100 godina alana turinga, nacional 862

7/31/2019 100 godina Alana Turinga, Nacional 862

http://slidepdf.com/reader/full/100-godina-alana-turinga-nacional-862 1/4

50

Svijet

—Sto godina od rođenja Alana Turinga—

tekst MIROSLAV AMBRUŠ KIŠ fo to NCL

Genij kojeg suuništili homofobi

Britanski znanstvenik, ratni junak, nije izdržao pritisak nanjega jer je bio homoseksualac i u 42. godini oduzeo si je život

zagrizavši u otrovnu jabuku



51 22/5/2012

Čistačica je 8. lipnja 1954. ušla uspavaću sobu njegova samačkogskromnog doma u Wilmslowu uChesireu, Engleska, i pronašlaAlana Turinga mrtvoga. Kraj nje-

ga je bila odgrizena jabuka natopljena cijan-

kalijem. Bilo je to prizorište tihe smrti veli-kog britanskog junaka iz II. svjetskog rata. Ijoš tiše državno kontrolirane objave o smr-ti čovjeka čije je primijenjeno znanje izrav-

no spasilo tisuće života, a rat skratilo moždai koliko atomske bombe na Hirošimu i Naga-saki. Ta se tišina razvukla sve do današnjihdana, a o Turingovoj stvarnoj veličini, manjekao o ratnom razbijaču šiara, a više o onomešto je stvarno bio, na razini kulta znaju malespecijalizirane skupine: matematičari, kom-pjuteraši i homoseksualci.

Ova se godina obilježava kao Turingova godina jer će 23. lipnja biti točno stotinu godi-na od njegova rođenja, prilika da se nadokna-di barem dio nanesenih mu nepravdi i odapočast jednom od najvećih umova XX. stolje-

ća. Svijet ima priliku da se napokon odrekneidiotizma zbog kojega Tur ing nije slavljen kaodrugi misaoni utemeljitelji modernoga doba.

Najviše javnih podsjetnika, spomen-plo-če i skulpture, potaknule su upravo skriveneili javne skupine homoseksualaca, jer je on zatu skupinu simbol okrutnosti svijeta koji je zasebe javno tvrdio da je moderan. A homosek-sualnost je bila njegova najmanje važna osobi-na, ali ga je došla glave.

ALAN JE ZAČET U CHHATRAPURU u Orissi,tada Britanskoj Indiji, gdje mu je otac JuliusMathison Turing služio kao viši kolonijalni

dužnosnik. Suprugu Ethel Saru Stoney, koja je kao kći visokog inženjera željezničke mre-že Madrasa i sama provela cijeli život u Indiji,doveo je u London u Maida Vale da ondje rodi.Za Alanova djetinjstva obitelj je stalno bila naputu između Indije i Hastingsa, a on i njegovstariji brat John ostali su u Engleskoj radi ško-lovanja na brizi obitelji umirovljenog časnika.

Njegova blistavog talenta za apstraktnomišljenje sjećali su se i njegovi predškolskiodgajatelji. Briljirao je zanimanjem za mate-matiku i fiziku već i kao 14-godišnji novak uneovisnoj školi u Sherborneu u grooviji Dor-set, mada je ta njegova sklonost nastavnike

uglavnom živcirala jer se pedagoška doktri-na temeljila na klasici i humanističkim zna-nostima.

Već je kao 15-godišnjak studirao osno- ve calculusa, drevnih egipatskih i indijsk ihmodela. Silno ga je pogodila smrt najbliski- jeg školskog prijatelja Christophera Morcomakoji je umro od tuberkuloze, kojom se zarazioiz neprokuhana mlijeka. To ga je odvuklo dase povuče u sebe i postane spiritualni ateist.

Istodobno mu se u tim ormativnim godi-nama razvio antisocijalni talent: govorio jeu bujicama riječi prirodno piskutavim gla-som, a i pokazivao crtu autizma poznatu

kao Aspergerov sindrom, ascinaciju slože-

nim strukturama. Već kao 16-godišnjak doko-pao se 1928. radova Alberta Einsteina pa ga jene samo gutao, nego i napravio matematičkiizvod Einsteinova propitivanja Newtonovihzakona gibanja, dokazni postupak kojemu sesam Einstein nije posvetio.

Nakon King's Collegea u Cambridgeu od1931. do 1934. diplomirao je matematiku,dakako, cum laude. Kao 25-godišnjak napisao je disertaciju o centralnom graničnom teore-mu iz teorije vjerojatnosti, ne znajući da je tajproblem riješen još 1922.

U POSLIJEDIPLOMSKIM GODINAMA bavio sesvim najsuvremenijim matematičkim proble-mima toga doba pa je 1936. sa samo 24 godi-ne, preormulirajući rezultate Kurta Göde-la iz 1931. o ograničenjima dokaza izračuna,stvorio Gödelov opći, na aritmetici uteme-ljen ormalni jezik, nešto što je poslije posta-lo poznato kao Turingovi strojevi. Matema-

tički se model mogao pretvoriti u jednostav-

Na matematičkim modelima Alana Turinga razvijana s u prva elektronička računala

Nijemci do kraja ratanisu shvatili da su Britanci

zahvaljujući Turingu mogličitati mornaričke poruke koje su

razmjenjivali s pomoću Enigme

Kao 25-godišnjak napisao je disertaciju o centralnomgraničnom teoremu izteorije vjerojatnosti neznajući da je taj problem



53 22/5/2012

radio je na matematičkoj biologiji, posebnona morogenezi, stvaranju bioloških uzora-ka, postojanju Fibonaccijeva brojevnog nizau strukturama biljaka, gdje je također daodoprinos, a prava se njegova misaona veli-

čina mogla zaokružiti tek 1992. kad su mugotovo četir i desetljeća poslije smrti objavlje-na sabrana djela.

