1 programa ruralnog... · web viewako se oecd definicija za regionalnu razinu primjenjuje za...

SadržajUVOD...................................................................................................................51. OPĆI PODACI O REPUBLICI HRVATSKOJ.........................................6

2.1. Zemljopisni položaj................................................................................................62.2. Administrativni/teritorijalni ustroj i statistička podjela.....................................72.3. Ruralno područje Republike Hrvatske................................................................8

2. DRUŠTVENO - GOSPODARSKI POKAZATELJI...............................103.1. Društveni pokazatelji............................................................................................103.1.1. Stanovništvo Republike Hrvatske....................................................................103.1.2. Gustoća naseljenosti..........................................................................................103.1.3. Migracije.............................................................................................................113.1.4. Stanje u obrazovanju.........................................................................................113.1.5. Radna snaga.......................................................................................................133.2. Gospodarski pokazatelji.......................................................................................153.2.1. Bruto domaći proizvod......................................................................................153.2.2.Vanjsko-trgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda RH.......................................................................................................................................183.2.3. Komunalna, komunikacijska i prometna infrastruktura..............................193.3. Rodna jednakost (Ravnopravnost).....................................................................223.4. Ruralni turizam.....................................................................................................233.5. Lokalne inicijative (LEADER)............................................................................28

3. POLJOPRIVREDA, PREHRAMBENA INDUSTRIJA I ŠUMARSTVO...................................................................................................30

4.1. Poljoprivreda.........................................................................................................304.1.1. Poljoprivredna gospodarstva............................................................................314.1.1.1. Veličina i ekonomski pokazatelji...................................................................314.1.1.2. Organizacijski oblici poljoprivrednih gospodarstava.................................344.2. Prirodni resursi :...................................................................................................364.2.1. Poljoprivredno zemljište...................................................................................374.2.2. Klima...................................................................................................................404.2.3. Vodni resursi......................................................................................................404.3. Obnovljivi izvori energije.....................................................................................424.4. Poljoprivredno stanovništvo (radna snaga).......................................................434.4.1. Obrazovna struktura poljoprivrednog stanovništva......................................444.2.Sustav obrazovanja odraslih.................................................................................454.4.3. Poljoprivredno-savjetodavna služba................................................................454.4.3.1. Djelatnost Poljoprivredne savjetodavne službe (PSS).................................454.4.3.2.Snage PSS.........................................................................................................464.4.3.3. Slabosti PSS.....................................................................................................464.5. Stanje poljoprivrednog okoliša............................................................................474.5.1. Utjecaj poljoprivrede na tlo i vode...................................................................474.5.2. Kvaliteta zraka i emisije stakleničkih plinova................................................524.5.3. Bioraznolikost i poljoprivreda..........................................................................524.5.4.Genetski resursi...................................................................................................534. 6. Poljoprivredna proizvodnja................................................................................534. 6. 1. Biljna proizvodnja...........................................................................................54

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA

REPUBLIKE HRVATSKE 2014.-2020.

2013

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

4.6.2. Ekološka i integrirana proizvodnja.................................................................664.6.2. 1. Ekološka proizvodnja....................................................................................664.6.2. 2. Integrirana proizvodnja................................................................................694.6.3. Stočarska proizvodnja.......................................................................................704.7. PREHRAMBENO-PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA.....................................924.8. Šumarstvo i drvna industrija...............................................................................99

5. SWOT analiza..............................................................................................117Tablica 84.: SWOT analiza.............................................................................1176. Učinci pretpristupnih programa ruralnog razvoja (SAPARD, IPARD) i nacionalnih mjera ruralnog razvoja............................................1207. STRATEGIJA I CILJEVI RURALNOG RAZVOJA...........................1388. PRETHODNA UVJETOVANOST.........................................................1519. OKVIR (UČINKOVITOST) PROVEDBE............................................157Tablica 93.: Učinkovitost provedbe...............................................................15710. MJERE RURALNOG RAZVOJA......................................................158

10.1. Prijenos znanja i informacija...........................................................................15810.2.Pružanje savjetodavnih usluga i obavljanje poslova na gospodarstvu.........16110.3. Sudjelovanje u proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s oznakom kvalitete......................................................................................................16610.4. Ulaganja u materijalnu imovinu.....................................................................16910.5. Obnova poljoprivrednog potencijala uslijed elementarnih prirodnih nepogoda.....................................................................................................................17910.6. Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva.................................18110.7. Osnovne usluge i obnova i razvoj sela u ruralnim područjima....................18610.8. Ulaganja u svrhu poboljšanja otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava...................................................................................................................19010.9. Ulaganja u šumarske tehnologije te u proizvodnju i marketing šumskih proizvoda....................................................................................................................19310.10. Osnivanje proizvođačkih grupa....................................................................19610.11. Agro-okoliš i klima.........................................................................................19910.12. Ekološka poljoprivredna proizvodnja..........................................................24010.13. Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim i specifičnim ograničenjima u poljoprivredi..................................................................................24310.14. Šumsko-okolišne i klimatske usluge i očuvanje šuma.................................24810.15. Jačanje suradnje u poljoprivredi, prehrambenom lancu i šumarstvu......25110.16. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka...........................................................25410.17. Zajednički fondovi za posljedice nepovoljnih klimatskih uvjeta, životinjskih i biljnih bolesti, zagađenja pesticidima i okolišnih incidenata.........25510.18. LEADER..........................................................................................................25710.19. Tehnička pomoć..............................................................................................270

11. Nacionalna ruralna mreža........................................................................27212. INOVACIJE...............................................................................................27413. PRAĆENJE I PROCJENA PROGRAMA..............................................275

13.1. Odbor za praćenje............................................................................................27513.2. Izvještavanje......................................................................................................27613.3. EVALUACIJSKI PLAN..................................................................................277

13.3.1. Ciljevi i svrha EP-a..............................................................................277

….................................................................................................................................27713.3.2. Upravljanje i koordinacija..................................................................27713.3.3. Evaluacijske teme i aktivnosti.............................................................27713.3.4. Podaci i informacije.............................................................................27813.3.5. Vremenski plan provedbe...................................................................279….............................................................................................................................27913.3.6. Komunikacija.......................................................................................279….............................................................................................................................27913.3.7. Resursi...................................................................................................27913.3.8. Analiza dodatnog praćenja.................................................................27913.3.9. Dodatni indikatori rezultata...............................................................280

14. FINANCIJE...............................................................................................28214.1. Dopuna izravnim plaćanjima.......................................................................285

15. KRITERIJI RANGIRANJA....................................................................28516. INDIKATOR PLAN..................................................................................28717. Provedba programa...................................................................................29918. PARTNERSTVO I REZULTATI KONZULTACIJA.............................305

18.1. Rezultati konzultacija.......................................................................................30819. Ravnopravnost spolova i prevencija diskriminacije..............................308

UVOD

Uspostavljanje odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije započelo je međunarodnim priznanjem Republike Hrvatske kao nezavisne i suverene države 15. siječnja 1992. godine. Odnosi su se intenzivirali 2000. godine te doveli do pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.

Od dana podnošenja Zahtjeva za članstvo u EU 21. veljače 2003. godine, dobivanja statusa zemlje kandidata u lipnju 2004., početka pregovora 3. listopada 2005. pa do potpisivanja Ugovora o pristupanju EU 9. prosinca 2011. godine, Republika Hrvatska je prošla dug put usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Sve učinjene reforme omogućile su Republici Hrvatskoj pridruživanje EU.

Jedno od najznačajnijih područja djelovanja institucija Europske unije, kako u smislu obuhvata zajedničke pravne stečevine, tako i u smislu udjela u EU proračunu, predstavlja Zajednička poljoprivredna politika (ZPP). Ruralni razvoj, kao drugi stup ZPP financiran je sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. EU programsko razdoblje obuhvaća razdoblje od 7 godina. Preduvjet za mogućnost korištenja tih sredstava izrada je Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020. godine.

Ministarstvo poljoprivrede je pripremilo Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. u kojem su identificirane ključne mjere potrebne za dostizanje zajedničkih ciljeva: konkurentnost poljoprivrede, održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatske aktivnostima te uravnoteženi teritorijalni razvoj ruralnih područja. Program je pripremljen u skladu s Prijedlogom Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (2011/0282 COD) od 12. listopada 2011.godine, provedbenom Uredbom (EC) XXX… koja detaljno propisuje pravila za provedbu uredbe Vijeća te dokumentom o Zajedničkom strateškom okviru (CSF Uredba) od 14. ožujka 2012. godine

Program je definiran po prioritetnim područjima:

1. poticanje znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima,

2. povećanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti farmi

3. promicanje organizacije prehrambenog i neprehrambenog lanca i upravljanja rizicima u poljoprivredi,

4. obnavljanje, očuvanje i promicanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom,

5. promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru,

6. promicanje socijalne uključenosti, smanjenja siromaštva i gospodarskog razvoja u ruralnim područjima, a koja će se učiniti funkcionalnim putem odgovarajućih (XY broj) mjera, kreiranih na temelju iskustava iz provedbe nacionalnih mjera

ruralnog razvoja, iskustava u provedbi pretpristupnih programa ruralnog razvoja (SAPARD i IPARD) te temeljem sektorskih i SWOT analiza.

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. godine provodit će se na cijelom području Republike Hrvatske.

1. OPĆI PODACI O REPUBLICI HRVATSKOJ

2.1. Zemljopisni položaj

Republika Hrvatska smještena je na jugoistoku Europe, na dodiru Sredozemlja, Srednje

Europe i Jugoistočne Europe (Balkana). Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom,

na istoku sa Srbijom, na jugu i istoku s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, a s

Italijom ima morsku granicu. Njezina ukupna površina pokriva 87.661 km2, od čega na

kopno otpada 56.594 km2 (uključujući površinu otoka), dok površina teritorijalnog mora i

unutarnjih morskih voda iznosi 31.067 km2. Dužina kopnene granice iznosi 2.028 km, a

dužina morske obale na kopnu 1.777 km. Uz obalu Jadranskoga mora smješteno je 1.246

otoka, otočića, hridi i grebena, od čega je 48 otoka naseljeno. Dužina morske obale otoka

iznosi 4.058 km.

Prostor Hrvatske dijeli se na tri prirodno-geografske cjeline ili regije:

•nizinska ili panonska prirodna regija (obuhvaća 55% teritorija i 66% stanovništva)

•primorska ili jadranska prirodna regija (obuhvaća 31% teritorija i 31% stanovništva)

•gorska prirodna regija (obuhvaća 14% teritorija i 3% stanovništva).

2.2. Administrativni/teritorijalni ustroj i statistička podjela

Administrativno, Republika Hrvatska podijeljena je na 21 jedinicu regionalne (područne) samouprave što odgovora NUTS1 3 razini, od čega je 20 županija i Grad Zagreb kao posebna administrativna jedinica, 556 jedinica lokalne samouprave, od čega je 127 gradova i 429 općina.U statističkom smislu Hrvatska je podijeljena na dvije NUTS 2 regije:

1. Kontinentalna Hrvatska, koja obuhvaća Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Međimursku, Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju te Grad Zagreb

2. Jadranska Hrvatska, koja obuhvaća Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i Dubrovačko-neretvansku županiju.

Kontinentalna Hrvatska zauzima 56%, a Jadranska Hrvatska 44% teritorija. Kontinentalnoj Hrvatskoj, kojoj teritorijalno pripada i Grad Zagreb, pripada i najveći broj stanovnika (67%).

Slika 1.: Karta NUTS 2 regija i županija u Hrvatskoj

1 Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku (franc. Nomenclature des unités territoriales statistiques)

2.3. Ruralno područje Republike Hrvatske U Hrvatskoj ne postoji službena definicija ruralnih i urbanih područja. Najčešće primjenjivana metoda je definiranje ruralnih područja kao onih smještenih izvan urbanih područja, a koje karakteriziraju tri glavne značajke: mala naselja s niskom gustoćom naseljenosti, uglavnom poljoprivredni i šumski način korištenja zemljišta te ruralni identitet zajednice. Najčešće korišteni kriteriji za odvajanje ruralnih od urbanih regija su kriteriji i metodologije OECD. Na regionalnoj razini (NUTS 3) OECD razlikuje veće funkcionalne ili administrativne jedinice prema stupnju ruralnosti, ovisno o udjelu stanovnika regije koji žive u ruralnim zajednicama i skupinama, prema tri skupinama: izrazito ruralne regije (više od 50 % stanovništva regije živi u lokalnim ruralnim zajednicama), ruralne regije (15 – 50 % stanovništva regije živi u lokalnim ruralnim zajednicama) te urbane regije (manje od 15 % stanovništva regije živi u ruralnim zajednicama).

Ako se OECD definicija za regionalnu razinu primjenjuje za Hrvatsku na županijskoj razini, dobiva se diferencirana slika o ruralnim i urbanim područjima (Tablica 1). Ako se sve općine i gradove rasporedi u razrede (kako je dostupna najniža razina statističkih informacija o području i stanovnicima) na temelju gustoće naseljenosti u te dvije kategorije, tj. urbane zajednice (gustoća naseljenosti > 150 osoba /km2) i ruralne zajednice (gustoća naseljenosti <150 osoba/km2), izračun udjela stanovnika na županijskoj razini koji živi u ruralnim zajednicama pokazuje da Hrvatska kao država pokazuje visok stupanj ruralnosti jer većina županija (14 od 21) klasificirana kao izrazito ruralna regija (preko 50% stanovništva živi u ruralnim područjima). Samo se jedna županija može opisati kao urbano područje i to Grad Zagreb, u kojem živi 18,44% od ukupnog stanovništva Republike Hrvatske, a zauzima 1,13% sveukupne površine RH.

U svrhu ovog Programa primjenjivat će se definicija ruralnih područja koja se temelji na OECD kriteriju (vidi Tablicu 1), osim ako nije drugačije određeno sukladno predloženim mjerama u poglavlju 10.

Tablica 1: Ruralna i urbana područja: stanovništvo prema OECD kriteriju, na razini Županija (NUTS 3): Županija Izrazito ruralna područja Ruralna područja Urbana područja

Broj stanovnika

% od broja

stanovnika izrazito

ruralnog područja

% od sveukupnog

broja stanovnika

RH

Broj stanovnika

% od broja

stanovnika ruralnog područja

% od sveukupnog

broja stanovnika

RH

Broj stanovnika

% od broja

stanovnikaurbanogpodručja

% od sveukupnog

broja stanovnika

RHBjelovarsko-bilogorska 119.764 6,00 2,80Brodsko-posavska 158.575 7,95 3,70Karlovačka 128.899 6,46 3,01Koprivničko-križevačka

115.584 5,802,70

Krapinsko-zagorska 132.892 6,66 3,10Ličko-senjska 50.927 2,55 1,19Požeško-slavonska 78.034 3,91 1,82Sisačko-moslavačka 172.439 8,65 4,02Šibensko-kninska 109.375 5,48 2,55Varaždinska 175.951 8,82 4,11Virovitičko-podravska 84.836 4,25 1,98Vukovarsko-srijemska 179.521 9,00 4,19Zadarska 170.017 8,52 3,97Zagrebačka 317.606 15,92 7,41Dubrovačko-neretvanska

122.568 8,172,86

Istarska 208.055 13,87 4,86Međimurska 113.804 7,58 2,66Osječko-baranjska 305.032 20,33 7,12Primorsko-goranska 296.195 19,74 6,91Splitsko-dalmatinska 454.798 30,31 10,61Grad Zagreb 790.017 100,00 18,44Ukupno 1.994.420 100,00 46,55 1.500.452 100,00 35,02 790.017 100,00 18,44Izvor: DZS, 2011. godina

2. DRUŠTVENO - GOSPODARSKI POKAZATELJI

3.1. Društveni pokazatelji

3.1.1. Stanovništvo Republike HrvatskePrema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj živi 4.284.889 stanovnika od kojih je 2.218.554 žena (51,78 %) i 2.066.335 muškaraca (48,22 %).Prosječna starost stanovništva iznosi 41,7 godina, odnosno 43,3 godine kod žena i 39,9 godina kod muškaraca.Prema starosnim skupina broj stanovnika mlađih od 14 godina je 15,2 %, između 15-64 godine 67,1 %, a starijih od 65 godina 17,7 %.Za razliku od prosječnog trenda rasta stanovništva u EU od 0,3 % u razdoblju 2007. – 2011. godine u Republici Hrvatskoj bilježi se pad ukupnog stanovništva od 0,68 % godišnje.Stopa prirodnog prirasta u 2011. godini bila je negativna i iznosila je - 2,2 (na 1000 stanovnika), dok je na razini EU 27 podatak pozitivnog predznaka, odnosno 1 (na 1000 stanovnika).U svrhu provedbe Programa ruralnoga razvoja u Republici Hrvatskoj i pripadajućih mjera možemo zaključiti temeljem podataka iz Tablice x da u Republici Hrvatskoj 46,5% stanovništva živi u izrazito ruralnim područjima, 35% stanovništva u ruralnim a svega 18,5% živi u urbanim područjima. Tablica 2:: Prikaz broja stanovnika koji živi u ruralnim ili urbanim područjimaPodručje Broj stanovnika %Izrazito ruralna 1.994.420 46,5Ruralna 1.500.452 35,0Urbana 790.017 18,5Ukupno 4.284.889 100,0

3.1.2. Gustoća naseljenosti

S ukupnim brojem stanovnika od 4.284.889 i kopnenom površinom od 56.594 četvornih kilometara, Republika Hrvatska bilježi nisku prosječnu gustoću naseljenosti od 76 stanovnika/km2. Gustoća naseljenosti vrlo je različita pa tako bilježimo najnižu gustoću stanovništva u Jadranskoj regiji od 10 stanovnika po četvornom kilometru u Ličko-senjskoj županiji, dok je najveća gustoća od 100 stanovnika po četvornom kilometru zabilježena u Splitsko dalmatinskoj županiji. U kontinentalnoj regiji najmanja gustoću bilježimo u Karlovačkoj županiji sa 36 stanovnika po četvornom kilometru dok je najviša gustoća u Gradu Zagrebu sa 1232 stanovnika po četvornom kilometru. Ako promatramo naše dvije NUTS 2 regije i isključimo Grad Zagreb, kao izrazito urbanu sredinu, dođemo do nižih podataka o gustoći naseljenosti pojedine regije, koja je prikaza u tablici x:Tablica 3: Gustoća naseljenosti u Republici HrvatskojRegija Površina km2 Broj stanovnika Gustoća naseljenosti

Jadranska 24.705 1.411.935 57Kontinentalna 31.248 2.082.937 66Ukupno 55.953 3.494.872 62

9

Posljedice gospodarske krize i prethodna ratna zbivanja ostavila su traga u naseljenosti ruralnih područja i predstavljaju ozbiljnu prijetnju daljnjem razvoju i opstanku ruralnog područja.

3.1.3. Migracije

Značajna migracijska kretanja u Republici Hrvatskoj prisutna su dugi niz godina i posljedica su odlaska mlađih skupina stanovništva među naselja drugog grada ili općine, zatim među gradovima ili općinama iste županije te preseljenje u druge županije. U 2011. godini naselje stalnog stanovanja (prebivalište) unutar Republike Hrvatske promijenile su 71.403 osobe. Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2011. godini, najviše osoba (40 %) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 38 % osoba te 22 % između naselja istoga grada/općine. Kako bi utvrdili migracijsko kretanje iz ruralnih u urbana područja analizirali smo migracijski saldo među županijskih preseljenja u Grad Zagreb te zaključili da bilježimo porast sa 3,56 % u 2007. godini na 7,34 % u 2011. godini. Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina starosti 47,0 %, udio žena iznosio je 54,7 %. Odlazak stanovništva iz ruralnih područja je rezultat relativnog i/ili apsolutnog pogoršanja životnih uvjeta za mlade obitelji i rastućeg trenda seljenja u urbane centre ili perspektivnije ruralne/turističke regije.

3.1.4. Stanje u obrazovanju

Razina obrazovanja u ruralnim područjima je u prosjeku mnogo niža u usporedbi s urbanim područjima. Udio ljudi koji su završili samo osnovnu školu u dobi od 15 i više godina u ukupnom stanovništvu je u ruralnim područjima dva put viša u odnosu na urbana područja što također govori o regionalnim razlikama. U većini županija, postotak osoba koje žive u ruralnim područjima i koje su završile samo osnovnu školu (stariji od 15 godina) varira između 20 – 35 %. U nekim županijama, npr. Međimurskoj, gotovo svaka treća odrasla osoba koja živi u ruralnom području ima samo osnovnoškolsko obrazovanje. U ruralnim područjima nedostaje osoba sa srednjim ili visokim obrazovanjem, npr. srednjoškolskim stručnim obrazovanjem, srednjom školom ili fakultetskom diplomom. U nekim županijama koeficijenti pokazuju kako samo četvrtina stanovništva s višim stupnjem obrazovanja živi u ruralnim područjima u odnosu na urbana.Podaci iz popisa stanovništva iz 2001. godine pokazuju kako je u svih 21 županija udio stanovništva bez obrazovanja puno viši u ruralnom području u usporedbi s urbanim. Postotak stanovništva starijeg od 15 godina bez ikakvog obrazovanja, u nekim je ruralnim područjima 3 - 4 puta veći od omjera u urbanim područjima iste županije (npr. Zadarska i Karlovačka županija). U Zadarskoj ili Šibensko – kninskoj županiji svaka dvanaesta odrasla osoba koja živi u ruralnom području nije završila nikakvu školu.

10

Tablica 4:. Radno sposobno stanovništvo prema aktivnosti i dobi u Republici Hrvatskoj u 2011. u tisućama (000)

Regija Županija Ukupno stanovniš

tvo

Bez škole

Osnovna škola

Srednja škola

Viša škola

Visoka škola

Magis terij

Dokto rat

Ostalo

Jadranska Dubrovačko-neretvanska

100.403 1.996 19.081 51.337 5.813 7.812 249 134 13.981

Splitsko-dalmatinska

378.091 13.302 67.137 196.955 18.922 30.242 1147 639 49.747

Šibensko-kninska

93.938 7.414 16.874 44.470 3.604 5.119 113 414 15.930

Zadarska 132.549 6.787 26.108 63.494 5.281 8.464 265 111 22.039

Ličko-senjska

45.477 2.118 9.015 18.387 1.513 1.648 40 13 12.743

Primorsko-goranska

262.670 2.836 48.583 142.161 13.963 24.424 919 584 29.200

Istarska 175.167 2.546 39.855 88.013 9.308 12.043 432 188 22.782

Ukupno Jadranska

1.188.295 36.999 226.653 604.817 58.404 89.752 3.165 2.083 166.422

Kontinentalna

Grad Zagreb 656.182 7.450 106.829 341.344 38.157 98.045 6.545 4.733 53.079

Koprivničko-križevačka

103.403 2.086 31.901 35.651 2.982 4.036 166 33 26.548

Krapinsko-zagorska

118.139 2.465 29.360 48.345 3.045 3.676 105 35 31.108

Međimurska 96.462 1.221 29.060 43.232 2.752 3.411 109 16 16.661

Varaždinska 152.962 2.296 37.412 69.463 5.269 7.135 296 91 31.000

Zagrebačka 255.874 6.286 58.033 122.898 7.747 11.710 457 212 48.531

Bjelovarsko-bilogorska

110.279 3.928 29.587 42.207 2.919 4.169 131 30 27.308

Karlovačka 121.266 4.859 24.951 53.039 4.345 5.825 216 54 27.977

Osječko-baranjska

271.787 9.113 69.328 119.444 7.865 16.067 645 339 48.986

Požeško-slavonska

68.865 3.276 18.859 27.285 1.875 2.665 84 16 14.805

Sisačko-moslavačka

155.439 7.759 35.875 67.550 4.699 6.821 198 65 32.472

Virovitičko-podravska

76.427 2.760 23.641 28.340 1.713 2.596 63 19 17.295

Vukovarsko-srijemska

165.409 8.782 43.516 68.380 4.506 6.242 160 37 33.786

Brodsko-posavska

142.037 6.052 36.163 61.203 3.819 5.735 199 53 28.813

Ukupno kontinentalna 2.494.531 68.333 574.515 1.128.381 91.693 178.133 9.374 5.733 438.369

Ukupno RH 3.682.826 105.332

801.168 1.733.198 150.097 267.885 12.539 7.816 604.791

Ostalo se odnosi na kategorije "završena 1-3 razreda osnovne škole", "završena 4-7 razreda osnovne škole" i "nepoznato".

Izvor: DZS Popis stanovništva 2001

3.1.5. Radna snaga

11

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku broj radnog sposobnog stanovništva povećao se u 2011. godini u odnosu na 2007. godinu za 3,2 %, odnosno iznosi 2.873.828 od čega je 1.716.571 aktivno stanovništvo, a zaposleno je 1.411.238 osoba.Stopa zaposlenosti u EU 27 u 2010.g. iznosila je 64,1 %, što je pad s 65,9 % u 2008. godini, dok je u Hrvatskoj razina zaposlenosti niža od one u EU 27, ali sa sličnim trendom – pad zaposlenosti s 27,8 % u 2008. godini na 56,6 % u 2009. godini. Negativni trend nastavlja se i u 2011. godini, a blagi oporavak prisutan je u EU 27 u 2011. godini i iznosio je 64,3% dok se u Hrvatskoj nastavlja negativan trend. Kako je vidljivo iz donje tablice, razlika stope zaposlenosti (15-64 godine) između EU 27 i Hrvatske iznosi 11,9 % u 2011. G.

Tablica 5.:. Stope zaposlenosti u 2011. – zaposlene osobe u dobi od 15 do 64 godine kao udio u ukupnom stanovništvu iste dobne skupine

Ukupno (15-64 godine) 52,4%Muški (15-64 godine) 57,9%Ženski (15-64 godine) 47,0%Ruralna područja (rijetko naseljeno) (15-64 godine)

46,8%

Ukupno (20-64 godine) 57%Muški (20-64 godine) 63,2%Ženski (20-64 godine) 50,9%Izvor: DZS, Statistički ljetopis 2012. Obrada MP

Dobni razredi(godine starosti)

Radno sposobno

stanovništvo

Aktivno stanovništvo

Zaposleni Nezaposleni Neaktivno stanovništvo

Ukupno 3 777 1 724 1 492 232 2 05315-24 513 161 103 58 35225-49 1 180 974 846 129 20650-64 1 053 534 489 45 51965 i više 1 031 55 54 - 97615-64 2 746 1 669 1 438 232 1 077

Tablica 6.: StrukturazaposlenostiIzvor: EU statt, 2011.

Stopa samozaposlenosti (15-64 godine) u Republici Hrvatskoj (self-employment rate) u 2011 g. iznosi 17,6 % dok je prosjek u EU 27, 30,7%.

Što se tiče strukture zaposlenosti, rezultati Ankete o radnoj snazi govore o znatno većem udjelu zaposlenosti u poljoprivredi u Hrvatskoj u odnosu na EU 27, koja za RH u 2010. godini iznosi 14,9 %, dok je u EU 27 na razini 4,7 %. Prema podacima iz 2011. godine u RH je 1.716.571 aktivnih stanovnika, što čini 40,7 % ukupnog broja stanovnika. Zaposlena je 1.411.238 osoba, od toga 679 tisuća žena tj. 48,1 %. Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti u RH bilježi daljnji rast pa je tako u 2011. iznosila blizu 20 %, od čega je nezaposleno 53,1 % žena, 44,3 % mlađih od 29 godina i 21,4 % u dobi od 30 do 39 godina, 34,5 % sa završenom trogodišnjom srednjom školom, 28 % sa završenom srednjom četverogodišnjom školom i 10,4 % sa nekim stupnjem fakultetskog obrazovanja.

12

Prosječan broj nezaposlenih povećao se s 302.425 u 2010. godini na 305.333 u 2011. godini, što je povećanje od 1,0 %. Prosječan broj nezaposlenih muškaraca značajno se povećao, dok se prosječni broj nezaposlenih žena blago smanjio. Stoga se povećao i udio muškaraca u ukupnom broju nezaposlenih. Što se tiče kretanja nezaposlenosti prema dobi, prosječan broj nezaposlenih povećao se kod većine dobnih skupina. Najznačajnije postotno povećanje prosječnog broja nezaposlenih zabilježeno je kod najstarijih dobnih skupina. Tako se prosječan broj nezaposlenih u dobi od 55 do 59 godina povećao 5,0 %, a u dobi od 60 i više godina 12,5 %. U skladu s tim, povećao se udio najstarijih dobnih skupina u ukupnom broju nezaposlenih. U ruralnim područjima u 2011. stopa nezaposlenosti (15-74 g) iznosila je prema podacima DZS, 31%.

U poljoprivredi je u 2011. godini ukupan broj zaposlenih bio 64.772 osoba, što u ukupnom broju zaposlenih čini prosječno 4.6 %.

Tablica 7. :Struktura zaposlenosti u RH i usporedba sa EU 27 u 2011. Struktura zaposlenosti prema ekonomskoj aktivnosti

RH EU 27 Izraženo kao

godina

Ukupno 1.492,5 217.020,9 1000 osoba 2011poljoprivreda 210,6 10.094,5 1000 osoba 2011poljoprivreda 14,1 4,7 % od

ukupnog2011

šumarstvo 13,1 493,8 1000 osoba 2011šumarstvo 0,9 0,2 % od

ukupnog2011

prehrambena industrija 43,2 4.377,0 1000 osoba 2011prehrambena industrija 2,9 2,0 % od

ukupnog2011

turizam 80,5 9.673,90 1000 osoba 2011turizam 5,4 4,5 % od

ukupnog2011

Produktivnost rada u poljoprivrediukupno 6.348,9 14.967,0 EUR/JGR prosjek

2010-2012Produktivnost rada u šumarstvuukupno 0 40.785,0 EUR/JGR 2010Produktivnost rada u prehrambenoj industrijiukupno 17.166,6 EUR/osoba 2010

Izvor podataka EUROSTAT 2013

13

3.2. Gospodarski pokazatelji

3.2.1. Bruto domaći proizvod

Tablica 8.: Realne stope rasta BDP-a u Republici Hrvatskoj, kvartalno od 2009. do 2011. godine

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011

U 2011. godini gospodarska aktivnost u Republici Hrvatskoj ostala je na gotovo jednakoj razini iz prethodne godine. U 2011. godini bruto domaći proizvod (u daljnjem tekstu BDP) realno je manji za 0,01% u odnosu na prethodnu 2010. godinu. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (u daljnjem tekstu DZS), BDP u 2011. godini iznosi 333,9 milijarde kuna.

Tablica 9.: BDP za Republiku Hrvatsku u 2010. godini

Bruto domaći proizvod,mil. kuna

BDP po glavi stanovnika, kuna

Republika Hrvatska 323 807 73 277Urbano područje 107 700 135 853Ruralno područje (ukupno) 216 107 57 695Pretežno ruralna područja 109 889 71 881Značajno ruralna područja 106 219 51 615

Izvor: DSZ, 2010.

Područje Republike Hrvatske se dijeli na urbano područje (obuhvaća grad Zagreb) i ruralno područje (obuhvaća 20 županija), a od toga ruralno područje dijelimo na značajno ruralna područja (14 županija) i pretežno ruralna područja (6 županija). Prema podacima DZS za 2010. godinu ukupni BDP Republike Hrvatske je iznosio 323 807 mil. kuna. Od navedenog

14

iznosa, BDP za urbano područje je iznosio 107 700 mil. kuna, a za ruralno područje BDP je iznosio 216 107 mil. kuna. Iz toga proizlazi da udio BDP urbanog područja (obuhvaća grad Zagreb) čini 30% ukupnog BDP-a Republike Hrvatske, i realno je veći u odnosu na udio ruralnog područja (obuhvaća 20 županija) koji čini 70%. Ukupni BDP po stanovniku urbanog područja iznosi 135 853 kuna i mnogo je veći od BDP-a ruralnog područja koji iznosi samo 57 695 kuna.

Održavanje razine BDP-a na razini iz prethodne 2010. godine omogućeno je povećanjem vrijednosti izvoza roba i usluga za 2,0% te laganim rastom potrošnje kućanstava od 0,2%, kao i rastom potrošnje neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima od 3,3%. Negativan utjecaj na rast BDP-a imao je daljnji pad bruto investicija u fiksni kapital koje bilježe negativan trend treću godinu zaredom. U 2011. godini pad bruto investicija u fiksni kapital iznosi 7,2%.Gledano prema indeksu kupovne moći, u 2011. on iznosi 61% od prosjeka EU-27 a u ruralnim područjima je taj zaostatak još izraženiji i iznosi svega 45,8%. Isto tako, stopa siromaštva u 2011.g. iznosi 32,7% u odnosu na ukupno stanovništvo odnosno 38,1% u odnosu na ruralno stanovništvo (Izvor: EUSTATT, 2011) U 2011. godini poljoprivredna djelatnost ostvarila je 9,6 milijardi kuna bruto dodane vrijednosti (u daljnjem tekstu BDV) te time u ukupnom BDV-u ukupne proizvodnje RH čini nešto više od 3%. U odnosu na 2010. godinu, BDV poljoprivredne djelatnosti u 2011. godini smanjen je za 3,3%. U usporedbi sa zemljama članicama EU-a, BDV poljoprivrede RH prosječno je u razdoblju od 2006. do 2010. godine činio 0,95% BDV-a poljoprivrede EU-a. Prema procjenama Eurostata u 2011. godini, u odnosu na prethodnu 2010. godinu, u zemljama članicama EU-a očekuje se rast BDV-a poljoprivrede od 5,4 u odnosu na prošlu godinu.

Tablica 10.: Usporedba BDV-a poljoprivrede Republike Hrvatske i Europske unije od 2005. do 2011.


15

Tablica 11: BDV za Republiku Hrvatsku za 2012. godinu – za primarni, sekundarni i tercijarni sektor

Opis Vrijednost Pokazateljsveukupno 37.279,4 EUR million

primarnisekundarnitercijarni

5.026.368,8

% od ukupno% od ukupno% od ukupno

pretežno ruralni dioznačajno ruralni diourbani

44,222,533,3

% od ukupno (2010)% od ukupno (2010)% od ukupno(2010)

Izvor: EUSTATT, 2012

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2010. godinu ukupna bruto dodana vrijednost Republike Hrvatske je iznosila 192 532 mil. kuna od čega je udio primarnog sektora (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo) najmanji i iznosi svega 13 649 mil. kuna.

16

Ukupna BDV za urbano područje je iznosila 55 308 mil. kuna, a za ruralno područje ukupna BDV je iznosila 137 223 mil. kuna. Iz navedenih podataka BDV urbanog i ruralnih područja je također uočeno da je udio primarnog sektora značajno manji u odnosu na sekundarni i tercijarni sektor. BDV primarnog sektora za urbano područje iznosi svega 173 mil. kuna, dok za ruralna područja iznosi svega 13 475 mil. kuna. Iz toga proizlazi da udio BDV primarnog sektora čini svega 7% ukupnog BDV-a Republike Hrvatske dok je u ruralnim područjima udio BDV primarnog sektora nešto veći i iznosi oko 10% od ukupnog BDV za ruralna područja. Udio BDV primarnog sektora u urbanom području iznosi svega 0,3% ukupnog BDV urbanog područja.

Tablica 12.: Produktivnost rada po sektorima i području u RH,

Opis Vrijednost Pokazateljsveukupnoprimarni sektorsekundarni sektortercijarni tercijarni sektor

24.795,126.497,220.770,426.642,6

EUR / osoba (2012)EUR / osoba (2009)EUR / osoba (2009)EUR / osoba (2009)

pretežno ruralna područjaznačajno ruralna područjaurbana područja

n.an.an.a

EUR / osobaEUR / osobaEUR / osoba

Izvor: EUSTATT, 2012.

Prema podacima iz EU statta, prosječna produktivnost rada za EU-27 iznosi 51.719 eura/osobi što predstavlja dvostruko veći iznos u odnosu na 24.795,1 eura/osobi u Republici Hrvatskoj.

3.2.2.Vanjsko-trgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda RH

U 2011. godini uvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2.621 milijuna američkih dolara, dok je izvezeno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 1.591,8 milijuna američkih dolara, čime je ostvaren deficit u iznosu od 1.029,2 milijuna američkih dolara. U ukupnoj bilanci, bilanca vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2011. godini čini 11,01%. Premda nije riječ o visokom udjelu poljoprivrede u ukupnoj vrijednosti robnog deficita, uočava se da je u 2011. godini zabilježen najveći godišnji udio u zadnjem desetljeću. Povećanje udjela deficita razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u ukupnom deficitu uzrokovano je padom uvoza industrijskih proizvoda koji je uzrokovan gospodarskom krizom. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2011. godini iznosila je 60,7% i veća je od pokrivenosti uvoza izvozom za ostale proizvode vanjskotrgovinske razmjene.

17

Tablica 13: Vanjsko trgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Republike Hrvatske od 2005. do 2011. godine


3.2.3. Komunalna, komunikacijska i prometna infrastruktura

Komunalna infrastruktura

Javna vodoopskrba u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina razvija se po stopi od 1% godišnje. Stupanj pokrivenosti (udio stanovništva koje ima mogućnost priključka na sustav javne vodoopskrbe) na razini Hrvatske iznosi u prosjeku oko 80%. Stupanj priključenosti (udio stanovništva priključenog na sustav javne vodoopskrbe) je nešto niži i procijenjen je na prosječnih 74%. Postoje znatne razlike u razini pokrivenosti među regijama. Prosječni stupanj opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih sustava tako u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji iznosi 31%, a u Istarskoj i Međimurskoj županiji 99% (stvarna priključenost u Međimurskoj županiji je 77%). Još su veće varijacije stupnja opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava po pojedinim općinama i gradovima u usporedbi s prosjecima županija. Vodoopskrba otoka specifični je problem koji se uglavnom rješava dovoženjem vode s kopna, a u manjem opsegu opskrbom iz vlastitih izvora, zatim skupljanjem kišnice u cisterne, putem brodova - vodonosača, preradom boćate vode putem desalinacije, odnosno kombinacijom različitih izvora. Ukupna opskrba vodom po stanovniku kreće se od 25,4m3 u Bjelovarsko- bilogorskoj županiji do 121,1 m3 u Istarskoj županiji.Za većinu europskih država podaci ukazuju na prosječan stupanj priključenosti stanovništva od oko 90%, premda se ta stopa, prema očekivanjima, razlikuje među državama. Strateška odrednica prema Strategiji upravljanja vodama je da se postojeća razina priključenosti stanovništva na sustav javne vodoopskrbe poveća na 85-90%, što se planira postići dogradnjom postojećih i gradnjom novih vodoopskrbnih sustava. Opće obilježje vodno-komunalnog sektora u Hrvatskoj je veliki zaostatak u razvijenosti usluge odvodnje u odnosu na vodoopskrbu. Sustavima javne kanalizacije pokriveno je 43,6% stanovništva Hrvatske, uz znatne razlike među regijama i još veće među županijama, odnosno općinama i gradovima.Od ukupno 295 naselja s izgrađenim kanalizacijskim sustavom, 131 (44%) naselje posjeduje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Drugim riječima, samo je 28% ukupnog broja stanovnika pokriveno uslugom pročišćavanja otpadnih voda (od 43,6% stanovnika pokrivenih uslugom odvodnje otpadnih voda, 61% ima sustave koji uključuju pročišćavanje). U 2009.

18

godini u funkciji je bilo 108 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda različitih prema stupnju izgrađenosti i kapacitetu. Velika većina uređaja izgrađenih 80-ih godina 20. stoljeća je predimenzionirana, jer su projektirani na temelju prostornih planova koji su predviđali visok porast stope rasta broja stanovnika i visok porast industrijske proizvodnje, što je pretpostavljalo znatan udio industrijskog onečišćenja koje bi trebalo pročišćavati na središnjem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda. Promijenjeni uvjeti gospodarstva uvjetovali su i promjene u koncepciji pročišćavanja industrijskih otpadnih voda (uređaji za prethodno pročišćavanje) pa je velik dio industrije izgradio samostalne uređaje za pročišćavanje otpadnih voda. U uređajima za pročišćavanje otpadnih voda pročišćava se samo 28% komunalnih otpadnih voda, što je daleko ispod standarda EU, koji se kreću od 28% u Rumunjskoj do 99% u Nizozemskoj, no u većini država članica EU ta stopa nije niža od 60-70%. Od 28% količine otpadnih voda od stanovništva koja se pročišćava u Hrvatskoj, 43% se čisti na prethodnom i prvom stupnju pročišćavanja, a 57% otpadnih voda pročišćava se na drugom stupnju pročišćavanja. Pročišćene otpadne vode se ispuštaju u prirodni prijemnik, a mulj koji nastaje kao rezultat procesa pročišćavanja zasad se odlaže na sanitarna odlagališta. S 56,4% stanovništva bez priključka na odvodnju i 73% stanovništva bez priključka na uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, jasno je da su sustav javne odvodnje i njegova učinkovitost izrazito nezadovoljavajući.

Tablica 14: Javni vodovod

2008. 2009. 2010.Duljina razvodne mreže (km)

27 764 28 832 35 919

Korištene količine vode ( tis.m³)

354 434 324 781 365 281

Vodovodni priključci (broj)

1 117 024 1 146 088 1 200 752


Tablica 15: Javna kanalizacija

2008. 2009. 2010.Duljina zatvorene kanalizacijske mreže (km)

7 674 8 144 8 211

Otpadne vode(tis.m³)

322 718 324 781 301 030

Kanalizacijski priključci (broj)

413 792 435 607 464 202


Tablica 16: Potrošnja električne energije u kućanstvu

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.Potrošnja u kategoriji kućanstvo (GWh)

6.218,74 6.711,42 6 471,77 6.664,71 6540,38

Kupci u kategoriji kućanstvo (broj)

2 028 935 2 069 016 2 099 133 2 116 379 2 130 247

Izvor: HEP, 2012

19

Prirodni plin se proizvodi iz 16 plinskih polja Panona i 9 plinskih polja Jadrana čime se podmiruje 84,1 posto domaćih potreba. Kada se u proračun uključi samo prirodni plin iz Jadrana koji pripada Hrvatskoj, domaćim prirodnim plinom je podmireno 71,9 % ukupnih potreba. Tablica 17: Potrošnja plina

2007. 2008. 2009. 2010.Opća potrošnja(milijun m³)

784,6 859,7 881,6 944,6

Kućanstvo(milijun m³)

622,5 682,7 699,5 732,9

Usluge(milijun m³)

144,2 156,2 162,5 189,5

Poljoprivreda(milijun m³)

17,9 20,8 19,6 22,2


Komunikacijska infrastruktura

Ukupan broj korisnika interneta u cijelom svijetu pa tako i u RH pokazuje tendenciju ubrzanog rasta. Međutim, kad je u pitanju korištenje interneta i širokopojasnog pristupa internetu, RH, nema željenu konkurentnost u usporedbi sa zemljama EU. Prema podacima Eurostat, u RH je na kraju 2009. godine samo 50 % domaćinstva koristilo internet, a svega 39 posto imalo širokopojasni pristup internetu. Prema tim pokazateljima RH je u usporedbi s zemljama EU pri samom dnu. EU prosjek 24,80%, RH prosjek 15,44 %. Gornju ocjenu dokazuje i grafički prikaz zastupljenosti širokopojasnih priključaka po pojedinim županijama. Slika pokazuje vrlo neravnomjernu rasprostranjenost zastupljenosti širokopojasnih priključaka po pojedinim županijama, a time i opravdanost selektivnih poticaja u razvoj širokopojasnog pristupa internetu u RH.

Slika 2. Rasprostranjenost širokopojasnih priključaka po županijama (izvor: HAKOM, 2012)

20

Tablica 18: Opremljenost kućanstva informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT)

Opremljenost kućanstava 2009. 2010. 2011.Upotreba računala (%) 55 60 64Pristup internetu (%) 50 57 61


Prometna infrastruktura

Županijske ceste povezuju naselja i lokalitete unutar županije i integriraju cjelokupni prostor županije u mrežu cesta Republike Hrvatske. Lokalne ceste povezuju naselja i lokalitete unutar općine i integriraju cjelokupni prostor općine u mrežu cesta Republike Hrvatske. Te ceste su u nadležnosti regionalne i lokalne samouprave.

Tablica 19.: Cestovna infrastruktura

Godina Ukupno duljina cesta (km)

Autoceste (km)

Državne ceste (km)

Županijske ceste (km)

Lokalne ceste (km)

2007. 29038 1156 6963 10544 103752008. 29248 1199 6810 10904 103352009. 29343 1244 6813 10939 103472010. 29333 1244 6811 10936 103422011. 29410 1254 6843 10967 10346


3.3. Rodna jednakost (Ravnopravnost)

Odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08) utvrđene su opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova. Nacionalna politika za ravnopravnost spolova osnovni je strateški dokument Republike Hrvatske koji se donosi sa ciljem uklanjanja diskriminacije žena i uspostavljanja stvarne ravnopravnosti spolova provedbom politike jednakih mogućnosti. Ona sadrži sedam ključnih područja djelovanja i obvezuje Republiku Hrvatsku na uključivanje rodne dimenzije u sva područja politike provođenjem posebnih mjera vezanih uz: promicanje ljudskih prava žena i rodne ravnopravnosti, stvaranje jednakih mogućnosti na tržištu rada; unapređenje primjene rodno osjetljivog odgoja i obrazovanja; uravnoteženje sudjelovanja žena i muškaraca u procesima političkog i javnog odlučivanja; uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama; promicanje međunarodne suradnje i ravnopravnosti spolova izvan Hrvatske; te osnaživanje institucionalnih mehanizama i metoda provedbe.Ministarstvo poljoprivrede je u 2012. godini provelo anketno istraživanje (1656 sudionica ankete) o statusu, svijesti i potrebama seoskih žena u Republici Hrvatskoj (publikacija: „101 pitanje za ženu iz ruralnih područja“ – rezultati istraživanja o statusu, svijesti i potrebama ruralnih žena u Republici Hrvatskoj, ISBN 978-953-6718-18-4).Hrvatsko društvo, a posebice u ruralnom području ima karakteristiku patrijarhalne obiteljske zajednice koja se ogleda se u vlasničkoj strukturi gospodarstva. U najvećem postotku (87,02%) vlasnik gospodarstva je muški član obitelji (suprug/partner, roditelji, djed, brat, sin, ujak ). Samo u 12,98% vlasnica gospodarstava je žena. Vlasništvo nad poljoprivrednim površinama gotovo je identično kao i kod vlasništva nad gospodarstvom. Vlasnik zemljišta u

21

najvećem postotku je muški član obitelji (suprug, djed, otac). U samo 8,55% obitelji vlasnica zemljišta je sudionica ankete.Poticanje gospodarskih aktivnosti i ekonomskog osnaživanja žena u ruralnom području također ima za cilj jaču uključenost žena u socijalne i kulturne aktivnosti (putem potpore razvoju lokalnih udruga), kao i aktivnim uključivanjem žena u rad lokalnih akcijskih grupa (LAG) procese planiranja lokalnog razvoja. Ranijih godina nije bilo uobičajeno da su žene zaposlene izvan gospodarstva. Danas se to mijenja, što pokazuje omjer žena domaćica (33,57%) prema ženama koje su nezaposlene (26,63%) najčešće s nekom od završene srednje strukovne škole ili pak fakultetski obrazovana i evidentirana na zavodu za zapošljavanje, odnosno zaposlene, dakle u stalnom radnom odnosu (23,01%) ili povremeno zaposlene (7,61%) na nekim od sezonskih poslova primjerice u turizmu.Brze promjene u društvu koje neminovno zahvaćaju i ruralno područje između ostalog sve više traže znanje, vještinu, stručnost i sposobnost. Dakle, obrazovanje i stručno usavršavanje imaju značajan utjecaj na osnaživanje žena u ruralnim područjima u smislu stjecanja samosvjenosti, samopouzdanja, pripadnosti i napredovanja. Obrazovna struktura žena u ruralnom području, ukazuje na znatno manji broj visokoobrazovanih žena u odnosu na urbana područja. To potvrđuju i rezultati istraživanja po kojem najveći broj žena (56,40%) ima završenu srednju školu, a broj visoko obrazovanih (viša škola, fakultet, magisterij, doktorat) u odnosu na niže obrazovane (bez školske spreme, nezavršena i završena osnovna škola, te nezavršena srednja škola) je 8,81% : 34,06%. Žene imaju želju za daljnjim usavršavanjem znanja što je potvrđeno istraživanjem (60,69% žena želi usavršavati znanje), no na žalost veliki je broj (59,40%) onih koje nemaju mogućnosti daljnjeg usavršavanja, a najčešće je razlog loša financijska situacija, nemogućnost usklađivanja vremena potrebnog za obitelj (primjerice čuvanje djece, skrb o starijim ukućanima i invalidnim osobama) i vremena potrebnog za usavršavanje znanja, te loša povezanost mjesta stanovanja i ustanova za usavršavanje znanja.Informatička pismenost još uvijek je na nezadovoljavajućoj razini: 26,39% žena je informatički nepismeno, 25,42% ima svoju lošu informatičku pismenost, 34,24% osrednju, a svega 13,22% vrlo dobru. Većina žena (63,10%) ne govori niti jedan strani jezik. Sve je više žena koje koriste mogućnost edukacije kroz besplatne radionice, seminare, okrugle stolove, savjetovanja i sl. (51,45%).Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da žene još uvijek u malom broju sudjeluju u kreiranju politika i razvojnih planova u svojoj sredini te su u skladu s time isključene iz donošenja odluka koje mogu utjecati na poboljšanje njihova položaja. Tako je prema rezultatima lokalnih izbora koji su održani 2009. godine 21,9% županijskih vijećnica; 21,4% gradskih vijećnica i 15,5% općinskih vijećnica. Prosječna zastupljenost svih vijećnica u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iznosi 15,4%. Od ukupno 429 općina, u sastavu 106 općinskih vijeća (24,75%) nije zastupljena niti jedna žena. Negativan trend iskazan je izravnim izborima za izvršne funkcije na lokalnoj razini kada je izabrana svega 21 načelnica općine (4,9%), 6 gradonačelnica (4,7%) i 1 županica (5%).

3.4. Ruralni turizam

Definicija ruralnog turizma

Ruralni turizam je skupni naziv za različite oblike turizma koji se javljaju izvan područja gradova i područja na kojima se je razvio masovni turizam. On je uvjetovan i obilježen turističkim atrakcijama koje se nalaze u ruralnom prostoru, a sam zauzima nešto više od 90 % kopnene površine Hrvatske.

22

Vijeće Europe definira ruralni turizam kao turizam na seoskom području sa svim aktivnostima koje se provode na tom mjestu, a najvažnije karakteristike ove vrste turizma su odsutnost buke, mirna sredina, očuvani okoliš, neposredna komunikacija sa domaćinima, domaća hrana i upoznavanje sa seljačkim poslovima.Europska federacija za ruralni turizam EUROGITES, 2005. godine donijela je opće standarde odnosno definiciju ruralnog turizma.

Kriterij ObjašnjenjePoložaj domaćinstva u prirodnom okruženju, selu ili malom gradu

Manje od 5000 stanovnika u selu/gradu ili u vrlo tipičnim/tradicionalnim naseljima

Ruralno okruženje, s izraženim karakteristikama tradicionalnog poljodjelstva ili izuzetnim prirodnim vrijednostima

Izuzetne prirodne vrijednosti su par prirode ili slično.“Tradicionalno poljodjelstvo” isključuje prevladavajuću industrijsku poljoprivredu (vizure kojima dominiraju staklenici,ogromni proizvodni objekti i slično)Turizam nije glavna ili prevladavajuća aktivnost ili izvor prihoda u bližoj okolini

Turizam nije glavna ili prevladavajuća aktivnost ili izvor prihoda u bližoj okolini

Odnos broja turističkih kreveta i broja stanovnika u ruralnim područjima ne smije preći 1:1

Dobra zaštita životne sredine, miran i tih položaj, bez buke ili zagađenja

Prihvatljivi su mirisi i buka karakteristični zatradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju

Autentičnost smještajnog objekta i ambijenta

-

Gostoljubivost - osobna briga domaćina o gostu

-

Mali kapacitet smještajne jedinice Gornji limit kapaciteta je 40 kreveta ako nije zakonski određen ili propisan internom standardizacijom članice

Poštivanje propisanih kriterija u ocjenjivanju Poštivanje prilagođenih standarda Federacije u ocjeni kvalitete

Društvena i socijalna održivost u kontekstu multifunkcionalnih aktivnosti na ruralnom području

Primjena kriterija iz Agende 21 za turizam kada budu izrađeni

Povezanost s lokalnom zajednicom i tradicionalnom kulturom

Minimum je integracija aktivnosti u okvire zajednice iz okruženja, gosti imaju mogućnost da ostvare kontakt s lokalnom realnošću ukoliko to žele

Lokalni proizvodi i gastronomija Dostupni u okruženjuKultura (folklor, zanatski proizvodi, običaji,nasljeđe...)

Dostupni u okruženju

Isključujući kriteriji su: - gradski i industrijskilokaliteti i njihova okolina

-

- Područja masovnog ili izrazito razvijenog turizma- Buka, rizici/opasnosti, vidljiva ili druga zagađenje

Tipični ruralni utjecaji su prihvatljivi

23

Značaj ruralnog turizma

Značaj ruralnog turizma, prije svega, ogleda se u vrlo važnoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga – korištenjem postojećih resursa ruralnog prostora i sela, kao njegovog sastavnog dijela. Značajan je čimbenik aktivaciji i održivom razvoju ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju. Revitalizacija sela u smislu održivog i cjelovitog razvoja neophodan je proces očuvanja ruralnih prostora kao primarnih proizvodnih područja hrane i ostalih dobara, područja specifičnog antropogenog pejzaža s naglašenim prirodnim, tradicijskim, kulturnim i historijskim elementima, oaze zelenila i ekološke ravnoteže, i na kraju - kao područja mira i odmora od dinamičnog i stresnog gradskog miljea. Turizam u ruralnom prostoru jedan je od čimbenika koji može imati bitnu ulogu u obnovi i održivom razvitku sela. Upravo stoga, važna je revitalizacija postojećih, tradicijskih objekata, kulturne baštine, kojima se daje nova, osuvremenjena gospodarska – tj. turistička namjena. Osnovica razvoja ruralnog turizma su turistička seljačka obiteljska gospodarstva, no u posljednjih smo 10-tak godina svjedoci sve većeg interesa državne uprave, lokalne samouprave, pojedinih institucija i poduzetnika u ruralnom prostoru za razvojem nekih novih, do sada nepoznatih oblika turističke ponude na ruralnom prostoru, čime se stvaraju preduvjeti za razvitak i brendiranje ruralnih destinacija

Pravna regulativa za ruralni turizam u RH

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12), čiji se čl. 38. odnosi na pružanje usluga u seljačkom domaćinstvu.Provedbeni propisi:

- Pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda – hrvatska autohtona kuhinja (NN 60/11)

- Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN 88/07, NN 58/08, NN 45/09)

- Pravilnik o upisnicima ugostiteljskih objekata i o upisnicima o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu (NN 5/08)

- Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige gostiju i popisa gostiju (NN 5/08)

- Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige žalbi (NN 5/08)- Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu (NN

05/08, 46/08, 44/11, 118/11) i razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u seoskom domaćinstvu.

Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10), kojim se pružanje ugostiteljskih usluga i dopunske turističke djelatnosti u seljačkom domaćinstvu povezuje i s turističkim uslugama u ostalim oblicima turističke ponude (zdravstvenim, kulturnim, wellness, pustolovnim, lovnim, športskim i drugim oblicima turizma na ruralnom prostoru).

Zakon o članarinama u turističkim zajednicama (NN 152/08) ; (NN 88/10)Provedbeni propisi:

24

- Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN 122/09) ; Ispravak Pravilnika (NN 9/10) ; Izmjene i dopune (NN 61/10) ; Izmjene i dopune (NN 82/10) ; Izmjene (NN 36/11) ; Izmjene i dopune (NN 89/11) ; Izmjene (NN 146/11) ; Izmjene i dopune (NN 141/12) ; Izmjene i dopune (NN 144/12) ; Izmjene (NN 38/13)

Sadašnje stanje i interes

Ruralni turizam i turizam na seljačkim gospodarstvima u Hrvatskoj nalaze se još uvijek u početnoj fazi s tendencijom snažnog porasta. Posljedica je to pretežite usmjerenosti hrvatskog turizma na maritimne prostore, ali i desetljećima dugog procesa zanemarivanja ruralnog prostora i obiteljskih seljačkih gospodarstava. Promjene društveno-ekonomskog sustava početkom devedesetih godina 20. stoljeća bile su poticaj razvoju ove vrste turizma u Hrvatskoj. No iako čak 3/4 ruralnih prostora Hrvatske imaju obilježja socijalno-ekonomske krize, ruralni turizam ne koristi se sustavno kao alat u revitalizaciji problemskih ruralnih prostora.Osim turizma na turističkim seljačkim (obiteljskim) gospodarstvima, u ruralnom prostoru nailazimo na razne vidove ruralnog turizma. Ruralni turizam, u ruralnom prostoru podjednako obuhvaća aktivnosti turista (višednevnih posjetitelja) i izletnika (jednodnevnih posjetitelja).U ruralnim cjelinama Hrvatske postoje uvjeti za razvoj ruralnog turizma u oblicima:

- Agroturizam ili seljački turizam- Rezidencijalni turizam (sporedno stanovanje gradskih stanovnika u dane vikenda,

blagdana, godišnjeg odmora u vlastitim objektima (vikendicama))- Zavičajni (nostalgični) turizam (temelji se na osobnoj vezi pojedinaca i određenih

mjesta i krajeva – zavičaja)- Sportsko-rekreacijski turizam (vid turizma koji se temelji na sportsko zabavnim

aktivnostima u prirodi, poput: šetanja, jahanja, trčanja itd.)- Avanturistički turizam (rekreacijski turizam kojemu je temelj rekreacija uz mnogo

rizika i uzbuđenja uz veliku fizičku i tjelesnu pripremljenost sudionika)- Zdravstveni turizam (vezan uz termalno-mineralna vrela, ljekovita blata i

planinske predjele)- Kulturni i vjerski turizam (temelji se na brojnim spomenicima, galerijama,

muzejima i kulturnim manifestacijama)- Lovni i ribolovni turizam- Gastronomski i vinski turizam- Prirodi bliski i ekoturizam (turisti se sve više zanimaju za prirodu, posebice

ekološki čistu, posebno su zanimljivi: nacionalni parkovi, parkovi prirode, zaštićene vrste itd.)

- Edukacijski turizam (vid turizma koji se temelji na programu upoznavanja polaznika sa značajkama ruralnog prostora, stjecanja životnog iskustva za vrijeme boravka u prirodi i druge spoznaje u svezi s ruralnim prostorom.)

- Tranzitni turizam (predstavlja vid turizma u kojem turisti iz različitih razloga putuju kroz ruralni prostor)

- Kamping turizam (seoski turizam uz kampiranje)- Nautički turizam (razvija se na jezerima, rijekama i kanalima)- Difuzni oblik smještaja u ruralnim prostorima- Mješoviti i ostali oblici ruralnog turizma (foto-safari, promatranje ptica, praćenje

divljih životinja po tragovima, traženje njihova staništa, traženje i promatranje gnijezda itd.)

25

Razvoj ruralnog turizma u budućnosti ogleda se u:

- Izradi Plana razvoja ruralnog turizma i izradi Plana razvoja lovnog i ribolovnog turizma

- Uređenju pojedinačnih seoskih gospodarstava poštujući i/ili interpretirajući elemente tradicionalnog lokalnog graditeljstva i uređenja okoliša;

- Tematiziranju ponude grupiranjem seoskih domaćinstava (udruživanje po principu klastera) prema različitim temama (npr. obiteljska, gospodarstva s organskom proizvodnjom, za jahanje, za cikloturiste); za svaku temu razrađuju se zasebni standardi;

- Razvoju više 'etno sela', posebice revitalizacijom pretežito ili potpuno napuštenih ruralnih cjelina, pri čemu je nužno osigurati 'životnost', za razliku od 'muzealizacije' lokaliteta;

- Uspostavljanju sustava kontinuirane edukacije poduzetnika u ruralnom turizmu

Pretpostavke i čimbenici razvoja ruralnog turizma:

- Atraktivnost lokacije- Uređenost seljačkog turističkog gospodarstva i objekta za ostale oblike ruralnog

turizma- Atraktivnost ponude seljačkog i ostalih oblika ruralnog turizma- Zakonska osnova poslovanja seljačkog i ostalih oblika ruralnog turizma- Ostale pretpostavke razvoja ruralnog turizma

Agroturistički vidovi ruralnog turizma

Ruralna se područja izrazito pogodna za razvoj turizma i omogućuju odvijanje različitih turističkih aktivnosti.Prema popisu koji je napravljen pri Vijeću Europe te aktivnosti su sljedeće:

Ture: pješačenje (pješačke staze, prirodni parkovi, fitness staze), jahanje (konji, magarci), ture u kamp-kućici, motorizirane ture (sva terenska kola, motocikli), vožnje biciklom, trčanje na skijama.Aktivnosti na vodi: ribolov, plivanje, boravak na rijekama (kućice na vodi, čamci, teglenice), kanu i rafting, jedrenje na vjetru, daskanje (windsurfing), utrkivanje brzim čamcima, jedrenje.Aktivnosti u zraku pomoću:malih zrakoplova, jedrilica, letenje zmajem (hang-gliding), balona na topli zrak.Sportske aktivnosti: tenis, golf, spuštanje i penjanje po stijenama.Aktivnosti otkrivanja zanimljivosti, radnih procesa: lokalna proizvodnja, poljoprivredna poduzeća.Kulturne aktivnosti: arheologija, područja pod restauracijom, tečajevi ručnog rada, umjetničke radionice, folklorne grupe, kulturni, gastronomski i drugi izvori i podrijetla.Aktivnosti zdravstvenog karaktera:fitness trening, zdravstvene pogodnosti.

26

3.5. Lokalne inicijative (LEADER)

LEADER pristup se u politiku ruralnog razvoja RH uvodi prvi puta kroz IPARD program kao obaveza i to kroz Mjeru 202 „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“ (u daljnjem tekstu – Mjera 202) koja uključuje Podmjeru 1. „Stjecanje vještina animiranje stanovnika LAG područja“ i Podmjeru 2. „Provedba lokalnih razvojnih strategija“ s ciljem promicanja ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstava. Važnost ovog pristupa je prepoznata u Strategiji ruralnog razvoja RH 2008-2013. (Vlada RH 21.05.08.) kao Prioritet: Povećanje stupnja motiviranosti i svijesti lokalne zajednice (pogl. 8., podpog. 8.4.), i u Zakonu o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 120/12).

Sam proces kreiranja politike preko uključivanja lokalnog stanovništva i interesnih skupina u procese još uvijek je vrlo mlad, a razina kapaciteta ljudskih potencijala na lokalnoj razini je niska. Različite inicijative su usmjerene na izgradnju i jačanje socijalnog i ljudskog kapitala u ruralnoj Hrvatskoj i unutar različitih sektora putem savjetovanja, obrazovanja i usavršavanja kao i putem provedbe specifičnih projekata o npr. mikro kreditima, ekološkoj poljoprivredi, turizmu, itd.

Ova iskustva kao i iskustva iz pripreme ‘regionalnih operativnih programa‘ (ROP) se smatraju važnim i korisnim kako bi se osigurala uspješna provedba LEADER pristupa u Hrvatskoj. ROP-ovi se odnose na županije i danas sve županije imaju Županijske razvojne strategije (ŽRS) (Zakon o regionalnom razvoju (NN 153/09). koje se razvijaju uz sudjelovanje lokalne samouprave i drugih lokalnih interesnih skupina koje čine partnerstvo. Iskustva stečena iz izrade PUR-ova, ROP-ova i ŽRS –ova će pomoći razumijevanju i provedbi LEADER pristupa. Ministarstvo poljoprivrede je u okviru projekta PHARE 2005 „Izgradnja institucionalnih kapaciteta i podrška provedbi SAPARD/IPARD programa“ 2007. godine krenulo u uspostavu tri pilot područja lokalnih partnerstava uzimajući u obzir zemljopisno-klimatoloških karakteristike (planinsko, ravničarsko, obalno-mediteransko), broj stanovnika od 5.000 do 150.000, isključenost gradova iznad 25.000 stanovnika, zemljopisni kontinuitet područja i postojanje već određenih aktivnosti i iskustva u sličnim projektima.Istovremeno su se na pojedinim područjima pokrenuli, od strane civilnog sektora (Hrvatska mreža za ruralni razvoj), i pilot projekti uspostave lokalnih partnerstava na LEADER principu.Iskustva stečena u formiranju lokalnih partnerstava na pilot područjima su bila od iznimne koristi kako lokalnom stanovništvu tako i Ministarstvu poljoprivrede. Lokalno stanovništvo je steklo znanja i iskustva o provedbi LEADER pristupa, a Ministarstvo poljoprivrede je steklo vrijedne informacije o mogućnostima provedbe LEADER pristupa u RH.U okviru IPARD programa kroz LEADER mjeru planirano je: - objasniti i promovirati LEADER pristup u ruralnim područjima koja još nisu upoznata sa

ovim pristupom

- ojačati provedbu LEADER pristupa u ruralnim područjima podržavajući uspostavljanje javno-privatnog partnerstva i pripreme lokalnih razvojnih strategija (LRS)

- olakšati provedbu LRS-a potičući jačanje kapaciteta i rad odabranih LAG-ova

- osigurati provedbu LRS-a kroz realizaciju lokalnih projekata putem mjera prioriteta 1 i prioriteta 3 u okviru IPARD programa

27

LEADER pristup u Hrvatskoj se razvijao u suradnji s relevantnim interesnim skupinama kako bi se osiguralo da izrada LEADER pristupa odgovara zahtjevima i potrebama ruralne Hrvatske. Pravilnikom o provedbi mjere 202 unutar IPARD programa (Narodne novine broj 24/13 i 36/13) LAG je definiran kao Udruga registrirana sukladno Zakonu o udrugama (NN 88/01, 11/02) koja obuhvaća jasno definirano i zemljopisno kontinuirano područje te stanovnike jednog ili više naselja, unutar dvije ili više jedinica lokalne samouprave koje moraju imati međusobno direktni kontakt bilo kopnom, morem ili vodom. LAG također predstavlja ruralno područje s više od 5.000, a manje od 150.000 stanovnika dok pojedino naselje u sklopu LAG-a ne smije imati više od 25.000 stanovnika.LAG-ovi su imali priliku sufinancirati svoje aktivnosti iz sredstava IPARD programa. Aktivnosti koje su LAG-ovi mogli sufinancirati iz IPARD programa su:

- izrada studija za područje LAG-a

- usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a

- animacija, izrada promidžbenih materijala i organizacija promotivno-promidžbenih događaja za članove i stanovnike LAG-a

- sudjelovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a na seminarima, radionicama, sastancima i studijskim putovanjima

- poslovanje LAG-a (plaća, režije, oprema …).

Natječaj za odabir LAG-ova koji će se sufinancirati sredstvima IPARD programa objavila i provodila je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Na prvi natječaj za mjeru 202 koji je raspisan u ožujku 2013. godine pristiglo je 49 prijava LAG-ova, a sufinancirano je 30 LAG-ova sukladno raspoloživim sredstvima unutar IPARD programa. Na drugi natječaj za mjeru 202 koji je raspisan u rujnu 2013. pristiglo je XX prijava LAG-ova, a sufinancirano je 10 LAG-ova sukladno raspoloživim sredstvima unutar IPARD programa. Lokalne razvojne strategije, kao sastavni dio prijavne dokumentacije su ocijenjene od strane Ocjenjivačkog odbora kojeg sačinjavaju stručnjaci iz različitih institucija i udruženja. Lokalna razvojna strategija je najvažniji dokument kojeg izrađuje LAG, te je od velike važnosti da ona oslikava stvarne potrebe područja i da sadržava realne aktivnosti koje je moguće realizirati u svrhu razvoja ruralnog prostora kojeg LAG obuhvaća.Sredstava iz IPARD programa pojedina partnerstava i lokalne akcijske grupe su za svoj rad i provedbu projekata koristili i druge fondove EU te nacionalna i regionalna sredstva.

Lokalna partnerstva na LEADER principu – trenutna situacijaPrema Registru udruga trenutno je u RH registrirano 51 LAG (Prilog XY) koji pokrivaju površinu od oko 37.000 km2 ili oko 65% površine RH. Ukupan broj stanovnika svih LAG-ova iznosi oko 1.600.000 što bi značilo oko 35% stanovništva RH. Na temelju ovih podataka je vidljivo da jedan LAG prosječno pokriva površinu od oko 730 km² i oko 31.000 stanovnika. Ukupno je u sve LAG-ove uključeno oko 380 gradova i općina što predstavlja oko 70 % svih jedinica lokalne samouprave u RH.

28

3. POLJOPRIVREDA, PREHRAMBENA INDUSTRIJA I ŠUMARSTVO

4.1. Poljoprivreda

Poljoprivreda je nesumnjivo jedna od glavnih strateških grana svakog gospodarstva, pa tako i hrvatskog, te ima važnu ulogu u ukupnom razvitku RH. Poljoprivreda ima značajan utjecaj na druge gospodarske djelatnosti, prije svega na prehrambeno-prerađivačku industriju i turizam, ali i na trgovinu, energetiku, promet, kemijsku industriju i mnoge druge. Povezanost s drugim djelatnostima (od proizvodnje do prerade, prometa i trženja poljoprivrednih proizvoda) dovodi do efekta multiplikacije te je važnost poljoprivrede za hrvatsko gospodarstvo mnogo veća nego što bi se to moglo zaključiti iz navedenih udjela.

Za razvoj hrvatske poljoprivrede, gledano i u kontekstu članstva u Europskoj uniji, kroz ovaj Program sagledavaju se stanje i mogućnosti. Pritom treba konstatirati da postojeća naslijeđena poljoprivredna struktura, posebice kada je riječ o poljoprivrednom zemljištu kao ograničenom resursu od posebnog značaja za državu i strukturi poljoprivrednih gospodarstava, nije povoljna.

Vrijednost proizvodnje u poljoprivredi može se prikazati slijedećim pokazateljima:

Tablica 20.: Pokazatelji produktivnost u poljoprivredi

Pokazatelj Mjerna jedinica 2008 2009 2010 2011 2012

Bruto dodana vrijednost poljoprivrede (BDV)

Mil. Kn 10.988 10.563 9.984 9.652 8.660

Udio BDV poljoprivrede u ukupnom BDP

% 3,20 3,21 3,08 2,92 2,62

Udio BDV poljoprivrede u ukupnom BDV

% 3,74 3,74 3,60 3,41 3,09

Izvor podataka: DZS 2008-2012

*Produktivnost u poljoprivreditotal (index) n.a. Index 2005 = 100 0

Specifični indikator Produktivnost u poljoprivredi

29

Pokazatelj Mjerna jedinica 2008 2009 2010 2011 2012

Produktivnost u poljoprivredi BDV/AWU 53.601 52.037 49.548 48.503 43.737

Izvor podataka: DZS 2008-2012

Opću sliku stanja u poljoprivredi daju namslijedeći pokazatelji:Tablica 21.: Opći pokazatelji stanja u poljoprivredi

*Poljoprivredni prihod RH EU27ukupno 3.509,2 12.706,9 EUR/AWU 2012e

ukupno (index) 101,0 128,5 Index 2005 = 100 2012e

*Poljoprivredno poduzetnički prihodŽivotni standard poljoprivrednika

2.957,5 10.108,1 EUR/AWU 2012e

Životni standard poljoprivrednika kao udio životnog standarda osoba zaposlenih u drugim sektorima

n.a. % 0

Bruto investicije u fiksini kapital poljoprivrediBIFK 269,9 EUR million 2011

Udio BDV u poljoprivredi 14,6 % od BDV 2011

Izvor podataka: EUROSTAT 2013

4.1.1. Poljoprivredna gospodarstva

4.1.1.1. Veličina i ekonomski pokazatelji

Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstva kojeg vodi APPRRR, u 2011. godini bilo je upisano 167.216 poljoprivrednih gospodarstava koja su u posjedu imala 1.099.591 ha poljoprivrednog zemljišta. Prosječna veličina gospodarstva je od 6,6 ha bila je u prosjeku rasparcelirano u 15 čestica. U odnosu na 2010 godinu, broj gospodarstava je smanjen za 15% dok su površine u posjedu poljoprivrednih gospodarstava povećane za 6%.

Unatoč prisutnom trendu povećanja broja poljoprivrednih gospodarstava u kategorijama od 20-100 ha (7,8 %) i 100-750 ha (24,1 %), u strukturi veličine poljoprivrednih gospodarstava još uvijek su izrazito dominantna poljoprivredna gospodarstva manja od 20 ha.

30

Najveći broj gospodarstva odnosno 94.057 gospodarstava (u ukupnom broju gospodarstva iz Upisnika u 2011 godini čine 56%) posjeduje manje od 3 ha poljoprivrednog zemljišta, 65.449 gospodarstava (u ukupnom broju gospodarstva iz Upisnika čine 39%) posjeduje od 3 do 20 ha poljoprivrednog zemljišta, manje od 5% gospodarstava posjeduje površine od 20 i više hektara.

Tablica 22.: Poljoprivredna gospodarstava prema veličini posjeda poljoprivrednog zemljišta 2007.-2011.

god razredi ha sva gospodarstv

a0 i <3 >=3 i <20 >=20 i <100

>=100 i < 750

>=750 i <3.000 >=3.000

2007

broj gospodarstava 103.839 62.020 5.112 557 41 11 171.580

zemljište, ha 89.425,46 417.595,86 196.837,99 115.546,26 53.527,25 84.810,64 957.743,46

Ø veličina, ha 0,86 6,73 38,51 207,44 1.305,54 7.710,06 5,58gospodarstva, % 60,52 36,15 2,98 0,32 0,02 0,01 100

zemljište, % 9,34 43,60 20,55 12,06 5,59 8,86 100

2008


zemljište, ha 96.053,47 420.101,27 226.383,97 130.441,89 57.554,20 82.641,32 1.013.176,11


zemljište, % 9,48 41,46 22,34 12,87 5,68 8,16 100

2009


zemljište, ha 104.329,18 423.271,30 240.869,97 128.957,01 56.747,66 82.315,62 1.036.490,74


zemljište, % 10,07 40,84 23,24 12,44 5,47 7,94 100

2010

broj gospodarstava 125.857 64.227 6.300 706 32 8 197.130zemljište, ha 110.015,74 422.840,82 252.436,92 134.540,82 42.367,55 71.289,81 1.033.491,66


zemljište, % 10,65 40,91 24,43 13,02 4,10 6,90 100

2011

broj gospodarstava 94.057 65.449 6.791 876 36 7 167.216zemljište, ha 110.176,93 429.434,33 277.361,77 164.939,48 47.974,47 69.703,96 1.099.590,94Ø veličina, ha 1,17 6,56 40,84 188,29 1.332,62 9.957,71 6,58gospodarstva, % 56,25 39,14 4,06 0,52 0,02 0,004 100zemljište, % 10,02 39,05 25,22 15,00 4,36 6,34 100

Izvor: Upisnik poljoprivrednih gospodarstava 2007-2011; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

31

U usporedbi s podacima o veličini poljoprivrednih gospodarstva zemalja članica EU iz 2010. godine (Eurostat-FSS 2007/2010), prosječna veličina hrvatskog poljoprivrednog gospodarstva je ispod prosjeka EU. U 2010. godini poljoprivredna gospodarstva u EU koristila su u prosjeku 17,9 ha poljoprivrednog zemljišta, dok je prosječna veličina hrvatskog poljoprivrednog gospodarstva bila 5,2 ha što je predstavljalo svega 29 % prosječne veličine poljoprivrednog gospodarstva u EU. Još je izraženija razlika u usporedbi veličine posjeda sa starim zemljama članicama u 2007. godini u odnosu na koje su hrvatska poljoprivredna gospodarstva u bila u posjeku svega jednu četvrtinu od 22 ha koja su bila u posjedu prosječnog gosodarstva u EU 15.

Navedeno stanje potvrđuje i proizvodni kapacitet poljoprivrednih gospodarstava u stočarstvu. Prema podacima Eurostata prosječan broj od 2,1 goveda po gospodarstvu u Republici Hrvatskoj u 2010. godini predstavlja smanjenje za 19,2 % u odnosu na 2007. godinu kada je bilo 2,6 goveda. U isto vrijeme u EU prosjek iznosi 6,5 goveda po poljoprivrednom gospodarstvu. Ovakvo stanje prosječne veličine i strukture gospodarstva u RH ukazuje na pitanje njihove ekonomske održivosti.

Tablica 23.: Ekonomska veličina PG – godina 2010.

Ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstvaiskazana kao SO

RHBroj PG

RH PG u % od ukupnog broja

EU 27 PG u % od ukupnog broja

< 2000 89.480,0 38,4 42,9 2.000 - 3.999 51.540,0 22,1 15,7 4.000 - 7.999 41.540,0 17,8 12,4 8.000 - 14.999 24.430,0 10,5 8,0 15.000 - 24.999 11.880,0 5,1 4,9 25.000 - 49.999 8.800,0 3,8 5,1 50.000 - 99.999 3.860,0 1,7 3,9100.000 - 249.999 1.380,0 0,6 3,4250.000 – 499.999 200,0 0,1 1,2 > 500.000 160,0 0,1 0,7

Izvor podataka: EUROSTAT 2013

Tablica 24.: Prosječna veličina PG kroz razne pokazatelje u 2010. godini

Pokazatelj Iskazano kao RH EU 27Prosječna ekonomska veličina EUR SO/PG 9.064,9 25.450,20Prosječna veličina po jedinici rada po osobi Osoba/PG 2,2 2,1Prosječna veličina po jedinici rada po godišnjoj jedinici rada

GRJ/PG 0,8 0,8


32

Navedena struktura, prosječna veličina gospodarstva i standardni ekonomski output (SO) gospodarstva ujedno ukazuje i na nizak stupanj investicijskog potencijala, a samim time i nisku razinu tehnološko-tehničke opremljenosti.U cilju podizanja razine ekonomske održivosti poljoprivrednih gospodarstava nužna je daljnja tehničko-tehnološka modernizacija poljoprivrednih gospodarstava, kao i kombinacija mjera diversifikacije.

Tablica 25 : Dobna struktura nositelja (upravitelja) PG u 2010. godiniPokazatelj Ukupni broj

RH% od ukupnog broja RH

% od ukupnog broja EU 27

Ukupno nositelja PG 233.280Mlađi od 35 godina 9.600 4,1 7,5Od 35 godina – 55 g 86.440 37,1 39,4Stariji od 55 g 137.240 58,8 53,1Izvor podataka EUROSTAT 2013

Odnos broja mlađih od 35 godina na 100 starijih od 55 godina iznosi 7,0 dok je u EU27 taj odnos 14,2.

U slijedećoj je tablici prikazana educiranost nositelja PG u usporedbi sa stanjem u EU27 za 2010. godinu.

Tablica 26.: Poljoprivredna educiranost nositelja PG-aPoljoprivredna educiranost nositelja PG-a % od ukupnog

broja RH% od ukupnog broja EU 27

Udio nositelja PG s osnovnom i punom poljoprivrednom edukacijom

5,0 29,5

Udio nositelja PG s osnovnom i punom poljoprivrednom edukacijom mlađih od 35 g

11,7 31,5


4.1.1.2. Organizacijski oblici poljoprivrednih gospodarstava

Zakonom o poljoprivredi („Narodne novine”, br., 149/09., 127/10., 50/12. i 120/12.) definirani su organizacijski oblici poljoprivrednih gospodarstava:

– obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (u daljnjem tekstu: OPG)

– obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti

– trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti

– druga pravna osoba

Prema organizacijskom obliku poslovanja u 2011. godini najviše gospodarstava djelovalo je kao OPG čak 162.833 gospodarstva (iskazano postotno 97,4%). Prema ostalim

33

organizacijskim oblicima u Upisniku je bilo upisano 2.404 obrta (iskazano postotno 1,4% gospodarstava), 1.522 trgovačka društva (iskazano postotno 0,9% gospodarstava), 307 zadruga (iskazano postotno 0,2% gospodarstava) i 150 poljoprivrednih gospodarstava u statusu drugih pravnih osoba.

Tablica 27.: Organizacijski oblici poljoprivrednih gospodarstava u RH

Izvor: APPRRR-Upisnik PG

Tablica 27.: Površine korištenog zemljišta po Organizacijskim oblici poljoprivrednih gospodarstava u RH

OPG obrt trg. društvo zadruga ostali ukupno PG

2005. Ukupno RH 907.206,98 153.811 1.844 1.248 304 102 157.3092006. Ukupno RH 927.738,18 160.648 2.161 1.422 363 112 164.7062007. Ukupno RH 957.743,46 166.953 2.430 1.640 431 126 171.5802008. Ukupno RH 1.013.176,11 176.702 2.721 1.900 508 146 181.9772009. Ukupno RH 1.036.490,74 185.392 2.996 2.166 582 170 191.3062010. Ukupno RH 1.033.491,67 190.842 3.159 2.320 629 180 197.1302011. Ukupno RH 1.099.590,94 162.833 2.404 1.522 307 150 167.216

Poljoprivredna gospodarstvažupanija zemljište, haGodina

Izvor: APPRRR-Upisnik PG

U 2011. godini zamjetno je smanjenje broja poljoprivrednih gospodarstava upisanih u upisnik u odnosu na 2010. godinu. Apsolutno najveće smanjenje je smanjenje OPG-a, čak za 25.606 odnosno 13,59 %. Smanjenje broja obrta za 23,10% i trgovačkih društava 32,17%. Svi izneseni podaci nedvojbeno ukazuju na nizak stupanj organiziranosti poljoprivrednih gospodarstava, ponajprije OPG-a, te odsustvo procesa uključivanja istih u više organizacijske oblike i druge vidove suradnje, što izravno utječe na njihov nivo konkurentnosti i slabu pozicioniranost na tržištu.

Naročito je izraženo smanjenje broja poljoprivrednih zadruga za 303 zadruge odnosno za 49,67% koje je pored ostalog nastalo i uslijed neusklađivanja zadruga s novim zakonom o zadrugama. Međutim, slijedom negativnog povijesnog naslijeđa u okvirima bivših socijalističkih zadruga, ideja zadružnog organiziranja PG-a uveliko je kompromitirana te je ovaj trend samo nastavak prijašnjeg negativnog trenda opadanja broja poljoprivrednih zadruga. S tim u svezi nužno je djelovati u smjeru reafirmacije položaja i uloge zadruga kao najadekvatnijeg načina organiziranja PG-a.

34

UKUPNO POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA

OPG obrt trg. društvo

zadruga ostali ukupno PG

2010. 188.439 3.126 2.244 610 175 194.594

2011. 162.833 2.404 1.522 307 150 167219

promjena 2011/2010 -25.606 -722 -722 -303 -25 -27.375

% promjena -13,59 -23,1 -32,17 -49,67 -14,29 -14,07

4.2. Prirodni resursi :

Prostor Hrvatske dijeli se na 3 velike prirodno-zemljopisne cjeline:-panonski i peripanonski prostor koji obuhvaća nizinske i brežuljkaste dijelove istočne i sjeverozapadne Hrvatske. Najveći dio površine iskorištava se za ratarsku i stočarsku proizvodnju. Omeđen je i riječnim tokovima s brojnim pritokama što stvara raspoloživi vodni potencijal za navodnjavanje, međutim svega se 3% ukupnih poljoprivrednih površina navodnjava zbog nedostatnih ulaganja u javnu infrastrukturu za navodnjavanje pa tako i sustave navodnjavanja na poljoprivrednim površinama. Ovaj problem posebno je naglašen zadnjih godina zbog učestalih sušnih razdoblja.Na ovom prostoru prevladavaju tla koja su formirana na karbonatnom lesu, građena od višeslojnih aluvijalnih sedimenata (močvarno glejna tla, pseudoglej). S pedološkog aspekta ova tla su pogodna za poljoprivrednu proizvodnju, međutim prirodna plodnost kod većine ovih tala je narušena uslijed višegodišnje intenzivne ratarske proizvodnje te je udio organske tvari ispod 2%. -brdsko-planinski prostor koji dijeli panonsku Hrvatsku od njezina primorskog dijela obilježavaju oštrija planinska klima, nepovaljan reljef i pedološke karakteristike tla koje ograničavaju i suzuju okvir moguće poljoprivredne proizvodnje. Na ovom prostoru prevladavaju tla koja su po svojim značajkama kisela tla plitkog supstrata, a s obzirom na reljefne karakteristike izložena su procesima pojačanih oštećenja od erozije. Uslijed takvih okolnosti, ovaj prostor raspolaže znatnim površinama djevičanskih tala te se u određenoj mjeri pružaju mogućnosti ekološke proizvodnje. Obzirom da je ovaj prostor svojim prirodnim obilježjima uvjetovao nastanak najvećih nacionalnih parkova u RH, ova činjenica ograničava mogući razvoj poljoprivredne proizvodnje u cilju očuvanja ruralnog prostora, nužna je diverzifikacija svih djelatnosti, a posebno u smjeru usluga kroz razvoj seoskog i zimskog turizma. -jadranski prostor koji obuhvaća uzak rubni primorski pojas, odijeljen od zaleđa visokim planinama kojeg obilježava mediteranska klima, uz ograničavajući krško vapnenački reljef uz ograničene zemljišne resurse pogodne za poljoprivredu. Na ovom prostoru prevladavaju tla koja su po svojim značajkama lesivirana ili isprana tla (crvenice plitkog supstrata), a s obzirom na reljefne karakteristike prostora podložne eroziji. Činjenica je da ovaj prostor u svim ekonomsko-socijalnim pokazateljima određuje turizam kao glavna djelatnost priobalnog područja, a u ruralnom kontinentalnom području priobalja i otoka prisutni su procesi napuštanja poljoprivredne djelatnosti, ali i znatne migracije iz tog dijela ruralnog područja. Uslijed takvih okolnosti, nužna je kombinacija mjera za revitalizaciju i osuvremenjivanje poljoprivredne proizvodnje na tim prostorima, a koji su pogodni za proizvodnju uz prateće mjere diverzifikacije povezane na poljoprivredu, usluge i seoski turizam s ciljem ukupne revitalizacije života na ovom području.

35

Slika 3.:Poljoprivredne regije RH

4.2.1. Poljoprivredno zemljište

Poljoprivredno zemljište je proizvodni resurs od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu poljoprivrednim zemljištem smatraju se: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, trstici i močvare kao i svako drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Iz navedenog proizlazi da je za određenje što je poljoprivredno zemljište bitna njegova funkcija - služenje poljoprivrednoj proizvodnji.Republika Hrvatska raspolaže značajnim površinama poljoprivrednog zemljišta. Prema statističkom ljetopisu iz 2005. godine ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj je 2.695.037 ha što predstavlja 48,2% ukupne kopnene površine Republike Hrvatske. Prema podacima DZS, u 2011. godini korišteno je 1.326.083 ha poljoprivrednog zemljišta.

Državni zavod za statistiku u 2005. godini je prvi puta prikupio podatke iz područja biljne proizvodnje za obiteljska poljoprivredna gospodarstva metodom intervjua s pomoću anketara na odabranom uzorku. Time je Zavod napustio dugogodišnju metodu dobivanja podataka za "poljoprivredne površine" putem procjena koje su obavljali poljoprivredni procjenitelji na osnovi katastarskih podataka. "Poljoprivredne površine" od 1996. do 2004. godine preračunane su prema sljedećem načelu: iz površina oranica i vrtova izdvojene su neobrađene oranice i vrtovi, a iz površina livada i pašnjaka izdvojeno je ostalo zemljište u državnom vlasništvu na kojem nije organizirana poljoprivredna proizvodnja, čiji su podaci temeljeni na podacima katastra. Podaci su preračunati na temelju podataka Popisa poljoprivrede 2003. godine.Navedena objašnjenja o preračunu odnose se na kategorije korištenog poljoprivrednog zemljišta, a koje obuhvaća oranice i vrtove, povrtnjake, voćnjake, maslinike, vinograde, livade i pašnjake, rasadnke i površine pod košaračkom vrbom.

