11. odnos misljenja i jezika logo
TRANSCRIPT
![Page 1: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/1.jpg)
05/04/23 1
Odnos mišljenja i jezika (govora)
Prof. dr Vesna Radoman
FASPER
![Page 2: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/2.jpg)
05/04/23 2
DefinicijeMIŠLJENJE
je mentalna aktivnost pretežno simboličkog karaktera preko koje se shvata realnost (spoljašnja i unutrašnja)
i u nju unosi poredak i red.
Tu spadaju mentalne operacije: - apstrahovanje - simbolizacija - konceptualizacija -generalizacija -prosuđivanje -zaključivanje
U mišljenje su takodje uključeni pamćenje i predstavljanje (dakle svi nivoi hijerarhije osim opažaja i oseta)
JEZIKSistem simbola uređenih po određenim pravilima kojima se prenosi
značenje
![Page 3: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/3.jpg)
Veoma diskutovana tema u psihologiji mišljenja:
Da li je jezik (govor) neophodan za mišljenje ili se mišljenje može odvijati nezavisno i neuslovljeno jezikom (govorom) ?
Takođe se postavlja pitanje da li je jezik moguć bez
mišljenja ?
…
![Page 4: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/4.jpg)
Podeljena shvatanja Neki smatraju da je jezik (govor)
neophodan za mišljenje i da ga određuje (Vorf,Sapir,Bruner,moskovska škola: Ivan- Smolenski, Vigotski, Lurija)
Neki autori pridaju mnogo manji značaj jeziku ili dokazuju da se mišljenje može odvijati bez učešća jezika (govora). Introspekcionisti ( bespredstavna i neverbalna miso), geštaltisti ,Pijaže
![Page 5: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/5.jpg)
ZNAČAJ RAZUMEVANJA OVOG ODNOSA ZA
kognitivnu psihologiju osoba sa jezičkim porem.
Ako jezik jeste neophodan za mišljenje to bi dalje značilo da osobe sa jezičkim poremećajem imaju teškoće sa mišljenjem i poremećaje mišljenja
... ..
![Page 6: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/6.jpg)
Dva ekstremna stanovišta
1.Mišljenje se u potpunosti svodi na jezik (Džon Votson)
2. Mišljenje i jezik su potpuno nezavisni i ne utiču jedan na drugi (Noam Čomski)
![Page 7: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/7.jpg)
TREĆA MOGUĆNOST
3.JEZIK I MIŠLJENJE SU odvojeni ali utiču jedno na drugo
05/04/23 7
![Page 8: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/8.jpg)
1.Mišljenje se svodi na pounutreni govor
Bihejviorističko shvatanje
Glavni predstavnik: John Vatson
05/04/23 8
![Page 9: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/9.jpg)
05/04/23 9
Mišljenje se svodi na govor Bihejviorista John Watson –misli su implicitne
govorne reakcije (subvokalni govor) Formula: govor, reč=misao Mišljenje je svedeno na motorne navike koje
se mogu opservirati i registrovati kroz pokrete govornih organa (larings,jezik,usne)
Motorička teorija svestimisao je bezčujni , subvokalni govor
Eksperimenti Thorson,Jacobson,Max
![Page 10: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/10.jpg)
Votson: Mišljenje se svodi na pounutreni govor
čiji se rudimenti mogu registrovati kroz minimalne pokrete govornih organa (P)
npr. neznatni pokreti laringsa koji se odvijaju tokom procesa mišljenja ili rešavanja nekog mentalnog problema
![Page 11: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/11.jpg)
Empirijska istraživanja Jacobson je eksperimentalno poredio
govor naglas i govor u sebi (iste reči ) i našao da se električni napon javlja bar u nekim govornim organima prilikom govora u sebi (brojevi i druge reči)
Jacobson 1932 instruisao je svoje S. da zamisle kako savijaju desnu ruku u laktu i našao porast elektropotencijala u ruci uprkos odsustva pokreta ruke
05/04/23 11
![Page 12: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/12.jpg)
Jacobson –ov zaključak On je utvrdio da govor naglas i govor
