1. predavanje razvoj naselja u srbiji.pdf
TRANSCRIPT
-
Graevinsko-arhitektonski fakultet Ni
Katedra za prostorno planiranje i urbanizam
Studijski program Arhitektura
IV semestar
Izborni predmet
Prof. dr Ljiljana Vasilevska
RAZVOJ NASELJA U SRBIJI1
-
Cilj predmeta:
Upoznavanje sa fenomenom i karakteristikama
graene sredine u Srbiji
Osposobljavanje za deskriptivno razumevanje
njenih osnovnih elemenata kroz razliite
istorijske i razvojne periode.
Uoavanje veza izmeu drutvene, ekonomske,
kulturoloke i tehnoloke dimenzije
gradograditeljstva.
-
Struktura nastave:
predavanja,
vebe,
seminarski rad -ESE,
terenska nastava (opciono),
prezentacije (opciono)
konsultacije
Sadraj predmeta i nastavne oblasti po nedeljama su dati u PROGRAMU, koji je sastavni deo
materijala koji je dostupan na zvaninom sajtu GAF-a
-
Predispitne aktivnosti i provera znanja:
MAKSIMALNI BROJ POENA za predisitne aktivnosti i proveru znanja u toku nastave:
70 poena
PREDISPITNE AKTIVNOSTI / pojedinano:
prisustvo predavanjima, ks. 5 poena (nema minimuma)
aktivno prisustvo vebama, ks. 10 poena(nema minimuma, uz obavezno prisustvo i ispunjene obaveze kod preseka stanja)
Seminarski rad, ks. 55 poena (min. 23 )
Prezentacija odreene teme od strane studenata u predvienim terminima u sklopu predavanja s. 10 poena (bonus poeni)
Uslov za potpis i sticanje prava polaganja ispita: MINIMUM 36 POENA NA PREISPITNIM AKTTIVNOSTIMA
-
Ispit i ocenjivanje:
Maksimalni broj poena na ispitu: 30
blik ispita: pisani
Vreme trajanja ispita: 2 sata
Konana ocena:
zbir predispitnih pena i poena osvojenih na ispitu
Student je poloio ispit ako je osvojio najmanje 55
poena.
SPISAK ISPITNIH PITANJA je sastavni deo materijala koji je dostupan na zvaninom sajtu GAF-a
-
Ukoliko student u sklopu predispitnih aktivnosti ostvari55 63 poena, stie pravo na konanu ocenu 6 (est). Ocena se upusuje ISKLJUIVO na lini zahtev studenta, uz obavezu prijavljivanja ispita u eljenom ispitnom roku.
Ukoliko student u sklopu predispitnih aktivnosti ostvari63,1 73 poena, stie pravo na konanu ocenu 7(sedam). Ocena se upusuje ISKLJUIVO na lini zahtev studenta, uz obavezu prijavljivanja ispita u eljenom ispitnom roku.
-
Seminarski rad
-
Seminarski rad - SEJ
Esej pisani rad koji obrauje odabranu temu, prvenstveno sa stanovita autora
snovne vrste eseja bave se:
Definisanjem
Klasifikacijom
Deskripcijom
Poreenjem i razlikovanjem
Evaluacijom / vrednovanjem
bjanjenjem
Postoje dve osnovne vrste istraivakog eseja:
Analitiki (zasnovan na pitanjima ili problemima)
Rasprava (zasnovana na nekoj tezi ili stavu)
mogue povezivanje i
kombinovanje
-
Seminarski rad - PRIPREMA
IZ OBLASTI RAZVOJA GRADOGRADITELJSTVA I URBANISTIKE DELATNOSTI U SRBIJI
kako je izabrati?
Literatura, knjige, asopisi, planska dokumentacija, zakonska dokumentacija i ostali tampani i elektronski izvori...
Steeno znanje kroz nastavu
Lini afiniteti ka nekoj temi, interesovanja, zapaanja...
razvijati?
Kritiko itanje i razmatranje, opservacija
Razgovori / razmena miljenja i iskustva sa kolegama i ljudima van struke
bilazak terena
...
-
IZBOR teme je dobar ukoliko je :
INTERESANTNA
vas MOTIVIE
Prisutna i obezbeena DOBRA PODLOGA za izradu (dovoljno informacione grae i njeno razumevanje)
USPENO dat odgovor na neka PITANJA I PROBLEME prilikom njene razrade
-
PROCES IZRADE seminarskog rada
I KORAK
DEFINISATI RADNI NASLOV RADA
Naslov treba da sadri jasno definisan:
Osnovni PREDMET/TEMU kojom se rad bavi, i
SVRHU / RAZLOG pisanja rada (ua odrednica, teza,
problem itd.)
-
II KORAK
Definisati i razraditi STRUKTURU RADA
UVOD
Definie se (predmed rada), obrazlae se tema, postavlja se SVRHA/CILJ rada (da li se eli neto pokazati, dokazati, uporediti, klasifikovati, analizirati, sistematizovati itd.) i obrazlau se METODE koje se koriste u radu (analiza, komparativna analiza, deskriptivni metod, sinteza itd.)
RAZRADA, koja se najee sastoji iz tri dela
stanje stvari (postojee stanje, postojei problem, postojee miljenje, postojee karakteristike i sl.)
va stav analiza, ukazivanje, poreenje itd.
Zakljuna razmatranja na relaciji izmeu prvog i drugog dela
ZAKLJUAK
Sumiranje i svoenje rezultata RAZRADE i njegovo stavljanje u kontekst UVODA /CILJA rada (iskazanog stava, uoenog problema, klasifikacije, sistematizacije itd.)
SAVET nakon postavljene strukture rada, najbolje je prvo pisati RAZRADU,
pa tek na kraju u potpunosti napisati UVOD i ZAKLJUAK
-
TEHNIKA OBRADA seminarskog rada
Rad mora OBAVEZNO da ima:
NASLOVNU STRANU (tema rada, fakultet i predmet, godinu izrade, imena autora sa brojevima indeksa, imena predmetnog
profesora i asistenta)
Stranu sa SADRAJEM i numerisanim stranama celina
i podcelina
APSTRAKT (100-150 rei) sa kljunim reima (do 5)
OSNOVNI TEKST sa numerisanim celinama i/ili
podcelinama (1.0; 2.0; 2.1.; 2.1.1. ...)
ZAKLJUAK
SPISAK LITERATURE i ostalih izvora
-
TEHNIKA OBRADA seminarskog rada
Tekst kucati na formatu 4
Veliina slova osnovni tekst 12pt, podnaslovi 12 pt (bold),
naslovi 14pt (bold). Prored single ili 1,5.
Preporuene margine: 2,5 cm
Grafiki prikazi (karte, planovi, eme, fotografije, tabele itd.)
moraju da prate tekst. Ispod svakog grafikog prikaza dati
njegovu numeraciju (Slika 1, Tabela1... ), naslov (mogue je i
krae objanjenje) i navesti izvor
Fusnote dati na kraju lista ili sakupljene na kraju kao
endnote (u tom sluaju ih je potrebno dati i numerisati i u
Sadraju kao poseban prilog)
-
OBIM seminarskog rada
Obim OSNOVNOG TEKSTA (ne raunajui Sadraj,
Apstrakt i Spisak literature) je 10 15 strana
Seminarski rad se pie u grupama od 1 do 2 studenta