Graf 1.: Struktura korištenog poljoprivrednog zemljišta, 2011. godina

36

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Prema načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, najzastupljenije su oranice i vrtovi s 892.000 ha (67,3% korištenoga poljoprivrednog zemljišta), slijede trajne livade i pašnjaci s 346.000 ha (26,1% korištenoga poljoprivrednog zemljišta), te trajni nasadi - voćnjaci, vinogradi i maslinici s 82.000 ha (6,2% korištenoga poljoprivrednog zemljišta). Zadnjih godina prisutan je trend povećanja korištenja poljoprivrednog zemljišta. Korišteno zemljište u 2011. godini, u odnosu na 2007. godinu, predstavlja povećanje od 124.327 ha, odnosno, iskazano relativnim pokazateljima, površine korištenoga poljoprivrednog zemljišta u 2011. godini su veće za 10,35 % u odnosu na površine korištenoga poljoprivrednog zemljišta u 2007. godini. To povećanje korištenih poljoprivrednih površina bilježimo kod oranica za 45.491 ha ili 5,4 %, trajnih travnjaka čije su površine uvećane za 76.658 ili 28,4%, maslinika za 2.854 ha ili 19,9%, dok su korištene površine rasadnika povećane za 179 ha ili 85,24%. Nažalost, unatoč povećanju ukupno korištenih poljoprivrednih površina, istovremeno bilježimo i smanjenje površina kod povrtnjaka za 1042 ha ili 19,8%, i voćnjaka za 160 ha ili 0,5 %, što izravno utječe na pogoršanje proizvodne strukture. S obzirom na povoljne klimatske i druge raspoložive uvjete nije dovoljno zastupljena proizvodnja radno intenzivnih kultura u voćarstvu i povrtlarstvu. Najveći dio korištenog poljoprivrednog zemljišta i najveći dio ukupnih oraničnih površina nalazi se u Slavoniji. Brdsko-planinski prostor središnje Hrvatske u strukturi poljoprivrednog zemljišta ima visoku zastupljenost livada i pašnjaka, dok vinogradi, maslinici i donekle voćnjaci u ukupnim površinama priobalja i otoka tradicionalno imaju puno veći udio, nego u ostalim poljoprivrednim regijama.Unatoč porastu površina korištenog poljoprivrednog zemljišta, Republika Hrvatska još uvijek raspolaže i velikim površinama nekorištenog poljoprivrednog zemljišta, posebice u državnom vlasništvu. To zemljište predstavlja značajan potencijal za povećanje i unapređenje poljoprivredne proizvodnje.Brojni su razlozi koji su otežavali i usporavali korištenje poljoprivrednog zemljišta. Među njim su najznačajniji :

- veliki udio državnog vlasništva od 890.214 ha ili 33% ukupnog poljoprivrednog zemljišta, što je posljedica društveno političkog uređenja bivše države, problem koji imaju sve države u tranziciji,

- nesređenost, neusklađenost podataka katastra i zemljišnih knjiga te stanja na terenu iz čega proizlazi nerazvijeno tržište zemljištem,

37

- posljedice ratnih događanja devedesetih godina

- neriješeni imovinsko-pravni odnosi (zemljište predviđeno za povrat oduzete imovine),

- usitnjenost poljoprivrednog zemljišta (otežani agromelioracijski zahvati).

Poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu se raspolagalo putem Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a koje su za svoje područje donosile Jedinice lokalne samouprave uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, a od 15. kolovoza 2010. godine Agencija za poljoprivredno zemljište. Tako je prema podacima Ministarstva poljoprivrede i Agencije za poljoprivredno zemljište od ukupno 547 JLS Republike Hrvatske među kojim 75 nema poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, 398 ili 84% JLS RH (koje imaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države) je izradilo Program raspolaganja, a od toga 384 JLS dobile su suglasnost na Program. Programe još nije dostavilo 74 JLS. Ministarstvo poljoprivrede dalo je suglasnost na oko 97% dostavljenih Programa raspolaganja kojim je obuhvaćeno ukupno 552.071,08 ha poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i to na način:Za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države po Programima je predviđeno 218.493,91 ha, a do sada je prodano 62.775 ha ili 29 % od ukupno planiranog po Programima raspolaganja. Za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države po Programima je predviđeno 136.989,83 ha, a do sada je dana u zakup 117.383 ha iIi 86% od ukupno planiranog po Programima raspolaganja. Za dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države po Programima je predviđeno 134.224,87 ha, a do sada je dana u koncesiju i dugogodišnji zakup ukupno 80.408,71 ha ili 60% od ukupno planiranog po Programima raspolaganja. Za povrat i ostale namjene po Programima je predviđeno 62.362,47 ha. Kako je taj proces, stavljanja neiskorištenih poljoprivrednih površina u državnom vlasništvu u funkciju poljoprivredne proizvodnje, tekao sporo i nedovoljno transparentno, Ministarstvo poljoprivrede novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu iznašlo je rješenja kojima će doprinijeti ubrzanju postupaka i efikasnijem korištenju zemljišta ne samo u vlasništvu države nego i privatnog nekorištenog poljoprivrednog zemljišta.U narednom razdoblju, prema novom zakonodavnom okviru vezanom uz poljoprivredno zemljište, reorganizira se sustav raspolaganja pri čemu dosadašnju ulogu jedinica lokalne samouprave koje su donosile Programe na koje je suglasnost davalo Ministarstvo i raspisivale natječaje za zakup i prodaju, poslove raspolaganja poljoprivrednim zemljištem preuzima Agencija za poljoprivredno zemljište s regionalnim uredima s ciljem skraćivanja administrativne procedure i uklanjanja uočenih netransparentnosti u procesu javnih natječaja. Ujedno, pojednostavljuje se dosadašnji sustav raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na način da se ukidaju oblici raspolaganja: prodaja, dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta i dugogodišnji zakup za ribnjake, a uvodi se raspolaganje putem zakupa i zakupa za ribnjake na 50 godina. Osnovan je Zemljišni fond kojim raspolaže Agencija za poljoprivredno zemljište. Zemljišni fond se formira od poljoprivrednog zemljišta koje Agencija za poljoprivredno zemljište kupi i/ili zamijeni a u vlasništvu je fizičkih ili pravnih osoba, te od nedodijeljenog državnog poljoprivrednog zemljišta. Time se s jedne strane aktivira tržište poljoprivrednog zemljišta kroz novog aktivnog kupca a s druge strane moguće je voditi procese konsolidacije zemljišnih površina te utjecati na poboljšanje zemljišne strukture poljoprivrednih gospodarstava.

38

4.2.2. Klima

Republika Hrvatska ima relativno povoljne agroklimatološke uvjete koji omogućuju raznovrsnu poljoprivrednu proizvodnju. Na razmjerno uskom zemljopisnom prostoru uspješno se uzgaja velik broj poljoprivrednih kultura, počevši od žita, kukuruza i industrijskog bilja u kontinentalnom pojasu do grožđa, masline u mediteranskom pojasu dok voće i povrće uspijeva gotovo na cijelom području Republike Hrvatske. U gorskom pojasu najprikladniji su uvjeti za razvoj stočarstva.

U Republici Hrvatskoj postoje tri klimatske zone; u unutrašnjosti prevladava umjereno topla kišna klima, a na najvišim vrhuncima snježna šumska kima, dok u području uzduž jadranske obale vlada ugodna mediteranska klima s mnogo sunčanih dana; ljeta su suha i vruća, zime blage i vlažne. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj -2°C do 0°C, i nešto niže na najvećim nadmorskim visinama, kolovoz oko 20°C te oko 12°C na najvišim vrhuncima. Prosječna temperatura u primorju: siječanj 5°C do 9°C, kolovoz 22°C do 25°C; temperatura mora zimi je 12°C, a ljeti oko 25°C. Većina kopnenih mjesta Hrvatske ima 1 800 – 2 000 sunčanih sati.

Prevladavajući smjerovi vjetra u unutrašnjosti Republike Hrvatske su iz sjeveroistočnog smjera. Bura je hladni silazni vjetar koji iz sjeveroistočnog smjera puše na istočnoj obali Jadranskog mora. Mahovit je vjetar brzine preko 110 km/h s pojedinačnim udarima većim od 250 km/h. Puše češće i jače zimi nego u druga godišnja doba.

Najveći dio Hrvatske ima klime razreda C (prema Koppenu), umjereno tople kišne klime. U Republici Hrvatskoj godišnje količine oborina kreću su između 800 i 1 200 mm., a karakterizira ih izrazita prostorna i vremenska neravnomjerna raspoređenost.

Smanjenje godišnjih količina oborine tijekom 20. stoljeća, nastavilo se i nije značajno promijenilo tijekom 21. stoljeća. U području osušenja kakvo je Republika Hrvatska ne postoji signal velikih promjena u ekstremima koji se odnose na velike količine oborina ili učestalost vlažnih i vrlo vlažnih dana u većem dijelu Hrvatske. Doprinos smanjenju godišnjih količina oborine daju promjene u učestalosti kišnih dana manjeg intenziteta i značajno povećana učestalost suhih dana u cijeloj Hrvatskoj. Učestalost sušnih dana se sve više očituje i u porastu duljine sljedova sušnih dana, koja je najizraženija u proljeće na sjevernom Jadranu te u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U jesenskim mjesecima je u cijeloj Hrvatskoj opažen negativan trend sušnih razdoblja. Sve to, a u interesu sigurne i stabilne poljoprivredne proizvodnje, ukazuje na potrebu rješavanja navodnjavanja poljoprivrednih površina.

4.2.3. Vodni resursi

Vodni resursi

Zahvaljujući povoljnim klimatskim, hidrogeološkim, i hidrološkim značajkama te srazmjerno malome broju stanovnika, u Republici Hrvatskoj su prilike za korištenje vode vrlo povoljne. Raspoložive količine vode predstavljaju 15.000 m3/stan./god. prosječno od oborina, preko 7000 m/stan./god. obnovljivih zaliha podzemnih voda i preko 30.000 m3/stan./god. vode koje

39

rijekama dotječu u Republiku Hrvatsku iz susjednih zemalja. Prema prosječnoj vodnoj bilanci kopnenih voda, vodno bogatstvo Republike Hrvatske iznosi 111,66 x 109 m/god. Istovremeno,danas se prema nekim pretpostavkama, u Republici Hrvatskoj za sve namjene zahvati manje od 1% obnovljivih vodnih resursa, od čega 90% iz podzemljaMeđutim, raspodjela količina voda unutar godine nije povoljna, jer postoji izrazita prostorna i vremenska neravnomjernost u rasporedu vodnog bogatstva. Posljedica toga su česte suše koje se u Hrvatskoj javljaju u prosjeku svake treće do pete godine, a ovisno o intenzitetu i dužini trajanja mogu smanjiti urode poljoprivrednih kultura od 20-70 %.

Navodnjavanje

Obzirom na prirodne potencijale Republike Hrvatske, a to su povoljna umjerena klima, kvalitetna tla i bogati vodni resursi, navodnjavanje se ne provodi u onolikoj mjeri kolike su stvarne mogućnosti i potrebe. Prema zadnjoj službenoj procjeni (Izvor: Izvješće o provedbi nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, poljoprivrede za 2011. godinu), u Republici Hrvatskoj navodnjavalo 18.000 ha od 1.326.083 ha korištenih poljoprivrednih površina, dakle samo 1,36%. Na osnovu provedenih analiza, prilikom izrade Strategije upravljanja vodama (NN 91/08), utvrđeno je da vrlo visoku i visoku pogodnost za primjenom navodnjavanja ima 484.026 ha poljoprivrednih površina.

Prema aktivnostima planiranim „Nacionalnim projektom navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj“ (NAPNAV), do kraja 2020. godine bi trebalo izgraditi infrastrukturu za navodnjavanje na 65.000 ha poljoprivrednog zemljišta, što znači da bi se udio navodnjavanih od ukupno korištenih poljoprivrednih površina povećao sa sadašnjih 1.36 % na 4.90%.

Sukladno navedenom planu, tijekom 2006. i 2007. godine, većina županija izradila je i usvojila planove navodnjavanja za područja županije. Po izradi Planova navodnjavanja županija, pokrenuta je i izrada projektne dokumentacije te postupci ishodovanja potrebnih dozvola za izgradnju pojedinih sustava. Do sada je izrađena projektna dokumentacija za 71 projekat koji ukupno obuhvaćaju oko 83.000 ha poljoprivrednih površina.

Obzirom da izvođenje sustava za male, usitnjene i izdvojene posjede otežava i znatno poskupljuje kako samu izgradnju tako i održavanje sustava, trebalo bi istovremeno sustavom potpore stimulirati okrupnjavanje i udruživanje poljoprivrednih proizvođača, što u konačnici vodi i racionalnijem gospodarenju izgrađenim sustavima.

Melioracijska odvodnja

Detaljna kanalska mreža (melioracijske građevine III i IV reda) dugi niz godina nije održavana, dijelom zbog ratnih zbivanja, a dijelom zbog nedostatnih financijskih sredstava. Uslijed neodržavanja došlo je do devastacije sustava, te je isti dijelom zapušten i nefunkcionalan zbog čega dolazi do plavljenja poljoprivrednih površina. Stoga je nužno sustav što prije dovesti u funkcionalno stanje, a potom ga redovno održavati i dograđivati. Funkcionalan sustav detaljne melioracijske odvodnje preduvjet za razvoj sustava navodnjavanja, a doprinosi i mjerama preventivne obrane od poplava. Obnova i čišćenje detaljne kanalske mreže stoga su neophodni kako bi se štete od poplava, kojima smo svjedočili posljednjih godina, svele na minimum. Isto se provodi kroz Program čišćenja i obnove detaljnih melioracijskih građevina za odvodnju i navodnjavanje na području RH Hrvatskih voda.

40

U Republici Hrvatskoj ima ukupno 23.036,731 km detaljnih melioracijskih građevina za odvodnju od kojih je 11.956,786 km obnovljeno, dok su, uslijed nastale financijske situacije, za 2012. godinu predviđena tek sredstva za održavanje, ali ne i za nastavak obnove ovih građevina.

Također vrijedi napomenuti da su, osim detaljne kanalske mreže, tijekom godina zapušteni i brojni drenažni sustavi koje je neophodno sanirati i dograditi kako bi se navodnjavanje uopće moglo primijeniti na nekim za poljoprivredu vrlo značajnim područjima.

4.3. Obnovljivi izvori energije

Korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije ima široku deklarativnu potporu u strateškim dokumentima razvitka energetskog sektora i zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj (Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, "Narodne novine", broj 130/09). Također, Republika Hrvatska se opredijelila za sustav poticanja zajamčenim otkupnim cijenama (feed-in tarife) koji je u potpunosti bankabilan, pouzdan i najprihvatljiviji jamstveni instrument za financijske institucije. Republika Hrvatska se opredjeljuje za iskorištavanje obnovljivih izvora u skladu s načelima održivog razvoja. Planirano je da će udio obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije u 2020. godini iznositi 20%, što bi se trebalo postići ispunjavanjem slijedećih sektorskih ciljeva za 2020. godinu:- 35% će iznositi udio električne energije iz obnovljivih izvora energije, uključivo velike hidroelektrana, u ukupnoj potrošnji električne energije;- 10% će iznositi udio obnovljivih izvora energije korištenih u svim oblicima prijevoza u odnosu na potrošnju benzina, dizelskog goriva, biogoriva u cestovnom i željezničkom prijevozu te ukupne električne energije korištene u prijevozu;- 20% će iznositi udio bruto neposredne potrošnje energije za grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije za grijanje i hlađenje.

Sektorski ciljevi udjela obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije u 2020. godini:električna energija 9,2%;

transport 2,2%;

toplinska i rashladna energija 8,6%.

Raspoloživu biomasu se može raznim tehnologijama uporabiti za pretvorbu u električnu energiju i/ili unutarnju energiju (toplinu) ili pak preraditi u komercijalno pogodnije oblike energije (pelete, brikete, drvenu sječku i drveni ugljen). Također, dio biomase može se upotrijebiti za proizvodnju biogoriva druge generacije. Republika Hrvatska je postavila cilj da u 2020. godini upotrebljava oko 26 PJ energije iz biomase, dok je za cilj za upotrebu biogoriva postavljen na oko 9 PJ u 2020. godini. Što se tiče energije dobivene iz bioplina, odnosno plinovitog goriva dobivenog anaerobnom razgradnjom organskih tvari, Republika Hrvatska je postavila cilj da iz poljoprivredne proizvodnje u energetske svrhe iskoristi u 2020. godini ekvivalent od barem 20% ukupnih uvjetnih grla i da tako proizvede oko 2,6 PJ energije iz bioplina odnosno oko 100 milijuna m3 bioplina.Trenutno je u realizirano 77 projekata, ukupne snage 156.055,68 kW, koji su stekli status povlaštenih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije, što znači da se

41

proizvođači prodaju proizvedenu električnu energiju po zajamčenoj otkupnoj cijeni. Od realiziranih projekata 9 je vjetroelektrana, 53 sunčane elektrane, 2 hidroelektrane, 3 elektrane na biomasu, 6 elektrana na bioplin, 3 kogeneracijska postrojenja i 1 projekt elektrane na deponijski plin. U narednom periodu se očekuje realizacija još 114 projekata za koje su sklopljeni ugovori o otkupu električne energije, ukupne snage 188.608,08 kW.

4.4. Poljoprivredno stanovništvo (radna snaga) Prema Upisniku poljoprivrednih gospodarstava iz 2011. godine ukupan broj zaposlenih u OPG-u, obrtu i zadrugama iznosio je 558.449 zaposlenika, od toga 58,65 % muških i 41,35% ženskih zaposlenika. Tu populaciju karakterizira i izrazito nepovoljna dobna struktura, a koja se očituje u velikom udjelu poljoprivrednika iznad 60 godina starosti (45,16 %), dok je zastupljenost mlađe generacije do 40 godina svega 15,13 %. Nadalje, ukoliko se promatra generacija do 50 godina dobna struktura je i dalje nepovoljna (32%). Ovu činjenicu moramo promatrati i kao potrebu za ulaganjem i poticanjem mjera kojima bi se mlađa populacija ruralnog stanovništva zainteresirala za bavljenjem poljoprivrednom djelatnošću. S obzirom na velik udio starije populacije u narednom razdoblju trebalo bi doći do smjene generacije, a poticajne mjere mogle bi proces ubrzati.

Analizirajući spolnu strukturu vidljivo je da u kategoriji iznad 60 godina zastupljenost žena je veća od 40 posto, dok je u ostalim kategorijama ona niža a posebno u populaciji do 40 godina. Promatrajući spolnu strukturu po nositeljima OPG-a izrazito je nepovoljna po svim dobnim kategorijama u svezi zastupljenosti žena, što ukazuje na potrebu poticanja i ulaganja u mjere kojima bi se to promijenilo.

Tablica 28..: Struktura prema dobi i spolu

Godina < 40 41 - 50 51 - 60 > 60 UKUPNO

SPOL m ž m ž m ž m ž m ž

OPG - nositelji i članovi broj 55.175 32.608 58.075 39.695 80.017 52.740

147.498

116.230

340.765

241.273

% 16,19 13,51 17,04 16,45 23,48 21,86 43,28 48,17 58,55 41,45

OBRT- vlasnici broj 500 96 579 168 540 98 150 10 1.769 372

% 28,64 25,81 32,73 45,16 30,53 26,34 8,48 3 82,62 17,38

ZADRUGA-

upravitelji broj 37 14 81 9 77 12 38 2 233 37

% 15,88 37,83 34,76 24,32 33,05 32,43 16,31 5,45 86,30 13,70

UKUPNO broj 55.712 32.718 58.735 39.872 80.634 52.850

147.686

116.242

342.767

241.682

UKUPNO broj 88.430 98.607 133.484 263.928 584.449

42

% 16,26 13,55 17,14 16,52 23,54 21,89 43,12 48,12 58,64 41,36

Izvor: MP, Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, 2011.

Od ukupnog broja nositelja i članova OPG-a, vlasnika obrta i upravitelja zadruga 67,99 % je preko 50 godina starosti a 15,13% mlađe je od 40 godina što pokazuje nepovoljnu starosnu strukturu spomenute populacije. Ta dobna struktura ukazuje na potrebu promjene starosne strukture putem prenošenja poljoprivrednih gospodarstava na mlađe nositelje.

Isto tako, imajući u vidu nisku prosječnu veličinu poljoprivrednih gospodarstava u RH, (ponajprije OPG-a), moramo konstatirati izraženo prisustvo skrivene nezaposlenosti u sektoru poljoprivrede. Naime, nedovoljna zaposlenost nositelja i članova OPG-a, ponajprije žena, na vlastitom gospodarstvu, stvara potrebu otvaranja novih radnih mjesta kroz pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti.

4.4.1. Obrazovna struktura poljoprivrednog stanovništvaPoljoprivredno obrazovanje u Republici Hrvatskoj se pruža kroz formalne obrazovne ustanove na dvije razine: poljoprivredno obrazovanje u šest poljoprivrednih škola i oko 20 srednjih škola, te više i visoko kvalificirano obrazovanje putem stručnih predavanja na dva učilišta (u Križevcima i Požegi) i dva fakulteta ( Zagreb i Osijek).

Tablica 29.:Struktura poljoprivrednog stanovništva prema poljoprivrednom obrazovanju

Stupanj obrazovanja Broj %

Bez škole 969.753 98,10

Tečaj 2.480 0,25

Srednje školsko 12.405 1,25

Više i visoko 3.905 0,40

Ukupno 988.543 100,00

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede, 2003

Pokazatelji poljoprivrednog obrazovanja na razini poljoprivrednog stanovništva vrlo su nepovoljni, što ima izravan negativan utjecaj na razvoj i unapređenje poljoprivrede i hrvatskog sela. To stanje uakzuje na potrebu da se putem organiziranja i provođenja seminara, radionica, tečajeva, savjetovanja, razmjene iskustava i svih drugih oblika prenosa znanja i informacija ta situacija mjenja.

4.2.Sustav obrazovanja odraslih

43

Obrazovanje odraslih, uključujući obrazovanje poljoprivrednika, je utvrđeno Zakonom o obrazovanju odraslih (NN 17/07, od 12. veljače 2007) i u okviru je nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Obrazovanje odraslih je proces učenja namijenjen odraslima s ciljem stjecanja kvalifikacija potrebnih za zapošljavanje (stjecanje kvalifikacija za prvo zanimanje, ponovno usavršavanje, stjecanje stručnog znanja i vještina, te njihovo poboljšanje) i ostvarivanje prava na slobodni razvoj osobnosti.

Obrazovanje odraslih može biti formalni, neformalni, neslužbeni ili/i samousmjereni proces učenja i dio je jedinstvenog sustava obrazovanja u Hrvatskoj, koji je javna usluga.

Oni koji sudjeluju u praćenju i razvoju sustava obrazovanja odraslih su:

- Vijeće za obrazovanje odraslih (stručno i savjetodavno tijelo Vlade Hrvatske) i

- Agencija za obrazovanje odraslih kao ustanova za praćenje, razvoj, ocjenu i poboljšanje obrazovanja odraslih u Hrvatskoj, utemeljena uredbom Vlade 2006. godine.

Što se tiče programa obrazovanja i tečajeva za poljoprivrednike, u Hrvatskoj je trenutno ovlašteno 36 ustanova koje vrše kvalifikacijske programe za poljoprivredne proizvođače s ciljem stjecanja različitih zanimanja. Kvalifikacijski programi se sastoje od teoretskog i praktičnog dijela predavanja.

Dodatna usavršavanja u svrhu stjecanja potrebnih dodatnih vještina i sposobnosti koje se odnose na relevantne standarde Zajednice o okolišu, higijeni, dobrobiti životinja, javnog zdravstva, zdravlja biljaka i životinja, sigurnosti na radu, Zajedničke organizacije tržišta za voće i povrće, omogućena su u suradnji s Poljoprivredno-savjetodavnom službom.

4.4.3. Poljoprivredno-savjetodavna služba

Obaveza uspostave Sustava poljoprivrednog savjetovanja od 1. siječnja 2007. godine u svim članicama EU, jedan je od glavnih elemenata Reforme Zajedničke poljoprivredne politike. Republika Hrvatska je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi (NN 50/12) uskladila djelovanje i organizaciju poljoprivrednog savjetovanja u Hrvatskoj sa Uredbom Vijeća (EZ) 73/2009.

4.4.3.1. Djelatnost Poljoprivredne savjetodavne službe (PSS)

Poljoprivredna savjetodavna služba (PSS) osnovana je temeljem spomenutog Zakona kao specijalizirana javna ustanova za obavljanje poslova poljoprivredno-savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu. Poslovi i zadaće koje čine temeljnu djelatnost PSS su: tehnološko-tehničko unapređenje poljoprivrednih gospodarstava i pružanje stručne pomoći poljoprivrednicima s ciljem povećanja dobiti od poljoprivredne i dopunskih djelatnosti na gospodarstvu; davanje stručnih savjeta, instrukcija i praktičnih predočenja iz područja poljoprivrede i ribarstva za poboljšanje načina gospodarenja i prijenos stručnih znanja i vještina potrebnih razvitku i očuvanju vrijednosti seoskog prostora i održivog razvoja, sudjelovanje u izradi razvojnih planova za poljoprivredna gospodarstva i provođenje programa razuvoja poljoprivrede, ribarstva i seoskog prostora, promicanje znanja u poljoprivredi, poticanje osnivanja različitih udruženja, provođenje sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podata putem godišnjih FADN istraživanja, informiranje i izdavačka djelatnost za potrebe razvoja poljoprivrede i ribarstva te ruralnog prostora i drugo.

44

Sukladno Zakonu, poslove provođenja stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, PSS obavlja kao javnu ovlast. Upisom u sudski registar na dan 1. lipnja 2012. godine sa sjedištem u Zagrebu, PSS organizira svoje poslovanje i djeluje na cijelom području Republike Hrvatske putem podružnica u jedinicama regionalne (područne) samouprave sa, trenutno, 230 zaposlenh službenika raspoređenih u ukupno 112 ureda i ispostava. PSS sredstva za rad i obavljanje djelatnosti osigurava iz Državnog proračuna Republike Hrvatske kao proračunski korisnik u okviru razdjela Ministarstva poljoprivrede te iz drugih izvora. Svoje usluge korisnicima PSS pruža besplatno.

4.4.3.2.Snage PSS

Obavljanju temeljne djelatnosti prilagođena je organizacijska struktura i unutarnji ustroj PSS sa visokostručnim i specijaliziranim kadrovima bogatih stručnih znanja te dugogodišnjeg iskustva u savjetodavnom radu. Naime, od ukupno 230 službenika 4 su doktora znanosti, 24 magistra znanosti i 194 službenika ima visoku stručnu spremu. Poljoprivredni suradnici, poljoprivredni savjetnici, stručni suradnici i stručni savjetnici, kao i viši stručni savjetnici, uz svakodnevne stručne, obavljaju i specijalističke poslove koji zahtijevaju svakodnevni obilazak korisnika i dostupnost korisnicima na području cijele RH. U svom radu PSS koristi i stalno unaprjeđuje metodologiju savjetodavnog rada, savjetodavne metode i vještine, sve radi dostupnosti što većem broju korisnika te razvija bogatu izdavačku djelatnost. Svi službenici međusobno su umreženi informacijskim i komunikacijskim sustavom PSS te su dobro informatički opremljeni. Stručnom osposobljavanju i usavršavanju službenika u zemlji i inozemstvu posvećuje se velika pažnja radi stjecanja novih znanja i vještina s ciljem prijenosa istih u praksu i parktičnu primjenu na gospodarstvima korisnika.Provođenje aktivnosti, evidencija i nadzor rada službenika PSS osigurano je putem Sustava mjesečnog izvješćivanja savjetnika, a pored ostalih resursa, PSS ima izvrsno uređenu mrežnu stranicu na kojoj se dnevno objavljuje niz stručnih sadržaja: stručni savjeti, članci i prilozi, preporuke, vijesti, osvrti i publikacije i mnoštvo drugih sadržaja namijenjenih svim zainteresiranim korisnicima.PSS ima jako dobru suradnju sa mnogim državnim tijelima i institucijama, osobito resornim ministarstvom, znastvenim i obrazovnim ustanovama i stručnim institucijama u zemlji, ali i brojnim srodnim službama i institucijama u inozemstvu.

4.4.3.3. Slabosti PSS

PSS nedostaje veći broj službenika odnosno izvršitelja na svim razinama, kako bi u većoj mjeri mogle biti zadovoljene brojne potrebe korisnika usluga, a to se sa trenutnim brojem zaposlenih ne može postići, unatoč nastojanjima da se službenici u većem stupnju usvaršavaju odnosno specijaliziraju i profiliraju u struci. Nadalje, dio postojećih službenika raspoređen je na poslove provođenja novih javnih ovlasti, kao i jačanje kapaciteta za provođenje programa razvoja poljoprivrede i ribarstva te programa ruralnog razvoja kao okosnica Zajedničke poljoprivredne i ribarstvene politike u okviru skorog članstva RH i pristupanja Europskoj uniji. Ograničavajući čimbenik u proteklom su razdoblju bila limitirana proračunska sredstva za rad PSS pa time i zapošljavanje većeg broja kadrova. Za iduće razdoblje, Strateškim planom PSS predviđeno je postupno povećanje broja službenika, jačanje materijalnih kapaciteta kako bi bilo moguće ostvariti strateške ciljeve rada, dalje razvijati cjelokupni

45

sustav savjetovanja korisnika, odnosno osigurati unapređenje, proširenje i pružanje što kvalitetnijih savjetodavnih usluga. Pored toga, potrebno je jačati kompetentnost službenika za stjecanje iskustava u pripremi i izradi projekata za korištenje sredstava EU fondova za korisnike, ali i za PSS. Jedan od ograničavajućih čimbenika, iako ne i izravna slabost PSS, vezana je za trenutne okolnosti koje mogu negativno utjecati na učinkovitost djelovanja PSS, a tiču se smanjene ili niske investicijske aktivnosti u poljoprivredi, nepovoljne strukture poljoprivrednih gospodarstava u pogledu veličine posjeda, tehnološke razvijenosti, starosne strukture i kvalificiranosti poljoprivrednika te ekonomske rizičnost poslovanja u ovoj djelatnosti.

4.5. Stanje poljoprivrednog okoliša

Republika Hrvatska je kroz pred pristupno razdoblje i prilagodbu zajedničkoj pravnoj stečevini Europske unije prilagodila svoje zakonodavstvo onom Europske unije i preuzela smjernice svih politika pa tako i one poljoprivredne i okolišne.Zakonodavni okvir zaštite okoliša i prirode, kao i svih njihovih dijelova, u potpunosti je prilagođen zahtjevima koje je unija postavila pred nas.U tom svijetlu, posebno je apostrofiran utjecaj poljoprivrede na okoliš, u smislu onečišćenja zraka, vode i tla.Ministarstvo poljoprivrede još je 2009. izradilo brošuru Načela dobre poljoprivredne prakse koja se bavi zaštitom tla, vode, zraka i dobrobiti životinja kroz poljoprivrednu djelatnost.Kroz zakonodavstvo o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju poljoprivredni proizvođači, korisnici izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja dužni su na svojim gospodarstvima poštivati mjere višestruke sukladnosti koje se odnose na dobre poljoprivredne i okolišne uvjete propisane Pravilnikom o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima („Narodne novine“, broj 89/11) i propisane zahtjeve upravljanja koji predstavljaju vezu s već postojećim zakonodavnim okvirom zaštite okoliša, zaštite prirode, zaštite zdravlja ljudi i životinja i dobrobiti životinja.

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji otvaraju se mogućnosti dodatne zaštite okoliša od negativnih utjecaja poljoprivredne proizvodnje kroz primjenu dobrovoljnih agrookolišnih mjera koje će biti definirane kroz ovaj Program za razdoblje 2014. – 2020. godine.

4.5.1. Utjecaj poljoprivrede na tlo i vode

Potrošnja mineralnih gnojivaPrema podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju 2007. – 2011. godina potrošnja mineralnih gnojiva iznosila oko 350 000 tona, sa 33 % smanjenjem ukupne korištene količine gnojiva između prve i posljednje promatrane godine.

46

Graf 2.: Potrošnja mineralnih gnojiva u RH (2007. – 2011.)

Izvor podataka: DZS.

Ispuštanje organskog gnojiva porijeklom iz uzgoja domaćih životinjaPrema raspoloživim podacima iz 2010. godine u Hrvatskoj je bilo evidentirano, prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije 1.020.200 uvjetnih grla (UG) domaćih životnija. Po uvjetnom grlu procjenjena je proizvodnja oko 75 kg dušika (N) u stajskom gnoju što iznosi ukupno oko 76.500 tona N. Te količine dušika u stajskom gnoju predstavljaju vrijedan izvor hranjiva koje bi trebalo pravilno koristiti, u skladu s potrebama biljaka i stanju hranjiva u tlu. Međutim, značajan problem predstavlja činjenica da još uvijek najveći broj farmi u RH nema adekvatan sustav zbrinjavanja i skladištenja stajskog gnoja. Ta činjenica ukazuje na prisutnost daljnjeg zagađivanja okoliša i neracionalno korištenje hranjiva porijeklom iz stajskog gnoja.U idućem periodu a kroz mjere ovog programa nužno je investirati u sustave zbrinjavanja stajskog gnoja na farmama kao i implementiranje dobrovoljnih mjera za zaštitu vode i tla. Da bi ove mjere imali učinka nužno je uspostaviti i učinkovit sustav praćenja poljoprivrednog onečišćenja tla i voda.

Utjecaj potrošnje sredstava za zaštitu bilja na tlo i vodu

Nije moguće utvrditi točnu količinu potrošnje sredstava za zaštitu bilja (SZB) u Republici Hrvatskoj. Procjene Ministarstva poljoprivrede iznose do 5 000 tona SZB na godišnjoj razini. Monitoring rezidua pesticida uspostavljen je na više različitih institucija. Program motrenja rezidua pesticida u proizvodima biljnog porijekla uspstavljen je 2007. U postupku monitoringa 2007.-2012. godina u nekim slučajevima utvrđeno je prekoračenje maksimalno dozvoljenih koncentracija aktivnih tvari Isto tako je utvrđena prisutnost ilegalnog korištenja pojedinih sredstava kojima je ukinuta dozvola. Iako bi se iz navedenih podataka o rezultatima monitoringa moglo procijeniti da je izloženost potrošača ostacima pesticida u Hrvatskoj relativno niska s obzirom da samo 1 – 2 % proizvoda sadržava nedopuštene ostatke pesticida (iznad MDK vrijednosti), potrebno je uzeti u obzir da se u Hrvatskoj analiza provodi na manji

47

broj aktivnih tvari nego je to propisano Uredbom Komisije (EU) br. 788/2012. Monitoring podzemnih voda, u skladu s Okvirnom direktivom o vodama te Zakonom o vodama, obuhvaća pokazatelje potrebne da se utvrdi količinsko i kemijsko stanje podzemnih voda. Prva sustavna praćenja kakvoće podzemnih voda kaptiranih izvorišta na području krša započeta su osamdesetih godina prošloga stoljeća. Nakon toga, 2000. godine uspostavljen je sustavni monitoring podzemnih voda na priljevnim područjima vodocrpilišta grada Zagreba, a 2006. godine i sustavni monitoring podzemnih voda na nacionalnoj razini. U nadležnosti Ministarstva zdravlja po Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (47/2008) provode se dva monitoringa:Monitoring izvorišta vode za piće – financiraju pravne osobe koje upravljaju vodoopskrbnim sustavimaMonitoring vode za piće iz razvodne mreže – financiraju županije

Pri donošenju je novi Zakon o vodi za ljudsku potrošnju. Ovaj je zakon u potpunosti usklađen s Direktivom Vijeća 1998/83/EZ o kvaliteti vode za ljudsku potrošnju. Provedba monitoringa vode za piće bit će znatno izmijenjena u vrsti i obimu analiza. Po pitanju pesticida trebat će se analizirati znatno veći broj uzoraka vode iz razvodnog sustava kao i znatno veći broj pesticida. U tom smislu potrebno je unaprijediti monitoring na takav način da obuhvaća što više onih aktivnih tvari koje su u aktualnoj primjeni, koje mogu predstavljati rizik za pitke vode.

U travnju 2013.godine. stupio je na snagu i Nacionalni akcijski plan postizanje održive uporabe pesticida koji donosi niz mjera za profesionalne korisnike sredstava za zaštitu bilja u cilju smanjenja štetnog djelovanja pesticida na zdravlje ljudi i kvalitetu okoliša. U Republici Hrvatskoj je prisutan i proces zakiseljavanja tla i degradacije organske tvari, posebno na poljoprivrednom zemljištu. U dolini Neretve kontinuirano se povećavaju površine zaslanjenog tla, kao i stupanj zaslanjenosti, dok na području Slavonije i Baranje postupno dolazi do širenja pjega alkalnog tla.

Ranjiva područja u Republici Hrvatskoj

Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 130/12) koja obuhvaća 9 % teritorija, odnosno područja 75 općina i gradova Republike Hrvatske na čijim je vodotocima monitoringom utvrđeno onečišćenje uzrokovano poljoprivrednom djelatnosti. Onečišćenje je utvrđeno prema prisutnosti dušika u površinskim i podzemnim vodama te prema eutrofikaciji površinskih voda.Na tim područjima se, od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji moraju primjenjivati odredbe I. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla („Narodne novine“, broj 15/13) koje se posebno odnose na dobru poljoprivrednu praksu u korištenju gnojiva na poljoprivrednim površinama, načine skladištenja i zbrinjavanja gnojiva, korištenja u blizini vodotokova i druge odredbe koje definiraju dobro gospodarenje gnojivom na poljoprivrenim gospodarstvima.Odredbe ovoga Akcijskog programa smatraju se preporukom poljoprivrenim proizvođačima van ranjivih područja te su kao takve smjernice za dobro gospodarenje gnojivom na cijelom području Republike Hrvatske.

48

Vrlo je važno, za potreba adekvatne kontrole onečišćenja voda uzrokovanog poljoprivrednom djelatnošću, uvesti kvalitetan monitoring površinskih i podzemnih voda na cijelom teritoriju republike Hrvatske.

Erozija tla u Hrvatskoj

Procjenjuje se da je na prostoru RH procesima erozĳe zahvaćeno 1.489.605 ha, što čini 48 % poljoprivrednoga zemljišta. Postojeće stanje erozĳ e zemljišta proizlazi iz prirodnih čimbenika (tlo, klima, reljef, vegetacĳ a), te antropogenih utjecaja na njih. Osim nepovoljnog smjera obradbe tla (često zbog usitnjenosti parcela), u kontinentalnim slivovima problem je i sve veća zastupljenost jarina rijetkoga sklopa. Šezdesetih godina prošloga stoljeća podjednaku zastupljenost na obradivim površinama imale su ozimine i jarine, dok podatci iz 2003. godine pokazuju da su jarine zastupljene na oko 40 % obradivih površina, a ozimine samo na 20 %. Također je nepovoljan trend smanjenja površina pod krmnim usjevima, što dodatno pospješuje erozĳske procese.U priobalnim slivovima u posljednje su vrijeme važan uzročnik erozije ljetni požari, što je povezano s neodržavanjem i napuštanjem poljoprivrednih površina.

Tablica 30.: Temeljni oblici erozije na području RHSliv Save

Površina poljoprivrednoga zemljišta: 1.244.890 ha

Površina poljoprivrednoga zemljišta zahvaćena erozĳ om: 416.069 ha ili 33% ukupnoga poljoprivrednog zemljišta

Dominantni oblik erozĳ e: plošna Prisutni oblik erozĳ e: brazdasta i bujičnaSliv Drave i Dunava

Površina poljoprivrednoga zemljišta: 657.951 ha

Površina poljoprivrednoga zemljišta zahvaćena erozijom:69.054 ha ili 10% ukupnoga poljoprivrednog zemljišta

Primorsko-istarski slivoviPovršina poljoprivrednoga zemljišta: 454.611 ha

Površina poljoprivrednog zemljišta zahvaćena erozĳom: 337.183 ha ili 74% ukupnoga poljoprivrednog zemljišta

Dominantni oblik erozĳe: brazdasta Prisutni oblik erozĳe: bujična, jaružna i podzemna erozĳa

Dalmatinski slivoviPovršina poljoprivrednoga zemljišta: 772.865 ha

Površina poljoprivrednog zemljišta zahvaćena erozĳom:667.299 ha ili 86% ukupnoga poljoprivrednog zemljišta

Dominantni oblik erozĳe: bujična Prisutni oblik erozĳe: bujična, jaružna i podzemna erozĳa

Izvor: Izvješće AZO, 2007.

Kako bi se takva kvalitetnija tla zaštitila od daljnje degradacije, s njima treba prije svega obazrivo gospodariti a zatim i provoditi adekvatne mjere zaštite od erozije u sklopu redovite biljne proizvodnje. Detaljan pregled može se vidjeti na slijedećoj tablici: Tablica br. Površina klasa pogodnosti tla za obradu i klasa stvarnog rizika od erozije tla vodom na poljoprivrednom zemljištu po poljoprivrednim regija u Republici Hrvatskoj.

49

Klase pogodnostitla

Klase stvarnog rizika tla od erozije u Republici HrvatskojNiski rizik Umjereni rizik Visoki rizik Ukupnoha % ha % ha % ha %

P-1 259.345,00 14,39 9.106,60 1,30 987,00 0,13 269.438,50 8,38

P-2 396.546,50 22,01 116.764,30 16,71 7.322,00 1,02 520.632,90 16,20

P-3 440.895,90 24,47 224.629,60 32,16 265.677,00 37,28 931.202,50 28,98

N-1 441.599,00 24,51 48.134,60 6,89 25.877,70 3,63 515.611,20 16,05

N-2 262.926,80 14,59 299.718,20 42,91 412.763,90 57,92 975.408,90 30,36

Ukupno 1.801.313,20 100 698.353,30 100 712.627,60 100 3.212.294 100

Tablica 31.: Klase stvarnog rizika tla od erozije u RH

Izvor: Agronomski fakultet u Zagrebu

Procjenjuje se da gubitak poljoprivrednog tla, uzrokovan erozijom, u Hrvatskoj iznosi od 3,8 milijuna tona do 4., milijuna tona godišnje. Najplodnija tla u Hrvatskoj (crnica i eutrično smeđe tlo) su kroz prethodnih stotinu godina obrađivanja izgubila 50-70 posto organske tvari, a udio humusa je pao s prosječne razine od 4-6 posto na 1-2 posto. Najvažnija poljoprivredna tla u Hrvatskoj su u posljednjih 50 godina izgubila 2,1-2,8% organske tvari, tj. 2,5% organske tvari tijekom posljednjih trideset godina. Meliorirana tla su u razdoblju od oko dvadeset godina izgubila količinu humusa sa 6-10% na 4-5%, dok većina poljoprivrednih tala u Hrvatskoj danas ima sadržaj humusa od 1,5-2,5%.

Sustav trajnog motrenja poljoprivrednog tla

Sustav trajnog motrenja tala nije uspostavljen. Temeljem donesene zakonske regulative normativno je stvorena pretpostavka za izradu trajnog sustava motrenja tala u Republici Hrvatskoj (po metodi pilot projekta u okviru projekta LIFE 05). Pravilnikom o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“, broj 60/10) stvara se mogućnost za uspostavu sustava trajnog praćenja poljoprivrednog zemljišta na nivou Republike Hrvatske (do sto postaja se planira uspostava kroz 9 godina), a čija je uspostava ovisi o raspoloživosti proračunskih sredstava.Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 39/13) definira se onečišćenje poljoprivrednog zemljišta kao i utvrđivanje onečišćenja, praćenje stanja i zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja

4.5.2. Kvaliteta zraka i emisije stakleničkih plinova

U razdoblju od 2001. do 2003. hrvatska je poljoprivredna proizvodnja emitirala u prosjeku ekvivalent od 3,8 milijuna tona CO2 godišnje.

50

Ugljikov dioksid (CO2) najznačajniji je staklenički plin i ima daleko najveći udio u ukupnim emisijama stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj. U 2010. godini njegov je udio bio oko 74,1%, a slijede CH4 s 12,5% i N2O s 11,7%, dok je zajednički udio HFC-a, PFC-a i SF6 bio ispod 1,7%.Glavni izvori emisija CH4 su aktivnosti u sektorima energetika, poljoprivreda i otpad, dok najveći udio emisija N2O dolazi iz sektora poljoprivrede i industrijskih procesa. U usporedbi s prvom izvještajnom godinom, odliv CO2 se u 2010. godini povećao za oko 23%. Glavni razlog je porast zalihe ugljika u biomasi zbog povećanja šumskoga prirasta i činjenici da se sječa nije značajnije mijenjala kroz godine (oko 50% prirasta). Emisije amonijaka iz poljoprivrede predstavljaju 60% ukupnih emisija amonijaka u Hrvatskoj, dok dušični oksid i metan čine 53% odnosno 21% ukupnih emisija.U 2010. poljoprivredna proizvodnja sudjelovala je s 11,42% (3 326,88 Gg CO2-eq) u ukupnoj emisiji stakleničkih plinova RH. Najznačajniji staklenički plin iz tog sektora je CH4, koji se pojavljuje kao direktni produkt životinjskoga metabolizma (crijevna fermentacija ≈ 80%)i prilikom anaerobne razgradnje stajskoga gnoja (≈ 20%). Najveći proizvođači metana su preživači (goveda i ovce). Količina CH4 ovisi o broju životinja, probavnome traktu životinje te o količini i tipu prehrane. U razdoblju od 1990. do 2000. emisije CH4 kontinuirano su sesmanjivale uslijed smanjenja stočarske proizvodnje (pad broja stoke za 49%). Od 2001. do 2006. slijedi rast za 16,8%, koji prati porast aktivnosti u ovoj poljoprivrednoj grani. Na razini EU udio emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede iznosi 9%, što je 2% -tno smanjenjeu odnosu na 1990. godinu. Emisije N2O i NOX izravno su povezane s načinom gospodarenja stajskim gnojem, postupcima kultivacije tla, tehnologijama uzgoja te vrstom usjeva. U razdoblju od 1990. Do 2010. vrijednosti emisija NOX i N2O nisu se bitno mijenjale.

4.5.3. Bioraznolikost i poljoprivreda

Zbog specifičnog geografskog položaja na razmeđi tri biogeografske regije - alpske, mediteranske i kontinentalne te osobitih ekoloških, klimatskih i geomorfoloških uvjeta, Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja u pogledu biološke raznolikosti.

Ekološka mreža i NATURA 2000 područjaEkološka mreža (EM) je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Uredba o proglašenju ekološke mreže,donesena je u listopadu 2007. godine . Ekološku mrežu čine sva područja u RH važna za vrste i stanišne tipove koji su ugroženi na europskoj i državnoj razini te predstavljaju temelj za europsku ekološku mrežu Natura 2000 koja obuhvaća područja važna za vrste i stanišne tipove propisane Direktivom o pticama i Direktivom o staništima. Područja ekološke mreže u Hrvatskoj podijeljena su na međunarodno važna područja za ptice te područja važna za ostale divlje svojte i stanišne tipove, a EM obuhvaća značajan dio hrvatskog teritorija (47 % kopnenog i 39 % teritorijalnog mora) a od toga su oko 80% poljoprivredna i šumska područja, gdje oko 58% čine šumska područja, uključujući prijelazno područje šume (izvor: AZO, CLC, 2006). Poljoprivredna zemljišta čine 33% površine prijedloga Natura 2000 područja. Značajan dio područja ekološke mreže RH i potencijalne EU ekološke mreže Natura 2000 čine ekstenzivno gospodarene poljoprivredne površine (pašnjaci, livade, mozaične poljoprivredne površine bogate prirodnim živicama). Najvažniji mehanizam očuvanja takvih površina, ali i poljoprivrednih površina koje pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti, a nalaze se izvan nacionalne odnosno europske ekološke mreže, je osiguranje poticaja za

51

dobrovoljno provođenje mjera očuvanja biološke raznolikosti u poljoprivrednoj djelatnosti (održavanje takvih staništa košnjom ili ispašom, prilagodba gospodarenja potrebama ugroženih divljih svojti koje obitavaju na tim površinama, održavanje prirodnih živica i rubova oranica i dr.).

4.5.4.Genetski resursiIzvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja, kao i biljni genetski izvori za hranu i poljoprivredu, predstavljaju kulturnu, povijesnu i tradicijsku baštinu Republike Hrvatske. Isto tako one čine ukupno bogatstvo bioraznolikosti jedne države. Republika Hrvatska ima pravo i obvezu čuvati i razvija svoju izvornu gensku osnovu. Republika Hrvatska izradila Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj, 2010., kao i Pravilnik o očuvanju i održivoj uporabi biljnih genetskih izvora (NN 89/09.) u kojem se definira provedba Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj.Očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u poljoprivrediIzvorne pasmine domaćih životinja uzgojene u Hrvatskoj registrirane su pri Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji koja procjenjuje njihovu ugroženost na nacionalnoj razini sukladno klasifikaciji FAO-a. Kategorizacija statusa prepoznaje četiri stupnja ugroženosti: kritično ugrožene, visoko ugrožene, potencijalno ugrožene i neugrožene pasmine. Prema podacima iz 2009. godine od ukupno 26 izvornih pasmina 19,23 %, odnosno njih 5 je kritično ugroženo: Međimurski konj, Istarski magarac, Sjeverno jadranski magarac, Slavonsko-srijemsko podolsko govedo i Turopoljska svinja. Nadalje, 23,08 % je visoko ugroženih, odnosno njih 6, i to: Primorsko-dinarski magarac, Istarsko govedo, govedo Buša, Ruda ovca, Zagorski puran i Kokoš Hrvatica (Izvor: HPA).Očuvanje i održiva uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu

Godine 2012. u okviru mjera potpore ruralnog razvoja, Ministarstvo poljoprivrede uvodi novu mjeru „Očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja“ čiji je cilj očuvanje tradicionalnih i autohtonih vrsta i kultivara kojima prijeti genska erozija odnosno koji su sve manji prisutni u proizvodnji uslijed pojave novih visokorodnih sorti i hibrida poljoprivrednog bilja. Na popisu poljoprivrednog bilja kojim će se obuhvatiti sufinanciranje putem nacionalnih sredstava nalazi se 70 vrsta povrća, ratarskog bilja, voća i vinove loze. Temeljem Zakona o sjemenu i sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja donesen je Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena čuvanih sorti (Narodne novine broj 43/13) kojim se uređuje priznavanje tradicionalnih , autohtonih i domaćih sorti, kao čuvanih sorti te , stavljanje na tržište sjemena i čuvanih sorti.

4. 6. Poljoprivredna proizvodnja

4. 6. 1. Biljna proizvodnja

52

U biljnoj proizvodnji Republike Hrvatske u najvećem udijelu korištenih poljoprivrednih površina tijekom 2011. godine zastupljene su oranice i vrtovi sa 67,3% od kojih najveći dio otpada na proizvodnju žitarica (64,6%).

Tablica32.: Struktura biljne proizvodnje

ha 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Prosjek 2007-2011

Udio u strukturi

(%)

struktura 846.730 855.416863.02

3 899.594 892.221 871.397 100

Žitarice 558.590 562.470563.13

2 584.663 575.938 568.959 65,3Mahunarke za suho zrno 4.843 2.958 3 016 2 889 2.534 2.067 0,2Korjenasti i gomoljasti usjevi 53.311 38.306 38.105 38.260 35.299 40.656 4,7

Industrijsko bilje 94.055 107.668111.31

0 125.209 127.343 113.117 12,9Povrće 12.399 12.942 12.965 9.374 9.132 11.362 1,3Voćnjaci 25.004 28.311 29.056 28.753 28.389 27.903 3,2Vinogradi 32.000 34.000 34.000 33.000 32.000 33.000 3,8Maslinici 14.346 14.971 15.304 17.096 17.200 15.783 1,8

Zelena krma s oranica i vrtova 105.589 117.154120.04

4 126.297 129.479 119.713 13,7Ostali usjevi na oranicama i vrtovima 128 167 168 220 158 168 0,02Ugari 16.895 12.715 13.074 11.633 11.200 13.103 1,5Cvijeće i ukrasno bilje 106 300 300 300 409 283 0,03Sjemenski usjevi i presadnice 814 736 909 749 729 787 0,09

Izvor: DZS

Žitarice

Tijekom razdoblja od 2007. do 2011. godine pod žitaricama je bilo prosječno 568.959 hektara odnosno 65,3% ukupnih površina oranica i vrtova, a proizvodilo se prosječno 3,1 milijuna tona. U strukturi proizvodnje žitarica dominantno mjesto ima kukuruz sa 64,6%, a proizvodnja se kreće oko 2 milijuna tona, pšenica sa 26,1%, čiji je prirod u 2011. godini bio 782.499 tona, ječam sa 7,3 %,. Hrvatska je dugi niz godina više nego samodostatna u sektoru žitarica, te je neto izvoznik istih. Ostvareni prirod u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu povećan je kod pšenice za 15%, a kod ječma za 13%.S prosječnom proizvodnjom od 5,23 tone po hektaru u 2011. godini hrvatski prinosi žitarica bili su na razini prosječne proizvodnje (od 5,17 tone po hektaru) u EU. Prinos kukuruza u 2011. godini je iznosio 5,7 tona po hektaru, dok je kod pšenice iznosio 5,2 tone po hektaru.Prinosi svih vrsta žitarica variraju iz godine u godinu u odnosu na agroklimatske prilike.Povoljni agroklimatski uvjeti za proizvodnju posebno kukuruza i pšenice i primjerno agrotehničko znanje proizvođača uzrok su stalnog rast prinosa, ali sve učestalije suše i neuređena infrastruktura za navodnjavanje dovode oscilacija u proizvodnji.

Tablica33.: Proizvodnja žitarica od 2007. do 2011.

53

Kultura JM 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Pšenicaha 175.045 156.536 180.376 168.507 149.797t 812.347 858.333 936.076 681.017 782.499

t/ha 4,6 5,5 5,2 4,0 5,2

Kukuruzha 288.549 314.062 296.910 296.768 305.130t 1.424.599 2.504.940 2.182.521 2.067.815 1.733.664

t/ha 4,9 8,0 7,4 7,0 5,7

Ječamha 59.000 65.536 59.584 52.524 48.318t 225.265 279.106 243.609 172.359 193.961

t/ha 3,8 4,3 4,1 3,3 4,0

Zobha 27.967 19.873 20.901 19.280 25.344t 56.150 65.328 62.297 48.190 77.223

t/ha 2,0 3,3 3,0 2,5 3,0

Ražha 1.731 1.367 998 1.035 871t 4.364 4.079 2.860 2.507 2.949

t/ha 2,5 3,0 2,9 2,4 3,4Izvor: DZS

Graf 3: Proizvodnja žitarica 2007.-2011.

Proizvodnja žitarica 2007.-2011.

0500.000

1.000.0001.500.0002.000.0002.500.0003.000.0003.500.0004.000.000

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.godine

proi

zvod

nja

(t)

Raž

Zob

Ječam

Kukuruz

Pšenica

Industrijsko biljeTijekom razdoblja od 2007. do 2011. godine, pod industrijskim biljem je bilo prosječno 113.117 hektara odnosno 13 % ukupnih površina oranica i vrtova.

UljariceOd 2006. do 2010. godine uljarice su se u Hrvatskoj proizvodile na oko 97.000 hektara. U strukturi proizvodnje uljarica u Republici Hrvatskoj najzastupljenije su soja koja se proizvodi na oko 49.200 hektara, zatim suncokret na 29.700 hektara i uljana repica na 17.800 hektara.. Na tim je površinama u prosjeku proizvedeno oko 255.000 tona uljarica u zrnu. , Sjetvene

54

površine pod uljaricama variraju po godinama. Dominantno mjesto imaju soja (65,9%), uljana repica (26,7%) i suncokret (7,4%).Proizvodnja uljarica mala je i nedostatna za potrebe prerađivačke industrije. Prosječni prinosi (npr. repice od 2,6 tona po hektaru) manji su od onih koji bi se suvremenom tehnologijom proizvodnje mogli ostvariti (npr. preko 3 tone u V. Britaniji, Njemačkoj, Danskoj, Belgiji) iako su ostvareni prirodi u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu kod uljane repice povećani za 50% a kod suncokreta za 38%.Osim značaja u ishrani stoke i proizvodnji ulja za ljudsku prehranu proizvodnja uljane repice, značajna je i za proizvodnju biodizela pa je u odnosu na 2007. godinu u blagom porastu.

Tablica34.: Proizvodnja uljarica od 2007. do 2011.Kultura JM 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Uljana repica

ha 13.069 22.372 28.723 16.339 17.563

t 39.330 62.942 80.424 33.047 49.483

t/ha 3,0 2,8 2,8 2,0 2,8

Soja

ha 46.506 35.763 44.292 56.456 58.896

t 90.637 107.607 115.159 153.580 147.271

t/ha 1,9 3,0 2,6 2,7 2,5

Suncokret

ha 20.615 38.591 27.366 26.412 30.041

t 54.303 119.659 82.098 61.789 84.960

t/ha 2,6 3,1 3,0 2,3 2,8Izvor: DZS

Graf 4: Proizvodnja uljarica 2007.-2011.

Proizvodnja uljarica 2007.-2011.

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

godine

proi

zvod

nja

(t)

Suncokret

Soja

Uljana repica

Šećerna repa

55

Proizvodnja šećerne repe odvija se na prosječno 25.000 hektara, uglavnom na području Slavonije gdje su smješteni i prerađivački kapaciteti. Šećer je najvažniji hrvatski izvozni proizvod u zadnjem desetljeću s iznimnim doprinosom u ukupnoj trgovinskoj razmjeni. U razdoblju od 2007. do 2011. godine došlo je do smanjenja proizvodnjih površina pod šećernom repom za otprilike 30%, što je i rezultiralo smanjenjem u proizvodnji na 1.168.015 tona šećerne repe koliko je proizvedeno u 2011. godini. Iako pokazuju trend rasta, prinosi šećerne repe su još uvijek na znatno nižoj razini od one u zemljama Europske unije sa razvijenom tehnologijom proizvodnje (Francuska, Njemačka) koje ostvaruju prinos korijena šećerne repe i preko 70 t/ha i proizvode više od 10 t čistog šećera po hektaru.Međutim, količina šećerne repe koja se proizvede u Republici Hrvatskoj nije dovoljna za potrebe naše tri tvornice šećera, odnosno plasman šećera od šećerne repe na inozemno tržište pa se dio šećerne repe za potrebe prerađivačke industrije uvozi. U proizvodnji šećerne repe postoji dobra povezanost proizvođača i prerađivača šećerne repe.Izvršena je nužna tehnološka obnova prerađivačkog procesa u sve tri tvornice što je otvorilo mogućnost izvoza šećera u zemlje Europske unije.

PROIZVODNJA ŠEĆERNE REPE 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

proizvodnja (t) 1.582.606 1.269.536 1.217.041 1.249.151 1.168.015

prinos (t/ha) 46,1 57,7 52,8 52,4 53,8

površina (ha) 34.316 22.000 23.066 23.832 21.723Tablica35: Proizvodnja šećerne repe od 2007. do 2011. godine.Izvor: DZS

Graf 5: Proizvodnja šećerne repe 2007.-2011.

56

Proizvodnja šećerne repe 2007.-2011.

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2007

.20

08.20

09.20

10.20

11.

godine

prin

os (t

), po

vrši

na (h

a)

površine (ha)

prinos (t)

DuhanKod duhana razvidan je trend smanjenja obujma proizvodnje za oko 15% u odnosu na prethodno razdoblje tako da je proizvodnja duhana u 2011. godini iznosila je 10.643 tone na površini od 5.905 hektara, dok je prinos po hektaru iznosio 1,8 tona. KonopljaOsim navedenih kultura industrijskog bilja u Republici Hrvatskoj se u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje od 2012. godine uzgoja i konoplja. Površine zasijane konopljom u 2012. godini iznosile su 106,68 hektara.

Krmno bilje

U 2011. godini zabilježena je proizvodnja krmnog bilja (silažni kukuruz, ostala jednogodišnja zelena krma, djetelina, lucerna, trave i travno-djetelinske smjese, trajni travnjaci, livade i pašnjaci) na 815.833 hektara. Trend porasta proizvodnih površina pod krmnim biljem prisutan je od 2005. godine kada se krmno bilje proizvodilo na 625.121 hektar da bi se u 2012. godini broj proizvodnih površina povećao za 190.712 hektara odnosno za 30,5%. Najzastupljenija krmna kultura je silažni kukuruz koji čini 31,82% ukupne proizvodnje krmnog bilja u 2011. godini. Povećanje površina pod krmnim biljem rezultat je promjena u načinu držanja i ishrane stoke ponajprije u govedarstvu.

Tablica 36: Proizvodnja krmnog bilja od 2007. do 2011.2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Silažni kukuruz, ukupno

Žetvena površina, ha 24.659 29.892 28.127 30.145 33.041Prirod po ha, t 29,2 37,5 36,1 31,8 29,3Proizvodnja, t 718.871 1.120.226 1.014.916 958.052 968.549

57

Ostala jednogodišnja zelena krma

Žetvena površina, ha 2.607 2.307 4.060 6.061 5.755Prirod po ha, t 7,1 18,2 14,0 13,2 9,3Proizvodnja, t 18.527 42.094 56.802 80.279 53.732

Djetelina


Lucerna


Trave i travno djetelinske smjese


Trajni travnjaci


Livade


Pašnjaci


Izvor: DZS

Graf 6: Proizvodnja krmnog bilja 2007.-2011.

58

Proizvodnja krmnog bilja 2007.-2011.

0500.000

1.000.0001.500.0002.000.0002.500.0003.000.0003.500.0004.000.000

2007

.20

08.

2009

.20

10.

2011

.

godina

povr

šina

(ha)

, pr

inos

(t)

Površina, ha

Prinos, t

Proizvodnja voća i povrća

Proizvodnja voća i povrća se uglavnom odvija na manjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, dok se manji dio proizvodnje odvija na većim specijaliziranim gospodarstvima. Takva struktura proizvodnje ima izravan utjecaj na stupanj produktivnosti i kvalitete proizvoda. Premda iznimno raznovrsna i zadnjih godina u kontinuiranom blagom porastu, proizvodnja voća i povrća pokriva manje od 2/3 ukupne potrošnje. Kod voća se, kao i u većini europskih zemalja, znatan dio ukupne potrošnje namiruje uvozom tropskog i suptropskog voća pa je i ukupna samodostatnost proizvodnje bitno niža nego kod povrća. Jabuke i mandarine su dvije najzastupljenije vrste voća u domaćoj proizvodnji s prosječnom zbirnom proizvodnjom od 121.000 tona i prisutnim trendom povećanja u razdoblju od 2007. do 2011. godine, a od povrtnih vrsta to su bijeli kupus i paprika s prosječnom zbirnom proizvodnjom od 75.000 tona u istom razdoblju.

Proizvodnja povrća za tržište u petogodišnjem razdoblju pokazuje oscilacije u proizvodnji. U 2007. godini površine pod povrćem zauzimale su 12.399 hektara, a ukupna proizvodnja 186. 423 tone. U odnosu na 2007. godinu površine pod povrćem u 2011. godini manje su za 3.267 hektara te je proizvodnja organizirana na 9.132 hektara. Ukupna proizvodnja u 2011. godini iznosila je 154.892 tone. Ukupno stanje zasijanih površina pod povrćem u 2010. godini u Republici Hrvatskoj iznosilo je 7.937 hektara, a ukupno je proizvedeno 154.053 tone povrća. Najzastupljenije vrste povrća u domaćoj proizvodnji su bijeli kupus, rajčica, lubenica, luk i paprika.

Graf 7.: Udio proizvodnje pojedinih vrsta povrća

59

UDIO POJEDINIH VRSTA U PROIZVODNJI POVRĆA

10%

6%

4%

3%

9%

16%2%

25%

2%3%2%

2%1%

15%

01. Crveni luk ičešnjak 02. Mrkva

03. Rajčica

04. Grašak

05. Dinje i lubenice

06. Kupus i kelj

07. Salata

08. Paprika

09. Krastavci

10. J agode

11. Grah, svježe zrnoili mahune 12. Cikla

13. Cvjetača i brokula

15. Ostalo(nespomenuto) povrće

Povrće se prema podacima iz LPIS–a (Sustav za identifikaciju zemljišnih čestica) pored proizvodnje na otvorenom proizvodi i na 199,89 hektara zatvorenog prostora (staklenici i plastenici).

Tablica37..: Proizvodnja povrća od 2007. do 2011.

UKUPNO 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Površina (ha) 12.399 12.670 12.954 7.937 9.132

Proizvodnja (t) 186.423 201.585 232.265 154.053 154.892Izvor: DZS

60

Graf 8.: proizvodnja povrća 2007-2011

proizvodnja povrća 2007. - 2011.

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

godina

povr

šina

(ha)

, prin

os (t

)

površina (ha)

prinos (t)

Proizvodnja voća u 2011. godini bilježi povećanje površina u odnosu na 2007. godinu za 3.385 hektara što iznosi 28.389 hektara, a ukupna proizvodnja voća bilježi povećanje za 9.152 tone, što iznosi 244.619 tona prinosa za 2011. godinu. Proizvodnjom jabuka u 2011. godini obuhvaćeno je 6.553 hektara što je u odnosu na 2007. godinu povećanje za 560 hektara. Prinos po hekataru je sa 10, 5 tona u 2007. godini narastao na 15,2 tone u 2011. godini, a ukupna proizvodnja za 32.757 tona.Proizvodnjom mandarina u 2011. godini obuhvaćeno je 1,760 hektara što je u odnosu na 2007. godinu povećanje za 559 hektara. U odnosu na 2007. godinu, prinos po hektaru je u 2011. godini pao za 10,9 tona, a ukupna proizvodnja za 764 tone.

Graf 9.: Udio proizvodnje pojedinih vrsta voća

UDIO POJ EDINIH VRSTA U PROIZVODNJ I VOĆA

31%

4%

21%3%

2%2%

1%2%0%0%

18%

1%

11%

4%

JabukaKruškaŠljivaBreskvaVišnjaTrešnjeMareliceJagodeNarančeLimuniMandarinkeSmokveDinje i LubeniceOrašasto voće

61

Tablic38.: Proizvodnja voća 2007.-2011.

UKUPNO 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Površina (ha) 25.004 28.311 29.056 28.753 28.389

Proizvodnja (t) 235.467 225.003 219.448 251.236 244.619Izvor: DZS

Graf 10.: proizvodnjavoća 2007-2011

proizvodnja voća 2007. - 2011.

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

godina

povr

šina

(ha)

, prin

os (t

)

površina (ha)

prinos (t)

Prema podacima Eurostata prosječni prinos voća u Republici Hrvatskoj u periodu 2007.-2009. godine iznosio je 6,5 tona po hektaru, u istom periodu u Poljskoj je iznosio 7,5 tona po hektaru, dok je Italiji bio dva i pol puta viši i iznosio je 16,2 tone po hektaru.Iako je proizvodnja voća i povrća moguća na području čitave Republike Hrvatske zahvaljujući klimatskim i geografskim raznolikostima, njena zastupljenost u okviru ukupne biljne proizvodnje (1.326.083 ha) od cca 3 % korištenih poljoprivrednih površina (9.132 ha pod povrćem te 28.389 ha pod voćem) je nedovoljna. Nedovoljna je prije svega u pogledu zadovoljenja potreba stanovništva, turizma i prehrambene industrije, ali i mogućnosti izvoza.Velike mogućnosti povećanja ove proizvodnje leže u povećanju i uređenju (okrupnjavanje i navodnjavanje) poljoprivrednih površina, povećanju produktivnosti, kao i povećanju proizvodnje u zatvorenim prostorima (plastenici i staklenici).

Proizvodnja maslina

Maslinarstvo je jedna od najzastupljenijih grana poljoprivrede po broju gospodarstava (oko 40 tisuća) među kojima je velik broj samo-opskrbnih gospodarstava. U razdoblju prije 2.

62

svjetskog rata broj maslina bio višestruko veći nego danas, a razdoblje propadanja maslinika i stagnacije proizvodnje trajalo je sve do prije 15-ak godina kada dolazi do oporavka, između ostalog i zahvaljujući sustavnim programima državne potpore kroz plaćanja poticaja u proizvodnji s ciljem povećanja prihoda komercijalnih poljoprivrednih gospodarstva. Ujedno, navedene potpore imale su za cilj poticanje proizvodnje kvalitetnog sadnog materijala i maslinovog ulja visoke kakvoće.Podizanje trajnih nasada provodilo se u najvećem dijelu kroz model poticanja proizvodnje, ali je postojala i mogućnost korištenja povoljnih kredita kroz Operativni program podizanja novih trajnih nasada koji je donijela Vlada Republike Hrvatske. Slijedom navedenog državna potpora u maslinarskoj proizvodnji obuhvaćala je poticaje kroz:

model poticanja proizvodnje i to za preradu ploda maslina, proizvodnju ekstra djevičanskog maslinovog ulja, proizvodnju sadnog materijala i podizanje trajnih nasada;

poticanje ekološke proizvodnje i to za preradu ploda maslina, proizvodnju ekstra djevičanskog maslinovog ulja i proizvodnju sadnog materijala.

Tablica 39 : Proizvodnja maslinagodina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Proivodnja

tona

34.527 35.955 32.592 38.001 31.423

Izvor: DZS

Oko 50% proizvodnje maslina čine domaće sorte. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku pod maslinama se u Republici Hrvatskoj u 2011. godini nalazilo 17.200 ha, a prosječna godišnja proizvodnja ploda maslina u razdoblju od 2007. do 2011. godine iznosila je oko 34.500 tisuće tona. Većina stabala maslina (oko 96 %) u vlasništvu je obiteljskih gospodarstava, a jedan maslinar u prosjeku održava do 100 stabala maslina. Stoga je za hrvatsko maslinarstvo karakteristično da se većina proizvodnje odvija na manjim gospodarstvima što poskupljuje proizvodnju, a postoji i problem neorganiziranosti tržišta.

Jedan od bitnih nedostataka u poboljšanju maslinarske proizvodnje i općenito organiziranju sektora maslinarstva izostanak je poslovnog organiziranja poljoprivrednika i neuređenost sektora maslinarske proizvodnje, ali i prodaje i nastupa na tržištu. Jedna od bitnih stavki u poboljšanju maslinarske proizvodnje i općenito poljoprivrede je udruživanje poljoprivrednika u udruge odnosno zadruge. Većina poljoprivrednika je izvan ovog oblika poslovnog organiziranja. Zadruge odnosno udruge bi trebale usmjeriti rad na otkup, preradu, doradu i distribuciju poljoprivrednih proizvoda.Danas u Republici Hrvatskoj ima oko 40 maslinarskih udruga koje su registrirane pri Uredima državne uprave u županijama.

Značaj udruživanja proizvođača u sektoru maslinarstva u proizvođačke organizacije je u stvaranju organizacijskih preduvjeta za ostvarenje ciljeva kao što su kvalitetno praćenje tržišta i administrativno upravljanje u sektoru maslinarstva, poboljšanje utjecaja maslinarske proizvodnje na okoliš, unapređenje kvalitete proizvodnje maslinovog ulja i stolnih maslina, upravljanje proizvodnjom, osiguranje sljedivosti proizvoda, certifikacija i zaštita kakvoće

63

maslinovog ulja i stolnih maslina, te bolje informiranje o mjerama koje su provele organizacije u svrhu unapređenja kakvoće maslinovog ulja i stolnih maslina. Ostvarenjem tih ciljeva trebalo bi se utjecati na suzbijanje nelegalnog gospodarstva (tj. sive ekonomije) u sektoru maslinarstva.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pod maslinama je u 2007. godini bilo 14 346 ha, a u 2011. godini 17 200 ha. Ukupna proizvodnja ploda masline u 2007 godini iznosila je 34 527 tona, a u 2011. godini 31 423 tone. Proizvodnja maslinovog ulja proizvodnja maslinovog ulja u 2007. godini iznosila je 57 790 hl, a u 2011. godini iznosila je 50 000 hl. Premda skromnog obujma proizvodnje, uvrštenje hrvatskih u kataloge najboljih svjetskih maslinovih ulja u više natjecateljskih kategorija zadnjih godina, posebna su nagrada vrijednim hrvatskim maslinarima i promidžba Hrvatske kao zemlje gdje se uistinu može pronaći ono što su međunarodni stručnjaci ocijenili kao proizvod iznimne kakvoće i posebnosti.

Vinogradarstvo i vinarstvo

Vinogradarstvo je desetljećima bilo uvjerljivo najvažniji izvor prihoda poljoprivrednika u pojedinim područjima. Prema podacima iz vinogradarskog registra za 2011. godinu oko 42.000 poljoprivrednih gospodarstava ima registrirane vinograde.Agroekološki uvjeti u Hrvatskoj omogućuju uzgoj vinove loze i proizvodnju grožđa u različite svrhe, pa i za proizvodnju visoko kvalitetnih vina, koja se odvija u tri regije: Istočna Kontinentalna Hrvatska, Zapadna kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska s ukupno 12 podregija.Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna je površina pod vinogradima u Republici Hrvatskoj u 2011. godini iznosila je 32.485 hektara, a broj rodnih trsova 133 milijuna, a proizvodnja vinskih sorata grožđa u 2011. godini iznosila je 204.373 tone.Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvodnja je vina u 2011. godini iznosila 1.409 tisuća hektolitara vina, zadržavajući relativnu stabilnost tako da nije došlo do promjena u odnosu na proizvedene količine u 2010. godini (1.433 tisuća hl) i 2009. godini (1.424 tisuća hl). Međutim u razdoblju od 2000. godine (kada je proizvodnja vina iznosila 1.258 tisuća hl), vidljiv je porast u proizvodnji vina do 2002. godine (1.302 tisuća hl), a zatim pad u proizvodnji vina (2004. godine proizvodnja vina je najniža i iznosi 1.204 tisuća hl), da bi od 2005. godine proizvodnja vina rasla i 2007. godine iznosila 1.365 tisuća hl. U 2008. godini ponovno se bilježi pad u proizvodnji vina (1.278 tisuća hl), a u 2009. godini rast (1.424 tisuća hl). Od 2009. do 2011. godine zadržava se relativna stabilnost.

Proizvodnja sjemena i sadnog materijala u voćarstvu i vinogradarstvu

U ukupnoj sjemenskoj proizvodnji najzastupljeniji su pšenica, kukuruz i soja kako po površinama pod sjemenskom proizvodnjom tako i proizvedenom količinom, što je nastavak tradicijske sjemenske proizvodnje pokrenute od domaćih oplemenjivačkih kuća. Usprkos oscilacijama proizvedenih količina sjemena može se zaključiti da je došlo do trenda laganog pada dosegnutih razina u proizvodnji.

Tablica39.: Deklarirane količine sjemena 2006.-2011.Sezona 2006/2007 2007/2008 2008/2009 2009/2010 2010/2011

Biljna vrsta Deklarirane količine (t)

Deklarirane količine (t)




Pšenica ozima 47.582 49.865 53.973 43.528 40.100

64

Ječam jari 7.471 8.418 7.941 6.059 1.200Raž ozima 5 6 5 87 50Tritikale 489 670 1.464 1.004 900Ječam ozimi 1.618 1.656 1.137 1.093 4.101Zob jara 1.203 695 1.089 565 900Uljana repica 92 154 178 127 255Kukuruz 8.922 7.993 9.285 8.606 8.400Soja 6.208 4.932 4.976 4.762 5.300Suncokret 218 185 170 199 210Šećerna repa 43.016 s.j. 38.866 s.j. 45.612 s.j. 33.033 s.j. 31.000 s.j.Krumpir 9.412 8.555 7.269 8.666 5.600Lučica luka 1.092 1.150 1.108 1.040 765Ostalo povrće 593 470 326 484 300Izvor: Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek

Tablica40.: Proizvodnja voćnog i loznog sadnog materijala 2007.-2011.

UKUPNO 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

voćne sadnice 3.503.748 3.784.645 4.697.547 4.767.034 4.103.507

vinova loza 6.902.728 7.234.176 7.172.219 5.454.340 3.870.157Izvor. Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, sukladno zakonskim propisima tijekom 2011. godine organizirano je i provodio nadzor na proizvodnjom voćnih sadnica i loznih cijepova. Zadanim uvjetima kakvoće koji su propisani zakonskim propisima udovoljilo je 4 103 507 komada voćnih sadnica što je pad od 13,92% u odnosu na proizvodnju 2010. godinu te 3 870 157 komada loznih cijepova što je pad od 46% u odnosu na proizvodnju u 2008. godini. Uzrok pada u proizvodnji može se protumačiti time što je u razdoblju kada je proizvodnja dosegnula svoj maksimum moguće bilo ostvariti poticaj i za proizvedenu i za deklariranu količinu sadnog materijala, a nakon toga samo za deklarirane količine. Veći trend u padu proizvodnje se ističe kod loznih cijepova gdje ciklus proizvodnje traje jednu godinu za razliku proizvodnje voćnih sadnica gdje ciklus traje dvije do tri godine.

4.6.2. Ekološka i integrirana proizvodnja

4.6.2. 1. Ekološka proizvodnja

Cilj ekološke poljoprivrede je proizvodnja hrane visoke kvalitete, koja će pridonijeti očuvanju ljudskog zdravlja, očuvanju okoliša te održavanju i povećanju plodnosti zemljišta. Podrazumijeva maksimalno korištenje obnovljivih izvora energije, održavanje biološke raznolikosti ekosustava i zaštitu okoliša te smanjenje svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica poljoprivredne proizvodnje.Usvojen je novi Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN br. 139/10), (u daljnjem tekstu: Zakon), koji je usklađen je s pravnom stečevinom Europske unije

65

i novim pravilima ekološke proizvodnje definiranim Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 kao i niz podzakonskih akata koji su usklađeni s pravnom stečevinom EU (Uredba Komisije (EZ) br. 889/2008. Interes za ekološku proizvodnju u Republici Hrvatskoj je u znatnom porastu, što potvrđuju podaci o povećanju površina u ekološkoj poljoprivredi s 51 ha u 2002. godini na 32.035,80 ha u 2011. godini (Tablica 1.) i ukupno 1.494 fizičkih i pravnih osoba koje se bave ekološkom proizvodnjom zaključno sa 2011. godinom. Udio površina u ekološkoj proizvodnji u odnosu na ukupno korišteno poljoprivredno zemljište u Republici Hrvatskoj iznosi 2,90 %.Istraživanja u Republici Hrvatskoj pokazuju da 15 % hrvatskih građana kupuje hranu iz ekološke proizvodnje dok svaki peti građanin prilikom kupovine često bira one proizvode koji imaju oznaku zaštite okoliša. Da građani jako vode računa o tome što piju i jedu govori i podatak da je više od 2/3 ispitanih izjavilo da je dosta ili jako zabrinuto na koji način se proizvodi hrana (pesticidi, umjetna gnojiva, genetski modificirani organizami). Izvor:GfK- Centar za istraživanje tržišta d.o.o., 2012. godina.

Tablica 41. Broj proizvođača i površina u ekološkoj proizvodnji po godinama

Godina 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Subjekti 130 189 269 342 477 632 817 1125 1494

Površine (ha) 3506 2654 2184 6008 7577 10 010 14 193 23 282 32 036

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, 2012.

Kada promatramo strukturu ekološke poljoprivredne proizvodnje razvidno je da od 2009. do 2011. godine prevladavaju oranice zatim livade i pašnjaci, voćnjaci, ljekovito bilje, maslinici i vinogradi, a najslabije je razvijena proizvodnja ekološkog povrća. Razlog tomu je slaba zainteresiranost poljoprivrednih proizvođača za proizvodnjom ekološkog povrća kao i potreba većeg broja radne snage i financijskih sredstava u takvoj proizvodnji.Poljoprivredno gospodarstvo koje se bavi ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom u prosjeku posjeduje cca 20 ha poljoprivrednog zemljišta. Od ukupnog broja ekoloških proizvođača, njih 1.494 registriranih zaključno sa 31.12.2011. godine, poljoprivrednih gospodarstava do 5 ha ima 845 (56,56 %), bave se voćarstvom, vinogradarstvom, maslinarstvom, proizvodnjom ljekovitog bilja te posjeduju preradbene kapacitete za voće, povrće i ljekovito bilje. Poljoprivrednih gospodarstava od 5-10 ha ima 176 (11,78 %),bave se voćarstvom, ratarstvom, maslinarstvom, vinogradarstvom i posjeduju preradbene kapacitete za proizvodnju vina i maslinovog ulja. Poljoprivrednih gospodarstava od 10-20 ha ima 132 (8,84 %), bave se voćarstvom, ratarstvom, maslinarstvom, vinogradarstvom i posjeduju preradbene kapacitete za proizvodnju vina i maslinovog ulja. Poljoprivrednih gospodarstava od 20-50 ha ima 163 (10,91%), bave se ratarstvom, voćarstvom vinogradarstvom i maslinarstvom, te posjeduju preradbene kapacitete za preradu voća, žitarica ljekovitog bilja i mliječnih proizvoda. Poljoprivrednih gospodarstva koja posjeduju preko 50 ha ima 178 (11,91 %), bave se proizvodnjom ratarskih kultura uz uzgoj stoke te posjeduju preradbene kapacitete za mliječne proizvode, ljekovito bilje i žitarice.

66

Tablica 42. Površine (ha) i struktura ekološke poljoprivrede po godinama

godina/struktura oranice voćnjaci vinogradi maslinici

livade ipašnja

ci

ugar šume povrće ljekovito

bilje

2009 9677 1264 191 228 1998 84 315 68 2792010 17 066 1770 400 322 2452 156 444 284 3882011 22 156 2056 614 600 4943 452 352 143 718


Ekološka stočarska proizvodnja prati razvoj ekološke biljne proizvodnje ali ta proizvodnja bilježi češće oscilacije u pojedinim godinama. U zadnjih nekoliko godina bilježi čak i lagano zaostajanje u odnosu na biljnu proizvodnju. Kontinuirano povećanje broja grla vidljivo je u proizvodnji ovaca, goveda i kopitara od 2007-2011. godine, s tim što je zabilježen pad broja grla goveda u 2011. godini. Od 2007. godine bilježi se pad broja grla koza i svinja, kao i broj kljunova peradi. Broj pčelinjih košnica u zadnjih nekoliko godina varira od 1.800-2.700 komada (Tablica 3.).

Tablica 43. Struktura ekološke stočarske proizvodnje po godinama (kom)Godina/

struktura goveda kopitari ovce koze svinje perad košnice kunići

2007 2.749 134 6.323 3.517 4.733 2.885 2.710 11

2008 5.813 417 10.501 2.780 336 3.598 2.780 0

2009 6.144 484 9.688 1.492 1.299 1.612 2.121 50

2010 9.796 452 9.349 1.545 130 1.137 2.381 20

2011 7.646 920 14.773 1.206 448 2.107 1.804 0Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, 2012.

Ekološka proizvodnja podliježe stručnoj kontroli, najmanje jednom godišnje za sve subjekte (proizvođače) koji su uključeni u ekološku proizvodnju. Kontrolu obavljaju kontrolna tijela ovlaštena od strane Ministarstva poljoprivrede. Tijekom 2012. godine u Upisniku ovlaštenih kontrolnih tijela registrirano je 7 (sedam) kontrolnih tijela.Kontrolna tijela moraju ispuniti određene kriterije, a osnovni kriterij je posjedovanje akreditacije od strane Hrvatske akreditacijske agencije, prema uvjetima hrvatske norme HRN EN 45.011. Ministarstvo poljoprivrede kontrolnim tijelima, dodjeljuje kodni broj koji je obvezno navoditi prilikom označavanja ekoloških proizvoda.Tijekom proizvodne 2011. godine proizvedeno je oko 3.000t ekoloških žitarica, oko 600 t ekološkog voća, oko 450 t ekološkog grožđa, oko 45 t ekoloških maslina. Od prerađevina najzatupljenija je proizvodnja mliječnih proizvoda, sokova, đemova, vina, maslinovog ulja i meda. Najlošije je stanje sa proizvodnjom mesa i mesnih prerađevina.Početkom 2011. godine usvojen je Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj od 2011.-2016. godine i predstavlja veliki napredak u potpori nacionalnoj ekološkoj proizvodnji hrane.Osnovni cilj Akcijskog plana je povećanje udjela površina pod ekološkom poljoprivredom u ukupnim poljoprivrednim površinama u Republici Hrvatskoj do 2016. godine na 8%, te utvrđuje potrebe za osiguranje stabilnog i dugoročnog rasta sektora ekološke poljoprivrede.

67

4.6.2. 2. Integrirana proizvodnja

Integrirana proizvodnja podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera u svrhu proizvodnje ekološki i ekonomski prihvatljivih proizvoda uz minimalnu uporabu agrokemikalija, a u cilju zaštite zdravlja ljudi, životinja, prirode i okoliša te zaštite interesa potrošača. Integrirana zaštita bilja pridonosi smanjenju uporabe sredstava za zaštitu bilja do 20 % na godinu.Člankom 15. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“ br. 149/09, 127/10, 50/12, i 120/12.) definirana je integrirana poljoprivredna proizvodnja. Temeljem navedenog Zakona usvojen je Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda („Narodne novine“ br. 32/10) te tehnološke upute za sektore integrirane poljoprivredne proizvodnje (ratarstvo, voćarstvo, povrćarstvo i proizvodnja grožđa).Sve fizičke i pravne osobe koje se žele baviti integriranom poljoprivrednom proizvodnjom moraju se upisati u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji. Od početka razvoja integrirane proizvodnje odnosno od 2010. godine registrirano je 563 poljoprivrednih proizvođača koji se bave integriranom poljoprivrednom proizvodnjom na 72 304,34 ha u Republici Hrvatskoj (Tablica 1.) Trenutno, integrirani proizvodi ne postižu višu cijenu na tržištu u odnosu na konvencionalne proizvode iako su označeni kao “proizvod iz integrirane proizvodnje”. Udio površina u integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji u odnosu na ukupno korišteno poljoprivredno zemljište u Republici Hrvatskoj iznosi 6,57 %.

Prema strukturi integrirane poljoprivredne proizvodnje u 2011. godini 92 % površina je pod ratarskim kulturama, 4 % pod vinogradima, 3 % pod voćnjacima, a najmanje je zastupljena proizvodnja povrtlarskih kultura i to od 1%. (Tablica 2.)

Tablica 44. Površine (ha) i struktura integrirane proizvodnje po godinama

Godina/površine voće povrće vinogradi ratarstvo ukupno Broj proizvođača

2010. 152,28 0,00 18,50 0,00 170,78 232011. 2169,46 718,71 2473,99 66 771,39 72 133,56 540

UKUPNO 2321,74 718,71 2492,49 66 771,39 72 304,34 563Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, 2012.

Tablica 45. Struktura integrirane proizvodnje u postocima po godinamaGodina/struktura voćarstvo vinogradarstvo ratarstvo povrćarstvo

2010. 89 % 11 % 0,00 % 0,0 %2011. 3 % 3, 4 % 92,6 % 1 %


Poljoprivredno gospodarstvo koje se bavi integriranom poljoprivrednom proizvodnjom u prosjeku posjeduje preko 120 ha poljoprivrednog zemljišta. Od ukupnog broja registriranih integriranih poljoprivrednih proizvođača u 2011. godini njih 540, do 5 ha ima 162 (30%) proizvođača, od 5-50 ha ima 232 (43%) proizvođača, od 50-100 ha ima 81 (15%)

68

proizvođača, od 100 – 1.000 ha ima 60 (11%) proizvođača i preko 1.000 ha ima 5 (1%) proizvođača.Tijekom proizvodne 2011. godine u integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji proizvedeno je 64.000 t kukuruza, 18.000 t pšenice, 4.000 t ječma, 2.300 t zobi, 9.600 t soje, 5.600 t, suncokreta 5.600 t, uljane repice 4.000 t, šećerne repe 266.000 t, 18.000 t jabuka, 1.000 t višanja, 169 t nektarina, 100 t trešanja, 90 t lješnjaka, 70 t šljiva, 19 t krušaka, maslina 12 t, grožđa 9.000 t, luka 372 t, krumpira 500 t, graška 470 t, paprike 300 t, krastavca 2.800 t i dr.