u sebi dovode do sličnih efekata tj. povišenja električnog potencijala u govornim organima
Upotrebio je ovo kao dokaz o svedenosti mišljenja na motoričke govorne aktivnosti
05/04/23 12
![Page 13: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/13.jpg)
Thorson- empirijska istraž. Pokazala visoku elektroaktivnost govornih
organa (jezik i usne) na koje je prikačila elektrode, a zatim ispitanicima zadavala da rešavaju jednostavne, intelektualne zadatke “u sebi”, bez govora i glasa
Dobila je vrlo slične zapise o pokretima govornih organa prilikom čujnog,glasnog izgovaranja i rešavanja zadataka “u sebi”
05/04/23 13
![Page 14: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/14.jpg)
Max 1937g. Istraživanje na eksperimentalnoj grupi gluvih
Uzorak od 19 gluvih ispitanika koji su koristili znakovni jezik i kontrolna grupa čujućih koja koristi oralni, verbalni jezik
Zadati su im intelektualni problemi slični onima u testovima inteligencije
Meren im je električni potencijal i na rukama
Rezultati: eksperimentalna grupa gluvih pokazala je veći i češći potencijal u rukama od kontrolne grupe
---
---- ---- 14
i kontrolnoj grupi čujućih
![Page 15: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/15.jpg)
Max-ov zaključak Potvrdio je svoju hipotezu o visokoj
korelaciji između motorike prstiju i mentalne aktivnosti
Jezik kojim se neko služi (verbalni ili znakovni) jeste suština njegove misli
05/04/23 15
![Page 16: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/16.jpg)
Kritika motoričke teorije svesti
Kada se tokom mišljenja javi prateća aktivnost pokreta govornih organa to ne znači da se mišljenje može svoditi na njih
Kritika: korelacija između govora i mišljenja ne znači i njihovu istovetnost
Implikacije na logopedsku i surdo ravan:poremećaj je istovremeno i jezički i
misaoni
05/04/23 16
![Page 17: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/17.jpg)
05/04/23 17
2. MIŠLJENJE I JEZIK SU POVEZANI,zavise jedno od drugog
a) mišljenje prethodi jeziku i determiniše ga b) jezik prethodi mišljenju i determiniše ga c) jezik i mišljenje su u interakcijiDosledno izvedeno na ravan jezičkih poremećaja to zna
2a. Ako se poremeti mišljenje dolazi do jezičkih poremećaja2b. Ako se poremeti jezik dolazi do poremećaja mišljenja- mišljenje logopata i
slušno oštećenih je inferiorno2c. Poremećaj jezika utiče na poremećaj mišljenja i obrnuto-mišljenje logopata
inferiorno
![Page 18: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/18.jpg)
05/04/23 18
Tri hipoteze o povezanosti a) Kognitivistička (ženevska škola)
b) Sapir-Vorfova Sapir:“nemoguće je misliti bez jezika” Moskovska škola c) Interakciona (M. Shatz)
![Page 19: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/19.jpg)
05/04/23 19
a) Mišljenje prethodi jeziku i determiniše ga
PIAGET J. Kognitivni razvoj i intelektualno sazrevanje su neophodna podloga
za razvoj govora i jezika Tokom prve dve god. života dete sebi predstavlja svet u senzorno-
motornim akcijama , dakle njegova misao je prelingvistička. Dete opaža permanentnost objekta,imitira ranije viđene akcije,anticipira buduću poziciju objekta,pre njegovog pokretanja.
Nakon druge god.(interiorizacija akcije u misao) jezik počinje da reprezentuje svet i da se povezuje sa interiorizacijom akcije i njenim pretvaranjem u misao ali jezik nije jedini faktor simbolizacije, postoji simbolička igra, odložena imitacija,mentalne slike ,crtanje itd.
Kada semiotička funkcija počinje da bude operativna onda se odvaja misao od akcije. Tada jezik igra važnu ali ne presudnu ulogu.
Pijaže tvrdi da jezik nije izvor operacionog mišljenja (primer gluvih )a izgleda i nije dovoljan za formalne operacije.
