sacrum i redarstveni propisi- XI- XII ploča- nadopune

9. Zakon o citiranju i Zakon o kasiranju- Zakon o citiranju je donet za vreme vladavine Teodosija II i Valentijana III 426 g. (Dominat). Sa njim je zabranjeno da se primenjuju sva dela petorice rimskih pravnika (Senat mrtvih) a to su: Papinijan, Pavle, Ulpijan, Gaj i Modestian.- Zakon o kasiranju je doneo 321 g. Konstantin, kojim je zabranjeno sudovima da

primenjuju Pavlove i Ulpijanove komentare Papinijanovih dela. Ovim zakonima pokusalo se da se regulise upotreba pravnickog prava, tzv. IUS-a