4.6.3. Stočarska proizvodnja Općenito

Stočarstvo je temeljna poljoprivredna grana koja ima višestruki utjecaj na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2011. godinu, u ukupnoj poljoprivrednoj bruto proizvodnji stočarska proizvodnja sudjeluje s 45,3%, dok na stočarstvo otpada 42,98% od ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje.

Tako stočarstvo, osim proizvodnje proizvoda životinjskog podrijetla (mlijeka, mesa, jaja), a koji se koriste za ishranu stanovništva i potrebe prehrambene industrije, doprinosi i korištenju značajnih količina voluminoznih i koncentriranih krmiva te tako višestruko oplemenjuje proizvode ratarstva. Primjenom stajskog gnoja i korištenjem livada i pašnjaka doprinosi održavanju plodnosti obradivih poljoprivrednih površina.

Tablica 46: Brojno stanje poljoprivrednog gospodarstava prema veličini poljoprivrednog zemljišta 2010. godine

ha Ukupno gospodarstvaGospodarstva s ostalim

živ.Gospodarstva sa

stokom

0 ha 230 0 210

>2 ha 122.560 40 94.450

2-4,9 ha 55.430 90 48.970

5-9,9 ha 30.240 30 27.990

10-19,9 ha 13.880 0 13.000

20-29,9 ha 4.330 0 4.030

30-49,9 ha 3.470 0 3.100

50-99,9 ha 2.290 0 1.820

100 ha> 850 0 520

Ukupno 233.280 160 194.090

Izvor: EUROSTAT

69

Iz tablice je razvidno da 88,4% gospodarstava u kojima je zabilježena stočarska aktivnost posjeduje do 10 ha poljoprivrednog zemljišta što je ograničavajući faktor razvoja stočarske proizvodnje no značajan faktor održivosti ruralnog područja. Ova gospodarstva se najčešće bave stočarskom proizvodnjom kao dopunskom djelatnošću ili za zadovoljavanje vlastitih potreba za stočarskim proizvodima u poluintenzivnim ili ekstenzivnim uvjetima. Veliki dio ovih farmi nalazi se u sklopu zaokružene cjeline obiteljskih gospodarstava na malom prostoru i značajna su za održanje poljoprivredne aktivnosti i života u ruralnim područjima. Ova gospodarstva dio svojih proizvoda nude na tržištu tako da ovdje vrlo važnu ulogu može odigrati udruživanje proizvođača u proizvođačke grupe i zajednički nastup na tržištu sa svojim proizvodima (u sklopu tržnica gradskih sredina).

Tablica47.: Broj radnih jedinica u odnosu na standardnu proizvodnju i broj stoke u Hrvatskoj

godina 2007. 2010.

Standardna proizvodnja (milijuna €) 1373 2115

Godišnja radna jedinica(1 000 AWU) 188,6 184,5

Broj stoke (1 000 LSU) 883 1020

Izvor: Eurostat

Stočarska proizvodnja je rasprostranjena na cjelokupnom hrvatskom području. U strukturi proizvodnje prevladavaju manja obiteljska gospodarstva, ali zadnjih nekoliko godina ubrzano raste broj specijaliziranih farmi sa zastupljenom intenzivnom proizvodnjom za sve sektore stočarske proizvodnje. Najznačajniji sektori stočarske proizvodnje su govedarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo te ovčarstvo i kozarstvo.Tablica 48. : Brojno stanje stoke

tisuću grla goveda svinje ovce perad

2007. 467 1.348 646 10.053

2008. 454 1.104 643 10.015

2009. 447 1.250 619 10.787

2010. 444 1.231 630 9.470

2011. 446 1.233 639 9.523

% indeks promjene 2011/2007 96 91 99 95

70


Iz navedenih podataka o brojnom stanju stočnog fonda po vrstama moguće je uočiti stagnaciju i negativan trend za najveći broj vrsta. Uz to, podatak da u Republici Hrvatskoj na 1 ha korištene poljoprivredne površine otpada 1,29 uvjetnih grla stoke (LSU?), a u odnosu na ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište taj odnos je znatno manji, govori o još uvijek nezadovoljavajućem stupnju razvijenosti stočarske proizvodnje.

Budući se najveći dio stočarske proizvodnje još uvijek odvija na obiteljskim gospodarstvima koje karakterizira usitnjenost i nedostatnost poljoprivrednih površina te neadekvatni uvjeti smještaja stoke i primjena zastarjele tehnologije, u posljednjem razdoblju nastoji se intenzivirati proces restrukturiranja. U tom smislu potrebna su daljnja ulaganja na ovim farmama kako u uvjete držanja stoke u skladu sa dobrobiti životinja i dostizanja standarda Zajednice, tako i unapređenje tehnološkog procesa na farmi radi optimalizacije proizvodnje i podizanja konkurentnosti. Isto tako nužna su poticanja cjeloživotnog učenja nositelja farme kao i uspostave mladog farmera kako bi se uz ranije spomenuto podizanje konkurentnosti doprinijelo ostvarivanju zadovoljavajućeg prihoda od stočarske proizvodnje. Rezultat toga bilo bi održanje ruralnog prostora te sprječavanje sve više prisutne migracije ljudi, i to prvenstveno mladih iz ruralnih područja.

Tablica49.: Broj stoke po vrsti u 2010 godini (1 000 LSU)

Ukupno Goveda Ovce Koze Svinje PeradOstale LSU

EU-27 133.994,2 63.571,5 9.469,3 1.200,6 36.684,6 20.155,4 2.912,8

% u EU-27 100% 47% 7% 1% 27% 15% 2%

BE 3.798,7 1.831,1 12,1 3,2 1.578,6 340,6 33,2

BG 1.149,5 473,9 141,5 38,9 177,4 224,8 93,0

CZ 1.722,5 960,8 18,4 1,7 457,2 264,1 20,3

DK 4.919,4 1.134,0 16,0 1,3 3.516,0 204,3 47,8

DE 17.792,6 9.060,1 208,9 15,0 6.389,9 1.749,3 369,4

EE 306,3 182,1 8,7 0,4 89,1 20,6 5,4

IE 5.787,4 4.743,3 474,5 1,1 379,4 104,3 84,8

EL 2.288,5 446,1 874,9 401,8 234,2 305,3 26,1

ES 14.830,9 4.164,5 1.657,4 236,4 6.154,7 2.341,9 276,1

71

FR 22.674,2 13.861,2 747,5 143,3 3.225,7 4.332,3 364,2

IT 9.911,5 4.363,1 678,2 86,2 2.455,1 2.136,0 192,9

CY 200,8 39,2 26,8 24,2 76,6 32,5 1,5

LV 474,6 298,1 8,4 1,3 96,6 61,4 8,9

LT 900,1 576,5 6,5 1,7 201,1 90,7 23,7

LU 167,7 143,2 0,9 0,5 18,2 1,2 3,7

HU 2.483,8 525,4 120,4 9,2 793,2 976,1 59,4

MT 42,9 11,8 1,2 0,4 17,5 10,4 1,6

NL 6.711,5 2.776,6 113,0 35,3 2.496,4 1.175,4 114,8

AT 2.517,2 1.434,0 39,8 8,1 792,1 178,5 64,8

PL 10.377,2 4.406,2 26,1 10,7 3.656,9 2.061,7 215,6

PT 2.206,0 1.029,9 222,0 42,1 458,8 403,1 50,1

RO 5.444,2 1.667,2 841,2 124,1 1.372,4 962,6 476,1

SI 518,5 331,7 13,8 3,5 92,3 58,7 18,5

SK 668,3 343,4 39,5 1,1 143,6 135,2 5,6

FI 1.121,1 656,1 12,6 0,5 328,4 98,2 25,3

SE 1.751,9 1.074,7 56,5 0,0 370,1 156,9 93,6

UK 13.227,3 7.037,1 3.102,8 9,0 1.113,1 1.729,4 235,9

NO 1.229,3 603,0 230,8 6,8 195,1 164,2 29,4

CH 1.793,8 1.164,0 43,4 8,7 420,9 88,8 68,0

HR 1.020,2 373,1 88,6 11,2 381,4 150,8 15,0

% u HR 100 36,57 8,69 1,10 37,39 14,78 1,47

Izvor: EUROSTAT, FSS

Koja je zastupljenost pojedinih vrsta gospodarskih životinja u stočarskoj proizvodnji najbolje govori prethodna tablica gdje je vidljivo da prema broju uvjetnih grla (LSU) na govedarsku i svinjogojsku proizvodnju otpada 73,96% kao najznačajnijih grana stočarske proizvodnje. Ove grane proizvodnje, uključujući i peradarsku te djelomično ovčarsku i kozarsku proizvodnju najzastupljenije u kontinentalnom dijelu Hrvatske dok se u primorskom dijelu Hrvatske

72

poljoprivredno stanovništvo bavi pretežno ovčarstvom i kozarstvom u to uglavnom u ekstenzivnim uvjetima.

Mljekarstvo

Proizvodnja mlijeka je vrlo važna stočarska aktivnost u našoj zemlji. Prema podacima DZS-a za 2011. godinu, po članu kućanstva se godišnje utroši 91,7 l mlijeka i mliječnih proizvoda te 7,3 kg sireva raznih vrsta.

Tablica50. : proizvodnja mlijeka

mlijeko ukupno mil. l

kravlje mlijeko mil. l

kravlje mlijeko (%)

Prosječna proizvodnja mlijeka po kravi (kg)

2007. 856 834 97 3595

2008. 824 802 97 3596

2009. 818 799 98 3632

2010. 785 769 98 3864

2011. 802 780 97 4021

indeks % 2011/2007 94 94 100 112

Izvor: DZS, HPA Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Prema podacima o proizvodnji mlijeka u Republici Hrvatskoj, razvidno je da se najveći dio proizvedenog mlijeka odnosi na kravlje mlijeko. Naime, od ukupne proizvodnje mlijeka, proizvodnja kravljeg mlijeka u 2011. godina čini čak 97%. Ostatak se odnosi na kozje i ovčje mlijeko, a koje, nažalost, zbog izrazite proizvodne orijentacije ovog sektora na proizvodnju mesa te niske tehničko-tehnološke razine, predstavlja sekundarni proizvod. Ova činjenica kao i činjenica da se ovčarska i kozarska proizvodnja uglavnom odvija u brdsko-planinskim područjima i na otocima, odnosno područjima s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi zavrjeđuje dodatnu pozornost.

73

Mliječno govedarstvo u zadnjih nekoliko godina prolazi kroz razdoblje intenzivnog restrukturiranja sektora kroz značajno smanjenje broja proizvođača mlijeka, povećanje broja grla na farmi, podizanju proizvodnje po grlu i podizanju kvalitete proizvedenog mlijeka.

Prosječna proizvodnja mlijeka od 4021 kg/kravi godišnje je ispod razine prosjeka EU 25 (6.419 kg/krava) (Izvor: Eurostat 2011).

Tablica 51.: Kretanje proizvodnje mlijeka

Godina

Broj isporučitelja

Mlijeko

Količina (kg)

Indeks - u odnosu na prethodnu

godinu

Indeks

(2003=100)

Isporuka po isporučitelju

2003. 58.815 540.798.806 100,00 100,00 9.195

2004. 53.622 548.827.100 101,48 101,48 10.235

2005. 48.652 623.913.775 113,68 115,37 12.824

2006. 40.387 650.503.424 104,26 120,29 16.107

2007. 33.253 673.466.516 103,52 124,53 20.253

2008. 28.102 657.753.865 97,67 121,63 23.406

2009. 20.548 675.246.913 103,74 124,86 32.897

2010. 17.655 623.881.162 92,39 115,36 35.338

2011. 15.287 626.407.108 100,40 115,83 40.977

2012. 13.081 602.356.733 96,16 111,38 46.048,22

Izvor: HPA, Obrada: MP

Nakon značajnijeg pada otkupljenih količina mlijeka u 2010. godini za 7,6% u drugoj polovici 2011. i početkom 2012. godine bilježi se značajan porast otkupljenih količina mlijeka ponajprije zahvaljujući činjenici da je 2011. godina referentno razdoblje za određivanje individualne mliječne kvote, ali i prava na potporu u 2012. godini na temelju ostvarene proizvodnje u referentnom razdoblju. Međutim zbog dugotrajne suše koja je uzrokovala rast cijena stočne hrane na tržištu u drugom polugodištu 2012. godine došlo je do pada ukupno otkupljenih količina mlijeka. Kretanje isporuke proizvedenog kravljeg mlijeka za 2010., 2011. i 2012. Godinu prikazano je u donjoj tablici.

74

Tablica52.: Isporučene količine kravljeg mlijeka (kg) u 2010., 2011. i 2012. godini

Mjesec 2010. 2011.Indeks

(2011/2010)2012.

Indeks (2012/2011)

1 54.522.915 50.616.527 92,84 55.710.607 110,10

2 49.990.320 47.009.759 94,04 49.708.615 105,76

3 56.603.676 53.058.609 93,74 55.595.474 104,81

4 56.517.358 52.531.137 92,95 54.026.250 102,85

5 59.160.223 55.515.357 93,84 57.028.480 102,73

6 53.526.736 52.514.198 98,11 51.864.825 98,76

7 51.453.953 53.415.365 103,81 50.434.408 94,42

8 51.351.625 53.747.705 104,67 49.139.867 91,43

9 48.712.924 51.771.830 106,28 45.485.908 87,86

10 48.102.071 52.742.774 109,64 45.113.380 85,53

11 45.946.703 50.101.257 109,04 43.625.479 87,07

12 47.992.658 53.312.947 100,39 44.623.440 83,53

UKUPNO 623.881.162 626.407.108 100,86 602.356.733 96,16

Izvor: HPA

Usprkos potencijalima RH još uvijek ne proizvodi dostatne količine mlijeka za vlastite potrebe.

Tablica 53.: Kretanje udjela mlijeka EU kvalitete u ukupno otkupljenim količinama

Godina 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012*

Udio EU mlijeka (%)

22,7 37,2 49,3 57,5 62,9 72,1 79,9 83,2 91,9 93,4

Izvor: HPA

75

Intenzivno restrukturiranje sektora uočljivo je i promatra li se kretanje broja isporučitelja mlijeka. Naime, broj se isporučitelja od 2003. godine, kada je iznosio 58.815, višestruko smanjio, te je u 2011. godini bio svega 15.287. Podaci o porastu količine mlijeka isporučene po pojedinom isporučitelju također govore o sve povoljnijoj strukturi proizvodnih kapaciteta te podizanju svijesti proizvođača mlijeka o potrebi modernizacije farmi i primjeni suvremene tehnologije i znanja radi podizanja konkurentnosti posebno manjih proizvođača mlijeka.

Govedarstvo

Što se tiče govedarske proizvodnje, glavni ograničavajući faktor je velika usitnjenost farmi gdje čak 70% gospodarstava drži do 4 krave i na njih otpada 22% ukupne populacije krava. Još uvijek veliki broj gospodarstava orijentiran je na proizvodnju mlijeka, no zadnjih godina sve veći broj proizvođača okreće se ekstenzivnom pašnom načinu držanja goveda u sustavu krava dojilja tako da tovno govedarstvo ponovno dobiva na većoj važnosti.

Kretanje brojnog stanja goveda prema dobi i prema veličini poljoprivrednog zemljišta u 2010. godini prikazuje donja tablica.

Tablica54.: Brojno stanje goveda prema veličini poljoprivrednog zemljišta 2010. godina

ha Goveda <1g.1 do<2

g. muška

1do<2 g.

ženska

2< g. muška

JuniceMliječne

kraveOstale

0 ha 26.930 9.040 10.360 3.530 0 0 3.830 70

>2 ha 17.720 6.860 230 800 50 290 8.370 1.130

2-4,9 ha 41.970 7.390 1.210 2.750 520 900 27.460 1.740

5-9,9 ha 80.710 19.410 3.860 7.330 760 2.550 44.590 2.220

10-19,9 ha

92.010 25.540 6.140 9.910 570 5.870 41.180 2.800

20-29,9 ha

54.010 13.660 3.730 6.700 420 2.060 26.340 1.110

30-49,9 ha

57.500 16.430 4.640 7.760 560 2.180 24.160 1.770

50-99,9 ha

55.810 18.500 6.770 7.720 1.010 1.230 19.110 1.470

100< 70.430 26.770 9.740 10.130 430 2.370 16.530 4.470

Ukupno 497.090 143.600 46.680 56.630 4.320 17.450 211.570 16.780

76

Izvor: EUROSTAT

U pasminskom sastavu prevladava kombinirana simentalska pasmina koja je i najzastupljenija na obiteljskim gospodarstvima male i srednje veličine, a slijedi je Holstein pasmina koja je zastupljenija na farmama večih kapaciteta orijentiranim na intenzivnu proizvodnju mlijeka. Nije izuzetak da su na farmama zastupljene obje pasmine u mješovitim stadima.

Posljednjih godina prisutan je trend pada broja farmi ali i broja krava što se negativno odražava na proizvodnju goveđeg mesa budući da se smanjuje broj teladi za tov za što RH ima vrlo dobre potencijale.

Svinjogojstvo

Potencijal za razvoj svinjogojske proizvodnje proizlazi iz tradicije ove vrste proizvodnje dobrog potencijala proizvodnje koncentrirane stočne hrane. Međutim, glavno ograničenje je još uvijek prisutna velika usitnjenost farmi gdje samo 0,75% gospodarstava drži više od 100 svinja. Tome u prilog govori i slijedeća tablica koja prikazuje broj farmi i njihovu strukturu u EU i RH u 2010 godini:

Tablica55.: Broj farmi i njihova struktura u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj u 2010. godini

ZemljeBroj farmi

Broj svinja po farmi

Pokazatelji 1 do 910 do

4950 do 99

100 i više

Belgija 5.880Broj 370 200 130 5.180

% 6,29 3,4 2,21 88,1

Bugarska 82.270Broj 78.870 2.990 170 240

% 95,87 3,63 0,21 0,29

Češka Republika

3.990Broj 1.920 960 250 860

% 48,12 24,06 6,27 21,55

Danska 5.070Broj 270 270 130 4.400

% 5,33 5,33 2,56 86,79

Njemačka 60.100 Broj 15.570 9.480 4.720 30.330

% 25,91 15,77 7,85 50,47

77

Španjolska 69.760Broj 44.290 6.080 2.390 17.000

% 63,49 8,72 3,43 24,37

Francuska 24.450Broj 10.140 1.980 690 11.640

% 41,47 8,1 2,82 47,61

Italija 26.200Broj 15.380 5.910 1.010 3.900

% 58,7 22,56 3,85 14,89

Mađarska 183.100Broj 165.520 15.710 900 970

% 90,4 8,58 0,49 0,53

Nizozemska 7.030Broj 300 120 190 6.420

% 4,27 1,71 2,7 91,32

Austrija 37.770Broj 25.790 3.330 1.410 7.240

% 68,28 8,82 3,73 19,17

Poljska 388.450Broj 185.310 146.780 30.960 25.400

% 47,7 37,79 7,97 6,54

Rumunjska 1.655.580Broj 1.623.700 30.820 680 380

% 98,07 1,86 0,04 0,02

Slovenija 26.430Broj 22.420 3.090 400 520

% 84,83 11,69 1,51 1,97

Švedska 1.700Broj 260 200 110 1.130

% 15,29 11,76 6,47 66,47

Engleska 9.980Broj 4.390 2.090 580 2.920

% 43,99 20,94 5,81 29,26

Hrvatska 128.060Broj 100.080 25.920 1.100 960

% 78,15 20,24 0,86 0,75

Izvor: Eurostat

78

Donja tablica u kojoj je prikazano brojno stanje svinja u odnosu na veličinu poljoprivrednog zemljišta u 2010. godini govori u prilog još uvijek prisutne usitnjenosti farmi koje se bave svinjogojskom proizvodnjom.

Tablica 56.: Brojno stanje svinja prema veličini poljoprivrednog zemljišta u 2010. godini

ha Svinje Prasad do 20 kgRasplodne krmače

<50 kgOstale

0 ha 20.364 81.410 25.900 96.330

>2 ha 286.420 54.710 53.760 177.960

2-4,9 ha 267.720 90.250 40.390 137.080

5-9,9 ha 247.930 81.220 51.700 115.020

10-19,9 ha 158.660 53.570 30.610 74.480

20-29,9 ha 66.960 20.950 13.680 32.330

30-49,9 ha 89.440 22.110 11.450 55.890

50-99,9 ha 75.610 12.710 14.040 48.850

100< 104.810 27.150 19.940 57.720

Ukupno 1.317.914 444.080 261.470 795.660

Izvor: EUROSTAT

Zbog slabe organiziranosti proizvođača i to prvenstveno proizvođača rasplodnih krmača i odojaka za daljnji tov i zajedničkog nastupa na tržištu te slabe povezanosti s prerađivačkom industrijom zbog međusobno neusuglašenih kriterija trženja, visokih inputa i pada proizvodnje te uvoza jeftinijih proizvoda u svinjogojstvu bilježimo najveće smanjenje vrijednosti proizvodnje i jako lošu vanjsko trgovinsku bilancu. Takvo stanje u svinjogojskoj proizvodnji unatoč povoljnim resursima za proizvodnju, rezultira i niskom razinom proizvodnje mesa po grlu u usporedbi s EU što značajno utječe na konkurentnost gospodarstava ali prerađivačke industrije u zajedničkom nastupu na tržištu.

Perad i jaja

Što se tiče peradarske proizvodnje najznačajniji proizvodi su peradsko meso gdje se osim proizvodnje pilećeg proizvodi još i pureće, gušćje i pačje meso te konzumna jaja od kokoši nesilica. Prema DZS-u u 2011. godini prosječna potrošnja peradskog mesa iznosila je 18,8 kg po stanovniku dok je prosječna potrošnja konzumnih jaja iznoslila 153 kom./stanovniku.

79

Kretanje broja peradi u godinama od 2005 do 2012. godine prikazuje nam donja tablica.

Tablica57.: Broj peradi u Republici Hrvatskoj od 2005. do 2012. godine (tis.)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 11.mj.2012.*

Perad, ukupno (tis.)

10.636 10.170 10.044 10.105 10.787 9.470 9.523 9.996

Tovljeni pilići(brojleri)

2.520 2.068 2.097 2.282 3.111 3.378 4.421 4.980

Kokoši 7.266 7.016. 6.815 6.727 6.707 5.041 4.222 4.250

Pure 431 572 677 577 583 726 609 471

Guske 68 75 70 57 62 46 39 46

Patke 175 218 191 184 186 201 172 210

Ostala perad 175 218 191 188 136 78 60 39

Izvor: DZS

*stanje do 1.12.2012.

Kakvo je bilo brojno stanje peradi u onosu na raspoložive površine u 2010. godini najbolje prikazuje slijedeća tablica.

Tablica58.: Brojno stanje peradi prema veličini poljoprivrednog zemljišta u 2010. godini

ha Perad Brojleri Nesilice Ostali

0 ha 0 1.040 740 0

>2 ha 820 820 1.400 230

2-4,9 ha 1.300 1.300 900 150

5-9,9 ha 440 440 440 230

10-19,9 ha 610 610 280 70

20-29,9 ha 3.140 3.140 290 100

30-49,9 ha 100 100 50 10

80

50-99,9 ha 180 180 90 80

100< 160 160 470 170

Ukupno 6.750 7.790 4.660 1.040

Izvor: EUROSTAT

Proizvodnja jaja u 2011. godini iznosila je 692 milijuna komada što je proizvodnja dostatna za domaće potrebe. Međutim proizvodnja jaja od 2007. godine kada je iznosila 804 milijuna komada bilježi trend pada proizvodnje. Taj pad 2011. godine u odnosu na 2007. iznosi 14%.

Tablica59.: Proizvodnja jaja

godina Jaja, mil. komada

2007. 804

2008. 787

2009. 805

2010. 704

2011. 692

indeks 2011/2007 (%) 86,0

Izvor: DZS

Veliki problem u ovom sektoru predstavlja usklađivanje sa standardima koji vrijede u Europskoj uniji, a odnose se na dobrobit kokoši nesilica glede načina njihova držanja. Najveći broj proizvodnih subjekata u Republici Hrvatskoj ne ispunjava spomenute standarde te je važno u sljedećem razdoblju posebnu pozornost posvetiti načinima pomoći proizvođačima jaja kako bi se uvjeti držanja uskladili s propisanim standardima. Iz tog razloga potrebe ulaganja u ovom sektoru su nužne u smislu poboljšanja uvjeta i ekonomičnosti držanja kokoši nesilica, a dodatno i zbrinjavanja gnoja što je problem uočen i kod tova peradi.

U proizvodnji peradskog mesa Republika Hrvatska posjeduje još uvijek nedovoljno iskorišten proizvodni potencijal. U proizvodnji prednjači tov brojlera za proizvodnju pilećeg mesa koji se provodi u objektima manjih kapaciteta sa zastarjelom tehnologijom, osobito u pogledu korištenja energije (npr. za zagrijavanje objekata) i spremanja gnoja tako da se ovdje može očekivati značajnija ulaganja u ovim segmentima, kao i u poboljšanje tehnološke opremljenosti farme radi efikasnije i konkurentnije proizvodnje pilećeg mesa. Isto tako slična situacija je za očekivati i u proizvodnji purećeg, pačjeg i guščjeg mesa. Na razinu investicije

81

utjecati će i način tehnologije tova kao primjerice ekstenzivni tov gusaka i pataka koji je tradicionalno zastupljen u područjima bogatim vodnim površinama.

Ovčarstvo i kozarstvo

Najvažniji proizvodi ovčarstva i kozarstva u našoj zemlji su mlijeko i meso, dok se kao sporedni proizvod smatra vuna s kojom ima dosta problema u smislu njenog zbrinjavanja. Proizvodnja mlijeka ima tendenciju rasta i mlijeko se pretežno koristi u izradi sireva kao primjerice tradicionalnih otočkih sireva u sklopu preradbenih kapaciteta na obiteljskim gospodarstvima ili se mlijeko prodaje mljekarama koje ih također dalje prerađuju u sireve. Kod proizvodnje mesa prevladava uzgoj mlade janjadi i jaradi za ovu namjenu. Prema podacima DZS-a za 2011. godinu u našoj zemlji uzgaja se 639.000 ovaca i 70.000 koza. Zbog svojih skromnih zahtjeva osobit značaj ovčarstva i kozarstva je u područjima gdje postoje prirodna ograničenja za bavljenje govedarstvom ili svinjogojstvom.

Brojno stanje ovaca i koza prema veličini poljoprivrednog zemljišta u 2010. godini najbolje prikazuje donja tablica gdje je uočljiva usitnjenost gospodarstava budući da se najveći broj ovaca i koza uzgaja na gospodarstvima veličine do 20 ha.

Tablica 60.: Brojno stanje ovaca i koza prema veličini poljoprivrednog zemljišta u 2010. godini

ha Ovceženske

rasplodneOstale Koze

ženske rasplodne

Ostale

0 ha 0 0 0 70 70 0

>2 ha 16.470 8.270 8.200 23.340 14.090 10.250

2-4,9 ha 134.050 84.150 49.900 19.950 12.900 7.050

5-9,9 ha 220.380 136.090 84.290 21.250 11.850 9.400

10-19,9 ha 211.500 131.120 80.380 13.310 7.250 6.060

20-29,9 ha 85.190 56.290 28.910 10.120 6.820 3.300

30-49,9 ha 105.370 62.620 42.750 19.830 8.110 10.720

50-99,9 ha 79.390 50.500 28.890 3.890 2.390 1.500

100< 33.840 19.610 14.230 600 320 280

Ukupno 886.190 548.650 337.550 112.360 63.800 48.560

82

Izvor: EUROSTAT

Ulaganja u ovčarstvu i kozarstvu su nužna u smislu podizanja konkurentnosti kroz modernizaciju i poboljšanje uvjeta držanja, educiranje farmera te ulaganja u preradbene kapacitete na farmi i uvjete trženja kroz bolju organizaciju proizvođača i nastup na tržištu.

Pčelarstvo

Osnovni pokazatelji pčelarske proizvodnje su broj pčelara, broj pčelinjih zajednica i proizvodnja meda. Pored proizvodnje meda značajna je i proizvodnja pčelinjeg voska, peluda, propolisa, matične mliječi, pčelinjeg otrova, matica, rojeva i pčelinjih zajednica, a pored ovih izravnih, postoji i velika neizravna korist od pčela, a to je oprašivanje kulturnog i samoniklog bilja.

Tablica 61.: Stanje pčelarstva u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2011. godine

godina košnice, 000 komada proizvodnja meda, t

2007. 314 2638

2008. 310 2714

2009. 304 2858

2010. 308 2088

2011. 328 2832

indeks % 2011/2007 104,5 107,4


Brojno stanje pčela prema veličini poljoprivrednog zemljišta u 2010. godini prikazuje donja tablica gdje je uočljiva velika zastupljenost pčela na gospodarstvima do 20 ha.

Tablica62.: Brojno stanje pčela prema veličini poljoprivrednog zemljišta u 2010. godini

ha Pčele

0 ha 1.630

83

>2 ha 52.650

2-4,9 ha 26.680

5-9,9 ha 22.330

10-19,9 ha 14.860

20-29,9 ha 2.660

30-49,9 ha 1.040

50-99,9 ha 560

100< 0

Ukupno 122.410

Izvor: EUROSTAT

Tablica 63.: Uvoz/izvoz meda na razini Republike Hrvatske

UVOZ IZVOZ

VTB (USD)GODINA

Vrijednost (USD)

Količina (t)

Vrijednost (USD)

Količina (t)

2011. 312.328 87 2.329.963 365 2.017.635

2010. 451.348 151 3.181.988 562 2.730.640

2009. 254.128 63 5.090.234 1.139 4.836.106

2008. 255.131 65 5.242.507 1.269 4.987.376

2007. 26.440 2 3.031.008 834 3.004.568

2006. 12.607 0 1.541.281 427 1.528.674

Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Kada govorimo o vanjsko trgovinskoj bilanci možemo biti zadovoljni jer je ovo rijetka poljoprivredna proizvodnja u RH koja pokazuje pozitivnu bilancu.

84

U EU nema dostatnih količina meda odnosno samodostatnost je na nivou od svega 51,9 % uključujući i zadnje novoprimljene članice što hrvatskim pčelarima otvara mogućnost da se u većoj mjeri nađu sa svojim proizvodima na tržištu EU.

Od 2011. godine uveden je novi sustav potpora u pčelarstvu koji je usklađen s onim u EU, a visina novčanih sredstva koji se izdvajaju za ovaj sektor ostala je na razini proteklih godina. Sustav se bazira na izradi Nacionalnog pčelarskog programa za trogodišnje razdoblje čija provedba se detaljnije definira Pravilnikom za svaku godinu provedbe programa. Trenutno je na snazi Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2011. do 2013. godine (u daljnjem tekstu: NPP) koji se u potpunosti financira iz Državnog proračuna RH. Ulaskom u EU, RH će moći predložiti svoj NPP Europskoj komisiji i zatražiti da se isti sufinancira sredstvima EU u visini do 50%. Također jedan od preduvjeta za korištenje sredstava EU je obveza RH da preostali dio sredstava za provođenje NPP-a osigura u Državnom proračunu. Ako Europska komisija prihvati naš NPP temeljem kvalitete programa i broja pčelinjih zajednica u RH u odnosu prema broju pčelinjih zajednica u EU dodjeljuje iznos kojim sufinancira naš NPP. Kako trogodišnje razdoblje za nacionalne programe završava s 2013. godinom članice EU sukladno odredbama propisa koji uređuje ovo područje moraju prijaviti svoje NPP-ove do 15. travnja 2013. godine. S obzirom da RH postaje punopravna članica tek 1. srpnja 2013. godine potrebno je da RH zatraži od Europske komisije pravo na mogućnost podnošenja prijave NPP-a za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Ako se ne nađe rješenje ovoga problema EU neće sufinancirati naš NPP sve do 2017. godine.

Isto tako potrebno je naglasiti da će se sredstva za provedbu mjera NPP-a u 2013. godini isplaćivati nakon 30. lipnja 2013. godine odnosno po ulasku u EU.

Osim toga provedba NPP-a za razdoblje od 2014. do 2016. godine počinje 16. listopada 2013. godine.

Važni datumi u provedbi NPP-a nakon ulaska u EU:

- rok za prijavu NPP-a Europskoj komisiji je 15. travnja godine prije početka provedbe NPP-a,

- trajanje jedne godine NPP-a je od 16. listopada pojedine godine do 15. listopada slijedeće godine,

- 31. kolovoza je krajnji rok za provedbu mjera programa za godinu na koju se mjere odnose (napomena - isplate se vrše tijekom provedbe mjera).

Kada govorimo o potrebi investiranja u pčelarstvo treba spomenuti da se dodatni napori moraju uložiti u preradbene i skladišne kapacitete na gospodarstvima (npr. punionica meda) te bolju organiziranost proizvođača meda radi zajedničkog nastupa na tržištu.

Konjogojstvo

85

Uzgoj kopitara u RH kontinuirano se povećava. Osobiti porast bilježi broj kopitara izvornih i zaštićenih pasmina.

U RH se službeno uzgaja 46 pasmina i 27 uzgojnih tipova konja te tri izvorne pasmine magaraca iz čega se može zaključiti da se uzgoj provodi na malim populacijama osim u slučaju naših izvornih pasmina koje zauzimaju više od dvije trećine ukupnog broja uzgojno valjanih konja u RH.

Tablica 64. : Brojno stanje kopitara

Godina 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Konji 10.319 11.983 13.578 15.774 17.490 19.306

Vlasnici konja 4.205 4.410 5.197 5.894 6.657 7.065

Magarci 1.105 1.197 1.348 1.839 2.249 2.486

Vlasnici magaraca 747 625 625 725 784 807

Izvor: Hrvatski centar za konjogojstvo – Državne ergele Đakovo i Lipik

Tablica 65.: Izvorne i zaštićene pasmine kopitara u RH

VRSTA PASMINA

KONJIHrvatski posavac ,Hrvatski hladnokrvnjak

Međimurski konj, Lipicanac

MAGARCIIstarski magarac

Sjeverno-jadranski magaracPrimorsko-dinarski magarac

RH izdvaja značajna sredstva za izvorne i zaštićene pasmine kopitara.

Tablica 66.: Brojno stanje kopitara prema veličini poljoprivrednog zemljišta

ha Kopitari

0 ha 0

>2 ha 1.210

2-4,9 ha 2.740

86

5-9,9 ha 3.530

10-19,9 ha 5.770

20-29,9 ha 1.410

30-49,9 ha 1.130

50-99,9 ha 1.040

100< 940

Ukupno 17.770

Izvor: EUROSTAT

Konjogojstvo je specifična stočarska proizvodnja koja je doživjela značajne promjene, a u kojoj je glavni proizvod živa životinja, pri čemu dodatnu vrijednost karakterizira radna sposobnost životinje odnosno mogućnost iskorištenja iste u turističke, rekreativne odnosno sportske svrhe, gdje do izražaja dolazi kvaliteta uzgoja i stručnog rada. Proizvodnja konja za meso, koja je zastarjeli oblik iskorištavanja konja zbog psihološke odnosno sociološke komponente koju konj predstavlja u životu čovjeka, ipak ima svoj značaj u kontekstu ekonomske održivosti teških pasmina, a u našem slučaju i izvornih. Za proizvodnju kobiljeg mlijeka postoji, iako nedovoljno iskorišten, ipak ograničen potencijal.

Tablica 67.: Konji za klanje

2008. 2009. 2010. 2011.

Vrijednost USD

Količina (t)

Vrijednost USD

Količina (t)

Vrijednost USD

Količina (t)

Vrijednost USD

Količina (t)

Uvoz 0 0 0 0 0 0 0 0

Izvoz 373.158 117 313.677 100 669.873 273 1.035.935 402

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

Tablica 68.: Živi konji (osim čistokrvnih za rasplod i onih za klanje)

2008. 2009. 2010. 2011.

Vrijednost USD

Količina (t)

Vrijednost USD

Količina (t)

Vrijednost USD

Količina (t)

Vrijednost USD

Količina (t)

UVOZ 250.628 31 309.788 44 66.815 20 80.115 24

IZVOZ 74.960 22 27.160 3 60.129 4 26.141 7

87


Tablica 69.: Čistokrvni rasplodni konji

2008. 2009. 2010. 2011.

Vrijednost USD

Količina (t)

Vrijednost USD

Količina (t)

Vrijednost USD

Količina (t)

Vrijednost USD

Količina (t)

Uvoz 210.325 48 813.177 71 181.555 42 134.234 22

Izvoz 49.593 5 131.026 26 54.653 13 12.617 4


Tablica70.: Potrošnja konjskog mesa po stanovniku (kg)

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

0,0 0,0 0,1 0,0 0,0

Izvor: Državni zavod za statistiku

Naime RH ne uvozi konje za klanje što znači da zadovoljava potrebe svog tržišta koje ionako nije zahtjevno, jer je potrošnja konjskog mesa, uglavnom zastupljena kroz prerađevine, neznatna. Izvoz konja za klanje je brojčano i vrijednosno mali i odvija se u smjeru zemalja EU (osobito Italija) koje nemaju samodostatnu proizvodnju. Dakle postoji veliki potencijal plasmana daleko većeg broja konja za klanje posebno ako znamo da je meso hrvatskih konja cijenjeno na tržištu EU i ako znamo da se većina uvoza u EU odvija iz zemalja Južne Amerike. Pri tome treba napraviti distinkciju između izvoza konja i konjskog mesa (prerađevine).

Također treba naglasiti da je vrijednost konja koji se prodaju za meso minimalna kada se napravi usporedba s konjima koji se koriste u druge svrhe. Nadalje proizvodnja konja za meso upitna je iz razloga što time ugrožavamo brojno stanje populacije prvenstveno izvornih i zaštićenih pasmina.

Kada govorimo o trgovini rasplodnim konjima i drugim konjima koji nisu za klanje tablice pokazuju kako je vrijednost i broj uvezenih konja znatno veći od njihova izvoza. To pokazuje da uvozimo „kvalitetnije“ konje nego što ih izvozimo, a što proizlazi iz činjenice da nemamo razvijenu konjičku industriju koja je generator kvalitetnog uzgoja, a koja stvara dodatnu vrijednost.

88

Ministarstvo poljoprivrede kroz Povjerenstvo za natjecanja kopitara vodi brigu o konjičkom sportu u RH sukladno Pravilniku o uvjetima sudjelovanja kopitara na natjecanjima te prikupljanja podataka s natjecanja (NN 154/08) u kojem su članovi i predstavnici sportskih saveza koji reguliraju natjecanja kopitara. Ministarstvo sukladno odredbama navedenog Pravilnika odobrava pravila konjičkih natjecanja i kontrolira raspodjelu novčanih sredstava te o istom obavještava Europsku komisiju kroz Stalni odbor za zootehniku. Sljedeći nacionalni savezi ovlašteni su za prikupljanje podataka sa natjecanja:

Hrvatski konjički savez – konjički sport

Hrvatski galopski savez – galopski sport

Hrvatski kasački savez – kasački sport

2011. godine osnovan je Hrvatski savez konjičkog turizma koji promovira upotrebu konja u turizmu (tradicionalne manifestacije, seoski turizam i dr.)

Male životinje

Uzgoj malih životinja kod nas nije značajno zastupljen no kod uzgoja malih životinja može se spomenuti kunićarstvo i primjerice uzgoj puževa koji dobivaju sve više na važnosti. Dok je konzumacija mesa kunića kod nas niska i prema DZS-u za 2011. godinu po kućanstvu se kreće oko 0,3 kg po članu (uključujući i divljač) konzumacija mesa puževa kod nas nije uobičajena i pretežno je uzgoj puževa usmjeren na izvoz na druga tržišta.

Kod uzgoja kunića i ovdje je prisutna usitnjenost proizvodnje kako to prikazuje donja tablica brojnog stanja kunića prema veličini poljoprivrednog zemljišta, gdje je vidljivo da je uzgoj najzastupljeniji na gospodarstvima veličine do 20 ha.

Tablica71.: Brojno stanje kunića prema veličini poljoprivrednog zemljišta

ha Kunići (rasplodne ženke)

0 ha 0

>2 ha 16.050

2-4,9 ha 9.580

5-9,9 ha 9.100

10-19,9 ha 2.160

20-29,9 ha 1.280

30-49,9 ha 830

50-99,9 ha 230

89

100< 110

Ukupno 39.340

Izvor: EUROSTAT

Interes za uzgojem kunića i puževa je u stalnom porastu i ovdje će biti potrebna ulaganja u objekte i opremu a moguće i u preradbene kapacitete na farmi.

Mesoprerađivačka industrija

Republika Hrvatska ima razvijenu mesnu industriju poznatu po visokoj kvaliteti mesa i mesnih prerađevina. No, osim u proizvodnji peradarskog mesa, domaća proizvodnja mesa ne zadovoljava potrebe stanovništva za svježim mesom, kao ni potrebe prerađivačke industrije za kvalitetnom sirovinom. Prema podacima DZS za 2011. godinu o potrošnji pojedinih kategorija mesa po kućanstvu u RH proizlazi da prosječno kućanstvo po članu godišnje troši 9,9 kg govedine i teletine, 16,5 kg svinjetine, 0,8 kg ovčetine, janjetine i jaretine te 18,8 kg peradskog mesa a potrošnja ostalih kategorija mesa nije značajno zastupljena. Od mesnih prerađevina dominira potrošnja suhomesnatih proizvoda, salama i pašteta od 15,4 kg dok potrošnja jestivih iznutrica iznosi 0,8 kg te ostalog konzerviranog i prerađenog mesa 0,6 kg po članu kućanstva.

Tablica 72.: Struktura proizvodnje mesa (prosjek 2010. – 2011.)

proizvodnja mesa

mjerna jedinica

proizvodnja u 2010.

% udio u strukturi proizvodnje

proizvodnja u 2011.

% udio u strukturi proizvodnje

prosječan prirast 2010-2011

% udio u ukupnom prirastu 2010-11

goveda t 81.637 21,1 97.958 25,2 89.798 23,2

svinje t 178.184 46 172.166 44,3 175.175 45,2

ovace t 12.946 3,3 11.183 2,9 12.065 3,1

koze t 1.324 0,3 1.906 0,5 1.615 0,4

perad t 112.855 29,2 105.302 27,1 109.079 28,1

Ukupno t 386.946 100 388.515 100 387.731 100


U strukturi proizvodnje mesa u 2010. i 2011. godini najveći prosječni udio činilo je svinjsko 45,2%, peradarsko 28,1%, goveđe 23,2 %, ovčje 3,1% te kozje meso 0,4%.

90

Proizvodnja goveđeg mesa je prije dva desetljeća u Republici Hrvatskoj bila najvažnija poljoprivredna grana. Zbog ratnih zbivanja koja su uzrokovala velike migracije stanovništva iz područja gdje se stanovništvo tradicionalno bavilo stočarskom proizvodnjom u prvoj polovici 90-ih godina, broj goveda je prepolovljen te još uvijek nije dosegao ni 2/3 razine predratnog razdoblja.

Dominira uzgoj simentalske pasmine (oko 78%) koja je pasmina dvojnih osobina (mlijeko/meso). Prema podacima Eurostata RH je u razdoblju od 2007. do 2011. godine imala prosječnu proizvodnju goveđeg mesa od 119,9 kg po grlu što je iznad Europskog prosjeka koji je iznosio 89,3 kg po grlu.

Proizvodnja mesa peradi iskazuje samodostatnost već dugi niz godina – troši ih stanovništvo u Hrvatskoj, ali se meso peradi i proizvodi od mesa peradi neprekidno nalaze i na europskim tržištima. Proizvodnja mesa peradi u Republici Hrvatskoj bazira se pretežno na proizvodnji mesa pilića i purana. Prema podacima DZS-a, ukupna bruto domaća proizvodnja mesa peradi iznosi 76.442 t. Peradarski sektor, gledajući pokazatelje kretanja broja kljunova svih vrsta i kategorija, bio je do sada jedan od najuređenijih i najstabilnijih sektora stočarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. To se može zahvaliti dobroj organizaciji proizvodnje, dobroj povezanosti proizvođača utovljenih pilića i prerađivačke industrije, brzom obrtu kroz proizvodne turnuse i visokoj potražnji za peradskim mesom na tržištu s obzirom na cijene pilećeg mesa u usporedbi s cijenama mesa drugih vrsta.

4.7. PREHRAMBENO-PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

4.7.1. Makroekonomski i strukturni pokazatelji, interna konkurentnost prehrambeno-prerađivačke industrije

Ukoliko se poljoprivreda i prehrambeno-prerađivačka industrija promatraju kao kompleks u kojem proizvodi iz djelatnosti poljoprivrede predstavljaju inpute u djelatnosti prehrambeno-prerađivačke industrije, ili kao kompleks čiji se outputi obje djelatnosti većinom koriste kao hrana za ljude i životinje, možemo zaključiti o njegovoj velikoj važnosti, kako s aspekta broja zaposlenih, generiranja dodane vrijednosti, sudjelovanja u ukupnoj vanjsko-trgovinskoj razmjeni RH tako i prehrambene sigurnosti domaćeg stanovništva. Posljedice ratnih događanja devetesetih godina, prelazak s planskog u tržišno gospodarstvo te poteškoće u razdoblju pretvorbe i privatizacije značajno su utjecali na današnje stanje u poljoprivredno-prehrambenom kompleksu.Kompleks sudjeluje u ukupnoj bruto domaćoj vrijednosti s 9,1% (prosjek 2004. – 2007. godina), u ukupnom izvozu s oko 11% , u ukupnom uvozu s oko 10%. (prosjek 2008. – 2011. godina), a u ukupnoj zaposlenosti s više od 20%2.Prehrambeno-prerađivačka industrija (skupine C10, C11 i C12 prema Nacionalnog klasifikaciji djelatnosti/NKD - proizvodnja prehrambenih proizvoda, proizvodnja pića i proizvodnja duhanskih proizvoda) zauzima istaknuto mjesto u hrvatskom gospodarstvu, kako

2 procjena HGK temeljem podataka DZS-a (Anketa o radnoj snazi i istraživanja strukturno-poslovnih statistika)

91

u pogledu pozicije unutar poljoprivredno-prehrambenog kompleksa, prerađivačke industrije (skupina C prema NKD-u), tako i u pogledu pozicije unutar ukupnog nefinancijskog poslovnog gospodarstva (skupine B, C, D, E, F, G, H, I, J, L, M, N, S95 prema NKD-u; B, C, D, E – industrija; F- građevinarstvo; G – trgovina; H, I, J, L, M, N, S95 – nefinancijske usluge).Značajan je udio prehrambeno-prerađivačke industrije u poljoprivredno-prehrambenom kompleksu u vanjsko-trgovinskim odnosima, a čini oko 75% uvoza i izvoza, pri čemu je uvoz proizvoda prehrambeno-prerađivačke industrije preko 60% veći od izvoza.Značaj u odnosu na ukupnu prerađivačku industriju ogleda se u činjenici da čak oko jedna četvrtina vrijednosti pokazatelja otpada na prehrambeno-prerađivačku industriju, i to: broj zaposlenih osoba (22,4%), promet (28,1%), dodana vrijednost (23,7%), bruto poslovni višak (25,5%). Udio broja poduzeća prehrambeno-prerađivačke industrije je 14% u odnosu na ukupnu prerađivačku industriju.Udio prehrambeno-prerađivačke industrije u ukupnom nefinancijskom poslovnom gospodarstvu iznosi oko 5 - 6%, i to prema broju zaposlenih osoba, prometu, dodanoj vrijednosti i bruto poslovnom višku. Udio broja poduzeća prehrambeno-prerađivačke industrije ovdje je 2%.Gospodarska učinkovitost prehrambeno-prerađivačke industrije mjerena prividnom proizvodnosti rada (dodana vrijednost/zaposlenom) niža je od prosjeka ukupnog nefinancijskog poslovnog gospodarstva (146 tisuća kn/zaposlenom) i iznosi 140 tisuća kn/zaposlenom, a viša u odnosu na prosjek ukupne prerađivačke industrije (132 tisuća kn/zaposlenom).Promatrajući ostale sektore ukupnog nefinancijskog poslovnog gospodarstva, interna konkurentnost prehrambeno-prerađivačke industrije mjerena operativnom bruto profitnom stopom (udio bruto poslovnog viška u ostvarenom prometu) niža je i od stope ukupnog nefinancijskog poslovnog gospodarstva (11,7%) i prerađivačke industrije (10,6%) i iznosi 9,6%.Veličina poduzeća u sektoru prehrambeno-prerađivačke industrije slijedi obrazac veličine poduzeća ukupne prerađivačke industrije, s time da je u rangu malih poduzeća (0-50 zaposlenih) prisutno manje poduzeća u kategoriji mikro veličine. Vidljivo je kako pretežu mikro i mala poduzeća, koja čine gotovo 95% subjekata. Međutim, čak 70% zaposlenih nalazi se u kategoriji srednjih i velikih poduzeća, što je više i u odnosu na prosjek prerađivačke industrije (65%), a rezultat je naslijeđene strukture još iz vremena planskog gospodarstva. Također, kategorija srednjih i velikih poduzeća ostvaruje i najveći udio u ukupnom prihodu prehrambeno-prerađivačke industrije – oko 70%.Pokazatelji konkurentnosti ukazuju na bolje poslovne rezultate kod poduzeća veličine preko 20 zaposlenih, što je vidljivo i kroz proizvodnost rada i kroz operativnu bruto profitnu stopu.Strukturni pokazatelji u sektoru prehrambeno-prerađivačke industrije prema glavnim NKD skupinama prikazani su u Tablici 1.

Tablica 73. Struktura poduzeća, prosjek 2008. – 2010. godina

92

ukupno do 9 10 do 19 20 do 49 50 do 249 preko 250

24 410 20 659 1 749 1 092 726 184100,0 84,6 7,2 4,5 3,0 0,8

C10 Proizvodnja prehramb. proizvoda 2 968 2 194 407 217 112 38C11 Proizvodnja pića 476 408 26 14 19 8C12 Proizvodnja duhanskih proizvoda 8 4 1 - 2 2

3 451 2 606 434 231 132 48100,0 75,5 12,6 6,7 3,8 1,4

(C10+ C11+C12) / C 14,1 12,6 24,8 21,1 18,1 26,1

298 397 49 661 23 229 33 162 77 684 114 662100,0 16,6 7,8 11,1 26,0 38,4

C10 Proizvodnja prehramb. proizvoda 58 154 6 965 5 340 6 463 11 679 27 706C11 Proizvodnja pića 8 684 812 339 428 2 089 5 016C12 Proizvodnja duhanskih proizvoda - - - - - -

66 837 7 777 5 679 6 891 13 768 32 722100,0 11,6 8,5 10,3 20,6 49,0

(C10+ C11+C12) / C 22,4 15,7 24,4 20,8 17,7 28,5

C PRERAÐIVAČKA INDUSTRIJA 12,2 2,4 13,3 30,4 107,1 623,2C10 Proizvodnja prehramb. proizvoda 19,6 3,2 13,1 29,8 104,6 729,1C11 Proizvodnja pića 18,3 2,0 13,2 30,6 108,1 601,9C12 Proizvodnja duhanskih proizvoda - - - - - -

C10+C11+C12 19,4 3,0 13,1 29,8 104,6 681,7

C PRERAÐIVČKA INDUSTRIJA 140,4 101,0 113,1 125,2 127,8 170,7C10 Proizvodnja prehramb. proizvoda 132,3 68,9 80,3 113,8 123,8 162,0C11 Proizvodnja pića 238,5 136,6 126,2 196,2 106,3 315,4C12 Proizvodnja duhanskih proizvoda - - - - - -

C10+C11+C12 146,0 74,9 83,1 118,9 121,1 185,3

C PRERAÐIVAČKA INDUSTRIJA 10,6 9,7 12,7 11,9 10,4 10,4C10 Proizvodnja prehramb. proizvoda 8,6 4,9 9,3 11,7 8,3 8,5C11 Proizvodnja pića 14,9 9,9 12,1 15,9 3,3 18,0C12 Proizvodnja duhanskih proizvoda - - - - - -

C10+C11+C12 9,6 5,6 9,5 12,2 7,6 10,3

C PRERAÐIVAČKA INDUSTRIJA,%

C10+C11+C12,%

prosječan broj zaposlenih

proizvodnost rada, '000 kn/zaposlenom

operativna bruto profitna stopa, %

obilježje / NKD djelatnost poduzeća prema broju zaposlenih

broj poduzećaC PRERAÐIVAČKA INDUSTRIJA,%

C10+C11+C12,%

broj zaposlenih

Izvor: DZS – strukturno-poslovni pokazatelji, baza podatakaObrada: HGK Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

4.7.2. Prehrambeno-prerađivačka industrija - proizvodnjaPromatrajući pojedine skupine proizvoda unutar sektora prehrambeno-prerađivačke industrije, možemo konstatirati kako su u smislu vrijednosti proizvodnje najznačajnije sljedeće proizvodnje: mlijeko i mliječni proizvodi, sve vrste mesa i mesnih proizvoda, osvježavajući napici i voda, kruh, svježa peciva, slastičarski proizvodi i kolači, meso, duhanski proizvodi, pivo, stočna hrana i šećer.Značaj pojedinih sektora proizvodnje prehrambeno-prerađivačke industrije prema vrijednosti prodanih proizvoda i vrijednosti proizvodnje, a prema Nomenklaturi industrijskih proizvoda/NIP, prikazan je detaljno u Tablici 2.

93

Tablica 74. Značaj pojedinih sektora proizvodnje prehrambeno-prerađivačke industrije, prosjek 2008. – 2011. godina

vrijednost prodanih proizvoda

šifra naziv '000 kn '000 kn rang10.11 Prerada i konzerviranje mesa 1 722 257 2 229 574 9,1 510.12 Prerada i konzerviranje mesa peradi 945 087 1 269 670 5,2 1010.13 Proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi 2 607 804 2 680 858 11,0 210.20 Prerada i konzerviranje riba, rakova i školjki 312 356 360 266 1,5 2210.31 Prerada i konzerviranje krumpira 69 650 73 973 0,3 3010.32 Proizvodnja sokova od voća i povrća 338 664 371 880 1,5 2110.39 Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 368 081 478 913 2,0 1910.41 Proizvodnja ulja i masti 591 261 736 497 3,0 1610.42 Proizvodnja margarina i sličnih jestivih masti 185 769 193 392 0,8 2510.51 Djelatnosti mljekara i proizvođača sira 3 865 309 4 217 145 17,3 110.52 Proizvodnja sladoleda 470 925 475 013 1,9 2010.61 Proizvodnja mlinskih proizvoda 1 055 465 1 191 504 4,9 1110.62 Proizvodnja škroba i škrobnih proizvoda 103 754 112 884 0,5 2910.71 Proizvodnja kruha; proizv. svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača 2 306 814 2 354 396 9,7 410.72 Proizvodnja dvopeka, keksa; proizv. trajnih peciva, slast. proizvoda i kolača 803 402 833 694 3,4 1410.73 Proizvodnja makarona, njoka, kuskusa i slične tjestenine 146 892 154 472 0,6 2710.81 Proizvodnja šećera 852 761 1 351 012 5,5 910.82 Proizvodnja kakao, čokoladnih i bombonskih proizvoda 874 672 936 445 3,8 1310.83 Prerada čaja i kave 660 722 706 250 2,9 1710.84 Proizvodnja začina i drugih dodataka hrani 595 863 640 739 2,6 1810.85 Proizvodnja gotove hrane i jela 124 349 141 845 0,6 2810.86 Proizvodnja homogeniziranih prehrambenih pripravaka i dijetetske hrane 245 035 279 384 1,1 2410.89 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda, d. n. 904 850 966 717 4,0 1210.91 Proizvodnja pripremljene stočne hrane 1 186 477 1 617 459 6,6 810.92 Proizvodnja pripremljene hrane za kućne ljubimce 846 846 0,0 33C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 21 339 062 24 374 832 100,0 76,7

11.01 Destiliranje, pročišćavanje i miješanje alkoholnih pića 280 839 294 829 5,4 2311.02 Proizvodnja vina od grožđa 622 793 752 244 13,8 1511.03 Proizvodnja jabukovače i ostalih voćnih vina 49 037 50 651 0,9 3111.04 Proizvodnja ostalih nedestiliranih fermentiranih pića 209 1 892 0,0 3211.05 Proizvodnja piva 1 787 412 1 813 958 33,2 711.06 Proizvodnja slada 145 302 160 211 2,9 2611.07 Proizvodnja osvjež. napitaka; proizv. mineralne i drugih flaširanih voda 2 283 548 2 395 124 43,8 3C11 Proizvodnja pića 5 169 139 5 468 909 100,0 17,2

12.00 Proizvodnja duhanskih proizvoda 1 781 917 1 940 922 100,0 6C12 Proizvodnja duhanskih proizvoda 1 781 917 1 940 922 100,0 6,1

28 290 117 31 784 664 100,0C10 + C11 + C12

nomenklatura industrijskih proizvoda vrijednost proizvodnje*

%

*proizvedene količine x jedinična vrijednost (preračunato iz vrijednosti prodanih proizvoda)Izvor: DZS - statistika industrijeObrada: HGK Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

Na kretanje proizvodnje prehrambenih proizvoda također je utjecala globalna kriza. Izraženi pad proizvodnje zabilježen je u 2009. godini, nakon čega proizvodnja stagnira ili blago raste (prikaz u Tablici 3).

94

Tablica 75. Verižni indeksi industrijske proizvodnje

područje NKD 2007/2006

2008/2007

2009/2008

2010/2009

2011/2010

C Prerađivačka industrija 105,9 101,0 89,4 97,9 99,8C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 104,0 102,2 95,0 100,6 102,2C11 Proizvodnja pića 108,4 100,3 96,7 91,2 106,5C12 Proizvodnja duhana 105,5 107,9 74,2 116,1 87,5

Izvor: DZS - statistika industrijeObrada: HGK Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

4.7.3. Strukturni pokazatelji – konkurentnost sektora u odnosu na EU 27 tržište Odnos domaće proizvodnje prehrambenih proizvoda i prosjeka EU 27 karakteriziraju sljedeće činjenice:

mali udio domaće proizvodnje u EU 27 proizvodnji u: vrijednosti proizvodnje, prometu, dodanoj vrijednosti i bruto operativnom višku (0,5 – 0,7%)

značajno niža vrijednost pokazatelja učinkovitosti domaće proizvodnje u odnosu na prosjek EU 27 (40-50% razine prosjeka EU 27 kod prometa po zaposlenom i proizvodnosti rada)

značajno niža razina investicija u odnosu na prosjek EU 27 (51% razine prosjeka EU 27), unatoč tome što je prehrambeno-prerađivačka industrija uložila značajne napore i

sredstva u dosezanju EU standarda – zaštita okoliša, zaštita zdravlja ljudi, životinja i biljaka te dobrobit životinja

viši troškovi zaposlenih u odnosu na prosjek EU 27 (24%) Detaljan usporedni prikaz strukturnih pokazatelja domaće proizvodnje prehrambenih

proizvoda i prosjeka EU 27 prikazan je u Tablici 5.

Tablica 76. Strukturni pokazatelji djelatnosti Proizvodnje prehrambenih proizvoda, prosjek 2008. – 2010. godina

NKD

EU 27 261 233 814 892 053 333 744 386 406 667 161 946 826 667 64 129 356 667 76 615 630 000 25 400 000 000 3 795 500 195 577 38 880 13,15 7 100RH 2 968 4 409 833 333 3 914 000 000 1 012 133 333 378 900 000 537 066 667 207 600 000 55 724 75 833 17 400 16,23 3 600

RH/EU 27, udio , % 1,1 0,5 0,5 0,6 0,6 0,7 0,8 1,5RH/EU 27, % -61,2 -55,2 23,5 -49,3

prividnaproizvodnost

rada, €

udio troškova zaposlenih u

proizvodnji, %

investicije pozaposlenom, €

C10 - Proizvodnja prehrambenih proizvoda

plaće, €

brutoinvesticije umaterijalnuimovinu, €

brojzaposlenih

promet pozaposlenom, €

brojpoduzeća promet, €

vrijednostproizvodnje, €

dodanavrijednost, €

brutoposlovnivišak, €

Izvor: Eurostat, baza podataka strukturno-poslovnih statistikaObrada: HGK Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

4.7.4. Konkurentnost sektora s aspekta vanjsko-trgovinskih odnosa

Hrvatska je neto uvoznica poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Unatoč mogućnostima (resursi i klima), Hrvatska svojom domaćom proizvodnjom ne pokriva vlastite potrebe niti u primarnim poljoprivrednim proizvodima, niti u proizvodima prehrambeno-prerađivačke industrije, o čemu govore podaci vanjsko-trgovinske statistike. Uzroci su veoma različiti, od nepovoljne strukture u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i preradi pa do nedostatne ekonomije obujma, visokih troškova proizvodnje, nedostataka u lancu trženja i drugih čimbenika.Pozitivna vanjskotrgovinska bilanca prehrambeno-prerađivačke industrije prisutna je samo kod 9 skupina proizvoda na četveroznamenkastoj razini prema Nomenklaturi industrijskih

95

proizvoda/NIP, i to kod homogeniziranih prehrambenih pripravaka i dijetetske hrane, šećera, začina i dodataka hrani, duhanskih proizvoda, slada, piva, osvježavajućih napitaka i vode, proizvoda od mesa i mesa peradi i sladoleda. Na razini skupina proizvoda dvoznamenkaste razine NIP-a, izvoz pića i duhanskih proizvoda veći je od uvoza, dok je kod prehrambenih proizvoda pokrivenost uvoza izvozom samo 52,4%. Detaljan pregled izvoza i uvoza proizvoda prehrambeno-prerađivačke industrije prikazan je po skupinama NIP-a u Tablici 6.

Tablica 77.: Izvoz i uvoz proizvoda prehrambeno-prerađivačke industrije, prosjek 2008. – 2011.

bilancapokrivenost

uvozaizvozom

šifra naziv tona USD tona USD USD %10.11 Prerada i konzerviranje mesa 10 520 28 200 707 59 066 183 325 277 -155 124 570 15,4

10.12 Prerada i konzerviranje mesa peradi 3 782 11 307 767 13 679 31 855 737 -20 547 970 35,5

10.13 Proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi 33 253 62 891 607 11 731 50 161 061 12 730 546 125,4

10.20 Prerada i konzerviranje riba, rakova i školjki 17 697 60 991 567 43 649 102 441 620 -41 450 053 59,5

10.31 Prerada i konzerviranje krumpira 737 2 168 301 16 279 23 425 397 -21 257 096 9,3

10.32 Proizvodnja sokova od voća i povrća 1 795 2 757 095 9 870 20 342 943 -17 585 849 13,6

10.39 Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 16 397 30 298 436 67 831 107 251 671 -76 953 235 28,2

10.41 Proizvodnja ulja i masti 35 971 28 284 332 265 231 176 777 150 -148 492 818 16,0

10.42 Proizvodnja margarina i sličnih jestivih masti 6 373 10 024 421 7 312 11 979 650 -1 955 229 83,7

10.51 Djelatnosti mljekara i proizvođača sira 53 193 61 943 805 79 655 125 989 781 -64 045 976 49,2

10.52 Proizvodnja sladoleda 2 982 9 952 916 2 283 8 756 872 1 196 044 113,7

10.61 Proizvodnja mlinskih proizvoda 33 287 15 222 077 52 167 64 351 349 -49 129 272 23,7

10.62 Proizvodnja škroba i škrobnih proizvoda 389 391 709 62 402 35 120 771 -34 729 062 1,1

10.71 Proizvodnja kruha; proizv. svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača 88 398 531 8 600 23 035 988 -22 637 457 1,7

10.72 Proizvodnja dvopeka, keksa; proizv. trajnih peciva, slast. proizvoda i kolača 16 816 47 336 490 26 886 78 119 310 -30 782 819 60,6

10.73 Proizvodnja makarona, njoka, kuskusa i slične tjestenine 1 102 1 166 675 17 241 22 678 720 -21 512 045 5,1

10.81 Proizvodnja šećera 253 417 159 090 869 122 145 62 432 545 96 658 325 254,8

10.82 Proizvodnja kakao, čokoladnih i bombonskih proizvoda 13 583 70 898 120 27 580 128 319 729 -57 421 609 55,3

10.83 Prerada čaja i kave 6 295 11 619 905 4 405 39 276 525 -27 656 620 29,6

10.84 Proizvodnja začina i drugih dodataka hrani 19 675 60 737 306 12 383 27 811 928 32 925 378 218,4

10.85 Proizvodnja gotove hrane i jela 8 443 33 397 115 14 948 51 609 793 -18 212 678 64,7

10.86 Proizvodnja homogeniziranih prehrambenih pripravaka i dijetetske hrane 6 058 30 279 399 2 410 11 752 195 18 527 204 257,6

10.89 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda, d. n. 37 634 72 349 508 33 482 115 330 117 -42 980 610 62,7

10.91 Proizvodnja pripremljene stočne hrane 22 932 22 211 808 35 409 41 551 377 -19 339 569 53,5

10.92 Proizvodnja pripremljene hrane za kućne ljubimce 105 245 045 37 460 48 151 679 -47 906 634 0,5

C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 602 520 834 165 510 1 034 103 1 591 849 182 -757 683 672 52,4

11.01 Destiliranje, pročišćavanje i miješanje alkoholnih pića 4 906 14 125 258 5 449 26 841 502 -12 716 244 52,6

11.02 Proizvodnja vina od grožđa 2 958 13 095 689 14 331 22 983 083 -9 887 393 57,0

11.03 Proizvodnja jabukovače i ostalih voćnih vina 2 704 2 205 222 5 017 3 399 064 -1 193 842 64,9

11.04 Proizvodnja ostalih nedestiliranih fermentiranih pića 83 138 284 292 690 450 -552 166 20,0

11.05 Proizvodnja piva 53 514 39 583 364 40 828 26 126 466 13 456 898 151,5

11.06 Proizvodnja slada 20 139 12 045 807 12 377 7 276 859 4 768 948 165,5

11.07 Proizvodnja osvjež. napitaka; proizv. mineralne i drugih flaširanih voda 1 486 655 62 246 024 335 290 49 195 358 13 050 666 126,5

C11 Proizvodnja pića 1 570 959 143 439 648 413 583 136 512 781 6 926 867 105,1

12.00 Proizvodnja duhanskih proizvoda 8 558 91 419 490 3 286 45 573 355 45 846 135 200,6

C12 Proizvodnja duhanskih proizvoda 8 558 91 419 490 3 286 45 573 355 45 846 135 200,6

2 182 037 1 069 024 647 1 450 972 1 773 935 317 -704 910 670 60,3

nomenklatura industrijskih proizvoda

C10 + C11 + C12

izvoz uvoz

Izvor: DZS - statistika vanjske trgovineObrada: HGK Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

S obzirom na činjenicu da tržište zemalja CEFTA-e čini oko 45% izvoza kompleksa poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije, za očekivati je djelomičan gubitak tih tržišta uslijed promjena trgovinskog režima ulaskom RH na jedinstveno EU tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

96

4.7.5. Posebne oznake kvalitete hrane

U Republici Hrvatskoj je do kraja lipnja 2013 godine registrirano dvanaest naziva proizvoda s oznakama od čega su četiri oznakom izvornosti i osam oznakom zemljopisnog podrijetla. Novi zaprimljeni zahtjevi koji su trenutno u postupku rješavanja su :

1. sedam proizvoda na nacionalnoj razini (Neretvanska mandarina, Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, Međimursko meso z' tiblice, Paška janjetina, Ekstra djevičansko maslinovo ulje otoka Korčule s oznakom izvornosti i Slavonski kulen/ Slavonski kulin i Međimursko bučino ulje s oznakom zemljopisnog podrijetla)

2. proizvod Dalmatinska maraska/ Dalmatinska maraška je u postupku objave naziva u oznake izvornosti u Narodnim novinama.

3. dva proizvoda u postupku registracije na razini Europske unije (Istarski pršut i Varaždinsko zelje, oznaka izvornosti).

Tablica 78.: Posebne oznake kvalitete hrane

Oznaka 2011. godina 2012.godina 2013.godina

Oznaka izvornosti(OI)

1. Istarski pršut2. Varaždinsko zelje

1.Ogulinsko kiselo zelje /Ogulinski kiseli kupus2.Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres

Oznaka zemljopisnogPodrijetla(OZP)

1.Poljički soparnik//Poljički zeljanik/Poljički uljenjak2.Meso zagorskog purana3.Lički krumpir

1. Krčki pršut2. Dalmatinski pršut3. Drniški pršut4. Baranjski kulen

1.Virovitička paprika

Tablica 79.: Izmjene zahtjeva (specifikacije proizvoda):

Oznaka 2013. godinaOznaka izvornosti(OI)

1. Varaždinsko zelje2. Ogulinski kiseli kupus/ Ogulinsko kiselo zelje

Oznaka zemljopisnogpodrijetla (OZP)

1. Meso zagorskog purana 2. Poljički soparnik//Poljički zeljanik/Poljički uljenjak3. Baranjski kulen

Problemi koji se javljaju prilikom zaštite i registracije proizvoda s oznakama kvalitete su povezani s visokim troškovima pripreme dokumentacije potrebne za zaštitu i registraciju (izrada specifikacije) kao i nespremnost podnositelja (udruge, zadruge, klasteri…) na sustav potvrđivanja sukladnosti sa specifikacijom proizvoda. Sufinanciranje navedenih troškova zasigurno će potaknuti veći broj proizvođača za ulazak u sustav oznaka kvalitete svojih proizvoda.

97

4.8. Šumarstvo i drvna industrija

Uvod

Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu. Pojam „šumarski sektor“ u Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. godine obuhvaća šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju.

Unaprjeđenju gospodarenja, zaštiti i održivom gospodarenju šumama u Hrvatskoj posvećuje se velika pažnja jer su općekorisne funkcije šuma temeljna pretpostavka održavanja njihove kakvoće i šumske bioraznolikosti. Zaštita šuma jednako uvažava gospodarsko značenje u pridobivanju drva kao i općekorisne funkcije šuma.

Pod općekorisnim funkcijama šume ne podrazumijeva se proizvodnja drva i ostalih sporednih šumskih proizvoda, već neizravne koristi od šume i šumskih zemljišta. Šuma stvara šumsko tlo bogato živim svijetom kroz koje se procjeđuje oborinska i poplavna voda koja u konačnici postaje visokokvalitetnom i pitkom.

Proizvodna funkcija šume je s gospodarskoga gledišta primarna i u nas ima višestoljetnu tradiciju, a počiva na znanstvenim i stručnim postulatima održivog gospodarenja šumama. Održivo gospodarenje šumama, osim što osigurava pozitivne gospodarske učinke, značajno i pozitivno utječe na kvalitetu okoliša te zdravlje i dobrobit cjelokupnog društva, a ujedno ublažava nepovoljne klimatske uvjete i antropogene utjecaje onečišćenja zraka i ostalih nepovoljnih utjecaja.

Šume i šumska zemljišta u RH

Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta iznosi 2.688.687 ha, odnosno oko 48% od kopnene površine države. Različitim oblicima šumske vegetacije obraslo je 2.402.782 ha, odnosno 42% kopnene površine. U kategoriju neobraslo proizvodno šumsko zemljište razvrstano je 208.467 ha, u neobraslo neproizvodno šumsko zemljište (prosjeke, svijetle pruge i sl.) 32.952 ha i u neplodno 44.487 ha.

U vlasništvu Republike Hrvatske je 2.106.917 ha šuma i šumskoga zemljišta, odnosno 78% ukupne površine. Privatni šumoposjednici gospodare s 581.770 ha šuma i šumskoga zemljišta, odnosno s 22% ukupne površine šuma i šumskoga zemljišta.

98

Tablica 79.: Vlasnička struktura šuma i šumskih zemljišta u RH

izvor: ŠGOP 2006.-2015.

Šumske sastojine su po uzgojnom obliku i načinu postanka, sukladno odredbama Pravilnika o uređivanju šuma, razvrstane na sastojine visokog uzgojnoga oblika (sjemenjače), sastojine niskog uzgojnoga oblika (panjače), degradirane sastojine (šikare, šibljaci, makije, garizi), kulture i plantaže.

Graf 11.: Prikaz udjela šuma prema uzgojnim oblicima

99

Republika Hrvatska je smještena na razdjelnicama četiriju biogeografskih područja uvjetovanih reljefnom i klimatskom različitosti Hrvatske što je i razlog velike vegetacijske, ali i biološke raznolikosti. Biljni svijet Hrvatske čini oko 4.500 biljnih vrsta i podvrsta, a njih je gotovo 50% sačuvano u različitim šumskim vegetacijskim zajednicama. Od ukupnoga broja šumskih vrsta autohtonih drvenastih šumskih vrsta ima oko 260,, a od toga broja gospodarski je važnih čak oko 50 vrsta. Bjelogorične šume prevladavaju na 84% šumskog područja, dok crnogorične šume zauzimaju 16% područja.

Utvrđena drvna zaliha iznosi gotovo 398 milijuna m³, od čega 319 milijuna m³ (80%) u državnim šumama. Godišnji prirast iznosi 10,5 milijuna m³, od čega je oko 8,4 milijuna m³ (80%) u državnim šumama.

Graf 12.: Godišnji prirast po glavnim vrstama drveća

Od ukupnih površina pod šumama i šumskim zemljištima, na krške šume i šumska zemljišta otpada oko milijun hektara (42% šuma i šumskih zemljišta u RH). Najvažnija im je vrijednost

100

sadržana kroz općekorisne funkcije - čuvanje tla od erozije, zaštita i očuvanje voda, pročišćavanje zraka, krajobrazna vrijednost, turistički potencijal i dr.

Etat, odnosno sječiva drvna masa označava količinu drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe. Svake godine donose se godišnji planovi (godišnji etat), a istovremeno se vodi briga o prirastu, koji je veći od etata. To je jedna od glavnih odlika održivog gospodarenja šumama kojim se ne narušava prirodna ravnoteža. Propisani etat iznosi 6,6 milijuna m³/god. U državnim šumama godišnji prirast iznosi 8,4 milijuna m³, a propisani etat iznosi 5,9 milijuna m³/god.

Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u RH

Šumarstvo predstavlja važnu gospodarsku granu RH s izrazitim utjecajem na razvoj ruralnih područja. Cilj gospodarenja šumama u RH je održivo korištenje svih funkcija šuma i trajno poboljšavanje njihova stanja.Šumskogospodarska osnova područja RH, koja predstavlja temeljni šumskogospodarski plan i ostali šumskogospodarski planovi, temelj su gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u RH, a donose se na razdoblje od 10 godina. Trenutno se gospodari na temelju Šumskogospodarske osnove područja Republike Hrvatske donesene 2006. godine koja vrijedi do 2015. godine. Šumskogospodarskim planovima se uređuju održivo gospodarenje šumama i šumskim zemljištima, naročito opseg uzgajanja i zaštite šuma, mogući stupanj iskorištenosti te uvjeti za gospodarenje životinjskim svijetom.

Šumskogospodarski planovi su: - šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske- osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama- programi za gospodarenje gospodarskim jedinicama na kršu - programi za gospodarenje šumama šumoposjednika- programi obnove i zaštite šuma u posebno ugroženom području- godišnji planovi gospodarenja šumama - operativni godišnji planovi.

Šume i šumska zemljišta u RH mogu biti u državnom ili u privatnom vlasništvu. Na temelju Zakona o šumama iz 1983. godine, Sabor RH je 5. listopada 1990. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama kojim se ukida društveno te uvodi državno vlasništvo nad šumom. Zbog održivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima istim se Zakonom, također, propisuje ustanovljenje šumskogospodarskoga područja RH koje se dijeli na gospodarske jedinice.

Zbog održivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu Sabor RH Zakonom o šumama osniva poduzeće “Hrvatske šume” koje danas gospodare sa 76% šuma i šumskih zemljišta u RH. Državno poduzeće „Hrvatske šume“ je u stopostotnom vlasništvu RH, ali svoje poslovanje ne financira iz državnog proračuna već iz vlastitih prihoda. Najveći dio prihoda poduzeće ulaže u održivo gospodarenje šumama na kršu, zaštitu šuma od požara i ostalih abiotskih i biotkih faktora, razminiranje šumskih površina, biološku obnova šuma, sanaciju šuma ugroženih klimatskim promjenama, šumsku infrastrukturu, izradu

101

šumskogospodarskih planova i drugo, utječući tako znatno na razvoj ruralnih područja u RH. Osim navedenog, na temelju izmjena Zakona o šumama iz 2010. godine, poduzeće "Hrvatske šume" preuzelo je i sve poslove ukinute Šumarske savjetodavne službe vezane uz gospodarenje privatnim šumama u RH (šumsko-uzgojni radovi, šumskogospodarski planovi, zaštita šuma, šumska infrastruktura itd.).

Privatne šume

Privatni šumoposjednici na području RH gospodare sa 581.771 ha šuma i šumskoga zemljišta, odnosno oko 22% ukupne površine šuma i šumskoga zemljišta. Prosječna veličina privatnog šumskog posjeda iznosi 0,43ha (izvor: Šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske 2006-2015). Svojim najvećim dijelom to su prirodne šume sa zanemarivim učešćem šumskih kultura i plantaža.

Prava privatnog vlasništva do sada su realizirana na 22% ukupne površine šuma i šumskoga zemljišta, od čega je 3% stečeno u postupku povrata imovine sukladno posebnom propisu o povratu imovine. Prema nekim procjenama, isti postupak vodi se za još oko 300.000 ha, među kojima se nalaze pojedinačni zahtjevi za više od 100.000 ha površine šuma (E. Paladinić, D. Vuletić, S. Posavec, 2008. godina). Zato će stvarno stanje šuma privatnih šumoposjednika po pitanju sveukupne površine i ukupnoga broja šumoposjednika biti poznato tek po dovršetku ovog procesa.

Privatne šume, odnosno privatni šumoposjednici, predstavljaju unazad nekoliko godina jedno od dinamičnijih područja šumarstva. Određenim zakonodavnim reformama te preustrojem bivše specijalizirane javne ustanove Šumarske savjetodavne službe koja je nastavila rad integrirana u poduzeće Hrvatske šume, došlo je do znatnih promjena u aktivnostima i radu privatnog šumarskog sektora. Početkom 2004. godine počinju se osnivati prve udruge privatnih šumoposjednika koje imaju sve veću ulogu i značaj, kao što je to slučaj u razvijenijim zemljama Europske unije te sada već djeluju 42 registrirane udruge s otprilike 3.000 aktivnih članova. Početkom 2008. godine dolazi do osnivanja nacionalnog udruženja svih udruga u Republici Hrvatskoj, Hrvatskog saveza udruga privatnih šumoposjednika (HSUPŠ) kojemu je jedan od glavnih zadataka štititi i zastupati interese privatnih šumoposjednika, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini.

Najvažniji problemi u privatnim šumama su rascjepkanost i usitnjenost šuma i šumskih zemljišta, nesređenost imovinsko-pravnih odnosa, izostanak šumskouzgojnih radova, slaba otvorenost šumskih kompleksa, nesređenost tržišta drvnih sortimenata, nedovoljna educiranost privatnih šumoposjednika o općim šumarskim znanjima i vještinama, te neobučenost za siguran rad u šumi. Prema službenim evidencijama, godišnje se siječe oko 150.000–200.000 m³ drvne mase, međutim, procjene su da je stvarna sječa veća.

Zbog povećanja ekonomske, ekološke i socijalne vrijednosti privatnih šuma i njihovog doprinosa ruralnom razvoju, važan zadatak koji se postavlja za šume u privatnom vlasništvu je kvalitativno podizanje razine gospodarenja.

102

Cilj: Kvalitativno podizanje razine gospodarenja kontinuiranom edukacijom i savjetodavnim aktivnostima za stručan i siguran rad na postulatima učinkovite primjene 5E načela (energetski, ekološki, ekonomski, ergonomski i estetski učinkovito izvođenje šumskih radova) razvijanjem interesa za održivo gospodarenje, uređenjem tržišta drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda, okrupnjavanjem šumskih posjeda, ulaganjem u obnovu šumskih prometnica, poticanjem radova biološke obnove šuma (pošumljavanje, njega šuma, zaštita šuma) te prevencijom i obnovom šumskih sastojina oštećenih abiotskim i biotskim faktorima.

Šume na kršu

Površina šuma i šumskih zemljišta na kršu kojima gospodari državno poduzeće „Hrvatske šume“ iznosi 910.296 ha, što čini 45% od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta kojim gospodari poduzeće. S obzirom na ekološku osjetljivost krških područja, najvažniji cilj održivog gospodarenja šumama na kršu je ispunjavanje ekoloških, socijalnih i socijalno-ekofizioloških općekorisnih funkcija šuma. Od ekoloških općekorisnih funkcija šuma najvažnija je, svakako, voda koju stvara šuma u raznim agregatnim oblicima, zatim klima i pročišćeni zrak. U socijalnoj skupini općekorisnih funkcija šuma najznačajnije su estetske, zdravstvene, rekreacijske i turističke funkcije šuma dok je u socijalno-ekofiziološkoj skupini općekorisnih funkcija šuma važno očuvanje genofonda, biološka raznolikost, vezivanje ugljika i oslobađanje kisika. S obzirom na neprocjenjivu vrijednost ovih šuma koje stvaraju pretpostavke za optimalnu kvalitetu života u ruralnim područjima Republike Hrvatske te doprinos razvoju ruralnog turizma i činjenicu da je preko 90% tih šuma I. i II. stupnja ugroženosti od požara, održivo gospodarenje ovim šumama zahtijeva stalna i znatna financijska sredstva. Na krškom području nastane oko 80% šumskih požara, a isti opožare preko 90% otvorenih površina. Ti podaci ukazuju da je Dalmacija naše najugroženije područje. Dapače, neki predjeli našega krša spadaju u najugroženija požarna područja u svijetu. (M. Glavaš, 2013.)

Iskorištavanje drvne mase na krškim područjima nije profitabilna niti ekonomski isplativa djelatnost. Ugroženost i osjetljivost krških šuma od požara i ostalih abiotskih i biotskih faktora s jedne strane te važnost ovih šuma za razvoj ruralnih područja s druge strane, naročito je izražena u mediteranskom dijelu krša, posebno za daljnji razvoj i poboljšanje priobalnog i ruralnog turizma.

Cilj: Ispunjavanje ekoloških, socijalnih i socijalno-ekofizioloških općekorisnih funkcija šuma održivim gospodarenjem šumama na kršu.

Šumski požari

U razdoblju od 2002. do 2011. godine u RH su zabilježena ukupno 2.248 šumska požara, od čega je većina nastala u mediteranskom području krša. U navedenom razdoblju požarima je opožareno ukupno 90.058 ha šuma i šumskog zemljišta što predstavlja godišnji prosjek od 9.000 ha/godišnje unutar zadnjih 10 godina. Šumski požari, uz miniranost, predstavljaju jednu od najvećih mogućih opasnosti za priobalne šume RH, ali ujedno i za ljudske živote i

103

imovinu. Prirodni uvjeti i antropogeni utjecaji uzrokuju redovnu i učestalu pojavu šumskih požara i značajka su mediteranskog i hrvatskog priobalja.

Tablica 80.: Prikaz opožarenih šumskih površina tijekom 10-godišnjeg razdoblja

Šumske površine s neizgrađenom ili nedovoljno razvijenom protupožarnom infrastrukturom pogoduju širenju požara i onemogućavaju njihovo gašenje. Isto tako, velik broj požara javlja se na već ranije opožarenim površinama degradirajući još više staništa i uništavajući već obnovljene opožarene površine. Porastu opožarenih površina pridonosi i činjenica da je oko 30% privremeno okupiranog teritorija, koji je bio napušten nakon Domovinskog rata, zarastao u teško pristupačne šikare i šume bez izgrađene ili nedovoljno razvijene protupožarne infrastrukture te takva područja, počesto i minirana, predstavljaju veliki problem za zaštitu šuma od požara.

Jedna od najučinkovitijih mjera zaštite šuma od požara je izgradnja šumske protupožarne infrastrukture (protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste, osmatračnice, sustavi i objekti protupožarnog nadzora i prevencije i drugo). Također, izvođenje šumsko-uzgojnih radova u protupožarne svrhe čini važnu preventivnu mjeru zaštite šuma od požara. Velik udio privatnih šuma u opožarenoj površini (26,7%) posljedica je nedovoljne brige njihovih vlasnika te neprovođenja potrebnih mjera zaštite šuma, kao što su izgradnja protupožarne infrastrukture i provođenje šumsko-uzgojnih radova koje su u funkciji zaštite šuma od požara.Opožarene šumske površine potrebno je što je moguće prije obnoviti kako bi se spriječila daljnja degradacija šumskih ekosustava i tako osiguralo održivo gospodarenje šumama, a time bi se i ublažile štetne posljedice šumskih požara.

Cilj: Izgradnja i održavanje optimalne šumske protupožarne infrastrukture i pravovremena sanacija opožarenih površina.

Miniranost šuma i šumskih zemljišta

Trenutna minsko-sumnjiva površina u Republici Hrvatskoj iznosi 67.320 ha, od čega oko 48.084 ha otpada na šume i šumska zemljišta u državnom vlasništvu kojima gospodari

104

državno poduzeće „Hrvatske šume“ dok se ostatak od oko 20.000 ha miniranih površina nalazi u privatnim šumama te na poljoprivrednom i ostalom zemljištu.Prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje o minsko sumnjivim područjima i područjima na kojima se nalaze neeksplodirana ubojita sredstva (granate i bombe), u Republici Hrvatskoj, zbog minsko-sumnjivih površina znatno više je radno nedostupnih površina. Za državne šume kojima gospodari poduzeće „Hrvatske šume“ radno nedostupna površina iznosi oko 123.610 ha. Ove činjenice predstavljaju veliki problem, kako u zaštiti ljudi i imovine u ruralnim područjima, tako i u gospodarenju šumama, posebno u dijelu zaštite šuma jer zbog nepristupačnosti nije moguće uz uobičajene uzgojne mjere provesti i mjere sanacije i zaštite šuma. Ovakva situacija mogla bi dugoročno imati negativan utjecaj na stanje šuma i njihov vitalitet te stoga razminiranje šuma i šumskih zemljišta predstavlja vrlo važnu preventivnu mjeru zaštite šuma. Uz navedeno, miniranost šuma i šumskih zemljišta značajno usporava gospodarski razvoj ruralnih područja.

Cilj: razminiranje miniranih i minski sumnjivih šumskih površina kao preduvjet održivog gospodarenja šumama, ruralnog razvoja i sigurnosti područja.

105

Slika 4.: Karta minsko sumnjivih područja u Republici Hrvatskoj

106

Certifikacija šuma

Poduzeće „Hrvatske šume“ su od 2002. godine nositelji cijenjenog međunarodnog FSC certifikata za gospodarenje šumama na cijelom području kojim gospodare, više od 2 milijuna hektara. FSC certifikatom se potvrđuje da se svim šumama u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari poduzeće „Hrvatske šume“ gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Od 2012. godine FSC certifikat izdan je i za dio privatih šuma (22.000 ha).