Dete ne razume reč dok nije ovladalo pojmom koji stoji iza nje
![Page 20: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/20.jpg)
Sinclair de Zvart H.
Zaključila je na osnovu svojih eksperemenata sa konzervacijom kod dece koja su verbalno trenirana da nema ubedljivih dokaza o uticaju verbalnog obučavanja na prelazak iz faze nekonzervacije u fazu konzervacije
Bruner dobio suprotne rezultate
05/04/23 20
![Page 21: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/21.jpg)
Posledice ovog shvatanja na logopedsku i surdološku ravan Mišljenje kod logopata i gluvih utiče na
njihov jezik tj. ako je njihovo mišljenje neoštećeno ne bi trebalo da utiče na njihov oštećen jezik.
Oštećeni jezik logopata i gluvih nije u ovom slučaju, povezan sa njihovim mišljenjem već sa nekim drugim činiocima
Međutim oštećeno mišljenje mentalno obolelih utiče na njihov oštećen jezik
05/04/23 21
![Page 22: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/22.jpg)
b) Jezik determiniše mišljenje Edvard Sapir i Bendžamin li Vorf su
tipični predstavnici ovog shvatanja i zato je hipoteza dobila po njima naziv
Wittgenstein,Rusell, Bowerman, Bruner, Brown
![Page 23: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/23.jpg)
05/04/23 23
Predstavnici shvatanja da jezik određuje mišljenje B. L. Whorf – teorija lingvističkog determiniz.Jezik kojim čovek govori određuje njegovo
opažanje i tumačenje sveta. Jezik predisponira ljude da misle na određeni
način. Razlike u jezicima dovode do razlike u mišljenju
Primeri: Hopi (ista reč za različite objekte), Zuni indijanci (ista reč za narandžastu i žutu
boju),Acteci ( jedna reč za sneg,led i hladnoću),
Eskimi (mnogo različitih reči za više vrsta snega)
![Page 24: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/24.jpg)
Edvard Sapir: Jezik strukturira misao Nemoguće je misliti bez jezika “Jezička zona je jedini poznat put koji
vodi ka mišljenju” Reč i govor su neinstinktivna , stečena
sredstva koja su nastala delovanjem kulture
![Page 25: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/25.jpg)
VITGENŠTAJN-filozof
“Jezik je slika sveta , a granice jezika su granice sveta”
05/04/23 25
![Page 26: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/26.jpg)
Jezik utiče na mišljenje: M.Bowerman (1982.): jezik može
uticati na razvoj pojmova. Na osnovu jezičkih struktura savlađuju se značenja
Bruner: konzervacija bolja kod dece koja su verbalizovala
R. Brown: jezik predisponira da se misli na odredjeni način.
05/04/23 26
![Page 27: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/27.jpg)
Grinfildova i Bruner: Eksperiment na tri grupe od po 20
dece od 6-13g. Prva grupa iz Uolof plemena koja govori samo svoj maternji jezik u kome ne postoji posebna reč za narandžastu i žutu boju, druga grupa su Uolof deca koja osim maternjeg govore i francuski i treća grupa su francuska deca koja govore samo francuski jezik u kome postoje posebne reči za ove boje
![Page 28: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/28.jpg)
Predpostavka od koje se pošlo:
Pošto u prvoj grupi nemaju posebnu reč za pomenute dve boje neće moći ni da klasifikuju na osnovu tih boja
U trećoj grupi gde u francuskom jeziku postoje posebne reči za dve boje uspešno će klasifikovati po boju
![Page 29: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/29.jpg)
Zadaci klasifikovanja:
Zadatak je npr. bio da se klasifikuju banana,pomorandža i okrugli žuti sat
Mogućnosti su bile klasifikacija po boji,funkciji i obliku
Pošto Uolofi nemaju posebnu reč za dve boje neće moći ni da klasifikuju uspešno po bojama
![Page 30: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/30.jpg)
Rezultat eksperimenta: Ulof deca koja nisu znala francuski
uspešno su klasifikovala prema boji Ispostavilo se da je broj grešaka jednak
u svim grupama i da se on smanjuje sa uzrastom
Ovim eksperimentom je opovrgnuta Sapir- Vorfova hipoteza
![Page 31: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/31.jpg)
Kritika Sapir-Vorfove hipoteze: Činjenica da u jeziku neke kulture ne
postoje određene reči , ne znači da pripadnici te kulture ne opažaju i ne uočavaju razlike među objektima koji se označavaju pomoću iste reči.
