10.fiskalen.s s.na.makedonija

13
Tema br. 10 Fiskalen sistem i fiskalna politika na Republika Makedonija Primeneta ekonomika Praven fakultet - Skopje

Upload: zemiseminarska

Post on 16-Aug-2015

215 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

10.Fiskalen.s s.na.Makedonija

TRANSCRIPT

Tema br. 10Fiskalen sistem i fskalna politika na Republika Makedonija Primeneta ekonomikaPraven fakultet - SkopjeSodr`inaI. Osnovni prinipi na fskalniot sistem i fskalnata politika na RMII. Sistem na javni pri!odi1. Osnovni karakteristiki na sekoj dano"en s#m.$. %idovi danoi i dru&i javni pri!odi vo dano"niot sistem na RMIII. 'avni ras!odi i fskalna politika1. Op(ti napomeni )a javnite ras!odi$. Sistem na fnansira*e na javnite potrebi+. ,u-etot kako osnoven instrument na fsk. polit... Problemot na defitot i povr)anost na fskalnata/ monetarnata i devi)nata politikaI. Osnovni prinipi na fskalniot sistem i fskalnata politika na RM Fiskalniot sistem e potsistem na ekonomskiot sistem i &o prati ne&oviot ra)voj0 Pred 1110 &. Makedonija ima(e specif~en sistemna op{testveno fnansirawe/ vo koj dominirale S23-ovite0 %o 10-te Makedonija i)&raduva sistem koj ne e speif"en/ so prifa4a*e na standardni principi od 567 Prinip na alokativna neutralnost na instrumentite 8danoite i bu-etot9 nema selektivno poddr:uva*e/ tuku re(ava*e samo na pra(a*a od naj(irok op(testven interes 6kinuva*e na po&olem broj pridonesi i nivna )amena so danoi/ a pridonesi samo )a )dravstveno/ pen)isko i osi&uruva*e nevrabotenost 2)meni vo postojnite danoi nova struktura %oveduva*e na ;;% prefrluva*e na dano"noto optovaruva*e od direktnite kon indirektnite danoi Reformi na pen)isko i )dravstveno osi&uruva*e ;osledno po"ituva*e na prinipot na bu-etska ramnote:a %oveduva*e na tre)orskiot sistemII. Sistem na javni pri!odi 8danoi i dru&i pri!odi9 vo RM Fiskalniot sistem e sistem na javni pri!odi i javni ras!odi koi se primenuvaat vo edna ekonomija7 'avni pri!odi se pri!odite koi &i pribira dr:avata/odnosno tie se )bir na sopstvenite pri!odi na dr:avata < pri!odite koi taa &i sobira od &ra=anite 'avni ras!odi e upotrebata na sredstvata od javnite pri!odi Tradiionalno e pravoto na dr:avata/ vr) osnova na avtoritetot na vlasta/ da voveduva obvrska )a &ra=anite da pridonesuvaat )a pokriva*e na javnite ras!odi Osnoven prinip7 sekoj &ra=anin spored svojata fnansiska mo4 Spored nositelot na obvrskata/ javnite pri!odi se delat Pri!odi od &ra=anite Pri!odi od frmite 8pretprijatija/ instituii i tn9. Spored vidot7 819 pri!odi od dr:avni 8javni9 pretprijatija i instituii0 8$9 danoi0 8+9 pridonesi0 8.9 arini0 8>9 taksi0 8?9 javni )aemi 8emisija na obvr)nisi90 8@9 podaroi i pomo( %o osnova/ osven podaroite i javnite )aemi/ site se sveduvaat na nekoj vid na danok;anoite se zadol`itelna dava~ka koja se voveduva so )akon/ )ad "ija naplata stoi dr:avnata vlast i )akanata )a naplata so prisila;anoite se dava"ki be) neposreden nadomest )a davatelite