1. rep.1i2.analiza

37
Fakultet informacijskih tehnologija Fakultet informacijskih tehnologija Mostar Mostar REPORTING REPORTING Nosilac: doc. dr. Armina Hubana Saradnik: Viši asis. Mr. Emir Slanjankić

Upload: nafaka1703

Post on 17-Nov-2015

228 views

Category:

Documents


2 download

DESCRIPTION

racunovodstvo i analiza FIT

TRANSCRIPT

  • Fakultet informacijskih tehnologijaMostar

    REPORTING

    Nosilac: doc. dr. Armina HubanaSaradnik: Vii asis. Mr. Emir Slanjanki

  • Struktura ocjene5% prisustvo i uee na predavanjima45% - I parcijalni50% - II parcijalniPrag za prolaz 55%

  • I. TEORETSKE I METODOLOKE OSNOVE FINANSIJSKIH IZVJETAJA

    Definicija, obiljeja i sadraj raunovodstveno finansijskih izvjetaja

    Cilj i vrste finansijskih izvjetaja

    Kljune karakteristike raunovodstvenih informacija

    4. Harmonizacija i standardizacija finansijskih izvjetaja na nivou drave i maunarodnim nivoima

  • II Privredni subjekti 2.1. Dravna regulativa u osnivanju i raunovodstvenom poslovanju privrednih subjekata 2.2. Privredni subjekti koji se osnivaju po dravnoj regulativi i vode raunovodstvo po sistemu dvojnog ili prostog knjigovodstva sa sastavljanjem godinjih izvjetaja 2.3. Samostalna radnja - radnja preduzetnika 2.4. Ortaka radnja2.5. Privredno drutvo 2.6. Ortako drutvo2.7. Komanditno drutvo 2.8. Drutvo sa ogranienom odgovornou2.9. Akcionarsko drutvo2.10. Povezivanje privrednih drutava2.11. Posebni oblici privrednih subjekata u statusu pravnog lica

  • III Vrste finansijskih izvjetaja

    3.1. Bilans stanja 3.2. Bilans uspjeha 3.3. Izvjetaj o novanim tokovima 3.4. Izvjetaj o promjenama na kapitalu

  • IV Instrumenti i regulatori finansijskog izvjetavanja

    1. Raunovodstvene normeTijela koja donose i odluuju o promjeni raunovodstvenih normi

    V. Sistem finansijskog izvetavanja1. Institucionalni okvir finansijskog izvjetavanja2. Razvoj zakonske i profesionalne raunovodstvene regulative3. Raunovodstvena naela

  • VI Raunovodstvene politikeRaunovodstvene politike na podruju zalihaRaunovodstve politike i kvaliteta finansijskih izvjetaja

    VII Analiza i interpretacija finansijkih izvetaja

  • VIII Pokazatelji analize finansijkih izvjetaja

    Profitna mara (Bruto profitna mara, neto profitna mara, profitna mara prije oporezivanja)Analiza likvidnosti (tekua likvidnost, ubrzana likvidnost, finansijska stabilnost)Analiza profitabilnosti (ROI, ROE, ROA, stepen zaduenosti, koeficijent pokria kamata)

  • Analiza Izvjetaja o novanim tokovimaAnaliza Izvjetaja o promjenama na kapitalu

    Osnovni zahtjevi realnosti bilansaNaela procjenjivanja pozicija bilansnog finansijskog izvjetavanja

    Procenjivanje pozicija bilansa stanjaProcenjivanje pozicija bilansa uspjeha

  • IX Analiza parametara o efikasnosti ulaganja dioniaraEPSP/EEBIT

  • PRVI. DIO:I. TEORETSKE I METODOLOKE OSNOVE FINANSIJSKIH IZVJETAJA

  • Predmet ispitivanja privrednog subjekta je odreeno stanje i zbivanje.

    Kontrola je konkretno operativno utvrivanje stanja odreene pojave i njeno odstupanje od normativnog standarda (tehnikog, komercijalnog, finansijskog, raunovodstvenog, pravnog i dr.), odnosno snimanje odreenog procesa predmeta kontrole i utvrivanje odstupanja sa posledicama.