Pojedine reči mogu imati funkciju većeg skretanja pažnje na određene aspekte iskustva mada je način opažanja i mišljenja pripadnika različitih kultura i različitih jezika verovatno u osnovi isti
![Page 32: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/32.jpg)
Posledice stanovišta da jezik determiniše mišljenje Logopedska ravan (Matić,Sovak)
govorni poremećaj nepovoljno utiče na intelektualni razvoj
Surdološka ravan govorni deficit gluvih utiče na njihovo deficitno mišljenje
Ovo bi dovelo do zaključka da deca sa jezičkim poremećajima imaju deficitno mišljenje
05/04/23 32
![Page 33: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/33.jpg)
05/04/23 33
c) Jezik i mišljenje su u interakcijiJezik utiče na mišljenje i mišljenje
paralelno utiče na jezikTokom upotrebe reči koje ne razume
dovoljno,dete savlađuje jezička pravila koja podstiču razvoj mišljenja i mišljenje podstiče razvoj jezika (Shatz M.)
![Page 34: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/34.jpg)
Merilin Šac (M.Shatz 1987) Jezički i kognitivni razvoj teku
paralelno ,utičući jedan na drugi interaktivno U toku razvoja jezika postoji organizacija i
reorganizacija tog sistema pod dejstvom kognitivnog razvoja
Upotreba reči (koje u početku nemaju značenje) u okviru jezičkih pravila doprinosi kognitivnom razvoju i njihovom kasnijem razumevanju
05/04/23 34
![Page 35: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/35.jpg)
05/04/23 35
Interakcionističko shvatanje
Jezik i mišljenje međusobno utiču jedno na drugo
Tipični predstavnici ovog shvatanja su: Shatz, Bates , Snider itd.
![Page 36: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/36.jpg)
Reperkusije Dovoljan je smer uticaja poremećenog
jezika na poremećeno mišljenje da bi doveo do stanovišta da osobe sa jezičkim poremećajima imaju i poremećaje na planu mišljenja.
05/04/23 36
![Page 37: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/37.jpg)
05/04/23 37
3. Jezik i mišljenje su nezavisni Vircburška škola i Geštaltistička škola Smith-ov eksperiment (tubocurarinhlorid Eksperimenti sa majmunima (Keler) Mišljenje gluvih Slučaj Antoni (Curtiss&Yamada) i “Chatter box” deca
![Page 38: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/38.jpg)
Smitov eksperiment Istraživač Smith je sebe izložio
delovanju smrtonosnog otrova kurare koji je paralisao njegove govorne organe.
Nakon intervencije koja je neutralisala delovanje otrova on je izvestio da je tokom dejstva otrova bio potpuno svestan i sposoban da rešava jednostavne probleme tj.da misli, uprkos inhibiciji govornih organa
05/04/23 38
![Page 39: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/39.jpg)
Slučaj Antoni Antoni je bio star 6,5 god. Kada mu je
zadata: - Lajter internacionalna skala - Pijažeovi zadaci
konzervacije,klasifikacije i serijacije - Bentonov test vizuelne percep. - Knoksove kocke - Baterija jezičkih testovaRezultati na neverbalnim kognitivnim
testovima veoma niski, a na jezičkim visoki
05/04/23 39
![Page 40: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/40.jpg)
Furth Hans- surdopsiholog
Adekvatno mišljenje i uspešno rešavanje intelektualnih problema kod gluvih dokazi su da jezik ,koji je kod njih oštećen, ne utiče bitno na razvoj njihovog mišljenja
05/04/23 40
![Page 41: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/41.jpg)
Logopedski slučajevi Lenebergov pacijent sa anartrijom
(1962;1964) kongenitalnog tipa bio je u stanju da razume vrlo složene pojmove i da izvrši različite komplikovane naloge
Neki tipovi motorne Brokine afazije pri kojoj razumevanje i mišljenje nisu oštećeni, a jezičke funkcije jesu
05/04/23 41
![Page 42: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/42.jpg)
05/04/23 42
Slučaj gospodina Ballard-agluvonemog instruktora na nacionalnom koledžu u Vašingtonu
“Ja mogu preneti svoje misli i osećanja roditeljima i braći pomoću prirodnih znakova ili pantomimom i ja mogu da razumem šta oni meni kažu istim putem. Naša komunikacija se međutim odnosi na dnevne rutinske aktivnosti vezane za kuću i teško da nadilaze krug mojih sopstvenih opservacija.