Tablica81.: Certifikacija šuma

Površina šuma s FSC certifikatom (ha)

Prosjek EU-27 966.823

RH 2.040.987

Budući se danas u većini razvijenih država svijeta, pa tako i u državama Europske unije, velika pozornost posvećuje ekološkoj osviještenosti, postupak ekološke certifikacije šuma dobiva na važnosti i postaje značajan element poslovanja u šumarskom sektoru i drvnoj industriji. S ciljem aktivnog uključivanja na tržišta europskih zemalja, RH mora prihvatiti norme koje joj je nametnulo tržište, a zbog uspješnog poslovanja, odnosno daljnjeg opstanka. Sukladno tome, subjekti šumarskog sektora u Republici Hrvatskoj se odlučuju za zadovoljavanje međunarodnih normi koje nameće tržište i snažan trend uporabe drva iz certificiranih, odnosno održivo gospodarenih šuma.

Cilj: Certifikacija šuma i šumskih zemljišta međunarodno priznatim certifikatima za održivo gospodarenje šumama kao preduvjet razvoja i konkurentnosti šumskih drvnih i nedrvnih proizvoda na tržištu.

Biomasa kao obnovljiv izvor energije

Šumska drvna biomasa se pretežito koristi za proizvodnju drvnih sortimenata, odnosno tehničku oblovinu za daljnju mehaničku preradu oko 50%, a preostalih 50% kao ogrjevno drvo i drvo za kemijsku preradu. Šumska biomasa kao energent (ogrjevno drvo i drvna sječka) spada u skupinu obnovljivih izvora energije biološkog porijekla. Izvori biomase za energiju definirani su europskom, odnosno hrvatskom normom za čvrsta biogoriva HRN EN 14.961 -1 2010. Iz šumske biomase proizvodi se ogrjevno drvo, drvna sječka, piljevina, kora, pelet, briket (iz drvnih ostataka drvoprerađivačke industrije) i drugi oblici energenata. Dodatne su prednosti pri korištenju poljoprivredne i šumske biomase u zbrinjavanju i iskorištavanju otpada te ostataka iz šumarstva i prerade drva, smanjenje uvoza energenta fosilnog podrijetla i ulaganje u ruralna područja. Pri korištenju šumske i poljoprivredne biomase u proizvodnji čvrstih ili tekućih biogoriva nužno je objediniti sabirno-logističke centre s centrima za

107

gospodarenje otpadom. Razdvajanje ostataka organskog porijekla od anorganskog otpada u okviru postojećih ili izgradnjom novih centara omogućuje se veći broj novih radnih mjesta, a ujedno se smanjuje ovisnost o uvozu fosilnih goriva. Biomasa je, kao energent vrlo prihvatljivo gorivo s gledišta utjecaja na okoliš jer sadrži vrlo malo ili čak uopće ne sadrži štetne tvari - sumpor, teške metale i sl. koje se nalaze u fosilnim gorivima, a njihovim se izgaranjem emitiraju u zrak te ugrožavaju ljudsko zdravlje i okoliš. Sukladno podacima iz Šumskogospodarske osnove područja Republike Hrvatske (2006.) te trenutnoj potražnji za drvnom sirovinom, u šumama Republike Hrvatske postoji potencijal od cca. 2,75 milijun m3

šumske biomase za energiju godišnje. Slijedom studije „Energetske potrebe drvnog sektora s naglaskom na korištenje bioenergije“ iz 2005. godine potencijal biomase iz drvne industrije iznosi cca 1,5 milijuna m3/godišnje. Na području Republike Hrvatske postoje značajne površine pogodne za podizanje šumskih kultura i šuma kratkih ophodnji. U takvim se nasadima postiže proizvodnja od oko 20 t/ha/god drvne biomase za energiju. S obzirom da se najznačajniji šumski potencijali nalaze u ruralnim područjima, uz manje regionalne i lokalne centre gdje postoji duga tradicija grijanja na ogrijev, šumska biomasa kao izvor energije predstavlja potencijal za iskorak prema modernim i energetski učinkovitijim oblicima proizvodnje energije i grijanja kao što su trogeneracijska postrojenja koja osim električne i toplinske energije omogućuju i pripravu rashladnoga medija za klimatizaciju. Gledano pak u užem smislu, optimalna uporaba šumske biomase kao energenta može doprinijeti značajnom smanjenju udjela i troškova energenata koji u šumarskom sektoru velikim dijelom počivaju na fosilnim gorivima, omogućujući ujedno prodaju viškova stvorene energije na tržištu i poboljšanje energetske učinkovitosti sektora. Stoga je potrebno jačati svijest i dodatno informirati javnost o važnosti korištenja šumske biomase u svjetlu skladištenja ugljika i ublažavanja klimatskih promjena te i na taj način pridonijeti ispunjavanju minimalnog EU cilja 20:20:20.

Cilj: iskorištavanje velikog potencijala šumske biomase kao opće prihvatljivog, obnovljivog izvora energije i kao „sredstva“ za vezivanje/odliv CO2.

Lovstvo

Temeljne odrednice gospodarskog pristupa prirodnim šumskim ekosustavima usmjerene ka očuvanju stabilnosti, prirodnosti i bioraznolikosti uključuju isti takav odnos i kod gospodarskog pristupa divljači te ukupnoj fauni kao nerazdvojivom elementu tog ekosustava. Najveći lovoovlaštenik u Hrvatskoj su Hrvatske šume d.o.o. koje posebnu pažnju posvećuju brizi za divljač, zaštićenim životinjskim vrstama te ostalim životinjskim vrstama. Na ukupnoj površini lovišta i uzgajališta divljači Hrvatskih šuma d.o.o. na 297.605ha uzgaja se krupna divljač (jelen obični, jelen lopatar, srna, divokoza, muflon, divlja svinja i smeđi medvjed) i sitna divljač (zec, fazan, divlja patka, kamenjarka, trčka, šljuka, prepelica pućpura i dr.). Obzirom na bogatu tradiciju lovstva u Republici Hrvatskoj kao dijela njezinog kulturnog nasljeđa, ono svakako, uz ostale turističke aktivnosti (ugostiteljstvo, usluge smještaja i drugo) doprinosi procesu razvoja ruralnih područja Republike Hrvatske.

U Republici Hrvatskoj trenutačno ima 1.067 lovišta od čega 317 državnih i 750 zajedničkih lovišta u kojima je pravo lova stečeno sukladno Zakonu o lovstvu. U dosadašnjem razdoblju postignut je napredak u lovnom gospodarenju što se očituje povećanjem broja divljači. Bez

108

obzira na navedeno, neke autohtone vrste divljači još uvijek nisu dosegle svoju brojnost u pogledu matičnih fondova sukladno kapacitetima koje im omogućavaju stanišni uvjeti, stoga je u narednom razdoblju nužno determinirati ograničavajuće čimbenike koji utječu na uzgoj ovih vrsta te po potrebi unositi divljač na najkritičnija područja u svrhu „osvježavanja krvi“ i povećanja brojnosti, a s ciljem postizanja stabilne populacije koja posredno utječe i na stabilnost ekosustava.Određeni biotski (svinjska kuga, bjesnoća, veliki američki metilj) i abiotski (požari, poplave) čimbenici mogu značajno utjecati na stabilnost populacija divljači te je u budućem razdoblju, uz prevenciju, potrebno planirati i sredstva za sanaciju i obnovu genofonda divljači ugroženog spomenutim čimbenicima.Napredak je postignut i na oživljavanju te unapređivanju lovačkih običaja, tradicije i lovačke etike, a samo lovstvo je dobilo novu dimenziju jer je prepoznato kao značajna privredna grana naše zemlje koja je prije Domovinskog rata bila konkurentna na europskom tržištu ostvarujući značajne prihode. Međutim, svi navedeni segmenti imaju izrazitu mogućnost daljnjeg kvalitetnog rasta uz osiguranje povoljnih uvjeta te omogućuju akterima lovne gospodarske grane da širenjem svojih aktivnosti usavršavaju dosadašnje gospodarenje lovištima i divljači. Ipak, nije postignut očekivani razvoj lovnog turizma kojim se trebao polučiti opći interes u lovnoj djelatnosti i na čiji procvat treba usmjeriti većinu budućeg postupanja. Stoga je promocija i uključivanje lovnog turizma u sveukupnu turističku ponudu neophodna. Nadalje, planskim razvojem plasmana mesa divljači na tržište i uključivanjem ovog proizvoda u gastronomsku ponudu Republike Hrvatske dodatno bi se omogućio razvoj ruralnih sredina.

Cilj: postizanje višeg stupnja razvoja i kvalitete lovnog turizma te optimizacija matičnog fonda pojedinih autohtonih vrsta divljači

Natura 2000

Kao rezultat dugogodišnje tradicije održivog gospodarenja šumama, Hrvatska danas ima prirodno samoodržive šume.Obzirom na prirodno bogatstvo Hrvatske, prijedlog ekološke mreže NATURA 2000 predviđa obuhvat od čak 36,92% nacionalnog kopnenog teritorija s najvećim udjelom šumskih ekosustava. Do dana pristupanja Europskoj uniji, Republika Hrvatska dužna je Europskoj komisiji na ocjenu i usvajanje podnijeti Uredbu Vlade RH o međunarodno važnim područjima i prijedlog NATURA 2000 područja. Tim činom mnoge šume te područja na kojima su ustanovljena lovišta naći će se u zaštićenom području te će za njih biti propisane mjere zaštite prirode koje donose, zavisno o vrsti staništa ili zaštićenoj vrsti, određena ograničenja u gospodarenju. Iz navedenog razloga, za očekivati je nezadovoljstvo šumoposjednika i lovoovlaštenika novonastalom situacijom s dodatnim negativnim financijskim implikacijama. Stoga je potrebno osigurati sve preduvjete za korištenje sredstava iz fonda EAFRD koje vlasnicima i korisnicima šuma te lovoovlaštenicima nudi financijsku pomoć u obliku nadoknade za izgubljeni prihod koji je posljedica ograničenja u gospodarenju, smanjenju intenziteta sječe u pojedinim sastojinama te provođenju radova zaštite šuma od biljnih bolesti i štetnika u šumama na području ekološke mreže NATURA 2000.

109

0 1 2 3 + 4 Broj Značajnostabala osuto

0 - 10% 11 - 25% 26 - 60% > 60% N %44,20 36,41 17,21 2,17 12.386 19,3836,88 40,04 20,45 2,62 11.702 23,0733,66 39,09 24,32 2,92 12.286 27,2433,90 36,41 26,37 3,32 11.626 29,6934,85 35,12 26,61 3,42 12.400 30,0331,47 39,22 25,99 3,32 11.945 29,3130,87 39,10 26,60 3,44 12.160 30,0329,58 39,28 27,58 3,56 11.946 31,1429,82 38,90 26,86 4,43 10.176 31,2931,26 37,42 26,81 4,51 10.680 31,32

Prosječno 33,649 38,099 24,88 3,371 11.731 28,25Izvor: Hrvatski šumarski institut

2004.

Oštećenost stabala – sve vrste

Godina % po stupnju osutosti

2002.2003.

2011.

2005.2006.2007.2008.2009.2010.

Cilj: Nadoknadama za izgubljeni prihod pripomoći vlasnicima, korisnicima šuma i lovoovlaštenicima da kompenziraju smanjeni prihod zbog propisa NATURA 2000 te ograničenja u gospodarenju pretvore u moguću komparativnu prednost i dodatnu vrijednost.Oštećenost šuma

U sklopu Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (UNECE-ICP Forests) u Republici Hrvatskoj se redovito prikupljaju podaci o stanju šumskih ekosustava i njihovoj reakciji na čimbenike stresa. Ključnu ulogu u Programu ima motrenje stanja oštećenosti šumskih ekosustava putem vizualne procjene osutosti krošanja.

Tablica 82.: Oštećenost stabala-sve vrste

Postotak značajno osutih stabala (osutost > 25%) se u razdoblju od 2001. do 2011. godine kretao u rasponu od 20,64 (2002.) do 27,66 % (2010.) pri čemu su četinjače oštećene više od listača. Najugroženija vrsta šumskog drveća u RH je obična jela. Najveća značajna osutost obične jele zabilježena je u 2005. godini i iznosila je 88,54%. Alepski i crni bor također pokazuju visoke vrijednosti značajne osutosti. Kod hrasta lužnjaka udio stabala s osutosti većom od 25% se u posljednjih nekoliko godina motrenja ustalio na oko 22%. Obična bukva je naša najvitalnija vrsta čija se značajna osutost kretala u rasponu od 4,75 % u 2002. do 13,08 % u 2011. godini. Kod obične jele, alepskog i crnog bora te obične bukve primjetan je negativan utjecaj suše na osutost krošanja, dok kod hrasta lužnjaka takva pojava nije zamijećena.

110

Graf 13.: Oštećenost stabala

Biotički čimbenici (biljne bolesti, štetnici i sl.) te abiotički čimbenici (suša, poplave, onečišćenje zraka) mogu svojim djelovanjem ugroziti zdravstveno stanje šuma. Posljednjih godina najznačajnija biljna bolest u kontinentalnim hrastovim šumama je hrastova pepelnica, dok su kao najznačajniji štetni kukci prepoznati gubar i rani hrastovi defolijatori (mrazovci, zlatokraj, hrastova osa listarica, kukavičji suznik, hrastov savijač). Borov četnjak redovito je prisutan u borovim šumama na kršu. Na zdravstveno stanje četinjača, osobito obične jele, u velikoj mjeri utječu potkornjaci čije su populacije rasle osobito u razdoblju od 2001. do 2006. godine.

Cilj: Suzbijanje biljnih bolesti i štetnika biotehničkim i biološkim metodama i to samo na onim površinama gdje je to zaista nužno i u skladu s propisima koje propisuju FSC standardi.

Klimatske promjene i korištenje zemljišta

Povećavanje svijesti i razumijevanje klimatskih promjena te omogućavanje pristupa informacijama o klimatskim promjenama predstavljaju dobru pretpostavku za stvaranje optimalnog globalnog rješenja. Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) propisuje rješavanje problematike klimatskih promjena na globalnoj razini. Republika Hrvatska postala je stranka Konvencije 1996. godine, a ratificiranjem Kyotskog protokola 2007. godine preuzela je obvezu količinskog ograničenja emisije stakleničkih plinova u razdoblju od 2008. do 2012. godine na 95% od količine emisije u baznoj 1990. godini. O provedbi navedenih obveza Republika Hrvatska redovito izvještava putem Nacionalnog izvješća prema Okvirnoj konvenciji, izvješća o provedbi politike i mjera za ublažavanje klimatskih promjena i o projekcijama emisija stakleničkih plinova te putem izvješća o emisiji stakleničkih plinova, uključujući i uklanjanje pomoću odliva.

Aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena u šumarstvu trebale bi se značajno odnositi na ograničavanje emisija stakleničkih plinova očuvanjem spremnika ugljika i poboljšavanje

111

njegova vezivanja u smislu aktivnosti sektora korištenja zemljišta, promjena korištenja zemljišta i šumarstva (Land Use, Land Use Change and Forestry – LULUCF). Održivo gospodarenje šumama i šumskim zemljištima smanjuje štetno djelovanje uzrokovano globalnim klimatskim promjenama i uklanja čimbenike koji narušavaju stabilnost šumskih ekosustava i bioraznolikost ublažavajući štetne učinake globalnog zagrijavanja i emisija stakleničkih plinova, smanjujući koncentracije CO2 u zraku i pohranjujući atmosferski ugljik u svojoj biomasi (odliv ugljika).Šumski ekološki sustavi po svom su kapacitetu najveći spremnici ugljika od svih kopnenih ekosustava. Metodologija korištena za proračun odliva CO2 provedena je prema metodologiji IPCC, a temelji se na podacima o godišnjem prirastu, sječi, količini sakupljenog drva za ogrjev te požarima. Odliv CO2 u šumarstvu varira po godinama - u 1990. iznosi -4.185 Gg CO2 do 2007. kada iznosi -6.303 Gg CO2.

Graf 14.:

Za usporedbu s ostalim susjednim i pojedinim europskim državama, sukladno FRA 2010. izvješću, odnos zaliha ugljika u šumskoj biomasi po hektaru je vidljiv u slijedećoj tablici:

Tablica 83. :Zalihe ugljika (t/ha)Država Zalihe ugljika (t/ha)

Hrvatska 132BiH 54Italija 61Mađarska 70Srbija 88Slovenija 142Austrija 101Njemačka 127Španjolska 23

112

U okviru Prijedloga nacionalne strategije za provedbu UNFCCC-a i Kyotskog protokola u Republici Hrvatskoj s planom djelovanja iz 2007. godine, predložene su sljedeće mjere za povećanje zaliha ugljika u šumskoj biomasi:a) pošumljavanje neobraslog proizvodnog šumskog zemljištab) povećanje površine šuma koja će se njegovati proredomc) uključivanje cijelog drugog dobnog razreda u proreded) sadnja/sjetva pionirskih vrsta drveća (alepski bor, crni bor) na degradiranim šumskim površinama (garizi, šibljaci)e) povećanje učinkovitosti uporabe drva i iskorištavanja drva.

Cilj: Provođenjem mjera iz Prijedloga nacionalne strategije za provedbu UNFCCC-a i Kyotskog protokola u Republici Hrvatskoj povećavati zalihe ugljika u šumama (odliv).

Drvna industrija

Republika Hrvatska ima vrlo bogatu tradiciju u preradi drva, a njezino su ishodište u tri bitna elementa: šumovitost zemlje, pripadnost europskim gospodarstvenim tokovima i tradicija u obrtništvu. Obzirom na činjenicu da veća uporaba drva dugoročno rezultira jačanjem domaćeg tržišta drvnih proizvoda, otvaranjem novih radnih mjesta pridonoseći konkurentnosti sektora kroz strateške investicije te poticanjem udruživanja, uz političku potporu sektor će biti u poziciji da znatno poveća uporabu drva, čuvajući istovremeno ostale važne funkcije šuma. Važni su i osmišljavanje i dizajn proizvoda koji će zadovoljiti potrebe sadašnjih i budućih potrošača, a da se isti proizvodi istovremeno mogu reciklirati.

Prerada drva i proizvodnja namještaja imaju značajnu ulogu u nacionalnom gospodarstvu koja se ogleda u ekonomskom doprinosu (7%- tni udjel u ukupnoj razmjeni RH) i kroz širi društveni doprinos (1/3 ukupnog broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji; 1,4 %- tni udjel u BDP-u) čime se uvelike pridonosi harmonizaciji ukupnih razvojnih procesa unutar zemlje. Također tradicionalno su dominantne u ruralnim područjima zemlje i zauzimaju značajno mjesto u konceptu ruralnog razvoja, a najznačajnije u područjima od posebne državne skrbi koja se prostiru najvećim dijelom ruralnih prostora. Prema prosječnom broju zaposlenih po jednom gospodarskom subjektu, prerada drva i proizvodnja namještaja imaju obilježja maloga gospodarstva (mali i srednji poduzetnici). U kontekstu regionalnog i ruralnog razvoja zemlje, ono ima visoku poziciju jer predstavlja jednu od dominantnih grana industrije u navedenim područjima te se razvojem iste direktno doprinosi jačem i bržem gospodarskom regionalnom razvoju.

Promatrajući strukturu gospodarskih subjekata u preradi drva i proizvodnji namještaja prema veličini, razvidno je prevladavanje malih subjekata u obje djelatnosti (1 331), slijede s velikom razlikom u broju, srednji po veličini (53) čime se naglašava važnost poticanja maloga poduzetništva kao nositelja nacionalnog gospodarskog razvoja. Ukupna zaposlenost u sektoru 2011. iznosila 20 196 djelatnika. Prosječna neto plaća u sektoru u 2011. godini iznosila je 3 225 kuna. Najviše smo u 2011. godini izvezli u Italiju, Njemačku, Sloveniju, Austriju, a iz istih smo država najviše i uvozili.

Drvo u održivom razvoju

113

Održivo korištenje šuma stvara uvjete za optimalno vezanje CO2, održava njihovu vitalnost umanjujući ujedno i ranjivost šuma od nenamjernih šteta. Koristeći svoj položaj primarne gospodarske grane u području ekologije, šumarski sektor može ojačati svoje poslovanje i izvan EU.Cilj: Stvoriti dovoljno znanja i svjesnosti među zainteresiranim stranama glede doprinosa povećanja uporabe drva održivom razvoju.

Živjeti s drvom U šumarski sektor potrebno je uključiti programe obrazovanja i stručnog usavršavanja ljudskih potencijala što uključuje i komunikaciju s javnošću. Isti mora imati moć privlačenja mladih talentiranih ljudi u svim mogućim područjima obrazovanja i rada jer podizanje vrijednosti ljudskog kapitala, stjecanje znanja, vještina, stavova i vrijednosti koji su pojedincu potrebni za ostvarivanje radnih uloga, važan je čimbenik repozicioniranja šumarskog sektora prema suvremenim zahtjevima i potrebama društva.Cilj: postići bitnu i održivu promjenu u stavovima glede proizvodnje i dobave drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda s ciljem povećanja njihove potražnje.

Građenje s drvomDrvnoprerađivačka industrija može svojim proizvodima opskrbiti građevinski sektor sustavnim rješenjima jednostavnim za uporabu i visoke kvalitete, sa zajamčenom djelotvornošću u novim konstrukcijama te pri renoviranju i zamjeni postojećih konstrukcija.Novi sustavi gradnje u drvu omogućuju vrhunsku termalnu izolaciju i zahtijevaju manje energije u proizvodnji u odnosu na neobnovljive materijale, što bi trebalo dovesti do šire uporabe drva u gradnji.Cilj: Povećati tržišni udjel na drvu baziranog materijala u graditeljstvu.

Zaštita tradicijskih i umjetničkih obrtaTradicijski obrti su dio kulturne i povijesne baštine te se kao takvi moraju cijeniti i održati. Začarani krug koji će naposljetku ugasiti tradicijske obrte je slijedeći: zbog lošeg stanja na tržištu i nemogućnosti većeg plasmana proizvoda tradicijskih obrta što smanjuje ekonomsku isplativost, mladi se ne žele školovati za takva zanimanja, a posljedično tradicijski obrti opstaju zahvaljujući nekolicini starijih osoba koji to još uvijek rade iz ljubavi i hobija dok njihovom smrću u potpunosti prestaje proizvodnja. Pomoć za opstanak tradicijskih obrta je neophodna budući da oni sami više ne mogu opstati. Jedno od mogućih rješenja je promoviranje i poticanje razvoja novih i nadogradnja postojeće ponude tradicijskih proizvoda te očuvanje i uključivanje kulturne baštine u turističku ponudu kako bi se pronašla nova tržišta i osigurao opstanak. Cilj: Promoviranje, poticanje, očuvanje i uključivanje kulturne baštine u turističku ponudu

Strukturni problemi u šumarskom sektoru

- Nedovoljno izgrađena protupožarna i ostala šumska infrastruktura- Nedovoljno izvođenje protupožarnih preventivnih šumsko-uzgojnih radova

114

- Spora sanacija opožarenih i drugih površina oštećenih bolestima, štetnicima i događajima povezanih s promjenama klime

- Velika površina šuma zagađena minsko-eksplozivnim sredstvima- Veliki udio degradiranih šuma u vlasništvu privatnih šumoposjednika- Velika usitnjenost privatnih šumoposjeda te nedovoljna pokrivenost šumsko-

gospodarskim planovima- Nedovoljna primjena bioloških metoda suzbijanja štetnika- Narušeno brojno stanje autohtonih vrsta divljači- Nizak stupanj primjene novih tehnika, tehnologija i inovacija u šumarskom sektoru - Nedovoljna educiranost privatnih šumoposjednika o općim šumarskim znanjima i

vještinama za rad u šumi na siguran način- Nedovoljno angažiranje šumarskih stručnjaka i nesređenost tržišta drvnih i nedrvnih

šumskih proizvoda- Nedovoljno razvijen sustav korištenja raspoložive šumske biomase- Niska razina investiranja i tehnološko zaostajanje drvno-prerađivačke industrije- Visoka razina zaduženosti i niska profitabilnost drvno-prerađivačke industrije- Loše strukturirana drvno-prerađivačka industrija - velik broj pilana nedovoljnih

kapaciteta za više stupnjeve finalizacije (posljedično niža dodatna vrijednost).

115

5. SWOT analiza

Tablica 84.: SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI POTREBE IDENTIFICIRANE U PROGRAMU

1. postojanje javnih stručno savjetodavnih službi koje su dostupne na području cijele države

2. postojanje obrazovnih institucija iz područja poljoprivrede i šumarstva

3. velik broj poljoprivrednih gospodarstava zainteresiranih za promjenu svoje strukture i povećanje stupnja sudjelovanja na tržištu

4. raspoložive količine vode, poljoprivrednog zemljišta i šuma

5. mogućnost proizvodnje proizvoda visoke kvalitete (radi raznolikosti reljefa, klime i prirodnih resursa)

6. neiskorišteni potencijal prerađivačkog sektora

7. pozitivna iskustva organiziranja proizvođača kroz udruge

8. rast interesa proizvođača i potrošača za ekološku i integriranu proizvodnju

9. bogatstvo biološke i biogeografske raznolikosti

10. visok prirodni potencijali za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

11. postojanje tradicije i kulture prerade poljoprivrednih proizvoda na

1. nizak stupanj stručne osposobljenosti, informiranosti te prijenosa znanja

2. nedovoljna educiranost savjetnika javnih stručno savjetodavnih službi za pružanje savjeta o ekonomskoj i ekološkoj učinkovitosti poljoprivrednih gospodarstava

3. slaba suradnja obrazovnog i istraživačkog sustava s gospodarstvom u cilju razvoja, testiranja, primjene i širenja najnovijih znanja i inovacija

4. slab interes obrazovnih ustanova za rad na ruralnom području

5. nepovoljna starosna struktura nositelja poljoprivrednih gospodarstava

6. usitnjena poljoprivredna gospodarstva7. niska produktivnost rada (zastarjela

tehnologija, strojevi,oprema, objekti)8. neorganiziranost proizvođača9. nedostatna uključenost proizvođača u sheme

kvalitete10. nizak stupanj dodane vrijednosti

poljoprivrednih proizvoda11. mala prosječna veličina poljoprivrednih

gospodarstava12. slabo korištenje mjera zaštite tla od erozije i

poboljšanja plodnosti tla

ZNANJE I INOVACIJE1. povećanje stupnja stručne

osposobljenosti, informiranosti te prijenosa znanja

2. edukacija savjetnika javnih stručno savjetodavnih službi za pružanje savjeta o ekonomskoj i ekološkoj učinkovitosti poljoprivrednih gospodarstava

3. jačanje suradnje obrazovnog i istraživačkog sustava s gospodarstvom u cilju razvoja, testiranja, primjene i širenja najnovijih znanja i inovacija

RESTRUKTURIRANJE U CILJU POVEĆANJA

PRODUKTIVNOSTI I ODRŽIVOG KORIŠTENJA PRIRODNIH RESURSA TE

UBLAŽAVANJA I PRILAGOBE KLIMATSKIM PROMJENAMA

4. generacijska obnova nositelja poljoprivrednih gospodarstava

5. povećanje navodnjavanih površina

116

poljoprivrednim gospodarstvima12. nestanak tradicijskih obrta i zanata u

ruralnim područjima13. visokovrijedni prirodni resursi i kulturna

baština za razvoj ruralnog turizma14. neiskorišteni gospodarski resursi

(napušteni gospodarski objekti) u ruralnim područjima

15. početno iskustvo (IPARD) u pokretanju lokalnih inicijativa i izradi lokalnih razvojnih strategija

13. nedovoljno izgrađen sustav zaštite vodotokova i podzemnih voda od ispiranja nitrata iz poljoprivrede

14. narušavanje krajobraza uslijed napuštanja poljoprivrednog zemljišta (nastajanje sukcesija)

15. neadekvatno gospodarenje šumama privatnih šumoposjednika

16. velika ovisnosti o neobnovljivim izvorima energije

17. mali udio poljoprivrednih površina pod navodnjavanjem

18. zastarjeli postojeći sustavi za navodnjavanje i odvodnju

19. energetski neučinkoviti objekti i tehnologije20. niska razina korištenja energije iz obnovljivih

izvora21. neadekvatno zbrinjavanje gnojiva organskog

podrijetla na poljoprivrednim gospodarstvima22. prekomjeran unos mineralnih gnojiva i

sredstava za zaštitu bilja na područjima intenzivne poljoprivredne proizvodnje

23. slabo razvijena komunalna, socijalna, gospodarska i komunikacijska infrastruktura

24. nedovoljno razvijene osnovne usluge u ruralnim područjima

25. neravnomjeran razvoj ruralnih područja, stagnacija poduzetničkih aktivnosti i otvaranja novih radnih mjesta

26. nedovoljna pokrivenost područja lokalnim akcijskim grupama

i prilagodba klimatskim promjenama

6. adekvatno zbrinjavanje gnojiva organskog podrijetla na poljoprivrednim gospodarstvima u cilju smanjenja stakleničkih plinova i amonijaka

7. poboljšanje upravljanja tlom i smanjenje unosa mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja

8. porast energetske učinkovitosti9. povećanje proizvodnje i korištenja

energije iz obnovljivih izvora10. smanjenje negativnog utjecaja

poljoprivrede na biološku raznolikost

11. konsolidacija poljoprivrednog zemljišta

12. povećanje ekonomske učinkovitosti poljoprivrednih gospodarstava i prerađivačkih kapaciteta

13. organiziranje proizvođača i njihovo jače pozicioniranje na tržištu

RAZVOJ KRATKIH LANACA OPSKRBE TE PROIZVODA S

OZNAKOM KVALITETE

14. veća uključenost proizvođača u sheme kvalitete

117

15. poticanje horizontalnog i vertikalnog povezivanja u području poljoprivrede, šumarstva i prehrambene industrije

POTICANJE RAZVOJA RURALNIH PODRUČJA I

OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA

16. razvoj infrastrukture i osnovnih usluga u ruralnim područjima

17. razvoj poduzetništva i otvaranja novih radnih mjesta u ruralnim područjima

18. poticanje lokalnih razvojnih inicijativa

PRILIKE PRIJETNJE1. dostupnost sredstava EAFRD-a2. olakšan pristup informacijama o

najnovijim tehnološkim rješenjima i inovacijama u EU

3. visoka stopa nezaposlenosti (a najviše mladih i obrazovanih)

4. porast potražnje za proizvodima s oznakom kvalitete (domaćih potrošača i turista)

5. olakšan pristup EU tržištu za proizvode poljoprivrede i šumarstva

6. razvijena mreža sajmova i manifestacija putem kojih se afirmiraju lokalni proizvodi

7. povećan interes za ulaganja u postrojenja za zbrinjavanje i korištenje otpada iz poljoprivrede radi prilagodbe zakonskim odredbama

8. povećan interes za poboljšanje energetske učinkovitosti radi porasta cijene energije kao jednog od ključnih proizvodnih inputa

9. potrebe gospodarstva i stanovništva ruralnih područja za osnovnim uslugama

1. migracije i depopulacija ruralnih područja2. nepovoljna financijska situacija većine

poljoprivrednih i prerađivačkih gospodarstava3. nesređen katastar/imovinsko-pravni odnosi4. miniranost poljoprivrednih i šumskih površina5. konkurencija iz susjednih država i EU (na

tržištu proizvoda poljoprivrede i šumarstva)6. visoke barijere za ulaz lokalnih proizvoda u

velike trgovačke lance radi male koncentracije proizvoda

7. visok udio posredničke prodaje8. nedostatak zakonskog okvira za osnivanje

uzajamnog fonda9. neravnoteža pregovaračke moći između

proizvođača i prerađivačko-distribucijskog lanca

10. negativna iskustva poljoprivrednih proizvođača u zadružnom organiziranju

11. trend smanjenja količina oborina i povećanja sušnih razdoblja

12. smanjenje organske tvari u tlu

118

6. Učinci pretpristupnih programa ruralnog razvoja (SAPARD, IPARD) i nacionalnih mjera ruralnog razvoja

Ciljevi politike ruralnog razvoja do ulaska RH u EU ostvarivani su putem predpristupnih programa Europske unije (SAPARD, IPARD) te nacionalnih mjera ruralnog razvoja.

1.1. SAPARD program (2006. - 2009.)

Stjecanjem statusa kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji, Republici Hrvatska je pružena mogućnost korištenja Posebnog pristupnog programa za poljoprivredu i ruralni razvitak (Special Accesion Programme for Agriculture and Rural Development) – SAPARD program. U Republici Hrvatskoj SAPARD program se provodio u razdoblju 2006. – 2009., na temelju Plana za poljoprivredu i ruralni razvoj za 2005.-2006. godinu. U sklopu SAPARD programa odobreno je 25 milijuna EUR sredstava EU, a Republika Hrvatska je osigurala još 25% sredstava, tako da su ukupna javna sredstva iznosila 33,3 milijuna EUR.

SAPARD program pružio je vrlo značajnu potporu Republici Hrvatskoj u pogledu pravnog, administrativnog i institucionalnog osposobljavanja za provedbu pravne stečevine Europske unije. U pogledu administrativnog osposobljavanja tijekom njegove provedbe stvorena su ključna tijela za provedbu programa iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja - Upravna direkcije za SAPARD/IPARD program te Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Cilj SAPARD programa u RH bio je unapređenje poljoprivrednog sektora i to ulaganjem u poljoprivredna gospodarstva i unapređenjem prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda, u svrhu pripreme domaćih proizvođača za jedinstveno tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u EU i doprinosa održivom i socijalno koherentnom procesu ruralnog razvoja, a u skladu s međunarodnim iskustvima u zaštiti okoliša razvojem ruralnog gospodarstva, poboljšanjem dohotka te pružanjem i osiguravanjem mogućnosti zapošljavanja u ruralnim područjima.

Od planirane četiri Mjere sukladno Planu za poljoprivredu i ruralni razvoj za 2005.-2006. godinu, u konačnici su akreditirane i provođene dvije mjere i to: Mjera 1 „Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva“ i Mjera 2 „Unapređenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda“.

Tijekom provedbe raspisana su ukupno četiri javna natječaja. Ukupno je zaprimljeno 139 projektnih prijedloga, od čega 84 za Mjeru 1 i 53 za Mjeru 2, dok su 2 projekta bila nerazvrstana. U konačnici je ukupno isplaćeno 37 projekata (19 za Mjeru 1 i 18 za Mjeru 2). Ukupna vrijednost isplaćene ukupne potpore SAPARD programa iznosila je 117 234 384,00 HRK. Od toga, sredstva potpore EU iznosila su 87.925.000,00 HRK, a sredstva nacionalne potpore 29.308.000,00 HRK. Ukupna iskoristivost raspoloživih sredstava SAPARD programa u periodu 2006. – 2009. iznosila je 48.2%.

Relativno niska razina apsorpcije sredstava SAPARD programa bila je rezultat ograničavajućih čimbenika poput: strukturnih problema poljoprivrednog sektora; istovremene provedbe nacionalnih programa potpore ruralnom razvoju; slabog interesa potencijalnih korisnika za korištenjem programa; nedovoljne informiranosti o mogućnostima koje pruža

119

SAPARD; nepoticajnog administrativnog okruženja za investitore; nepripremljenosti državne administracije; nespremnosti za samostalno izrađivanje projektne dokumentacije; nedovoljno razvijenog tržišta konzultanata; nedostatka kvalitete u pripremi projekata te visoke kreditne zaduženosti potencijalnih korisnika.

Bez obzira na mali broj korisnika, SAPARD program može se smatrati izuzetno važnim korakom prema uspostavljanju operativnog okvira za daljnju provedbu pretpristupnih europskih programa za poljoprivredu i ruralni razvoj. Stečena znanja u narednim godinama doprinijela su uspješnijoj pripremi i provedbi pretpristupnog IPARD programa.

1.2. IPARD program

IPARD je pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007.-2013. godine. Sastavni je dio IPA-e (Instrument pretpristupne pomoći3), čiji su osnovni ciljevi pomoć državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatima u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje budućih EU fondova.

1.2.1. Ciljevi programa

IPARD program je dobio pozitivno mišljenje 19. prosinca 2007. godine na Odboru za ruralni razvoj u Bruxellesu, a 25. veljače 2008. EK je usvojila IPARD program za RH (zadnja/peta izmjena od 6. studenog 2012.). Prema važećem IPARD planu, ukupna predviđena EU sredstva za IPARD u razdoblju 2007.- 2012. iznose 129.896.938 EUR. Sukladno pravilu n+3, do sada je obustavljeno 25.323.855 EUR, a u tijeku je postupak automatskog povrata sredstava dijela proračunske obveze i za 2009. godinu.

Unutar IPARD programa predviđeno je korištenje 7 mjera, u okviru tri prioriteta i to:

- Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice

- Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno - okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja

- Razvoj ruralne ekonomije

Mjere po prioritetima prikazani su u donjoj tablici. Također je predviđena i mjera Tehničke pomoći.

Tablica 85: Prioriteti, ciljevi i mjere IPARD programa u Republici Hrvatskoj

PRIORITET SPECIFIČNI CILJ MJERA

1. Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice

Jačanje i poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i tržišnog kapaciteta

101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice

103 Ulaganja u preradu i 3 IPA komponente su: I - Tranzicija i jačanje institucija, II – Prekogranična suradnja, III - Regionalni razvoj, IV - Razvoj ljudskih resursa i V - Ruralni razvoj.

120

trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice

2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja

Jačanje i poboljšanje kapaciteta provedbe pilot - projekata u poljoprivrednom okolišu i pristupa temeljenog na LEADER pristupu

201 Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika

202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja

3. Razvoj ruralne ekonomije

Stvaranje boljih životnih uvjeta u ruralnim područjima poboljšanjem ruralne infrastrukture i promicanjem poslovnih aktivnosti

301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture

302 Diversifikacija i razvoj ruralnih ekonomskih aktivnosti

Odlukom EK (2009/871/EC) od 30.11.2009. dobiven je prijenos ovlasti za mjere 101 i 103 što je stvorilo preduvjete za njihovu provedbu u 2010. godini. 4

Mjera 101. Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice

Ciljevi ove mjere su dostizanje standarda Zajednice koji se odnose na zaštitu okoliša, javnog zdravstva (zdravstvena ispravnost hrane i kakvoća hrane), zdravlja životinja i bilja, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu, a povezano s tim i modernizacija proizvodnih sustava s ciljem smanjenja zagađenja okoliša kroz poljoprivrednu proizvodnju, poboljšanje općih uvjeta u proizvodnji primarnih poljoprivrednih proizvoda i njihove kvalitete te smanjenje troškova proizvodnje i povećanje konkurentnosti poljoprivrednika prilikom budućeg ulaska na otvoreno tržište Zajednice.Ulaganja unutar ove mjere su dozvoljena u sljedećim sektorima:

- sektor mljekarstva

- sektor govedarstva

- sektor svinjogojstva

- sektor peradarstva

- sektor jaja

- sektor voća i povrća (uključujući gljive5)

4 COMMISSION DECISION of 30 November 2009 conferring on the Republic of Croatia management of aid relating to the Component V - Agriculture and rural development of the instrument for pre-accession assistance (IPA) for pre- accession measures 101 and 103 in the pre-accession period.5 Četvrtim izmjenama IPARD Programa, koje je EK odobrila 25.01.2012., uključene su gljive u sektor voća i povrća, tj. prebačene su iz Mjere 302 u ovu Mjeru, što se počelo primjenjivati od osmog natječaja za ovu Mjeru.

121

- sektor žitarica i uljarica.

Pravilnikom o provedbi Mjere 101 unutar IPARD programa te njegovim izmjenama i dopunama (NN 146/09, 150/09, 58/10, 10/11, 116/11, 54/126, 68/127) su utvrđeni način i postupci provedbe mjere, uključujući definiranu listu dozvoljenih troškova.

Mjera 103. Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice

Ciljevi ove mjere su prilagođavanje poljoprivrednih i ribarskih preradbenih kapaciteta kako bi udovoljili minimalnim standardima Zajednice koji se odnose na higijenu, javno zdravstvo (zdravstvena ispravnost hrane i kakvoća hrane), dobrobit životinja, sigurnost na radu te zaštitu okoliša. Nadalje, ciljevi su unapređenje u području gospodarenja životinjskim nusproizvodima kroz ulaganja u sabirne centre za životinjski otpad, poboljšanje pristupa kapacitetima za preradu i otvaranje novih prodajnih kanala za primarne proizvođače u poljoprivrednom i ribarskom sektoru, unapređenje prerade i trženja primarnih poljoprivrednih i ribljih proizvoda, pojednostavljivanje natjecanja na domaćem tržištu uvođenjem novih tehnologija i inovacija te otvaranje novih tržišnih mogućnosti s naglaskom na usklađivanje sa standardima Zajednice.Ulaganja unutar ove mjere su dozvoljena u sljedećim sektorima:

- sektor mlijeka i mljekarstva

- sektor prerade mesa

- sektor ribarstva

- sektor prerade voća i povrća

- sektor vinarstva

- sektor maslinovog ulja

Pravilnikom o provedbi Mjere 103 unutar IPARD programa te njegovim izmjenama i dopunama (NN 146/09, 150/09, 58/10, 10/11, 116/11, 54/128, 68/129) su utvrđeni način i postupci provedbe mjere, uključujući definiranu listu dozvoljenih troškova.

Mjera 201. Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika

Cilj ove mjere je održavanje pozitivne uloge poljoprivrede u stvaranju i očuvanju staništa i mozaičkih krajobraza te smanjenje postojećih i sprečavanje mogućih budućih negativnih učinaka na okoliš, a koji su posljedica primjene neodgovarajućih poljoprivrednih postupaka.

6 Stupanjem na snagu Pravilnika za Mjeru 101 (NN 54/12) prestaju važiti svi dotadašnji pravilnici za Mjeru 101 i 103.7 U veljači, 2013., stupanjem na snagu Pravilnika za Mjeru 101 (NN 24/13) prestaje važiti Pravilnik o provedbi Mjere 101 (NN 54/12, 68/12).8 Stupanjem na snagu Pravilnika za Mjeru 103 (NN 54/12) prestaju važiti svi dotadašnji pravilnici za Mjeru 101 i 103.9 U veljači, 2013., stupanjem na snagu Pravilnika za Mjeru 103 (NN 24/13) prestaje važiti Pravilnik o provedbi Mjere 103 (NN 54/12, 68/12).

122

Provedba poljoprivredno–okolišnih mjera unutar IPARD programa definirana je u okviru tri pilot područja:

- Park prirode Velebit

- Park prirode Lonjsko Polje

- Zagrebačka županija

Zbog zahtjevnog sustava provedbe, ova mjera nije spremna za akreditaciju.

Mjera 202. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja

Sveukupni cilj LEADER pristupa je promicanje ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstava. Osnova je doprinos ruralnom razvoju putem lokalnih inicijativa kroz poboljšanje socijalnih i gospodarskih uvjeta u ruralnim područjima; stvaranjem novih, održivih mogućnosti zarade; očuvanjem postojećih i stvaranjem novih radnih mjesta te diversifikacijom gospodarskih aktivnosti u ruralnim područjima.

Mjera 202 unutar IPARD programa, sastoji se od dvije podmjere: 10

202.1 „Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG teritorija“

202.2 „Provedba lokalnih razvojnih strategija“

Upravna direkcija je objavila provedbeni akt Mjere 202 (NN 53/12, 75/1211,), a također su izrađene procedure provedbe Agencije za plaćanje. Prijenos ovlasti je dobiven u travnju, 2013. godine.12

Odlukom EK (2011/C 85/04) od 17. ožujka 2011. dobiven je prijenos ovlasti za mjere 301 i 302, što je stvorilo preduvjete za njihovu provedbu u 2011. godini.13

Mjera 301. Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture

Ciljevi ove mjere su razvitak i unapređenje osnovne infrastrukture za poticanje gospodarskih i društvenih aktivnosti za uravnotežen rast, unapređenje uvjeta života i rada u ruralnim područjima, smanjenje depopulacije ruralnih područja kroz poticanje aktivnog stanovništva da ostane ili se vrati u ruralna područja.Ulaganja unutar ove mjere dozvoljena u sljedećim sektorima:

- sustav kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda

10 Četvrtim izmjenama programa mjera je preoblikovana na dvije podmjere. Osim kroz Mjeru 202, LEADER pristup biti će potpomognut putem Mjere 501 za izgradnju kapaciteta potencijalnih LAG-ova (TA aktivnost „Stjecanje vještina i animiranje stanovnika ruralnih područja“) te kroz ostale mjere (101; 103; 301; 302) i to realizacijom lokalnih projekata kroz lokalnu razvojnu strategiju.11 U veljači, 2013., stupanjem na snagu Pravilnika za Mjeru 202 (NN 24/13) prestaje važiti Pravilnik o provedbi Mjere 202 (NN 53/12, 75/12).12 COMMISSION IMPLEMENTING DECISION of 30.04.2013 conferring on the Republic of Croatia management of assistance relating to Component V — Agriculture and Rural Development of the Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA) for pre-accession measures 501 and 20213 COMMISSION DECISION of 17 March 2011 conferring on the Republic of Croatia management of aid relating to the Component V — Agriculture and Rural Development of the Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA) for pre-accession measures 301 and 302 in the pre-accession period.

123

- lokalne nerazvrstane ceste

- toplane

- protupožarne prosjeke s elementima šumskih cesta

Pravilnikom o provedbi Mjere 301 unutar IPARD programa te njegovim izmjenama (NN 61/10, 127/10, 54/11, 55/11, 33/1214, 41/12) su utvrđeni način i postupci provedbe mjere, uključujući definiranu listu dozvoljenih troškova.

Mjera 302. Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti

Ciljevi ove mjere su povećanje prihoda ruralnog stanovništva kroz razvoj i diversifikaciju ruralnih aktivnosti na farmi i/ili izvan nje te stvaranje novih mogućnosti zapošljavanja, kao i očuvanje postojećih radnih mjesta, povećanjem opsega i poboljšanjem kvalitete usluga za stanovnike ruralnog područja kao i poboljšanje socijalne strukture u ruralnim područjima.Ulaganja unutar ove mjere dozvoljena u sljedećim sektorima:

- sektor ruralnog turizma

- sektor tradicijskih obrta

- sektor izravne prodaje

- sektor slatkovodnog ribarstva

- sektor usluga

- sektor prerade na poljoprivrednim gospodarstvima

- sektor proizvodnje gljiva15

- sektor obnovljivih izvora energije.

Pravilnikom o provedbi Mjere 302 unutar IPARD programa (NN 127/10, 24/11, 102/11, 72/1216, 93/12) su utvrđeni način i postupci provedbe mjere, uključujući definiranu listu dozvoljenih troškova.

1.2.2. Rezultati provedbe do 31.12.2012.

U razdoblju od 04. siječnja 2010. godine do 31. prosinca 2012. godine provedeno je sveukupno 15 natječaja za mjere IPARD programa. U 2010. godini provedena su 3 natječaja za Mjeru 101 i 103. U 2011. godini provedeno je ukupno 7 natječaja i to 3 natječaja za Mjere 101 i 103, 2 natječaja za Mjeru 301 i 2 natječaja za Mjeru 302. Tijekom 2012. godine provedeno je ukupno 5 natječaja i to 2 natječaja za Mjere 101 i 103, 1 natječaj za Mjeru 301 i 2 natječaja za Mjeru 302.

14 Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o provedbi Mjere 301 »Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture« unutar IPARD programa (NN 61/10; 127/10; 54/11; 55/11).15 Četvrtim izmjenama IPARD Programa, koje je EK odobrila 25.01.2012., prebačene su gljive iz Mjere 302 u Mjeru 101, a što se počelo primjenjivati od četvrtog natječaja za Mjeru 302.16 Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o provedbi Mjere 302 »Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti« unutar IPARD programa (NN 102/11).

124

Ukupno je na svih petnaest natječaja zaprimljeno 710 prijava. Ugovorena je 251 prijava, od čega je 71 projekt isplaćen, 13 korisnika podnijelo je ZZI sredstava, tako da je 167 prijava još u statusu ugovorenih. Također na kraju 2012., u obradi je još 210 prijava te je potpisano 29 Memoranduma o razumijevanju. Od svih zaprimljenih prijava, 220 ih je odbijeno (31%), od čega je 39 odustalih, dok je 8 poništenih. Ukupni status zaprimljenih prijava prikazan je u donjem grafikonu.

Grafikon 15: Ukupni status prijava - 31.12.2012.

Izvor: UD, 2013.

Po broju zaprimljenih prijava prednjači 2012. godina. Ukupan broj zaprimljenih prijava u 2012. godini je 320.17 Također je najveći broj projekata isplaćen u 2012. godini i to 58, međutim samo su dva isplaćena projekta i zaprimljena u toj godini. Najveći broj ugovorenih i isplaćenih projekata je iz 2011. godine. Ugovoreni i isplaćeni projekti po godinama zaprimanja prikazani su u donjoj tablici.

Tablica 86: Ugovoreni i isplaćeni projekti po godinama zaprimanja (u EUR) - 31.12.2012.

Godina zaprimanja

prijave

Broj pristiglih

prijava

Broj ugovorenih

prijava

Ugovoreni iznos potpore

Broj isplaćenih projekata

Isplaćeni iznos potpore

2010 76 38 12.938.640,73 32 9.089.045,702011 314 165 52.121.696,00 37 10.113.763,082012 320 48 10.231.534,39 2 494.373,14

UKUPNO 710 251 75.291.871,12 71 19.697.181,92

17 Budući je 15. natječaj (Mjera 302) bio otvoren do 31.12.2012., po tom natječaju je pristiglo još prijava tijekom 2013.

125

Izvor: UD, 2013.

Detaljni status prijava po godinama zaprimanja prikazan je u donjem grafikonu. Sve zaprimljene prijave u 2010. godini tj. 76 prijava je i obrađeno, dok je iz 2011. godine, od ukupno 314 zaprimljenih prijava, još 9 prijava u obradi. Od ukupno 320 zaprimljenih prijava u 2012. godini, njih 230 je još uvijek u obradi (na dan 31.12.2012.).18

Grafikon 16: Ukupni status prijava po godinama zaprimanja - 31.12.2012.

Izvor: UD, 2013.

Gledano status prijava po mjerama, možemo uočiti da je najveći broj ugovorenih i isplaćenih projekata iz Mjere 101. Od ukupnog broja ugovorenih prijava (251), 118 ih je ugovoreno za Mjeru 101 (47% ugovorenih prijava), 49 ih je ugovoreno za Mjeru 103 (20%), 30 za Mjeru 301 (12%) te 54 za Mjeru 302 (22%). Također, isplaćen je 71 projekt tj. 28% od ugovorenih projekata. Od ukupno isplaćenih projekata, 47 je iz Mjere 101 (66%), 19 iz Mjere 103 (27%) te 5 projekata iz Mjere 302 (7%). Niti jedan projekt iz Mjere 301 nije isplaćen.

Grafikon 17: Ukupni status prijava po mjerama - 31.12.2012.

18 Prijave u obradi podrazumijevaju i one prijave koje imaju potpisan Memorandum o razumijevanju (Mjera 301).

126

Izvor: UD, 2013.

Apsolutni iznosi ukupne potpore ugovorenih i isplaćenih projekata prikazani su u donjoj tablici. Ukupno ugovoreni iznos potpore od 75.291.871,12 EUR za 251 ugovoreni projekt, predstavlja 35,5% od ukupno zaprimljenog iznosa potpore za svih 710 projekata.

Ukupno isplaćeni iznos potpore u iznosu od 19.697.181,92 EUR za 71 projekt, predstavlja 9,3% od ukupno zaprimljenog iznosa potpore ili 26,2% od ukupno ugovorenog iznosa potpore.

Uočljivo je da je najviše sredstava ukupne javne potpore ugovoreno i isplaćeno za Mjeru 103. S obzirom na ukupno ugovoreni iznos potpore gotovo je 44% iznosa ugovoreno za Mjeru 103, 34% iznosa ugovoreno je za Mjeru 101, 17% za Mjeru 301 te 5% za Mjeru 302. S obzirom na isplaćeni iznos potpore 56% isplaćeno je za Mjeru 103, 42% iznosa je isplaćeno za Mjeru 101, dok je 1,5% isplaćeno za Mjeru 302.

Tablica 87: Trend ugovaranja po mjerama i godinama zaprimanja - 31.12.2012.

Broj prijava

Zapr. iznos potpore (EUR)

Broj prijava

Zapr. iznos potpore (EUR)

Broj prijava

Ugov. izn. potpore (EUR)

Broj podnesenih

ZZI

Ugovoreni iznos potpore

(ZZI)

Broj isplaćenih

prijava

Isplaćeni iznos potpore (EUR)

101 55 11.543.487,83 27 6.641.987,78 1 349.908,92 24 5.423.310,37103 21 10.312.473,87 11 6.296.652,95 0 8 3.665.735,33

76 21.855.961,70 38 12.938.640,73 1 349.908,92 32 9.089.045,70101 101 20.950.088,83 1 389.442,27 67 13.310.679,39 5 638.180,57 22 2.523.612,65103 44 26.588.472,14 30 23.466.884,00 1 743.931,86 10 7.330.849,21301 113 59.320.298,08 8 5.887.313,60 30 12.789.154,09 1 131.457,35302 56 3.646.929,99 38 2.554.978,52 5 305.939,83 5 259.301,22

314 110.505.789,06 9 6.276.755,87 165 52.121.696,00 12 1.819.509,61 37 10.113.763,08101 77 18.526.605,60 42 10.810.335,22 24 5.337.386,47 0 1 414.289,63103 19 9.135.934,58 9 5.562.809,36 8 3.468.577,91 0 1 80.083,51301 97 41.900.190,20 87 37.809.187,41 0302 127 10.215.804,40 92 7.528.533,90 16 1.425.570,01 0

320 79.778.534,79 230 61.710.865,89 48 10.231.534,39 13 2.169.418,53 2 494.373,14710 212.140.285,54 239 67.987.621,76 251 75.291.871,12 13 2.169.418,53 71 19.697.181,92

U obradi Ugovoreni

Ukupno

2011 Ukupno

ZaprimljenGodina zaprimanja

prijavaMjera

2012 Ukupno

2012

2011

2010 Ukupno

2010

Izvor: UD, 2013.

Na kraju 2012. godine još uvijek je velik broj prijava u fazi obrade, čak 23919 prijava i to 43 prijave za Mjeru 101, 9 prijava za Mjeru 103, 95 prijava za Mjeru 301 te 92 prijave za Mjeru 302.

Trend apsorpcije IPARD sredstava prikazan je u donjoj tablici.

19 Taj broj uključuje i prijave koje imaju potpisan Memorandum o razumijevanju (Mjera 301), a kojih je na dan 31.12.2012. bilo 29.

127

Tablica 88: Trend apsorpcije EU potpore (u EUR) - 31.12.2012.

Mjera

Alokacija sredstava (EU

sredstava, 2007-2012)

Broj ugovorenih projekata

Iznos ugovorene EU potpore

%

101 41.093.467 118 18.967.540,25 46,16103 40.817.322 49 24.924.086,14 61,06201 1.488.737202 2.950.511301 30.137.614 30 9.591.865,52 31,83302 10.045.871 54 2.985.411,43 29,72501 3.363.416

Ukupno 129.896.938 251 56.468.903,34 43,47Izvor: UD, 2013.

Ako promatramo ukupno alocirana EU sredstva za razdoblje 2007.–2012. za svaku pojedinu mjeru i ugovorenu EU potporu zaključujemo da je za Mjeru 101 ugovoreno 46,16% alociranih sredstava, 61,06% za Mjeru 103, 31,83% za Mjeru 301 te 29,72% za Mjeru 302. S obzirom na ukupno ugovorena sredstva možemo reći da je trend apsorpcije IPARD sredstava 43,47%, a što je znatno veća vrijednost od stvarne apsorpcije.

Ako uzmemo u obzir ukupan broj pristiglih prijava u tri godine implementacije možemo zaključiti da je do 31.12.2012. ugovoreno 35,4% zaprimljenih prijava (prosječna stopa prolaznosti), dok je od ukupno zaprimljenih prijava ukupno isplaćeno 10% prijava.

Budući su na dan 31.12.2012., u potpunosti, obrađene samo prijave iz 1., 2., 3., 5., 6., 8., 9. i 12. natječaja20 njihova stopa prolaznosti je kako slijedi:

- 35% za 1. natječaj Mjere 101 i 103





- 64% za 1. natječaj Mjere 302



Uzimajući u obzir broj isplaćenih projekata u odnosu na broj ugovorenih projekata iz 1., 2., 3., 5., 6. i 8. natječaja IPARD programa trend je slijedeći:

20 1., 2. i 3. natječaj IPARD programa su ujedno i 1., 2. i 3. natječaj za Mjere 101 i 103; 5. natječaj IPARD programa je u biti 1. natječaj za Mjeru 302; 6. natječaj IPARD programa je u biti 4. natječaj za Mjere 101 i 103; 8. natječaj IPARD programa je 5. natječaj za Mjere 101 i 103; 9 natječaj IPARD programa je 2. natječaj za Mjeru 302 te je 12. natječaj IPARD programa u biti 3. natječaj za Mjeru 302.

128







Uzimajući u obzir udio ugovorenog iznosa potpore u odnosu na zaprimljeni iznos potpore iz 1., 2., 3., 5., 6., 8., 9. i 12. natječaja IPARD programa trend je slijedeći:









Na dan 31.12.2012. prijave iz 4., 7., 10., 11., 13., 14. i 15. natječaja 21 su još uvijek bile u obradi.

Analiza broja zaprimljenih prijava kao i ugovorenih i isplaćenih projekata po županijama prikazana je u donjem grafikonu.

Grafikon 18: Broj prijava po županijama - 31.12.2012.

21 4. natječaj IPARD programa je u biti 1. natječaj za Mjeru 301; 7. natječaj IPARD programa je u biti 2. natječaj za Mjeru 301; 10. natječaj IPARD programa je u biti 6. natječaj za Mjere 101 i 103; 11. natječaj IPARD programa je u biti 7. natječaj za Mjere 101 i 103; 13. natječaj IPARD programa je u biti 3. natječaj za Mjeru 301; 14. natječaj IPARD programa je u biti 8. natječaj za Mjere 101 i 103; 15. natječaj IPARD programa je u biti 4. natječaj za Mjeru 302.

129

Izvor: UD, 2013.

Najveći broj prijava zaprimljen je iz Istarske (154), Osječko-baranjske (76), Zagrebačke (66), Varaždinske (45) te Karlovačke (42) županije.

Najveći broj ugovorenih projekata je iz Istarske (44), Osječko-baranjske (33), Zagrebačke (20) te Sisačko-moslavačke i Varaždinske (po 15) županije.

Najveći broj isplaćenih projekata je u Osječko-baranjskoj (10), Međimurskoj (9) te Varaždinskoj (7) županiji. Niti jedan projekt dosada nije isplaćen iz Požeško-slavonske, Šibensko-kninske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije.

Međutim, ako promatramo stopu prolaznosti prijava, ona je najveća u Ličko-senjskoj županiji (66% - od 6 zaprimljenih prijava, 4 ih je ugovoreno), Međimurskoj (61% - od 23 zaprimljene prijave, 14 ih je ugovoreno), Virovitičko-podravskoj (60% - od 15 zaprimljenih prijava, 9 ih je ugovoreno), Brodsko-posavskoj županiji (50% - od 22 zaprimljene prijave, 11 ih je ugovoreno) te Gradu Zagrebu (50% - od 4 zaprimljene prijave, 2 su ugovorene).

S druge strane, loša prolaznost uočena je iz Primorsko-goranske (1,2% - od 40 zaprimljenih prijava, 5 ih je ugovoreno) te Krapinsko-zagorske županije (2% - od 15 zaprimljenih prijava, ugovorene su samo 3 prijave).

Najveći iznos ugovorene potpore je za ulaganja u Osječko-baranjsku, Istarsku, Splitsko-dalmatinsku te Zadarsku županiju. Najveći iznosi potpore isplaćeni su u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Bjelovarsko-bilogorskoj, Istarskoj i Zadarskoj županiji.

Najveći broj isplaćenih projekata je iz 2011. (37 projekata) i 2010. godine (32 projekta), dok su iz natječaja raspisanih u 2012. godini isplaćena samo 2 projekta (stanje na dan 31.12.2012.). Međutim po godinama isplate prednjači 2012. godina sa ukupno 58 isplaćenih projekata, sa vrijednosti EU potpore od 12.486.741,68 EUR.

130

Tablica 89: Isplaćena potpora po godinama isplate (u EUR) - 31.12.2012.

Godina isplate Mjera


Isplaćeni iznos potpore

Isplaćena EU potpora

55.791,32 41.843,49 1 55.791,32 41.843,49

101 9 1.401.733,79 1.051.300,34 103 3 1.590.667,87 1.193.000,90

12 2.992.401,66 2.244.301,24 101 37 6.903.687,54 5.177.765,62 103 16 9.486.000,18 7.114.500,14 302 5 259.301,22 194.475,92

58 16.648.988,94 12.486.741,68 71 19.697.181,92 14.772.886,41

UKUPNOUKUPNO

2010 101 1UKUPNO

2011

UKUPNO

2012

Izvor: UD, 2013.

U donjem grafikonu prikazan je odnos ugovorene i isplaćene potpore po mjerama. Najviše sredstava je ugovoreno i isplaćeno u Mjeri 103, a najmanje u Mjeri 302.

S obzirom na ukupno ugovoreni iznos potpore gotovo je 40% iznosa ugovoreno za Mjeru 103, 30% iznosa ugovoreno je za Mjeru 101, 24,2% za Mjeru 301 te 6,4% za Mjeru 302. S obzirom na isplaćeni iznos potpore 56,2% isplaćeno je za Mjeru 103, 42,4% iznosa je isplaćeno za Mjeru 101, dok je 1,45% isplaćeno za Mjeru 302. Niti jedan projekt nije isplaćen za Mjeru 301 (na dan 31.12.2012.).

Grafikon 19: Odnos ugovorene i isplaćene potpore (u EUR) - 31.12.2012.

Izvor: UD, 2013.

131

Ako uzmemo u obzir ukupan broj pristiglih prijava u tri provedbene godine22, možemo zaključiti da je do 31.12.2012. ugovoreno23 35,4% zaprimljenih prijava, dok je od ukupno zaprimljenih prijava isplaćeno 10% prijava.

Od ukupnog broja ugovorenih prijava, do 31.12.2012. isplaćeno ih je 28,29%.

U odnosu na ukupna alocirana EU sredstva 2007.-2012., a sukladno važećem IPARD planu, ukupno je isplaćeno 11,37% sredstava EU potpore te stopa apsorpcije za Mjeru 101 iznosi 15,26%, za Mjeru 103 je 20,35%, a za Mjeru 302 je 1,94%.

Stopa apsorpcije je također prikazana u donjoj tablici.

Tablica 90: Ukupna apsorpcija EU sredstava po mjerama – 31.12.2012. (u EUR) -31.12.2012.

Mjera Alokacija EU sredstava

2007-2012


Iznos isplaćene

EU potpore %

101 41.093.467 47 6.270.909 15,26103 40.817.322 19 8.307.501 20,35201 1.488.737202 2.950.511301 30.137.614302 10.045.871 5 194.476 1,94501 3.363.416

Ukupno 129.896.938 71 14.772.886 11,37Izvor: UD, 2013.

Uz sva nastojanja operativne strukture, sustav provedbe pretpristupnog IPARD programa još uvijek je nedovoljno učinkovit. Period od zaprimanja projekata do ugovaranja, kao i isplate projekata je dosta dug. To ima za posljedicu nezadovoljstvo korisnika s obzirom na odgađanje realizacije investicije. Stoga je neophodno tražiti rješenja skraćivanja vremenskog perioda obrade prijava, ugovaranja i isplate.

Iz svega prethodno navedenog proizlazi da je nužno ojačati kapacitete operativne strukture IPARD programa, kao i ostale dionike uključene u procese provedbe, te poduprijeti sve procese o kojima ovisi potpuna, efikasna i učinkovita implementacija svih mjera predviđenih IPARD programom, kako bi apsorpcija sredstava pretpristupne pomoći bila bolja te se dostigli ciljevi Programa. Budući je Mjera 501 “Tehnička pomoć“ dobila akreditaciju tek tijekom 2013. godine, očekuje se njezin doprinos u tom smislu.

Stoga je ubrzanje procesa obrade od ključne važnosti za sprječavanje daljnjeg gubitka sredstva te je prepoznato kao najveći izazov pri pripremi za uspješnom provedbom budućeg programa ruralnog razvoja financiranog iz EAFRD.1.3. Nacionalne mjere ruralnog razvoja u 2012. godini

22 Ukupno je zaprimljeno 710 prijava do 31.12.2012.23 Ukupno je ugovorena 251 prijava do 31.12.2012.

132

U cilju izbjegavanja preklapanja sa mjerama pretpristupnog programa za poljoprivredu i ruralni razvoj – IPARD programa, u 2010. godini dolazi do značajne promjene legislative koja se odnosi na potpore ruralnom razvoju.

Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 92/10, 124/11, 120/12, 136/12) definira mjere ruralnog razvoja, koje se diferenciraju s obzirom na razdoblje primjene na koje se odnose. U razdoblju do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji mjere ruralnog razvoja obuhvaćaju: mjere u sklopu IPARD programa, potporu za osiguranje od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi, potporu za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporu za kapitalna ulaganja u poljoprivredi (ograničena primjena), potporu dohotku poljoprivrednih gospodarstava, potporu za ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju te potporu za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi. Predmetnim Zakonom utvrđen je okvir za razdoblje nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, a koji će omogućiti financiranje mjera ruralne politike sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. U daljnjem tekstu opisane su najznačajnije mjere provedbe ruralne politike u 2012. godini.

Potpora dohotku

Potpora dohotku je potpora nevezana uz proizvodnju, a namijenjena je malim, nekonkurentnim poljoprivrednim gospodarstvima, čiji su članovi starije životne dobi, ali još uvijek radno aktivni. Cilj je njihovo zbrinjavanje i osiguranje primjerenijeg životnog standarda uz stvaranje pretpostavke za postupno smanjenje njihove aktivnosti u poljoprivredi.

Korisnici mjere potpore dohotku razvrstani su u dvije skupine. Korisnici potpore dohotku I. skupine jesu obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji nositelj ili član u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu dohotku ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i najmanje 50 godina života za žene, odnosno 55 za muškarce.

Korisnici potpore dohotku II. skupine jesu obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji nositelj ili član u trenutku podnošenja zahtjeva pripada jednoj od slijedećih kategorija: osoba je korisnik mirovine kao poljoprivrednik (1), osoba ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i manje od 50 godina života za žene, odnosno 55 za muškarce (2), osoba ima najmanje 65 godina starosti, a ne ostvaruje dohodak po osnovi samostalnog ili nesamostalnog rada niti mirovinu.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se prijave u model potpore dohotku godišnje primaju utvrđeni fiksni iznos dohodovne potpore za svakog člana, koji u godini podnošenja zahtjeva zadovoljava uvjete propisane Pravilnikom o provedbi mjere potpore dohotku (NN 34/10, 21/11, 31/11, 33/12).Vrijednost isplaćenih sredstava u 2012. godini iznosi 108.914.583,42 HRK za 12.773 korisnika.

Potpora očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina

Zakon o stočarstvu Republike Hrvatske definira izvorne pasmine kao ''pasmine domaćih životinja stvorene na području Republike Hrvatske”. Njihovim nestajanjem smanjuje se biološka raznolikost u poljodjelstvu odnosno ukupna biološka raznolikost ekološkog sustava. Izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja poticaj su oživljavanja dijela ruralnih područja,

133

osiguravajući lokalnoj populaciji dodatni prihod. Pogodne su za korištenje i održavanje pašnjačkih površina, sprječavanje devastacije i sukcesije staništa, uključivanje u programe ekološke proizvodnje i razvijanje prepoznatljivih tradicionalnih robnih marki. Sastavni su dio ekosustava o kojem ovise brojne druge biljne i životinjske vrste.

Popisom izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja nastalih na teritoriju Hrvatske (NN 127/98, 73/03, 39/06, 126/07, 70/09) utvrđene su izvorne i zaštićene pasmine goveda (istarsko, slavonsko-srijemski podolac, buša), konja (hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, lipicanac, međimurski konj), magaraca (istarski magarac, primorsko-dinarski magarac, sjeverno-jadranski magarac), ovaca (cigaja, creska ovca, dalmatinska pramenka, dubrovačka ruda, istarska ovca, krčka ovca, lička pramenka, paška ovca, rapska ovca), koza (hrvatska šarena koza, hrvatska bijela koza), svinja (crna slavonska, turopoljska), peradi (zagorski puran, kokoš hrvatica), pčele (siva pčela).

Pravo na potporu ostvaruje poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i to po odraslom grlu/kljunu/komadu upisane uzgojno valjane rasplodne izvorne i zaštićene pasmine domaće životinje za pripadajuće iznose propisane Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju. Potpora se dodjeljuje sukladno Pravilniku o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu (NN 25/12,121/12).

Vrijednost isplaćenih sredstava u 2012. godini iznosi 22.818.134,48 HRK za 1.985 korisnika.

Kapitalna ulaganja

Ovaj model podrazumijeva dodjelu nepovratnih sredstava za sufinanciranje troškova izgradnje, rekonstrukcije i opremanja objekata, kupovine uzgojno valjanih grla stoke, novih strojeva i mehanizacije te podizanja nasada voćnjaka i maslinika, koji su površinom veći od 0,5 ha te za podizanje vinograda, koji su površinom veći od 0,25 ha, u minimalnom iznosu od 50.000,00 do najviše 10.000.000,00 HRK.

Potpora kapitalnim ulaganjima prema starom modelu bila je problematična za vrijeme provedbe SAPARD programa, s obzirom da su se nacionalne i SAPARD mjere preklapale. Stari model potpore kapitalnim ulaganjima stopiran je koncem 2009. godine, kada je izmijenjen način provedbe te je stupio na snagu novi Pravilnik o potpori kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi (NN 140/09, 46/11, 103/11). Novi model potpore kapitalnim ulaganjima usklađen je s IPARD programom na način da ministar odlučuje o raspisivanju natječaja za one sektore i korisnike koji nisu obuhvaćeni IPARD programom, a ovisno o raspoloživim sredstvima Državnog proračuna. Novih natječaja u sklopu ove mjere u 2012. nije bilo.

U 2012. godini, po zahtjevima iz prethodnih godina, za kapitalna ulaganja isplaćeno je 320.749.541,93 HRK za 2.538 korisnika.

Potpora osiguranju od šteta u proizvodnji

134

Tijekom 2012. godine sustav potpore osiguranju poljoprivredne proizvodnje provodio se na temelju Pravilnika o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi (NN 33/12).

Poljoprivrednim proizvođačima otvara se mogućnost da za osiguranje njihove proizvodnje MP sudjeluje u pokriću troška premije osiguranja na način da osiguraniku po pojedinoj polici osiguranja plaća potporu u visini 25% troška zaračunate ukupne premije osiguranja, odnosno premije po skupnoj polici osiguranja, bez obzira na osigurani rizik za koji je sklopljena polica osiguranja.

U 2012. godini isplaćeno je 27.561.806,44 HRK za pokriće troška premije osiguranja za 5.741 korisnika.

Područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi

Prema Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, područja s težim uvjetima gospodarenja u Republici Hrvatskoj su ona suočena s teškim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju. Proizvođači na tim područjima ostvaruju pravo na potporu po hektaru korištene poljoprivredne površine.

Kategorije i definicije područja s otežanim uvjetima gospodarenja određene su Pravilnikom o područjima s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (NN 154/09, 34/10, 44/11).

Prema novom Pravilniku područja s težim uvjetima gospodarenja dijelimo na:

1. Brdsko - planinska područja koja obuhvaćaju katastarske općine više nadmorske visine i povećanog nagiba terena i to one s:

- prosječnom nadmorskom visinom od najmanje 600 m ili- prosječnim nagibom terena od najmanje 20% ili- prosječnom nadmorskom visinom od 500-600 m, uz prosječni nagib terena od

najmanje 15%;

2. Otoci i poluotok Pelješac su pod posebnom zaštitom države zbog specifičnog položaja i važnosti za nacionalni razvoj, a sukladno Zakonu o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02 i 33/06);

3. Prvu i drugu skupinu područja od posebne državne skrbi, utvrđene posebnim zakonom (NN 86/08, 57/11).

Svrha uvođenja ove mjere potpore je nadoknada proizvođačima za umanjeni prinos i povećane troškove proizvodnje uzrokovanih prirodnim ograničenjima (tlo, reljef i klima) i ona doprinosi održavanju proizvodnje i stanovništva u područjima s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi.

Potpora se dodjeljuje sukladno Pravilniku o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu (NN 25/12, 121/12).U 2012. godini je isplaćeno 62.187.296,93 HRK za teže uvjete gospodarenja u poljoprivredi za 31.930 korisnika.

Potpora za ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju

135

Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju propisuje potporu za proizvođače u ekološkoj i integriranoj proizvodnji. Potpora se dodjeljuje sukladno Pravilniku o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu (NN 25/12, 121/12). Potpora se daje po hektaru poljoprivredne površine, a iznosi su različiti za pojedine kategorije poljoprivrednog zemljišta.

Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN 139/10) stvara temelj za održivi razvoj ekološke proizvodnje, uz osiguravanje učinkovitog funkcioniranja tržišta, zaštite tržišnog natjecanja, osiguravanje povjerenja potrošača i zaštite interesa potrošača. Do kraja 2012. godine evidentirano je 1.757 proizvođača u Upisniku subjekata u ekološkoj proizvodnji.

Tijekom 2012. godine isplaćeno je 50.457.390,55 HRK za 906 korisnika.

U 2010. godini implementiran je Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji te su temeljem Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 32/10), donesene Tehnološke upute za pojedina područja poljoprivredne proizvodnje: voćarstva, proizvodnje grožđa, ratarstva i povrćarstva. Do kraja 2012. godine u Upisnik integrirane proizvodnje upisano je 683 proizvođača sa 80.243,61 ha površine. Tijekom 2012. godine isplaćeno je 15.018.751,67 HRK za 371 korisnika.

Potpora organizatorima manifestacija

Prema Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, sukladno Pravilniku o provedbi mjere potpore za organizaciju manifestacija (NN 18/12, 45/12) Ministarstvo poljoprivrede dodjeljuje potpore za organizaciju manifestacija u području poljoprivrede i ruralnog razvoja, a kojima se potiču znanstveno-stručni skupovi, sajmovi i izložbe vezane uz poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj te lokalno-tradicijske manifestacije vezane uz prezentaciju kulturne baštine, tradicijskih obrta i lokalnih proizvoda.

Cilj potpore je poticanje promoviranja domaćih proizvoda, povezivanje proizvođača i unapređenje poljoprivredne proizvodnje i prodaje te transfera znanja u sklopu manifestacija. Ovom mjerom potiče se povezivanje proizvođača i povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.

Korisnici ove potpore pravne su osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su organizatori manifestacija iz područja djelokruga ministarstva nadležnog za poljoprivredu, a potpora se dodjeljuje putem Javnog poziva za dodjelu financijske potpore organizatorima manifestacija, koji je otvoren tijekom cijele godine.

Tijekom 2012. godine isplaćeno je 3.155.750,00 HRK za 174 korisnika.

7. STRATEGIJA I CILJEVI RURALNOG RAZVOJA

136

Sukladno načelima Strategije Europa 2020 o pametnom, održivom i uključivom rastu, a poštivajući ciljeve, prioritete i mjere Uredbe EP i Vijeća o potpori ruralnom razvoju Ministarstvo poljoprivrede izradilo je strategiju ruralnog razvoja Republike Hrvatske.

Strategija obuhvaća programsko razdoblje od 2014 do 2020 godine, a zaključci su doneseni sukladno analizama socijalne, ekonomske i ekološke situacije na temelju dostupnih statističkih podataka.

Misija Programa ruralnog razvoja 2014 – 2020 Republike Hrvatske je u funkciji realizacije strateških ciljeva na ruralnim područjima je:

prijenos znanja i edukacija ruralnog stanovništva;

konkurentna, višenamjenska i tehnološki inovativna poljoprivredna proizvodnja;

tehnološki modernizirana i konkurentna prehrambena industrija;

poticanje i razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti;

poboljšanje i razvoj infrastrukture;

održivo upravljanje prirodnim potencijalima i klimatskim promjenama;

Vizija Republike Hrvatske je konkurentna i održiva poljoprivredna proizvodnja integrirana u EU okvire, razvijeno ruralno gospodarstvo s trendom povećanja zaposlenosti, proizvodnje visokokvalitetne hrane, razvojem nepoljoprivrednih gospodarskih aktivnosti u ruralnim područjima te održivom korištenju raspoloživih prirodnih potencijala u funkciji osiguravanja ruralnih područja kao sigurnog i privlačnog mjesta za život i rad.

Republika Hrvatska je povezivanjem tematskih ciljeva zajedničkog strateškog okvira (CSF) i fokus područja odredila mjere i tipove ulaganja čijom primjenom planira postići ostvarenje vizije.

Povezivanjem više mjera te kroz veću potporu inovativnim tehnologijama i istraživanjima, ali i poticanju osnivanja i razvoja klastera, partnerstava i operativnih grupa (EIP) otvaraju se mogućnosti za jačanje tehnološkog razvoja. Za povećanje znanja i inovacija, neophodno potrebnih u vremenu brzog napretka, nužno je povećanje stupnja stručne osposobljenosti, informiranosti, stjecanje navika cijelo-životnog učenja te razmjena iskustva o najboljim praksama svih onih koji su uključeni u sektor poljoprivrede, šumarstva, prehrambene industrije ili su poduzetnici u ruralnom području. Javne stručno savjetodavne službe dostupne su na cijelom području Hrvatske, a edukacija njihovih savjetnika za pružanje savjeta o načinima povećanja ekonomske i ekološke učinkovitosti poljoprivrednih gospodarstava bit će, u konačnici, u korist svim akterima u ruralnom području. Jačanjem suradnje između obrazovnog i istraživačkog sustava s gospodarstvom u cilju razvoja, testiranja, primjene i širenja najnovijih znanja i inovacija indirektno, ali dugoročno dolazi do povećanja rasta cjelokupnog gospodarstva.

137

Time se stremi i postizanju tematskog cilja: obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje.

U Hrvatskoj je prisutan velik broj poljoprivrednih gospodarstava suočenih sa problemima koje donose procesi strukturnih promjena i nužnost povećanja stupnja sudjelovanja na tržištu. Restrukturiranje u cilju povećanja produktivnosti nije jednostavan i lak proces. Ovaj nužni i neizbježni proces Hrvatska će u periodu 2014-2020 olakšati prije svega generacijskom obnovom nositelja poljoprivrednih gospodarstva, povećanjem navodnjavanih površina na području države, poticanjem proizvođača na organiziranje, a samim time i njihovo jače pozicioniranje na tržištu. Hrvatsku odlikuje raznolikost reljefa, klime te visoki potencijal očuvanih prirodnih resursa, a koji su odličan preduvjet za proizvodnju hrane visoke kvalitete. Ovaj program potaknut će poljoprivredne proizvođače da iskoriste prirodne prednosti svoje zemlje i dodaju vrijednost svojim proizvodima uključivanjem u proizvodnju u shemama kvalitete. Takvi su proizvodi prepoznati i traženi kako od domaćeg stanovništva, tako i od turista.

Porast energetske učinkovitosti poljoprivrednih i prerađivačkih gospodarstva, kao i povećanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora također će doprinijeti povećanju njihove ukupne ekonomske učinkovitosti. Velika pažnja posvećuje se uspješnim inovativnim rješenjima, praksama, procesima i tehnologijama kao i širenju infomacija o njima kako na lokalnom, nacionalnom, tako i na nivou Europske unije.

Briga o okolišu i utjecaju poljoprivrede na klimatske promjene, kao i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu, važni su prioriteti PRR 2014-2020. Ti će se prioriteti ostvarivati poticanjem adekvatnog zbrinjavanja gnojiva organskog podrijetla na poljoprivrednim gospodarstvima (čime se smanjuju emisije stakleničkih plinova i amonijaka), mjerama za poboljšano upravljanje tlom (zaštita tla od erozije i poboljšanje plodnosti tla), smanjenje unosa mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, kao i smanjenje negativnog utjecaja poljoprivrede na biološku raznolikost, ali isto tako borba protiv nastajanja sukcesija i narušavanja krajobrza uslijed napuštanja poljoprivrednog zemljišta.

Poljoprivredna je proizvodnja, uslijed klimatskih promjena, suočena s trendom smanjenja količine oborina i povećanja sušnih razdoblja, a radi specifične naravi ove proizvodnje podložna je i ostalim prirodnim nepogodama i katastrofama. Ljudski utjecaj na smanjenje njihovih posljedica jedino je moguć pomoću alata upravljanja rizicima te će ti alati i koristiti putem ovog Programa.

Uravnoteženi razvoj ruralnih područja jedan je od ciljeva Hrvatske, ali i europske politike ruralnog razvoja. Hrvatska je više nego svjesna procesa migracija i depopulacije ruralnih područja. Ovim programom Hrvatska će ih pokušati zaustaviti poticanjem razvoja komunalne i društvena infrastruktura u ruralnim područjima te poboljšanjem osnovnih usluga za stanovništvo ruralnih područja, kao nužne preduvjete za stvaranje ruralnih krajeva okruženja privlačnih za život i rad modernom čovjeku.Nadalje, podrška razvoju poduzetništva i otvaranju novih radnih mjesta u ruralnim područjima mjere su kojima PRR 2014-2020 također utječe na ostanak mladih u ruralnim

138

područjima, a dugoročno i na povratak onih koji su ga napustili. Razvoj lokalnih zajednica dugoročno je održiv samo ako je inicijativa pokrenuta i prepoznata od svih aktera u zajednici. Stoga se ovim programom potiče razvoj lokalnih inicijativa i stvaranje lokalnih akcijskih grupa. Kako bi postigla zadane tematske ciljeve, a pri tome ciljajući na fokus područja, Republika Hrvatska je izabrala i razradila niz mjera s dozvoljenim ulaganjima, potencijalnim korisnicima i ograničenjima u prihvatljivim troškovima.

Prioritet 1: promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

• program pokriva ovaj prioritet: DA

Fokus područje 1A poticanje inovacija i baza znanja u ruralnim područjima Članak 16 Pružanje savjetodavnih usluga i obavljanje poslova na gospodarstvu Članak 36 Suradnja

Fokus područje 1B jačanje veza između poljoprivrede i šumarstva te istraživanja i inovacija

Članak 36 SuradnjaFokus područje 1C poticanje cjeloživotnog učenja i stručnog osposobljavanja u poljoprivrednom i šumarskom sektoru

Člana 15 Prijenos znanja i informacija

Od ukupno 4,28 ml stanovništva u Republici Hrvatskoj 584.449 je poljoprivredno stanovništvo koje uglavnom ima nizak stupanj obrazovanja: 98,10% je bez škole, završen tečaj ima 0,25% dok je onih sa srednjom školskom spremom i visokom ili višom naobrazbom 1,65%.Na nizak stupanj obrazovanja u sektoru poljoprivrede indirektno se nadovezuje slabo korištenje informacijskih tehnologija te slaba povezanost istraživačkog sustava s gospodarstvom.

Na manju produktivnost i smanjenu ekonomsku održivost dionika proizvodnje utječe, zbog neznanja, primjena zastarjele tehnologije proizvodnje dok zastarjela tehnike osim na ekonomsku održivost štetno utječe i na okoliš.Aktivnosti u mjerama ovog prioriteta doprinijet će indirektno svim mjerama programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske jer cjelokupni razvoj poljoprivrednog, šumarskog i prerađivačkog sektora ovisi o prijenosu znanja i saznanja o inovacijama same proizvodnje.

Razvoj poljoprivredne proizvodnje temeljene na znanju i inovacijama jedan je od ključnih čimbenika društvenog i gospodarskog razvoja. Razvoj inovacija u poljoprivredi i šumarstvu, u odnosu na druge sektore, sporijeg je napretka, a primjena i konkretiziranje istog često nailazi na poteškoće koje proizlaze iz raznih socio-ekonomskih i tehničkih uvjeta.

139

Stoga su za održivu poljoprivrednu, prerađivačku i šumarsku proizvodnju bitni čimbenici razvoj tehnologije proizvodnje i povećanje dodane vrijednosti proizvoda te njihovo korištenje u poljoprivrednoj, prerađivačkoj i šumarskoj proizvodnji. Mjerama pružanja savjetodavnih usluga dionicima poljoprivrednog, prehrambenog i šumarskog sektora Republika Hrvatska doprinijet će kako kvalitetnijem finalnom proizvodu tako i smanjenju onečišćenja i boljeg korištenja prirodnih resursa.

Republika Hrvatska će za pokrivanje fokus područja promicanja znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima kroz stručno osposobljavanje dionika poljoprivrede, šumarstva i prerade te bolju i stalnu izobrazbu savjetnika poboljšati vrijednosti proizvoda poljoprivrede, šumarstva i prerade. Nadalje, kroz ulaganja u stručno usavršavanje za poljoprivrednike te gospodarstva koja se bave šumarstvom i preradom poljoprivrednih proizvoda poticat će se cijelo-životno učenja i stručno usavršavanje u poljoprivrednom i šumarskom sektoru.

Tržišno natjecanje u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru brzo se razvija i zato su inovativnost i kreativnost važne konkurentne prednosti. Uspjesi korisnika iz poljoprivrednog i šumarskog sektora biti će dijelom određeni modernizacijom i podizanjem konkurentnosti na kreativan i inovativan način. Suradnja između dionika u poljoprivredno-prehrambenom i šumarskom sektoru potiče se kroz različite razvojne projekte vezane uz npr. uvođenje novih tehnologija kao što je ulaganje u obnovljive izvore energije koje imaju cilj postizanje energetske uštede, smanjenje negativnog utjecaja na okoliš.

Subjekti u poljoprivredno-prehrambenom i šumarskom sektoru, a osobito oni mali, čija veličina ne omogućava samostalno sudjelovanje u razvojnim projektima, mogu imati koristi od suradnje, jer će im to omogućiti istraživanje inovativnih ideja o proizvodnji novih proizvoda, procesa i tehnologije. Suradnjom se također stvaranju preduvjeti za efikasniji izlaz na lokalno tržište, povećanje i promicanje kvalitete i sigurnosti poljoprivredno – prehrambenih proizvoda čime se odgovara na sigurnosne zahtjeve tržišta te jamči kvaliteta krajnjim korisnicima.

Cilj Republike Hrvatske je smanjiti jaz između istraživača i poljoprivrednika ili šumara ulaganjima kroz mjere koje jačaju suradnju čime će se ojačati veza između poljoprivrede šumarstva i prehrambene industrije sa inovacijama u proizvodnji i istraživanjima u tim sektorima te udruživanje i zajedničko djelovanje tih sektora s ciljem da pilot projekti za povećanje istraživačko sektora pozitivno utječu na očuvanje prirode, povećanje vrijednosti proizvoda.

Radi brzog razvoja tehnologija neophodno je osigurati cjeloživotno usavršavanje poljoprivrednika i usvajanje novih vještina i znanja. Za ispunjavanje ovog cilja prednost Hrvatske poljoprivrede je dobro razvijena savjetodavna služba (državna i dijelom privatni sektor) i veliki broj obrazovnih institucija i nevladinih organizacija koje mogu pružati savjetodavne usluge dionicima poljoprivrednog, prehrambenog i šumarskog sektora.

