SISTEMATIKA BILJAKA

proučava

– srodstvene i razvojne odnose između biljaka

svrstava– biljke po filogenetskom redu

- od najprimitivnijih do najrazvijenijih

ZADATAK SISTEMATIKE BILJAKA

ustanoviti uzajamno srodstvo pojedinih oblika

* komparativnim istraživanjima vanjskih i unutrašnjih morfoloških svojstava

opisati biljke – koje danas postoje

odrediti ih i

svrstati u filogenetski sustav

SVRHA

omogućiti pregled velikog broja biljnih vrsta

prikazati plan građe i odstupanja od njega

u svezi s filogenijom (povijest razvitka biljnog svijeta)

BROJNOST BILJNIH VRSTA370 000 živućih vrsta biljaka

2/3 SJEMENJAČE (226 800)

800 golosjemenjača 226 000 kritosjemenjača

172 000 dvosupnice

54 000 jednosupnice

1/3 SVE OSTALE SKUPINE

(141 000)

33 000 algi 50 000 gljiva 20 000 lišajeva 26 000 mahovina 12 000 papratnjača

SVRSTAVANJE BILJAKA

- čovjek – svrstavao biljke od najstarijih vremena

prema praktičnoj primjeni

- za hranu

- ljekovite

- otrovne

2 OSNOVNA SUSTAVA klasifikacije (svrstavanja) biljaka

UMJETNI

1 ili 2 svojstva(slučajno uzeta)

PRIRODNI

srodnost biljaka

podrijetlo

povijesni razvoj (tj. filogenetske odnose)

- više umjetnih sustava

Teofrast - 4. st p.n.e.

1. umjetni sustav opisao oko 500 biljaka

zeljasta biljke grmovi drveće

kultivirane vodene zimzelene listopadne

Cesalpini – 16.st.

razvrstao biljke

na osnovi građe ploda

Liné – 18. st.

najpoznatiji umjetni sustav – u radu - “Systema nature”

“Species plantarum” – knjiga – početak znanstvene sistematike biljaka

razvrstao biljke u 24 klase:

Phanerogamia – cvjetnice – u 23 klase – iz sjemena* građa cvjetova* broj, raspored i dužinski odnosi prašnika

Cryptogamia – u 24 klasu – iz spora - mahovine, papratnjače, alge, gljive- neke cvjetnice – sa slabije primjetnim cvjetovima

Liné – 18. st.

dao nazive – više od 10 000 biljaka

opisao – oko 1 500 novih vrsta

predložio binarnu nomenklaturu

Vitis vinifera

Olea europaea

Ficus carica

Liné – 18. st.

- razvrsta biljni svijet na:

razrede redove porodice rodove i vrste

Liné – 18. st.

uvidio nedostatak umjetnog sustava

pokušao izraditi prirodni sustav

njegovu ideju – razradili drugi autori

* uz morfološka svojstva uzimali u obzir i * anatomsku građu

nisu uzimali u obzir * filogenetske odnose

Darwin – 19. st

Teorija evolucije - descedentna teorija

svi živući organizmi

razvili

od drugih jednostavnije građenih

nova era u razvoju prirodnih znanosti

Darwin – 19. st

1859. g. – “Porijeklo vrsta”

stvaranje prirodnih sustava biljaka

srodnost biljaka

njihovo podrijetlo i

povijesni razvoj (tj. filogenetske odnose)

odlučujući utjecaj na

19. – 20. st.

Wettstein – prvi pravi filogenetski sustav

Engler – najdetaljnije razrađen prirodni sustav (do danas)

- u novije vrijeme u botaničkoj praksi sve više se primjenjuje filogenetski sustav

Takhtajana iz 1966. g

različiti autori – primjenjuju različite sustave svrstavanja kritosjemenjača

u knjizi – novi filogenetski sustav Takhtajana

- uz izvjesne dopune prema Engleru i Hutschinsonu i dr.

TAKSONOMSKE JEDINICE

VRSTA (species) - sp.osnovna sistematska (taksonomska)

jedinica

skup biljaka, odnosno individua (jedinki)

srodne u najvećem broju bitnih karakteristika

zauzimaju određeni prostor (areal)

Niže (infraspecijske) jedinice

PODVRSTA (subspecies) – ssp.- međusobno ograničene svojte unutar vrste- često se radi o geografskim- ili ekološkim prijelazni populacijama

VARIJETET – var.- upotrebljava se za razlikovanje podvrsta- za još nedovoljno poznate infraspecijske svojte

SORTA (kultivirane vrste) – odlikuju se specifičnim morfološkim, biološkim i proizvođačkim

svojstvima

Više (supraspecijske) jedinice

Rod

Porodica

Red

Razred

Odjeljak

Carstvo

Pododjeljak

I odjeljak: SCHIZOPHYTA – bakterije i modrozelene alge

II odjeljak: PHYCOPHYTA – alge

III odjeljak: MYCOPHYTA – gljive

IV odjeljak: LICHENES – lišaji

V odjeljak: BRYOPHYTA – mahovine

VI odjeljak: PTERIDOPHYTA – papratnjače

VII odjeljak: SPERMATOPHYTA - sjemejnače

MORFOLOŠKI STUPNJEVI ORGANIZACIJE

Protofite Talofite Briofite Kormofite

Jednostanični organizmi

Talus ili steljka StabljikaListoviRizoidi

StabljikaListoviKorijen

BakterijeModrozelene alge

Alge Gljive

Lišajevi

Mahovine PapratnjačeSjemenjače

Protofite

Cenobiji - stanični sklopovi

Plazmodiji - gole protoplazmatične mase

BakterijeModrozelene algeJednostanični organizmi

Talofite

Talus ili steljka

* niži stupanj organizacijePlektenhim - staničje poput pletiva

Pseudoparenhim - prividno staničje

* viši stupanj organizacije oran nalik na:

– list - filoid– stabljiku - kauloid- korijen - rizoid

Alge GljiveLišajevi

filoid

rizoid

kauloid

Briofite

StabljikaListoviRizoidi

- staničja:

jednostavno građena

Mahovine

osnovno staničje provodno staničje kožno staničje

Kormofite

StabljikaListoviKorijen

- staničja:

kožnoosnovno

(provodno) žiljno

PapratnjačeSjemenjače