10. ogib svjetlosti i atomski spektri
TRANSCRIPT
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
1/23
SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET
Razlikovna godina
Kolegij:Fizika 2
Seminarski rad
OGIB SVJETLOSTI
Darko Brenjak
David Kuzminski
Filip Kraus
Glorijan Bagi
Goran Ivo
Ilija Majdeni
Ivan Benke
Ivica abraja
Kristijan RadoajMarko Zetovi
Tomislav apina
Zvonimir Balent
Osijek, 2014.
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
2/23
Sadraj
1. UVOD ................................................................................................................................. 1
1.1
Uvod u seminar ........................................................................................................... 3
2. EKSPERIMENTALNI DIO ............................................................................................... 5
2.1 Odreivanje valne duljine monokromatske svjetlosti pomou optike reetke.......... 5
2.2 Odreivanje propustljivosti zadanih optikih filtara pomou runog spektroskopa..... 14
3. ZAKLJUAK................................................................................................................... 18
4. ZADACI ........................................................................................................................... 19
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
3/23
1
1. UVOD
Svjetlost je jedan od oblika energije. Ali je i pojava u obliku energije, estice, fotona, i vala.
Kako se svjetlost u odreenim okolnostima moe razmatrati ili kao val ili kao skup estica
govori se o dualnoj prirodi svjetlosti. Pa se tako i fizikalna optika, to jest dio fizike koji
prouava elektromagnetske valove u smislu njihovih svojstava i pojave, dijeli na valnu i
estinu, to jest korpuskularnu.
U valnoj optici svjetlost je elektromagnetski val, koji predstavlja istodobno irenje
elektrinog i magnetskog polja u prostor. Kao to je prikazano slikom 1.1 ta dva polja su i
meusobno okomita i okomita na irenje vala, stoga se moe govoriti o transverzalnom
obliku vala.
Slika 1.1: irenje elektromagnetskog vala
Kako je svjetlost elektromagnetski val, a elektromagnetskim valovima nije potrebno sredstvo
za irenje prostorom. Ova vrsta vala se iri prijenosom energije titranjem elektrinog i
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
4/23
2
magnetskog polja. Te se, u vakuumu, kree najveom brzinom u prirodi koja iznosi
299.792,458 km/s.
Kada se opisuju valovi koriste se pojmovi poput perioda, amplitude, frekvencije te valne
duljine.
Period je fizikalna veliina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodine promijene.
Frekvencija se opisuje kao broj titraja u jedinici vremena i jednaka je recipronoj vrijednosti
perioda. Valna duljina je udaljenost nakon koje se val ponavlja, odnosno odgovara fizikoj
udaljenosti izmeu dva susjedna brijega (ili dola).
Amplituda je najvei otklon od srednje vrijednosti, ravnotenog poloaja.
Kao to je prikazanom slikom 1.2 elektromagnetski valovi se rasprostiru velikim spektrom
frekvencija, no ljudsko oko moe vidjetisamo mali dio tog spektra, tonijeu podruju valne
duljine od oko 380 nanometara pa sve do oko 780 nanometara, i to na naina da razliite
valne duljine unutar tog raspona predouje kao razliite boje . Pri emuje ljubiasta bojaval
sa valnom duljinom oko 380 nanometara, a crvena val sa valnom duljinom od oko 780
nanometara.
Slika 1.2: Spektar elektromagnetskih vala.
Dio razmatranja valne optike jest i difrakcija ili ogib svjetlost i, koja se objanjava valnomprirodom svjetlosti. Difrakcija je pojava uzrokovana interferencijom, ali sa uvjetom da ima
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
5/23
3
samo jedan izvor valova. Dakle promatramo kako valovi koji dolaze iz istog izvora
interferiraju jedni sa drugima.
Interferencija valova jest svojstvo algebarskog zbrajanja dva ili vie vala. Da bi dolo do
interferencije valovi moraju biti koherentni, odnosno moraju imati identine valne duljine i
amplitude, te razliku u fazi koja se ne mijena u vremenu.
Slika 1.3: Ogib svjetlosti na pukotini
Kao to je prikazano slikom 1.3 kada svjetlost naie na pukotinu nastaje interferencija. Ona je
konstruktivna na mjestima gdje su valovi u fazi, valovi oznaeni sa 1 i 2 na slici. A
destruktivna gdje su valovi meusobno pomaknuti u fazi za 180(), valovi oznaeni sa 3 i 4.