  • Obzirom koji organ vri kontrolu ona moe biti:unutranja koju vre odreeni organi unutar privrednog subjekta (kvaliteta, discipline, normativa utroka materijala, energije, rada i dr.) u obliku slube, kontrolora, organizatora, direktora i dr., i

    vanjska kontrola od strane odreenih dravnih i sudskih organa. Ova kontrola naziva se Inspekcija (rada, poreza, carine, od poara, zatite okoline, potovanja i primjene zakonske i druge normative i dr.).

  • Revizija finansijskog i raunovodstvenog poslovanja privrednog subjekta je proces i radnja sloenog sadraja i ini naknadnu kontrolu. Zapravo to je kritiko ispitivanje dokumentacije i odreenog stanja predmeta revizije, koji moe biti:finansijsko poslovanje u cjelini ili po segmentima, godinjeg finansijskog rezultata poslovanja, tekue solventnosti, likvidnosti i boniteta, raunovodstvenih godinjih bilansa, poreskih bilansa i izvjetaja i dr.

  • Revizija moe biti:interna revizija od strane unutranjih organa privrednog subjekta iVanjska/eksterna revizija preduzea za reviziju po zakonskoj regulativi godinjih finansijskih izvjetaja, kao i kod statusnih promjena, steaja, likvidacije i dr.

    Vanjska zakonska revizija obavlja se kao obavezna revizija privrednih subjekata i moe se vriti od strane vanjskih organa revizije posebno periodinih obrauna i izvjetaja, boniteta, kreditne sposobnosti provrednog subjekta.

  • Izvjetaj vanjskog revizora o izvrenoj reviziji dostavlja se i vanjskim organima, pored unutranjih organa, na uvid i kao dokumentacija za optu privrednu statistiku.Izvjetaj interne revizije zadrava se u okviru organa subjekta i slui u procesu donoenja poslovnih odluka.

    Analiza kao nauna metoda ispitivanja ini zasebnu metodoloku i ciljnu kategoriju i ona sama sebi nije cilj ve sredstvo kontrole i revizije, pa u tom pogledu analiza indirektno doprinosi i uspjehu rada i poslovanja privrednog subjekta.

  • Uopteno, osnovni cilj svakog privrednog subjekta je njegov opstanak na tritu (pored profita)

    Procesi prilagoavanja i aktivnog povratnog djelovanja izmeu preduzea i okruenja mogu se posmatrati i kao procesi rasta i razvoja.

  • BILANS STANJA

    *

  • U zaglavlju bilansa mora biti navedeno:

    A) naziv pravog lica B) dan sastavljanjaD) novana jedinica G) stepen preciznosti u iskazivanju iznosa

  • Pravila raslanjavanjaSREDSTVAPrema stepenu oekivane ili potencijalne unovivosti (koeficijentu obrta) na:Stalna i obrtna

    Obaveze prema dospjeu na:Dugorone i kratkorone

    *

  • Stalna sredstva su sva sredstva iji je predvieni vijek trajanja dui od 12 mjeseci, odnosno ije se otuenje ne predvia u roku kraem od 12 mjeseci.

    Prema obliku ova sredstva se dijele na: nematerijalna ulaganja, materijalna ulaganja i finansijska ulaganja.

  • Obrtna sredstva su sredstva:

    - Koja se realizuju u toku poslovnog ciklusa (predvieno);- se dre na zalihama i oekuje se da e biti prodata u roku od 12 mjeseci;- koja su u obliku gotovine ili gotovinskog ekvivaletna ija upotreba nije ograniena.

  • Prema obliku u kome se javljaju obrtna sredstva mogu biti:

    - gotovina i gotovinski ekvivalenti- zalihe- potraivanja

    Vano: Privredni ciljevi, namjera preduzea u vezi sa sredstvom je relevantna za razvrstavanje na stalnu odnosno obrtnu imovinu a ne prirodna svojstva imovine.