140

Prioritet 2 Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i jačanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava

• program pokriva ovaj prioritet: DA Fokus područje 2A olakšavanje restrukturiranja farmi posebice farmi s niskim stupnjem sudjelovanja na tržištu, tržišno orijentiranih farmi u pojedinim sektorima i gospodarstvima koja zahtijevaju poljoprivrednu diversifikaciju

Člana 18 Ulaganja u materijalnu imovinu Podmjera 1. ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

Fokus područje 2B olakšavanje generacijske obnove u poljoprivrednom sektoruČlana 20 Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva

Podmjera 1. Potpora mladim poljoprivrednicima za pokretanje poljoprivrednog gospodarstva

Podmjera 2. Godišnja plaćanja za poljoprivrednike koji sudjeluju u shemama za male poljoprivrednike koji su svoja gospodarstva trajno prenijeli na drugog poljoprivrednika (mala gospodarstva)

U ukupno 167.216 poljoprivrednih gospodarstava poljoprivredom se bavi 584.449, a 15,13% je mlađe od 40 godina. Zaključak koji se nameće je da su u Hrvatskoj mladi nezainteresirani za poljoprivredu i za ostanak u ruralnim područjima. Mladi poljoprivrednici jamče budućnost poljoprivrede i unose inovacije u svoje poslovanje, ali se suočavaju s različitim poteškoćama, osobito kada je riječ o dostupnosti obradivih površina i dostupnosti kreditima banaka.

Od 2.695.037 ha poljoprivrednih površina u RH 50% (1.099.590,9ha) se koristi, stoga je cilj u funkciju staviti i preostalih 50% neobrađenih poljoprivrednih površina, a usitnjena poljoprivredna gospodarstva predstavljaju problem: ukupno 94.057 gospodarstava obrađuje manje od 3 ha poljoprivrednih površina.Cilj je restrukturiranjem proizvodnje dobiti konkurentne proizvođače, poticati mlade da se uključuju u proizvodnju i svoju energiju i ideje prenose u sektor poljoprivrede.Zbog niske ekonomske i ekološke učinkovitosti te negativnog utjecaja klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju identificirane su potrebe povećanja kvantitete i kvalitete proizvodnje, a uzimajući u obzir održivo korištenje prirodnih resursa i utjecaja na klimatske promjene.Unutar ovog prioritetnog područja ključna mjera je smanjenje troškova proizvodnje i povećanje produktivnosti rada kroz ulaganja u materijalnu imovinu i to kupnju strojeva i opreme, ulaganja u skladištenje proizvoda u cilju održavanja i poboljšavanja kvalitete, podizanje protugradnih mreža zbog učestalih elementarnih nepogoda.Ulaganja u nove tehnologije povećavaju ekonomsku učinkovitost poljoprivrednih gospodarstava, a također utječu na i na smanjenje emisije stakleničkih plinova, a time i na učinkovitu zaštitu okoliša.Također, ulaganja u poboljšanje skladištenja gnojiva i korištenje nusproizvoda poljoprivredne proizvodnje za proizvodnju energije za vlastite potrebe na poljoprivrednom gospodarstvu smanjit će potrošnju energije iz neobnovljivih izvora (struja, plin, nafta).Nadalje, ova ulaganja direktno pomažu jačanju već tržišno orijentiranih poljoprivrednih gospodarstava, ali i malim poljoprivrednim gospodarstvima da postanu tržišno konkurentna.

Zbog veće ekonomske zarade mladi učestalo odlaze iz sela u grad te s time direktno povezano dolazi do gašenja poljoprivredne djelatnosti u ruralnim područjima. Kako bi se to smanjilo

141

neophodno je ulaganjima poticati mlade na ostanak u poljoprivredi i preuzimanje gospodarstva od starijih članova.

Odluka o pokretanju novog posla, zbog sveobuhvatne krize i velikih gospodarskih rizika sve se teže donosi. Također, zbog nedostatka financijskih sredstava, kao početnog kapitala, mladi teže pokreću poljoprivrednu djelatnost, kupuju poljoprivrednu mehanizaciju, poljoprivredno zemljište, odnosno, proširuju postojeću proizvodnju. Ovi čimbenici negativno utječu na aktivnosti pokretanja poljoprivredne proizvodnje od strane mladih a što direktno utječe na restrukturiranje poljoprivrede. Poticajnim mjerama za osnivanje poljoprivredne djelatnosti kao i za preuzimanje gospodarstava sa starijih pokrenut će se generacijska obnova poljoprivrednog sektora.

Prioritet 3 Promicanje organiziranja prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi

• program pokriva ovaj prioritet: DA Fokus područje 3A bolja integracija primarnih proizvođača u prehrambeni lanac putem shema kvalitete promicanjem lokalnog tržišnog lanca i kratkih krugova opskrbe, skupina proizvođača i međusektorska suradnja

Članak 17 Sudjelovanje u proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s oznakom kvalitete

Članak 28 Osnivanje proizvođačkih grupa

Članak 36 Suradnja

Fokus područje 3B Potpora upravljanju rizicima na farmi

Članak 38 Upravljanje rizicima -Osiguranje usjeva, životinja i biljaka

Cilj je kroz bolju organiziranost poljoprivrednika postići veće prihode, smanjiviti broj karika prehrambenih lanaca te olakšati upravljanje rizicima, a što je potrebno kako bi se poljoprivrednicima olakšala borba s neizvjesnostima s obzirom na vremenske uvjete, bolesti životinja i nestabilnost tržišta. Izlazak na tržište kako Hrvatsko tako i EU poljoprivrednim proizvođačima je otežan zbog usitnjene proizvodnje, 56,25% poljoprivrednih gospodarstava u RH obrađuje prosječno 1,17ha poljoprivrednih površina dok u RH na 1 ha korištene poljoprivredne površine otpada 1,29 uvjetnih grla stoke.Kako bi proizvođači plasirali proizvode u velike trgovačke lance moraju zadovoljiti određenu kvalitetu i količinu istih proizvoda, međutim, to u pojedinim proizvodnjama nije moguće bez udruživanja proizvođača.Usitnjena proizvodnja, po količini i vrsti, upućuje na nedostatnost sirovina u prehrambeno prerađivačkoj industriji.Cilj mjera u okviru ovog prioriteta je promicanje horizontalne i vertikalne suradnje između dionika poljoprivredno-prehrambenog i šumarstvo-drvnog lanca.

142

Bolja organizacija lanca postiže se integracijom primarnih proizvođača te manjim brojem koraka u lancu i opskrbomi lokalnih tržišta. Poljoprivrednim gospodarstvima s manjom proizvodnjom olakšat će se izlazak na tržište kroz udruživanja i doprinijet će konkurentnijem nastupu poljoprivrednika na tržištu. Cilj je potaći proizvođače na zajednički nastup na tržištu.

Također, poboljšanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda direktno je povezano sa mogućnošću dobivanja oznake kvalitete što utječe na lakše plasiranje proizvoda na tržište, a takvih proizvoda, s oznakom zemljopisnog podrijetla, oznaka izvornosti, oznaka tradicionalnog ugleda, je u RH vrlo malo.

U RH se štete u poljoprivrednoj proizvodnji, na godišnjoj razini, procjenjuju na nekoliko stotina milijuna kuna, a zbog niskog investicijskog potencijala poljoprivrednici ne osiguravaju svoje nasade. Mjerama osiguranja proizvodnje neophodno je smanjiti ekonomske gubitke kao rezultat učestalih elementarnih nepogoda izazvanih naglim klimatskim promjenama.

Pritisci na okoliš i nadalje su vrlo naglašeni. Na primjer, za samo 17% staništa EU i 11% ekosustava smatra se da su u „povoljnom” stanju, višak hranjivih tvari i dalje je prisutan u nekim vodnim cjelinama (iako je kod nekih drugih primjetan i napredak), a 45% zemljišta EU suočen je s problemom lošije kvalitete.

Prioritet 4 Obnavljanje, očuvanja i promicanje ekosustava ovisnih o poljoprivredi i šumarstvu

• program pokriva ovaj prioritet: DA Fokus područje 4A obnova i očuvanje biološke raznolikosti, uključujući NATURA 2000 područja te područja visoke prirodne vrijednost i stanja europskih krajolika

Članak 26 Ulaganja u svrhu poboljšanja otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava Članak 29 Agro-okoliš i klima

Članak 30 Ekološka poljoprivredna proizvodnjaČlanak 32 33 Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim i specifičnim

ograničenjima u poljoprivredi_BPČlanak 35 Šumsko-okolišne i klimatske usluge i očuvanje šuma

Fokus područje 4B poboljšanje upravljanja vodamaČlanak26 Ulaganja u svrhu poboljšanja otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih

ekosustavaČlanak 29 Agro-okoliš i klimaČlanak 30 Ekološka poljoprivredna proizvodnjaČlanak 32-33 Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim i specifičnim

ograničenjima u poljoprivredi_BPČlanak 35 Šumsko-okolišne i klimatske usluge i očuvanje šuma

Fokus područje 4C poboljšanje upravljanja tlomČlanak26 Ulaganja u svrhu poboljšanja otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih

ekosustavaČlanak 29 Agro-okoliš i klima

Članak 30 Ekološka poljoprivredna proizvodnjaČlanak 32-33 Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim i specifičnim

ograničenjima u poljoprivredi_BP

143

Članak 35 Šumsko-okolišne i klimatske usluge i očuvanje šuma

Cilj je ojačati povoljne učinke poljoprivrede i šumarstva na okoliš, smanjiti višak hranjivih tvari u vodnim resursima i poboljšati kvalitetu zemljišta. Svojim geografskim položajem RH ima dobre preduvjete za uzgoj različitih kultura i prirodno je stanište velikom broju različitih biljnih i životinjskih vrsta.Ekološka mreža obuhvaća 47% kopnenog i 39% teritorijalnog mora od čega su 80% poljoprivredna i šumarska područja.Ekološkom proizvodnjom se u RH bavi 1.494 proizvođača koji obrađuju 32.036 ha površina, a u prosjeku posjeduje 20 ha dok je slabost proizvodnje nerazvijeni sustavi upravljanja tlom i napuštanje poljoprivrednog zemljišta, samo 50% raspoloživog poljoprivrednog zemljišta se koristi. Sustav trajnog motrenja tala nije uspostavljen i nije moguće utvrditi točnu količinu potrošnje sredstava za zaštitu bilja međutim prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u posljednjem je desetljeću prosječna godišnja potrošnja mineralnih gnojiva iznosila oko 380.000.Republika Hrvatska bogata je autohtonim pasmina kako domaćih životinja tako i sortama različitih biljnih vrstama koje su se prilagodile specifičnim životnim uvjetima u različitim dijelovima RH. Intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje i proizvodnja istih vrsta, bez poštivanja plodoreda, u ravničarskom dijelu i napuštanje poljoprivrednih površina u planinskim dijelovima i na otocima negativno utječe na bioraznolikost RH.

U skladu s ciljem zaštite okoliša funkcija poljoprivrede u očuvanju krajolika kroz ulaganja ovog prioriteta bit će plaćanja za poljoprivredne površine koje uvode ili nastavljaju proizvodnju sukladno pravilima dobre poljoprivredne prakse koja za cilj ima zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih resursa.Također, potrebno je ojačati proizvodnju u skladu s ekološkom proizvodnjom jer osim samog načina proizvodnje koji pozitivno utječe na bioraznolikost stvaraje proizvoda veće ekonomske vrijednosti je bitno za svakog gospodarstvenika.

Primjena zastarjele tehnologije, kako u poljoprivredni tako i u svim drugim granama privrede, te dijelom prekomjerno korištenje pesticida i gnojiva dovela je do prorijeđenja životinjskih i biljnih vrsta što navodi na potrebu oplemenjivanja šuma rijetkim i ugroženim vrstama drveća s naglaskom na šumske voćkarice čime će se pozitivno utjecati životinjski svijet u šumama također je neophodno uvesti i unaprijediti biološke metode zaštite šuma.

U okviru ovog prioritetnog potporom će se poticati na proizvodnju u gorsko planinskim područjima, područjima sa prirodnim ograničenjima u poljoprivredi i područjima sa specifičnim ograničenjima u poljoprivredi čime će se potaknuti korištenje poljoprivrednog zemljišta na takvim područjima a ujedno i očuvanje krajobraza i bioraznolikosti

Poboljšanje strukture i kvalitete tla uporabom prirodnih gnojiva i smanjenjem uporabe sredstava za zaštitu bilja i gnojiva neophodan je za zaštitu voda i tala. Ulaganjima u novu tehniku u šumarskom sektoru, integriranom proizvodnjom u poljoprivrednoj proizvodnji utjecat će se na kakvoću vodnih resursa RH a nadasve u dijelovima koja su posebnim zakonima proglašena od posebne važnosti, kao i plaćanjima za proizvodnji na terenima s nagibom što za cilj ima smanjenje erozije.

144

Ekološka proizvodnja u RH je u porastu od 2003. do 2011. godine i porasla je za približno 10 puta uzmemo li u obzir i površine, a i broj proizvođača što direktno utječe na očuvanje voda, tla i bioraznolikost područja u kojima se provodi. U svim sektorima proizvodnje održiv i pažljiv razvoj podrazumijeva brigu o svim raspoloživim resursima koji utječu na sadašnjost, ali i raspoloživost istim resursima u budućnosti.

Prioritet 5 Promicanje učinkovitosti resursa i doprinos klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru

• program pokriva ovaj prioritet: DA

Fokus područje 5A povećanje učinkovitosti korištenja vode za poljoprivreduČlanak 18 Ulaganja u materijalnu imovinu

Podmjera 1. ulaganja u poljoprivredna gospodarstvaPodmjera 3. razvoj i unaprjeđenje infrastrukture za navodnjavanje i odvodnju u

funkciji razvoja i prilagodbe poljoprivredeČlanak 29 Agro-okoliš i klima

Fokus područje 5B povećanje učinkovitosti korištenja energije u poljoprivredi i prehrambenoj industriji

Članak 18 Ulaganja u materijalnu imovinu Podmjera 1. ulaganja u poljoprivredna gospodarstvaPodmjera 2. prerada, razvoj i trženje poljoprivrednih proizvoda

Fokus područje 5C olakšavanje opskrbe i korištenje energije iz obnovljivih izvora od nusproizvoda, otpada, ostataka i drugih ne prehrambenih sirovina za potrebe bio-ekonomije gospodarstva

Članak 18 Ulaganja u materijalnu imovinu Podmjera 1. ulaganja u poljoprivredna gospodarstvaPodmjera 2. prerada, razvoj i trženje poljoprivrednih proizvoda

Članak20 Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništvaČlanak 21 Osnovne usluge i obnova i razvoj sela u ruralnim područjima

Članak 27 Ulaganja u šumarske tehnologije te u proizvodnju i marketing šumskih proizvodaFokus područje 5D smanjenje emisije dušikovih oksida i metana iz poljoprivrede

Članak 18 Ulaganja u materijalnu imovinu Podmjera 1. ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

Članak 29 Agro-okoliš i klima

Fokus područje 5E poticanje vezivanja ugljika u poljoprivredi i šumarstvu Članak 29 Agro-okoliš i klima

Cilj ovog prioriteta je učinkovitije koristiti energiju i vodu uz istovremeno smanjenje emisije stakleničkih plinova i osigurati osnovne sirovine za potrebe bio-gospodarstva. Unaprjeđenje postojećih te povećanje navodnjavanih površina i primjena novih oblika navodnjavanja koji troše manje količine vode od strateške su važnosti za RH. Zbog klimatskih

145

promjena i učestalih suša tijekom ljetnih mjeseci ulaganjima u sustave za navodnjavanje kako bi se voda koristila u fazama u kojima učinkovito djeluje na kvalitetu i kvantitetu proizvoda te plaćanjima za korištenje agrotehničkih mjerama koje pozitivno utječu na smanjenje gubitka voda iz tala a što direktno utječe na smanjenu potrebu za navodnjavanjem.Ulaganja usmjerena u modernizaciju postojeće zastarjele tehnologije sustava navodnjavanja, koju karakterizira gubitak vodnih resursa nepravilnim korištenjem potaknut će se izgradnja spremnika za vodu i osigurati učinkovitije korištenje resursa.

Stalno povećanje korištenja energije i stalni porast cijene energenata neophodnih pri poljoprivrednoj, prerađivačkoj i šumarskoj proizvodnji negativno utječe na poslovanje. Stoga je energetska učinkovitost bitna za ekonomsku učinkovitost jer smanjenjem troškova proizvodnje putem smanjenja troškova za korištenu energiji pozitivno utječe na poslovanje.

Smanjenje korištenja fosilnih izvora energije pozitivno utječe i na zaštitu okoliša putem smanjena emisije štetnih plinova a indirektno i na ublažavanje klimatskih promjenaUlaganja u učinkovitije korištenje energije iz obnovljivih izvora te njihova primjena u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i sektoru šumarstva imaju za cilj pokrivanje potreba ovog prioriteta.Biomasa iz poljoprivrede i šumarstva bitan je izvor energije iz obnovljivih izvora i ima važnu ulogu u smanjenju ovisnost o uvozu energije i smanjenju emisije stakleničkih plinova, koje su uglavnom posljedica primjene fosilnih gnojiva.

Povećanjem korištenja sunčeve energije i bioplina i obnovljivih izvora energije stvara se novi izvori energije ne treba zanemariti činjenicu da je poljoprivredna proizvodnja primarna a proizvodnja energije sekundarno bitna. Korištenje sirovina iz poljoprivrede i šumarstva za proizvodnju energije treba se temeljiti na činjenici korištenja nusproizvoda proizvodnje međutim ne treba zanemariti činjenicu proizvodnja energije iz obnovljivih u svrhu pokretanje i razvoja nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnim područjima.Smanjenje emisije plinova proizlazi kao rezultat uporabe novih tehnologija koje koriste manju količinu energenata i imaju smanjenu emisiju štetnih plinova a ne smanjenjem proizvodnje.

U razdoblju od 2001. do 2003., hrvatska poljoprivredna proizvodnja emitirala je u prosjeku ekvivalent od 3,8 milijuna tona CO2 godišnje. Ugljični dioksid najznačajniji je staklenički plin i ima daleko najveći udio u ukupnim emisijama stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj. U 2010. godini njegov je udio bio oko 74,1%, a slijede CH4 s 12,5% i N2O s 11,7%, dok je zajednički udio HFC-a, PFC-a i SF6 bio ispod 1,7%. Stoga su šume i šumska zemljišta dobra od interesa za Republiku Hrvatsku jer one utječu na klimu, obnovu kisika, počišćivanje zraka, reguliranje razine podzemnih voda, sprečavanje erozije. Različitim oblicima šumske vegetacije obraslo je 24.028 km2, odnosno 42 % kopnene površine. U kategoriju neobraslog proizvodno šumskog zemljišta razvrstano je 2.084 km2, neobraslog neproizvodno šumskog zemljišta (prosjeke, svijetle pruge i sl.) 329 km2 i neplodnog 445 km2. Biomasa je vrlo prihvatljivo gorivo s gledišta utjecaja na okoliš jer sadrži vrlo malo ili čak uopće ne sadrži brojne štetne tvari - sumpor, teške metale. Međutim, nedovoljno je uvriježeno korištenje iste. Trenutno je u RH realizirano 77 projekata koji koriste za proizvodnju energije sirovinu iz obnovljivih izvora, a povlašteni su proizvođači električne energije. Potporom izgradnji objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora doprinijet će se povećanju učinkovitog korištenja energije te pomaže opskrbu i uporabu energije iz obnovljivih izvora iz nusprodukata, otpada, ostataka i ostalog bio-otpada u svrhu bio-

146

gospodarenja. U šumama Republike Hrvatske postoji potencijal od cca. milijun m3 šumske biomase godišnje. S obzirom da se najznačajniji šumski resursi nalaze u ruralnim područjima, uz manje regionalne i lokalne centre, gdje postoji duga tradicija grijanja na drvo iz šume, šumska biomasa kao izvor energije predstavlja potencijal za iskorak prema modernim i energetski učinkovitijim oblicima grijanja koji bi doprinijeli razvoju ruralnih područja. Također, zahvaljujući vrlo povoljnim klimatskim, hidrogeološkim, i hidrološkim značajkama prilike za korištenje vode vrlo povoljne međutim u RH se navodnjava 18.000 ha od 1.326.083 ha korištenih poljoprivrednih površina.Cilj ovog prioriteta je povećati površine koje se navodnjavaju, ali vodeći računa da se ne poremeti prirodni sklad u navodnjavanju. Sukladno bilanci kopnenih voda, vodno bogatstvo RH iznosi 111,66 x 109 m3/god, a u Hrvatskoj za sve namjene zahvati manje od 1% obnovljivih vodnih resursa što ukazuje na nedostatno korištenje istih, a razlog nalazimo u slabo razvijenoj infrastrukturi kanala i sustava za navodnjavanje.Također, zamjenom zastarjele i energetski neučinkovite tehnologije novom smanjit će se emisija štetnih plinova. Problem kvalitetne i sigurne proizvodnje predstavlja i mala iskorištenost vodnih resursa kojima RH raspolaže: samo 1,36% korištenih poljoprivrednih površina je navodnjavano

Prema podacima važećih šumskogospodarskih planova u Republici Hrvatskoj postoji oko 200.000 ha neobraslog zemljišta kategoriziranog kao šumsko, pogodnog za stvaranje nove šumske vegetacije i nalazi se na području krša gdje bi pšumljavanje dodatno povećalo ulogu šuma, odnosno zaštitu terena te socijalnu i gospodarsku ulogu (zaštita voda, tla i zraka, očuvanje bioraznolikosti i absorpcija ugljika).

Prioritet 6 promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarskog razvoja u ruralnim područjima

• program pokriva ovaj prioritet: DA Fokus područje 6A poticanje diversifikacije, stvaranje novih malih poduzeća i novih radnih mjesta

Članak18 Ulaganja u materijalnu imovinu Podmjera 1. ulaganja u poljoprivredna gospodarstvaPodmjera 2. prerada, razvoj i trženje poljoprivrednih proizvoda

Članak 20 Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništvaPodmjera 1. Potpora mladim poljoprivrednicima za pokretanje poljoprivrednog

gospodarstvaPodmjera 3. Razvoj malih poljoprivrednih gospodarstavaPodmjera 4. Potpora razvoju postojećih nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim

područjimaČlanak 27 Ulaganja u šumarske tehnologije te u proizvodnju i marketing šumskih

proizvoda

Fokus područje 6B poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjimaČlanak 21 Osnovne usluge i obnova i razvoj sela u ruralnim područjimaČlanak 42-46 LEADER

147

Cilj je potaknuti stvaranje šireg spektra kvalitetnijih radnih mjesta i podići razinu lokalnog razvoja. Fokus područje:

Diverzifikacija nepoljoprivrene djelatnosti u ruralnim područjima osim iz ekonomskih razloga bitna je i zbog socijalnih uvjeta i zadržavanje većeg broja stanovnika zbog stvaranja novih radnih mjesta.Također, kroz mogućnost samozapošljavanja u poljoprivrenom sektoru mladih ali i drugih koji zbog prekvalifikacija sve češće perpektivu i realizaciju svojih poslovnih ideja vide u poljoprivredi bitna je za razvoj ruralnih područja.Diversifikacija gospodarstava i stvaranje novih jedan je od načina promicanja poduzetništva i stvaranje novih radnih mjesta t je bitan za prioritet lokalnog razvoja.

Razvoj osnovne komunalne, prometne i društvene infrastrukture kao i očuvanje kulturne i prirodne baštine bitan su preduvjeti živora u ruralnim područjima odnosno ostanka rurlanog stanovnoštva u istim.

Lokalni razvoj temelji se na iskorištavanju potencijala ruralnih područja kroz involvaciji i odlučivanju stanovništva o lokalnom razvoju. Lokalno stanovništvo samo najbolje može odrediti svoje, potencijale i način na koji će se isti realizirati. Sudjelovanje u odlučivanju i realizaciji ideja stvara se veća odgovornost i zainteresiranost lokalne zajednice za realizaciju određenih projekata.Transparentno djelovanjem partnerstava pozitivno utječe na lokalni razvoj te je potrebno podići razinu znanja i vještina lokalnih akcijskih grupa za upravljanje partnerstvima.

Priključenost kućanstava na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu u RH nije zadovoljavajuća: 80% teritorija RH je pokriveno, dok je stupanj priključenosti na javnu vodoopskrbu 74%. Sustavima javne kanalizacije pokriveno je 43,6% stanovništva Hrvatske. Razlika u regijama je vidljiva, međutim slabije pokrivena su ruralna područja. Pokrivenost mrežom električne energije također nije zadovoljavajuća, dok je potrošnja električne energije po kućanstvu u Hrvatskoj veća je od EU prosjeka i iznosi oko 4,5 MWh.Ruralna područja RH su slabije infrastrukturno razvijena što uz slabiju mogućnost zapošljavanja u tim područjima predstavlja glavni razlog napuštanja ruralnih područja. Razvojem komunikacijsko-informacijskih tehnologija, boljom infrastrukturom i ulaganjima u fizičku infrastrukturu, osnovnu društvenu i socijalnu infrastrukturu kao i u turističku i kulturnu infrastrukturu postići će se ciljevi ovih fokus područja.(21-6B,6C)U svrhu povećanja mogućnosti zapošljavanja mladih u tim područjima koristiti će se mjere pomoći mladim za osnivanje poljoprivrednih i nepoljoprivrednih aktivnosti. (18,20-6A). Bolje iskorištenje prirodnih resursa, prije svega iz šumarstva, koja se nalaze u ruralnim područjima doprinjet će kreiranju novih tvrtki i radnih mjesta. (27-A6)Poticanjem LAG-a doprinijet će se startanju pilot-projektima cilj je postići veći nivo znanja i uključenost na lokalnom nivou.

148

Fokus područje 6C poboljšanje dostupnosti, korištenja i kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) u ruralnim područjima

Internetska povezanost svih dionika poljoprivrednog, prehrambeng i šumarskog sektora u ruralnim područjima ali i povezanost sa sa nepoljoprivrenim sektorima bitna je za razvoj svih sektora. Boljom komunikacijom olakšava se prijenos znanja i novih tehnologija ali se olakšava kako rad unutar sektora tako je komunikacijska tehnologija bitna za buduće prijavljivanje na natječaje za mjere ruralnog razvoja.Republika Hrvatska programom ruralnog razvoja 2014-2020 nije odabrala mjere koje bi pokrile nedostatke ovog fokus područja međutim dozvoljena ulaganja u poboljšanje dostupnosti, korištenja i kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) u ruralnim područjima bit će moguća kroz druge fondove.

.

149

Tablica 91: Contribution of particular measure to focus areas:

18 measures/instruments

P2: enhancing farm competitiveness

P3: promoting food chain organisation and risk management

P4: restoring, preserving and enhancing ecosystems

P5: promoting resource efficiency and the shift to a low carbon and climate resilient economy

P6: promoting social inclusion, poverty reduction and economic development in rural areas

2A: restructuring

2B: general renewal

3A: food chain integration

3B: risk management

4A: biodiversity

4B: water

4C: soil

5A: water efficiency

5B: energy efficiency

5C: renewable energy

5D: emissions reduction

5E: carbon sequestration

6A: diversification

6B: local development

6C: ICT

art 15 knowledge transfer and information actions P1A, P1C

X X X X X X X X X X X X X X X

art 16 advisory services, farm management and farm relief services P1A

X X X X X X X X X X X X X X X

art 17 quality schemes for agricultural products and foodstuffs

X

art 18 investments in physical assets X X X X X X X Xart 19 restoring agricultural production potential/prevention

X

art 20 farm and business development X X X Xart 21 basic services and village renewal in rural areas

X X X X X

Art 23 afforestation and creation of woodland

X

Art 25 Prevention and restoration of damage to forests from forest fires and natural disasters and catastrophic events P4Art 26 Investments improving the resilience and environmental value of forest ecosystems

X X X

Art 27 Investments in new forestry technologies and in processing and marketing of forest products

X X

art 28 setting up of producer groups Xart 29 agri-environment-climate X X X X X Xart 30 organic farming X X Xart 31 Natura 2000 and Water Framework Directive payments

X X

art 32-33 payments to areas facing natural or other specific constraints

X X X

art 34 animal welfare P3art 35 forest environment and climate services and forest conservation

X X X

art 36 cooperation P1A, P1B X X X X X X X X X X X X X X Xart 38 Crop, animal and plant insurance

X

art 42-45 LEADER XRationale for the combination of relevant measures selected in relation to the focus (based on the intervention logic supported by the ex ante evaluation and the SWOT analysis)

8. PRETHODNA UVJETOVANOST

150

Primjenjiva Ex ante uvjetovanost za koje je odgovorno nacionalno tijelo

Primjenjiva Ex ante uvjetovanost:Ispunjena;Nije ispunjena; Djelomično ispunjena

Kriterij Kriterij:IspunjenNije Ispunjen

Referenca(ako je ispunjen))(referenca na strategiju, zakonski akt i druge relevantne dokumentne,referenca na relevantno poglavlje (dio teksta) s hipervezom ili drugim pristupom na cjelokupni tekst)

Objašnjenje(gdje je prikladno)

4.1. Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti (GAEC): standardi za dobro poljoprivredno i ekološko stanje zemljišta navedenog u Poglavlju I. Glave VI. Uredbe (EU) HR/xxxx uspostavljeni su na nacionalnoj razini

Ispunjena GAEC uvjeti definirani su nacionalnim zakonom i navedeni u programu

Ispunjen

Višestruka sukladnost (cross compliance) predstavlja niz zahtjeva koje poljoprivredni proizvođač mora udovoljiti kako bi ostvario pravo na izravna plaćanja na svim poljoprivrednim površinama u svom korištenju. Višestruka sukladnost sastoji se od dva seta uvjeta: dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta (GAEC) i propisanih zahtjeva upravljanja (SMR).Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti definirani su Pravilnikom o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima („Narodne novine“, broj 89/11) donesenom temeljem Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 92/10, 124/11). Odredbe Pravilnika obvezatne su u primjeni za korisnike izravnih plaćanja i mjera ruralnog razvoja za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, ekološku poljoprivrednu proizvodnju, integriranu poljoprivrednu proizvodnju i na područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi.

Pravilnik je preuzeo odredbe članka 6. (Dodatka III.) Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. godine o uspostavljanju zajedničkih propisa za shemu direktne potpore za poljoprivrednike koji se nalaze unutar zajedničke poljoprivredne politike i uspostavljanju određenih shema potpore za poljoprivrednike osim odredbe o zaštitnim zonama oko vodotokova (buffer strips). Taj uvjet izravno je vezan uz primjenu Direktive Vijeća (91/676/EEC) od 12. prosinca 1991. godine o zaštiti voda

151

od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (Nitratna direktiva), i ugrađen je u I. akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla („Narodne novine“, broj 15/13).

4.2. Minimalni zahtjevi za zaštitu bilja i gnojiva proizvodi: minimalni zahtjevi za gnojiva i sredstava za zaštitu bilja iz članka 29. poglavlja I. Glave III. EAFRD Uredbe definirani su na nacionalnoj razini

Ispunjena Minimalni zahtjevi za gnojiva i sredstva za zaštitu bilja navedena u Poglavlju I. Glave III. EAFRD Uredbe navedena su u programu

Ispunjen

Odredbe koje se odnose na korištenje gnojiva i sredstava za zaštitu bilja izravno su vezane uz primjenu SMR 4 (Nitratna direktive) odnosno SMR 9 (Direktive Vijeća 91/414/EEC od 15. srpnja 1991. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja). Također, te su odredbe sastavni dio Pravilnika o višestrukoj sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji („Narodne novine“, broj 10/10).

4.3. Drugi relevantni nacionalni zahtjevi : Relevantni obvezni nacionalni standardi definirani su u smislu članka 29. Poglavlju I. Glave III. EAFRD Uredbe

Ispunjena Relevantni obvezni nacionalni standardi navedeni su u programu

Ispunjen

Višestruka sukladnost (cross compliance) predstavlja niz zahtjeva koje poljoprivredni proizvođač mora udovoljiti kako bi ostvario pravo na izravna plaćanja na svim poljoprivrednim površinama u svom korištenju. Višestruka sukladnost sastoji se od dva seta uvjeta: dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta (GAEC) i propisanih zahtjeva upravljanja (SMR).Također, odredbama članka 5. (Dodatak II.) Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 definirani su Obvezni zahtjevi upravljanja koji su za Republiku Hrvatsku obvezni u primjeni prema slijedećem rasporedu definiranom Pristupnim ugovorom Hrvatske s Europskom unijom:1. zahtjevi iz Točke A. Dodatka II. (SMR 1 – 8) od 01. siječnja 2014.;2. zahtjevi iz točke B Dodatka II. (SMR 9 – 15) od 01. siječnja

152

2016.;3. zahtjevi iz točke C Dodatka II. (SMR 16 – 18) od 01. siječnja 2018.Odredbe o propisanim zahtjevima upravljanja u hrvatskom zakonodavstvu propisane su kroz Pravilnik o višestrukoj sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji („Narodne novine“, broj 10/10) donesenom temeljem Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 83/09, 153/09).

4.4 Sprečavanje rizika: Postojanje nacionalnih procjena rizika za upravljanje u slučaju katastrofa. uzimajući u obzir prilagodbe klimatskim promjenama

Ispunjena Mora biti donesena nacionalna procjena rizika koja uključuje:- Opis postupka, metodologiju, metode i neosjetljive podatke koji se koriste za nacionalnu procjenu rizika;- Usvajanje kvalitativnih i kvantitativnih metoda za procjenu rizika;- Uzimajući u obzir, gdje je to prikladno, nacionalne strategije prilagodbe klimatskim promjenama

Ispunjen

Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda ("Narodne novine", 73/97)Metodologija za procjenu štete od elementarne nepogode ("Narodne novine", 96/98)

6.1. Pristup EAFRD-u: Pružanje potpore relevantnim dionicima u pristupanju EAFRD-u

Ispunjena Relevantnim dionicima je pružena potpora za podnošenje prijava za projekte kao i za provedbu i upravljanje odabranim projektima

Ispunjen

LEADER mjera koz EAFRD (Podmjera 5 - Animacija ) pružit će pomoć potencijalnim korisnicima u razvoju projekata i pripremi prijave te provedbu i upravljanje odabranim projektima.Nadalje, Poljoprivredna savjetodavna služba (PSS) osnovana je Zakonom o poljoprivrednoj Savjetodavnoj službi od 24. travnja 2012. godine ("Narodne novine", 50/2012). PSS je do tada djelovala kao Javna poljoprivredna savjetodavna služba (JPSS) u sklopu Hrvatske poljoprivredne komore, a prije toga kao Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS). Zakonom je definirano da PSS obavlja poljoprivrednu savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu kao javnu službu. Stoga će PSS sudjelovati u aktivnom informiranju potencijalnih korisnika,

153

procjeni sposobnosti potencijalnih korisnika te pomoći potencijalnim korisnicima u izradi projektne dokumentacije za korištenje EAFRD mjera.

HC.1 Administrativna učinkovitost države članice: Postojanje strategije za jačanje administrativne učinkovitosti države, uključujući i reformu javne uprave

Ispunjena Donesena je strategija za jačanje administrativne učinkovitosti RH, koja se provodi ; strategija obuhvaća: - analizu i strateško planiranje pravnih, organizacijskih i/ili proceduralnih reformskih aktivnosti;- razvoj sustava upravljanja kvalitetom;- integrirane akcije za pojednostavljenje i racionaliziranje administrativnih postupaka;- razvijanje vještina na svim razinama;- razvoj postupaka i alata za praćenje i ocjenjivanje;

Ispunjen

"Strategija razvoja javne uprave 2013-2020", a obuhvaća sve navedene kriterije.

Strategija će biti objavljena i usvojena najkasnije do III kvartala 2013. godine.

HC.2 Raspodjela ljudskih resursa: Dovoljni kapaciteti ljudskih resursa, dostupna izobrazba i IT sustavi unutar tijela nadležnih za upravljanje i provedbu programa ruralnog razvoja

Ispunjena Opis raspodjele ljudskih resursa, upravljanje edukacijom i IT sustave unutar Upravljačkih tijela programa, što ukazuje da je prethodna uvjetovanost HC.2 uključena u program

Ispunjen

Opis tijela nadležnih za upravljanje i provedbu programa ruralnog razvoja, a koji pokazuje dovoljne kapacitete ljudskih resursa nalazi se u poglavlju programa "Operativna struktura".

Izobrazba i usavršavanje državnih službenika dostupna je programima izobrazbe koje organiziraju Državna škola za javnu upravu (www.dsju.hr) i posebna ustrojstvena jedinica u Ministarstvu uprave (www.uprava.hr). Također, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) organizira izobrazbu na teme upravljanja projektima koje financira Europska unija (www.safu.hr).

154

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU kroz 10 obrazovnih modula osigurava izobrazba svih tijela državne uprave, u svrhu učinkovitog obavljanja poslova koji proizlaze iz procesa pridruživanja EU (www.mrrfeu.hr).

HC.3 Kriteriji za izbor: Odgovarajući pristup kojim se utvrđuju načela u vezi s postavljanjem kriterija za izbor projekata i definira lokalni razvoj

Ispunjena Opis odabranog pristupa u postavljanju kriterija za izbor projekata i lokalni razvoj, koji upućuje da je prethodna uvjetovanost HC.3 uključena u program

Ispunjen

Kriteriji za odabir projekata (tablica rangiranja) opisani su kod svake mjere (gdje je primjenjivo).

Tablica 92.:Prethodna Uvjetovanost

155

9. OKVIR (UČINKOVITOST) PROVEDBE

Tablica 93.: Učinkovitost provedbe

Prioritet Pokazatelj i mjerna jedinica 24Vrijednost cilja u 2018.

Cilj za2022.25

Prioritet 1. Promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

Ukupni javni trošak (€) (mjere članak 15.,16. i cijeli 36.)

xy% xy €Prioritet 2. Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i jačanje održivosti farmi

Ukupni javni trošak P2(€) xy% xy €Broj poljoprivrednih gospodarstva koje su dobile potporu iz PRR-a za restrukturiranje xy% xyBroj poljoprivrednih gospodarstva koje su dobile potporu iz PRR-a putem potpore mladim poljoprivrednicima za pokretanje posla xy% xy

Prioritet 3.Promicanje organiziranja prehrambenog i ne-prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi

Ukupni javni trošak P3(€) xy% xy €Broj poljoprivrednih gospodarstva koja su dobila potporu putem shema kvalitete, lokalnih tržišta, lanca prehrane i proizvođačkih grupa xy% xyBroj poljoprivrednih gospodarstva koja sudjeluju u mjerama upravljanja rizikom

xy% xyPrioritet 4.Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava vezanih za poljoprivredu i šumarstvo

Ukupni javni trošak P4 (€) xy% xy €Površina pod ugovorom upravljanja koja doprinosi bioraznolikosti (ha) xy% xy haPovršina pod ugovorom upravljanja koja doprinosi poboljšanju gospodarenja vodom (ha) xy% xy ha

24 Pokazatelji još nisu određeni od strane EK, samo su indikativni, a dani su u smjernicama25 I ova godina je iz smjernica, a na radionici smo čuli da (s obzirom na n+3 pravilo) bi trebalo stajati 2023.

156

10. MJERE RURALNOG RAZVOJA

10.1. Prijenos znanja i informacija

1. Pravna osnova

(članak 15. Uredbe RD,)2. Doprinos fokus područjima i ciljevi mjere

Unaprjeđenje znanja i vještina zaposlenih u sektorima poljoprivrede, prehrane i šumarstva preduvjet je za povećanje konkurentnosti tih sektora te za prilagodbu proizvodnih procesa rastućim zahtjevima u segmentu zaštite okoliša, kvalitete i sigurnosti hrane te dobrobiti životinja. U RH, gdje je razina obrazovanja ruralnog stanovništva općenito niska, podrška stručnom osposobljavanju je naročito važna za razvoj sektora poljoprivrede, prehrane i šumarstva. Viša razina osposobljenosti doprinosi većoj produktivnosti rada i time većoj konkurentnosti gospodarstava.RH ima dobro razvijen sustav stručnih srednjih škola i visokog obrazovanja iz sfere poljoprivrede, prehrane i šumarstva, ali u isto vrijeme nedostaje tradicija proširenja kvalifikacija i stručnog osposobljavanja zaposlenih u sektorima poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva, zaposlenih u malim i srednjim poduzećima, a osobito mladih poljoprivrednika. U procesima globalizacije tržišta i konkurentnog poslovnog okruženja imperativ je da se ljudi uključeni u sektor poljoprivrede i šumarstva uključe u široke sfere znanja, koje će im omogućiti upravljanje gospodarstvima na učinkovit i konkurentan način.

Cilj mjere je podignuti razinu stručne osposobljenosti za rad u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru kroz poboljšanje obrazovne strukture što će dovesti do restrukturiranja i modernizacije tih sektora, a time podizanje produktivnosti i konkurentnosti te lakše postizanje usklađenosti s relevantnim EU standardima i rastućim zahtjevima u segmentu zaštite okoliša, kvalitete i sigurnosti hrane te dobrobiti životinja. (1C) Također, cilj koji se želi postići mjerom je stvaranje održivih gospodarstava kroz inovativne, točno usmjerene aktivnosti. (1A)

3. Opis mjere i razina potpore

Predmet potpore je stručno osposobljavanje i stjecanje vještina, demonstracijske i informativne aktivnosti koje se ne financiraju iz drugih javnih sredstava, koje nisu tečajevi ili obuke koji čine sastavni dio uobičajenih obrazovnih programa i koje nisu dio redovnog obrazovanja na srednjoškolskoj i višoj razini. Stručno osposobljavanje i stjecanje vještina može uključivati tečajeve, radionice i treninge. Potpora također može obuhvaćati kratkoročne razmjene iskustva upravljanja farmama i stručne posjete. Krajnju korist od ove mjere imaju proizvođači uključeni u poljoprivredni, prehrambeni ili šumarski sektor, osobe uključene u upravljanje zemljištem i ostali sudionici koji djeluju kao mala i srednja poduzeća u ruralnim područjima.

3.1. Prihvatljivi korisnici

Korisnici potpore su pravne osobe (privatne i javne) registrirane za pružanje usluga stručnog osposobljavanja i stjecanja vještina putem treninga, radionica i tečajeva aktivnom

157

stanovništvu zaposlenom u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru i u malim i srednjim poduzećima u ruralnim područjima. Korisnik mjere mora imati odgovarajuće kapacitete u obliku kvalificiranih i kontinuirano usavršavanih djelatnika kako bi obavljali taj zadatak.

3.2. Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani prihvatljivi troškovi

A) Troškovi korisnika potpore:- troškovi za pripremu i provedbu tečajeva, radionica i treninga (plaće, naknade, putni

troškovi i dnevnice za predavače)- troškovi za izradu nastavnih planova i programa, - troškovi za pripremu i izradu materijala za obuku (nastavna sredstva i oprema

potrebna za provedbu obuke)- operativni troškovi (električna energija, grijanje, najam prostorija, telefon, telefaks,

računala, administrativni troškovi)- relevantni troškovi ulaganja (u slučaju demonstracijskih projekata)

B) Troškovi koje korisnik potpore nadoknađuje polaznicima edukacije:- putni troškovi- troškovi smještaja- troškovi dnevnica- troškovi odlaska na demonstracije- troškovi zamjene za rad na gospodarstvu za vrijeme trajanja osposobljavanja- troškovi zamjene za rad na gospodarstvu za vrijeme trajanja posjete drugom

gospodarstvu

(detalji nakon objave provedbene uredbe)

Potpora se dodjeljuje na osnovu računovodstvenih dokumenata (računa) ili dokaza o plaćenim troškovima, a uz prilaganje dokumenta koji potvrđuje da je osposobljavanje (tečaj, radionica, trening) provedeno.Operativni troškovi ne mogu iznositi više od 15% dokumentiranih troškova osposobljavanja.

Neprihvatljivi troškovi

Neprihvatljivi su troškovi tečajeva poduke ili obuke koji čine dio redovitih obrazovnih programa ili sustava u srednjoškolskim ili višim razinama.Neprihvatljivi su troškovi osposobljavanja u kojima sudjeluju osobe koje nisu uključene u poljoprivredni, prehrambeni ili šumarski sektor, upravljanje zemljištem kao i drugi gospodarski akteri koji ne djeluju kao mala i srednja poduzeća u ruralnim područjima.

3.3. Uvjeti prihvatljivostiDa bi korisnik potpore mogao polazniku edukacije isplatiti troškove, polaznik treba u potpunosti završiti edukaciju. Sva edukacija u sklopu ove mjere treba biti besplatna za polaznike. Maksimalan broj polaznika po edukaciji može biti 30.

3.4. Kriteriji rangiranja

158

Kriteriji rangiranja primjenjivat će se u slučajevima kada sredstva nisu dovoljna za sve prihvatljive prijave. Kriteriji rangiranja bit će propisani provedbenim aktom.

3.5. Veza ove podmjere/mjere sa odredbama drugih zakonskih akata

Implementacija ove mjere treba biti u skladu s procedurom javne nabave.

3.6. Visina i intenzitet potpore

Najviši intenzitet potpore iznosi do 100% (EU 90%, RH 10%) prihvatljivih troškova.Korisnik mjere tijekom tri godine može primiti max 200.000 € potpore.

Detaljni uvjeti provedbe mjere bit će navedeni u pravilniku o provedbi mjere i u javnom natječaju.

4. Financijski plan mjere

Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 1.409.909,91 1.382.432,43 1.355.405,41 1.328.828,83 1.302.702,70 1.277.027,03 1.251.801,80 9.308.108,11

RH doprinos 469.969,97 460.810,81 451.801,80 442.942,94 434.234,23 425.675,68 417.267,27 3.102.702,70

Sveukupno 1.879.879,88 1.843.243,24 1.807.207,21 1.771.771,77 1.736.936,94 1.702.702,70 1.669.069,07 12.410.810,81

Javni doprinosJavni

doprinos ukupno

Javni doprinos

(%)

Privatni doprinos

Privatni doprinos

(%)

UKUPNO 2014-2020

EU EU (%) RH RH-

(%)

Prijenos znanja i informacija (15)

Ukupno

5. Izlazni pokazatelji

MjeraVrsta

pokazatelja

Razina praćenja Pokazatelj

Ciljana vrijednost 2014-2020

Prijenos znanja i

informacija(15)

Izlazni Mjera (15)

Broj zaprimljenih prijavaBroj ugovorenih prijavaBroj korisnika koji su dobili potporuBroj sudionika koji su obučeni putem ove mjere

159

6. Provjerljivost i kontrolaNačin provjere i kontrole svih uvjeta i kriterija prihvatljivosti bit će opisani provedbenim aktom, a provodi ih Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

10.2.Pružanje savjetodavnih usluga i obavljanje poslova na gospodarstvu

1. Pravna osnova

(članak 16. Uredbe RD, minimalne kvalifikacije biti će propisane provedbenom Uredbom)

2. Doprinos fokus područjima i ciljevi mjere

Obrazovna struktura u sektorima poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva je slaba, nedovoljno je korištenje informacijskih tehnologija, slaba marketinška aktivnost, a nedostatak naprednih menadžerskih vještina za rad tih djelatnosti zahtjeva uvijek nova znanja i vještine. Stalni napredak i uvođenje novih tehnika i tehnologija, za pojedina gospodarstva koja se bave poljoprivredom, šumarstvom i prehrambenom industrijom zahtjeva stalni angažman i dodatno školovanje, praćenje novih zakonodavnih okvira i slično. U uvjetima sve veće specijalizacije u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i šumarstvu, važno je da ljudi uključeni u te sektore imaju pomoć kvalificiranih stručnjaka iz područja ekonomije, u sferi korištenja novih tehnologija, obnovljivih izvora energije te ekološke poljoprivrede.

Obrazovanost i osposobljenost u djelokrugu djelatnosti važan su preduvjet za uspješnost u poslu te postizanje poželjnih i propisanih standarda. U nadolazećem razdoblju postaju sve više i neophodan, legislativom predviđen, uvjet za obavljanje djelatnosti uopće s posebnim naglaskom na područja u kojima je razina stručnosti i osposobljenosti uvjetovana i određena temeljem posebnih propisa, ne zanemarujući pri tom niti jedno područje djelatnosti u kojem se kroz pozitivne pomake u obrazovanju mogu unaprijediti tehnološki, ekonomski i socijalni uvjeti u poslovnom okruženju,

Cilj mjere je pružanje savjetodavnih usluga u sektorima poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva fizičkim i pravnim osobama u rangu mikro, malih i srednjih poduzeća u ruralnim područjima od strane kvalificiranih savjetnika radi poboljšanja gospodarske i okolišne/ekološke učinkovitosti svog gospodarstva, a također cilj mjere je i obučavanje savjetnika.

Praksa samostalnog izvođenja radova iskorištavanja šuma uvjetovana je dobrim dijelom ograničenom mogućnošću šumoposjednika za angažiranjem licenciranih tvrtki za radove u šumarstvu po povoljnim cijenama, te visinom ulaznih troškova za ove radove koji nadmašuju potencijalni prihod od izrađenih drvnih sortimenata (uglavnom se iz šuma u privatnom vlasništvu priprema i koristi ogrjevno drvo). Opisana situacija najčešće dovodi do oslanjanja šumoposjednika na vlastite snage te posljedično zbog nestručnog izvođenja radova, daljnjem devastiranju šuma.Upravo je needuciranost i neobučenost pojedinih izvođača šumskih radova za siguran rad u šumi (korištenje nepropisnih ili neadekvatnih zaštitnih sredstava), uzrok učestalih teških

160

ozljeda koje nerijetko završavaju i s tragičnim posljedicama. Ovo naročito vrijedi za male šumoposjednike koji često sami izvode šumske radove.Stoga je krajnji cilj i svrha primjene ove mjere upravo edukacija, te osposobljavanje šumoposjednika, kao i mikro, malih i srednjih poduzetnika iz sektora šumarstva za stručan i siguran rad na postulatima učinkovite primjene 5E načela (energetski, ekološki, ekonomski, ergonomski i estetski učinkovito izvođenje šumskih radova). Navedeno je potrebno primijeniti na poslovima vezanim ne samo uz radove iskorištavanja šuma, već jednako tako uz radove vezane za uzgajanje i zaštitu šuma, što ujedno predstavlja jedan od važnih preduvjeta za razvoj tržišno konkurentnog i u potpunosti prihvatljivog šumarstva u ruralnim područjima.Širok opseg takvih savjetodavnih usluga potencijalno omogućuje šumoposjednicima da stečena znanja odmah i u praksi primjenjuju gospodareći svojim šumama na održiv način, stalno povećavajući njihovu sveukupnu vrijednost. Isto tako potrebna je pomoć mikro, malom i srednjem poduzetništvu sektora šumarstva s ruralnih područja u pripremi projekata s ciljem poboljšanja ekonomske i ekološke učinkovitosti, te obučavanja u smislu usvajanja i korištenja novih tehnologija i proizvoda i prilagodbe tržišnim uvjetima.


Predmet potpore je:

a) davanje savjetodavnih usluga poljoprivrednicima, šumoposjednicima, mikro, malim i srednjim poduzećima u ruralnim područjima za poboljšanje ekonomske i ekološke učinkovitosti kao i za pozitivno ekološko djelovanje i održivost njihova gospodarstva/poduzeća i/ili investicije.

b) usavršavanje savjetnika

PODMJERA 1.: Davanje savjetodavnih usluga

3.1.1. Prihvatljivi korisnici

Korisnici potpore su:

- pravne osobe (privatne i javne) registrirane za pružanje savjetodavnih usluga koje raspolažu s odgovarajuće kvalificiranim i kontinuirano usavršavanim osobljem koje ima iskustvo iz područja savjetovanja.

3.1.2. Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani prihvatljivi troškovi

a) Za ulaganja u davanje savjetodavnih usluga prihvatljivi troškovi su:

- plaće, naknade, - putni troškovi i dnevnice za predavače- troškovi za izradu nastavnih planova i programa, - troškovi za pripremu i izradu materijala za obuku (nastavna sredstva i oprema potrebna

za provedbu obuke)- operativni troškovi (električna energija, grijanje, najam prostorija, telefon, telefaks,

računala, administrativni troškovi)

3.1.3. Uvjeti prihvatljivosti

161

Savjeti poljoprivrednicima moraju biti povezani s najmanje jednim prioritetom EU za ruralni razvoj i pokrivaju najmanje jedan od sljedećih elemenata:

a) jedan ili više zakonskih uvjeta o upravljanju i/ili standarda za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete navedene u 1. poglavlju glave VI. Uredbe (EU) br. HR/2012

b) poljoprivredne prakse koje su korisne za klimu i okoliš, kako je navedeno u 2. poglavlju glave III. Uredbe (EU) br. DP/2012 i održavanje poljoprivrednih područja kako je navedeno u članku 4., stavku 1., točki c Uredbe (EU) br. DP/2012;

c) zahtjeve i mjere povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagođavanjem klimatskim promjenama, bioraznolikosti, zaštitom vode i tla, informiranje o bolestima životinja i bilja i inovacijama navedenima u prilogu 1. Uredbi (EU) br. HR/2012;

d) održivi razvoj ekonomskih aktivnosti malih gospodarstava, kako je definirano Programom i barem nekim od gospodarstava koja sudjeluju u Shemi za male poljoprivrednike navedenoj u glavi V. Uredbe (EU) br. DP/2012; ili

e) gdje je primjenjivo, standarda zaštite na radu koji su utemeljeni na zakonodavstvu Unije;

Savjeti mogu obuhvatiti i druga područja vezana uz ekonomsko, proizvodno-tehnološko i okolišno prihvatljivo poslovanje poljoprivrednoga gospodarstva.

Savjeti za šumoposjednike moraju pokriti najmanje zahtjeve iz Uredbi 92/43 EC, 2009/147 EC i 2000/60/EC, a mogu obuhvaćati i pitanja vezana uz ekonomsko, proizvodno-tehnološko i okolišno prihvatljivo poslovanje gospodarstva šumoposjednika.

Prilikom davanja savjetodavnih usluga pravne osobe će se pridržavati obveze držanja poslovnih tajni kako je navedeno u članku 13(2) Uredbe (EU) br. HR/2012.

Savjeti malim i srednjim poduzećima mogu pokrivati pitanja vezana uz ekonomske poslove i ekološke uvjete gospodarstva.

3.1.4. Kriteriji rangiranja

Izbor korisnika mora biti objektivan, otvoren, transparentan i pošten. U tu svrhu primjenjivat će se pravila javne nabave i korisnici će biti odabrani putem poziva na dostavu prijedloga projekata otvorenim za pravne osobe (privatne i javne)

3.1.5. Veza ove podmjere/mjere sa odredbama drugih zakonskih akata

3.1.6. Visina i intenzitet potpore

- Intenzitet potpore izražen je kao udio javne potpore u prihvatljivim troškovima:

162

- max vrijednost savjetodavne usluge po savjetu iznosi 1.500,00 €, a broj savjeta nije ograničen

PODMJERA 2.: Usavršavanje savjetnika


Korisnici potpore su:

- pravne osobe (privatne i javne) registrirane za usavršavanje savjetnika koje raspolažu s odgovarajuće kvalificiranim i kontinuirano usavršavanim osobljem koje ima iskustvo iz područja usavršavanja


a) Za ulaganja u usavršavanje savjetnika prihvatljivi troškovi su:

- plaće, naknade, - putni troškovi i dnevnice za predavače- troškovi za izradu nastavnih planova i programa, - troškovi za pripremu i izradu materijala za obuku (nastavna sredstva i oprema potrebna

za provedbu obuke)- operativni troškovi (električna energija, grijanje, najam prostorija, telefon, telefaks,

računala, administrativni troškovi)

3.2.3. Uvjeti prihvatljivostiUsavršavanje savjetnika mora biti povezano s najmanje jednim prioritetom EU za ruralni razvoj i pokrivaju najmanje jedan od sljedećih elemenata:

a) jedan ili više zakonskih uvjeta o upravljanju i/ili standarda za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete navedene u 1. poglavlju glave VI. Uredbe (EU) br. HR/2012

b) poljoprivredne prakse koje su korisne za klimu i okoliš, kako je navedeno u 2. poglavlju glave III. Uredbe (EU) br. DP/2012 i održavanje poljoprivrednih područja kako je navedeno u članku 4., stavku 1., točki c Uredbe (EU) br. DP/2012;

c) zahtjeve i mjere povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagođavanjem klimatskim promjenama, bioraznolikosti, zaštitom vode i tla, informiranje o bolestima životinja i bilja i inovacijama navedenima u prilogu 1. Uredbi (EU) br. HR/2012;

d) održivi razvoj ekonomskih aktivnosti malih gospodarstava, kako je definirano Programom i barem nekim od gospodarstava koja sudjeluju u Shemi za male poljoprivrednike navedenoj u glavi V. Uredbe (EU) br. DP/2012; ili

e) gdje je primjenjivo, standarda zaštite na radu koji su utemeljeni na zakonodavstvu Unije;

163

Usavršavanje savjetnika može obuhvatiti i druga područja vezana uz ekonomsko, proizvodno-tehnološko i okolišno prihvatljivo poslovanje poljoprivrednoga gospodarstva.


Izbor korisnika mora biti objektivan, otvoren, transparentan i pošten. U tu svrhu primjenjivat će se pravila javne nabave i korisnici će biti odabrani putem poziva na dostavu prijedloga projekata otvorenim za pravne osobe (privatne i javne)

3.2.5. Veza ove podmjere/mjere sa odredbama drugih zakonskih akata


- max vrijednost potpore po korisniku za izobrazbu savjetnika iznosi 200.000,00 € kroz 3 godine,

- Ukupna potpora male vrijednosti koja se dodjeljuje bilo kojem pojedinom poduzetniku ne smije premašivati EUR 200 000 tijekom razdoblja od tri fiskalne godine.


Za ovu mjeru ukupna alokacija (2014-2020) iznosi xy mil € javne potpore (i EAFRD potpore) i razbiti po podmjerama (type of operations), a sukladno financijskom planu iz PRR-a.

Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 1.409.909,91 1.382.432,43 1.355.405,41 1.328.828,83 1.302.702,70 1.277.027,03 1.251.801,80 9.308.108,11

RH doprinos 469.969,97 460.810,81 451.801,80 442.942,94 434.234,23 425.675,68 417.267,27 3.102.702,70

Sveukupno 1.879.879,88 1.843.243,24 1.807.207,21 1.771.771,77 1.736.936,94 1.702.702,70 1.669.069,07 12.410.810,81

Javni doprinosJavni

doprinos ukupno

Javni doprinos

(%)

Privatni doprinos

Privatni doprinos

(%)

UKUPNO 2014-2020

EU EU (%) RH RH-

(%)

PODMJERA 1.: Davanje savjetodavnih usluga

PODMJERA 2.: Usavršavanje savjetnika

Ukupno

5. Izlazni pokazateljiMjera Vrsta Razina Pokazatelj Ciljana

164

pokazatelja praćenja

vrijednost 2014-

2020

Pružanje savjetodavni

h usluga i obavljanje poslova na

gospodarstvu, uključujući šumarstvo

čl. 16

Izlazni

Podmjera 16.1:Davanje savjetodavnih usluga

Broj pruženih savjeta

Broj poljoprivrednika kojima je pružen savjet

Podmjera 16.2:Usavršavanje savjetnika

Broj korisnikaBroj savjetnika obuhvaćen obukom


10.3. Sudjelovanje u proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s oznakom kvalitete

1. Pravna osnova

Prijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 ; 17352/1/12 REV 1; članak 17. Uredba Komisije (EC) xy

Doprinos fokus područjima i ciljevi mjere

Osnova politike kvalitete je stvaranje sustava zaštite i podizanja vrijednosti posebnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla te sustava za zaštitu proizvoda s posebnim svojstvima koja proizlaze iz tradicionalnih načina njihova spremanja i imaju tzv. tradicionalno obilježje. Cilj je potaknuti poljoprivredne proizvođače na sudjelovanje u poboljšanju kvalitete poljoprivrednih proizvoda čime se pridonosi povećanju dodane vrijednosti u poljoprivredi (poboljšanje kvalitete proizvodnje i poljoprivrednih proizvoda namijenjenih za ljudsku potrošnju, povećanje potrošnje hrane visoke kvalitete, podrška poljoprivrednicima za proizvodnju proizvoda sa oznakom kvalitete), zatim poticanje raznolikosti u poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji, te zaštita proizvoda s oznakom kvalitete od zlouporabe i imitacije.Učinkovitost dostizanja ciljeva podrazumijeva spremnost potrošača na plaćanje veće cijene za proizvode pod oznakom kvalitete. Prepoznatljiva razina proizvoda koji su uključeni u programe kvalitete je niska, što ne daje mogućnost proizvođačima veći prihod od prodaje proizvoda s oznakom kvalitete.

Ova mjera doprinosi boljoj integraciji primarnih poljoprivrednih proizvođača u lanac prehrane preko shema kvalitete (P3a).

165


Predmet potpore je potpuno ili djelomično pokriće fiksnih troškova koji nastaju uključivanjem i sudjelovanjem proizvođača u proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s oznakom kvalitete (oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalni specijalitet). Svaki proizvođač koji sudjeluju u proizvodnji proizvoda s oznakom kvalitete mora biti član Udruge.3. Prihvatljivi korisnici

Prihvatljivi korisnici u ovoj mjeri su poljoprivredna gospodarstva u skladu sa Zakonom o poljoprivredi, koji su u godini podnošenja prijave za natječaj dobili pravo korištenja oznake kvalitete ili zaštitnog znaka (oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla, zajamčeno tradicionalni specijalitet) na proizvodima, ekološki poljoprivredni proizvođači u skladu sa Zakonom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda, grupe proizvođača u sektoru vinarstva te grupe proizvođača jakih alkoholnih pića i korisnici registrirane zemljopisne oznake jakih alkoholnih pića.

4. Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani prihvatljivi troškovi

Potpora je namijenjena pokrivanju troškova uključivanja i sudjelovanja u shemama proizvodnje, uključujući troškove kontrola koje potvrđuju usklađenost sa specifikacijom pojedine sheme kao što su:

- troškovi postupka registracije oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta (troškovi podnošenja zahtjeva za registraciju, podnošenja prigovora, podnošenja zahtjeva za izmjenu i dopunu specifikacije proizvoda, podnošenja zahtjeva za oglašavanje rješenja o registraciji oznake ništavim, troškovi savjetodavnih usluga za izradu specifikacije proizvoda),

- troškovi izrade Plana kontrole i troškova potvrđivanja sukladnosti proizvoda sa specifikacijom,

- troškovi kontrole ovlaštenog kontrolnog tijela (samo za ekološke proizvođače),- troškovi provođenja organoleptičkih, mikrobioloških ili fizikalno-kemijskih analiza,- troškovi informiranja i promoviranja koji se tiču proizvoda koji su u shemama

kvalitete

5. Uvjeti prihvatljivosti

Prihvatljivi korisnici moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

6. Kriteriji rangiranja


7. Visina i intenzitet potpore

166

Odobrava se kao godišnje poticajno plaćanje čija se razina određuje u skladu s razinom nepromjenjivih troškova nastalih sudjelovanjem u programima koji se podupiru, u maksimalnom trajanju od pet godina.

Maksimalni iznos javne potpore ne prelazi iznos od 3.000 EUR/ godišnje po poljoprivrednom gospodarstvu. Iznos godišnje potpore odredit će se na temelju računa, koji će se priložiti uz zahtjev.

Potpora za troškove informiranja i promoviranja koji se tiču proizvoda koji su u shemama kvalitete iznosi do 70% prihvatljivih troškova, ali ne prelazi iznos od 1.000 EUR/ korisniku


Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 2.148.016,43 2.106.154,13 2.064.978,10 2.024.488,33 1.984.684,83 1.945.567,60 1.907.136,64 14.181.026,07

RH doprinos 716.005,48 702.051,38 688.326,03 674.829,44 661.561,61 648.522,53 635.712,21 4.727.008,69

Sveukupno 2.864.021,91 2.808.205,51 2.753.304,13 2.699.317,78 2.646.246,44 2.594.090,13 2.542.848,85 18.908.034,75

Za ovu mjeru ukupna alokacija (2014-2020) iznosi (EUR):

Javni doprinosJavni

doprinos ukupno

Javni doprinos (%)

Privatni doprino

s

Privatni doprino

s (%)

UKUPNO 2014-2020

EU EU (%)

RH RH(%)

Sudjelovanje u proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s oznakom kvalitete

8.901.112 75,00 2.967,037 25,00 11.868.150 100,00 0,00 0,00 11.868.150

Troškovi informiranja i promoviranja proizvoda s oznakom kvalitete

0

Ukupno 75,00 25,00 0


MjeraVrsta

pokazatelja


Ciljana vrijednost 2014-

2020

Sudjelovanje u proizvodnji Izlazni Mjera (17) Broj korisnika koji su dobili

potporu

167

poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda s

oznakom kvalitete

čl. 17

10. Provjerljivost i kontrola

Način provjere i kontrole svih uvjeta i kriterija prihvatljivosti bit će opisani provedbenim aktom, a provodi ih Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

10.4. Ulaganja u materijalnu imovinu

1. Pravna osnova

Prijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 ; 17352/1/12 REV 1; članak 18 Uredba Komisije (EC) xy

Opravdanost mjere

Trenutna situacija u sektorima poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda razlog je za implementaciju ove mjere u Republici Hrvatskoj.

Problemi sektora poljoprivredne proizvodnje su mala prosječna proizvodnja (prinos) po proizvodnoj površini čemu je razlog, između ostalog, manjak navodnjavanih površina u RH. Također, problem je i mala specijaliziranost u proizvodnji, HR poljoprivredni proizvođači proizvode različite kulture na manjim površinama čemu uvelike doprinosi i rascjepkanost proizvodnih parcela.

Problem u proizvodnji, kako primarnoj tako i sekundarnoj, je i nedovoljno praćenje novih tehnika i tehnologija što direktno utječe na kvalitetu i cijenu finalnog proizvoda. Nadalje, zbog očuvana prirodnih resursa pažnju treba posvetiti očuvanju istih što će se postići ulaganjima u preradbene kapacitete koji svojim radom ne utječu negativno na okoliš a poticat će se i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora.


Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva ključna su kako bi se unaprijedilo njihovo gospodarsko stanje putem povećanja obujma proizvodnje i boljeg korištenja faktora proizvodnje, uključujući uvođenje novih tehnologija i inovacija, fokusiranjem na kakvoću, ekološke proizvode i diversifikaciju aktivnosti na farmi, kao i unapređenje stanja okoliša,

168

radnih uvjeta, zdravlja i dobrobiti životinja na gospodarstvu. Mjera doprinosi dostizanju općeg cilja politike ruralnog razvoja – konkurentnost poljoprivrede.

Podmjera 1.: Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

Cilj podmjere je povećanje konkurentnosti kroz modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava, poboljšanje kvalitete proizvoda uvođenjem novih tehnologija i inovacija. (P2AB, 3A, 5BD, 6A). Modernizacijom objekata i pripadajuće infrastrukture, mehanizacije, strojeva i opreme uključujući tehnološku i informatičku opremu koja služi poboljšanju konkurentnosti u bilinogojstvu, stočarstvu i s njima povezanim uslužnim djelatnostima te kupnjom zemljišta i ulaganjem u njegovu konsolidaciju i kvalitetu (komasacija, kalcifikacija, navodnjavanje, melioracija) podiže se konkurentnost proizvodnje na razinu tržišne konkurentnosti.Potporom izgradnji objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora prvenstveno za korištenje na poljoprivrednom gospodarstvu podmjera doprinosi povećanju učinkovitog korištenja energije (P5b) te pomaže opskrbu i uporabu energije iz obnovljivih izvora iz nusprodukata, otpada, ostataka i ostalog bio-otpada u svrhu bio-gospodarenja (P5c). Osim toga, povećanim intenzitetom potpore mladim poljoprivrednicima ova podmjera potiče ulazak mladih u sektor poljoprivrede (P2b).

Podmjera 2.: Prerada, razvoj i trženje poljoprivrednih proizvoda

Cilj podmjere je poboljšanje kvalitete prerade i trženja poljoprivrednih proizvoda sukladno Dodatku 1 Ugovora o EU i pamuka, osim proizvoda ribarstva kroz investicije u poboljšanje učinkovitosti, obnovljive izvore energije, nove tehnologije i nove tržišne mogućnosti.Ulaganjem u objekte i pripadajuću infrastrukturu, mehanizaciju, gospodarska vozila, strojeve, opremu uključujući tehnološku i informatičku opremu koja služi poboljšanju konkurentnosti u bilinogojstvu, stočarstvu i s njima povezanim uslužnim djelatnostima te kupnju zemlje radi realizacije projekta dovodi se prerada, razvoj i trženje poljoprivrednih proizvoda na nivo konkurentnosti na tržištu.Povećanje vrijednosti poljoprivrednih proizvoda može se provesti kroz modernizaciju i poboljšanje učinkovitosti u preradi i trženju, promoviranjem prerade poljoprivrednih proizvoda korištenjem obnovljivih izvora energije, uvođenjem novih tehnologija i inovacija, otvaranje novih tržišnih mogućnosti s naglaskom na kakvoću, poboljšanje zaštite okoliša, sigurnosti na radu, zdravlja i dobrobiti životinja.Poboljšanje infrastrukture (pristup poljoprivrednom zemljištu, komasacija, opskrba energijom, gospodarenje vodama), povezano s razvojem poljoprivrednog sektora, što doprinosi konkurentnosti poljoprivrede.(P2A, B, 3A, 5B,D)

Podmjera 3.: Razvoj i unaprjeđenje infrastrukture za navodnjavanje i odvodnju u funkciji razvoja i prilagodbe poljoprivrede

Cilj podmjere je osiguranje potpore investicijama za infrastrukturu navodnjavanja i odvodnje, vodno gospodarstvo - mreže za navodnjavanje, kako bi se osigurala stabilnost prinosa i unapređenje kvalitete usjeva. Navodnjavanje (P5A) je jedna od mjera koje mogu smanjiti i spriječiti štete nanesene sušom u određenim područjima. U našim uvjetima proizvodnje i kod većine poljoprivrednih kultura, sadržaj vode u tlu je često suprotan od potreba biljaka, tako da je u doba najvećih zahtjeva za vodom njen priljev u tlo najmanji. Obzirom na prirodne potencijale Hrvatske, a to su povoljna umjerena klima, kvalitetna tla i bogati vodni resursi,

169

navodnjavanje se ne provodi u onolikoj mjeri kolike su stvarne mogućnosti i potrebe. Republika Hrvatska navodnjava samo 1,36% korištenih poljoprivrednih površina i po tom se nalazi na jednom od posljednjih mjesta u Europi. Kroz ulaganja u objekte, crpne stanice, vodozahvatne građevine, bunare sa pripadajućom opremom, tlačnu distributivnu mrežu, otvorenu kanalsku mrežu, mikroakumulacije, akumulacije i rezervoare smanjuje se šteta nanesena sušom te ujedno i povećava poljoprivredni potencijal zemljišta.U cilju poboljšanja gospodarenja prirodnim resursima i učinkovitije poljoprivredne proizvodnje uz okrupnjavanje poljoprivrednih površina i uvođenje novih tehnologija proizvodnje nužna je i izgradnja i infrastrukture za navodnjavanje.Specifični cilj mjere je osiguranje potpore investicijama za infrastrukturu navodnjavanja i odvodnje, vodno gospodarstvo - mreže za navodnjavanje, kako bi se osigurala stabilnost prinosa i unapređenje kvalitete usjeva.


Mjera se sastoji od 3 podmjere:1. ulaganja u poljoprivredna gospodarstva2. prerada, razvoj i trženje poljoprivrednih proizvoda3.razvoj i unaprjeđenje infrastrukture za navodnjavanje u funkciji razvoja i prilagodbe poljoprivrede

3.1. PODMJERA 1.: Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

3.1.1. Prihvatljivi korisniciPrihvatljivi korisnici u ovoj podmjeri su poljoprivredna gospodarstva u skladu s Zakonom o poljoprivredi.

3.1.2. Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani prihvatljivi troškovi Materijalna ulaganja: objekti i pripadajuća infrastruktura, ulaganje u zemljište - njegovu konsolidaciju i kvalitetu, mehanizacija, gospodarska vozila, strojevi, oprema uključujući tehnološku i informatičku opremu koja služi poboljšanju konkurentnosti u bilinogojstvu, stočarstvu i s njima povezanim uslužnim djelatnostima, u skladu s Zakonom o poljoprivredi. Ulaganja u OIE za potrebe gospodarstva. Kupnja zemljišta radi realizacije projekta, do 10% vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova projekta.Nematerijalna ulaganja: računalni programi i ostala nematerijalna ulaganja povezana sa materijalnim ulaganjima. Opći troškovi: usluge arhitekata, inženjera (uključujući geodete), konzultanata, studije izvedivosti, patenti i licence, do 15% vrijednosti ukupne javne potpore..

Neprihvatljivi troškovi obuhvaćaju:- PDV, naknade (komunalna i vodna), doprinosi i drugi porezi

- kamate

- rabljena mehanizacija, gospodarska vozila, strojevi i oprema

- jednostavne zamjene investicije

170

- troškovi vezani uz ugovor o najmu, kao što su marža najmodavca, troškovi refinanciranja kamata, režijski troškovi i troškovi osiguranja

- otkup prava na izravna plaćanja u poljoprivrednoj proizvodnji, kupovina životinja te kupovina sadnog materijala i presadnica i sadnja

- troškovi nastali prije prijave na natječaj, osim općih troškova

3.1.3. Uvjeti prihvatljivostiKorisnici moraju biti Upisani u upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Njihove aktivnosti obuhvaćaju uzgoj jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva, sadnog materijala i ukrasnog bilja, stoke, peradi i ostalih životinja, mješovitu proizvodnju i pomoćne djelatnosti u poljoprivredi i djelatnosti koje se obavljaju nakon žetve usjevaPotpora se može dodijeliti i mladim poljoprivrednicima korisnicima potpore iz članka 20(1)(a)(i) za ulaganja u cilju dostizanja standarda Unije, uključujući sigurnost na radu, a koji su stupili na snagu u prethodnih 12 mjeseci. Potpora za ulaganja u cilju dostizanja tih standarada može se dodijeliti u najduljem roku od 12 mjeseci od uključivanja u obavljanje poljoprivredne djelatnosti.

3.1.4. Visina i intenzitet potpore Visina potpore:

- min vrijednost javne potpore (apsolutni iznos) po investiciji (projektu) iznosi 3.500 €

- max vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 1.5 mil €

- max vrijednost javne potpore tijekom programskog razdoblja po korisniku i ovoj podmjeri iznosi 3mil €

Intenzitet potpore izražen je kao udio javne potpore u prihvatljivim troškovima ulaganja. Intenzitet potpore za ulaganja iznosi do 50% od ukupnih prihvatljivih troškova.Intenzitet potpore za ulaganja u provedbu Direktive Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla iznosi 75% iznosa prihvatljivog ulaganja i to u razdoblju najviše četiri godine od dana pristupanja RH u EU na temelju članka 3. stavka 2. i članka 5. stavka 1. te Direktive.

Navedeni intenziteti potpore mogu biti uvećani za dodatnih 20% u slijedećim slučajevima: - za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici početnici (do 40 godina)

- za zajednička ulaganja i integrirane projekte koji uključuju podršku u više od jedne mjere

- za ulaganja u područja s težim uvjetima gospodarenja

- za ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva (EuropeanInnovationPartnership - EIP)

Maksimalni intenzitet potpore u ovoj podmjeri ne smije prijeći 90% od ukupno prihvatljivih ulaganja.

171

Integrirani projekti su oni koji obuhvaćaju najmanje dvije aktivnosti unutar najmanje dvije različite mjere.Plaćanja mogu biti u ratama. Korisnik može tražiti avansna plaćanja za investicije i to do 50% javne potpore.


Kriteriji Max bodovi

SOCIJALNI[2][2] 15

Dob podnositelja prijave: do 25 godina do 40 godina do 55 godina

531

Obrazovanje podnositelja prijave: završen fakultet 5

Podnositelj prijave je žena 5

REGIONALNI 25

Investicija je locirana u JLS s razvojnim indeksom[3][3]: manje od 50% HR prosjeka između 50% i 75% HR prosjeka između 75% i 100% HR prosjeka

15105

Investicija je locirana u naselju s manje od 2000 stanovnika 5

Podnositelj prijave ima prebivalište (fizička osoba) ili sjedište u naselju gdje je locirana investicija

5

OKOLIŠNI 20Investicija se odnosi na korištenje obnovljivih izvora energije 10Investicija se odnosi na ekološku proizvodnju[4][4] 10EKONOMSKI 40Ocjena podnositelja prijave 10Ocjena poslovnog plana (pokazatelji) 20Planirano novo zapošljavanje:

1 zaposleni 2 zaposlena više od 2 zaposlena

5710

3.2. PODMJERA 2.: Prerada, razvoj i trženje poljoprivrednih proizvoda


[2][2] primjenjivo samo za fizičke osobe ili isključive vlasnike poduzeća koji su u isto vrijeme i zaposleni[3][3] Government Decision on Classification of Local and Regional Government According to Development Index (OG 89/10)[4][4] podnositelj zahtjeva je ekološki proizvođač i projekt se odnosi na ekološku proizvodnju

172

Prihvatljivi korisnici u ovoj podmjeri su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, zadruge, trgovačka društva koja se bave preradom proizvoda iz Dodatka 1 Ugovora o EU i pamuka osim proizvoda ribarstva.


Materijalna ulaganja: objekti i pripadajuća infrastruktura, mehanizacija, gospodarska vozila, strojevi, oprema uključujući tehnološku i informatičku opremu, ulaganja u OIE koja služi za preradu i marketing proizvoda pokrivenih Dodatkom I Ugovora ili pamuka, isključujući proizvode ribarstva. Rezultat proizvodnog procesa može biti proizvod koji nije pokriven Dodatkom I Ugovora.. Kupnja zemljišta radi realizacije projekta, do 10% vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova projekta.Nematerijalna ulaganja: računalni programi i ostala nematerijalna ulaganja povezana sa materijalnim ulaganjima. Opći troškovi: usluge arhitekata, inženjera (uključujući geodete), konzultanata, studije izvedivosti, patenti i licence, do 15% vrijednosti troškova ukupnog ulaganja.Neprihvatljivi troškovi obuhvaćaju:

- PDV, naknade (komunalna i vodna), doprinosi i drugi porez i kamate

- rabljena mehanizacija, gospodarska vozila, strojevi i oprema

- jednostavne zamjene investicije

- troškovi vezani uz ugovor o najmu, kao što su zakupnina, troškovi refinanciranja kamata, režijski troškovi i troškovi osiguranja

- troškovi nastali prije prijave na natječaj, osim općih troškova

3.2.3. Uvjeti prihvatljivostiKorisnik mora biti registriran za specifične prerađivačke aktivnosti za proizvode iz Dodatka 1 Ugovora o EU i pamuka osim proizvoda ribarstva na početku ulaganja ukoliko se takvom aktivnošću bavi. Ukoliko nije registriran na početku ulaganja mora to biti na kraju ulaganja sukladno zakonodavstvu RH.


Visina potpore:


- max vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 1,8 mil €- max vrijednost javne potpore tijekom programskog razdoblja po korisniku i

ovoj podmjeri iznosi 4 mil €

Intenzitet potpore izražen je kao udio javne potpore u prihvatljivim troškovima ulaganja. Intenzitet potpore za ulaganja iznosi do 50% od ukupnih prihvatljivih troškova.

173

Navedeni intenzitet potpore kao udio javne potpore u prihvatljivim troškovima investicije može biti povećan za dodatnih 20% ukoliko za ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva (EuropeanInnovationPartnership - EIP). Plaćanja mogu biti u ratama. Korisnik može tražiti avansna plaćanja za investicije i to do 50% javne potpore.

3.2.5. Kriterij rangiranja

Kriteriji Rangiranje i bodovanje

SOCIJALNI 35

Naobrazba podnositelja prijave:(vrijedi samo za fizičke osobe)- Specijalizirani tečaj - 2- srednja stručna sprema poljoprivrednog ili srodnog usmjerenja*- visoka stručna sprema poljoprivrednog ili srodnog usmjerenja*

25

10

Starost podnositelja podnositelj prijave je:(vrijedi samo za fizičke osobe)-mlađi od 40 godina, odnosno je/će navršiti 40. godinu u godini podnošenja prijave-mlađi od 55 godina, odnosno je/će navršiti 55. godina u godini podnošenja prijave

10

5

Podnositelj prijave je žena(vrijedi samo za fizičke osobe)

5

Lokacija projekta se nalazi u području s otežanim uvjetima gospodarenja 10

OKOLIŠNI 15Ekološki doprinos ulaganju1.Proizvodnja i prerada proizvoda iz ekološkog uzgoja 2.recikliranje i korištenje otpada

105

Energetska učinkovitost 10ulaganja u obnovljive izvore energije za preradu 10EKONOMSKI 40Projektom će se ostvariti dodatno zapošljavanje

- Povećanje za 10%- Povećanje za 10-20%- Povećanje za 20-30%- Povećanje za 30-50%- Povećanje > 50%

246810

Struktura prihoda Više od 30% od izvoza 10

174

Manje od 30% od izvoza 5Povećanje dodane vrijednosti proizvodnje na gospodarstvu

- Povećanje za 10%- Povećanje za 10-20%- Povećanje za 20-30%- Povećanje za 30-50%- Povećanje > 50%

246810

Ocjena poslovnog plana (ekonomski pokazatelji) 10* poljoprivredi srodna usmjerenja su veterinarsko, šumarsko i prehrambeno-biotehnološko usmjerenje

3.3. PODMJERA 3:. Razvoj i unaprjeđenje infrastrukture za navodnjavanje i odvodnju u funkciji razvoja i prilagodbe poljoprivrede

3.3.1. Prihvatljivi korisniciPrihvatljivi korisnici u ovoj podmjeri su jedinice područne (regionalne) samouprave.

3.3.2. Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani prihvatljivi troškovi Materijalna ulaganja: objekti, crpne stanice, vodozahvatne građevine, bunari sa pripadajućom opremom, tlačna distributivna mreža, otvorena kanalska mreža, mikroakumulacije, akumulacije, rezervoari.

Nematerijalna ulaganja: računalni programi i ostala nematerijalna ulaganja povezana sa materijalnim ulaganjima. Opći troškovi: usluge izrade projektne dokumentacije, stručni nadzor i ostale konzultantske usluge, studije izvodljivosti, patenti i licence do 15% vrijednosti troškova ukupnog ulaganja Kupnja zemljišta radi realizacije projekta, do 10% vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

Neprihvatljivi troškovi obuhvaćaju:- PDV, osim nenadoknadivog PDV-a

- kamate

- rabljeni strojevi i oprema

- jednostavna zamjena investicije

- troškovi vezani uz ugovor o najmu, kao što su zakupnina, troškovi refinanciranja kamata, režijski troškovi i troškovi osiguranja

troškovi nastali prije prijave na natječaj, osim općih troškova

3.3.3. Uvjeti prihvatljivostiUlaganje mora biti predviđeno u planu navodnjavanja područne (regionalne) samouprave. Ulaganje mora biti u skladu sa standardima vezanim uz zaštitu okoliša te sa odredbama Zakona o vodama.

175

Ulaganje mora biti u obuhvaćeno Planom upravljanja vodnim područjem. Mjerila potrošnje vode moraju biti ugrađena.


Visina potpore:- min vrijednost javne potpore (apsolutni iznos) po investiciji (projektu) iznosi 100.000

€- max vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 5 mil €- ograničiti po korisniku za cijelo programsko razdoblje 15 mil EUR?

Intenzitet potpore izražen je kao udio javne potpore u prihvatljivim troškovima investicije. Intenzitet potpore iznosi:

- do 100% od ukupnih prihvatljivih troškova za neprofitne investicije

Plaćanja mogu biti u ratama. Korisnik može tražiti avansna plaćanja za investicije i to do 50% javne potpore.

3.3.5.Kriteriji rangiranjaKriteriji Max bodovi

EKONOMSKI 32Ekonomska stopa povrata(uzima se u obzir ekonomska stopa povrata iz studije izvedivosti. Period od 30 godina i diskontnu stopu koja odgovara državnim projektima)

12 ≥ 15 %10 ≥ 10 % < 15 %9 ≥ 7 % < 10 %5 > 5 % < 7 %

Obuhvaćenost poljoprivrednih površina (ugovori s krajnjim korisnicima)

10 > 70% ugovora

7 50-70% ugovora

5 30% >50%ugovora3 ≥ 30% ugovora

Sufinanciranje projekta (bez PDV)(u slučaju da je vrijednost projekta veća od max. dozvoljenog troška, a u ostalim slučajevima nije primjenjivo)

10 > 20% vrijednosti projekta 5 ≤ 5%-20% projekta

REGIONALNI 10Ulaganja na području s otežanim uvjetima gospodarenja

10

OKOLIŠNI 38Površine koje će biti obuhvaćene niskotlačnim sustavima manjim od 3 ba

8 min 50% površine5 min 30% površine3 min 20% površine

Raspoloživost vode za navodnjavanje 15 Vrlo visok potencijal za navodnjavanje

12 Visok potencijal za

176

navodnjavanje10 Srednji potencijal za

navodnjavanje8 Umjeren potencijal za

navodnjavanje4 Nizak potencijal za

navodnjavanje2 Vrlo nizak potencijal za

navodnjavanjePogodnost tla za navodnjavanje(>60%)

15 Pogodnih tla za navodnjavanje10 Umjereno pogodna tla za

navodnjavanje5 Ograničeno pogodna tla za navodnjavanje


Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 121.968.918,92 127.403.986,49 133.376.599,10 129.011.340,09 114.247.027,03 111.995.270,27 109.783.018,02 847.786.159,91

RH doprinos 40.656.306,31 42.467.995,50 44.458.866,37 43.003.780,03 38.082.342,34 37.331.756,76 36.594.339,34 282.595.386,64

Sveukupno 162.625.225,23 169.871.981,99 177.835.465,47 172.015.120,12 152.329.369,37 149.327.027,03 146.377.357,36 1.130.381.546,55

5.Izlazni pokazatelji

MjeraVrsta

pokazatelja



2020

Ulaganja u materijalnu imovinu

čl. 18

Izlazni Mjera (18)

Broj zaprimljenih prijavaBroj isplaćenih projekataBroj korisnikaBroj ha obuhvaćen ulaganjima za poboljšanje sustava navodnjavanja (18.1; 18.3)Ukupan iznos ulaganja kojim se povećava energetska učinkovitost u poljoprivredi i prerađivačkoj industriji (18.1;18.2) - EURBroj projekata kojima se povećava energetska učinkovitost u poljoprivredi i prerađivačkoj industriji (18.1;18.2)Ukupni iznos ulaganja u proizvodnju iz obnovljivih

177

izvora energije (18.1) - EURBroj projekata kojima se ulaže u proizvodnju iz obnovljivih izvora energije (18.1)Ukupan broj uvjetnih grla obuhvaćen ulaganjem na gospodarstvu s ciljem smanjenja N2O i emisije metana (18.1)Ukupan broj novih stalnih radnih mjesta (18.1;18.2)

Podmjera 18.1:Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva


Broj korisnika

Podmjera 18.2:Prerada, razvoj i trženje poljoprivrednih proizvoda


Broj korisnika

Podmjera 18.3:Razvoj i unaprjeđenje infrastrukture za navodnjavanje u funkciji razvoja i prilagodbe poljoprivrede


Broj korisnika

10.5. Obnova poljoprivrednog potencijala uslijed elementarnih prirodnih nepogoda

1. Pravna osnova

Prijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta x, članak 19.Uredba komisije (EC) xx


Prirodne katastrofe nastaju iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, a uključuju potrese, požare (uključujući i šumske požare), poplave, suše, snježne lavine, olujno nevrijeme, odrone i klizanja tla, orkanske vjetrove i dr. U Republici Hrvatskoj u zadnjih 17 godina prijavljeno je oko 12 milijardi kuna šteta od suša i oko 5 milijardi kuna šteta od poplava, velikom većinom na poljoprivrednoj proizvodnji što iznosi gubitak od prosječno milijardu kuna prinosa godišnje.Unazad deset godina zabilježeno je 245 požara, prosječne godišnje opožarene površine od 9.016 ha uz indirektnu procijenjenu godišnju štetu od 327.322.822 kuna.Isto je tako i u slučaju iznenadne pojave bolesti životinja i biljaka koje poprime razmjere epidemije i ugrožavaju zdravlje ljudi kao i u slučajevima kada predstavljaju ozbiljan gospodarski gubitak određenoj skupini poljoprivrednih proizvođača.