koi slu:at )a fnansira*e na op(tite i )aedni"kite potrebi na dr:avataRa)li"ni vidovi danoi7 819 vo natura i vo pari0 8$9 posredni 8po)nat dano"en obvr)nik0 pro&resivna dano"na stapka9 i neposredni 8dano"niot obvr)nik ne e konkretno opredelen0 site se ednakvi dano"ni obvr)nii/ a se primenuvaat op(ta i povlastena stapka0 primeri ;;%/ arini taksi9Osnovni funkii na danoite7 Fiskalna 8pribira*e pri!odi )a potrebite na dr:avata9 Stabili)aiona 8su)biva*e na inAaijata9 Preraspredelba na naionalniot do!od i jakne*e na akumulaijata 6bla:uva*e na soijalnite ra)likiII/1 Osnovni karakteristiki na sekoj dano"en sistem Osnovni pra(a*a )a sekoj vid danok7 (to se odano"uva 8predmet ili objekt na odano"uva*e9 koj e nositel na dano"nata obvrska 8dano"en obvr)nik/ subjekt9 na koj i)nos ili obem se pla4a danokot 8dano"na osnova9 koja e visinata na dano"noto optovaruva*e 8dano"na stapka9 Predmet na odano"uva*e &i defnira vidovite danoi Pri!odite Potro(uva"kata 8prometot9 2motot ;ano"na osnova e objektot na odano"uva*eto/ t.e. delot od predmetot na odano"uva*e vr) koj se presmetuva danok ;ano"en obvr)nik e toj (to treba da plati danok ;ano"na stapka e delot/ proentot (to treba da se plati kako danok od utvrdenata dano"na osnova ;ano"na odmerenost i tro(oi na pribira*eto danoiII/1 Osnovni karakteristiki na sekoj dano"en sistem1. ;anoi na do!od7;anok na dobivka0Personalen danok na do!od$. ;anoi na potro(uva"ka7;anok na dodadena vrednost 8;;%9/ aki)i/ arini i dru&i uvo)ni dava"ki;anok na promet na nedvi:nosti i prava+. ;anoi na imot7;anok na imot;anok na nasledstvo i podarok;anok na promet so nedvi:nosti i pravaII#$ %idovi danoi i dru&i javni pri!odi vo dano"niot sistem na RM1. ;anok na dobivka 8%oveden 111+ &odina9Obvr)nik7 do $001 &o pla4ale i pravnite i f)i"kite lia/ a od $001 samo pravnite lia 8B; i ;OO9/ doma(ni i stranskiOsnova C dobivkata na pretprijatijata 8ra)lika me=u vkupnite pri!odi i vkupnite ras!odi0 predvideni olesnuva*a 8osloboduva*a9Stapka C 1>D$. Personalen danok na do!odObvr)nik7 &ra=anite/ tr&ove-poedine/ )emjodeli/ )naet"ii i lia koi vr(at ra)ni uslu&iOsnova7 neto pri!odite od site i)vori minus pridonesi )a pen)isko i )dravstveno osi&uruva*e Stapki7 do +?0.000 den C 1>D0 nad +?0.000 den C 1ED0 nad ?00.000 den C $.D0 predvideni se nekoi olesnuva*a0II#$.$ ;anoi na do!od1. ;anok na dodadena vrednost 8voveden $000 &odina9Predmet na odano"uva*e C prometot na proi)vodi i uslu&i i uvo)ot Osnova C dodadenata vrednost na proi)vodite i uslu&ite/ odnosno vkupniot i)nos na nadomestokot (to e dobien 8ili treba da se dobie9/ no be) vklu"uva*e na danokot koj e pret!odno platenObvr)nik C site pravni i f)i"ki liaStapki C osnovna 1ED i povlastena >D3a efkasno sobira*e se voveduvaat fskalnite kasi0;anok koj sodr:i mno&u prednosti7 samokontrola na dano"nite obvr)nii/ efkasnost vo naplatata/ $. Bki)iPoseben vid na dopolnitelen danok/ koj se napla4a na nekoi proi)vodi 8alko!ol/ tutun/ nafta i derivati/ avtomobili9Se dodava vr) utvrdenata ena na proi)vod pred da se presmeta ;;%+. FariniFarini se oblik na posreden danok/ "esto imaat samo fskalna namenaPredmet na arine*e C uvo)ot na stoki0 Osnova C vrednost na stokataObvr)nii C site pravni i f)i"ki lia 8so isklu"oi90 stapki C po arinski tarifnik )a sekoj vid stoka posebnoII#$.