  • REDOSLIJED BILANSNIH POZICIJAPrema likvidnosti

    Prema sigurnosti

  • Prema likvidnostiAktiva:Pasiva1. Obrtna imovina1. Obaveze- novana sredstva- kratkorone- zalihe obaveze- potraivanja - dugorone obaveze - rezervisanja

    2. Stalna sredstva 2. Kapital- finansijska ulaganja - osnovni kapital- materijalna ulaganja - rezerve- nematerijalna ulaganja neraspodijeljena dobit

  • PREMA SIGURNOSTIAktivaPasiva

    1. Stalna sredstva1. Kapital- nematerijalna ulaganja - osnovni kapital- materijalna ulaganja- rezerve- finansijska ulaganja- nerasporeena dobit2. Obrtna sredstva2. Obaveze- zalihe - dugorone obaveze- potraivanja- kratkorone obaveze- gotovina i got. ekv.- tekue obaveze

  • Izbor redoslijeda bilansnih pozicija zavisi od djelatnosti preduzea, stepen raslanjavanja je uslovljen potrebama korisnika za informacijama.Vano:Svaka vana informacija mora biti prezentirana odvojeno.

  • Karakteristike bilansne imovineObrtna imovina lako i u kratkom vremenskom periodu se pretvara u novacTekua imovina gotovina, VP dospjela potraivanja, zalihe (imovina pretvorljiva u novac do 1. g.)Fiksna imovina pretvorljiva u gotovinu u duem vremenskom periodu (oprema, prostor, patenti, ideje...)Tekue obaveze isplate do godineDogorone obaveze isplate due od godine dana

    *

  • BILANS USPJEHA

    *

  • Bilans uspjehaFinansijsko-raunovodstveni izvjetaj o uspjenosti poslovanja preduzea u odreenom periodu (pokazuje profitabilnost)Sastoji se od prihoda i rashodaVei rashodi gubitakVei prihodi - dobit

    *

  • RashodiBiljee se na lijevoj strani bilansa uspjehaRashode ine:

    Redovni (nastaju prilikom obavljanja osnovne djelatnosti preduzea)Vanredni (javljaju se vanredno, od sluaja do sluaja, nisu predmet planiranja)Finansijski rashodi (kamate koje preduzee plaa na tue izvore sredstava)

    *

  • PrihodiBiljee se na desnoj strani bilansa uspjehaPrihode ine:

    Redovni (ostvaruju se na osnovu redovnog vrenja djelatnosti)Vanredni (nastaju od sluaja do sluaja, nisu predmet planiranja)Finansijski (kamate koje preduzee naplauje za kredite)

    *

  • Izvjetaj o tokovima gotovine (cash flow)

    *

  • Izvjetaj o novanim tokovima u odreenom vremenskom perioduPregled primanja i davanja novca

    Prema izvoru nastanka gotovina moe biti:

    Redovna gotovina (nastala iz tekueg poslovanja)Gotovina iz investiranja (dueg vremenskog perioda)Gotovina iz finansijskih aktivnosti

    *

  • Vana napomena: gotovina vs. dobitBitna je razlika izmeu raspoloive gotovine i dobiti iz bilansa:Dobit je umanjena za iznos amortizacije (prikazana dobit je nia od stvarne gotovine)Dobit ne oslikava promjene obrtnog kapitala (svi proizvodi su troak do trenutka naplate)Dobit pokazuje stanje prodaje ali ne i da li je prodaja stvarno gotovinski naplaena

    *

  • Primjer 1.Date su vrijednosti bilansnih pozicija preduzea "X" na dan 31.12.2014. godine: - dugoroni zajmovi 20.000, - zalihe 15.000, - osnovni kapital 40.000, - graevinski objekti (nabavna vrijednost) 35.000, - potraivanja 10.000, - postrojenja (nabavna vrijednost) 45.000, - ispravka vrijednosti graevinskih objekata 20.000, - kratkorone obaveze 10.000, - rezerve 10.000, - ispravka vrijednosti postrojenja 15.000 i - gotovina 10.000.

  • Polazei od principa sigurnosti:Sastaviti bilans stanja!Koliko iznosi:a) bruto imovina,b) neto (ista) imovina,c) bilansna imovina id) imovina preduzea?

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *

    *