178

S obzirom na velike materijalne štete koje one uzrokuju u poljoprivrednoj proizvodnji cilj je ove mjere obnavljanje potencijala poljoprivredne proizvodnje oštećenog prirodnim nepogodama. (P3b)



Potpora se dodjeljuje OPG-ima, pravnim i fizičkim osobama, poljoprivrednicima ili skupinama (zadruge, udruge ) poljoprivrednika. Potpora se može dodijeliti i javnim tijelima kada je utvrđena poveznica između ulaganja tih tijela i potencijala poljoprivredne proizvodnje.

3.1.2. Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani prihvatljivi troškoviulaganja u sanaciju poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala oštećenog elementarnom prirodnom nepogodom ili iznenadne pojave bolesti biljaka i životinja


Kod ulaganja u sanaciju potpora ovisi o formalnoj potvrdi nadležnoga javnog tijela države članice o tome da se dogodila elementarna prirodna nepogoda te da je ta nepogoda ili mjera prihvaćena u skladu s Direktivom 2000/29/EZ za iskorjenjivanje ili zaustavljanje pojave bolesti biljaka ili nametnika (štetočina) koji su uzrokovali štetu najmanje 30% relevantnoga poljoprivrednog potencijala.U sklopu ove mjere ne odobrava se potpora za gubitak prihoda koji je posljedica elementarne prirodne nepogode.

4. Kriterij rangiranjaPrema vremenu dostiglih prijava do ispunjenja kvote ili proporcionalno po visini zahtjeva u slučaju ispunjenja kvote.

5. Veza ove podmjere/mjere s odredbama drugih zakonskih akata Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97, 174/04 ), Metodologija za procjenu štete od elementarnih nepogoda (NN 96/98)


100% za ulaganja u sanaciju poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala oštećenog elementarnom prirodnom nepogodom ili iznenadnom pojavom bolesti biljaka i životinja


Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 7.049.549,55 6.912.162,16 6.777.027,03 6.644.144,14 6.513.513,51 6.385.135,14 6.259.009,01 46.540.540,54

RH doprinos 2.349.849,85 2.304.054,05 2.259.009,01 2.214.714,71 2.171.171,17 2.128.378,38 2.086.336,34 15.513.513,51

Sveukupno 9.399.399,40 9.216.216,22 9.036.036,04 8.858.858,86 8.684.684,68 8.513.513,51 8.345.345,35 62.054.054,05

179

Javni doprinosJavni

doprinos ukupno

Javni doprinos(%)

Privatni

doprinos

Privatni doprinos

(%)

UKUPNO 2014-2020

EU EU (%) RH RH

(%)

Obnova poljoprivrednog

potencijala uslijed elementarnih i

prirodnih nepogoda

55.000.000 85 9.705.882 15 64.705.882


MjeraVrsta

pokazatelja



2020Obnova

poljoprivrednog potencijala

uslijed elementarnih i

prirodnih nepogoda

čl. 19

Izlazni Mjera (19)

Broj korisnika - poljoprivrednika

Broj korisnika - javna tijela


Način provjere i kontrole svih uvjeta i kriterija prihvatljviosti biti će opisani provedbenim aktom, a provodi ih agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Države članice osiguravaju da se izbjegne takva prekomjerna naknada koja je rezultat kombiniranja ove mjere i drugih nacionalnih ili Unijinih instrumenata potpore ili shema privatnih osiguranja.

10.6. Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva

1. Pravna osnovaPrijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 ; 17352/1/12 REV 1; članak 20 Uredba Komisije (EC) xy

Doprinos fokus područjima i ciljevi mjere

Stvaranje i razvoj novih gospodarskih aktivnosti u obliku novih poljoprivrednih gospodarstava, poduzeća ili ulaganja u nepoljoprivredne aktivnosti bitni su za razvoj i konkurentnost ruralnih područja. Također je potrebno poticati razvoj malih poljoprivrednih

180

gospodarstava koja su potencijalno ekonomski održiva. Stvaranje i razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava, usmjeren je na ubrzano stvaranje novih radnih mjesta, podizanje poslovne i upravljačke vještine, kao i poboljšanje stanja u poduzetništvu u ruralnim područjima, gdje su uvjeti za gospodarski razvoj ograničeni, čime se doprinosi poboljšanju socijalnih i ekonomskih uvjeta na selu kao cjelini. Poljoprivredna gospodarstva i resursi na njima nude mogućnosti za nove oblike stvaranja prihoda i zapošljavanja. S obzirom na fizičke i ekonomske pokazatelje struktura poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj je vrlo nepovoljna i u usporedbi s drugim europskim zemljama je na začelju. Budući intenzivni uvjeti na tržištu rada daju veliku važnost samozapošljavanju.Razvoj, nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima otvara brojne mogućnosti za samozapošljavanje, a time i za optimizaciju radne snage i novih izvora prihoda za domaćinstva (P2b). Potpora razvoju poljoprivrednih gospodarstava i poduzeća trebala bi mladim poljoprivrednicima olakšati pokretanje posla i strukturnu prilagodbu njihovih gospodarstava, razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima te stvaranje novih radnih mjesta (P6a). Razvoj mikro poduzeća je posebno važno za područja izvan gradova i manjih naselja s ograničenim mogućnostima zapošljavanja. Uspješna diversifikacija gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima (P2a) i razvoj poduzetništva zahtijeva prikladne kvalifikacije za obavljanje određenih djelatnosti, kao i stjecanje poslovnih i upravljačkih vještina. Nova mala poljoprivredna gospodarstva i bolje mogućnosti zapošljavanja, osobito za članove poljoprivrednih gospodarstava, osiguravaju stvaranje nove dodane vrijednosti u ruralnim područjima, donose novi poticaj i time pridonose očuvanju naseljenog sela.Potporom izgradnji objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora doprinosi se povećanju učinkovitog korištenja energije (P5b) te pomaže opskrbu i uporabu energije iz obnovljivih izvora iz nusprodukata, otpada, ostataka i ostalog bio-otpada u svrhu bio-gospodarenja (P5c ).


Mjera se sastoji od 3 podmjere:1. Potpora mladim poljoprivrednicima za pokretanje poljoprivrednog gospodarstva

2. Razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava

3. Potpora razvoju postojećih nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima

3.1. PODMJERA 1.: Potpora mladim poljoprivrednicima za pokretanje poljoprivrednog gospodarstva


Prihvatljivi korisnici su fizičke osobe koje su u trenutku podnošenja prijave mlađe od 40 godina, posjeduju odgovarajuće profesionalne vještine i sposobnosti i prvi put pokreću poljoprivredno gospodarstvo kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva.

181


Unutar podmjere 3.1. prihvatljivi su svi sektori poljoprivredne proizvodnje sukladno Zakonu o poljoprivredi


Potpora se dodjeljuje paušalno, na osnovu poslovnog plana. Sadržaj poslovnog plana i kriteriji za pragove biti će propisani aktom EK. Realizacija poslovnog plana treba započeti u roku od 9 mjeseci od datuma donošenja Odluke o dodjeli sredstava. Donja i gornja ekonomska snaga gospodarstva ( moraju biti u rangu mikro i malih poduzeća) - propisati će se u suradnji sa Upravom poljoprivrede. Ovu podmjeru korisnik može koristiti samo jednom.



Dodjeljuje se u periodu od najviše 5 godina od godine od kad je gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sa novim nositeljem gospodarstva, u najmanje dvije rate uz uvjetovanje isplate zadnje rate nakon dokaza provedbe ciljeva koje je korisnik sam postavio u poslovnom planu.

Visina potpore:

- min vrijednost javne potpore (apsolutni iznos) po korisniku iznosi 3.500 € - max vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 70.000 €

3.2.PODMJERA 2.: Razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava


Korisnici ove mjere su mala poljoprivredna gospodarstva.


Unutar ove podmjere prihvatljivi su svi sektori poljoprivredne proizvodnje sukladno Zakonu o poljoprivredi.


Potpora se dodjeljuje paušalno, na osnovu poslovnog plana. Sadržaj poslovnog plana i kriteriji za pragove biti će propisani aktom EK. Realizacija poslovnog plana treba započeti u roku od 9 mjeseci od datuma donošenja Odluke o dodjeli sredstava.


182

Dodjeljuje se u periodu od najviše 5 godina od godine od kad je gospodarstvo osnovano, u najmanje dvije rate uz uvjetovanje isplate zadnje rate nakon dokaza provedbe ciljeva koje je korisnik sam postavio u poslovnom planu.

Visina potpore:- min vrijednost javne potpore (apsolutni iznos) po korisniku iznosi 3.500 € - max vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 15.000 €

3.3. PODMJERA 3.:Potpora razvoju postojećih nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima


a) mikro i mali gospodarski subjekti koje se bave nepoljoprivrednom djelatnošću osnovani kao obrti, zadruge i d.o.o. čiji su osnivači fizičke osobe

b) nositelji ili članovi poljoprivrednog gospodarstva koje djeluje kao: OPG, obrt, zadruga, d.o.o., čiji su osnivači fizičke osobe u ruralnom području


Unutar podmjere 3.4. prihvatljiva ulaganja obuhvaćaju razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnom području u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti uključujući i preradu i trženje proizvoda gdje je produkt ulaznog ili izlaznog proizvodnog procesa proizvod koji nije obuhvaćen Prilogom I Ugovora.

Prihvatljivi troškovi obuhvaćaju:

Materijalna ulaganja: izgradnja i/ili rekonstrukcija i/ili kupnja, uključujući najam nepokretne imovine; kupnja ili najam nove mehanizacije i opreme, uključujući računalni softver, do tržišne vrijednosti imovine

Nematerijalna ulaganja: autorska prava, zaštitni znakovi ili zaštitni postupci (procesi)

Opći troškovi: opći troškovi (do 15% vrijednosti prihvatljivih troškova investicije) povezani s troškovima navedenim u točkama a. i b., kao što su naknade arhitektu, inženjeru ili konzultantu, studije izvedivosti, dobivanje patenata ili licenci. Studije izvedivosti ostaju prihvatljiv trošak gdje, na temelju njihovih rezultata, nije učinjen trošak pod točkama a. i b.

Neprihvatljivi troškovi obuhvaćaju:

a) PDV

b) kamate

c) rabljena vozila, strojevi i oprema

d) jednostavne zamjene investicije

183

e) troškovi vezani uz ugovor o najmu, kao što su marža najmodavca, troškovi refinanciranja kamata, režijski troškovi i troškovi osiguranja

f) troškovi nastali prije prijave na natječaj, osim općih troškova


Visina potpore:

- min vrijednost javne potpore (apsolutni iznos) po investiciji (projektu) iznosi 3.500 € - max vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 200.000 € u 3 kalendarske godine- max vrijednost javne potpore tijekom programskog razdoblja po korisniku i ovoj mjeri

iznosi 500.000 €


Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 15.509.009,01 15.206.756,76 14.909.459,46 24.361.861,86 19.106.306,31 18.729.729,73 18.359.759,76 126.182.882,88

RH doprinos 5.169.669,67 5.068.918,92 4.969.819,82 8.120.620,62 6.368.768,77 6.243.243,24 6.119.919,92 42.060.960,96

Sveukupno 20.678.678,68 20.275.675,68 19.879.279,28 32.482.482,48 25.475.075,08 24.972.972,97 24.479.679,68 168.243.843,84


MjeraVrsta

pokazatelja



2020

Razvoj poljoprivrednog gospodarstva

i poduzetništva,

čl. 20

Izlazni

Mjera (20)

Broj zaprimljenih prijavaBroj isplaćenih projekataBroj korisnika koji su dobili potporuBroj novoosnovanih radnih mjestaUkupni opseg ulaganja u obnovljive izvore energije (EUR) (20.4)Broj isplaćenih projekata kojima se ulaže u proizvodnju iz obnovljivih izvora energije (20.4)Ukupni opseg ulaganja u ruralni turizam (EUR) (20.4)

Podmjera 20.1:Potpora mladim za pokretanje

Broj korisnika

184

poljoprivrednog gospodarstva Broj korisnika

Podmjera 20.2:Razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava

Broj korisnika

Podmjera 20.3:Popora razvoju postojećih nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima

Broj korisnika

10.7. Osnovne usluge i obnova i razvoj sela u ruralnim područjima1. Pravna osnova

Prijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 ; 17352/1/12 REV 1; članak 21Uredba Komisije (EC) xy


Razlike između urbanog i ruralnog načina života još uvijek su dosta očite. U usporedbi s gradskim područjima selo ima određene specifične razvojne potrebe, probleme i prilike koje zahtijevaju različite razvojne pristupe. Temeljni cilj mjere trebao bi biti vezan na uređivanje naselja i na stvaranje temelja za razvoj kvalitetnoga socijalnoga i ekonomskog načina života u kvalitetnom okolišu, uz istodoban razvoj gospodarstva. Pri tome valja omogućiti sljedeće:

Očuvanje i razvoj regionalnih identiteta i regionalnih značajaka Ekonomski, prostorno uravnotežen i održivi razvoj sela sa zaštitom okoliša kao

jednom od osnovnih postavaka Kvalitetne životne uvjete za cjelokupno seosko stanovništvo.

Vrlo važan je razvoj Informacijsko-komunikacijske tehnologije, infrastrukture za širokopojasnu mrežu i njena pristupačnost za ruralno stanovništvo (P6c).Razvoj lokalne infrastrukture i lokalnih osnovnih usluga u ruralnim područjima, uključujući i slobodno vrijeme i kulturu, obnova sela i aktivnosti usmjerene na obnovu i unapređenje kulturne i prirodne baštine sela i ruralnih krajolika ključan su čimbenik u svakom nastojanju da se ostvari potencijal rasta i promiče održivost ruralnih područja.(P6b)Kulturna baština je važna gospodarska prilika, stoga je nužno da prepoznamo ove potencijale i povećati važnost kulturne baštine kao razvojnog čimbenika. Ruralnu kulturnu baštinu treba njegovati kao dio nacionalnog identiteta i kao priliku za promicanje turizma i odgovarajuće aktivnosti. Očuvanje ruralnog kulturnog identiteta je osobito važno za Hrvatsku koja ima visok stupanj očuvanosti.

185

Potporom izgradnji objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora prvenstveno za korištenje na poljoprivrednom gospodarstvu mjera doprinosi povećanju učinkovitog korištenja energije (P5b) te pomaže opskrbu i uporabu energije iz obnovljivih izvora iz nusprodukata, otpada, ostataka i ostalog bio-otpada u svrhu bio-gospodarenja (P5c ).

3. Prihvatljivi korisnici

Prihvatljivi korisnici u ovoj mjeri su:

a) jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi ) do 10.000 stanovnikab) komunalna poduzeća u većinskom vlasništvu lokalne samouprave (najmanje 25%) c) javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave


Potpora u sklopu ove mjere pokriva:

Osnovnu komunalnu i prometnu infrastrukturu:

- opskrba pitkom vodom (dio priključka do magistralnog vodovoda)- lokalne nerazvrstane ceste - kanalizacija, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda- javna rasvjeta (rasvjetni stupovi)- opskrba plinom (dio priključka do centralnog voda)- opskrba toplinskom i/ili električnom energijom iz obnovljivih izvora energije za javnu

uporabu- prikupljanje i odlaganje komunalnog otpada(vozila, kontenjeri, kante)- ulaganje u javne površine, nabava potrebne opreme (javne zelene površine, pješačke

staze, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, igrališta (dječja, sportska), pješačke zone, tržnice, stajališta za javni prijevoz, nogostupi, parkirališta, biciklističke staze u naselju)

- protupožarna i civilna zaštita (vatrogasna djelatnost)- ulaganja u informacijsko - komunikacijsku tehnologiju- ulaganja u objekte za predškolski odgoj (dječji vrtići) i domova za starije i nemoćne

osobe i za osobe sa posebnim potrebama- rekonstrukcija, prenamjena postojećih objekata zgrada javne namjene (zgrade

državnih upravnih tijela, tijela lokalne (područne) uprave; škola, vrtića, jaslica, domovi za starije osobe)

- objekti za kulturu, sport, dokolicu – razonodu (društveni domovi, muzeji (muzeji na otvorenom, eko muzeji), prostori za postavljanje stalnih izložbi, turistički i kulturni centri (narodne knjižnice)

- izložbeni centri, igrališta, sportski tereni i prateći objekti, biciklističke staze, društveni domovi, izletišta, rekreacijske zone i kupališta

- ulaganje u tematske putove i staza (označavanje, smeđa signalizacija,- izrada programa za zaštitu, unapređenje, obnovu i vrednovanje kulturne i prirodne

baštine (baze podataka, planovi za održivo korištenje, programi očuvanja i zaštite)

Prihvatljiva ulaganja i s njima prihvatljivi troškovi obuhvaćaju:

Materijalna ulaganja:

186

a) troškovi građevinskih radova: izgradnja, rekonstrukcija – građevinsko/rekonstrukcijski radovi, kupnja zgrada i ostalih objekata; b) troškovi kupnje opreme: kupnja ili najam nove mehanizacije i opreme (pokretne i nepokretne), uključujući i dostavu, rukovanje i instaliranje informatičke i komunikacijske opreme i računalni softver. c) troškovi kupnje zemljišta: kupnja zemljišta radi realizacije projekta - do 10% vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova projekta: d) operativni troškovi, do 10% vrijednosti prihvatljivih troškova (investicije).

Nematerijalna ulaganja:autorska prava, zaštitni znakovi ili zaštitni postupci (procesi), računalni programi i ostala nematerijalna ulaganja povezana sa materijalnim ulaganjima.

Opći troškovi:troškovi povezani s pripravom i izvedbom tehničke dokumentacije [(naknade/usluge arhitekata, inženjera (uključujući geodete), konzultanata, studije izvedivosti, patenti i licence)] do 15% vrijednosti ukupne javne potpore.

Neprihvatljivi troškovi obuhvaćaju:

- poreze, PDV (dobiven je povrat), osim nenadoknadivog PDV-a (nije dobiven povrat u cijelosti ili je dobiven djelomični povrat)

- carinske i uvozne pristojbe, ili bilo koje druge pristojbe- kupnju zemljišta ako premašuje 10 % ukupnih prihvatljivih troškova- operativne troškove- doprinose u naturi- kamate na dug- polovne strojeve i rabljenu opremu - jednostavna ulaganja - troškove vezane uz ugovore o zakupu kao što su marža najmodavca, režijski troškovi,

troškovi refinanciranja kamata i troškovi osiguranja.

Uvjeti prihvatljivosti

Ulaganja u okviru ove mjere će biti prihvatljiva ako se operacije provode u skladu s planovima za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih osnovnih usluga, gdje takvi planovi postoje te moraju biti u skladu sa važećom lokalnom razvojnom strategijom.

Visina i intenzitet potpore

Visina potpore:

- min. vrijednost javne potpore (apsolutni iznos) po investiciji (projektu) iznosi 3.500 €

- max. vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 1 mil €

- max. vrijednost javne potpore tijekom programskog razdoblja po korisniku i ovoj mjeri iznosi 3 mil €

187

Intenzitet potpore izražen je kao udio javne potpore u prihvatljivim troškovima investicije i iznosi do 100% od ukupnih prihvatljivih troškova.


Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 22.229.579,58 21.796.351,35 21.370.225,23 29.234.234,23 23.671.519,37 21.070.945,95 20.654.729,73 160.027.585,44

RH doprinos 7.409.859,86 7.265.450,45 7.123.408,41 9.744.744,74 7.890.506,46 7.023.648,65 6.884.909,91 53.342.528,48

Sveukupno 29.639.439,44 29.061.801,80 28.493.633,63 38.978.978,98 31.562.025,83 28.094.594,59 27.539.639,64 213.370.113,91


MjeraVrsta

pokazatelja



2020

Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima, čl. 21

Izlazni Mjera(21)

Broj zaprimljenih prijavaBroj isplaćenih projekataBroj korisnika koji su dobili potporuUkupni opseg ulaganja u obnovljive izvore energije (EUR)Broj projekata kojima se ulaže u proizvodnju iz obnovljivih izvora energijePopulacija koja ima koristi od financiranih projekata u području usluga/infrastrukture (broj)Populacija koja ima koristi od razvoja širokopojasne mreže interneta (broj)Broj projekata u širokopojasnu mreže internetaUkupna isplaćena javna sredstva za ulaganja u širokopojasnu mreže interneta

10.8. Ulaganja u svrhu poboljšanja otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava

1. Pravna osnova

188

Prijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 ; 17352/1/12 REV 1; članak 22. 1d i članak 26.

Uredba Komisije (EC) xy

2. Doprinos fokus područjima i ciljevi mjereŠumski ekosustavi uslijed klimatskih promjena postaju sve osjetljiviji na biotske i abiotske čimbenike, stoga posebnu pozornost treba posvetiti njihovom očuvanju i povećanju njihove otpornosti i okolišne vrijednosti. Degradirane sastojine, osobito na krškim staništima, zbog svoje strukture, klimatskih i stanišnih uvjeta vrlo su osjetljive, kako na šumske požare, tako i na ostale abiotske i biotske čimbenike. Uz to, nemaju primarno gospodarsku ulogu već njihove općekorisne vrijednosti višestruko nadmašuju vrijednost drvne mase. S obzirom na važnost ovih šuma za osjetljiva krška područja kao i degradiranim šumama na ostalim područjima, potrebno ih je šumsko-uzgojnim radovima prevesti u viši uzgojni oblik kako bi se doprinijelo njihovoj otpornosti i povećanju općekorisnih funkcija. Dugoročno, ova mjera doprinijela bi i povećanju gospodarske vrijednosti ovih šuma, kao i mogućnosti korištenja energije iz obnovljivih izvora u ruralnim krškim područjima.

Zbog svoje strukture šumske kulture su izrazito osjetljive na biotske i abiotske čimbenike. U trenutku ispunjenja svoje primarne svrhe, zaštita i priprema staništa za pridolazak autohtonih vrsta drveća, potrebno je provesti njihovu konverziju u mješovite šume autohtonih vrsta drveća. Isto je poželjno i zbog činjenice da su mješovite šume upravo zbog svoje strukture puno otpornije na biotske i abiotske čimbenike od šumskih kultura, te imaju veću biološku raznolikost, što pridonosi boljem ispunjavanju općekorisnih funkcija. Pored navedenog, mješovite sastojine poželjno je u svrhu povećanja okolišne vrijednosti šumskih ekosustava oplemeniti sadnjom rijetkih i/ili ugroženih vrsta drveća.

Određene autohtone vrste divljači, kao neizostavni dio šumskih ekosustava, nalaze se daleko ispod svojih stanišnih kapaciteta. Razlozi takvom stanju su različiti, višebrojni i međusobno isprepleteni. Determinacijom limitirajućih faktora napretka, moglo bi se zasigurno utjecati na porast brojnosti populacija i širenje područja gospodarenja na održiv i potrajan način. Bolji nadzor i brži protok informacija osigurao bi pravovremene zahvate u staništu i populaciji. Usklađivanje brojnosti ovih vrsta sa stanišnim potencijalima povećala bi se stabilnost populacija i održivo korištenje što bi u konačnici dovelo do povećanja okolišne vrijednosti šumskog ekosustava.

Glavni cilj ove mjere je povećanje otpornosti šumskih ekosustava na biotske i abiotske čimbenike, povećanje okolišne vrijednosti šumskih ekosustava te očuvanje i povećanje biološke raznolikosti.

Ova mjera pridonosi prioritetu 4 – Obnavljanje, očuvanje i promicanje ekosustava ovisnih o šumarstvu s naglaskom na fokus područja 4A, te prioritetu 5 – Promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru, s naglaskom na fokus područja 5E

189


Potpore iz ove mjere mogu se dodijeliti za pokrivanje troškova koji nastaju prilikom izvođenja sljedećih radnji koje imaju za cilj povećanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava:

a) provođenje šumsko-uzgojnih zahvata rekonstrukcije i konverzije šuma u svrhu poboljšanja strukture, otpornosti i zdravstvenog stanja;

b) izvođenje radova konverzije vrsta drveća u svrhu zamjene postojećih šumskih kultura mješovitim sastojinama autohtonih vrsta;

c) oplemenjivanje šuma rijetkim i ugroženim vrstama drveća s naglaskom na šumske voćkarice, gorski javor, nizinski brijest, pitomi kesten, tisa, božikovina i druge;

d) unos i uzgoj deficitarnih vrsta autohtone divljači s naglaskom na zec obični, jarebica, kamenjarka, trčka skvržulja, jelen obični, divokoza i druge u lovišta u svrhu povećanja bioraznolikosti šumskih ekosustava;

e) utvrđivanje uzročnika deficitarnog stanja autohtone divljači odnosno determiniranje svih limitirajućih faktora rasta i napretka populacija s donošenjem smjernica za daljnji uzgoj

f) uvođenje i unaprjeđenje bioloških metoda zaštite šuma.


Prihvatljivi korisnici u ovoj mjeri su posjednici šuma i šumskih zemljišta, udruženja šumoposjednika, pravni subjekti koji gospodare šumama, šumskim zemljištima i lovištima, jedinice lokalne i regionalne uprave.


Za ulaganja u sklopu ove mjere prihvatljivi su sljedeći troškovi i ulaganja:

- Troškovi izvođenja radova potrebnih za rekonstrukciju i konverziju šuma (pripremni radovi, nabava i sjetva i/ili sadnja šumskog reprodukcijskog materijala, njege šuma, zaštita od biotskih i abiotskih čimbenika i drugo);

- Troškovi izvođenja radova konverzije vrsta u šumama (priprema staništa, nabava i sjetva i/ili sadnja šumskog reprodukcijskog materijala, njega šuma, zaštita od biotskih i abiotskih čimbenika i drugo);

- Troškovi izvođenja pripremnih radova, nabave i sjetve i/ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala, zaštite i njege rijetkih i ugroženih vrsta drveća;

- Troškovi izgradnje objekata za zaštitu, uzgajanje i kontrolu populacije divljači (hranilišta, solišta, pojilišta i drugo);

- Troškovi introdukcije deficitarnih vrsta divljači;

- Troškovi izrade studije o deficitarnim autohtonim populacijama divljači sa smjernicama za daljnji uzgoj;

190

- Troškovi izrade studije stanišnih kapaciteta za deficitarne vrste autohtone divljači;

- Troškovi primjene bioloških metoda zaštite šuma;

- Troškovi izrade studije utjecaja na okoliš;

- Troškovi izrade studije izvedivosti;

- Usluge inženjera, konzultanata, revizije i evaluacije.


Ulaganje mora biti u skladu sa šumsko-gospodarskim planovima, sa odredbama Zakona o šumama i odgovarajućim podzakonskim aktima.



- max vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 1mil €

- max vrijednost javne potpore tijekom programskog razdoblja po korisniku i ovoj mjeri iznosi 10 mil €

Intenzitet potpore izražen je kao udio javne potpore u prihvatljivim troškovima ulaganja.

Avansna plaćanja korisnicima mogu iznositi do 50% prihvatljivih troškova projekta.


Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 3.947.747,75 3.870.810,81 3.795.135,14 3.720.720,72 3.647.567,57 5.108.108,11 5.007.207,21 29.097.297,30

RH doprinos 1.315.915,92 1.290.270,27 1.265.045,05 1.240.240,24 1.215.855,86 1.702.702,70 1.669.069,07 9.699.099,10

Sveukupno 5.263.663,66 5.161.081,08 5.060.180,18 4.960.960,96 4.863.423,42 6.810.810,81 6.676.276,28 38.796.396,40

9, Izlazni pokazatelji

MjeraVrsta

pokazatelja



2020Ulaganja u

svrhu poboljšanj

a otpornosti i okolišne vrijednosti

Izlazni Mjera(26)

Broj zaprimljenih prijavaBroj isplaćenih projekataBroj korisnika koji su dobili potporuPovršina obuhvaćena potporom (ha)

191

šumskih ekosustava

10.9. Ulaganja u šumarske tehnologije te u proizvodnju i marketing šumskih proizvoda

1. Pravna osnova

Prijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 ; 17352/1/12 REV 1; članak 22, stavak 1e i članak 27



Nezadovoljavajuća tehnološka razina strojeva, alata i opreme u vlasništvu privatnih šumoposjednika te malih i srednjih poduzetnika pri izvođenju radova u šumarstvu, dovodi do narušavanja zdravlja izvođača radova, smanjenja sigurnosti izvođenja šumskih radova, te povremenih prekomjernih oštećenja šumskog ekosustava. Glavni cilj ove mjere je uvođenje novih tehnika i tehnologija, koje će biti ekološki prihvatljive, te će podići ekonomsku i ekološku vrijednost šume i šumskog zemljišta.

Zbog velikih površina šuma i šumskih zemljišta značajan postotak stanovništva, poglavito iz ruralnih krajeva, zaposlen je u sektoru šumarstva i/ili ima indirketne koristi od šuma. Privatni izvođači radova u šumarstvu, zbog skupe nabavne cijene strojeva i alata, često koriste ekološki nepovoljne i za ljudsko zdravlje i okoliš štetne strojeve, alate i postupke. Kako bi se očuvala i povećala stabilnost šumskih ekosustava potrebno je uvođenje novih tehnika i tehnologija, prvenstveno onih koje zadovoljavaju načelo 5E (energetsko, ekološko, ekonomsko, ergonomsko i estetsko izvođenje šumskih radova). Njihovim uvođenjem povećat će se ekonomska vrijednost šuma i proizvodnost sustava pridobivanja drva, što posljedično znači i povećanje dobiti privatnih izvođača radova.

Zbog značajnog utjecaja šuma na režim voda i povoljno stanje cjelokupnog šumskog ekosustava potrebno je pri izvođenju šumskih radova koristiti biogoriva i biomaziva, kako bi se što više smanjio nepovoljni utjecaj izvođenja mehaniziranih radova u šumama.

Upravo iz činjenice bogatstva različitim tipovima šumskih ekosustava proizlazi da Republika Hrvatska ima veliki, do sada nedovoljno iskorišteni potencijal za proizvodnju šumske biomase. Ova tvrdnja se poglavito može primijeniti u šumama privatnih šumoposjednika, u kojima se prvenstveno proizvodi jednometarsko ogrjevno drvo. Zbog velikog potencijala za proizvodnju šumske biomase potrebno je razviti nove tehnologije pridobivanja šumske biomase i u operativnu upotrebu uvesti nove strojeve za njeno ekonomski opravdano pridobivanje s nepristupačnih područja.

192

Pored navedenog problema pridobivanja šumske biomase, još je jedna do sada nedovoljno iskorištena funkcija šuma u Republici Hrvatskoj, a to je korištenje nedrvnih šumskih proizvoda. Nedrvni šumski proizvodi su veliki potencijalni produkti prirodnih šuma u Hrvatskoj, zbog čega je takvim proizvodima moguće pridodati dodanu vrijednost prodajom pod znakom ekološke proizvodnje.

Ova mjera pridonosi prioritetu 1 – Poticanje znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima s naglaskom na fokus područja 1A, 1C, te prioritetu 5 – Promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru, s naglaskom na fokus područja 5C.


Potpore iz ove mjere uključuju:

- poticanje primjene novih tehnika i tehnologija za izvođenje radova u šumarstvu, koje zadovoljavaju energetsko, ekološko, ekonomsko, ergonomsko i estetsko izvođenje šumskih radova

- poticanje nabave strojeva, alata i opreme, koji zadovoljavaju načelo 5E za radove u šumarstvu

- poticanje korištenja biogoriva i biomaziva pri izvođenju radova u šumarstvu

- poticanje promocije i proizvodnje nedrvnih šumskih proizvoda i drvnih šumskih proizvoda prije industrijske proizvodnje

- poticanje korištenja inovacija u šumarskom sektoru


Prihvatljivi korisnici u ovoj mjeri su posjednici šuma i šumskih zemljišta, udruženja šumoposjednika, mali i srednji izvođači radova u šumarskom sektoru te jedinice lokalne i regionalne uprave.



- troškovi uvođenja tehnike i tehnologije za radove u šumarstvu

- troškovi nabave strojeva, alata i opreme za obavljanje poslova u šumarstvu koji zadovoljavaju energetsko, ekološko, ekonomsko, ergonomsko i estetsko izvođenje šumskih radova

- troškovi obuke djelatnika za rad s strojevima, alatima i opremom za obavljanje poslova u šumarstvu

- sufinanciranje razlike u cijeni između biogoriva i bioulja i mineralnih goriva i ulja

193

- troškovi proizvodnje i promocije nedrvnih šumskih proizvoda i drvnih šumskih proizvoda prije industrijske proizvodnje

- troškovi postupka ishođenja certifikata ekološkog podrijetla drvnih i ne drvnih šumskih proizvoda

- troškovi postupka ishođenja certifikata o okolišnoj pogodnosti strojeva, alata, opreme i postupaka za izvođenje šumskih radova

- usluge inženjera, konzultanata, revizije i evaluacije

- izrada studije izvedivosti

- izrada studije utjecaja na okoliš




Visina potpore:


- max vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 1.5 mil € - max vrijednost javne potpore tijekom programskog razdoblja po korisniku i

ovoj mjeri iznosi 3 mil €

Avansna plaćanja korisnicima mogu iznositi do 50% prihvatljivih troškova projekta.


Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 9.023.423,42 8.847.567,57 8.674.594,59 8.504.504,50 10.421.621,62 10.216.216,22 8.011.531,53 63.699.459,46

RH doprinos 3.007.807,81 2.949.189,19 2.891.531,53 2.834.834,83 3.473.873,87 3.405.405,41 2.670.510,51 21.233.153,15

Sveukupno 12.031.231,23 11.796.756,76 11.566.126,13 11.339.339,34 13.895.495,50 13.621.621,62 10.682.042,04 84.932.612,61


MjeraVrsta

pokazatelja



2020Ulaganja u

nove šumarske

tehnologije

Izlazni Mjera(27)

Broj zaprimljenih prijavaBroj ugovorenih projekataBroj korisnika koji su dobili potporu

194

te u proizvodnj

u i marketing

Ukupni opseg ulaganja u obnovljive izvore energije (EUR)

Broj novoosnovanih radnih mjesta

10.10. Osnivanje proizvođačkih grupa

1. Pravna osnova Prijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta x, članak 28.Uredba komisije (EC) xx

2. Doprinos fokus područjima i ciljevi mjereZnačajni udio u strukturi poljoprivrednih gospodarstava imaju mala gospodarstva prosječne veličine do 3 ha, čije površine čine gotovo polovicu ukupno obrađenog poljoprivrednog zemljišta. Rascjepkanost poljoprivrednih gospodarstava i međusobna nepovezanost poljoprivrednih proizvođača sprječava pružanje potrebne količine i kvalitete poljoprivrednih proizvoda na tržište. Također, neophodno je udruživanje i unutar šumarskog sektora.Cilj mjere je potaknuti osnivanje i rad proizvođačkih grupa i organizacija , što će dovesti do povećanja koncentracije proizvodnje i ponude, te bolje prilagodbe proizvodnje zahtjevima tržišta, a time i povećanja dodane vrijednost u poljoprivredi. Mjera doprinosi boljoj integraciji primarnih poljoprivrednih proizvođača u lanac prehrane (P3A).

3. Opis mjere i razina potporePaušalna potpora će se dodjeljivati za proizvođačke grupe u prvih 5 godina od njihova osnutka.Potpora će se dodjeljivati kako bi se olakšalo osnivanje proizvođačkih grupa i proizvođačkih organizacija u poljoprivrednom i šumarskom sektoru kako bi se olakšalo uspostavljanje i administrativno poslovanje proizvođačkih grupa i organizacija za potrebe:

- prilagodbe zahtjevima tržišta proizvodnje i proizvoda proizvođača koji su članovi proizvođačkih grupa ili organizacije,

- zajedničkog plasiranja robe na tržište, uključujući pripremu za prodaju, centralizaciju prodaje i ponude kupcima na veliko,

- stvaranja zajedničkih pravila o informacijama o proizvodnji, posebno u pogledu ubiranja plodova i dostupnosti,

- ostalih aktivnosti koje mogu provoditi proizvođačke grupe, kao što je razvoj poslovnih i marketinških vještina i organizacije te olakšavanje inovativnih procesa.

- Tijekom svog razdoblja djelovanja ovakav tip potpore proizvođačka grupa može dobiti samo jednom.


Korisnici su proizvođačke grupe priznate do 31.12.2020. godine od Ministarstva nadležnog za poljoprivredu i šumarski sektor. Proizvođačke grupe moraju imati minimalno 5 članova

195


- Administrativni troškovi osnivanja proizvođačke grupe- Ulaganje u zajednički marketing poljoprivrednih te šumskih drvnih i nedrvnih

proizvoda (priprema za prodaju, stavljanje na tržište proizvoda svojih članova, centralizaciju prodaje prerađivačkim i trgovačkim tvrtkama, zajednička politika)

- Troškovi zajedničkih projekata za informiranje i promociju.- Administrativni rad proizvođačke grupe:- Najam i uređenje prostora i kupnja opreme vezane za obavljanje djelatnosti- Troškovi registracije proizvođača - Trošak kupnje i instalacije informatičke i ostale opreme- Trošak uredskog materijala, - Trošak plaće administrativnog zaposlenika za potrebe proizvođačke grupe -

računovodstvo- Kupnja i ugradnja opreme za potrebe zajedničkog marketinga poljoprivrednih

prehrambenih i šumskih drvnih i nedrvnih proizvoda proizvođačke grupe.

Tijekom prijelaznog razdoblja do priznavanja proizvođačke organizacije, proizvođačkoj grupi može se dodijeliti potpora:

a) u svrhu poticanja njenog osnivanja i vođenja administrativnih poslova;

b) za pokriće dijela investicija potrebnih za dobivanje priznavanja, koje su proizvođačke grupe predložile u planu priznavanja.

Potpora u svrhu poticanja njenog osnivanja i vođenja administrativnih poslova utvrđuje se za svaku proizvođačku grupu na temelju vrijednosti utržene proizvodnje.


Potpora se odobrava za uspostavu proizvođačkih grupa koje su u rangu malih i srednjih poduzeća.Proizvođačka grupa mora biti osnovana u programskom razdoblju 2014-2020 te biti priznata od strane Ministarstva nadležnog za poljoprivredu i šumarski sektor sukladno važećim nacionalnim propisima.Proizvođačka grupa mora podnijeti poslovni plan za period od 5 godina u kojem će biti navedeni ciljevi koje treba postići. Isplata slijedeće rate uvjetovana je realizacijom ciljeva iz prethodne godine Poslovni plan u cjelosti mora biti realiziran do isplate zadnje rate potpore u suprotnom slijedit će zahtjev za povrat sredstava.


Potpora se dodjeljuje na osnovu poslovnog plana. Osnova za izračunavanje visine potpore bit će visina utržene proizvodnje (marketed production).

196

Za proizvođačke grupe iz poljoprivrednog sektora u osnova za izračun potpore u prvoj godini biti će zbroj prosječne utržene proizvodnje svakog člana proizvođačke grupe izračunat kao prosječna vrijednost triju godina koje s u prethodile udruživanju u proizvođačku grupu.

Za proizvođačke grupe iz šumarskog sektora u osnova za izračun potpore u prvoj godini biti će zbroj prosječne utržene proizvodnje svakog člana proizvođačke grupe izračunat kao prosječna vrijednost pet godina koje su prethodile udruživanju u proizvođačku grupu ne uključujući godine s najnižom i najvišom vrijednosti utržene proizvodnje.

Osnova za izračunavanje visine potpore za slijedeće četiri godine bit će utržena vrijednosti proizvođačke grupe na godišnjoj razini.

Isplata se vrši u godišnjim paušalnim iznosima tijekom 5 godina od datuma priznavanja proizvođačke grupe a na temelju poslovnog plana proizvođačke grupe za petogodišnje razdoblje, a izračunava se na osnovu godišnje prodaje proizvođačke grupe i prati silazan tok.

Maksimalni iznos potpore u odnosu na raspon utržive proizvodnje do 1.000.000 EUR u prvih pet godina iznosi kako slijedi:

- Godina 1: 5% od utržive proizvodnje- Godina 2. 5% od utržive proizvodnje- Godina 3. 4% od utržive proizvodnje- Godina 4. 3% od utržive proizvodnje- Godina 5. 2% od utržive proizvodnje

Maksimalni iznos potpore u odnosu na raspon utržive proizvodnje iznad 1.000.000 EUR u prvih pet godina iznosi kako slijedi:

- Godina 1: 2.5% od utržive proizvodnje- Godina 2. 2.5% od utržive proizvodnje- Godina 3. 2.0% od utržive proizvodnje- Godina 4. 1.5% od utržive proizvodnje- Godina 5. 1.5% od utržive proizvodnje

Najviši iznos potpore za svaku proizvođačku grupu ne može biti veći od 100.000 EUR godišnje, bez obzira na stvarni obračun moguće potpore odnosno ne može biti veći od iznosa kako slijedi:

- Godina 1: 100.000 EUR- Godina 2. 100.000 EUR- Godina 3. 80.000 EUR- Godina 4. 60.000 EUR- Godina 5. 50.000 EUR

Isplata zadnje rate izvršit će se samo u slučaju potvrde točne provedbe poslovnog plana.


197

Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 1.752.734,32 1.764.656,68 1.775.337,22 2.360.646,80 6.806.061,56 3.250.868,21 2.724.530,03 20.434.834,82

RH doprinos 584.244,77 588.218,89 591.779,07 786.882,27 2.268.687,19 1.083.622,74 908.176,68 6.811.611,61

Sveukupno 2.336.979,09 2.352.875,57 2.367.116,29 3.147.529,07 9.074.748,75 4.334.490,95 3.632.706,71 27.246.446,43

4.Izlazni pokazatelji

MjeraVrsta

pokazatelja



2020

Osnivanje proizvođački

h grupa čl. 28

Izlazni Mjera (28)

Broj proizvođačkih grupa koje su dobile potporu (broj projekata)Broj poljoprivrednih gospodarstava koja sudjeluju u potpomognutim proizvođačkim grupama

10.11. Agro-okoliš i klima1. Pravna osnova

Članak 29. Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development - EAFRD) 2011/0282(COD) čl. 29


Mjera je, kao odgovor na sve veću potrebu za održivim ruralnim razvojem, kreirana sa željom da se potakne poljoprivrednike u korištenju proizvodnih metoda koje su spojive sa zahtjevima šire društvene zajednice za očuvanjem i poboljšanjem okolišnih uvjeta. Istovremeno se postiže zaštita karakterističnih krajobraza, prirodnih resursa, tla i genetske raznolikosti od daljnjeg propadanja ili gubitka.

Uspostava, očuvanje i obogaćivanje ekosistema ovisnih o poljoprivredi i šumarstvu, s težištem na slijedećim područjima od interesa:

a) uspostava, očuvanje i obogaćivanje bioraznolikosti, uključujući Natura 2000 područja i područja visoke prirodne vrijednosti

b) poboljšanje gospodarenja vodom i zemljom i doprinos dostizanju ciljeva vodne direktive

198

c) poboljšanje gospodarenja tlom, gnojivima, pesticidima i upravljanja erozijom,

Unapređenje učinkovitost resursa i potpora prelasku na privredu s niskim udjelom ugljika i klimatski prilagodljivu u sektoru poljoprivrednom, prehrambenom i šumskom sektoru, s težištem na slijedećim područjima od interesa:

a) povećanje učinkovitosti korištenja vode u poljoprivredi

b) povećanje učinkovitosti korištenja energije u poljoprivredi i preradi hrane

c) olakšavanje opskrbe i korištenja obnovljivih izvora energije, nus-proizvoda, otpada, ostataka i drugih neprehrambenih sirovina za potrebe bioprivrede

d) smanjenje emisije stakleničkih plinova i amonijaka iz poljoprivrednih izvora te poboljšanje kvalitete zraka

e) poticanje vezivanja CO2 (sekvestracija) u poljoprivredi i šumarstvu.

Cilj mjere je umanjiti i/ili izbjeći negativan utjecaj poljoprivrede na okoliš te održati i poboljšati biološku raznolikost.


Mjera se sastoji od xx podmjere združenih u pet paketa.Potpora je u vidu godišnjeg plaćanja po jedinici površine ili grlu/kljunu kao naknada korisniku za gubitak prihoda i dodatne troškove koji su rezultat pridržavanja posebnih uvjeta koji nadilaze minimalno propisane uvjete.Korisnici ove mjere mogu istodobno koristiti potporu po nekoliko osnova što će biti propisano u tabeli kombiniranja akcija. Korisnici ove mjere ne mogu istodobno ostvarivati potporu za ekološku poljoprivredu.

1. Paket I - Poboljšanje plodnosti tla i zaštita od erozije

1.1. PODMJERA : OBRADA TLA I SJETVA NA TERENU S NAGIBOM ZA ORANIČNE JEDNOGODIŠNJE KULTURE

1.1.1. Razlozi za podmjeru i ciljevi

Ova mjera ima za cilj sprječavanje erozijskih procesa vodom i vjetrom na ratarskim površinama koje su ugrožene erozijom. Potpore poljoprivrednicima koji kontinuirano koriste poljoprivredno zemljište na terenima s nagibom su nužne kako bi se nadoknadili dodatni troškovi poljoprivredne proizvodnje. Ove će potpore doprinijeti održavanju i promicanju održivih sistema poljoprivredne proizvodnje. Prema istraživanjima Agronomskog fakulteta u

199

Zagrebu (Kisić, 2005.) najmanji gubitak oraničnog sloja pri uzgoju ratarskih kultura je obrada okomito na nagib. U standardnom načinu obrade gubitak tla pri uzgoju kukuruza iznosi 0,93 cm/ha/god. dok uz obradu okomito na nagib iznosi svega 0,07 cm/t/ha. Pri uzgoju soje taj omjer je 0,44 cm/t/ha pri standardnom uzgoju a okomito na tlo iznosi svega 0,02 cm/t/ha. Rizik od erozije pri istraživanoj desetogodišnjoj plodosmjeni (žitarice, uljarice, duhan, djeteline i krumpir) iznosi 0,47 cm/t/ha/god. a obrada okomito na pad iznosi svega 0,02 cm/t/ha za standardnu obradu.Umjesto dosadašnjeg pojedinačnog (osobnog) znanstvenog pogleda na problematiku zaštite okoliša od erozije treba pristupiti integralnom sagledavanju borbe protiv erozije.

1.1.2. Posebni uvjeti za podmjeru

Prihvatljiva je svaka ARKOD parcela koja ima prosječni nagib 7-15%.

Obveznici ove podmjere moraju poštivati slijedeće uvjete:

- Edukacija i trening

- Izrada plana gnojidbe i bilanciranja hranjiva

- Izrada plana plodoreda

- Primjena tropoljnog plodoreda

- Obrada tla i sjetva okomito na pad terena

Standardna, propisana poljoprivredna praksa

Zahtjevi

Edukacija i treningIzrada plana gnojidbe i bilanciranja hranjiva

Izrada plana plodoreda i primjena tropoljnog plodoreda

Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (89/2011)

Na poljoprivrednim površinama s nagibom od 15 % ili više, oranje se provodi samo okomito na pad terena.

Obrada tla i sjetva okomito na pad terena na poljoprivrednim površinama s nagibom 7-15%


Tijekom vegetacijskog razdoblja sve poljoprivredne površine će biti pokrivene poljoprivrednim kulturama ili žetvenim

Ukoliko se ne obrađuje i sije okomito na pad terena obavezna je sjetva pokrovnih usjeva (kulture za zelenu gnojidbu ili krmno bilja)

200

ostacima (nadzemni dio biljke s korijenom), ili ciljano prekrivene biljnim ostacima (malč), koji umanjuju eroziju tla, osim u slučaju obavljene pripreme za slijedeću sjetvu i prije nicanja ili zimske brazde.

Tijekom zime, od 15. studenog do 15. veljače, u cilju prikupljanja vlage i sprečavanja erozije, poljoprivredne površine bit će prekrivene biljnim pokrovom (glavni ili među usjev), ili će se primjenjivati jedna od slijedećih mjera:

- grubo oranje na zimsku brazdu;- zaoravanje strništa;- ostavljanje strništa na poljoprivrednim

površinama;- prekrivanje poljoprivrednih površina

žetvenim ostacima (malč).

1.1.3. Visina potpore

Izračun visine potpore treba uzeti u obzir planiranje gnojidbe, primjena i planiranje tropoljnog plodoreda, te povećani troškovi obrade na nagibu u odnosu na obradu bez nagiba.

Visina potpore iznosi:X €/ha za

1.2. PODMJERA : ZATRAVNJIVANJE TRAJNIH NASADA


Većina trajnih nasada u Hrvatskoj je na terenima sa nagibom koji omogućava optimalne agroklimatske uvjete za rast i razvoj voćnjaka i vinograda. Mjera ima cilj spriječiti eroziju utjecajem kiše ili vjetra. Smanjenjem erozije zadržati će se humusni sloj a sadnjom jednogodišnjih i višegodišnjih travnjaka bit će postignuta zaštita isušivanja tla u nasadu, povećanje bioraznolikosti te zelena gnojidba.


201

Prihvatljiva je svaka ARKOD parcela koja ima prosječni nagib 7-15% pod trajnim nasadom voćnjaka ili vinograda. Minimalna veličina površina na gospodarstvu i pojedinačne parcele propisane su uvjetima za ostvarivanje izravnih plaćanja.

Obveznici ove podmjere moraju poštivati slijedeće uvjete:- Edukacija i trening


- Površina između redova unutar trajnog nasada mora biti zatravnjena na cijeloj površini

Sjetva DT ili TD smjesa koje su navedene u Prilogu xx (jednogodišnje i višegodišnje)

Biljke pogodne za jednogodišnje zatravnjivanje

Leguminoze Žitarice Krmno bilje i ostale vrste

stočni grašak

grahorica

lupina

pšenica

ječam

raž

stočna repica

uljana repica

uljana rotkva

facelija

Biljke pogodne za višegodišnje zatravnjivanje

Leguminoze Trave

bijela djetelina

crvena djetelina

lucerka

inkarnatka

švedska djetelina

engleski ljulj

klupčasta oštrica

vlasnjača livadna

vlasnjača nacrvena


Zahtjevi

Nije propisano Edukacija i trening

202

Izrada plana gnojidbe i bilanciranja hranjiva


Tijekom vegetacijskog razdoblja sve poljoprivredne površine će biti pokrivene poljoprivrednim kulturama ili žetvenim ostacima (nadzemni dio biljke s korijenom), ili ciljano prekrivene biljnim ostacima (malč), koji umanjuju eroziju tla, osim u slučaju obavljene pripreme za slijedeću sjetvu i prije nicanja ili zimske brazde.Tijekom zime, od 15. studenog do 15. veljače, u cilju prikupljanja vlage i sprečavanja erozije, poljoprivredne površine bit će prekrivene biljnim pokrovom (glavni ili među usjev), ili će se primjenjivati jedna od slijedećih mjera:

- grubo oranje na zimsku brazdu;- zaoravanje strništa;- ostavljanje strništa na

poljoprivrednim površinama;- prekrivanje poljoprivrednih površina

žetvenim ostacima (malč).

Površina između redova unutar trajnog nasada mora biti zatravnjena na cijeloj površini

Sjetva DT ili TD smjesa koje su navedene u Prilogu xx (jednogodišnje i višegodišnje)


Visina potpore iznosi:X €/ha za 1.3. PODMJERA: ODRŽAVANJE TERASA


Terasirane površine sa tradicionalnom poljoprivredom, obilježene uzgojem raznolikih kultura, prostorni su element koji se javlja oko polja. One se izravno vežu na polje, na mjestima gdje teren dobiva nagib, pa se trebao terasirati. Razlozi za ovu podmjeru se sprječavanje erozije u mediteranskim i submediteranskim područjima od erozije. Odnose se na uspostavu novih terasastih nasada i obnovu već postojećih.


203

Prihvatljiva je svaka ARKOD parcela koja ima prosječni nagib jednak ili veći od 9 % . Minimalna veličina površina na gospodarstvu i pojedinačne parcele propisane su uvjetima za ostvarivanje izravnih plaćanja.



- Postojeće terase je potrebno redovito održavati

- Na prihvatljivim ARKOD parcelama uspostaviti terase propisane širine na način da se u obveznom petogodišnjem razdoblju izgradi 100% terase na prihvatljivoj ARKOD parceli

- U prvoj godini je potrebno obnoviti postojeće terase minimalno na 30% prihvatljivih površina



1.4. PODMJERA: ODRŽAVANJE I NADOMJEŠTANJE VJETROZAŠTITNIH POJASEVA


Pod utjecajem dominantnih vjetrova, u prvom redu bure koja u priobalnom i obalnom dijelu RH, te na otocima, nastaju ozbiljne štete uzrokovane eolskom erozijom na poljoprivrednim kulturama; voćnjacima,vinogradima i povrtlarskim kulturama.


Prihvatljiva je svaka ARKOD parcela.

Obveznici ove podmjere moraju ispuniti sljedeće uvjete:

- Gustoća sadnje 1-1,5 m za jednoredni pojas,

- Cik-cak, trokutna sadnja ili dvoredni pojas za konturne oblike

- Najmanja udaljenost dužina vjetro-zaštitnog pojasa 150 m

- Održavanje postojećih zaštitnih pojaseva uz uvjet nadomještanja drveća u nizu odnosno osiguranja funkcionalnosti postojeće vegetacije

204

Uobičjna standardna praksa ZahtjeviZakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/2013)

Općinsko, odnosno gradsko vijeće, a za Grad Zagreb Gradska skupština propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a osobito: održavanje živica i međa, održavanje poljskih putova, uređivanje i održavanje kanala, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranskih pojasa.

- Održavanje postojećih zaštitnih pojaseva uz uvjet nadomještanja drveća u nizu odnosno osiguranja funkcionalnosti postojeće vegetacije


Kalkulacija visine potpore uzima u obzir trošak podizanja vjetrozaštitnog pojasa, održavanje vjetrozaštitnog pojasa (nadomještanje i održavanje funkcionalnosti postojećeg pojasa), te smanjenje proizvodne površine uslijed sadnje vjetrozaštitnog pojasa. Visina potpore€/ha

1.5. PODMJERA: ŠIROKI PLODORED


Pravilno planiran plodored važna je agro-tehnička mjera u sprečavanju i suzbijanju štetnika, bolesti i korova. Ova podmjera unapređuje plodnost tla s obzirom da poboljšava strukturu tla i obogaćuje tlo organskom tvari. Nadalje, širi plodored potiče sveukupnu raznolikost vrsta i staništa.

Cilj plodoreda smanjiti gubitak hranjiva, smanjiti potrebu za agrokemijskim inputima, poboljšati plodnost tla i povećati ukupnu biološku raznolikost na poljoprivrednim gospodarstvima.


Prihvatljiva je svaka ARKOD parcela koja je u sustavu ratarske i povrtlarske proizvodnje.Minimalna veličina površina na gospodarstvu i pojedinačne parcele propisane su uvjetima za ostvarivanje izravnih plaćanja.Obveznici ove podmjere moraju poštivati slijedeće uvjete:


205


- Uzgoj najmanje 4 različita usjeva

- Zastupljenost svake kulture ponaosob u plodoredu treba biti najmanje 15%

- Zastupljenost kukuruza u plodoredu ne smije biti više od 40 %

- Zastupljenost žitarica u plodoredu smije biti veća od 65%

- Zastupljenost travno-djetelinskih smjesa u plodoredu može biti najmanje 15%

- Zabranjena je sjetva bile koje kulture dvije godine uzastopno na istoj površini

- Obvezna edukacija (npr. U trajanju od 15 sati godišnje, dobivanje potvrde/certifikata o istom)

- Obveza vođenja evidencije o plodoredu


Zahtjevi

Nije propisano dodatna edukacija Edukacija je obvezna za sve koji su uključeni u podmjeru.

Nije propisano vođenje evidencije Vođenje evidencije je obvezno za sve koji su uključeni u podmjeru.

Obaveze greeninga po I stupu Zahtjevi površine koji nadilaze uvjete iz greening ( crop diversification)

Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (89/2011) ne propisuje plodored

U podmjeri moraju biti uključene sve oranične površine.

U petogodišnjoj izmjeni usjeva mora biti:

- Zastupljenost svake kulture ponaosob u plodoredu treba biti najmanje 15%

- Zastupljenost kukuruza u plodoredu ne smije biti više od 40 %

- Zastupljenost žitarica u plodoredu smije biti veća od 65%

- Zastupljenost travno-djetelinskih smjesa u plodoredu može biti najmanje 15%

Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (89/2011) ne propisuje izradu plana gnojidbe i bilanciranja hranjiva

Izrada plana gnojidbe i bilanciranja hranjiva je obvezno.


206

Visina potpore iznosi: X €/ha za

2. Paket II - Zaštita genetskih resursa

2.1 PODMJERA: IZVORNE I ZAŠTIĆENE PASMINE DOMAĆIH ŽIVOTINJA


Očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj značajno je iz gospodarskih, kulturnih i znanstvenih razloga. Izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja poticaj su oživljavanja dijela ruralnih područja, osiguravajući lokalnoj populaciji dodatni prihod. Pogodne su za korištenje i održavanje pašnjačkih površina, sprječavanje devastacije i sukcesije staništa, uključivanje u programe ekološke proizvodnje i razvijanje prepoznatljivih tradicionalnih robnih marki. Sastavni su dio ekosustava o kojem ovise brojne druge biljne i životinjske vrste. Zakon o stočarstvu Republike Hrvatske definira izvorne pasmine kao pasmine domaćih životinja stvorene na području Republike Hrvatske. Popis izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja nastalih na teritoriju Hrvatske (NN 127/98, NN 73/03, NN 39/06, NN 126/07, 70/09) navodi slijedeće pasmine kao izvorne i zaštićene:

Goveda- Istarsko govedo- Slavonsko-srijemski podolac - Buša

Konji - Hrvatski posavac- Hrvatski hladnokrvnjak- Lipicanac- Međimurski konj

Magarci- Istarski magarac- Primorsko-dinarski magarac- Sjeverno-jadranski magarac

Ovce- Cigaja- Creska ovca- Dalmatinska pramenka- Dubrovačka ruda- Istarska ovca- Krčka ovca- Lička pramenka- Paška ovca- Rapska ovca

Koze- Hrvatska šarena koza- Hrvatska bijela koza

Svinje - Crna slavonska - Turopoljska

Perad- Zagorski puran- Kokoš hrvatica

Pčele- Siva pčela

Popis izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja navodi do sada prepoznate i očuvane izvorne pasmine domaćih životinja nastale na teritoriju Republike Hrvatske. Popis će se nadopunjavati pasminama za koje se potvrdi izvornost. Program ruralnog razvoja sadržava listu izvornih i zaštićenih pasmina koje su u opasnosti da budu izgubljene za poljoprivredu te broj rasplodnih ženskih grla. Izvorne i zaštićene pasmine uzgojene u zemlji registrirane su pri HPA koja procjenjuje ugroženost na nacionalnoj razini prema klasifikaciji FAO-a.

207

Provedba ove mjere će povećati broj svih vrsta i pasmina izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja i smanjiti rizik od njihovog izumiranja, a također pridonijeti očuvanju biološke raznolikosti.


Program ruralnog razvoja sadržava listu izvornih i zaštićenih pasmina koje su u opasnosti da budu izgubljene za poljoprivredu te broj rasplodnih ženskih grla. Taj broj potvrđuje priznato stručno tijelo ili organizacija/udruženje uzgajivača koje mora voditi i ažurirati matične knjige i uzgojne upisnike za dotičnu pasminu te mora postojati dokaz da dotično tijelo posjeduje vještine i znanja potrebna za utvrđivanje životinja izvornoh i zaštićenih pasmina.

Prihvatljivo je grlo/kljun uzgojno valjane izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja, koje je upisano u JRDŽ i središnji popis matičnih grla, odnosno Središnji registar kopitara, odnosno Središnji popis matičnih jata i matični popis ovlaštenih organizacija za uzgoj uzgojno valjanih kopitara.

Stanje u Hrvatskoj sa 31.12 2012. I usporedba sa dozvoljenim pragovima ugroženosti u EUVrste životinja iz uzgoja za koje se može dobiti potpora

Broj ženskih rasplodnih grla

Govedarstvo: Broj ženskih grla u RH sa

31.12.2011

Uvjeti za priznavanje ugroženosti pasminaPrema EC 1974/2006

Buša 308 Granični prag za priznavanje je 7500 ženskih grla

Istarsko govedo 627Slavonsko srijemski podolac 145SvinjogojstvoCrna slavonska pasmina 896 Granični prag za

priznavanje je 15000 ženskih grla

Turopoljska pasmina 129

OvčarstvoIstarska ovca 2218 Granični prag za


Creska ovca 880Krčka ovca 152Paška ovca 4823Dubrovačka ruda 674Lička pramenka 7585Dalmatinska pramenka 9022Cigaja 1390Rapska ovca 518KozarstvoHrvatska šarena 491Hrvatska bijela 71Peradarstvo Granični prag za


Zagorski puran 2860Kokoš hrvatica 949

208

Kopitari Nema ažuriranih podataka ali je procjena da po pojedinoj pasmini broj ženskih rasplodnih grla ne prelazi prag od 5000 UG što je uvjet za priznavanje

Izvor: Godišnje izvješće HPA za 2011. Godinu.


- držati minimalni obvezni broj ZIP pasmina izražen u uvjetnim grlima tijekom petogodišnjeg razdoblja.

- u slučaju prodaje ili izlučenja obvezan je nadomjestiti jednaki broj uvjetnih grla bilo kojom ZIP životinjom bez gubljenja prava na potporu u iznosu odobrenog.

- nadomještena ZIP grla goveda, ovaca, koza i svinja upisuju se u propisani registar na gospodarstvu od kad je nadomještanje izvršeno, a u JRDŽ i središnji popis matičnih grla od kad je nadomještanje izvršeno. Nadomještena ZIP grla kopitara i peradi upisuju se u Središnji registar kopitara, Središnji popis matičnih jata i matični popis ovlaštenih organizacija za uzgoj uzgojno valjanih kopitara

minimalni broj UG po PG kao uvjet za potporu iznosi 1 UG dok broj UG/ha PG mora biti u rasponu od 0,2-1,0


Plaćanja za ovu podmjeru se odobravaju godišnje po uvjetnom grlu čime se nadoknađuju dodatni troškovi i izgubljeni prihodi koji proizlazi iz obveze koju su prihvatili poljoprivrednici. Kako bi dokazale i potvrdile primjerenost i točnost kalkulacije razine potpore HR je osigurala stručnu pomoć, koju u tu svrhu mogla pružati tijela ili službe koje su neovisne od tijela odgovornih za kalkulaciju.

Visina potpore iznosi:X €/ha po UG izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja

2.2. PODMJERA: OČUVANJE IZVORNIH I ZAŠTIĆENIH VRSTA I KULTIVARA POLJOPRIVREDNOG BILJA


Stare, tradicionalne sorte i populacije sve više nestaju iz proizvodnje. Kao posljedica toga, smanjena je genetska raznolikost poljoprivrednog bilja, a time i genetska pričuva o kojoj

209

ćemo ovisiti kako bismo zadovoljili nepredviđene potrebe budućih promjena u svijetu i društvu.

Očuvanjem izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja nastoji se sačuvati domaće vrste i kultivare poljoprivrednog bilja koje :

- potječu iz domaćih biljnih genetskih izvora i nisu bile predmet sustavnog oplemenjivanja;

- su uzgajane u Republici Hrvatskoj;

- održavaju i umnažaju se u Republici Hrvatskoj u sličnim ekološkim uvjetima.

„Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja“ od lipnja 2009. godine vidna je stagnacija tradicijskih sorti:

kultura količina br. tradicijskih sorti

očuvanje

vinova loza

Po svojoj izvornosti, ugroženosti te po utjecaju na opću bioraznolikost izdvojeno deset sorti Crljenak kaštelanski, Dobriþiü, Glavinuša, Grk, Malvasija dubrovaþka, Maraština, Muškat ruža, Ninþuša, Plavac mali te Zlatarica blatska. Najraširenija je izvorna sorta plavac mali

82 tradicijske sorti

stagnacija

masline 3 500 000 stabala 37 tradicijskih sorti

12 ih je dramatično ugroženo i postoji još svega nekoliko stabala, 8 ima vrlo male populacije, manje od 1.000 stabala, 7 ima populacije između 1.000 i 10.000 stabala, samo 9 sorti ima zadovoljavajuću populaciju od preko 10.000 stabala.

trešnja 2 000 000 stabala stagnacija

mandarina 1 250 000 stabala stagnacija

maraska 1 200 000 stabala stagnacija

210

smokva 200 000 stabala 29 tradicijskih sorti

stagnacija

badem 150 000 stabala stagnacija

šipak 20 tradicijskih sorti

stagnacija

povrće Devet se posebno ističu po svojim gospodarskim, genetskim ili kulturno-povijesnim vrijednostima, ugroženosti odnosno svojoj izvornosti: hvarska artičoka, domaća raštika, trogirska srednje rana cvjetača, endivija dalmatinska kopica, salata dalmatinska ledenka, kozjak domaüa ljutika, polaški ozimi češnjak, domaći bob i domaća sjekirica

15 tradicijskih sorti

stagnacija

Očuvanjem genetskih izvora osigurava se dostupnost bioraznolikosti poljoprivrednicima, oplemenjivačima, istraživačima, kao i za korištenje budućim generacijama.

Cilj podmjere:

- očuvanje genetske raznolikosti izvornih zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja

- očuvanje ekosustava izvornim zaštićenim vrstama i kultivarima na poljoprivrednim površinama

- osigurati očuvanje lokalne sorte vrijedno za kulturnu baštinu i genetske raznolikosti

Očuvanjem izvornih i zaštićenih kultivara čuva se zdravi roditeljski materijal sa genetskim informacijama bitnim za očuvanje dobrih svojstava otpornosti na bolesti i njihove prilagođenosti lokalnim uvjetima uzgoja. Ujedno izvorni i zaštićeni kultivari mogu služiti i kao osnova za poboljšanje svojstava uzgaja novih sorti.

Upravo iz tih razloga pokazala se potreba za očuvanje genetskih resursa domaćih autohtonih sorti. Proizvodnja izvornih i zaštićenih kultivara nije komercijalizirana zbog svoje niske produktivnosti.

Pravni temelj

- Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 140/05, 35/08, 55/11) - Članak 5.6. Povjerenstvo za biljne genetske izvore

- Pravilnik o očuvanju i održivoj uporabi biljnih genetskih izvora (NN89/09)

211

- Odluka o proglašenju o proglašenju Zakona o potvrđivanju Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu (NN Međunarodni ugovori 1/09, 27. 02. 2009.)

- Stupanje na snagu IT-a u odnosu na Republiku Hrvatsku 06. 08. 2009. godine (NN Međunarodni ugovori 8/09, 12. 10. 2009.).

- Prijedlog Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj - izrađen je 2009. godine, ali još uvijek nije usvojen


Obveznici ove podmjere Prihvatljivi korisnici su, poljoprivredna gospodarstva (OPG, obrti, zadruge, trgovačka društva), registrirana u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava kojeg vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju,

Prihvatljive površinePrihvatljiva je ARKOD parcela na kojoj se uzgajaju poljoprivredne vrste i kultivari definirani popisnom listom zaštićenih vrsta i kultivara nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe bijlnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u RH koji je sastavni dio PRR tabelarnim prikazom: sorti, izvorom, opis sorte, podatkom raznih održavatelja, mogućnosti nabave sjemena, postojanju genetske erozije, populacijskoj raznolikosti i dominantnoj prevladivoj poljoprivrednoj proizvodnoj praksi na lokalnoj razini.Obveznici ove podmjere moraju poštivati slijedeće uvjete:

- minimalna površina je 0,5 ha za oranice i 0,25 ha za povrće i višegodišnje nasade

- dokaz porijekla nabave sjemenskog ili sadnog materijala valjanom ispravom (otpremnica/račun i deklaracija/certifikat)

- voditi zapise o proizvodnji te dostavljati izvješća o urodu nadležnom tijelu



3. Paket III - Očuvanje bioraznolikosti

3.1. PODMJERA: OČUVANJE TRAVNJAKA VELIKE PRIRODNE VRIJEDNOSTI


212

Gotovo sve travnjačke površine u Hrvatskoj nastale su kao rezultat ljudskog djelovanja. Šumske površine su se krčile, a na travnjacima koji su održavani košnjom ili ispašom razvilo se ekstenzivno stočarstvo. Krajem prošlog stoljeća dolazi do napuštanja ovakvog tipa stočarstva pa na napuštenim travnjacima dolazi do prirodnog procesa sukcesije. Zbog odsustva ispaše i/ili košnje na rubne dijelove travnjaka prodiru drvenaste vrste okolne šume te se površina travnjačke zajednice postepeno sve više smanjuje i zarasta u šumu. Otvorene travnjačke površine koje su dio prepoznatljive raznolikosti mnogih hrvatskih krajeva na taj način nestaju, a postepeno nestaju i sve biljne i životinjske vrste vezane uz ovo stanište.

Cilj podmjere je obnoviti i održavati travnjake velike prirodne vrijednosti kako bi se spriječio gubitak bioraznolikosti zbog nestanka staništa. Istovremeno se sprečava opadanje krajobrazne vrijednosti uslijed nestanka otvorenih krajobraza.

Mjera predviđa održavanja travnjaka košnjom, napasivanjem ili njihovom kombinacijom.Travnjaci velike prirodne vrijednosti na kojima će se mjera provoditi podijeljeni su u tri regije: 1. Kontinentalna nizinska regijaDo 200 mnvOva regija obuhvaća cijeli nizinski dio kontinentalne Hrvatske do otprilike 200 mnv. 2. Brdsko-planinska regijaIznad 200 mnvRegija obuhvaća kompletno brdsko i planinsko područje kontinentalne Hrvatske iznad 200 mnv, odnosno u vegetacijskom smislu sva područja iznad zone poplavnih šuma. 3. Mediteranska regijaMediteransko područje do 200 mnv s otocimaOva regija obuhvaća mediteransko područje Hrvatske do 200 metara nadmorske visine te sve otoke.


Prihvatljiva je svaka ARKOD parcela je registrirana kao travnjak visoke prirodne vrijednosti.


Zahtjevi (legislativa)

Obavezni zakonski zahtjevi

Zahtjevi poljoprivredno-okolišne mjere

Izobrazba Korisnik mora pohađati izobrazbu vezanu uz poštivanje uvjeta višestruke sukladnosti.

Korisnik mora pohađati izobrazbu vezanu uz poljoprivredno-okolišne mjere u trajanju od minimalno četiri sata godišnje.26

Vođenje evidencije Nema obaveze Korisnik mora voditi evidenciju o provođenju svih mjera koje se odnose na zahtjeve poljoprivredno-okolišne mjere.

26 Uskladit će se s Ministarstvom poljoprivrede.

213




GnojidbaMineralnim gnojivima

Nema obaveze Nije dozvoljena gnojidba mineralnim gnojivima.

Životinjskim gnojem

Nema obaveze Nije dozvoljena gnojidba gnojem životinjskog podrijetla.

Primjena pesticida Višestruka sukladnost i propisi o korištenju pesticida

Nije dozvoljena primjena pesticida.

Kosidba (zahtjevi se odnose samo na korisnike koji vrše kosidbu ili kombinirano kosidbu i ispašu)

Vrijeme kosidbe Kod provođenja samo jedne košnje na poljoprivrednim površinama, potrebno ju je obaviti do 30. lipnja (DPOU 6).

Datumi košnje određeni prema regijama (vidi Tablicu ispod)

Učestalost kosidbe

Nema obaveze Učestalost kosidbe određena prema regijama (vidi Tablicu ispod)

Kombinacija s ispašom

Nema obaveze Nije obavavezna; Mogućnosti kombinacija s ispašom određena prema regijama (vidi Tablicu ispod)

Način kosidbe Nema obaveze Ručno ili mehanizirano strižnim kosilicama.

Zbrinjavanje otkosa

Nema obaveze Pokošenu vegetacijsku masu je potrebno odstraniti s travnjaka u roku od 15 dana, radi očuvanja bioraznolikosti i sprečavanja unosa dodatnih hranjiva u tlo.

Ispaša (zahtjevi se odnose samo na korisnike koji vrše samo napasivanje)

Pašni pritisak Nema obaveze 0,2 - 1,5 UG/ha

Vrijeme i trajanje ispaše

Nema obaveze Cijele godine. Poplavni travnjaci smiju se napasati najranije dva tjedna nakon povlačenja vode.

Kategorija stoke Nema obaveze Ovce, koze, goveda i kopitari

Sprečavanje Livade i pašnjaci Ručno treba odstranjivati pojedinačne

214




zarastanja održavaju se redovitom ispašom ili košnjom najmanje jednom godišnje (DPOU 6).

biljke koje nisu prikladne za ispašu (npr. otrovne i invazivne vrste, grrmlje i drveće).Dozvoljeno je ostaviti do 10% površine pod „otocima“ grmlja i drveća (tzv. plandištima) da se stoci osigura zaklon od žege, vjetra i obada.

Ostale agro-tehničke mjere

Korekcija kiselosti tla

Nema obaveze Nije dozvoljena.

Hidromelioracijski zahvati

Nema obaveze Nisu dozvoljeni.

Dosijavanje Nema obaveze Nije dozvoljeno, osim rasprostranjivanjem sjemena iz pokošene vegetacijske mase (sijena), na način da se ista ostavi privremeno na područjima travnjaka koja treba dosijati.

Tablica rasporeda košnje

Regija Početak košnje Broj otkosa Napasanje

Kontinentalna nizinska

1. kolovoza* Jedan Nije obavezno; U rano proljeće i jesen

Brdsko-planinska 20. srpnja* Jedan do dva Nije obavezno; U rano proljeće i jesen

Mediteranska 15. srpnja* Jedan



3.2. PODMJERA: PILOT MJERA ZA ZAŠTITU KOSCA (Crex crex)


Kosac (Crex crex) je u Hrvatskoj strogo zaštićena ptica koja živi na vlažnim travnjacima, a uvrštena je i na Dodatak I EU Direktive o pticama.

215

Kao posljedica intenziviranja i/ili zapuštanja poljoprivrednih površina, u Hrvatskoj je, kao i ostalim dijelovima Europe, broj kosaca tijekom zadnjih 20 godina drastično smanjen. Velike gubitke koscima koji se gnijezde i žive među livadnom vegetacijom uzrokuje neprikladan način košenja trave.Cilj podmjere je zaštita ove ugrožene vrste održavanjem travnjaka prilagođenim načinom košnje - od sredine prema van, ili s jedne strane na drugu, tako da ptice stignu pobjeći u rubne, nepokošene dijelove livade. Podrazumijeva se košnja u odgođenom terminu, ne prije kraja srpnja, kako bi izlegli ptići postali sposobni za bijeg. Obveznici ove podmjere moraju poštivati slijedeće uvjete:

Zahtjevi Obavezni zakonski zahtjevi



Korisnik mora pohađati izobrazbu vezanu uz poljoprivredno-okolišne mjere u trajanju od minimalno četiri sata godišnje.








KosidbaVrijeme kosidbe Kod provođenja samo

jedne košnje na poljoprivrednim površinama, potrebno ju je obaviti do 30. lipnja (DPOU 6).

Prvu košnju provoditi nakon 15. kolovoza

Učestalost kosidbe

Nema obaveze Jednom do dva puta godišnje


Nema obaveze Dozvoljena samo ujesen (od košnje do kraja tekuće godine)

Način kosidbe Nema obaveze Ručno ili mehanizirano strižnim kosilicama.Košnju treba izvršiti na visini od 10 cm iznad tla.Na parcelama većim od 1 ha ostaviti uz

216



rub nepokošenu traku (5% površine), a košnju obavljati od sredine parcele kružno prema van ili s jedne strane parcele prema drugoj

Zbrinjavanje otkosa

Nema obaveze Pokošenu vegetacijsku masu je potrebno odstraniti s travnjaka radi očuvanja bioraznolikosti i sprečavanja unosa dodatnih hraniva u tlo.

IspašaPašni pritisak Nema obaveze Od 0 do 1,5 UG/ha

Vrijeme i trajanje ispaše

Nema obaveze Najranije dva tjedna nakon košnje do kraja tekuće godine.

Kategorija stoke Nema obaveze Ovce, koze, goveda i kopitari

Sprečavanje zarastanja

Livade i pašnjaci održavaju se redovitom ispašom ili košnjom najmanje jednom godišnje (DPOU 6).

Ručno treba odstranjivati pojedinačne biljke koje nisu prikladne za ispašu (npr. otrovne i invazivne vrste, grmlje i drveće).


Korekcija kiselosti tla

Nema obaveze Nije dozvoljena.

Hidromelioracijski zahvati




Prihvatljiva je svaka ARKOD parcela koja je registrirana kao travnjak visoke prirodne vrijednosti.



217

3.3. PODMJERA: PILOT MJERA ZA ZAŠTITU LEPTIRA


Nestanak leptira vezan je uz nestanak njihovih staništa koja su ugrožena dijelom uslijed napuštanja ekstenzivnog poljodjelstva, a dijelom zbog intenzifikacije čime se ova vrijedna staništa pretvaraju u intenzivne visokoproduktivne travnjake.Periodični zahvati karakteristični za tradicionalno korištenje travnaka poput ispaše krava, koza i ovaca te održavanje livada košanica košnjom od presudne su važnosti za opstanak leptira. Cilj podmjere je zaštita četiri vrste ugroženih i strogo zaštićenih danjih leptira: velikog livadnog plavca (Maculinea teleius), zagasitog livadnog plavca (Maculinea nausithous), močvarnog plavca (Maculinea alcon alcon) i močvarnog okaša (Coenonympha oedippus).


Prihvatljiva je ARKOD parcela koja je registrirana kao travnjak a nalazi se na lokalitetima koji su navedeni u donjoj tablici.

Vrsta Naziv područja Općine Termin i način košnje

Italic Maculinea alcon alcon

Livade uz potok Injaticu, Zvečevo, NP Plitvička jezera, Livade uz Bednju II

Grubišno polje, Brestovac, Plitvička jezera, Rakovica, Saborsko, Vrhovine, Ivanec, Lepoglava, Maruševec

kositi iza 15. 9. svake druge godine

Coenonympha oedippus

Vlažne livade uz potok Malinska, Mirna i šire područje Butonige, Vlažne livade kod Marušića, Vlažne livade uz Jugovski potok (Štrcaj), Vlažne livade uz potok Bračana (Žonti), Pregon

Oprtalj, Grožnjan, Buzet, Brtonigla, Cerovlje, Grožnjan, Motovun, Buje, Novigrad, Pazin, Vižinada

kositi iza 15. 9 rotacijskom košnjom na 1/3 površine svake tri godine

Maculinea nausithous

Zovje, Međimurje, Donje Međimurje

Koprivnički Ivanec, Čakovec, Mursko Središće, Selnica, Sveti Juraj na Bregu, Šenkovec, Vratišinec, Domašinec, Donji Kraljevec, Goričan

kositi do 15.6 ili iza 15.9. svake druge godine

Maculinea teleius

Peteranec, Zovje, Međimurje, Donje Međimurje, Livade uz Bednju II

Peteranec, Koprivnica, Koprivnički Ivanec, Čakovec, Mursko Središće, Selnica, Sveti Juraj na Bregu, Šenkovec, Vratišinec, Domašinec, Donji Kraljevec, Goričan,

kositi do 15.6 ili iza 15.9. svake druge godine

218

Ivanec, Lepoglava, Maruševec


Zahtjevi Obavezni zakonski zahtjevi Zahtjevi poljoprivredno-okolišne mjere



Vođenje evidencije

Nema obaveze Korisnik mora voditi evidenciju o provođenju svih mjera koje se odnose na zahtjeve poljoprivredno-okolišne mjere.





Primjena Višestruka sukladnost i propisi o korištenju


KosidbaVrijeme kosidbe Kod provođenja samo jedne

košnje na poljoprivrednim površinama, potrebno ju je obaviti do 30. lipnja (DPOU 6).

Termini košnje prema pojedinim vrstama u prliloženoj tablici.


Nema obaveze Dozvoljena samo ujesen (od košnje do kraja tekuće godine)

Način kosidbe Nema obaveze Ručno ili mehanizirano strižnim kosilicama.

Zbrinjavanje otkosa

Nema obaveze Pokošenu vegetacijsku masu je potrebno odstraniti s travnjaka radi očuvanja bioraznolikosti i sprečavanja unosa dodatnih hraniva u tlo.

IspašaPašni pritisak Nema obaveze Od 0 do 1,0 UG/haVrijeme i trajanje ispaše

Nema obaveze Najranije dva tjedna nakon košnje do kraja tekuće godine.

Kategorija stoke Nema obaveze Ovce, koze, goveda i kopitariSprečavanje zarastanja

Livade i pašnjaci održavaju se redovitom ispašom ili košnjom najmanje jednom godišnje (DPOU 6).

Ručno treba odstranjivati pojedinačne biljke koje nisu prikladne za ispašu (npr. otrovne i invazivne vrste, grmlje i drveće).

Ostale agro-tehničke mjereKorekcija Nema obaveze Nije dozvoljena.

219


kiselosti tlaHidromelioracijski zahvati





3.4. PODMJERA: USPOSTAVA POLJSKIH TRAKA


Većina poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj na oraničnim površinama primjenjuje vrlo uzak plodored, nerijetko dvogodišnji koji se sastoji u naizmjeničnoj proizvodnji kukuruza i pšenice. U kombinaciji s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom, povećava se pritisak na okoliš, što ima za posljedicu gubitak krajobrazne raznolikosti i bioraznolikosti. S oraničnih su površina u potpunosti nestala staništa za brojne kukce (naročito oprašivače), ptice i male sisavce.

Cilj podmjere je uspostava staništa za divlje životinje, poboljšanje krajobrazne kvalitete i povećanje ukupne bioraznolikost na oranicama.

Mjera će se primjenjivati na svim oraničnim površinama u Hrvatskoj, a namijenjena je prvenstveno područjima s najintenzivnijom poljoprivredom i velikim parcelama (Slavonija, Baranja). Mjera predviđa dvije vrste traka:

1. Cvjetne, kojima je prvenstvena funkcija osigurati stanište za oprašivače te ih tijekom proljeća i ljeta opskrbiti peludom i nektarom,

2. Travne, kojima je prvenstvena funkcija osigurati stanište za neke vrste ptica poput velike strnadice (Emberiza calandra), trčke (Perdix perdix) i strnadice žutovoljke (Emberiza citrinella).






220




Pesticidi Višestruka sukladnost i propisi o korištenju SZB

Korištenje sredstava za zaštitu bilja nije dozvoljeno.

GnojidbaMineralnim gnojivima Nema obaveze Nije dozvoljena.Životinjskim gnojem Nema obaveze Nije dozvoljena.Ostale agro-tehničke mjereUspostavljanje poljskih traka

Nema obaveze Zasijati trake široke najmanje 3 metra uz rub ili unutar parcele.Udaljenost između traka treba biti najmanje 50 metara, dok najkraća dužina za koju se može ostvariti pravo na poticaj iznosi 300 metara.27

Za cvjetne trake: koristiti mješavine sjemena koje sadrže najmanje 5 cvjetnih vrsta i naizmjence cvjetaju tijekom cijele vegetacijske sezone.Za travne trake: koristiti mješavine trava koje sadrže najmanje 5 vrsta trava.Dozvoljene mješavine propisat će nadležno tijelo.

Održavanje poljskih traka

Nema zahtjeva Trake se moraju ostaviti da ocvatu i mogu se zaorati idućeg proljeća.Trake se ne smiju koristiti kao putevi ili za prohod mehanizacije.Pozicija traka unutar parcela može se svake godine mijenjati u ovisnosti o plodoredu

Održavanje obilježja krajobraza

Obilježja krajobraza ne smiju se uklanjati (DPOU 5)

Ukoliko uz rubove parcela postoje živice, one se moraju održavati i po potrebi orezivati izvan vegetacijskog perioda.


Prihvatljiva je svaka ARKOD parcela registrirana kao oranična površina minimalne površine od -----------ha.


27 Minimalne i maksimalne površine biti će definirane nakon što budu poznati zahtjevi „ozelenjavanja“.

221


3.5. PODMJERA: ODRŽAVANJE TRAVNJAČKIH VOĆNJAKA


Travnjački voćnjaci su dio karakterističnog kulturnog krajobraza te predstavljaju važan dio hrvatske kulturne baštine. Karakterizira ih kombinacija visokostablašica koje su zasađene na velikim razmacima (do 150 stabala po ha) sa zatravljenom površinom ispod stabala koja se održava košnjom i/ili napasanjem. Glavnina sorti u travnjačkim voćnjacima su stare, izvorne ili udomaćene sorte.

Zbog činjenice da se kombinira travnjak sa ekstenzivnim trajnim nasadom, travnjački su voćnjaci jedan od biološki najbogatijih i najraznolikijih ekosustava. Staništa su mnogim biljnim i životinjskim vrstama uključujući i stara debla koja su prekrivena su lišajevima, gljivama i mahovinom. Šupljine u starim stablima sklonište su raznih ptica gnjezdarica. Cvjetovi na travnjaku pružaju nektar za pčele, bumbare i leptire, a voće je važan izvor hrane za divlje životinje poput miševa, jazavaca, ježeva.Cilj podmjere je zaštita travnjačkih voćnjaka zbog očuvanja tradicionalnih elemenata kulturnog krajobraza i bioraznolikosti.


Prihvatljiva je svaka ARKOD parcela koja je registrirana kao travnjački voćnjak.








Dozvoljeno korištenje bioloških sredstava i metoda za zaštitu bilja i onih odobrenih u ekološkoj proizvodnji.

222



GnojidbaMineralnim gnojivima Nema obaveze Nije dozvoljena gnojidba

mineralnim gnojivima.

Životinjskim gnojem Nema obaveze Dozvoljen je unos najviše 30 kg N/ha/god.iz stajskog gnoja, primjenjeno ispod krune stabla.


Održavanje tla Međurednom obradom – oranjem, kultivacijom ili košnjom najmanje jednom godišnje (DPOU 6).

Napasanjem (ovaca, goveda i peradi) maksimalno do 1,5 UG/ha ili košenjembiljnog pokrova najmanje jednom godišnje (uključujući i košnju ispod stabala).

Održavanje stabala Stabla voćaka održavaju se redovitom rezidbom, primjereno biljnoj vrsti i načinu uzgoja. (DPOU 7)

Rezidbu vršiti po potrebi, uklanjati stare i odumrle grane.Regenerativnu rezidbu potrebno je obaviti u prve dvije godine primjene PO mjere.

Zamjena stabala Nema obaveze U voćnjaku treba biti između 50 i 200 stabala/ha.Odumiruća stabla treba nadomjestiti odgovarajućim sadnicama. Dozvoljene sorte propisat će nadležno tijelo.Preporuča se ostaviti 2% odumirućih stabala po ha kako bi se u njima omogućilo polaganje ptičjih jaja.

Spaljivanje biljnog pokrova i grana od rezidbe

Nema obaveze Nije dozvoljeno


Visina potpore iznosi:X €/ ha

3.6. PODMJERA: ODRŽAVANJE TRADICIONALNIH MASLINIKA


223

Velika većina maslinika u Hrvatskoj pripada u tradicionalne ekstenzivne i intenzivirane nasade male površine, gustoće 25 do 150 stabala po hektaru i često su zasađeni na terasastom terenu. Stabla su najčešće dosta stara i lokalnih su sorti.

Kontrola korova u takvim maslinicima najčešće se vrši povremenim okopavanjem, a ponegdje i ispašom stoke. Na nekim otocima (npr. Brač i Cres) maslina i ovca tradicionalno se uzgajaju u zajednici. U ovom sustavu gospodarenja ovce se najčešće drže u malom broju, u ograđenim maslinicima, a dijelom godine i na ispaši po krševitim pašnjacima.