1.1 Uvod u seminar
U ovom seminaru izvesti e se dva eksperimenta. U prvom eksperimentu cilj je odrediti valnu
duljinu izvora svijetlosti koja pada na optiku reetku. Kao izvor postavljen je laser (=632.5
nm), a optike reetke pomou kojih se odreuje valna duljina imaju konstante od d=10-5m i
d=1.66667*10-6m. U drugom eksperimentu se uz pomo prirunog eksperimenta treba
odrediti spektar izvora svjetlosti te propusnost zadanih filtara.
Cilj prvoga eksperimenta jest provjeriti preciznost ovakvog naina mjerenja te mogue
uzroke pogreaka. Dok je cilj drugog eksperimenta provjera dali je mogue odrediti od koji
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
6/23
4
se kemijskih elemenata sastoji izvor te na koji nain funkcioniraju filtri i kako ih se moe
koristiti.
Kao analiza rezultati eksperimenata e biti obraeni i statistiki i grafiki te e biti
obrazloeni mogui uzroci odstupanja, pogreaka, od zadanih, poznatih, vrijednosti.
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
7/23
5
2.EKSPERIMENTALNI DIO
U ovom dijelu biti e objanjen nain provoenja pojedinog eksperimenta i oprema, te e biti
priloena matematika podlogaza izraun odreenih vrijednosti.
2.1 Odreivanje valne duljine monokromatske svjetlosti pomou optike
reetke
Optika reetka sastoji se od meusobno jednako udaljenih, i paralelnih pukotina u jednoj
ravnini na kojima se ogiba upadni val. Ogibom upadnog vala svaka pukotina postaje izvor
vala kao to je prikazano slikom 2.1.Pri prolasku svjetlosti kroz optiku reetku dolazi do
ogiba na svakoj od pukotina,zbog ega nastaje interferencije valova koji izlaze iz reetke.
Slika 2.1: Optika reetka
Obino je napravljena tako da je na staklenoj zarezan niz jednako udaljenih paralelnih zareza.
Na mjestima gdje je staklo zarezano svjetlost ne prolazi, ve prostorom izmeu dva zareza.
Razmak izmeu zareza nazivamo konstantom reetke d. A mjerenje valne duljineupadnog
vala mogue je izvriti samo ako je manja od konstante reetke.
Mjerenje valne duljine izvora monokromatske svjetlosti izvodi se tako da se ispred lasera
(izvora svjetlosti) na odreenoj udaljenostipostavi optika reetka. Prolaskom svjetlosti kroz
optiku reetku pojavljuju se ogibne toke, kao to je prikazano slikom 2.2. Mjerei njihovu
meusobnu udaljenost, te poznajui udaljenost izmeu optike reetke i zastora Li konstantu
optike reetke dmoemo izraunati valnu duljinu.
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
8/23
6
Slika 2.2: Ogibna slika
Relacija za izraun valne duljine ima slijedei oblik:
(2-1)
Gdje je valna duljina monokromatske svjetlosti, nredni broj ogibne toke, Znpoloaj n-te
ogibne toke, dkonstanta optike reetke, a Ludaljenost od reetke do zastora.
Slika 2.3: Eksperimentalni postav
Slika 2.3 prikazuje eksperimentalni postav koji se sastoji od He-Ne lasera, optike reetke,
zastora i mjerne vrpce.
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
9/23
7
Postupak mjerenja sastoji se od nekoliko koraka. Prvo je potrebno provjeriti eksperimentalni
postav, potom je potrebno postaviti optiku reetku na udaljenost Lod zastora. Nakon toga se
optika reetka treba postaviti na put snopu laserske svjetlosti kakobi se na zastoru prikazale
ogibne toke. Potom je potrebno izmjeriti udaljenost izmeu centralnog i svakog od prva tri
ogibna maksimuma. Nakon ega se mijenja udaljenost optike reetke od zastora.
Nakon mjerenja potrebno je uz pomo relacije (2-1) i izmjerenih vrijednosti izraunati
vrijednosti valne duljine monokromatske svjetlosti, te usporediti sa stvarnom vrijednou
valne duljine He-Ne lasera (=632,8nm). Tablica 2.1 prikazuje rezultate mjerenja pri
koritenju optike reetke sa konstantom d=110-5m.