GLAVE GA JE DOŠLA ljubavna pustolovina.U siječnju 1952. upoznao je ispred kina u Man-chesteru stanovitog Arnolda Murraya. Počelisu se posjećivati preko vikenda. Na nesreću, uTuringovu je kuću iz vršena provala, za koju jepomagač mogao biti jedino Murray. U istrazije morao policajc ima objasniti u kojim su onibili odnosima pa su tako i on i Murray kažnje-ni. U to je vrijeme još bio na snazi amandmanKaznenog zakona iz 1885. po kojemu je homo-seksualnost kazneno proganjana prema član-

ku 11. Alan Turing je mogao birati između jav-nog sramoćenja i zatvora ili uvjetne kazneuz kemijsku kastraciju injekcijama estroge-na. Pristao je na drugo, ali ga je njegov dosje supisanim kaznenim djelom automatski isklju-čio iz svih tajnih državnih projekata od kojihje i za koje je živ io.

Naravno, država se mogla pobrinuti da sesve to zataška i izbriše, kao što je i prije utili-taristički žmirila na njegove ekscentričnosti.Međutim, pobijedili su strahovi srednjeg sta-leža "analitičara" sigurnosti i, dakako, surovahomoobija koja je uopće dopuštala da homo-seksualnost bude istovremeno zakonski treti-

rana kao bolest, koja se mora prinudno liječi-

ti, a istodobno je kažnjiva. Malo opravdanjeparanoje osrednjih iz tajnih službi može bitiotkrivanje lordovskih homoseksualnih klikadvostrukih špijuna u britanskim tajnim služ- bama, kao što je petorka s Cambridgea koju sučinili Kim Philby (alias Stanley), Donald DuartMaclean (alias Homer), Guy Burgess (aliasHicks) i Anthony Blunt (alias Johnson) te peti,nikad otkriveni pripadnik sovjetskih krtica,što je špijunsko podzemlje posebno živcira-

lo. U Turingovo vrijeme bila su razotkrivenaprva dvojica.

Nikad nije bilo ni najmanjega povoda daTuring bude osumnjičen za bilo kakvo nedo-moljubno ponašanje, ni bilo koga iz BletchleyParka, svima njima bilo je zabranjeno da uop-će razgovaraju o tome čime su bavili za vrijeme rata. Turingu nije pomogla ni njegova genijalnost, aktičn i status ratnog junaka, spa-sitelja tisuća života i autora ključne prevage uratu, a još manje njegov najsvježiji izvanvre-menski rad ili članstvo u najstarijoj akademi- ji znanosti, Royal Societyju, od 1951. godine.Udaljen od svoga rada, pred jezom nad besmi-

slenim ostatkom života, oduzeo si je život. Ni

nakon smrti nije doživio javnu rehabilitacijui počasti barem na razini nacionalnog juna-ka, ako već ne na razini mislioca koji je zadu-žio čovječanstvo. Homoseksualci ga vide kaosvog mučenika i neku vrstu sveca, a prkosnaskulptura Turinga u prirodnoj veličini u par-ku Sackville u Manchesteru s odgrizenomotrovanom jabukom u ruci svojevrstan je pro-svjed homoseksualaca koji su u Engleskoj tre-tirani gore nego crnci u SAD-u u isto vrijeme,

a sve u rukavicama pravne države.TEK SE 10. RUJNA 2009., nakon žestokeinternetske kampanje koja je trajala cijelo- ga ljeta, u ime držav ne vlasti britanski pre-mijer Gordon Brown službeno javno ispri-čao za sve nepravde (upotrijebivši izraz "uža-sne") učinjene Alanu Turingu. U prosincu2011. William Jones je novom peticijom zatra-žio da britanska vlada Turingu i službeno daoprost za "velezlodjelo protiv javnoga mora-la". Peticiju sa 21.000 potpisa otklonio je lordTom MacNally, liberalni ministar pravosuđa,s obrazloženjem da to nije moguće jer da jeTuring osuđen prema zakonima koji su u vri-

jeme suđenja bili na snazi. Jabuku kao put za odlazak u smrt Turin-

govci znanci povezuju s njegovom omilje-nom bajkom o Trnoružici. Drugi su upravotu odgrizenu jabuku napuhali u mit o skrive-noj simbolici Appleova logotipa, pogotovo izranije inačice kad je bio oboje u sedam dugi-nih boja. Da prekine tu nedoumicu, koja kru-ži kao urbana legenda, u 13. emisiji prve sezo-ne kviza QI Stephen Fry se na poticaj vodi-telja prisjetio razgovora sa Steveom Jobsom,kada ga je pitao ima li Appleov logo kakve veze s Turingovom sudbinom. "To nije isti-na, ali, Bože, kako bih volio da jest!", odgovo-

rio mu je Jobs.

Dok je za Drugog svjetskog rata radio u Bletchley Parku, Alan Turing pomogao je da se s pase ti suće života, no to munije pomoglo da se izvuče od kazne zbog svoje sklonosti koja je po tadašnjem zakonu bila kažnjiva

Jabuka koju je Turingzagrizao i umro napuhana jeu mit o skrivenoj simbolici Appleova logotipa, posebnodok je bio obojen u sedam

100 godina alana turinga, nacional 862

Documents