Maslinici u čitavoj mediteranskoj regiji predstavljaju važno stanište za brojne vrste, a posebno stariji ekstenzivni maslinici. Naročito su važni za ptice selice iz srednje i sjeverne Europe, kojima pružaju vitalno stanište za prezimljavanje. Kombinacija ovih faktora stvara veliku prirodnu vrijednost u pogledu bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti. Istovremeno, ekstenzivno gospodarenje rezultira niskim prinosima koji su vrlo ranjivi na prirodne uvjete. Glavne prijetnje opstanku tradicionalnih ekstenzivnih nasada maslina su intenziviranje proizvodnje kao odgovor na rastuće zahtjeve tržišta, naročito u turističkim područjima te djelomično ili potpuno zapuštanje maslinika, osobito u teže dostupnijim područjima.

Cilj podmjere je zaštita ekstenzivnih maslinika zbog očuvanja tradicionalnih elemenata kulturnog krajobraza i bioraznolikosti.


Prihvatljiva je svaka ARKOD parcela registrirana kao tradicionalni maslinik.








Dozvoljeno korištenje bioloških sredstava i metoda za zaštitu bilja i onih odobrenih u ekološkoj proizvodnji.

GnojidbaMineralnim gnojivima Nema obaveze Nije dozvoljena gnojidba mineralnim

gnojivima.Životinjskim gnojem Nema obaveze Dozvoljen je unos najviše 30 kg

N/ha/god.Ostale agro-tehničke mjere

224



Održavanje tla Međurednom obradom – oranjem, kultivacijom ili košnjom najmanje jednom godišnje (DPOU 6).

Mehaničkom obradom ili košenjem trave ili zadržavanjem ispod krošnje svih tanjih grančica nakon rezidbe.Držanjem stoke u maslinicima (ovaca i koza).

Održavanje stabala Nasadi maslina orezuju se najmanje svakih pet godina. (DPOU 7)

Nasadi maslina orezuju se najmanje svakih pet godina.Po hektaru minimalno mora biti 25, a maksimalno 150 stabala.

Spaljivanje biljnog pokrova i grana od rezidbe

Nema obaveze Nije dozvoljeno

Održavanje obilježja krajobraza

Obilježja krajobraza ne smiju se uklanjati (DPOU 5)

Održavati terase i suhozide, oštećene dijelove redovito popravljati i nadomještati



3.7. PODMJERA: OČUVANJE OBILJEŽJA KRAJOBRAZA – SUHOZIDA I ŽIVICA


Suhozidi su tradicionalno obilježje mediteranskog dijela Hrvatske i dio su bogatog kulturnog nasljeđa Hrvatske. Tradicionalni suhozidi izgrađeni su bez žbuke i cementa što je omogućilo da se u potpunosti uklope u okolni krajolik.Ovisno o njihovoj posebnoj mikroklimi, suhozidi pružaju razne vrste staništa, pogotovo za termofilne vrste. Površine suhozida prekrivaju mahovine i lišajevi, u pukotinama rastu specifične biljne zajednice divlje flore; također su važna staništa za kukce, gmazove i vodozemce, te neke vrste ptica.

Živice obogaćuju kvalitetu krajobraza i odlična su zaštita od vjetra te istovremeno pridonose bioraznolikosti na oraničnim površinama. Od posebne su važnosti u monotonim poljoprivrednim krajobrazima gdje prevladavaju velike oranice na kojima se uzgaja svega nekoliko kultura.

Osim estetske funkcije, plodovi jarkih boja na grmlju i drveću u živicama važan su izvor hrane pticama i malim sisavcima. Za vrijeme cvatnje živice osiguravaju nektar i pelud za kukce te mjesto za gnježđenje velikog broja ptičjih vrsta. Najveću moguću zaštitu pticama pružaju trnovite vrste grmlja, poput gloga. Podnožje živice pruža dobar zaklon za male sisavce, poput miševa i ježeva, a neke živice i za jazavce i lisice.

225

Najbolje živice sastoje se od više vrsta grmlja i drveća i prizemnog sloja (autohtono ili udomaćeno bjelogorično grmlje i drveće, poput gloga, lijeske, šipka, bazge), obraslog bogatom korovskom florom.

Suhozidi i živice služe kao koridori za divlje životinjske vrste te spajaju staništa koja bi u protivnom bila razjedinjena. Na taj se način povećava ukupna veličina staništa uz istovremeno povećavanje bioraznolikosti, veličine i brojnosti populacija te vrstu i količine hrane dostupne životinjama.

Cilj podmjere je očuvati mozaičnu strukturu krajobraza kao dijela prirodne i kulturne baštine te zaštititi staništa za divlje vrste.

3.7.2. Posebni uvjeti za podmjeru očuvanja suhozida

Prihvatljiva je svaka ARKOD parcela na kojoj su obilježja krajobraza. Obveznici ove podmjere moraju poštivati slijedeće uvjete:






Korisnik potpore ne smije koristiti pesticide unutar zone 3m od zida

Ostale agro-tehničke mjerePodizanje suhozida Nema obaveze Plaćanja za podizanje suhozida moguća

su samo na lokacijama gdje su suhozidi bili tradicionalno prisutni i gdje je ranija lokacija suhozida jasno vidljiva.Prilikom podizanja suhozida koristiti tradicionalne konstrukcije, materijale i način izrade.Prilikom slaganja kamena ne smije se koristiti vezivo.

Održavanje suhozida Obilježja krajobraza (uključujući i suhozid) na poljoprivrednoj površini neće se uklanjati ili oštećivati (DPOU 5).

Plaćanja za održavanje suhozida moguća su na lokacijama gdje postoje dijelovi suhozida.Prilikom održavanja suhozida koristiti tradicionalne konstrukcije, materijale i

226


način izrade.Prilikom slaganja kamena ne smije se koristiti vezivo.

3.7.3. Posebni uvjeti za podmjeru očuvanja živica







Korisnik potpore ne smije koristiti pesticide unutar zone 3m od živice

Ostale agro-tehničke mjerePodizanje živice Nema obaveze Živicu treba podići u razdoblju između

studenog i ožujka.Živica se treba sastojati od najmanje pet različitih autohtonih ili udomaćenih biljnih vrsta, koje će definirati nadležno tijelo.Na svakih 25 metara živice treba biti zasađeno jedno stablo.Popis svih dozvoljenih vrsta definirat će nadležno tijelo.

Održavanje živice Obilježja krajobraza (uključujući i živicu) na poljoprivrednoj površini neće se uklanjati ili oštećivati (DPOU 5).

Živicu je potrebno orezivati svake dvije do tri godine kako bi zadržala oblik.Orezivanje živice nije dozvoljeno je u periodu od 01. ožujka do 31. kolovoza.Dijelove živice koji nedostaju treba nadosaditi autohtonim ili udomaćenim vrstama grmlja i drveća.


227

Visina potpore iznosi:

X €/ha za suhozide

X €/ha za živice

3.8. PODMJERA: ŠARANSKI RIBNJACI3.8.1. Razlozi za podmjeru i ciljevi

Šaranski ribnjaci se većinom nalaze na sjeveru zemlje u nizinskom području uz veće rijeke (Kupa, Drava, Sava, Ilova, Česma, Karašica). Uvršteni su u prijedlog EU ekološke mreže Natura 2000 i okarakterizirani su kao područja velike prirodne vrijednosti. Ova umjetna močvarna staništa imaju izrazitu krajobraznu i ornitološku vrijednost - sadrže izrazito visoku raznolikost vrsta i stanišnih tipova, predstavljaju međunarodno važna područja za selidbu ptica močvarica (od kojih su neke ugrožene globalnoj, europskoj ili nacionalnoj razini) te značajno obogaćuju krajobraznu raznolikost okolnog prostora.

Tijekom selidbe iz sjevernijih dijelova Europe, većina ptica močvarica zadržava se na šaranskim ribnjacima, koji uz prirodna močvarna područja Kopačkoga rita i Lonjskog polja predstavljaju ključna okupljališta ptica selica u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Prestanak gospodarskog iskorištavanja šaranskih ribnjaka u vrlo kratkom roku dovodi do zarastanja i isušivanja vodenih plićaka, što uzrokuje nestanak staništa i izvora hrane za ptice. Stoga je u interesu zaštite prirode da se ovim ribnjacima nastavi gospodariti, ali na način koji će podjednako uvažavati proizvodnju ribe i zaštitu ptica, uz osiguravanje poticaja za način gospodarenja koji doprinosi očuvanju njihove ornitološke vrijednosti. Ova mjera odnosi se na šaranske ribnjake s ekstenzivnom/poluintenzivnom proizvodnjom od 600 do 1000 kg po hektaru proizvodne površine. Donja granica od 600 kg/ha postavljena je zbog toga što je produkcija riba u prirodnim močvarama do oko 500 kg po hektaru. To znači da, ukoliko bi ribnjaci proizvodili manje od 600 kg/ha zapravo uopće ne bi poticali produktivnost, odnosno ne bi raznim mjerama doveli do povećanja bogatstva i raznolikosti ptičjeg svijeta karakterističnog za ribnjake.

Cilj podmjere je zaštita ugroženih ptica močvarica potporom ekstenzivnom/poluintenzivnom gospodarenju šaranskih ribnjaka


Prihvatljiva je svaka ARKOD parcela koja je registrirana kao šaranski ribnjak. Obveznici ove podmjere moraju poštivati slijedeće uvjete:


Izobrazba Ne postoji obaveze izobrazbe.


228


Vođenje evidencije

Ne postoji obaveza vođenja evidencije mjera i radova.

Korisnik mora voditi evidenciju o provođenju svih mjera i radova koje provodi na ribnajcima, a posebno onih koje se odnose na zahtjeve poljoprivredno-okolišne mjere.

Proizvodnja Nema ograničenja ?? Proizvodnja ribe treba se kretati od 600 - 1000 kg/ha.

Ishrana Nema ograničenja ?? Ribu izvan mladičnjaka ne hraniti peletama nego prirodnom hranom (žitarice)

Gnojidba Zabranjena je uporaba mineralnih gnojiva.Prirodna vegetacija

Nema obaveze Potrebno je maksimalno zadržati ribnjačarske površine pod tršćacima, prije svega postojeće velike tršćake.

Nema obaveze Prilikom nužnog uklanjanja vegetacije na ribnjačarskim tablama, vegetaciju tršćaka je potrebno uklanjati košnjom, a ne paljenjem i to izvan razdoblja gniježđenja ptica (gniježđenje: travanj – kolovoz).

Nema obaveze Potrebno je osigurati da na najmanje 10% vodene površine ukupnih ribnjačarskih tabli uvijek bude zastupljena plivajuća vegetacija (lopoč, lokvanj, plavun, vodeni orašac i dr.) važna za gniježđenje čigri i drugih vrsta ptica

Održavanje ribnjačarskih tabli

Nema obaveze U ribnjačarskim tablama koji nisu u funkciji potrebno je ostaviti najmanje 1 m vode kako bi se usporila sukcesija.

Nema obaveze Ribnjačarske table na kojima gnijezde kolonije čaplji/žličarki najbolje je prazniti u razdoblju od listopada do veljače, a nikako prije kolovoza.

Nema obaveze Ispražnjene ribnjačarske table na kojima gnijezde kolonije čaplji/žličarke treba napuniti do veljače (najkasnije ožujka).

Nema obaveze Prilikom radova na izmuljivanju, unutar ribnjačarskih tabli gdje je moguće i prikladno, a u dogovoru s ornitolozima, oblikovati otoke od prikupljenog mulja, kao bitne formacije za zadržavanje i gniježđenje ptica.

Ostale mjere Nema obaveze Ograničiti na nužni minimum kretanje ljudi i radove u blizini ptičjih kolonija tijekom gniježđenja.

Nema obaveze U slučaju da se planira izgradnja promatračnice za ptice potrebno je konzultirati ornitologe i Državni zavod za zaštitu prirode za izbor najpogodnije lokacije koja bi istovremeno omogućila

229


promatranje ptica, a ujedno ne bi ometala njihovo gniježđenje i aktivnosti.

Monitoring Nema obaveze? Osigurati obavljanje redovnog monitoringa ptica od strane ornitologa u suradnji sa Državnim zavodom za zaštitu prirode. Sukladno rezultatima monitoringa, ukoliko će biti potrebno, zatražiti primjenu dodatnih zaštitnih mjera za održanje/poboljšanje stanja populacija ptica. Praćenje ptica bi trebalo obavljati najmanje u svakoj sezoni, a po mogućnosti i mjesečno. Osim ornitologa, u monitoring je poželjno uključiti i zaposlenike ribnjaka nakon odgovarajuće obuke. Izvješća o monitoringu potrebno je dostavljati Državnom zavodu za zaštitu prirode.


Visina potpore iznosi:

X €/ha

3.5.G. X €/ha za

4. Paket IV - Zaštita podzemnih i nadzemnih voda od štetnog utjecaja poljoprivrede

Poseban uvjet za korisnike unutar područja proglašenih ranjivim područjima prema Odluci o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 130/12). je pridržavanje I. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novine«, broj 15/13).

4.1. PODMJERA: REDUCIRANA GNOJIDBA


Razlozi za ovu podmjeru su smanjivanje prekomjernog unošenja dušika i ostalih hranjiva koji bi potencijalno mogli onečistiti podzemne vode kroz ispiranje ili nadzemne vode kroz otjecanje.

230

Svrha podmjere je da se proizvođači suzdrže od pristupa „ka maksimalnom prinosu“ te primjene pristup „prosječnih prinosa“ uz smanjeni unos dušika. Podmjera propisuje maksimalno dozvoljene količine unosa dušika po pojedinim kulturama. Prema istraživanjima u Projektu kontrole onečišćenja u poljoprivredi provedenom od 2009.-2012. utvrđen je potencijal smanjenja primjene dušika za oranične kulture u 3 scenarija.

Tablica: N bilanca (višak) za 3 scenarija: 1. Preporuke gnojidbe, 2. Maksimalni prinos u referentnom razdoblju 2006.-2010. (DZS), 3. Prosječni prinos u referentnom razdoblju 2006.-2010. (DZS) u usporedbi s predloženim vrijednostima za ovu podmjeru

Vrsta usjeva N-bilanca (kg/N/ha)Potencijal smanjenja u odnosu na preporučene količine N

Službene preporuke Maksimalni prinos(2006.-2010.)

Prosječni prinos(2006.-2010.)

kukuruz 50-100 80-130 20Pšenica 42-52 51-61 31Ječam 30-40 41-51 11krumpir (rani)

(kasni)18-78

Soja 44-64 28-88 -13šečerna repa 42-52 46-56 6suncokret 12-22 23-33 -17Izvor: Projekt kontrole onečišćenje u poljoprivredi, 2011.




- Obvezna edukacija o zaštiti voda u trajanju 8 sati

- Podmjera se mora provoditi na minimalno 50% od ukupne površine poljoprivrednog gospodarstva

- Područje se može mijenjati od godine do godine

- Prihvatljiva površina za potporu je ona u godini žetve


- Zapisi o gnojidbi i urodima moraju se redovno voditi

- Maksimalne količine unosa dušika po kulturi navedene su u tablici PRR


- Primjena tropoljnog plodoreda

- Prihrana dušikom vrši se split aplikacijama

231

- Obveza ove mjere je 7 godina


Zahtjevi

Nije propisano Edukacija i treningNije propisano Izrada plana gnojidbe i bilanciranja hranjiva

Nije propisano Izrada plana plodoreda i primjena tropoljnog plodoreda

Za korisnike koji se nalaze na ranjivim područjima sukladno Odluci o određivanju ranjivih područja u RH( NN 120/12) I Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla

Članak 9.

1. U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do sljedećih graničnih vrijednosti primjene dušika:

– 210 kg/ha dušika (N), dozvoljena primjena u razdoblju od 4 godine od dana stupanja na snagu ovoga Programa,

– 170 kg/ha dušika (N), dozvoljena primjena nakon isteka razdoblja iz alineje 1. ove točke.

Kultura Maksimalni iznos kg N/ha

Kukuruz 140

Pšenica 130

Ozimi ječam 110

Jari ječam 80

Krumpir 100

Soja 70

Suncokret 110

Šečerna repa 110



4.2. PODMJERA: SJETVA ZIMSKOG POKROVNOG USJEVA (CATCH CROP)


232

Ova mjera ima više ciljeva i nudi rješenje za tematiku koja se proteže na više agro okolišnih problema. Prvenstveno ima svrhu smanjenje ispiranja hranjiva u nadzemne i podzemne vode kao i zašita tla od erozije putem vode i vjetra, uz povećanje organske tvari u tlu. Jednako je važan i utjecaj na bioraznolikost budući tlo pokriveno biljkama pruža dom i izvor hrane znatnom broju organizama, koji imaju važnu ulogu u prirodi.Zimski pokrovni usjev za uspostavlja između dva glavna usjeva. Uloga zimskog pokrovnog usjeva je iskoristiti neiskorišteni dušik prethodnog usjeva posebno u zimskom periodu kada uslijed mirovanja vegetacije je podložan ispiranju. Zimski pokrovni usjev može u proljeće služiti kao zelena gnojidba odnosno stočna krma. Također, uloga zimskog pokrovnog usjeva je i zadržavanje ugljika u tlu te na taj način se smanjuje emisija stakleničkih plinova (GHG). Prema istraživanjima u Projektu kontrole onečišćenja u poljoprivredi (2011.) potencijal smanjenja ispiranja u odnosu na konvencionalne metode je 35%.




- Podmjera se mora provoditi na minimalno 20% odnosno maksimalno 40% od ukupne površine poljoprivrednog gospodarstva pod oraničnim kulturama.

- Zabranjeno je korištenje mineralnih gnojiva i pesticida ukoliko se radi o pokrovnom usjevu koji se sije između dva glavna usjeva.

- Obvezan plan i bilanciranje gnojidbe,

- Žitarice ili kukuruz smiju biti zastupljeni u mješavini sjemena maksimalno do 50% učešća.

- Popis pokrovnih usjeva nalazi se u prilogu koji je sastavni dio PRR

Zabranjeno je:- spontano sijanje sjemena prethodne glavne kulture

- sijanje komercijalnih kultura izvan liste pokrovnih usjeva navedenih u PRR

- zeleni ugar

- korištenje organskih gnojiva suprotno uvjetima višestruke sukladnosti odnosno na ranjivim područjima izvan dopuštenih uvjeta navedenih u Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla


Zahtjevi

Nije propisano Edukacija i treningNije propisano Izrada plana gnojidbe i bilanciranja hranjiva

233

Nije propisano Izrada plana plodoreda i primjena tropoljnog plodoreda


Tijekom vegetacijskog razdoblja sve oranične poljoprivredne površine moraju biti pokrivene poljoprivrednim kulturama ili žetvenim ostacima (nadzemni dio biljke s korijenom), ili ciljano prekrivene biljnim ostacima (malč), koji umanjuju eroziju tla, osim u slučaju obavljene pripreme za slijedeću sjetvu i prije nicanja ili zimske brazde.

Tijekom zime, od 15. studenog do 15. veljače, u cilju prikupljanja vlage i sprečavanja erozije, poljoprivredne površine moraju biti prekrivene glavnim usjevom ili se mora primjenjivati jedna od slijedećih mjera:– grubo oranje na zimsku brazdu;– zaoravanje strništa;–ostavljanje strništa na poljoprivrednim površinama;

-Popis pokrovnih (međuusjeva) usjeva nalazi se u prilogu koji je sastavni dio PRR



5. Integrirana zaštita biljna

5.1.Integrirana zaštita biljna

je sustav uzgoja koji podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih, ekoloških i toksikoloških čimbenika pri čemu se kod jednakog ekonomskog učinka prednost daje ekološki i toksikološki prihvatljivijim mjerama.

5.1.1.Ciljevi podmjere

Cilj integrirane proizvodnje bilja je proizvodnja pri kojoj se vodi računa o:– smanjenju onečišćenja tla, vode i zraka, odnosno čuvanju okoliša i prirodnih staništa,– čuvanju i poticanju plodnosti tla,– čuvanju i poticanju biološke raznolikosti te poticanju prirodnih mehanizama regulacije,– optimalnoj uporabi agrokemikalija,

234

– ekonomskoj održivosti sustava proizvodnje.

5.1.2. Opis podmjere i razina potpore

Potpora predstavlja nadoknadu poljoprivrednim proizvođačima za dodatne troškove (u proizvodnji) i gubitak prihoda koji su povezani s proizvodnim tehnikama.

Korisnik potpisuju Ugovor s APPRRR kojim se obvezuju baviti integriranom poljoprivrednom proizvodnjom uz poštivanje svih općih i posebnih propisa tijekom narednih pet godina. Po isteku petogodišnjeg razdoblja Ugovor se može produžavati na godišnjoj osnovi. U Republici Hrvatskoj integrirana proizvodnja bilja uvodi se u zakonske okvire od 2010. godine. Propisi koji uređuju područje integrirane proizvodnje bilja su Zakon o poljoprivredi (NN 149/09, 127/10, 50/12 i 120/12) Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 137/12) i Tehnološke upute za integriranu proizvodnju povrća, ratarskih kultura voća i grožđa koje se donose za svaku kalendarsku godinu.

U svrhu povećanja integrirane proizvodnje bilja:- Ministarstvo poljoprivrede vodi Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji,- postoji nadzorno tijela za stručni nadzor integrirane proizvodnje,- na nacionalnoj razini postoji znak za proizvode iz integrirane proizvodnje,- dodjeljuju se potpore za integriranu proizvodnju od 2011. godine.


Korisnici koji zadovoljavaju uvjete su poljoprivredna gospodarstva (OPG, obrti, zadruge, trgovačka društva) registrirani u:

- Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji kojeg vodi Ministarstvo poljoprivrede u elektroničkom sustavu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

5.1.4. Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani prihvatljivi korisnici

Korištena poljoprivredna površina prihvatljiva za potporu obuhvaća ARKOD parcele registrirane u ARKOD sustavu kojim upravlja APPRRR, a koje su pod stručnim nadzorom od strane nadzornog tijela.

Prihvatljive su registrirane ARKOD parcele od minimalno 0,5 ha za oranice i 0,25 ha za proizvodnju povrća i višegodišnje nasade i to:

- povrće,

- višegodišnji nasadi,

- ratarske kulture.

Potpora je u vidu godišnje isplate po ha korištene poljoprivredne površine u integriranoj proizvodnji bilja

5.1.5. Uvjeti prihvatljivosti:

235

- najmanje jednom godišnje podvrgnuti svoje gospodarstvo stručnom nadzoru od strane ovlaštenog nadzornog tijela za integriranu poljoprivrednu proizvodnju, - poštivati odredbe crvene, žute i zelene liste registriranih sredstava za zaštitu bilja,- kemijske mjere zaštite provoditi tek kada druge mjere nisu u potpunosti zadovoljile odnosno smanjile opasnost od gospodarskih šteta koje mogu učiniti štetni organizmi- kemijske mjere su samo nadopuna ostalim (nekemijskim) mjerama borbe protiv korova,- posjedovati potvrdu za integriranu poljoprivrednu proizvodnju za kalendarsku godinu, - voditi evidenciju o integriranoj proizvodnji od početka proizvodnje do prodaje,- pridržavati se uputa propisanih Tehnoloških uputa za integriranu zaštitu poljoprivrednog bilja za tekuću godinu.

5.1.6. Dodatni uvjeti prihvatljivosti

- provoditi obvezni monitoring agroklimatskih uvjeta i predviđanja pojave i intenziteta napada bolesti i štetnika,- primjenjivati pragove ekonomske, ekološke štetnosti te prag rezistentnosti,- pratiti populaciju korisnih organizama odnosno prirodnih neprijatelja- voditi računa o pojavi rezistentnih štetnika na pojedina sredstva te o karenci,- primjenu herbicida ne treba obavljati kod svakog stupnja zakorovljenosti (niži stupanj zakorovljenosti moguće je suzbiti primjenom npr. mehaničkih mjera),- vršiti pravilan odabir herbicida ili kombinacije herbicida zasniva na poznavanju sastava korovne flore na određenoj parceli,- kartiranje ili mapiranje korova, odnosno razvrstavanje korovnih vrsta prema zastupljenosti na njivi (A lista- prioritetni korovi za suzbijanje po brojnosti i štetnosti i B lista - manje zastupljeni korovi),- prisustvovati predavanjima o integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji i predavanjima vezanim uz tu proizvodnju u trajanju od 5 nastavnih sati.




- X €/ha …..za povrće,- X €/ha …...za višegodišnje nasade, - X €/ha …..za ratarske kulture.

Uobičajena poljoprivredna praksa Zahtjevi kod izvođenja mjereU RH poljoprivrednik se ne treba dodatno

obrazovati.Nositelj prava na potporu iz naslova podmjere dužan je u trenutku trajanja mjere proći obrazovni program izobrazbe u trajanju najmanje 5 sati godišnje. Po završenoj izobrazbi nositelj i prava prima

236

potvrdu o sadržaju, izvođaču i broju odslušanih sati izobrazbe.

Vođenje evidencija o poslovnim kod uobičajene poljoprivredne prakse nije obvezno.

Vođenje evidencija je obvezno za sve poljoprivredne proizvođače koji su uključeni u podmjere.Poljoprivredni proizvođači dužni su voditi evidencije o svim poslovnim aktivnostima koje se izvode pri podmjeri sukladno Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 137/12)

Dodatni minimalni zahtjevi za korištenje gnojivaSukladno Zakonu o gnojivima i poboljšivačima tla, NN 163/03, 40/07, odnosno Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva, NN 56/07, gnojiva se koriste sukladno općim načelima dobre prakse, odnosno prema potrebama biljaka za hranjivima

Sukladno Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 137/12) i Tehnološkim uputama pri integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji važna su ograničenja kod korištenja gnojiva.

Kod uobičajene poljoprivredne prakse poljoprivredni proizvodi nisu označeni posebnim znakom

Sukladno Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 137/12) poljoprivredni proizvodi iz integrirane proizvodnje označeni su znakom integrirane proizvodnje

Propisani zahtjevi postupanja, standard za sredstva za zaštitu biljaSukladno Zakonu o sredstvima za zaštitu bilja (»Narodne novine«, br. 70/05) poljoprivredni proizvođači smiju koristiti samo registrirana SZB i to samo na način i u svrhu koja je propisana u uputama za uporabu na etiketi pojedinog SZB. Upisnik registriranih SZB objavljuje se u Narodnim novinama najmanje jedanput godišnje.

Sukladno Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 137/12) i Tehnološkim uputama pri integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji važna su ograničenja pri korištenju sredstava za zaštitu bilja i drugih sredstava za zaštitu biljaka.

Korištenje genetski promijenjenih organizama i proizvoda dobivenih iz istihZnakon o genetski modificiranim organizmima („Narodne novine“, br. 70/50, 137/09) uređuje postupanje s genetski modificiranim organizmima

Sukladno Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 137/12) i tehnološkim uputama pri integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji korištenje genetski promijenjenih organizama i proizvoda dobivenih iz njih, nije dozvoljeno.

Kod uobičajene poljoprivredne prakse poljoprivredni proizvođač može obrađivati poljoprivredna zemljišta bez dobivanja certifikata

Korisnik potpore mora imati potvrdu integrirane poljoprivredne proizvodnje.

237


Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 17.424.099,10 25.864.324,32 34.319.054,05 28.987.293,54 28.417.373,87 27.857.280,41 27.307.013,14 190.176.438,43

RH doprinos 5.808.033,03 8.621.441,44 11.439.684,68 9.662.431,18 9.472.457,96 9.285.760,14 9.102.337,71 63.392.146,14

Sveukupno 23.232.132,13 34.485.765,76 45.758.738,73 38.649.724,72 37.889.831,83 37.143.040,54 36.409.350,85 253.568.584,57


Mjera

Vrsta

pokazatel

ja



2020

Agro-okoliš i klimačl. 29

Izlazni Mjera (29)

Broj korisnikaUkupna površina pod potporom (ha)Površina koja doprinosi biološkoj raznolikosti (ha)Očuvanje genetskih resursa zavičajne poljoprivredne pasmine (broj UG)Očuvanje genetskih resursa zavičajne poljoprivredne sorte (ha)Površina koja doprinosi poboljšanju gospodarenja vodom (ha)Površina koja doprinosi povećanju učinkovitosti korištenja vode (ha)Površina koja doprinosi poboljšanju gospodarenja tlom (ha)Površina koja doprinosi smanjenju emisije stakleničkih plinova (ha )Površina koja doprinosi vezivanju (sekvestraciji) CO2 (ha)



10.12. Ekološka poljoprivredna proizvodnja1. Pravna osnova

Prijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 ; 17352/1/12 REV 1; članak 30.

238


Ekološka poljoprivredna proizvodnja doprinosi smanjenju zagađenja okoliša, štiti biološku raznolikost i specifične vrijednosti ruralnog područja, kao što su tradicionalno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom i s time u svezi očuvanje kulturne baštine i tipičnih hrvatskih krajobraza. Mjera doprinosiobnovi i očuvanju biološke raznolikosti, uključujući i na područjima obuhvaćenim programom Natura 2000 te uzgoja od visoke prirodne vrijednosti i stanja europskih krajobraza (P4A), poboljšanju upravljanja vodama (P4B), poboljšanju upravljanja tlom (P4C) te smanjenju emisija dušikova oksida i metana iz poljoprivrede (P5D).

3.Opis mjere i razina potpore

- Mjera nadoknađuje ekološkim poljoprivrednim proizvođačima dodatne troškove (u proizvodnji) i gubitak prihoda koji je potreban zbog zahtjevnijeg načina poljoprivredne proizvodnje u svrhu zaštite okoliša i potrošača.

- Korisnik u slučaju održavanja potpisuje Ugovor s APPRRR kojim se obvezuje baviti ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom uz poštivanje svih općih i posebnih propisa tijekom narednih pet godina. Po isteku petogodišnjeg razdoblja Ugovor se može produžavati na godišnjoj osnovi.

- Korisnik za prijelazno razdoblje (konverziju) potpisuje Ugovor na maksimalno tri godine ovisno o vrsti proizvodnje.


Prihvatljivi korisnici su poljoprivredna gospodarstva upisana u:

- Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji kojeg vodi Ministarstvo poljoprivrede u elektroničkom sustavu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

5.Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani prihvatljivi troškovi

Korištena poljoprivredna površina prihvatljiva za potporu obuhvaća ARKOD parcele registrirane u ARKOD sustavu kojim upravlja APPRRR, a koje su pod službenom kontrolom ovlaštenog kontrolnog tijela za ekološku proizvodnju u Republici Hrvatskoj, a od minimalno 0,25 ha i to za:

- višegodišnji nasadi,

- povrće,

- oranice,

- livade i pašnjaci.

239

Potpora je u vidu godišnje isplate po ha korištene poljoprivredne površine u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.


Korisnici moraju ispunjavati slijedeće uvjete:- najmanje jednom godišnje podvrgnuti svoje gospodarstvo stručnoj kontroli od

strane ovlaštenog kontrolnog tijela za ekološku proizvodnju u Republici Hrvatskoj,

- pridržavati se ograničenja kod korištenja gnojiva, poboljšivača tla i nutrijenata,

- pridržavati se ograničenja kod korištenja sredstava za zaštitu bilja,

- pridržavati se ograničenja kod korištenja sredstava za čišćenje,

- pridržavati se ograničenja kod korištenja dodataka hrani i hrani za životinje,

- pridržavati se ograničenja o najvećem broju životinja po jedinici površine,

- pridržavati se najmanje dopuštene površine u zatvorenom i otvorenom prostoru te drugih obilježja smještaja kod različitih vrsta životinja i vrsta uzgoja,

- koristiti ekološki poljoprivredni reprodukciji materijal,

- ne koristiti genetski modificirane organizme,

- posjedovati potvrdnicu (certifikat) za ekološku proizvodnju za svaku kalendarsku godinu

- voditi evidencije o svim poslovnim aktivnostima koje se izvode na njegovom gospodarstvu

Uobičajena poljoprivredna praksa Zahtjevi kod izvođenja mjereU RH poljoprivrednik se ne treba dodatno

obrazovati.Nositelj prava na potporu iz naslova mjere dužan je u trenutku trajanja mjere proći obrazovni program izobrazbe u trajanju najmanje 5 sati godišnje. Po završenoj izobrazbi nositelj i prava prima potvrdu o sadržaju, izvođaču i broju odslušanih sati izobrazbe.

Vođenje evidencija o poslovnim kod uobičajene poljoprivredne prakse nije obvezno.Sukladno Zakonu o hrani (NN, 46/07, 55/11) i Zakonu o veterinarstvu (NN, 41/07, 55/11), te Pravilniku o higijeni hrane (NN 99/07, 27/08, 118/09) – Prilog I, Dio A., Točka 3. – propisano je da subjekti u poslovanju s hranom koji se bave uzgojem životinja ili koji proizvode primarne proizvode životinjskog podrijetla moraju obvezno voditi evidencije o:(a) vrsti i podrijetlu hrane kojom su hranjene životinje,(b) veterinarskim lijekovima i veterinarsko-medicinskim proizvodima ili drugim vrstama liječenja kojima su bile podvrgnute životinje, datumu primjene lijekova odnosno liječenja i

Vođenje evidencija je obvezno za sve poljoprivredneproizvođače koji su uključeni u mjere. Poljoprivredniproizvođači dužni su voditi evidencije o svim poslovnimaktivnostima koje se izvode pri mjeri sukladno Zakonu oekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN 139/10)

240

karenciji,(c) pojavama bolesti koje mogu utjecati na zdravstvenu ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla,(d) rezultatima svih analiza koje su obavljene na uzorcima uzetim od životinja ili drugim uzorcima u dijagnostičke svrhe koji su važni za zdravlje ljudi,(e) svim relevantnim izvješćima o obavljenim pregledima životinja ili proizvoda životinjskog podrijetla.Dodatni minimalni zahtjevi za korištenje gnojivaSukladno Zakonu o gnojivima i poboljšivačima tla, NN 163/03, 40/07, odnosno Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva, NN 56/07, gnojiva se koriste sukladno općim načelima dobre prakse, odnosno prema potrebama biljaka za hranjivima

Sukladno Zakonu o ekološkoj proizvodnji i označavanjuekoloških proizvoda (NN 139/10) kod ekološkog bavljenjapoljoprivredom važna su ograničenja kod korištenja gnojiva.

Propisani zahtjevi postupanja, standard za dobro zdravlje stokeSukladno Zakonu o veterinarstvu (NN 41/07, 55/11); Zakonu o zaštiti životinja (NN 135/06) i pripadajućim Pravilnicima te godišnjoj Naredbi o mjerama zaštite zdravlja životinja i zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju (za 2012. godinu to je NN 17/12, 100/12), svi posjednici domaćih životinja u RH dužni su provoditi propisane mjere označavanja i registracije domaćih životinja; mjere propisane prije stavljanja životinja u promet; mjere vezane na dobrobit životinja pri držanju i prijevozu; kao i mjere propisane po pitanju kontrole i suzbijanja određenih zaraznih i nametničkih bolesti, propisane godišnjom Naredbom

Sukladno Zakonu o ekološkoj proizvodnji i označavanjuekoloških proizvoda (NN 139/10) kod ekološkog stočarstvazabranjen je vezani uzgoj, a određena su i druga ograničenja u svezi sa hranom za životinje, ispašom, liječenjem bolesti itd.

Propisani zahtjevi postupanja, standard za sredstva za zaštitu biljaSukladno Zakonu o sredstvima za zaštitu bilja (»Narodne novine«, br. 70/05) poljoprivredni proizvođači smiju koristiti samo registrirana SZB i to samo na način i u svrhu koja je propisana u uputama za uporabu na etiketi pojedinog SZB. Upisnik registriranih SZB objavljuje se u Narodnim novinama najmanje jedanput godišnje.

Sukladno Zakonu o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN 139/10) pri ekološkom bavljenju poljoprivredom važna su ograničenja pri korištenju zaštitnih sredstava i drugih sredstava za zaštitu biljaka.

Korištenje genetski promijenjenih organizama i proizvoda dobivenih iz istihZakon o genetski modificiranim organizmima („Narodne novine“, br. 70/50, 137/09) uređuje postupanje s genetski modificiranim organizmima

Sukladno Zakonu o ekološkoj proizvodnji i označavanjuekoloških proizvoda (NN 139/10) korištenje genetski promijenjenih organizama i proizvoda dobivenih iz njih, nije dozvoljeno.

Kod uobičajene poljoprivredne prakse poljoprivredni proizvođač može obrađivati poljoprivredna zemljišta bez dobivanja certifikata

Korisnik potpore mora imati potvrdnicu (certifikat) ekološke poljoprivrede o poljoprivrednoj proizvodnji

241


Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 12.219.219,22 12.902.702,70 13.102.252,25 17.939.189,19 20.908.378,38 24.518.918,92 26.499.600,98 128.090.261,64

RH doprinos 4.073.073,07 4.300.900,90 4.367.417,42 5.979.729,73 6.969.459,46 8.172.972,97 8.833.200,33 42.696.753,88

Sveukupno 16.292.292,29 17.203.603,60 17.469.669,67 23.918.918,92 27.877.837,84 32.691.891,89 35.332.801,30 170.787.015,52


MjeraVrsta

pokazatelja

Razina praćenj

aPokazatelj


2020Ekološka

poljoprivredna

proizvodnjačl. 30

Izlazni Mjera (30)

Ukupan broj korisnika

Ukupna površina pod potporom u ovoj mjeri

10.13. Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim i specifičnim ograničenjima u poljoprivredi

1. Pravna osnova

Članak 32. i 33. Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (engl. European Agricultural Fund for Rural development - EAFRD) 2011/0282(COD).


Mjera proizlazi iz četvrtog prioriteta i doprinosi uspostavi, očuvanju i obogaćivanju bioraznolikosti, uključujući Natura 2000 područja i područja visoke prirodne vrijednosti (P4a), poboljšanju gospodarenja vodom i zemljom i dostizanju ciljeva Vodne direktive (P4b) i poboljšanju gospodarenja tlom, gnojivima, pesticidima i upravljanja erozijom (P4c).

242

Mjera omogućava nastavak poljoprivredne proizvodnje na područjima, gdje se uz primjenu uobičajenih agrotehničkih zahvata, uslijed otežavajućih prirodnih uvjeta ne postižu prosječni prinosi.Napuštanje poljoprivredne proizvodnje istovremeno vodi ka eroziji, desertifikaciji te povećava rizik od šumskih požara. Nastavak korištenja poljoprivrednog zemljišta je bitan za održavanje bioraznolikosti i očuvanje visoko vrijednih krajolika.Da bi se nastavila poljoprivredna proizvodnja u tim krajevima, potrebno je isplatiti naknadu za dodatne troškove proizvodnje i smanjenje prihoda koji su rezultat nepovoljnih prirodnih uvjeta.Specifični cilj mjere je nadoknada dodatnih troškova proizvodnje i umanjenog prihoda (uslijed smanjenja prinosa) koji proizlaze iz nepovoljnih prirodnih uvjeta.


Mjera se sastoji od 3 podmjere:1. Očuvanje poljoprivrede na gorsko planinskim područjima

2. Očuvanje poljoprivrede na područjima sa prirodnim ograničenjima u poljoprivredi

3. Očuvanje poljoprivrede na područjima sa specifičnim ograničenjima u poljoprivredi


Prihvatljivi korisnici su poljoprivredna gospodarstva (OPG, obrti, zadruge, trgovačka društva), registrirana u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava kojeg vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

5. Zajednički kriteriji prihvatljivosti

1.1. podnositelj ne smije imati nikakve neizvršene obveze prema državi1.2. podnositelj je osposobljen za proizvodnju prema standardima višestruke sukladnosti1.3. minimalna veličina farme prihvatljive za potporu je 0,5 ha1.4. prihvatljive su registrirane ARKOD parcele od minimalno 0,05 ha1.5. korisnik sklapa ugovor s APPRRR koji ga obavezuje na slijedeće:

1.5.1. svake godine podnosi Zahtjev za isplatu 1.5.2. obrađuje najmanje isti broj hektara (registriranih ARKOD parcela) tijekom

najmanje 5 godina kako je početno navedeno u Ugovoru 1.5.3. koristi navedene ARKOD parcele u sukladnosti sa standardima višestruke

sukladnosti1.6. redukcije i izuzeća primjenjiva u pojedinoj godini

1.6.1. prijava veće površine od stvarne veličine područja: - sukladno s R 65/2011 (1975/2006 je van snage)

1.6.2. u odnosu na 6.3.2. / obavezni minimalni broj hektara:- smanjenje broja hektara za maksimalno 10% je prihvatljivo bez sankcija- osim u slučaju više sile, smanjenje broja hektara koje je od 10% do 40%

rezultira umanjenjem vrijednosti jedinice potpore, u dvostrukom postotku smanjenja u hektarima

- osim u slučaju više sile, smanjenje veće od 40% rezultira obustavom plaćanja i raskidanjem ugovora

243

1.6.3. u odnosu na 6.3.3. / višestruku sukladnost- sukladno s R 65/2011 (1975/2006 je van snage)

6. Obveze korisnika

- podnošenje Zahtjeva za potporu

- podnošenje godišnjeg Zahtjeva

- potpisivanje petogodišnjeg ugovora

- poštivanje uvjeta višestruke sukladnosti

Podmjera 1. Očuvanje poljoprivrede na gorsko planinskim područjima

Vrsta potpore Potpora je u vidu godišnje isplate po ha korištene poljoprivredne površine u gorsko planinskim područjima.Gorsko -planinska su područja određena slijedećim pokazateljima:

1. visina – skraćeni vegetacijski period uslijed težih klimatskih utjecaja

2. nagib – otežano izvođenje agrotehničkih zahvata ili korištenje skupe, specijalne opreme bez obzira na visinu

3. kombinacija obaju pokazatelja – svaki od pokazatelja sam za sebe je manje otežavajući, no u kombinaciji dovode do ozbiljnih smetnji u procesu poljoprivredne proizvodnje

Prihvatljive površineKorištena poljoprivredna površina prihvatljiva za potporu obuhvaća ARKOD parcele registrirane u ARKOD sustavu, koja se u cijelosti ili djelomično nalazi unutar područja koja su definirana kao gorsko planinska:

1. područja iznad 600 m nadmorske visine

2. područja unutar zone 500-600 m nadmorske visine uz nagib terena veći od 15%

Podmjera 2. Očuvanje poljoprivrede na područjima sa prirodnim ograničenjima u poljoprivredi

Vrsta potpore i sadržaj mjerePotpora je u vidu godišnje isplate po ha korištene poljoprivredne površine u područjima s prirodnim ograničenjima gospodarenja u poljoprivredi .Područja pod utjecajem prirodnih ograničenja u poljoprivredi određena su slijedećim pokazateljima:

1. niske temperature - dužina vegetacijskog perioda

2. nedostatak vlage - Godišnja količine padalina (GP) u odnosu na potencijalnu evapotranspiraciju (PET)

244

3. propusnost - područja koja su zasićena vodom kroz značajan period godine

4. tekstura i udio kamena - relativno obilje gline, mulja, pijeska, organske tvari (težinski %) i krupne frakcije (volumenski %)

5. plitka zona ukorjenjivanja - dubina od površine tla do ujednačenog sloja stijene ili nepropusnog sloja

6. loše kemijske karakteristike tla - prisutnost soli, pristupačnog natrija ili sadre (toksičnost) u površinskom sloju tla

7. vodozračni režim - broj dana kada je tlo u stanju poljskog vodnog kapaciteta

8. nagib terena - promjena nagiba u odnosu na planimetričku udaljenost (%)

Prihvatljive površineKorištena poljoprivredna površina prihvatljiva za potporu obuhvaća ARKOD parcele registrirane u ARKOD sustavu, koja se u cijelosti ili djelomično nalazi unutar područja koja su definirana kao područja pod utjecajem prirodnih ograničenja u poljoprivredi sukladno slijedećim uvjetima:

1. niske temperature – dužina vegetacijskog perioda manja od 180 dana

2. nedostatak vlage - vrijednost P/PET ≤ 0,5

3. suvišak vlage u tlu – broj dana kad je tlo u stanju poljskog vodnog kapaciteta (≥ 230 dana)

4. ograničena propusnost tla – područja koja su zasićena vodom kroz veći period godine (vlažno unutar 80 cm od površine duže od 6 mjeseci, ili vlažno unutar 40 cm od površine duže od 11 mjeseci ILI slabo ili vrlo slabo ocjedito tlo ILI uzorak glejnog obojenja unutar 40 cm od površine)

5. nepovoljna tekstura i udio kamena – (≥ 15% volumena površinskog sloja tla krupna frakcija uključujući površinsko kamenje ILI Površinski sloj pijesak, ilovasti pijesak definiran kao: (mulj% + (2xglina%) ≤ 30% ILI Površinski sloj glina (≥ 60% glina) ILI Organski sloj (organska tvar ≥30%) od minimalno 40cm ILI Površinski sloj glina, muljna glina, pjeskovita glina i vertične karakteristike u površinskih 100 cm)

6. plitka zona ukorjenjivanja - dubina od površine tla do ujednačenog sloja stijene ili nepropusnog sloja ≤ 30 cm

7. loše kemijske karakteristike tla - salinitet: ≥ 4 deci-Siemensa po metru (dS/m) ILI alkaličnost: ≥ 6 izmjenjivog postotka natrija (ESP) ILI pH ≤ 5

8. nagib terena: ≥15%

Korištena poljoprivredna površina prihvatljiva za potporu obuhvaća ARKOD parcele registrirane u ARKOD sustavu, koja se u cijelosti ili minimalno 60% površine nalazi unutar TUG područja.

Podmjera 3. Očuvanje poljoprivrede na područja sa specifičnim ograničenjima u poljoprivredi

245

Vrsta potpore i sadržaj mjerePotpora je u vidu godišnje isplate po ha korištene poljoprivredne površine u područjima pod utjecajem specifičnih ograničenja u poljoprivredi:

1. obala

2. tuča

3. vjetar

4. toplinski stres

Prihvatljive površine

Korištena poljoprivredna površina prihvatljiva za potporu obuhvaća ARKOD parcele registrirane u ARKOD sustavu, koja se u cijelosti ili djelomično nalazi unutar područja koja su definirana kao područja pod utjecajem specifičnih ograničenja u poljoprivredi:

1. obala

2. tuča

3. vjetar

4. toplinski stres

Korištena poljoprivredna površina prihvatljiva za potporu obuhvaća ARKOD parcele registrirane u ARKOD sustavu, koja se u cijelosti ili minimalno 60% površine nalazi unutar TUG područja.


Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 14.099.099,10 13.824.324,32 13.554.054,05 13.288.288,29 13.027.027,03 12.770.270,27 12.518.018,02 93.081.081,08

RH doprinos 4.699.699,70 4.608.108,11 4.518.018,02 4.429.429,43 4.342.342,34 4.256.756,76 4.172.672,67 31.027.027,03

Sveukupno 18.798.798,80 18.432.432,43 18.072.072,07 17.717.717,72 17.369.369,37 17.027.027,03 16.690.690,69 124.108.108,11


MjeraVrsta

pokazatelja



2020Očuvanje

poljoprivrede na

područjima s prirodnim

i

Izlazni Mjera (32)

Ukupan broj korisnikaUkupna površina pod potporom u ovoj mjeri (ha)

Podmjera 32.1: na brdsko planininskim

Broj korisnikaPovršina pod potporom (ha)

246

specifičnim ograničenji

ma u poljoprivre

dičl. 32

područjima Podmjera 32.2:na područjima sa prirodnim ograničenjima u poljoprivredi

Broj korisnika

Površina pod potporom (ha)Podmjera 32.3:na područjima s specifičnim ograničenjima u poljoprivredi

Broj korisnika

Površina pod potporom (ha)

10.14. Šumsko-okolišne i klimatske usluge i očuvanje šuma

1. Pravna osnova

Prijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 ; 17352/1/12 REV 1; članak 35



Potpora u sklopu ove mjere dodjeljuje se po hektaru šume u slučaju gubitka dijela prihoda i dodatnih troškova nastalih zbog dobrovoljnog obvezivanja izvođenja radnji koje su iznad obveza i zahtjeva utvrđenih nacionalnim zakonodavstvom. Tijela koja gospodare državnim šumama također mogu imati korist od ove mjere uz uvjet da ne ovise o državnom proračunu. Održivo gospodarenje šumskim ekosustavima preduvjet je njihove stabilnosti, proizvodnosti, optimalnog stanja i osiguranja različitih šumsko-okolišnih i klimatskih usluga. Certifikacija šuma, te očuvanje šumskih genetskih resursa kao jedinstvenih karakteristika šumskih vrsta na teritoriju Republike Hrvatske, važni su elementi koji dodatno doprinose postizanju cilja – održivog gospodarenja šumskim ekosustavima.

Certifikacija šuma nije obveza utvrđena nacionalnim zakonodavnim okvirom, već predstavlja dobrovoljnu shemu koja je garancija gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u skladu sa strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim kriterijima. Istodobno, certifikacija služi i kao mehanizam praćenja održivog gospodarenja šumama, te je kao takav podložan reevaluaciji po isteku akreditacije, obično nakon 5 godina. FSC certifikat kao jedan od međunarodno široko priznatih certifikacijskih okvira prisutan je u Republici Hrvatskoj od 2000. godine. Republika Hrvatska ovim je činom dobila međunarodno priznanje za potrajan način gospodarenja, na 78% šuma. Navedeno ujedno znači da svi proizvodi koji potječu iz ovako certificiranih šuma također nose oznaku FSC što je od izuzetnog značenja za njihov plasman na tržištu i posljedično za drvno-prerađivačku industriju.

Principi FSC standarda promoviraju gospodarenje šumama na ekološki prihvatljiv, socijalno osjetljiv i ekonomski održiv način. Neke odredbe standarda jasno ograničavaju korištenje

247

određenih tvari (primjerice određenih pesticida, herbicida, rodenticida i slično), kojih se nositelj standarda dužan pridržavati.

Svaka dodatna, dobrovoljno izvedena aktivnost vezana uz gospodarenje šumama koja je iznad praga utvrđenog nacionalnim zakonodavstvom, a pridonosi ispunjenju cilja očuvanja šuma i naglašavanja njene adaptacijske, klimatske, okolišne i zaštitne usluge, smatra se prihvatljivom i vrijednom poticanja.

Ova mjera pridonosi prioritetu 4 – Obnavljanje, očuvanje i promicanje ekosustava ovisnih o šumarstvu s naglaskom na fokus područja 4A, 4B, 4C, te prioritetu 5 – Promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru, s naglaskom na fokus područja 5E.


Potpore iz ove mjere uključuju:

- Osnivanje šumskih sjemenskih objekata i izrada programa gospodarenja šumskim sjemenskim objektom

- Provođenje programa gospodarenja šumskim sjemenskim objektima

- Provođenje aktivnosti s ciljem dobivanja i zadržavanja certifikata održivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima koje su iznad propisa nacionalnog zakonodavstva

- Naknada izgubljene dobiti nastale prilikom dobrovoljnog izvođenja aktivnosti vezanih uz gospodarenje šumama i šumskim zemljištima koje su iznad utvrđenog praga propisanog nacionalnim zakonodavstvom


Prihvatljivi korisnici u ovoj mjeri su posjednici šuma i šumskih zemljišta, udruženja šumoposjednika, pravni subjekti koji gospodare šumama i šumskim zemljištima te jedinice lokalne i regionalne uprave.



- Troškovi osnivanja sjemenskih objekata

- Troškovi izrade programa gospodarenja šumskim sjemenskim objektima

- Troškovi provođenja programa gospodarenja šumskim sjemenskim objektima

- Troškovi provođenja aktivnosti s ciljem dobivanja i zadržavanja certifikata održivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima koje su iznad propisa nacionalnog zakonodavstva

248

- Troškovi naknade izgubljene dobiti nastale prilikom dobrovoljnog izvođenja aktivnosti vezanih uz šumu i šumsko zemljište, a koje su iznad utvrđenog praga propisanog nacionalnim zakonodavstvom

- Usluge inženjera, konzultanata, revizije i evaluacije




Visina potpore:


- max vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 200.000 € - max vrijednost javne potpore tijekom programskog razdoblja po korisniku i

ovoj mjeri iznosi 500.000 € Avansna plaćanja korisnicima mogu iznositi do 50% prihvatljivih troškova projekta.


Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 3.947.747,75 3.870.810,81 3.795.135,14 3.720.720,72 3.647.567,57 5.108.108,11 5.007.207,21 29.097.297,30

RH doprinos 1.315.915,92 1.290.270,27 1.265.045,05 1.240.240,24 1.215.855,86 1.702.702,70 1.669.069,07 9.699.099,10

Sveukupno 5.263.663,66 5.161.081,08 5.060.180,18 4.960.960,96 4.863.423,42 6.810.810,81 6.676.276,28 38.796.396,40


MjeraVrsta

pokazatelja

Razina praćenj

aPokazatelj


2020Šumsko-okolišne

i klimatske usluge

i očuvanje šumačl. 35

Izlazni Mjera (35)

Broj korisnikaUkupna površina pod potporomPovršina koja doprinosi biološkoj raznolikosti (ha)Površina koja doprinosi poboljšanju gospodarenja vodom (ha)Površina koja doprinosi poboljšanju gospodarenja tlom (ha)Broj projekata očuvanja genetskih resursa

249

10.15. Jačanje suradnje u poljoprivredi, prehrambenom lancu i šumarstvu

1. Pravna osnovaPrijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 ; 17352/1/12 REV 1; članak 36Uredba Komisije (EC)

2. Doprinos fokus područjima i ciljevi mjereDinamične promjene na globalnom tržištu, porast konkurencije i promjene u poslovanju stvaraju nove izazove za obiteljska poljoprivredna gospodarstva te mala i srednja poduzeća, vlasnike šuma i šumoposjednike. Udruživanjem u zadruge, udruge, zadružne klastere, i klastere vezane za poljoprivredno-prehrambeni i šumarski sektor ovi akteri postali bi profitabilniji i konkurentniji na tržištu.Struktura poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj, koju uglavnom čine mala obiteljska poljoprivredna gospodarstava s slabom međusobnom povezanošću i malim brojem zadruga, ukazuje na slabu suradnju poljoprivrednih proizvođača. Osim zadruga i sekundarnih zadruga, veliku ulogu ima povezivanje u klastere kao skup ekonomskih aktivnosti, gospodarskih subjekata, institucija, zemljopisno koncentriranih (lokalno ili regionalno), koji u poljoprivredi, šumarstvu, prehrambenog i industrijskog sektora razmjenjuju informacije, znanje i robu radi izrade zajedničkog proizvoda.Cilj je potaknuti suradnju mikro, malih i srednjih proizvođača i prerađivača kako bi se doprinijelo jačanju konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva te prateće prerade.


Potpora se dodjeljuje udruženjima u poljoprivredno-prehrambenom i šumarskom sektoru s ciljem njihove suradnje i uspješnog sudjelovanja na tržištu. Suradnja doprinosi poboljšanju konkurentnosti poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva kroz promicanje suradnje između proizvođača sirovine u poljoprivredi i šumarstvu, prerađivačke industrije, i / ili drugih sudionika da zajedno uz racionalnije korištenje resursa i primjenu inovacija uspostave održivu i konkurentnu proizvodnju.

3.1. Prihvatljivi korisniciPrihvatljivi su korisnici čija suradnja uključuje različite dionike kao što su zadruge, udruge, poljoprivredna gospodarstva, novoosnovani klasteri i mreže ili postojeći klasteri i mreže koji započinju sa novom aktivnosti, čiji su članovi u rangu mikro, malih i srednjih poduzeća/ustanova. Prihvatljivi su korisnici čija se suradnja uključuje dionike različitih regija ili različitih EU država članica a koji su povezani ugovorom o ortaštvu.

3.2. Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani prihvatljivi troškovi

- studije iz domene rada, studije izvedivosti, troškovi izrade poslovnog plana , šumo–gospodarski planovi, lokalne razvojne strategije, osim lokalnih razvojnih strategija LAG-ova i lokalnih partnerstava baziranih na LEADER principu; (članak 29. Uredbe (EU) br. [CSF/2012])

250

- animiranje na suradnju iz domene rada. U slučaju klastera, poticanje suradnje može se provoditi kroz organiziranje edukacija, umrežavanje postojećih članova i uključivanje novih članova;

- tekući troškovi suradnje;- izravni troškovi specifičnih projekata povezani s provedbom poslovnog plana,

plana zaštite okoliša šumo–gospodarski planovi, lokalne razvojne strategije, osim lokalnih razvojnih strategija LAG-ova i lokalnih partnerstava baziranih na LEADER principu; (članak 29. Uredbe (EU) br. [CSF/2012])

- troškovi promotivnih aktivnosti.

Neprihvatljivi troškovi

- PDV, naknade (komunalna i vodna), doprinosi i drugi porezi- kamate - rabljena mehanizacija, gospodarska vozila, strojevi i oprema- jednostavne zamjene investicije - troškovi vezani uz ugovor o najmu, kao što su marža najmodavca, troškovi

refinanciranja kamata, režijski troškovi i troškovi osiguranja- otkup prava na izravna plaćanja u poljoprivrednoj proizvodnji, kupovina

životinja te kupovina sadnog materijala i presadnica i sadnja

3.3.Uvjeti prihvatljivosti

Prihvatljivi korisnici mogu biti svi oblici navedenih udruženja čija se suradnja odnosi na:- osnivanje klastera i mreža

- razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija u poljoprivredno-prehrambenom i šumarskom sektoru

- suradnju između malih subjekata u organiziranju zajedničkih radnih procesa, dijeljenje objekata i resursa za razvoj i /ili marketing turističkih usluga koje se odnose na ruralni turizam

- horizontalna i vertikalna suradnja između sudionika distributivnog lanca s ciljem stvaranja preduvjeta za efikasniji izlaz na lokalno tržište

- promotivne aktivnosti sa ciljem razvoja lokalnog tržišta i u svrhu i skraćivanja distributivnog lanca. tržišta

- horizontalna i vertikalna suradnja između subjekata u opskrbnom lancu u koji proizvode biomasu koja će se koristiti u proizvodnji hrane, energije i drugim industrijskim procesima

- provedba strategije lokalnog razvoja koja se odnosi na jedan ili više prioriteta Unije od strane javno privatnih partnerstava osim onih definiranih u čl.28 (1)(b) Uredbe Eu No CSF/2012

- izrada šumo - gospodarskih planova ili drugih relevantnih dokumenata

3.4. Visina i intenzitet potpore

251

Intenzitet potpore je do 100% od iznosa prihvatljivih troškova.Potpora se dodjeljuje tijekom cijelog programskog razdoblja. Najveći iznos potpore je 200.000 EUR sveukupno za trogodišnje razdoblje (sukladno Odluci o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti)


Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 4.229.729,73 4.147.297,30 4.066.216,22 3.986.486,49 3.908.108,11 3.831.081,08 3.755.405,41 27.924.324,32

RH doprinos 1.409.909,91 1.382.432,43 1.355.405,41 1.328.828,83 1.302.702,70 1.277.027,03 1.251.801,80 9.308.108,11

Sveukupno 5.639.639,64 5.529.729,73 5.421.621,62 5.315.315,32 5.210.810,81 5.108.108,11 5.007.207,21 37.232.432,43


Mjera Vrsta pokazatelja Razina praćenja Pokazatelj Ciljana vrijednost

2014-2020

Suradnja

čl. 36Izlazni Mjera

(36)

Broj sufinanciranih skupina (korisnika)Očekivani broj projekata oblika suradnjeUkupan broj poljoprivrednih gospodarstava koji sudjeluju u distributivnom lancu

Upravljanje rizicima

10.16. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka

1. Pravna osnova

252

Prijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta x, (članak 37.1(a) i 38.)Uredba komisije (EC) xx


Štete od abiotskih i biotskih čimbenika u poljoprivredi i šumarskom sektoru svake se godine procjenjuju na iznos od nekoliko stotina milijuna do nekoliko milijardi kuna. Tek mali dio tih šteta, prosječno oko 20 milijuna kuna godišnje, nadoknadi se kroz sustav pomoći kojim država isplaćuje novac nakon prijave štete. Štetama od prirodnih nepogoda valja pridodati i druge rizike u poljoprivredi i šumarskom sektoru, od kojih su najznačajnije razne bolesti što mogu zahvatiti kako biljke, tako i životinje. Jedini djelotvoran način stvarne zaštite od svih tih rizika je osiguranje usjeva, biljaka i životinja jer se samo tako šteta može nadoknaditi u potpunosti.


Cilj ove mjere je potaknuti poljoprivredne proizvođače, vlasnike šuma, šumoposjednike, lovovovlaštenike i njihove udruge da osiguraju svoju proizvodnju, infrastrukturu i divljač od mogućih šteta.Potpore unutar ove mjere pokrit će u jednom dijelu financijski doprinos plaćen za premiju osiguranja za usjeve, životinje, biljke i infrastrukturu od ekonomskih gubitaka uzrokovanih nepovoljnim klimatskim promjenama i bolestima životinja i biljaka ili napadom štetočina, okolišnim incidentima. Potpora će biti odobrena samo za ugovore o osiguranju koji pokrivaju gubitke uzrokovane nepovoljnim klimatskim pojavama ili životinjskim ili biljnim bolestima ili štetnicima ili za mjere donesene u skladu s Direktivom 2000/29/EK radi eliminiranja biljnih bolesti ili štetočina koji uništavaju više od 30% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje u prethodnom trogodišnjem periodu ili na temelju trogodišnjeg prosjeka u petogodišnjem razdoblju, osim najvišeg i najnižeg iznosa.

3.1.1. Prihvatljivi korisniciPoljoprivredna gospodarstva, pravne i fizičke osobe, koje su u svojstvu osiguranika za svoju proizvodnju osigurane policom osiguranja od šteta.

3.1.2. Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani prihvatljivi troškoviTrošak plaćanja police osiguranja.

3.1.3. Uvjeti prihvatljivostiUvjet za ostvarivanje prava na ovu potporu je plaćena premija/polica.

3.1.6. Visina i intenzitet potporedo 65% od vrijednosti godišnje police osiguranja4. Financijski plan mjere

Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 9.164.414,41 8.985.810,81 8.810.135,14 8.637.387,39 8.467.567,57 8.300.675,68 8.136.711,71 60.502.702,70

RH doprinos 3.054.804,80 2.995.270,27 2.936.711,71 2.879.129,13 2.822.522,52 2.766.891,89 2.712.237,24 20.167.567,57

Sveukupno 12.219.219,22 11.981.081,08 11.746.846,85 11.516.516,52 11.290.090,09 11.067.567,57 10.848.948,95 80.670.270,27

253



2014-2020Osiguranje usjeva,

životinja i biljakačl. 38

Izlazni Mjera (38)

Broj korisnika

10.17. Zajednički fondovi za posljedice nepovoljnih klimatskih uvjeta, životinjskih i biljnih bolesti, zagađenja pesticidima i okolišnih incidenata1. Pravna osnova

(članak 37.1(b) i 39. Uredbe RD)

2. Razlozi za mjeru i ciljevi

Štete od abiotskih i biotskih čimbenika elementarnih nepogoda u poljoprivredi i šumarskom sektoru svake se godine procjenjuju u iznosima od nekoliko stotina milijuna kuna do nekoliko milijardi kuna. Štetama od prirodnih nepogoda valja pridodati i druge rizike u poljoprivredi i šumarskom sektoru, od kojih su najznačajnije razne bolesti što mogu zahvatiti kako biljke, tako i životinje.

Cilj ove mjere je pomoći poljoprivrednim proizvođačima, vlasnicima šuma i šumoposjednicima, da nadoknade gubitke uzrokovane iznenadnim nepogodnim klimatskim događajima, životinjskom ili biljnom zarazom, zagađenjem pesticidima ili primjene mjeru prihvaćenu u skladu s Uredbom 2000/29/EC o iskorjenjivanju ili zadržavanju biljnih bolesti ili incidenata uzrokovanih pesticidima ili okolišnim faktorima koji unište više od 30% prosječnog godišnjeg prinosa na farmi u prethodnom trogodišnjem periodu ili trogodišnjem prosjeku baziranom na prethodnom petogodišnjem periodu isključujući najvišu i najnižu vrijednost.

3. Vrsta potpore i sadržaj mjere

1. Da bi bili prihvatljivi za potporu, zajednički fondovi moraju:

a) biti akreditirani od strane nadležnog tijela u skladu s nacionalnim zakonom;

b) imati transparentnu politiku prema plaćanjima u fond i iz fonda;

c) imati jasna pravila o snošenju odgovornosti za sve nastale dugove.

254

2. Države članice definiraju pravila za osnivanje zajedničkih fondova i upravljanje njima, posebice za odobravanje uplata kompenzacija farmerima u slučaju krize te za administraciju i nadzor usuglašenosti s ovim pravilima. Nastanak okolnosti mora biti formalno proglašen kao takav od strane tijela države članice kompetentnog za to.

3. Financijski doprinosi mogu se odnositi samo na:

a) administrativne troškove osnivanja zajedničkog fonda, podijeljene na najviše tri godine, pri čemu se iznosi smanjuju;

b) iznose koje zajednički fond isplati farmerima kao kompenzaciju. Dodatno, financijski se doprinos može odnositi na kamate na komercijalne kredite koje podigne zajednički fond radi plaćanja financijske kompenzacije uzgajivačima u slučaju krize.

Doprinos naveden u članku 3 točki b će biti dodijeljen samo za pokrivanje gubitaka uzrokovanih iznenadnim nepogodnim klimatskim događajima, životinjskom ili biljnom zarazom, zagađenjem pesticidima ili mjeru prihvaćenu u skladu s Uredbom 2000/29/EC o iskorjenjivanju ili zadržavanju biljnih bolesti ili incidenata uzrokovanih pesticidima ili okolišnim faktorima koji unište više od 30% prosječnog godišnjeg prinosa na farmi u prethodnom trogodišnjem periodu ili trogodišnjem prosjeku baziranom na prethodnom petogodišnjem periodu isključujući najvišu i najnižu vrijednost.

Iz javnih se fondova ne uplaćuju doprinosi za temeljni početni kapital.

Kada je riječ o životinjskim bolestima, financijska kompenzacija iz članka 3. točke b može se odobriti samo za bolest koja je navedena na popisu životinjskih bolesti, a koji utvrdi Svjetska organizacija za zdravlje životinja i/ili koji je priložen kako Prilog Odluci 90/424/EEZ.


Prihvatljivi korisnici su poljoprivredna gospodarstva, vlasnici šuma, šumoposjednici, lovovovlaštenici i njihove udruge, te pravne i fizičke osobe koji su prema unaprijed utvrđenom postupku prijavili štetu u poljoprivrednoj proizvodnji i šumama na svom gospodarstvu državnom nadležnom tijelu koje obavlja očevid na temelju iste.

5. Visina potpore i intenzitet

Potpora je ograničena na najviši iznos xxx.

Država članica može ograničiti troškove koji su prihvatljivi za potporu primjenom:

a) ograničenja za fond;

b) prikladnih ograničenja za jedinicu.


255

Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 0,00 0,00 0,00 0,00 13.027.027,03 12.770.270,27 12.518.018,02 38.315.315,32

RH doprinos 0,00 0,00 0,00 0,00 4.342.342,34 4.256.756,76 4.172.672,67 12.771.771,77

Sveukupno 0,00 0,00 0,00 0,00 17.369.369,37 17.027.027,03 16.690.690,69 51.087.087,09



2014-2020

Zajednički fondovi

čl. 39Izlazni Mjera

(39)

Broj poljoprivrednih gospodarstava koji sudjeluju u zajedničkom fondu

10.18. LEADER

1. Obrazloženje mjere

Primjena LEADER pristup u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014. – 2020. doprinijeti će razvoju ruralnih područja putem provedbe lokalnih razvojnih strategija. Uključivanjem lokalnog stanovništva u izradu i provedbu lokalnih razvojnih strategija stvaraju se uvjeti za provedbu održivog razvoja ruralnih područja. Provedba LEADER-a doprinijeti će ostvarenju svih šest prioriteta Unije za razdoblje 2014 – 2020.

2. Razlike u odnosu na primjenu LEADER-a u razdoblju 2007 – 2013

Pravna osnova

LEADER pristup u razdoblju 2014 – 2020 provoditi će se temeljem sljedeće pravne osnove:- Uredbe (EU) br. (CSF/2012), članci 28 – 31- Uredbe Vijeća i Parlamenta EAFRD (627/2011), članci 42 – 45

Programiranje

LEADER pristup se u politiku ruralnog razvoja RH uvodi prvi puta kroz IPARD program (2013) što govori da je sam proces kreiranja politike preko uključivanja lokalnog stanovništva i interesnih skupina u procese još uvijek nedovoljno razvijen, a razina kapaciteta ljudskih potencijala na lokalnoj razini je niska. Unutar IPARD programa lokalnim partnerstvima na LEADER principima sufinancirale su se aktivnosti usavršavanja, obrazovanja, izrade studija, promidžbe te izdaci plaća zaposlenika, režijski troškovi, nabava uredskog materijala i opreme. Za razliku od država članica EU, lokalne akcijske grupe u RH nisu imale odobrena sredstva za provedbu projekta iz lokalnih razvojnih strategija.

256

Sadržaj

Ciljevi primjene LEADER pristupa u RH u razdoblju 2014 - 2020, a koji proizlaze iz uočenih snaga i slabosti te prilika i prijetnji će biti sljedeći:

promicanje ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstva; unapređenje i promicanje politike ruralnog razvoja; podizanje svijesti o pristupu odozdo prema gore i važnosti definiranja lokalne

strategije razvoja; povećanje razine edukacije i informiranosti ruralnog stanovništva; poboljšanje ruralnih životnih i radnih uvjeta, uključujući dobrobit; stvaranje novih, održivih mogućnosti zarade; očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta; diversifikacija gospodarskih aktivnosti.

3. Koraci u programiranju

3.1. Partnerski ugovor

Temeljem provedenih analiza i rasprava, CLLD će se u Republici Hrvatskoj provoditi putem EAFRD fonda ….

3.2. Program ruralnog razvoja

3.2.1. Lokalna akcijska grupaLokalna akcijska grupa (u daljnem tekstu: LAG) je partnerstvo javnog, gospodarskog i civilnog sektora na lokalnom nivou koje je osnovano s namjerom izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja. Područje LAG-a predstavlja ruralno područje od najmanje 10 000 do najviše 150 000 stanovnika uključujući naselja s brojem stanovništva ispod 25 000 stanovnika. LAG obuhvaća jasno definirano i zemljopisno kontinuirano područje. Za razdoblje 2014 – 2020 planirano je sufinanciranje 45 lokalnih akcijskih grupa koje bi pokrivale oko 85% ruralnog područja.

3.2.2. Odabir lokalnih akcijskih grupa i lokalnih razvojnih strategijaNajkasnije dvije godine od odobrenja Partnerskog ugovora, a ne dalje od 31. prosinca 2017., nadležno ministarstvo će odabrati LAG-ove koje će se sufinancirati sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). Ocjenjivački odbor imenovan od strane ministarstva nadležnog za poljoprivredu odabrati će lokalne razvojne strategije temeljem kriterija koji će biti razrađeni u provedbenim aktima/natječaju.

3.2.3. Lokalne razvojne strategijeLokalne razvojne strategije će morati sadržavati najmanje sljedeće stavke:- opis područja koje strategija obuhvaća (uključujući površinu, broj jedinica lokalne samouprave i naselja, broj stanovnika)- analizu razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući SWOT analizu- opis ciljeva lokalne razvojne strategije uključujući jasne i mjerljive pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate- usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima- opis uključenosti lokalnih dionika u izradu lokalne razvojne strategije- akcijski plan provedbe lokalne razvojne strategije- način monitoringa i evaluacije lokalne razvojne strategije

257

- opis sposobnosti provedbe lokalne razvojne strategije- financijski plan.

3.2.4. Zadaci Upravne direkcije, Agencije za plaćanja i LAG-ova u provedbi LEADER-a

Upravna direkcija:- propisuje kriterije za odabir LAG-ova- propisuje minimalni sadržaj za lokalnu razvojnu strategiju- edukacija i promidžba- uspostavlja Ocjenjivački odbor za odabir lokalnih razvojnih strategija- monitoring i evaluacija provedbe mjere

Agencija za plaćanja:- raspisuje javni poziv/natječaj- administrativna obrada prijava- kontrola na terenu- isplata sredstava

Lokalna akcijska grupa:- izrada lokalne razvojne strategije- odabir projekta sa područja LAG-a- animacija, podizanje svijesti- monitoring i evaluacija lokalne razvojne strategije

3.2.5. Financijska sredstva iz Programa ruralnog razvoja 2014 - 2020 za provedbu LEADER mjere

Godina EU sredstva (90% ) HR sredstva (10%) Ukupno (100%)2014. 8.325.000,00 925.000,00 9.250.000,002015. 8.325.000,00 925.000,00 9.250.000,002016. 8.325.000,00 925.000,00 9.250.000,002017. 8.325.000,00 925.000,00 9.250.000,002018. 8.325.000,00 925.000,00 9.250.000,002019. 8.325.000,00 925.000,00 9.250.000,002020. 8.325.000,00 925.000,00 9.250.000,00UKUPNO 58.275.000,00 6.475.000,00 64.750.000,00

4. Doprinos fokus područjima i ciljevima mjere

LEADER pristup izravno doprinosi fokus području 6 b – lokalni razvoj u ruralnim područjima. Neizravno LEADER mjera doprinosi i ostalim fokus područjima Unije za razdoblje 2014 – 2020.Projekti iz lokalne razvojne strategije su često integrirani, inovativni i uzrokuju multiplicirajući efekt u različitim područjima. Stoga projekti/aktivnosti pod fokus područjem 6 b mogu doprinijeti ostalim fokus područjima Unije za razdoblje 2014 – 2020.

258

6. Promicanje socijalnog uključivanja, borba protiv siromaštva i ekonomski razvoj u ruralnim područjima

(a) diverzifikacija, osnivanje novih malih tvrtki i stvaranje radnih mjesta

Ovo je jedno od tipičnih focus područja LEADER-a i na vrlo direktan način dopunjuje njegov utjecaj u focus području 6 b. Raspon mjera kojima LEADER može doprinijeti ovom području je vrlo širok. Neke od mjera koje može uključiti su npr. potpora razvoju komercijalnih niša u ciljanom području, stvaranje zajedničkih mehanizama za pomoć tvrtkama u osivanju, itd.

(c) poboljšanje dostupnosti, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) u ruralnim područjima

Djelokrug informacijskih i komunikacijskih tehnologija u ruralnim područjima je vrlo važan i uključuje mnoge aktivnosti, a neke od njih vežu se uz: ulaganja u internet infrastrukturu i on-line sadržaje, povećanje korištenja računalno upravljane opreme u raznim poslovnim okruženjima u ruralnom prostoru, bolje iskorištenje potencijala satelitske tehnologije, poboljšanje ICT vještina stanovništva, mogućnost ponude novih elektroničkih aplikacija vlade (e- vlada) i iskorištavanje visoko tehnoloških proizvoda ruralnog turizma.

1. Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

(a) poticanje inovacija i znanja u ruralnim područjima

npr. preko potpore novim načinima korištenja infomatičke tehnologije u ruralnom turizmu, poticanje zajedničke suradnje ili razvoj proizvoda u suradnji lokalnih poduzetnika i istraživačkih centara

2. Poboljšanje konkurentnosti svih vrsta djelatnosti u poljoprivredi i poboljšanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava

(a) poticanje restrukturiranja poljoprivrednih gospodarstava suočenih sa strukturalnim problemima (posebno poljoprivrednih gospodarstava s malim udjelom na tržištu), tržišno orijentiranih poljoprivrednih gospodarstava u određenim sektorima i poljoprivrednih gospodarstava

npr. kroz pomoć poljoprivrednicima i prerađivačima da povećaju svoj posao uz pomoć inovativnih projekata koji će poboljšati njihovu konkurentnost, kroz dodavanje vrijednosti poljoprivrednim proizvodima prerađujući ih u kvalitetne prehrambene artikle

259

na kojima je potrebno provesti diverzifikaciju

3. Promicanje organiziranja lanaca opskrbe hrane i upravljanje rizikom u poljoprivredi

(a) bolja integracija primarnih proizvođača hrane u lanac opskrbe hranom pomoću uspostavljanja shema kakvoće, promocije u lokalnim trgovinama i kratkim lancem opskrbe hrane, proizvođačkih grupa i organizacija sličnih djelatnosti

npr. kroz pomoć za uspostavljanje: kratkih lanaca opskrbe hrane, zajedničke strategije oglašavanja lokalnih proizvoda

4. Obnova, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom

(b) obnova i očuvanje bioraznolikosti, uključujući Natura 2000 područja i poljoprivrednu proizvodnju velike prirodne vrijednosti te očuvanje krajolika

npr. kroz potporu za: održivi turizam, obnova tradicionalnih životnih staništa

5. Promicanje učinkovitosti resursa i prilagodbe prema ekonomiji temeljenoj na niskim emisijama CO2 i otpornosti na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru

(c) u svrhu poticanja okolišno održive ekonomije poticat će se opskrba i korištenje energije iz obnovljivih izvora, nusprodukata, otpada, ostataka i ostalih neprehrambenih sirovina

npr. kroz potporu lokalnim inicijativama za korištenje obnovljive energije/manjih količina energije

5. Opseg, vrsta i nivo potpore

260

U Programu ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014 – 2020, LEADER će se provoditi kroz 5 cjelina – podmjera:

pripremna pomoć provedba lokalnih razvojnih strategija priprema i provedba projekta suradnje tekući troškovi animacija

5.1. Pripremna pomoć

Pripremna pomoć je prvi korak u provedbi LEADER mjere. Od iznimne je važnosti da lokalna partnerstva i LAG-ovi imaju potporu za jačanje kapaciteta, treninge, podizanje svijesti, izradu studija i slične aktivnosti u svrhu izrade što kvalitetnijih lokalnih razvojnih strategija.

Naziv podmjerePripremna pomoć

Prihvatljiva ulaganja (aktivnosti) i s njima povezani troškovi (izdaci)

- izgradnja kapaciteta za zaposlenike, volontere i članove LAG-a u svrhu izrade i provedbe lokalne razvojne strategije- umrežavanje u svrhu izrade i provedbe lokalne razvojne strategije- treninzi za lokalne dionike u svrhu izrade i provedbe lokalne razvojne strategije- izrada studija za područje LAG-a (uključujući i studije isplativosti za neke od projekata koji će se naći u lokalnoj razvojnoj strategiji)- izdaci vezano za izradu lokalne razvojne strategije (uključujući i konzultantske izdatke i izdatke za aktivnosti konzultiranja dionika u cilju pripreme lokalne razvojne strategije- administrativni troškovi (rad ureda i zaposleni) za partnerstvo koje je podnijelo zahtjev za dobivanje sredstava iz Podmjere 1 (potencijalni LAG, LAG ukoliko nije ostvario potporu za tekuće troškove u razdoblju 2007 – 2013)Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani troškovi i izdaci bit će dodatno razrađeni u provedbenim aktima /natječaju.

Prihvatljivi korisnici Lokalne akcijske grupe i lokalna partnerstva

Uvjeti prihvatljivosti Lokalne akcijske grupe i lokalna partnerstva moraju obuhvaćati područja dovoljno usklađena i s kritičnom masom, odnosno 10.000 – 150.000 stanovnika, uključujući naselja s brojem stanovništva ispod 25.000 stanovnika, moraju obuhvaćati jasno definirano i zemljopisno kontinuirano područje. Lokalna partnerstva moraju imati potpisan sporazum o partnerstvu.

261

Kriteriji rangiranja Kriteriji rangiranja će biti dodatno razrađeni u provedbenim aktima/natječaju, a temeljiti će se na minimalnim uvjetima koje moraju zadovoljiti lokalna partnerstva i LAG-ovi.

Veza ove podmjere sa odredbama drugih zakonskih akata

Posebnu pozornost će trebati posvetiti izbjegavanju preklapanja odnosno dvostrukog financiranja izdataka za koje je LAG dobio potporu u razdoblju 2007 – 2013 u odnosu na potporu pripremne pomoći za 2014 – 2020.

Opća pravila iz EAFRD regulative – pravila za prihvatljivost izdatka članak 55 – 61 CPR

Intezitet potpore Do 100%Maksimalna visina javne potpore po korisniku za razdoblje 2014 – 2020 iznosi 150.000 €

Udio EU u javnoj potpori

90% za slabije razvijena područja, udaljena područja i male otoke

80% za ostala područja

5.2. Provedba lokalnih razvojnih strategija

Nakon završetka provedbe podmjere 1, lokalna partnerstva i LAG-ovi će izrađene lokalne razvojne strategije dostaviti na ocjenjivanje, te će odabranim LAG-ovima biti alocirana sredstva za provedbu projekta iz lokalne razvoje strategije. Ovo je najvažniji dio unutar LEADER mjere jer će LAG-ovi, za razliku od LEADER mjere unutar IPARD programa, biti u mogućnosti odabirati projekte korisnika sa područja LAG-a do visine alociranih sredstava. Odabrani projekti će morati biti u skladu sa lokalnom razvojnom strategijom i Programom ruralnog razvoja. Temeljem odabranih projekata i kontrole na terenu od strane Agencije za plaćanja, obavljati će se isplate odabranih projekata od strane Agencije za plaćanja. Podmjera 2 neće moći započeti dok ne završi provedba Podmjere 1.

Naziv podmjere Provedba lokalnih razvojnih strategija


Projekti koji će se sufinancirati kroz LEADER mjeru će biti projekti manje financijske vrijednosti, integirani projekti, inovativno-eksperimentalnog karaktera, koji se provode na području LAG-a. Projekti moraju biti u skladu sa lokalnom razvojnom strategijom i Programom ruralnog razvoja. Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani troškovi/izdaci biti će dodatno razrađeni u provedbenim aktima /natječaju.Neprihvatljivi troškovi (izdaci):- kamate

262

- kupnja negrađevinskog zemljišta i građevinskog zemljišta u iznosu većem od 10% od ukupno dozvoljenih troškova (izdataka) određenog projekta. Veći postotak može biti dozvoljen iznimno u svrhu očuvanja okoliša- porez na dodanu vrijednost

Prihvatljivi korisnici Korisnici ove podmjere su nosioci projekta (uključujući i članove LAG-a) sa područja LAG-a koji su podnijeli zahtjev LAG-u za odabir i sufinanciranje projekta i LAG-ovi

Uvjeti prihvatljivosti Nosioci projekta moraju biti sa području LAG-a, a projekt se mora provoditi na području LAG-a. Kriterije odabira projekata će razraditi svaki LAG u lokalnoj razvojnoj strategiji koji će biti odobreni od strane nadležnog ministarstva. Nosioci projekta/LAG će morati zadovoljiti i uvjete prihvatljivosti propisane za mjere iz Programa ruralnog razvoja za koje prijavljuju projekt. Lokalne akcijske grupe i lokalna partnerstva moraju obuhvaćati područja dovoljno usklađena i s kritičnom masom, odnosno 10.000 – 150.000 stanovnika, uključujući naselja s brojem stanovništva ispod 25.000 stanovnika, moraju obuhvaćati jasno definirano i zemljopisno kontinuirano područje.

Kriteriji rangiranja Kriteriji rangiranja kod odabira LAG-ova će biti dodatno razrađeni u provedbenim aktima/natječaju, a temeljiti će se između ostalog na indeksu razvijenosti područja, broju stanovnika i površini područja. Kriteriji rangiranja kod odabira projekata moraju biti opisani u lokalnoj razvojnoj strategiji LAG-a. Kod odlučivanja o odabiru projekata predstavnici niti jednog sektora i interesne grupe s pravom glasa, ne smiju biti zastupljeni s više od 49%. Predstavnici civilnog i gospodarskog (privatnog) sektora moraju činiti više od 50% predstavnika s pravom glasa.


Opća pravila iz EAFRD regulative – pravila za prihvatljivost izdatka članak 55 – 61 CPR

Intezitet potpore Do 100% ovisno o vrsti projekta.Maksimalna visina potpore po projektu će ovisiti o vrsti projekta, ograničenjima zadanim Programom ruralnog razvoja, a dodatno će se razraditi u provedbenim aktima/natječaju.Projekti koje je odabrao LAG ne smiju imati veći intenzitet potpore u odnosu na iste projekte koji se ne provode putem LEADER mjere. Maksimalna visina dodijeljenih javnih sredstava (alokacije) po LAG-u za razdoblje 2014 – 2020 je 2.500.000 EUR.



263


5.3. Priprema i provedba projekata suradnje

Nakon što se LAG-ovi odaberu od strane nadležnog ministarstva tj. nakon što se lokalne razvojne strategije ocijene od strane stručnjaka (Ocjenjivački odbor), LAG-ovi mogu početi provoditi/odabirati projekte iz lokalne razvojne strategije (podmjera 2) te pripremati i provoditi i tzv. projekte suradnje (podmjera 3). I u programskom razdoblju 2007 - 2013 su projekti suradnje bili izdvojeni dio (zasebna podmjera) zbog svoje specifičnosti tj. uključenosti više LAG-ova ili lokalnih partnerstava iz jedne ili više država EU ili drugih država. S obzirom da LAG-ovi unutar IPARD-a nisu mogli provoditi ni projekte suradnje, provedba ove podmjere će biti dodatni izazov za LAG-ove u RH.

Naziv podmjere Priprema i provedba projekata suradnje


- tehnička priprema međuteritorijalnih i transnacionalnih projekata suradnje- međuteritorijalni ili transnacionalni projekti suradnje. Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani troškovi/izdaci biti će dodatno razrađeni u provedbenim aktima /natječaju.

Prihvatljivi korisnici Korisnici ove podmjere su LAG-ovi koji su odabrani od strane nadležnog ministarstva i nosioci projekta suradnje (uključujući i članove LAG-a) sa područja LAG-a.

Uvjeti prihvatljivosti Projektna ideja suradnje mora biti naznačena u lokalnoj razvojnoj strategiji. LAG-ovi moraju biti odabrani od strane nadležnog ministarstva. Nosioci projekta moraju biti sa području LAG-a. Kriterije odabira projekata suradnje će razraditi svaki LAG u lokalnoj razvojnoj strategiji koji će biti odobreni od strane nadležnog ministarstva. Nosioci projekta/LAG će morati zadovoljiti i uvjete prihvatljivosti propisane za mjere iz Programa ruralnog razvoja za koje prijavljuju projekt. Lokalne akcijske grupe i lokalna partnerstva moraju obuhvaćati područja dovoljno usklađena i s kritičnom masom, odnosno 10.000 – 150.000 stanovnika, uključujući naselja s brojem stanovništva ispod 25.000 stanovnika, moraju obuhvaćati jasno definirano i zemljopisno kontinuirano područje.

Kriteriji rangiranja Kriteriji rangiranja projekata suradnje moraju biti opisani u lokalnoj razvojnoj strategiji.

264


Opća pravila iz EAFRD regulative – pravila za prihvatljivost izdatka članak 55 – 61 CPR.

ETC regulativa.

Intezitet potpore Do 100% ovisno o vrsti projekta.Maksimalna visina potpore po projektu suradnje će ovisi o vrsti projekta.Maksimalna visina odobrenih javnih sredstava (alokacije) po LAG-u za projekte suradnje za razdoblje 2014 – 2020 je 150.000 EUR.