Tablica 2.1: Rezultati mjerenja valne duljine monokromatske svjetlosti sa d=110-5m
Broj mjerenja 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
L[m] 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 1,1 1,2
Z1[mm] 7 14 19 28 35 40 47,5 53 60 71 76 82
1[nm] 700 700 633 700 700 667 679 663 667 710 691 683
Z2[mm] 14 28 41 55 69 81 95 107 122 143 153 166
2[nm] 700 700 683 688 690 675 679 669 678 715 695 692
Z3[mm] 21 42 63 84 102 125 145 164 187 219 234 252
3[nm] 700 700 700 700 680 694 690 683 693 730 724 700
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
10/23
8
Uz pomotablice 2.1 moemo napraviti grafiku analizu mjerenja.
Slika 2.4: Grafiki prikaz ovisnosti Zn=f(L)
Iz grafike analize vidljivo je da su ogibni maksimumi linearno ovisni o udaljenosti optike
reetke od zastora.
Prilagodi li se mjerenje metodi najmanjih kvadrata mogue je izraunati parametre pravca
koji predstavlja najbolju prilagodbu na izmjerene podatke prikazane slikom 2.4.
Tablica 2.2 prikazuje rezultate mjerenja za prvi ogibni maksimum sa optikom reetkom
konstante d=110-5m.
y = 0,0688x - 0,0004
y = 0,139x - 0,0008
y = 0,2127x - 0,0017
0
0,05
0,1
0,15
0,2
0,25
0,3
0 0,2 0,4 0,6 0,8 1 1,2 1,4
Zn
L/[m]
Z1
Z2
Z3
Linear
(Z1)Linear
(Z2)Linear
(Z3)
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
11/23
9
Tablica 2.2: Prvi ogibni maksimum metoda najmanjih kvadrata
i L[m] Z1[m] L*Z1 (L) (Z1)1 0,1 0,007 0,0007 0,01 0,000049
2 0,2 0,014 0,0028 0,04 0,000196
3 0,3 0,019 0,0057 0,09 0,000361
4 0,4 0,028 0,0112 0,16 0,000784
5 0,5 0,035 0,0175 0,25 0,001225
6 0,6 0,04 0,024 0,36 0,0016
7 0,7 0,0475 0,03325 0,49 0,002256
8 0,8 0,053 0,0424 0,64 0,002809
9 0,9 0,06 0,054 0,81 0,0036
10 1 0,071 0,071 1 0,005041
11 1,1 0,076 0,0836 1,21 0,00577612 1,2 0,082 0,0984 1,44 0,006724
n (L) (Z1) (L*Z1) (L) (Z1) (L) (Z1)7,8 0,5325 0,44455 6,5 0,030421 60,84 0,283556
Uz pomo relacija (2-2), (2-3) i (2-4) moemo odrediti jednadbu pravca u eksplicitnom
obliku koji predstavlja najbolju prilagodbu na izmjerene podatke.