$ ;anoi na potro(uva"ka1. ;anok na imotPredmet na odano"uva*e C sopstvenosta vr) nedvi:en i nekoi vidovi podvi:en imotOsnova C pa)arnata vrednost na imototObvr)nik C sekoj &ra=anin koj ima imotStapki C nedvi:en 0.10D i podvi:en 0.0>D;anok na imot se pla4a i na nasledstvo i po osnov na promet so nedvi:nosti$. Taksi C nadomestok koj &o naplatuvaat dr:avnite or&ani )a uslu&ite koi &i davaat na pravnite i f)i"kite liaPostoi direkten nadomest taksa )a uslu&a+. 'avni )aemi C emisija na dr:avni obvr)nii so el fnansira*e na bu-etski defit i sl... Pridonesi C dobrovolni dava"ki )a soijalno osi&uruva*eII#$.$ ;anoi na imot i dru&i javni pri!odi'avni ras!odi se upotrebata na sredstvata sobrani od javnite pri!odi )a pokriva*e na javnite potrebi/ koi pretstavuvaat ostvaruva*e na funkiite na dr:avataGoleminata na javnite ras!odi se iska:uva kako proent od ,;P7 vo evropskite dr:avi se dvi:i od +0D do >0D/ od (to polovinata )a soijalni potrebi0 vo SB; i 'aponija javnite ras!odi se $0D od ,;P vo Makedonija bile .>D/ a se&a se pod +>D%o Makedonija re"isi seko&a( se pojavuva ra)lika me=u javnite pri!odi i ras!odi 8bu-etski defit9/ so nastoju-va*e 8do se&a uspe(no9 defitot da bide ispod +D od ,;P 8eden od tnr. HMastri(ki kriteriumiI na 569III. 'avni ras!odi i fskalna politikaSistemot na javni ras!odi se menuval kako (to se menuval eliot ekonomski sistem na RM;enes javnite ras!odi se fnansiraat preku bu-etot i preku fondovi.,u-et pretstavuva plan na prihodite i rashodite na edna dr:ava vo tekot na edna &odina od edna strana &i sodr:i site pri!odi po oddelni i)vori od dru&a strana &i sodr:i site ras!odi po oddelni korisnii%o dene(niot fskalen sistem na RM doa=a do (ire*e na ulo&ata na bu-etot centralen buxet 8fnansira*e na ras!odite na dr:avnata administraija9 < soijala < javni investiii < vonbu-etsko fnansira*e 8premii9%o bu-etot na RM vle&uvaat i ras!odi )a sanaija na banki/ otpremnini )a ste"ajni rabotnii/ staro devi)no (tede*e/ denaionali)aijaIII/1. Sistem na javni ras!odi i bu-et,u-etot ima stro&o propi(ana forma i se donesuva vo zakonska forma po jasno propi(ana proedura,u-etot &o donesuva i menuva 8rebalansira9 Sobranieto Funkii na bu-etot7 ra)vojna/ stabili)aiona/ soijalnaStabilizaciona7 vlijae*e vr) inAaijata0 bu-etot opfa4a nad 1#+ od ,;P/ pa so ne&o mo:e silno da se vlijae vr) odr:uva*eto stabilnostRazvojna7 fnansira*e na infrastrukturni proekti/ poddr(ka na ra)vojot na nekoi bi)nisi i tn. 8vo Makedonija do 10D od vkupniot bu-et9Socijalna7 transferi kon naselenieto so "isto soijalna priroda 8vo Makedonija okolu 10D9III/2. ,u-etot kako instrument na politikata