5.4. Tekući troškovi

LAG-ovi koji se odaberu moći će sufinancirati izdatke vezano za zaposlenike, ured, opremu, odnose sa javnošću, monitoring i evaluacije lokalne razvojne strategije i slične aktivnosti iz dodijeljenog iznosa sredstava. Za navedene aktivnosti LAG će moći koristiti do 25% iznosa od ukupno dodijeljenih javnih izdataka lokalne razvojne strategije zajedno sa aktivnostima iz Podmjere 5. Postoji mogućnost isplate unaprijed do 50% iznosa sredstava namijenjenih za aktivnosti iz Podmjere 4 i 5

Naziv podmjere Tekući troškovi


- djelatnici i administrativni troškovi (izdaci) odabranih lokalnih akcijskih grupa (troškovi ureda, troškovi djelatnika, osiguranja)- troškovi treninga za djelatnike i članove (treninzi za krajnje korisnike projekta se ne smiju financirati unutar tekućih troškova)- troškovi vezano za odnose sa javnošću- financijski troškovi- troškovi umrežavanja (sudjelovanje djelatnika i članova lokalne akcijske grupe na sastancima s drugim lokalnim akcijskim grupama, uključujući sastanke Mreže za ruralni razvoj i Europske mreže za ruralni razvoj, nacionalne i europske mreže lokalnih akcijskih grupa)- troškovi monitoringa i evaluacije lokalne razvojne strategije

265

(na nivou lokalne akcijske grupe)Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani troškovi/izdaci biti će dodatno razrađeni u provedbenim aktima /natječaju.

Prihvatljivi korisnici Korisnici ove podmjere su LAG-ovi koji su odabrani od strane nadležnog ministarstva.

Uvjeti prihvatljivosti n/p

Kriteriji rangiranja n/p



Intezitet potpore Do 100%.Maksimalna visina potpore za tekuće troškove i animaciju po korisniku za razdoblje 2014.– 2020. iznosi do 25 % od ukupno dodjeljenih javnih izdataka lokalne razvojne strategije.Lokalne akcijske grupe mogu zatražiti isplatu unaprijed, izdataka vezanih za podmjeru 4 i 5. Isplata unaprijed ne može iznositi više od 50% javne potpore koja se odnosi na troškove podmjere 4 i 5.




5.5. Animacija

Animacija stanovnika na području LAG-a vezano za razmjenu iskustva, pomoć pri pripremi projekta i slične aktivnosti doprinosi uspješnoj provedbi lokalne razvojne strategije tj. projekata. Za navedene aktivnosti LAG će moći koristiti do 25% iznosa od ukupno dodjeljenih izdataka lokalne razvojne strategije zajedno sa aktivnostima iz Podmjere 4. Kao i kod Podmjere 4, postoji mogućnost isplata unaprijed do 50% iznosa sredstava namijenjenih za aktivnosti iz Podmjere 4 i 5.

266

Naziv podmjere Animacija


- razmjena znanja između dionika- informiranje i promidžba lokalne razvojne strategije (javni skupovi, letci, brošure, web stranice, ...)- pomoć potencijalnim korisnicima za razvoj projekata i pripremu prijave- posebni troškovi za osobe koje se bave razvojemPrihvatljiva ulaganja i s njima povezani troškovi/izdaci biti će dodatno razrađeni u provedbenim aktima /natječaju.

Prihvatljivi korisnici Korisnici ove podmjere su LAG-ovi koji su odabrani od strane nadležnog ministarstva.

Uvjeti prihvatljivosti n/p

Kriteriji rangiranja n/p



Intezitet potpore Do 100%.Maksimalna visina potpore za tekuće troškove i animaciju po korisniku za razdoblje 2014.– 2020. iznosi do 25 % od ukupno dodjeljenih javnih izdataka lokalne razvojne strategije.Lokalne akcijske grupe mogu zatražiti isplatu unaprijed, izdataka vezanih za podmjeru 4 i 5. Isplata unaprijed ne može iznositi više od 50% javne potpore koja se odnosi na troškove podmjere 4 i 5.





267

Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 7.825.000,00 7.672.500,00 7.522.500,00 7.773.648,65 7.230.000,00 7.087.500,00 6.947.500,00 52.058.648,65

RH doprinos 2.608.333,33 2.557.500,00 2.507.500,00 2.591.216,22 2.410.000,00 2.362.500,00 2.315.833,33 17.352.882,88

Sveukupno 10.433.333,33 10.230.000,00 10.030.000,00 10.364.864,86 9.640.000,00 9.450.000,00 9.263.333,33 69.411.531,53



2014-2020

LEADERčl. 42-45 Izlazni

Mjera(42-45)

Ukupan broj ruralne populacije pokrivene sufinanciranim LAG-ovima

Broj novonastalih radnih mjesta

Podmjera 1.Pripremna pomoć

Broj potpomognutih lokalnih partnerstva

Podmjera 2.Provedba LRS

Broj sufinanciranih projekata

Podmjera 3.Projekti suradnje

Broj projekata za pripremu suradnje

Broj projekta međuteritorijalne suradnjeBroj projekata transnacionalne suradnje

Podmjera 4.Tekući troškovi i animiranje stanovnika

Broj selektiranih LAG-ova



9. Prijelazne odredbe

268

LAG-ovi će moći koristiti sredstva iz podmjere 1 u svrhu pripreme lokalne razvojne strategije i prije završetka stvaranja obveza po programskom razdoblju 2007 -2013. Sredstva iz podmjera 2 i 3 LAG-ovi će moći koristiti nakon završetka provedbe podmjere 1. Sredstva iz podmjere 4 i 5 LAG-ovi moći koristiti nakon završetka stvaranja obveza po programskom razdoblju 2007 – 2013. Završetak stvaranja obveza po programskom razdoblju 2007 – 2013 ne smije biti iza 31. prosinca 2016.

10.19. Tehnička pomoć

1. Pravna osnovaPrijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta x, članak 51.

2. Ciljevi mjereU skladu s člankom 52. Regulative (EC) No (CSF/2012), svaka zemlja članica ima mogućnost korištenja do 4% sredstava namijenjenih provedbi cjelokupnog Programa ruralnog razvoja, za potrebe provođenja mjere Tehnička pomoć. Republika Hrvatska je, temeljem provedenih analiza potreba, odredila kako će za provedbu mjere koristiti sredstva u iznosu od X % od sredstava Programa ruralnog razvoja. Cilj ove mjere je osigurati pretpostavke nužne za kvalitetnu pripremu i provedbu Programa ruralnog razvoja. Sve aktivnosti koje će biti sufinancirane sredstvima ove mjere imaju za cilj povećati prepoznatljivost Programa ruralnog razvoja, zajedno sa svim njegovim sastavnim dijelovima. U sklopu ove mjere, moguće je financirati aktivnosti pripreme, praćenja i procjene programa, kao i daljnjeg jačanja administrativnih kapaciteta Republike Hrvatske, s ciljem boljeg korištenja sredstava osiguranih Programom ruralnog razvoja. Također, jedna od najvažnijih aktivnosti koja će biti financirana sredstvima ove mjere jest promidžba Programa ruralnog razvoja, kao i financiranje rada Nacionalne ruralne mreže. Sredstvima predviđenim za provedbu ove mjere, moguće je financirati i pripremne radnje kod određivanja područja s prirodnim i specifičnim ograničenjima.

3. Dozvoljene aktivnosti:

Pod ovom mjerom prihvatljive su sljedeće aktivnosti:

- Sastanci Odbora za praćenje programa i sastanci radnih skupina odobrenih od strane Odbora za praćenje, uključujući trošak stručnjaka za potrebe Odbora za praćenje,

- Izrada analiza, studija i ostalih tehničkih izvještaja za potrebe Upravne direkcije i ostalih tijela uključenih u provedbu Programa, kao i dokumenata na zahtjev Komisije,

- Priprema i provedba aktivnosti informiranja i promidžbe,- Seminari, radionice i studijska putovanja članova Odbora za praćenje i radnih skupina- Seminari, radionice i studijska putovanja djelatnika Upravne direkcije i ostalih

institucija uključenih u provedbu programa, vezani uz pripremu, provedbu i praćenje programa,

- Projekti suradnje između Upravne direkcije Republike Hrvatske i sličnih institucija unutar ostalih zemalja članica EU,

- Razvoj i održavanje IT sustava,- Evaluacija Programa ruralnog razvoja (On-going, Mid-term i Ex-post),

269

- Ex post evaluacija IPARD programa,- Dodaci na plaću za postojeće djelatnike Upravne direkcije (ukupni troškovi za ovaj

izdatak ne mogu prijeći iznos od X% sredstva namijenjenih provedbi mjere),- Zapošljavanje dodatnih djelatnika, ovisno o potrebama tijela uključenih u provedbu

Programa (ukupni troškovi za ovaj izdatak ne mogu prijeći iznos od X% sredstva namijenjenih provedbi mjere),

- Sudjelovanje na međunarodnim sastancima vezanim uz provedbu Programa ruralnog razvoja,

- Troškovi povezani uz rad Nacionalne ruralne mreže,- Sudjelovanje u radu Europske mreže za ruralni razvoj,- Troškovi povezani uz pripremu i provedbu Javne nabave (uključujući i izradu Opisa

poslova – ToR),- Troškovi povezani uz izradu Programa ruralnog razvoja budućeg programskog

razdoblja (2021. – 2027.)- Aktivnosti usmjerene na EIP

4. Prihvatljivi korisnici:

Korisnici sredstava ove mjere jesu Upravna direkcija programa koja djeluje pri ministarstvu nadležnom za poslove poljoprivrede, kao i ostale institucije uključene u provedbu programa.

Cjelokupna lista prihvatljivih izdataka, kao i popis korisnika sredstava mjere Tehnička pomoć, biti će sadržani u provedbenoj regulativi.

5. Intenzitet potpore

Intenzitet potpore u ovoj mjeri iznosi do 100%.


Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

EU doprinos 5.639.639,64 5.529.729,73 5.421.621,62 5.868.108,11 5.210.810,81 5.108.108,11 5.007.207,21 37.785.225,23

RH doprinos 1.879.879,88 1.843.243,24 1.807.207,21 1.956.036,04 1.736.936,94 1.702.702,70 1.669.069,07 12.595.075,08

Sveukupno 7.519.519,52 7.372.972,97 7.228.828,83 7.824.144,14 6.947.747,75 6.810.810,81 6.676.276,28 50.380.300,30

11. Nacionalna ruralna mreža

1. Pravna osnova

Prijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta x, članak 55.

2. Doprinos fokus područjima i ciljevi umrežavanja

270

Svaka država članica je obvezna uspostaviti nacionalnu ruralnu mrežu. Ministarstvo poljoprivrede je tijekom 2012. uspostavilo Mrežu za ruralni razvoj (u daljnjem tekstu Mreža) koja djeluje na cijelom ruralnom području Republike Hrvatske. Mrežu čine članovi, jedinica za potporu mreži (Tajništvo mreže) i upravljački odbor. Članovi Mreže su tijela državne uprave, stručne ustanove u poljoprivredi i ruralnom razvoju, jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, regionalne i lokalne razvojne agencije, poljoprivredna gospodarstva, obrazovne i znanstvene institucije iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja, udruge i komore vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj i ostale fizičke i pravne osobe čije aktivnosti su vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj. Članstvo u Mreži je dobrovoljno.Jedinica za potporu Mreži (Tajništvo mreže) djeluje u Ministarstvu poljoprivrede pri Upravi ruralnog razvoja, EU i međunarodne suradnje.Prvi javni poziv za podnošenje prijava za članstvo u Mreži bio je objavljen od kolovoza do listopada 2012., a pristiglo je 193 prijava za članstvo. Drugi javni poziv za podnošenje prijava za članstvo u Mreži bio je objavljen od prosinca 2012. do svibnja 2013., a pristiglo je 55 prijava za članstvo. Mreža je sastavni dio/članica Europske mreže za ruralno razvoj (ENRD).

Mreža će provoditi, sukladno financijskim i organizacijskim mogućnostima, određene aktivnosti EIP Mreže.

Mreža promiče suradnju i uzajamnu pomoć između pojedinaca i organizacija uključenih u ruralni razvoj. Njezina je misija integrirati i ujediniti sve one koji na različitim razinama sudjeluju u ruralnom razvoju. Ciljevi umrežavanja su:

(a) povećanje uključenosti dionika u provedbu ruralnog razvoja;

(b) poboljšanje kvalitete provedbe programa ruralnog razvoja;

(c) informiranje šire javnosti i potencijalnih korisnika o politici ruralnog razvoja;

(d) poticanje inovacije u poljoprivredi, proizvodnji hrane, šumarstvu i ruralnim područjima.

3. Opis mjere (vrsta potpore i financiranje)

3.1 Krajnji korisnici

Krajnji korisnici su fizičke i pravne osobe koje će udovoljiti uvjetima natječaja/odabira, a u svrhu provedbe aktivnosti Akcijskog plana Mreže.

3.2 Prihvatljiva ulaganja (aktivnosti) koje će se sufinancirati su:

3.2.1. uspostava, rad i upravljanje Mrežom;

3.2.2. priprema i provedba Akcijskog plana

Prihvatljive aktivnosti i s njima povezani troškovi (izdaci) biti će dodatno razrađeni u provedbenim aktima/natječajima/Akcijskom planu.

U Akcijskom planu može biti opisano sljedeće :

271

- upravljanje mrežom

- uključenost dionika u izradu plana programa;

- pružanje obuke za lokalne akcijske grupe koje su u procesu nastajanja;

- prikupljanje primjera projekata koji pokrivaju sve prioritete ruralnih razvojnih programa;

- studije i analize koje su u tijeku;

- aktivnosti umrežavanja za lokalne akcijske skupine i, posebice, tehničku pomoć za međuteritorijalnu i transnacionalnu suradnju;

- aktivnosti umrežavanja vezanih uz inovaciju;

- plan odnosa s javnošću, uključujući promidžbu i informacije koje se odnose na program ruralnog razvoja u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, te informacija i aktivnosti usmjerene prema široj publici;

- mogućnost sudjelovanja i doprinošenja aktivnostima Europske mreže za ruralni razvoj;


Dozvoljene aktivnosti i s njima povezani izdaci navedeni u točci 3.2. financiraju se sredstavima mjere Tehnička pomoć, iz koje je za provedbu ovih aktivnosti namijenjeno najmanje 10% ukupne alokacije. Od tog će se iznosa, za aktivnosti i s njima povezane izdatke navedene pod točkom 3.2.1. koristiti 25 % sredstava, a za aktivnosti pod točkom 3.2.2. 75 % od ukupno alociranih sredstava.

Intenzitet potpore iznosi 100 %.


6. DemarkacijaTroškovi (izdaci)/aktivnosti koji su sufinancirani od EAFRD-a ne mogu biti sufinancirani iz strukturnih fondova, kohezijskog fonda ili nekih drugih financijskih instrumenata Unije.

12. INOVACIJE

Unija inovacija jedan je od lijekova EU za financijsku krizu. To je način stvaranja radnih mjesta i rasta kroz istraživanje i inovacije. Inovacija je svugdje i ne odnosi se samo na stvaranje novih proizvoda. Ona uključuje i stvaranje novih procesa, usluga, novih marketinških procesa, društvenih inovacija koje će dati vrijednost tržištu. Unija inovacija jedan je od sedam glavnih inicijativa Strategije Europa 2020. Komisija u Strategiji Europa 2020 naglašava ulogu istraživanju i inovacijama kao glavnih elemenata koji pripremaju EU za buduće izazove. Smjer za zajedničku poljoprivrednu politiku prema 2020. godini („the CAP

272

towards 2020“) ističe neophodnost inovacija u pripremi poljoprivrede EU za budućnost. Proračun za Europu 2020 („Budget for Europe 2020“) uključuje 4,5 mlrd € za istraživanje i inovacije u području sigurnosti hrane, bio-gospodarstva te održivoj poljoprivredi.Ulaganje u istraživanje i razvoj u RH iznose oko 0,8% BDP-a, dok druge razvijene zemlje poput Finske izdvajaju oko 3% BDP za inovacije (R&D, nove tehnologije, patenti, kompetencije za inovacije itd.). Prema podacima OECD-a utvrđeno je da povećanje od samo 0,1% ulaganja u inovacije može dugoročno povećati sveukupni BDP određene zemlje i njezinog gospodarstva za 1,2-1,5% u dugoročnom periodu od 5 do 10 godina.Hrvatsko gospodarstvo ima veliki problem s produktivnošću mjerenom novostvorenom vrijednošću po zaposlenom, a što je posljedica nekonkurentnosti proizvoda i usluga.Ključni čimbenici koji donose povećanje novostvorene vrijednosti su inovacijske aktivnosti, kako na poboljšanju i stvaranju novih proizvoda tako i na poboljšanju i stvaranju novih procesa koji pridonose uštedama, ali i na novim kreativnim poslovnim odnosima u tvrtki i na tržištu.Inovacije se često opisusju kao nova ideja koja je uspješno dokazana u praksi; nova ideja može biti novi proizvod, praksa, usluga, proizvodni proces ili novi način organiziranja poslovanja itd. Nova ideja može biti proglašena inovacijom kada postane više ili manje opće primjenjiva ili svojim dokazivanjem u praksi. Opća primjenjivost inovacije ne ovisi uvijek o solidnosti kreativne ideje, već također može ovisiti o mogućnostima tržišta, spremnosti sektora o preuzimanju ideje, isplativosti, prezentaciji i percepciji, slučajnim vanjskim čimbenicima itd. Stoga nije moguće biti unaprijed siguran da li će ideja postati inovacija: u kasnijem periodu se može identificirati da li je nova ideja dovela do stvarne inovacije. Radi nemogućnosti definiranja inovacije unaprijed, Upravna direkcija ne može programirati mjeru u kojoj bi određene aktivnosti smatrala prihvatljivim kao inovaciju. Stoga se Programom mogu jedino ponuditi mjere koje pomažu organizirati projekte koji mogu biti inovativni bez definiranja inovacija i bez definiranja koji je to kriterij prihvatljivosti koji bi definirao da poduzimanje neke aktivnosti ima inovativni karater.Prilikom izrade PRR 2014-2020 RH je uzela sve gore navedeno kao relevantne činjenice. Politika ruralnog razvoja u dugoročnom peridu treba stimulirati inovacije. Inovacije u poljoprivredi horizontalni su prioritet politike ruralnog razvoja. Mjere vezane uz prijenos znanja ili investicijske mjere programirane su u cilju poticanja inovacija.Inovacije su cilj kojim doprinosi nekoliko prioriteta politike ruralnog razvoja. Primjeren pristup inovacijama integriran je u Program. Inovacije mogu pomoći, npr. poboljšanju upravljanja zemljištem, povećanju učinkovitosti korištenja prirodnih resursa, očuvanju bioraznolikosti i ekosustava ili boljoj integraciji proizvođača u lanac hrane. Stvaranje povoljnih uvjeta za inovacije zahtjeva koherentan pristup u programiranju u vidu poticanja i olakašavanja pojave inovacije i korištenja dostupnih alata. Jedan od važnih načina za promicanje inovacija će biti Operativna grupa Europskog inovacijskog partnerstva za poljoprivrednu produktivnost i održivosti. Važan zadatak ovih grupa će biti pronaći inovativna rješenja, uvesti nova znanja i inovacije u praksi i širiti znanje i informacije o novim inovativnim rješenjima. Slični ciljevi će se provoditi s drugim pod-mjerama iz članka 36 „Suradnja“.S obzirom da su uvjeti prihvatljivosti na EU razini općeniti, Program koristi mogućnost davanja prednosti u kriterijima rangiranja pojedinim aktivnostima, ovisno o njihovoj specifičnoj kvaliteti ili ovisno o tome na koji način omogućuju dostizanje pojedinih specifičnih ciljeva.Pojedini kriteriji rangiranja mogu dati prednost određenim vrstama interaktivnih inovativnih projekata ili onima koji povezuju istraživanja i praksu. Kriteriji rangiranja također mogu dati naglasak razmjeni znanja ili onim projektima koji se relevantniji širem krugu korisnika. Cilj

273

mjera ruralnog razvoja Programa u razdoblju 2014-2020 je stvoriti, prije svega, povoljno okruženje za razvoj inovacija.

13. PRAĆENJE I PROCJENA PROGRAMA

Temeljem čl. 9. st.1. (n ii) Uredbe RR, u ovom poglavlju je opisan sustav praćenja kao temelj izvještavanja prema Odboru za praćenje te Europskoj komisiji, ali i kao preduvjet provedbe Evaluacijskog plana. Praćenje je temeljna odgovornost upravljanja, koja uključuje sustavno i redovito prikupljanje, analizu, širenje i korištenje informacija u svrhu upravljanja i donošenja odluka, u skladu sa smjernicama programa, na razini RDP-a, prioriteta, fokus područja, mjera i projekata. Praćenje se vrši u skladu s unaprijed utvrđenim i dogovorenim pokazateljima outputa na razini mjere, te ciljnih pokazatelja na razini fokus područja, pokazatelja rezultata na razini prioriteta te učinka na razini provedbe ukupne poljoprivrede RH, što uključuje oba stupa ZPP-a. Za učinkovito praćenje i koordinaciju aktivnosti odgovorno je Ministarstvo poljoprivrede. Glavnu ulogu u okviru ovih funkcija ima Uprava unutar MP, odgovorna za ruralni razvoj, koja će vršiti ulogu Upravne direkcije i unutar koje će se uspostaviti Tajništvo odbora za praćenje. Upravna direkcija odgovornost učinkovitog praćenja i evaluacije te pravovremenog izvještavanja prema EK dijeli sa Odborom za praćenje programa.

Detaljne procedure za praćenje i evaluaciju ovog Programa biti će uspostavljene od strane Upravne direkcije.

Glavni ciljevi praćenja i evaluacije su:

- pokazati napredak i dostignuća politike ruralnog razvoja- doprinositi učinkovitijoj provedbi i po potrebi usmjeravati potporu za ruralni razvoj - podržati zajednički proces učenja vezan uz praćenje i ocjenjivanje.

13.1. Odbor za praćenje

U roku od tri mjeseca od dana dobivanja Odluke o usvajanju Programa će se uspostaviti Odbor za praćenje provedbe programa, a u skladu sa čl. 41. Uredbe CSF. Tajništvo Odbora za praćenje biti će UD programa, koja će pripremati svu potrebnu dokumentaciju za njegov rad te provodite donesene zaključke. Odbor će poslovati sukladno Poslovniku o radu Odbora, kojeg će usvojiti na prvom sastanku.

Članovi Odbora će biti predstavnici državne uprave, socijalnih, ekonomskih i okolišnih partnera kao i predstavnici privatnog poduzetničkog sektora, lokalne i regionalne uprave, a pri čemu će se voditi računa o jednakoj zastupljenosti muškaraca i žena.

Odbor će se sastajati najmanje jednom godišnje kako bi usvojio godišnje izvješće o provedbi Programa (GI). Odluke Odbora se mogu donositi i pismenim putem.

Odbor za praćenje, osim funkcija iz čl.43. Uredbe CSF, uz ostale zadaće: - se mora konzultirati u roku od četiri mjeseca o odluci kojom se odobrava program te o

selekcijskim kriterijima. Kriteriji za izbor revidiraju se u skladu s potrebama programa;

- će ispitati radnje u programu koje se odnose na ispunjavanje prethodnih (ex ante) uvjeta;

274

- će razmatrati planiranje aktivnosti i izlazne rezultate koji se odnose na provedbu Evaluacijskog plana (EP);

- će sudjelovati u radu Nacionalne ruralne mreže za razmjenu informacija o provedbi programa;

- će razmatrati i odobravati godišnja izvjeća o provedbi prije nego što se pošalju EK.

13.2. Izvještavanje

Praćenje programa preduvjet je izvještavanja prema EK. Stoga će prikupljanje podataka u APPRRR-u imati značajnu ulogu u kvantitativnom praćenju, dok će UD uz kvalitativne analize prikupljenih podataka biti odgovorna za pravovremeno izvještavanje prema EK.

U skladu s čl. 82. Uredbe RR, RH će slati GI o provedbi programa ruralnog razvoja za prethodnu kalendarsku godinu, do 31. svibnja 2016. i potom do 31. svibnja svake sljedeće godine, sve do 2023. godine, uključujući i tu godinu. Izvješće podneseno u 2016. će obuhvaćati kalendarske godine 2014. i 2015. godinu. Također će u 2017. i 2019. godini RH osigurati poboljšano GI, koje će uključivati rezultate evaluacija prethodnih financijskih godina. Završno izvješće će biti podneseno do 30. rujna 2023. godine.

Godišnja izvješća o provedbi sadržavati će sve podatke u skladu sa provedbenim aktima EK i to o prioritetima, fokus područjima, mjerama, a u odnosu na financijske podatke te zajedničke i specifične pokazatelje i ciljane vrijednosti. Osim kvantitativnih podataka, u GI će se obraditi i kvalitativni pokazatelji provedbe, kao i svi relevantni podaci koji su utjecali na istu. Također svako GI će sadržavati osvrt na EP (provedeno u prethodnoj godini (n-1) i planirano u tekućoj godini (n)), te provedbu akcijskih planova UD.

13.3. EVALUACIJSKI PLAN

Tekst EP će biti dorađen u kasnijoj fazi po dolje navedenim naslovima, a u skladu s nacrtom vodiča „Guidelines Establishing and implementing the EPof 2014-2020“.

U skladu sa čl.49. CSF Uredbe i čl.73. Uredbe RR izrađen je ovaj Evaluacijski plan (EP) za procjenu tijekom programskog razdoblja 2014-2020. Evaluacija će se provoditi temeljem smjernica EK te temeljem potreba ovog programa. Ukoliko praksa, u kasnijoj fazi provedbe, pokaže potrebu dorade EP, isti će se mijenjati u skladu sa specifičnim pravilima EK.

275

1.2.3.4.5.6.7.8.9.10.11.12.13.13.1.13.2.13.3.

13.3.1. Ciljevi i svrha EP-a Cilj EP je osiguranje procjene efikasnosti, učinkovitosti i utjecaja programa te posljedično unaprjeđenje kvalitete provedbe Programa.

…13.3.2. Upravljanje i koordinacija

EP-om će upravljati i koordinirati Upravna direkcija unutar MP, odjel zadužen za poslove evaluacije. Unutar UD će biti jasno definirane funkcije za provedbu evaluacijskih aktivnosti. Evaluacija će se provoditi uz pomoć vanjskih stručnjaka. Svaka zasebna evaluacija će se provoditi pod nadzorom „Evaluacijske radne grupe“ i pregledana od strane članova Odbora za praćenje.

UD će osigurati sredstva potrebna za provođenje evaluacije, kao i pristup podacima nužnim za provođenje iste. Rezultati evaluacije biti će sastavni dio GI.

…

13.3.3. Evaluacijske teme i aktivnosti

Tijekom programiranja, u 2013. godini se počela provoditi Ex ante evaluacija (EAE), a u skladu sa čl.48. CSF Uredbe. EEA će posljedično doprinijeti kvaliteti izrade programa te procijeniti administrativne kapacitete buduće operativne strukture. Tijek i rezultati EAE, uključujući preporuke i očitovanje UD, prikazani su u posebnom poglavlju ovog Plana (poglavlje x). Kompletan tekst Izvješća EAE, prilog je ovog Programa (prilog x).28

Između ostalog:

28 Projekt IPA 2009 FWC “Support for Preparing Rural Development Programme 2014-2020 Croatia” (Specific Contract 2009-0404-011501). Ugovor je potpisan u prosincu, 2012. sa izvršiteljem Cardno Agrisystems, UK.

276

- minimalno jednom tijekom programskog razdoblja, evaluacijom će se procijeniti kako potpora iz EAFRD-a doprinosi pojedinačnim ciljevima za svaki od prioriteta Programa; - u godinama koje prethode financijskim godinama u kojima je obveza zemalja članica izrada poboljšanih GI (2017. i 2019.) angažirati će se neovisni stručnjaci za procjenu relevantnosti, efikasnosti, učinkovitosti, korisnosti i održivosti Programa; - po potrebi će se angažirati stručnjaci za dodatne procjene („ad hoc“) u odnosu na potrebe okruženja, zadane ciljeve, ulazne podatke, outpute, rezultate i učinke programa.U okviru EP će se provesti Ex post evaluacija. Ex post evaluacija će posljedično istražiti efikasnost i učinkovitost provođenja EAFRD-a u RH i doprinos RDP-a ciljevima EUROPA 2020. Ex post evaluacija RDP-a će biti dovršena do 31. prosinca 2023. godine te poslana u EK, kako bi bila dio sinteze izvješća država članica na razini Unije.Također će se resursi EP 2014.-2020. koristiti za provedbu Ex ante evaluacije slijedećeg programskog razdoblja, kao sastavne aktivnosti ovog EP.…

13.3.4. Podaci i informacije

Sustav praćenja će osigurati podatke potrebne za izvršenja pojedinih procjena. Praćenje će se odnositi na bazne pokazatelje, inpute, outpute, targete, dodatne indikatore rezultata i učinka. RH će izgraditi sustav koji se može ažurirati na dnevnoj bazi. Agencija za plaćanja će uspostaviti IT sustav u svrhu elektronskog prikupljanja ulaznih podataka za praćenje putem prijava, ali i u kasnijim fazama provedbe projekata. Upravna direkcija će sa Agencijom za plaćanja sklopiti Sporazum, kojim će se regulirati sve obveze AP u smislu prikupljanja podataka i dostavljanja istih UD. AP će podatke dostavljati redovno tijekom godine, a potpuno izvješće o provedbi za prethodnu godinu (n-1) najkasnije do 10. veljače tekuće godine (n).Ključne informacije o provedbi programa, za svaku radnju odabranu za financiranje, kao i za izvršene radnje, uključujući ključne informacije korisnika i projekta, elektronički će se zabilježiti i održavati. Također će se pratiti podaci o svim zaprimljenim projektima, kako bi se imao potpuni uvid u interes za povlačenjem sredstava. Najveći dio podataka proizlaziti će iz prijavnih obrazaca i poslovnih planova te zahtjeva za isplatu korisnika, putem kojih će se prikupljati podaci o osnovnim pokazateljima u odnosu na mjere i postavljene ciljeve. Korisnici programa će biti u obvezi na traženje UD i/ili angažiranih evaluatora omogućiti uvid u svu poslovnu dokumentaciju vezanu za predmetno ulaganje te sudjelovati u svim oblicima istraživanja (ankete, intervjui…), a sukladno

277

metodologiji pojedine evaluacije ukoliko budu dio izabranog reprezentativnog uzorka.Iz navedenog slijedi da će se podaci i informacije prikupljati od strane korisnika Programa te putem dostupnih baza u APPRRR, DZS i drugim relevantnim izvorima u RH.

13.3.5. Vremenski plan provedbe…

13.3.6. Komunikacija…

13.3.7. Resursi

Financijska sredstva su osigurana putem Mjere Tehnička pomoć ovog Programa.Prilikom planiranja i provedbe EP, UD će koristiti stečena iskustva prethodnih razdoblja kao i dobru praksu ostalih zemalja članica EU. Evaluacijska kultura unutar MP će se kontinuirano jačati, a osoblje educirati u smislu osposobljavanja upravljanja ovim Evaluacijskim planom.29

13.3.8. Analiza dodatnog praćenja

S obzirom na postavljene ciljeve Programa, učinak provedbe će se pratiti od strane EK, te će biti dodatno analiziran, u sklopu Ex post procjene programa. RH će osigurati da svi indikatori učinka budu dio državne razine statističkog praćenja, kako bi se na razini Unije mogao pratiti kumulativni učinak. Učinci će se mjeriti na razini provedbe poljoprivredne politike RH (oba stupa Zajedničke poljoprivredne politike - ZPP), a što će stvoriti preduvjete mjerenja doprinosa u ostvarivanju ciljeva Unije.30

Ekonomski, okolišni i teritorijalni izazovi Unije očituju se u tri zacrtana cilja ZPP-a i to: konkurentnost poljoprivrede, održivo gospodarenje resursima i uravnotežen razvoj ruralnih područja. U ovom Programu predviđeno je dostizanje ciljeva ZPP-a kroz šest prioriteta djelovanja. S obzirom na doprinos svake zasebne mjere pojedinom fokus području, odnosno s obzirom na doprinos u smislu ostvarenja 11 tematskih ciljeva Unije, mjeriti će se učinci ovog Programa.

U okviru analize stanja, odnosno SWOT analize prikazane su bazne vrijednosti, koje će služiti budućim procjenama učinka. Bazne vrijednosti („context“ indikatori) dio su socio-ekonomskih, sektorskih i okolišnih analiza. Uz ostale pokazatelje stanja u RH i ove su bazne vrijednosti ukazale na potrebu ovakvog odabira mjera i dozvoljenih ulaganja u okviru ovog Programa. Odabirom mjera unutar ovog Programa, RH smatra da će postići maksimalni mogući učinak i pozitivan efekat u smislu zajedničkih dostizanja ciljeva ZPP-a i Europa 2020 strategije.

Učinak Programa na uravnotežen razvoj ruralnih područja, konkurentnost poljoprivrede, održivo gospodarenje resursima (klimatske promjene) će se mjeriti kroz kretanje slijedećih indikatora:

- Rural GDP per capita - Degree of rural poverty

29 Ova aktivnost, između ostalih, preliminarno je predložena u sklopu novog projektnog prijedloga UD (IPA 2012 Twinning Project Fiche “Enhancing Managing Authority capacity to manage EAFRD in transitional period”), koji je u ranoj fazi pripreme.30 Zacrtani cljevi Europske strategije za pametan, održiv i uključiv rast - EUROPA 2020.

278

- Rural employment rate - Agricultural productivity - Agricultural factor income - Agricultural entrepreneurial income - High Nature Value (HNV farming)- Farmland birds index - Water abstraction in agriculture - Water quality - GHG emissions from agriculture - Soil quality - Soil erosion

Evaluacije koje će se odnositi na mjerenje učinka biti će organizirane od RH u sklopu ostvarivanja EP ukoliko je riječ o evaluaciji RDP-a. Neće svi indikatori biti relevantni za sve tipove evaluacije, a koji će se i kada koristiti odrediti će nezavisni evaluator u suradnji sa Upravnom direkcijom Programa. Za razliku od ostalih pokazatelja dva će se analizirati isključivom evaluacijom RDP-a i to stopa zapošljavanja u ruralnim područjima i HNV gospodarenje. Za one pokazatelje učinka za koje RH, u trenutku podnošenja ovog Programa na odobrenje nema izračune, poduzeti će se mjere za uspostavom praćenja na razini RH u okviru sektora, a kao što je i opisano u sektorskim analizama, odnosno kvantificiranju podloga za SWOT analize ovog Programa. Dok se ne uspostavi praćenje pojedinog indikatora, sukladno opisu u analizama sektora, koristiti će se zamjenski tzv. „proxy“ pokazatelji. Metodologija izračuna i prezentacije ostvarenja te kretanja ovih pokazatelja i/ili sama uspostava praćenja pojedine vrijednosti poštovati će sve relevantne vodiče i upute EK za ovo programsko razdoblje. EK će dodatno organizirati evaluacije o horizontalnim pitanjima tj. sintezi učinka RDP-a i instrumentima prvog stupa.

13.3.9. Dodatni indikatori rezultata

Osim target indikatora, koji su dio Indikator plana (IP), dodatni indikatori rezultata, odnosno pokazatelji provedbe nekolicine mjera ovog Programa, koje direktno ili indirektno (kroz “sekundarni efekt”) doprinose dostizanju ciljeva Prioriteta 2 (P2) te Prioriteta 5 (P5), a za koje RH planira pratiti dostignute vrijednosti tijekom provedbe, prikazani su u donjoj tablici.

Tablica 93.: Dodatni indikatori rezultata za P2 i P5FOKUS

PODRUČJE INDIKATOR REZULTATA MJERNA JEDINICA

P2APromjena u proizvodnosti poljoprivrede na farmama koje su dobile potporu31

EUR/GRJ

P5A Povećanje učinkovitosti korištenja vode u poljoprivredi32

promjene u m3 korištene vode/standardna jedinica outputa

P5B Povećanje učinkovitosti korištenja energije u poljoprivredi i

tona ekvivalentne nafte (TOE)/standardna jedinica

31 “Change in agricultural output (EUR/AWU)”32 “Increase in efficiency of water use in agriculture (Change in m3 water used/standard unit of output)”

279

prehrambenoj industriji33 outputa

P5C Proizvodnja obnovljive energije iz financiranih projekata34

tona ekvivalentne nafte (T.O.E.)

P5D Smanjenje emisije metana i dušikovog oksida35 ekvivalent CO2

Pokazatelj “Promjena u proizvodnosti poljoprivrede na farmama koje su dobile potporu” dodatno će prikazati kako se i u kolikom opsegu odabranim mjerama Programa postiže restrukturiranje farmi, koje se suočavaju s velikim strukturalnim problemima.Uz pomoć četiri dodatna pokazatelja za P5 dodatno će se prikazati doprinos programa: povećanju učinkovitosti i korištenja vode u poljoprivredi (5A); povećanju učinkovitosti i korištenja energije u poljoprivredi i prehrambenoj industriji (5B); olakšavanju opskrbe i korištenja obnovljivih izvora energije, od nusproizvoda, otpada, ostataka i drugih ne prehrambenih sirovina za potrebe bio-ekonomije (5C); smanjenju emisije dušikovog oksida i emisije metana iz poljoprivrede (5D).

Računanje dostizanja vrijednosti ovih pokazatelja biti će dio evaluacijskih aktivnosti (u sklopu provedbe EP) i rezultat rada nezavisnih stručnjaka. Korištena metodologija izračuna pratiti će relevantne vodiče EK za ovo programsko razdoblje. Informaciju o poduzetim aktivnostima u svezi računanja ovih vrijednosti i/ili same vrijednosti biti će prezentirane u okviru godišnjih izvješća o provedbi programa, a najmanje dvaput tijekom implementacije. Također će njihov izračun, temeljen na reprezentativnom uzorku, biti sastavni dio ex post evaluacije Programa. Slijedom navedenog dostignute vrijednosti dodatnih indikatora rezultata za P2 te P5 će biti računate u okviru nezavisnih evaluacija u 2016. i 2018. godini te prezentirane EK najmanje triput i to u poboljšanom GI u 2017. godini; poboljšanom GI u 2019. godini te Ex-post evaluacijskom izviješću (do kraja 2023.godine).

33 “Increase in efficiency of energy use in agriculture and food processing (Tonnes of Oil Equivalent (T.O.E)/standard unit of output)”34 “Renewable energy production from supported projects (Tonnes oil equivalents (T.O.E.)”35 “Reduced emissions of methane and nitrous oxide (CO2 Equivalent)”

280

14. FINANCIJETablica 94.: Ukupno po godinama i izvoru financiranja

Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2014 - 2020EU doprinos 313.000.000,00 306.900.000,00 300.900.000,00 295.000.000,00 289.200.000,00 283.500.000,00 277.900.000,00 2.066.400.000,00I stup ZPP (mogućnost) 55.950.000,00 37.300.000,00 18.650.000,00 0 0 0 0 111.900.000,00Ukupno za mjere RR (EU) umanjen za I stup 257.050.000,00 269.600.000,00 282.250.000,00 295.000.000,00 289.200.000,00 283.500.000,00 277.900.000,00 1.954.500.000,00RH doprinos 85.683.333,33 89.866.666,67 94.083.333,33 98.333.333,33 96.400.000,00 94.500.000,00 92.633.333,33 651.500.000,00Sveukupno za mjere RR (EU+RH) (€) 342.733.333,33

359.466.666,67 376.333.333,33 393.333.333,33

385.600.000,00 378.000.000,00 370.533.333,33 2.606.000.000,00

Ukupno po mjerama za razdoblje 2014-2020Mjera 2014-2020 EU (€) 2014-2020 RH (€) Ukupno (€) %Prijenos znanja i informacija 9.308.108,11 3.102.702,70 12.410.810,81 0,24Pružanje savjetodavnih usluga i obavljanje poslova na gospodarstvu, uključujući šumarstvo 9.308.108,11 3.102.702,70 12.410.810,81 0,24Sheme kvalitete za poljoprivredne proizvode i prehrambene proizvode 14.181.026,07 4.727.008,69 18.908.034,75 0,73Ulaganja u materijalnu imovinu 847.786.159,91 282.595.386,64 1.130.381.546,55 43,38Obnova poljoprivrednog potencijala uslijed elementarnih i prirodnih nepogoda 46.540.540,54 15.513.513,51 62.054.054,05 2,38Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva 126.182.882,88 42.060.960,96 168.243.843,84 6,46Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima 160.027.585,44 53.342.528,48 213.370.113,91 8,19Ulaganja kojima se poboljšava otpornost i ekološka vrijednost šumskih ekosustava 29.097.297,30 9.699.099,10 38.796.396,40 1,49Ulaganja u nove šumarske tehnologije te u obradu i oglašavanje šumskih proizvoda 63.699.459,46 21.233.153,15 84.932.612,61 3,26Osnivanje skupina proizvođača ( grupa – organizacija) 20.434.834,83 6.811.611,61 27.246.446,45 1,05Agro okolišne mjere 190.176.438,43 63.392.146,14 253.568.584,57 9,73Ekološka proizvodnja 128.090.261,64 42.696.753,88 170.787.015,52 6,55Plaćanja područjima kojima prijete prirodna ili ostala specifična ograničenja 93.081.081,08 31.027.027,03 124.108.108,11 4,76Suradnja 27.924.324,32 9.308.108,11 37.232.432,43 1,43Osiguranje usjeva, životinja i biljaka 60.502.702,70 20.167.567,57 80.670.270,27 3,1Zajednički fondovi za životinjske i biljne bolesti i ekološke incidente 38.315.315,32 12.771.771,77 51.087.087,09 1,96LEADER 52.058.648,65 17.352.882,88 69.411.531,53 2,66Tehnička pomoć 37.785.225,23 12.595.075,08 50.380.300,30 1,93

SVEUKUPNO 2014 - 2020 1.954.500.000,01 651.500.000,002.606.000.000,0

2 100

281

Tablica 95.: Ukupno financijska raspodjela za razdoblje 2014-2020

Mjera Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

Prijenos znanja i informacija

EU doprinos 1.409.909,91 1.382.432,43 1.355.405,41 1.328.828,83 1.302.702,70 1.277.027,03 1.251.801,80 9.308.108,11RH doprinos 469.969,97 460.810,81 451.801,80 442.942,94 434.234,23 425.675,68 417.267,27 3.102.702,70Sveukupno 1.879.879,88 1.843.243,24 1.807.207,21 1.771.771,77 1.736.936,94 1.702.702,70 1.669.069,07 12.410.810,81

Pružanje savjetodavnih usluga i obavljanje poslova na gospodarstvu, uključujući šumarstvo


Sheme kvalitete za poljoprivredne proizvode i prehrambene proizvode


Ulaganja u materijalnu imovinu

EU doprinos 121.968.918,92 127.403.986,49 133.376.599,10 129.011.340,09 114.247.027,03 111.995.270,27 109.783.018,02 847.786.159,91RH doprinos 40.656.306,31 42.467.995,50 44.458.866,37 43.003.780,03 38.082.342,34 37.331.756,76 36.594.339,34 282.595.386,64Sveukupno 162.625.225,23 169.871.981,99 177.835.465,47 172.015.120,12 152.329.369,37 149.327.027,03 146.377.357,36 1.130.381.546,55

Obnova poljoprivrednog potencijala uslijed elementarnih i prirodnih nepogoda

EU doprinos 7.049.549,55 6.912.162,16 6.777.027,03 6.644.144,14 6.513.513,51 6.385.135,14 6.259.009,01 46.540.540,54RH doprinos 2.349.849,85 2.304.054,05 2.259.009,01 2.214.714,71 2.171.171,17 2.128.378,38 2.086.336,34 15.513.513,51Sveukupno 9.399.399,40 9.216.216,22 9.036.036,04 8.858.858,86 8.684.684,68 8.513.513,51 8.345.345,35 62.054.054,05

Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva


Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima


Prevencija i sanacija štete nastale u šumama zbog šumskih požara, pr. katastrofa i kat. događaja

EU doprinos 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00RH doprinos 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Sveukupno 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Ulaganja kojima se poboljšava otpornost i ekološka vrijednost šumskih ekosustava


Ulaganja u nove šumarske tehnologije te u obradu i oglašavanje šumskih proizvoda


Osnivanje skupina proizvođača (grupa – organizacija)

EU doprinos 1.752.734,32 1.764.656,68 1.775.337,22 2.360.646,80 6.806.061,56 3.250.868,21 2.724.530,03 20.434.834,82RH doprinos 584.244,77 588.218,89 591.779,07 786.882,27 2.268.687,19 1.083.622,74 908.176,68 6.811.611,61Sveukupno 2.336.979,09 2.352.875,57 2.367.116,29 3.147.529,07 9.074.748,75 4.334.490,95 3.632.706,71 27.246.446,43

Mjera Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno (€)

282

Agro okolišne mjere


Šumsko ekološke i klimatske usluge i očuvanje šume

EU doprinos 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00RH doprinos 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Sveukupno 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Ekološka proizvodnja


Plaćanja područjima kojima prijete prirodna ili ostala specifična ograničenja


Suradnja


Osiguranje usjeva, životinja i biljaka


Zajednički fondovi za životinjske i biljne bolesti i ekološke incidente

EU doprinos 0,00 0,00 0,00 0,00 13.027.027,03 12.770.270,27 12.518.018,02 38.315.315,32RH doprinos 0,00 0,00 0,00 0,00 4.342.342,34 4.256.756,76 4.172.672,67 12.771.771,77Sveukupno 0,00 0,00 0,00 0,00 17.369.369,37 17.027.027,03 16.690.690,69 51.087.087,09

LEADER


Tehnička pomoć


MFF 2014 - 2020 HRVATSKA 313.000.000,00 306.900.000,00 300.900.000,00 295.000.000,00 289.200.000,00 283.500.000,00 277.900.000,00 2.066.400.000,00I STUP 55.950.000,00 37.300.000,00 18.650.000,00 0 0 0 0 111.900.000,00

SVEUKUPNO 2014 - 2020 (€)

EU doprinos 257.050.000,00 269.600.000,00 282.250.000,00 295.000.000,00 289.200.000,00 283.500.000,00 277.900.000,00 1.954.500.000,00RH doprinos 85.683.333,33 89.866.666,67 94.083.333,33 98.333.333,33 96.400.000,00 94.500.000,00 92.633.333,33 651.500.000,00Sveukupno 342.733.333,33 359.466.666,67 376.333.333,33 393.333.333,33 385.600.000,00 378.000.000,00 370.533.333,33 2.606.000.000,00

283

14.1. Dopuna izravnim plaćanjima

Pravna osnovaPrilog VI Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj UnijiČlanak 40a (CAP Reform) od 14 studenog 2012.

Dopuna izravnim plaćanjima biti će sufinancirana iz nacionalnog proračuna i dijelom iz EAFRD za razdoblje 2014-2016 (do 20% za svaku godinu).

Tablica 96.:Doprinos Unije, nacionalno sufinanciranje i ukupna sredstva za 2014., 2015. i 2016. godinu

Godina/EUR

Doprinos Unije (EAFRD

DODATAK)*Nacionalno

sufinanciranje** Ukupno2014 55.950.000 13.987.500 69.937.5002015 37.300.000 9.325.000 46.625.0002016 18.650.000 4.662.500 23.312.500

Ukupno 111.900.000 27.975.000 139.875.000

* mogućnost sufinanciranja "top-ups" za proizvodnu 2014., 2015. i 2016. godinu iz EU fonda za ruralni razvoj (EAFRD - European Agricultural Fund for Rural Development), do 20% vrijednosti godišnje EAFRD alokacije od 333 milijuna €, ali ne više od 45%-tne razine plafona za izravna plaćanja (45% od 373 milijuna € u dotičnoj godini) .

**odnosi se samo na nacionalno sufinanciranje (20%) vezano uz EAFRD doprinos (80%). Kako je regulirano Ugovorom o pristupanju RH u EU, postoji mogućnost nadopune izravnih plaćanja nacionalnim sredstvima (eng. "top-ups" ili "CNDP – Complementary National Direct Payments") do 100% vrijednosti plafona za izravna plaćanja od prve godine primjene.

15. KRITERIJI RANGIRANJA

Sukladno članku 49. Uredbe Upravna direkcija (Upravljačko tijelo) će definirati kriterije rangiranja u suglasnosti sa članovima Odbora za praćenje. Oni će biti primjenjivi za svaku mjeru ruralnog razvoja i za sve prihvatljive projekte. U principu, radi pravilnog financijskog upravljanja te radi osiguravanja dodane vrijednosti za potporu, kriteriji rangiranja se obvezno primjenjuju čak i u slučajevima dostatnosti sredstava za sve prijavljene prihvatljive projekte. Za mjere iz članaka 29 do 32, 34 i 35 primjenjuju se jedino u slučajevima kada sredstva nisu dovoljna za sve prihvatljive prijave.Kriteriji rangiranja osiguravaju da prioritet dobiju oni projekti koji u najvećoj mjeri zadovoljavaju potrebe identificirane u SWOT analizi i ciljevima Programa ruralnog razvoja. Kriteriji rangiranja će osigurati:- bolje ostvarenje ciljeva mjera u skladu sa prioritetima Unije za ruralni razvoj,- bolje iskorištenje sredstava

284

- jednak tretman svih prijavitelja- primjenu načela razmjernosti u odnosu na veličinu aktivnostiKriteriji rangiranja za svaku pojedinu mjeru bit će definirani Pravilnikom o provedbi iste, a oni se mogu i mijenjati nakon konzultacija sa članovima Odbora za praćenje, ali se promjene ne primjenjuju na natječaje koji su u tijeku. Svi potencijalni korisnici pravovremeno će biti informirani o svim promjenama kriterija rangiranja. Nakon provjere prihvatljivosti, sve prihvatljive prijave boduju se sukladno kriterijima rangiranja. Svaki kriterij bit će vrednovan određenim brojem bodova, a potporu će dobiti projekti koji prijeđu minimalno određeni bodovni prag. I u slučaju samo jedne prijave, ona neće dobiti potporu ukoliko ne prijeđe minimalno određeni bodovni prag.

285

16. INDIKATOR PLANTemeljem čl. 24. st.3. CSF Uredbe i čl. 9. st.1. (i) Uredbe RR, izrađen je Indikator plan ovog Programa. Za svaki pojedinačni prioritet, odnosno fokus područje pridodan je indikator rezultata - target, uz naznaku kombinacije mjera koje doprinose ostvarenju zadanog cilja. Tijekom implementacije, dostignute vrijednosti postavljenog cilja, UD će prezentirati EK u sklopu GI o provedbi te u sklopu završnog izvješća o provedbi Programa. Ovaj plan slijedi intervencijsku logiku Programa. Za pojedina fokus područja uvedeni su dodatni indikatori rezultata za koje se očekivane vrijednosti neće određivati unaprijed, a što je i opisano u posebnom poglavlju (poglavlje x).

PRIORITET 1:"Poticanje inovacija i baza znanja i u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima"

1A "Poticanje inovacija i baza znanja u ruralnim područjima"

CILJ

% od ukupnog javnog troška2020b+c/d

Ukupni planirana javna sredstva - RDPd

Planirana vrijednost 2014-2020SAVJETI (16) Ukupna javna sredstva b

SURADNJA (36) Ukupna javna sredstva c

1B "Jačanje veza između poljoprivrede i šumarstva te istraživanja i inovacija"

CILJ

Broj projekata koji su dobili potporu putem mjere SURADNJA (36.) (grupe, mreže/klasteri, pilot projekti…)

2020a+b

Planirana vrijednost 2014-2020

SURADNJA (36) Broj projekata oblika suradnje a,b

1C “Poticanje cjeloživotnog učenja i stručnog osposobljavanja u poljoprivrednom i šumarskom sektoru”

CILJBroj sudionika treninga

2020a

Planned output 2014-2020ZNANJE (15) Broj sudionika treninga (1.1.) a

286

Prioritet 2. "Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i jačanje održivosti farmi"

2A “Olakšavanje restrukturiranja farmi, posebice farmi s niskim stupnjem sudjelovanja na tržištu, tržišno orijentiranih farmi u pojedinim sektorima i gospodarstvima koja zahtijevaju poljoprivrednu diversifikaciju“

CILJ% poljoprivrednih gospodarstva koje su dobile potporu iz RDP-a za restrukturiranje

Br %a a/b

Poljoprivredna gospodarstva koja će dobiti potporu do 2020

b

Ukupni broj poljoprivrednih gospodarstava (bazna godina)


ULAGANJA U MATRIJALNU IMOVINU (18)

Broj poljoprivrednih gospodarstva koja u dobila potporu za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (18.1) a

Ukupna javna sredstva za ulaganja u infrastrukturuUkupna javna sredstva (cijela mjera)

287

2B “Olakšavanje generacijske obnove u poljoprivrednom sektoru“

CILJ

% poljoprivrednih gospodarstva koje su dobile potporu iz RDP-a putem potpore mladim poljoprivrednicima za pokretanje posla

Br. %a a/b


b

Ukupni broj poljoprivrednih gospodarstva (bazna godina)


RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTVA I PODUZETNIŠTVA (20)

Broj gospodarstva koja su dobila potporu

Potpora mladim poljoprivrednicima za pokretanje poljoprivrednog gospodarstva (20.1)

a

Ulaganje u nepoljoprivredne aktivnosti (20.3)

Ukupna javna sredstva

288

PRIORITET 3: "Promicanje organiziranja prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi"

3A “Bolja integracija primarnih proizvođača u prehrambeni lanac putem shema kvalitete, promicanjem lokalnog tržišta, proizvođačkih skupina i međusektorske suradnje“

CILJ

% poljoprivrednih gospodarstva koja su dobila potporu putem shema kvalitete, lokalnih tržišta, lanca prehrane i proizvođačkih grupa

Br %a+b+c (a+b+c)/d


dUkupni broj poljoprivrednih gospodarstva (bazna godina)

Planirana vrijednost 2014-2020SHEME KVALITETE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE I PREHRAMBENE PROIZVODE (17)

Broj gospodarstva koja su dobila potporu a


OSNIVANJE PROIZVOĐAČKIH GRUPA (28)

Broj proizvođačkih grupa koje su dobile potporuBroj poljoprivrednih gospodarstava koja sudjeluju u potpomognutim proizvođačkim grupama

b


SURADNJA (36)Broj poljoprivrednih gospodarstava koji sudjeluju u distributivnom lancu

c


3B “Potpora upravljanju rizicima na farmi“

CILJ

% poljoprivrednih gospodarstva koja sudjeluju u mjerama upravljanja rizikomBr %

a+b a+b/ePoljoprivredna gospodarstva koja će dobiti potporu do 2020

eUkupni broj poljoprivrednih gospodarstva (bazna godina)


OSIGURANJE (38)Broj poljoprivrednih gospodarstva koja su dobila potporu za osiguranje a

Ukupna javna sredstvaZAJEDNIČKI FONDOVI

(39)Broj poljoprivrednih gospodarstva uključenih u zajedničke fondove b


289

PRIROTET 4: "Obnavljanje, očuvanje i promicanje ekosustava ovisnih o poljoprivredi i šumarstvu"

4A "Obnova i očuvanje biološke raznolikosti, uključujući Natura 2000 područja te područja visoke prirodne vrijednosti i stanja europskih

krajolika"

4B "Poboljšanje upravljanja vodama"

4C "Poboljšanje upravljanja tlom"

CILJ

% poljoprivredne površine pod ugovorom upravljanja

koja doprinosi bioraznolikosti (ha)

CILJ

% poljoprivredne površine pod

ugovorom upravljanja koja

doprinosi poboljšanju upravljanja vodom (ha)

CILJ

% poljoprivredne površine pod

ugovorom upravljanja koja

doprinosi poboljšanju

gospodarenja tlom (ha)

ha % ha % ha %a a/d b b/d c c/d

Ukupna fizička površina do 2020



d

Ukupna poljoprivredna površina (bazna godina)

Planirana vrijednost 2014-2020 a b c

AGRO-OKOLIŠ (29)Površina (ha) pod agro-okolišno-klimatskom mjerom, koja doprinosi a, b i/ili cUkupna javna sredstva

EKOLOŠKA (30)Površina (ha) koja doprinosi a, b i/ili c


PODRUČJA S PRIRODNIM ILI SPECIFIČNIM

OGRANIČENJIMA (32)

Površina (ha) koja doprinosi a, b i/ili c

gorsko planinska područja (32.1)područja s prirodnim ograničenjima (32.2)

područja s specifičnim ograničenjima (13.3)Ukupna javna sredstva

290

4A "Obnova, očuvanje i poboljšavanje biološke raznolikosti, uključujući i Natura

2000 područja te područja visoke prirodne vrijednosti i stanja europskih krajolika"

4B "Poboljšanje upravljanja vodama"

4C "Poboljšanju upravljanja tlom"

CILJ

% šumske površine pod ugovorom

upravljanja koja doprinosi

bioraznolikosti (ha)

CILJ

% šumske površine pod

ugovorom upravljanja

koja doprinosi

poboljšanju upravljanja vodom (ha)

CILJ

% šumske površina pod

ugovorom upravljanja

koja doprinosi

poboljšanju gospodarenja tlom (ha)

ha % ha % ha %a a/d b b/d c c/d




dUkupna šumska površina (bazna godina)


ŠUMO-OKOLIŠ (35)

Površina (ha) pod šumsko-okolišno-klimatskom mjerom, koja doprinosi a, b i/ili cJavna sredstva za genetske resurseUkupna javna sredstva


POBOLJŠANJE OTPORNOSTI I

OKOLIŠNE VRIJEDNOSTI ŠUMSKIH

EKOSUSTAVA (26)

Broj investicija za poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava


291

PRIORITET 5: "Promicanje učinkovitosti resursa i doprinos klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru"

5A "Povećanje učinkovitosti korištenja vode za poljoprivredu"

CILJ

% navodnjavane površine koja prelazi na učinkovitije sustave navodnjavana (putem ulaganja koja se potiču kroz RDP)

br. %a+b a+b/c

Ukupna površina do 2020

cUkupna navodnjavana

površina (bazna godina)


ULAGANJA U MATERIJALNU IMOVINU (18)

Broj projekata - 18.1, 18.3Površina (ha) pod ulaganjima koja štede vodu aUkupna javna sredstva

AGRO-OKOLIŠ (29)Površina (ha) (npr. smanjenje navodnjavane površine) bUkupna javna sredstva

5B "Povećanje učinkovitosti korištenja energije u poljoprivredi i prehrambenoj industriji"

CILJ

Ukupna ulaganja u uštedu energije i učinkovitosti2020

a



Broj projekata koja su dobila potporu za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda (18.1 i 18.2)Ukupna ulaganja aUkupna javna sredstva

292

5C "Olakšavanje opskrbe i korištenje energije iz obnovljivih izvora, od nusproizvoda, otpada, ostataka i drugih ne prehrambenih sirovina za potrebe bio-ekonomije"

CILJ

Ukupna ulaganja u proizvodnju obnovljivih izvora energije

2020

a+b+c+d



Broj projekata koji su dobili potporu za ulaganja u proizvodnju obnovljivih izvora energije (18.1 i 18.2)Ukupna ulaganja u proizvodnju obnovljive izvore energije a

Ukupna javna sredstva u proizvodnju obnovljive izvore energije

OSNOVNE USLUGE I OBNOVA (21)

Broj projekata za ulaganja u obnovljivu energiju - infrastrukturaUkupna ulaganja u proizvodnju obnovljive izvore energije b

Ukupna javna sredstva u proizvodnju obnovljive izvore energije

RAZVOJ POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA I

PODUZETNIŠTVA (20)

Broj gospodarstva koja su dobila potporu za pokretanja gospodarstva - ulaganja u proizvodnje obnovljivih izvora energije (20.3)Ukupna ulaganja u proizvodnju obnovljive izvore energije c

Broj projekata

ULAGANJE U ŠUMARSKE TEHNOLOGIJE TE U

PROIZVODNJU I MARKETING (27)

Broj projekata koja su dobila potporu za ulaganja i šumarske tehnologije te u primarnu proizvodnju /marketing (27.5)Ukupna ulaganja u proizvodnju obnovljive izvore energije d

ukupna javna sredstva

293

5D "Smanjenje emisije dušikovih oksida i metana iz poljoprivrede"

% UG obuhvaćenih ulaganjem u stočarstvo u pogledu smanjenja emisije dušikovih oksida i metana

% poljoprivredne površine pod ugovorima upravljanja kojima je cilj smanjenje emisije dušikovih oksida i metana

a a/c b b/d

Ukupna UG-a obuhvaćena ulaganjem

Površina do 2020

c d

Ukupna UG (bazna godina)

Ukupna poljoprivredna površina (bazna godina)



Broj projekata koja su dobila potporu za ulaganja (npr. skladištenje gnojiva, tretiranje gnojiva) (18.1)UG obuhvaćena ulaganjem u stočarstvo u pogledu smanjenja emisije dušikovih oksida i metana

a

Ukupna ulaganjaUkupna javna sredstva

AGRO-OKOLIŠ (29)

Površina (ha) (npr. zeleni pokrov, smanjenje gnojidbe, …) b


294

5E "Poticanje vezivanja ugljika u poljoprivredi i šumarstvu"

CILJ% poljoprivrednih i šumskih površina pod upravljanjem, koje potiču vezivanje ugljika

ha %c c/d

Površina do 2020

dUkupna poljoprivredna i šumska površina (bazna godina)


AGRO-OKOLIŠ (29)Površina (ha) pod mjerom za vezivanje ugljika c


295

PRIORITET 6: "Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarskog razvoja u ruralnim područjima"

6A "Poticanje diversifikacije, stvaranje novih malih poduzeća i novih radnih mjesta"

CILJ

br. radnih mjesta stvorenih putem potpomognutih projekata2020a,b,c



Broj korisnika koji su dobila potporu za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda (18.1 i 18.2)

a


RAZVOJ POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA I PODUZETNIŠTVA

(20)

Broj gospodarstva koja su dobila potporu za pokretanja gospodarstva - ulaganja u nepoljoprivredne aktivnosti (20.3)

b


ULAGANJE U ŠUMARSKE TEHNOLOGIJE TE U PROIZVODNJU I

MARKETING (27)

Broj projekata koja su dobila potporu za ulaganja i šumarske tehnologije te u primarnu proizvodnju /marketing

c


296

6B "Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima"

CILJ

% ruralne populacije pokrivene lokalnim razvojnim strategijama

Populacija koja ima koristi od novih i poboljšanih usluga/infrastruktura

br. % 2020

a a/b c

populacija pokrivena do 2020

bukupna ruralna populacija (bazna godina)

Broj ostvarenih radnih mjestad



Broj projekata

Populacija koja ima koristi od poboljšanih usluga/infrastruktura cUkupna javna sredstva

LEADER (42-45)

Broj selektiranih LAG-ovaPopulacija pokrivena sufinanciranim LAG-ovima a


potpora za jačanje kapaciteta, trening umrežavanja i pripremu i provedbu LRS-a (42.1)potpora za provedbu aktivnosti iz LRS-a (42.2) dpripremna tehnička pomoć za suradnju (42.3.1)potpora za međuteritorijane projekte suradnje (42.3.2)potpora za transnacionalne projekte suradnje (42.3.3)tekući troškovi i animacija (42.4)

6C "Poboljšanje dostupnosti, korištenja i kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) u ruralnim područjima"

CILJ

Populacija koja ima koristi od nove i poboljšane IT infrastrukture2020

a



Broj projekata za ulaganja u razvoj širokopojasnog interneta (infrastruktura i dostupnost), uključujući e-goverment uslugePopulacija koja ima koristi od nove i poboljšane IT infrastrukture (npr. širokopojasni Internet)

a


297

17. Provedba programaOPERATIVNA STRUKTURA

Ministarstvo poljoprivrede (MP) je nositelj izrade Programa ruralnog razvoja, aktivnosti praćenja i mjerenja njegovih učinaka. Nacrt RDP 2014-2020 je podvrgnut usklađivanju između relevantnih ministarstava, državnih tijela, socijalnih partnera i gospodarskih partnera. Organizacijski grafikon prikazuje strukturu MP, uključujući Upravu ruralnog razvoja, EU i međunarodne suradnje koja je uključena u izradu, praćenje i provedbu programa ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj.MP je odgovoran za provedbu Uredbe i članka 72 i odgovorno je za uspostavljanje prikladnih mjera za upravljanje i kontrolu provedbe RDP 2014-2020.Da bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa EU-a Republika Hrvatska provodi sve administrativne mjere predviđene u članku 60. Uredbe o financiranju, upravljanju i praćenju zajedničke poljoprivredne politike koje su definirane u nacionalnom zakonodavnom tijelu.

UPRAVNA DIREKCIJA

Uprava za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju prema članku x Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju djeluje kao Upravna direkcija i odgovorna je za obavljanje zadataka navedenih u članku 73. Uredbe o potpori ruralnom razvoju od strane Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.Upravna direkcija je odgovorna za upravljanje i provedbu programa na učinkovit i točan način, što posebno obuhvaća sljedeće: (a) osigurava da postoji odgovarajući elektronički sustav za vođenje evidencije, održavanje, upravljanje i izvještavanje o statističkim informacijama o programu i njegovoj provedbi potrebnoj radi praćenja i ocjenjivanja te, posebice, podatke potrebne za praćenje napretka prema definiranim ciljevima i prioritetima;(b) pruža Komisiji na godišnjoj razini relevantne podatke o pokazateljima za radnje izabrane za financiranje, uključujući informacije o izlaznim i financijskim indikatorima; (c) osigurava da su korisnici i druga tijela uključena u provedbu aktivnosti: (I) informirani o svojim obvezama koje proizlaze iz odobrene pomoći, vode odvojeni knjigovodstveni sustav, odnosno osiguravaju da sve transakcije vezane za aktivnosti imaju odgovarajuću knjigovodstvenu šifru; (II) upoznati sa zahtjevima koji se odnose na pružanje podataka Upravnoj direkciji i evidenciju ishoda i rezultata (d) osigurava da je prethodna ocjena (ex ante) navedena u članku 48. Uredbe (EU) br. [CSF/2012] u skladu sa sustavom za ocjenjivanje i praćenje te je prihvaća i šalje Komisiji. (e) osigurava da se provodi plan ocjenjivanja naveden u članku 49. Uredbe (EU) br. [CSF/2012], da se ex post ocjena programa navedena u članku 50. Uredbe (EU) br. [CSF/2012] provodi u skladu s vremenskim rokovima propisanima u toj Uredbi, osiguravajući da su takve ocjene sukladne sa sustavima ocjenjivanja i praćenja i da su podnesene Odboru za praćenje i Komisiji. (f) pruža Odboru za praćenje informacije i dokumente potrebne za praćenje provedbe i programa u smislu njegovih posebnih ciljeva i prioriteta; (g) priprema godišnje izvješće o napretku, uključujući skupne tablice za praćenje koje se nakon odobravanja Odbora za praćenje podnose Komisiji;

299

(h) osigurava da agencija za plaćanja dobije sve potrebne informacije, posebno one koje se odnose na radne postupke i kontrole provedene u vezi s radnjama izabranim za financiranje, prije nego što se plaćanja odobre;(i) osigurava publicitet programa kroz Nacionalne ruralne mreže, informiranje potencijalnih korisnika u profesionalnim udrugama, ekonomskih i socijalnih partnera, tijela koja se bave ravnopravnošću spolova, zainteresiranih nevladinih udruga, uključujući i organizacije koje se bave pitanjima okoliša o mogućnostima koje nudi program i o pravilima pristupa financiranju iz programa kao i o informiranju korisnika o doprinosu Unije i javnosti o ulozi koju Unija ima u programu. Pomoćnica ministra nadležana za poslove Uprave ruralnog razvoja, EU i međunarodne suradnju je čelnik Upravne direkcije. Poslovi Upravne direkcije po različitim ustrojstvenim jedinicama navedeni su u Pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva poljoprivrede. Zadaća Upravne direkcije je uspostava Odbora za praćenje, izrada materijala za potrebe praćenja provedbe programa u skladu s Poslovnikom o radu Odbora za praćenje.Upravna direkcija potpisuje s Agencijom za plaćanje memorandum u kojem su određene obveze svake institucije, pitanja protoka podataka i podjela zadataka u provedbi RDP 2014-2020. Mjera Tehnička pomoć i aktivnosti Mreže za ruralni razvoj provodi se u okviru Upravne direkcije, a plaćanja od strane Agencije za plaćanja.

Slika: Organizacijska shema Upravne direkcije/Ministarstva poljoprivrede

AGENCIJA ZA PLAĆANJA

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje u tekstu: Agencija za plaćanja) je javna ustanova zadužena za provedbu plaćanja mjera potpora u okviru Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, i to izravnih plaćanja i mjera zajedničke organizacije tržišta koje se će se financirati sredstvima Europskoga poljoprivrednog jamstvenog fonda (European Agricultural Guarantee Fund_EAGF) te mjera ruralnog razvoja, koje će se financirati dijelom sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development_EAFRD) a dijelom sredstvima državnog proračuna RH. Agencija za plaćanja je osnovana Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Narodne novine 30/09 od 09. ožujka 2009). Nadležnosti Agencije za plaćanja uređene su osim toga i Zakonom o poljoprivredi (149/09, čl. 21) te Pravilnikom o akreditaciji (NN 40/01). Agencija za plaćanja obavlja sljedeće osnovne funkcije vezane uz isplatu sredstava EAFRD:

1. odobravanje plaćanja, koje obuhvaća utvrđivanje zadovoljavaju li podnositelji zahtjeva potrebne uvjete i određivanje iznosa koji će se isplatiti;

2. izvršenje plaćanja, koje obuhvaća pripremu naloga za plaćanja i prosljeđivanje sredstava na račune podnositelja zahtjeva sukladno odobrenim iznosima;

3. računovodstvo obveza i izvršenih plaćanja pri čemu se pridaje posebna pozornost točnosti i pravodobnosti evidentiranja obveza i plaćanju iz poljoprivrednih fondova EU u posebnim računovodstvenim evidencijama, te izrada izvješća o izdacima, uključujući tromjesečna i godišnja izvješća za Europsku komisiju.

Organizacijska struktura Agencije za plaćanja omogućava raspodjelu ovlasti i odgovornosti na svim operativnim razinama te odvajanje triju osnovnih funkcija: odobravanje, plaćanje i računovodstvo.

300

Graf 20.: Organizacijska struktura Agencije za plaćanja

Graf 21.: Organigram Agencije za plaćanja s regionalnim uredima

301

Agencija za plaćanja obavlja djelatnosti u središnjem uredu koji se nalazi u Zagrebu (Ulica grada Vukovara 269d) i u regionalnim uredima. Do kraja 2012. planirana je uspostava konačne mreže regionalnih ureda: njih ukupno 21, tj. po jedan regionalni ured u svakom županijskom središtu i u gradu Zagrebu.Agencijom za plaćanja rukovodi ravnatelj i više rukovodstvo koje se sastoji od zamjenika ravnatelja, tajnika i dva pomoćnika ravnatelja. Ustrojstvene jedinice Središnjeg ureda raspodijeljene su u devet sektora, među kojima se nalazi Sektor za strukturnu potporu, pod nadležnosti pomoćnika ravnatelja za strukturnu i tržišnu potporu.

Sektor za strukturnu potporu, operativni sektor za provedbu mjera ruralnog razvoja, sastoji se od šest odjela:

- Odjel za odobrenje projekata i ruralni razvoj

- Odjel za odobrenje isplata

- Odjel za ekonomske analize

- Odjel za tehničke analize

- Odjel za nacionalne mjere potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju

- Odjel za potpore u ribarstvu

(prepisati nazive sa sheme i eventualno dodati funkcije pojedinih odjela). Sektor za strukturnu potporu upravlja procesom zaprimanja zahtjeva, administrativnih kontrola prije i nakon ugovaranja te odobravanjem plaćanja

- Sektor za kontrolu je pod nadležnosti pomoćnika ravnatelja za kontrolu na terenu i financije. Sektor za kontrolu sastoji se od tri odjela,a kontrolu na terenu za provedbu programa ruralnog razvoja provodit će Odjel kontrole za mjere strukturne potpore koji će provodit kontrole na bazi uzorka, prije plaćanja i ex post kontrola

U postupak provedbe plaćanja mjera ruralnog razvoja uključen je i Sektor za financije, koji se nalazi pod izravnom nadležnosti ravnatelja Agencije za plaćanja. Sektor za financije obavlja funkcije plaćanja, računovodstva i izvještavanja, i to putem zasebnih odjela: Odjel za financijske poslove, Odjel za računovodstvo i Odjel za izvještavanje. Agencija za plaćanja vodi računovodstvene evidencije za EAFRD odvojeno od drugih fondova Europske unije i nacionalnih fondova RH.Pored Središnjeg ureda, koji ima funkciju upravljanja cjelokupnim procesom od zaprimanja zahtjeva do isplate mjera ruralnih razvoja (natječaji, ugovaranje, odobravanje plaćanja, kontrola na terenu plaćanja i računovodstvo), regionalni uredi Agencije također obavljaju određene funkcije.Regionalni uredi (njih 5 – Zagreb, Rijeka, Osijek, Split, Bjelovar – za sve mjere koje nisu vezane za površinu - investicijske ruralne mjere) obavljaju sljedeće funkcije u procesu:

zaprimanje prijava za dodjelu sredstava/promjenu projekata adekvatno arhiviranje i indeksiranje zaprimljene dokumentacije administrativna kontrola prijava za dodjelu sredstava izdavanje obavijesti o potrebnim ispravcima dokumentacije potencijalnim korisnicima

302

izdavanje Odluke o dodjeli sredstava ili Odluke o odbijanju na osnovu dogovorenih kriterija za male projekte

praćenje provedbe ulaganja do podnošenja zahtjeva za isplatu zaprimanje zahtjeva za promjenu izdavanje obavijesti o potrebnim ispravcima dokumentacije korisnicima posjeta lokaciji projekta prije isplate (site visit) izdavanje Potvrda o završenom ulaganju za male projekte

Središnji ured Agencije obavlja sljedeće funkcije: raspisivanje natječaja administracija mjera i zahtjeva, te kontrolnih lista, i obrazaca u IT aplikaciji zaprimanje zahtjeva za evidenciju potencijalnih korisnika strukturne potpore vođenje i ažuriranje podataka o potencijalnim korisnicima strukturne potpore raspored prijava po regionalnim uredima administrativna kontrola zahtjeva za isplatu kontrola rada regionalnih ureda na obradi prijava za dodjelu sredstava - na bazi uzorka ekonomska i tehnička analiza prijava za dodjelu sredstava raspored zahtjeva za kontrolu na terenu prije ugovaranja po regionalnim uredima na

zahtjev autorizacijskih odjela izdavanje Odluka o dodjeli sredstava ili Odluke o odbijanju na osnovu dogovorenih

kriterija za velike projekte

kontrola rada regionalnih ureda na obradi zahtjeva za isplatu – na bazi uzorka Raspored zahtjeva za kontrolu na terenu prije plaćanja po regionalnim uredima Kontrola rada kontrole na terenu prije plaćanja na bazi uzorka Superkontrola rada

obavljenih kontrola na terenu prije plaćanja na bazi uzorka izdavanje Odluke o isplati ili Odluke o odbijanju zahtjeva za isplatu prema

dogovorenim kriterijima za velike projekte izvršenje plaćanja za sve projekte strukturne potpore vođenje računovodstava za EAFRD i EFF izvještavanje o provedbi mjera/realizaciji projekata izdavanje Potvrda o završenom ulaganju za velike projekte kontrola na terenu u slučaju prirodne katastrofe i prijavljenih nepravilnosti ex post kontrola na terenu na osnovu uzorka - Odjel za kontrolu na terenu rad na kreiranju i nadogradnji procedura za provedbu mjera strukturne potpore praćenje/poboljšanje/nadogradnja procesa za provedbu mjera strukturne potpore

Regionalni uredi (svih 21) pri obavljanju kontrole na terenu za mjere strukturne potpore obavljaju sljedeće funkcije:

1. Zaprimanje naloga za kontrolu sa dokumentacijom2. Priprema kontrole na terenu3. Obavljanje kontrole na terenu4. Slanje (elektronskog) i papirnatog izvještaja u centralni ured

303

Regionalni uredi (svi) pri administriranju IAKS ruralnih mjera obavljaju sljedeće funkcije:

1. Praćenje procesa pripreme kampanje podnošenja Jedinstvenog zahtjeva 2. Praćenje procesa popunjavanja Jedinstvenog zahtjeva3. Pružanje pomoći korisnicima pri popunjavanju Jedinstvenog zahtjeva4. Zaprimanje Jedinstvenog zahtjeva5. Zaprimanje obavezne i dodatne dokumentacije 6. Preuzimanje Jedinstvenog zahtjeva iz AGRONETA u ISAP putem barkoda7. Unos obavezne i dodatne dokumentacije u ISAP8. Kontrola potpunosti zahtjeva i kontrola pravovremenosti podnošenja9. Obavještavanje korisnika i postupanje s greškama10. Izdavanje Odluka o ulasku u sustav IAKS potpora11. Arhiviranje12. Izvještavanje

Središnji ured Agencije pri administriranju zahtjeva za IAKS mjere ruralnog razvoja obavlja sljedeće funkcije:

1. Planiranje i provedba kampanje podnošenja Jedinstvenog zahtjeva2. Suradnja s regionalnim uredima i pružanje tehničke pomoći tijekom trajanja

kampanje podnošenja zahtjeva3. Izrada funkcionalnih specifikacija za cjelokupan proces zaprimanja zahtjeva,

provedbe smanjenja, isključenja i izračuna odobrenog iznosa 4. Beta testiranje aplikacije5. Pokretanje unakrsnih provjera i izračuna plaćanja6. Administrativna kontrola zahtjeva, izračun i konačno odobravanje iznosa7. Kreiranje odobrenih paketa i slanje istih u financije8. Priprema i administrativna kontrola Odluka o ostvarenim pravima o izravnim

plaćanjima (uključene su i IAKS mjere ruralnog razvoja), Odluka o povratu, Odluka o ulasku u sustav za određenu IAKS ruralnu mjeru

9. Sudjelovanje na izradi pravnih propisa 10. Odgovaranje na podnesene prigovore korisnika11. Izvještavanje

Agencija za plaćanja ima uspostavljen operativan Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS/IACS_Integrated Administration and Control System) kojim se odobravaju, prate i kontroliraju mjere potpora vezene uz površinu i/ili grla stoke. IAKS, između ostalog sadrži nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela (ARKOD; eng. LPIS_Land Parcel Identification Sysem) s orto-foto snimkama poljoprivrednih površina, travnjaka i pašnjaka preklopljenim s pripadajućim katastarskim česticama (DOF 0,5 m) te sustav za identifikaciju i registraciju životinja (JRDŽ_Jedinstveni registar domaćih životinja). IAKS će se koristiti za administriranje onih mjera ruralnog razvoja koje se temelje na površini/broju grla stoke („LPIS-based payments“).

NADLEŽNO TIJELO

304

Ministarstvo poljoprivrede je Zakonom o poljoprivredi (NN 149/09) imenovano kao tijelo nadležno za akreditaciju APPRRR i za nadzor ispunjavanja akreditacijskih kriterija.Samostalna služba za akreditaciju APPRRR i ovjeravanje i potvrđivanje provedbe programa potpore u ribarstvu je ustrojstvena jedinica Ministarstva poljoprivrede nadležna, u skladu s Odlukom Vlade od 21.11.2009. za zadaće vezane uz akreditaciju (u skladu s čl. 6 Uredbe 1290/2006) i nadzor ispunjavanja akreditacijskih kriterija (u skladu s čl. 2 Uredbe 885/2006).Nadležno tijelo provodi postupak akreditacije i donosi odluku o akreditaciji, privremenoj akreditaciji, uvjetnoj akreditaciji ili o povlačenju akreditacije. Nakon dodjeljivanja akreditacije, Nadležno tijelo putem Samostalne službe provodi nadzor nad radom Agencije i ispunjavanjem akreditacijskih kriterija te o rezultatima svog nadzora svake tri godine pisanim putem izvješćuje Europsku komisiju.Nadležno tijelo provodi nadzor na temelju izvješća Tijela za ovjeravanje, izvješća drugih vanjskih revizija i unutarnje revizije Agencije, te institucija koje provode nadzor.

TIJELO ZA OVJERAVANJE

Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) je prema Odluci Vlade RH o institucionalnom okviru za korištenje sredstava europskih fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj (od 21. studenoga 2009. godine), pravna osoba nadležna za reviziju poslovanja APPRRR, uključujući ispunjavanje akreditacijskih kriterija te za ovjeravanje istinitosti, cjelovitosti i točnosti računa, uzimajući u obzir postojeće sustave upravljanja i kontrola. Godišnja izvješća Tijela za ovjeravanje o provedenoj reviziji izdataka i sustavu unutarnje kontrole predstavljaju osnovu za nadzor nad poslovanjem Agencije i provjeru ispunjavanja akreditacijskih kriterija od strane nadležnog tijela, kao i osnovu za godišnji postupak financijske provjere računa koji provodi Europska komisija.

18. PARTNERSTVO I REZULTATI KONZULTACIJA

Osnovni element moderne demokracije jest sudjelovanje raznih strana u donošenju bitnih odluka. Upravo temeljem ove činjenice, u programiranju novog Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020., Ministarstvo poljoprivrede je uključilo brojne dionike, bilo kroz direktan rad na izradi Programa, bilo putem partnerskih konzultacija, nakon kojih je Ministarstvo zaprimalo komentare, od kojih su neki ugrađeni i u konačnu inačicu Programa.Uskom suradnjom između Ministarstva poljoprivrede, institucija EU, državnih, regionalnih i lokalnih tijela, ostalih socijalnih partnera kao i nevladinih institucija i ostalih organizacija civilnog društva, osiguran je decentraliziran pristup izradi programa.

Savjet za ruralni razvoj

Ministarstvo poljoprivrede je s ciljem što učinkovitije izrade Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. osnovalo Savjet za ruralni razvoj, čije je članove u ožujku 2012. imenovao Ministar poljoprivrede.Članovi savjeta su predstavnici državnih i javnih institucija (ministarstava, zavoda, znanstveno – nastavnih institucija), predstavnici regionalne samouprave (NUTS II regija), nevladine organizacije.

1. Ministarstvo poljoprivrede,2. Hrvatska poljoprivredna komora,

305

3. Poljoprivredna savjetodavna služba,4. Hrvatska gospodarska komora,5. Hrvatska obrtnička komora,6. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,7. Ministarstvo gospodarstva,8. Ministarstvo poduzetništva i obrta,9. Ministarstvo turizma,10. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode,11. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja,12. Ministarstvo kulture,13. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,14. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,15. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku,16. Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu,17. Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Osijeku,18. Kontinentalna Hrvatska,19. Jadranska Hrvatska, 20. Savez udruga gradova i općina RH,21. Hrvatski savez zadruga,22. Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske,23. Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske,24. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju,25. Hrvatska poljoprivredna agencija,26. Agencija za poljoprivredno zemljište,27. Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo,28. Agencija za upravljanje državnom imovinom, 29. Hrvatska udruga banaka,30. Hrvatska udruga poslodavaca,31. UNDP Hrvatska,32. Hrvatske šume,33. Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, 34. Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP d.d.),

Članovi Savjeta aktivno su sudjelovali u izradi programa, a svojim stručnim znanjem dali su veliki doprinos uklanjanju svih problema uočenih tijekom izrade programa.

Savjet za Ruralni razvoj je tijekom izrade programa održao dvije sjednice (13. srpnja i 31. listopada 2012. godine), na kojima je članovima prezentiran napredak u izradi Programa. Nakon održanih sjednica, Ministarstvo je zaprimalo komentare članova, koji su većim dijelom ugrađeni u Program.Cjelokupni program, koji se dalje upućuje neovisnim procjeniteljima je predstavljen članovima, na sjednici održanoj 17. srpnja 2013. godine.

Hrvatska mreža za ruralni razvoj

Hrvatska mreža za ruralni razvoj broji ukupno xx članova, koji su uključeni u rad mreže po javnom pozivu kojeg je objavilo Ministarstvo poljoprivrede.

306

Na sjednici Mreže za ruralni razvoj, održanoj xx.xx.2012. izabran je Upravljački odbor mreže, kojeg je Rješenjem potvrdio i Ministar poljoprivrede. Članovi Upravljačkog odbora mreže upoznati su s Programom ruralnog razvoja na sjednici održanoj xx.xx.2013., a dobivene informacije dalje su prenijeli svojim članovima.

Udruga konzultanata pri Hrvatskoj gospodarskoj komori

Hrvatska gospodarska komora je osim direktne uključenosti kroz rad Savjeta za ruralni razvoj, veliki doprinos dala i putem svoje udruge konzultanata koji se bave EU fondovima, koji su također imali prigodu upoznati se sa samim Programom. Svojim bogatim iskustvom, stečenim radom na dva pretpristupna programa (SAPARD i IPARD), doprinijeli su i u izradi Programa ruralnog razvoja koji im je prezentiran.

Jedinice regionalne i lokalne samouprave

U suradnji s jedinicama regionalne samouprave (županije) i gradom Zagrebom, Program ruralnog razvoja je prezentiran svima zainteresiranima tijekom veljače i ožujka 2013. godine, kada su se nazočni imali prigodu upoznati sa mogućim mjerama koje je u skladu s Uredbom vijeća i Parlamenta o potpori ruralnom razvoju putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) Republika Hrvatska u mogućnosti odabrati.Prezentacije su održane kako slijedi:

Tablica 97.: Prezentacije Programa po županijama

DATUM ŽUPANIJA MJESTO

18. ožujka 2013.Karlovačka KarlovacGrad Zagreb Zagreb

19. ožujka 2013. Varaždinska Varaždin

20. ožujka 2013.Splitsko-dalmatinska SplitLičko-senjska Gospić

21. ožujka 2013.Dubrovačko-neretvanska DubrovnikIstarska Pazin

22. ožujka 2013.Šibensko-kninska ŠibenikPrimorsko-goranska RijekaVukovarsko-srijemska Vinkovci

25. ožujka 2013.Zadarska ZadarMeđimurska Čakovec

26. ožujka 2013.Sisačko-moslavačka SisakBjelovarsko-bilogorska BjelovarBrodsko-posavska Slavonski Brod

27. ožujka 2013.Zagrebačka ZagrebPožeško-slavonska PožegaKrapinsko-zagorska Krapina

28. ožujka2013. Koprivničko-križevačka Koprivnica29.ožujka 2013 Virovitičko-podravska Virovitica

307

03.travnja 2013 Osječko-baranjska Osijek

Nakon održanih prezentacija, županije, organizatori događanja su zaprimali komentare sudionika koji su potom objedinjeni dostavljeni Ministarstvu poljoprivrede na daljnje razmatranje i eventualnu uključivanje u Program.

Drugi krug predstavljanja održan je u prvom tjednu srpnja, u 4 regionalna središta (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek).Ovom su prigodom, također u suradnji s županijama, pozvani svi zainteresirani, kojima je prezentirana inačica Programa koja se upućuje na mišljenje odabranim neovisnim procjeniteljima.

Predstavljanje programa ostalim zainteresiranim partnerima

Osim spomenutih institucija, nacrt Programa ruralnog razvoja, a kasnije i sam Program, prezentirani su brojnim zainteresiranim institucijama. Također, djelatnici Ministarstva poljoprivrede su, na poziv partnerskih organizacija, vršili prezentaciju Programa na brojnim manifestacijama, na kojima se šira javnost imala prigodu upoznati s novim Programom.Prezentacije Programa ruralnog razvoja u 2013. godini su održane kako slijedi:

Datum Mjesto organizator28.6. Punat, o. Krk MRRFEU4.7. Sinj MRRFEU5.7. Šibenik MRRFEU8.7. Dubrovnik MRRFEU9.7. Makarska MRRFEU

Napomena: Ova tbl će se popunjavat kako se prezentacije budu održavale.

18.1. Rezultati konzultacija

19. Ravnopravnost spolova i prevencija diskriminacije

Aktivnosti u cilju poštivanja principa ravnopravnosti spolova u tijeku pripreme i provedbe programa

Aktivnosti u cilju sprječavanja diskriminacije po bilo kojoj osnovi u tijeku pripreme i provedbe programa

308

1 programa ruralnog... · web viewako se oecd definicija za regionalnu razinu primjenjuje za...

Documents