Nagib pravca (a):
(2-2)
Odsjeak na osi y (b):
(2-3)
Koeficijent korelacije (R):
[ )
(2-4)
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
12/23
10
Usporedbom relacije (2-1) sa eksplicitnim oblikom pravca dobivenog gore navedenim
jednadbamaprimjetno je da se jednadba pravca moe izraziti i kao:
(2-5)
Pa ako se usporedi sa osnovnom jednadbom pravca koja ima oblik:
(2-6)
Gdjeyodgovara , axodgovara L.Tada se moe primijetiti da nagib pravca azapravoima oblik:
(2-7)
Prema tome slijedi da valna duljina monokromatske svjetlosti iznosi:
(2-8)
Tablica 2.3: Drugi ogibni maksimum metoda najmanjih kvadrata
i L[m] Z1[m] L*Z1 (L) (Z1)1 0,1 0,014 0,0014 0,01 0,000196
2 0,2 0,028 0,0056 0,04 0,000784
3 0,3 0,041 0,0123 0,09 0,001681
4 0,4 0,055 0,022 0,16 0,003025
5 0,5 0,069 0,0345 0,25 0,004761
6 0,6 0,081 0,0486 0,36 0,006561
7 0,7 0,095 0,0665 0,49 0,009025
8 0,8 0,107 0,0856 0,64 0,011449
9 0,9 0,122 0,1098 0,81 0,014884
10 1 0,143 0,143 1 0,020449
11 1,1 0,153 0,1683 1,21 0,023409
12 1,2 0,166 0,1992 1,44 0,027556
n(L) (Z1) (L*Z1) (L) (Z1) (L) (Z1)7,8 1,074 0,8968 6,5 0,12378 60,84 1,153476
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
13/23
11
Tablica 2.3: Trei ogibni maksimum metoda najmanjih kvadrata
i L[m] Z1[m] L*Z1 (L) (Z1)1 0,1 0,021 0,0021 0,01 0,000441
2 0,2 0,042 0,0084 0,04 0,001764
3 0,3 0,063 0,0189 0,09 0,003969
4 0,4 0,084 0,0336 0,16 0,007056
5 0,5 0,102 0,051 0,25 0,010404
6 0,6 0,125 0,075 0,36 0,015625
7 0,7 0,145 0,1015 0,49 0,021025
8 0,8 0,164 0,1312 0,64 0,026896
9 0,9 0,187 0,1683 0,81 0,034969
10 1 0,219 0,219 1 0,07961
11 1,1 0,234 0,2574 1,21 0,05475612 1,2 0,252 0,3024 1,44 0,063504
n (L) (Z1) (L*Z1) (L) (Z1) (L) (Z1)7,8 1,638 1,3688 6,5 0,28837 60,84 2,683044
Izraun relativne pogreke u postotcima:
( (2-9)
Tablica 2.4 prikazuje dobivene vrijednosti valne duljine upadnog vala prema relaciji (2-8) sa
vlastitom relativnom pogrekom (2-9)za stvarnu vrijednost se uzima da je =632.8 nm:
Tablica 2.4: Vrijednosti valnih duljina
Zn i[nm] p%[%]
1. 688,29 8,72
2. 694,76 9,79
3. 708,86 12,02
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
14/23
12
Iz tablice 2.4 je vidljivo da je pri mjerenju i raunanju dolo do pogreke. Razlika izmeu
rezultata mjerenja i stvarne vrijednosti ima nekoliko uzroka.
Prvi uzrok je razluivost pri mjerenju, to se moe primijetiti na slici 2.2.jer su ogibne toke
poprilino velike to oteava tono oitavanje. Drugi uzrok jest taj to su se sva mjerenja
zaokruivala na milimetar to moe dosta pridonijeti pogreci kada je rije o mjerama reda
nekoliko stotina nanometara. No ako se pogleda spektar valnih duljina moe se primijetiti da
su odstupanja unutar crvene boje, jer crvena boja se nalazi izmeu 625 i 740 nanometara
valne duljine. Prema izraunu najtonija vrijednost valne duljine jest za prvi ogibni
maksimum sa relativnom pogrekom od 8,72%.
Tablica 2.4 prikazuje rezultate mjerenja pri koritenju optike reetke sa konstantomd=1,6666710
-6m.
Tablica 2.4: Rezultati mjerenja valne duljine monokromatske svjetlosti sa d=1,6666710-6m
Broj
mjerenja
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
L[m] 0,10 0,15 0,20 0,25 0,30 0,35 0,40 0,45 0,50 0,55
Z1[mm] 43 62 82 103 123 144 164 184 206 225
1[nm] 717 689 683 687 683 686 683 681 687 682
Z2[mm] 90 172 226 282 374 434 500 559 613 677
2[nm] 750 956 942 940 1040 1030 1040 1040 1020 1030
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
15/23
13
Slika 2.5: Grafiki prikaz ovisnosti Zn=f(L)
Tablica 2.5 prikazuje rezultate mjerenja za prvi ogibni maksimum sa optikom reetkom
konstante d=110-5m.
