RAZVOJNI SMJER KOLSKIH TEORIJA

Najvanije teorije kole dijele se na:a) tri makrodrutvene teorije institucijskoteorijska (organizacijskoteorijska), strukturalnofunkcionalna, marksistikab) tri mikroprospektivistike teorije psihoanalitika teorija, interakcionistika teorija, duhovnoznanstvena teorija

ORGANIZACIJSKOSOCIOLOGIJSKA TEORIJA

eli se utvrditi koliko se opi rezultati sociologije organizacije mogu prenijeti na kolu. Organizacije obino imaju specifini cilj i svrhu, racionalno su oblikovane, predstavljaju ralanjenu cjelinu s krugom lanova koji se moe navesti, u njima postoje diferencirane uloge, podjela rada i moi, lanstvo je ureeno uvjetima stupanja i istupanja, organizacija nadivljava lanstvo odreenih soba. Pedagoki postupak stoji u opreci spram potpuno racionalnog oblikovanja.Tri su organizacijske razine koje odreuju glavni cilj kole (organizaciju nastave):Obrazovna je ustanova uvelike formalizirana prije nego se nastava konkretno uspostavi, ve su isplanirani i ustrojeni uvjeti koji utjeu na proces uenja.

kola je ustanova s upraviteljskom organizacijom

Pojedinana kola ugraena je u makroorganizaciju obrazovnog sustava uitelji smiju predavati samo u odreenoj koli.

STRUKTURALNOFUNKCIONALNA TEORIJA KOLE

kola u suvremenom drutvu ima u prijelaznom podruju od obitelji prema drutvu tri sredinje uloge:

Kvalificiranje kola ima zadau da mladima prui znanja i da ih osposobi, kako bi kasnije oni bili uporabljivi u svijetu rada.

Selektivnu i alokacijsku ulogu kola ima zadau da kroz razliite visoke kvalifikacije odabere uenike za proces raspodjel. Socijalni odabir i odabir po uinkovitosti neraskidivo su povezani.

Funkciju integracije i legitimizacije kola se treba brinuti za to da mladi usvoje norme i vrijednosti drutva. To obuhvaa ustavne norme jednako kao i temeljna naela postulata dobrobiti za sve.

Funkciju tradiranja kulture kolska predaja daje pravac napretku time to pomae da se kroz kulturalnu koherentnost narataja utemelji i dalje razvija kulturni identitet.

HISTORIJSKOMATERIJALISTIKA TEORIJA KOLE uenje za klasno drutvo

Barem su tri pravca dala i teorijski zahtjevne misaone pokrete:Analize u djelu Politika ekonomija sektora izobrazbe pokazale su povezanost gospodarskih ciklusa krize i investiranja u obrazovanje- ustaljena je ne-marksistika linija ekonomije obrazovanja koja je uvijek naglaavala povezanost ekonomske osnovice i razvoja obrazovnog sustava.

Kritika kole pokuala je dokazati da je kola, kao i drutvo klasne naravi.

Ideologijska funkcija kole je nastojala pokazati kako se drutvena vlast podupire prijenosom ideologija u kolsku nastavu.

PSIHOANALITIKA TEORIJA KOLE strah uitelja od uenika

U sreditu je otkrie obrane od nesvjesnih nagona i afekata s pomou kole. Wellendorf je otkrio kako se u cjelosti u ritualiziranoj kolskoj sceni brane nagonski poticaji kod uenika i uitelja, a ipak se nesvjesno ponavljaju. Nehumanost kolskih aktivnosti praktiki je razvio i Singer sa svojim pledoajeom za humanu kolu. Prisila od strane kole u skladu je s drutveno uvjetovanom prisilom to je osjea pojedinac od strane drave. Naredni znaajan pravac u psihoanalizi jest ispitivanje konkretne razine odnosa u koli. Bruck je ukazao na potisnuto djetinjstvo u uitelju, koje mjerodavno utjee na splet odnosa spram djece.

INTERAKCIONISTIKA TEORIJA KOLE Etikete umjesto identiteta

U instituciji poput kole znaenje neke situacije uvelike se odreuje postupcima djelatnika. Ispunjenje oekivanja institucija nadzire nagradama i kaznama. Vri socijalnu kontrolu nad odranjem unaprijed definiranih situacija ("ako se ne pomui, leti iz kole"). To je izraz meusobno priznate definicije situacije u toj instituciji. Institucija ima mnogo veu mo odluivanja od uenika i uenica. Institucija odluno prijei mogunost razvijanja identiteta u smislu mogunosti da se prema vlastitim potrebama iprema oekivanjima drugih ponaam tako da mogu odrediti tko ja elim biti za sebe i druge. Institucija kole rijetko podupire takav otvoreni proces. Ali ona se zato naroito posveuje delikventima, etiketira i stigmatizira prestupniko ponaanje. Institucija odreuje to je prestupniko ponaanje, to je dobar uenik. Nijedan uenik ne moe udovoljiti svim zahtjevima, ali kola prenosi svoju definiciju prestupa na uenike, definira stigmu. S vremenom ovu definiciju prihvaa i onaj na koga se ona odnosi, te se poinje pnaati tako kako ga je definirao uitelj odreenje od strane drugoga prelazi u samoodreenje. - vraji krug propisivanja i reagiranja.

DUHOVNOZNANSTVENA TEORIJA KOLE

kola se ne moe definirati samo nastavom. Ona u modernom drutvu ima i druge funkcije: edukacijsku u smislu razvoja osobnosti, kompenzacijsku, i prevencijsku funkciju mladi bez ugovora o obrazovanju ne mogu izai na ulicu.

RADIKALNA KRITIKA KOLE KAO TEORIJA KOLE

Moe se saeti u etiri toke:nastava danas u koli jest socijalnokontrolirano, izvanjskiodreeno uenje i ivot.

Osobni odnos izmeu uitelja i uenika zamjenjuju se institucijskim odgovornostima.

kole slue prije svega bogatim, privilegiranim.

Irelevantnost onoga to se nauilo u koli poveava se onoliko koliko je kola odvojena od stvarnih drutvenih problema.