Tablica 2.5: Prvi ogibni maksimum metoda najmanjih kvadrata
i L[m] Z1[m] L*Z1 (L) (Z1)1 0,1 0,007 0,0007 0,01 0,000049
2 0,15 0,014 0,0021 0,0225 0,000196
3 0,2 0,019 0,0038 0,04 0,000361
4 0,25 0,028 0,007 0,0625 0,000784
5 0,3 0,035 0,0105 0,09 0,001225
6 0,35 0,04 0,014 0,1225 0,0016
7 0,4 0,0475 0,019 0,16 0,002256
8 0,45 0,053 0,02385 0,2025 0,002809
9 0,5 0,06 0,03 0,25 0,0036
10 0,55 0,071 0,03905 0,3025 0,005041
n (L) (Z1) (L*Z1) (L) (Z1) (L) (Z1)3,25 0,3745 0,15 1,2625 0,017921 10,5625 0,14025
y = 0,0204x + 0,0216
0
0,05
0,1
0,15
0,2
0,25
0,1 0,15 0,2 0,25 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5 0,55
Z
L[m]
Z1
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
16/23
14
Uz pomo relacija (2-2), (2-3) i (2-4) moemo odrediti jednadbu pravca u eksplicitnom
obliku koji predstavlja najbolju prilagodbu na izmjerene podatke. Nagib pravca a ima
vrijednost a=0,4073, odsjeak na osi y b=0,00124, a koeficijent korelacije R=0,9999.
2.2 Odreivanje propustljivosti zadanih optikih filtara pomou runog
spektroskopa
U ovom eksperimentu potrebno je odrediti podruje propustljivosti zadanih optikih filtara
pomou runog spektroskopa.
Spektroskop je jednostavan instrument za promatranje spektra vidljive svjetlosti. Sastoji se od
optike prizme ili optike reetke, koja slui za rastavljanje svjetla na spektar. Slika 2.6
prikazuje princip rada spektroskopa, dok slika 2.7 prikazuje izgled koritenog spektroskopa.
Slika 2.6: Princip rada spektroskopa
Prvi korak pri odreivanju propustljivosti odreenih filtara jest mjerenje valnih duljina bez
filtra. Nakon toga je potrebno postaviti filtar izmeu izvora svjetlosti i spektroskopa tako da
upadna svjetlost koja prolazi kroz filtar ulazi i u spektroskop. Odabrani filtri su uto-crveni i
zeleni.
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
17/23
15
Slika 2.7: Spektroskop iz eksperimentalnog postava
Tablica 2.6 prikazuje valne duljine spektralnih linija bez filtra i sa svakim pojedinanim
filtrom
Tablica 2.6: Valne duljine spektralnih linija sa runim spektroskopom bez filtra i sa filtrima
Optiki filtar Valne duljine[nm]
Boje Raspon valnihduljina [nm]
Bez
filtra
445 ljubiasta ~380-440
500 tamno zelena ~500-565
550 zelena ~500-565
590 naranasta ~590-625
620 crvena ~625-740
uto-crveni
550 plavo zelena ~500-565
590 uta ~565-590
620 crvena ~625-740
zeleni 550 zelena ~500-565
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
18/23
16
Filtri rade na principu proputanja samo valova odreenih valnih duljina. Tako uti filtar
proputa samo valne duljine koje se nalaze u spektru od ~565-740 to se u bojama oitava
kao spektar ute naranaste i crvene. Dok zeleni filtar proputa samo valne duljine ~500-565
to se kao to vidimo u tablici 2.6 u bojama oitava kao spektar zelene boje. Slika 2.8
prikazuje spektar boja vidljiv pomou spektroskopa bez filtra.
Slika 2.8: Spektar boja bez filtra
Slika 2.9: Energijski dijagram ive (Hg)
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
19/23
17
Kako izvor svjetlosti nije ivina izbojna arulja, ve fluorescentna rasvjeta oitane valne
duljine ne odgovaraju valnim duljinama na energetskom dijagramu ive prikazanom slikom
2.9 stoga rjeenja e biti priblina.
Slika 2.9 prikazuje energetski dijagram ive sa prijelazima i valnim duljinamaprikazanim u
mjernoj jedinici 10-10m.
Tablica 2.7: Izmjerene spektralne linije ive(fluorescentne svjetiljke) i odgovarajui
energetski prijelazi
Boja valna duljina [nm] energetski prijelaz
ljubiasta 445
tamno zelena 500
zelena 550
naranasta 590
crvena 620
Tablica prikazuje Pribline energetske vrijednosti jer u fluorescentnoj rasvjeti se ne nalazi
samo iva ve i neki od plemenitih plinova poput argona, ksenona, neona ili kriptona. Stogaovi energetski prijelazi ne moraju odgovarati ivi ve nekom od tih plinova.
Pobuda atoma ive nastaje sudarom sa slobodnim elektronom. A energija koja se oslobodikada se pobueni elektron(E1) vraa u svoje ne pobueno stanje(E0) se emitira kao foton saodreenom frekvencijom.
(2-10)
Gdje jeffrekvencija emitiranog fotona, hPlanck-ova konstanata, koja iznosi 6,626 [Js]. A E1energetska razina pobuenog elektrona i E0energetska razina nepobuenog elektrona.
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
20/23
18
3.ZAKLJUAK
U prvom djelu eksperimenta bilo je potrebno izmjeriti valnu duljinu monokromatske
svjetlosti na nain da se svjetlost iz lasera propusti okomito na optiku reetku koja jeudaljena od zastora za udaljenost L te da se izmjere udaljenosti od ogibnog maksimuma
nultog reda do ogibnih maksimuma prva tri reda. Tijekom mjerenja primijeeno je da
preciznost oteava veliina i udaljenost ogibnih maksimuma, preciznost mjerne vrpce i
preciznost ljudskoga oka. to je dovelo do pogreke od 12,02%.
Drugi dio eksperimenta odnosio se na odreivanje valnih duljina spektralnih linija sa runim
spektroskopom. To jest bilo je potrebno usmjeriti spektroskop prema izvoru svjetlosti,
fluorescentne rasvjete, te na mjerilu unutar spektroskopa uoiti spektralne linije na mjeri.
Potom oitati sa mjere valne duljine uoenih spektralnih linija i njihove boje. Svaki izvor
svjetlosti daje razliito svjetlo u ovisnosti o atomskom sastavu izvora. Oitane vrijednosti
odgovaraju prihvaenim vrijednostima za fluorescentan izvor svjetlosti. Osim toga bilo je
potrebno odrediti energetske prijelaze prilikom emitiranja fotona. Kako izvor nije bio ivina
izbojna cijev ve fluorescentna svjetiljkaenergetski prijelazi ne odgovaraju onim prikazanim
slikom 2.9. jer ovaj izvor ne sadri samo ivu. Pa se rezultati mogu razmatrati jedino kao
ogledni primjerak.
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
21/23
19
4.ZADACI
1. Zadatak
Okomiti na optiku reetku s 500 zareza po milimetru duljine upada snopmonokromatske svjetlosti valne duljine 500 nm. Odrediti najvei red spektra k koji se
jo moe vidjeti ako svjetlost pada okomito na reetkui pod kojim kutom se otkloni
drugi ogibni maksimum(2).
Rjeenje:
d=110-3/500 m=210
-6 m
=500 nm=510-7 m_____
a)
kmax=?b)
2=?
a)
b)
(
2.
Zadatak
Kolika je konstanta reetke ako se kroz nju zelena svjetlost(=520 nm) ogiba tako da na
zastoru koji je jedan metar udaljen od reetke daje crte udaljene26 mm s obje strane sredine.
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
22/23
20
Rjeenje:
=520 nm
L= 1 m
n=1
Z1=2,610-2m___
d=?
-
7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri
23/23
LITERATURA
[1] Fizika 2 PREDLOAK ZA LABORATORIJSKU VJEBU, 2010./2011. g. , Ogib
svjetlosti
[2] Atomic spectra and Atomic StructureGerhard Herzberg, New York, 1944.
[3] Atomic spectra of two-electron systems: He, Hg, LEP 5.1.08,
http://www.nikhef.nl/~h73/kn1c/praktikum/phywe/LEP/Experim/5_1_08.pdf
[4] http://hr.wikipedia.org/wiki/Fluor
[5] http://hr.wikipedia.org/wiki/Boja
http://www.nikhef.nl/~h73/kn1c/praktikum/phywe/LEP/Experim/5_1_08.pdfhttp://www.nikhef.nl/~h73/kn1c/praktikum/phywe/LEP/Experim/5_1_08.pdfhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Fluorhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Fluorhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bojahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bojahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bojahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Fluorhttp://www.nikhef.nl/~h73/kn1c/praktikum/phywe/LEP/Experim/5_1_08.pdf