Moj otac je imao običaj da me vodi sa sobom na njegova poslovna putovanja u inostranstvo jer je to smatrao kompenzacionom merom za moj gubitak sluha. Činio je to češće sa mnom nego sa mojom braćom objašnjavajući da oni mogu mnoge informacije dobiti čulom sluha a da ja zavisim isključivo od vida kod upoznavanja spoljašnjeg sveta.”
![Page 43: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/43.jpg)
05/04/23 43
Mr. Ballard- nastavak Tokom tih sjajnih putovanja, a 2-3 godine pre početka mog
školovanja tokom koga sam upoznao osnove pismenosti, ja sam počeo da se pitam:”kako postaje svet”. Kada mi je ovo pitanje palo na pamet počeo sam da razmišljam o njemu dugo vremena. Moja radoznalost je bila probuđena:”kakvo je poreklo ljudskog života u njegovom prvom pojavljivanju na planeti zemlji, i o biljkama takođe, o razlogu postojanja zemlje,sunca ,meseca,zvezda. Ne sećam se šta je to prvo bilo što me je navelo na pitanje o poreklu stvari. Pre tog vremena imao sam ideje o poreklu deteta od roditelja, o razmnožavanju životinja i nastanku biljaka od semena( mislim da sam tada bio star oko 5 godina ).Oko 9 godina sam imao kada sam sebi počeo da postavljam pitanja o poreklu univerzuma. U 11-oj godini sam smešten u instituciju gde sam počeo da se obrazujem.
![Page 44: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/44.jpg)
Shvatanje Vilijama Džejmsa
O mogučnosti mišljenja neverbalnim putem
05/04/23 44
![Page 45: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/45.jpg)
05/04/23 45
Šema W.James-a“Neka tačka A bude iskustvo od koga polaze
brojne individue koje razmišljaju, a tačka Z je praktični zaključak , racionalno proizašao
iz njega. Jedna individua do tog zaključka dolazi određenom linijom, druga drugačijom. Jedna sledi tok engleskih predstava reči a druga nemačkih verbalnih predstava. Kod nekih prevladava vizuelna predstava kod drugih taktilna.
![Page 46: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/46.jpg)
Iz Džejmsovog shvatanja proizilazi: Da se pravilno rezonovanje tj. mišljenje
može obaviti i bez verbalnih sredstava Dakle i mišljenje onih koji imaju
verbalni deficit može se obavljati pravilno i neverbalnim sredstvima
05/04/23 46
![Page 47: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/47.jpg)
Reperkusije shvatanja o nezavisnosti jezika i mišljenja:
Logopedska ravan:
Jezički poremećaj nije povezan sa poremećajem mišljenja i obratno,
poremećaj mišljenja nije povezan sa poremećajem jezika
05/04/23 47
![Page 48: 11. Odnos misljenja i jezika logo](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082210/589aee391a28abe2458bc8b6/html5/thumbnails/48.jpg)
Klasifikacija različitih shvatanja po Dž. Grin:1. Jezik je neophodan za proces
mišljenja i on determiniše način na koji mislimo
2. Mišljenje prethodi jeziku i neophodno je za razvoj jezika
3. Jezik i mišljenje imaju nezavisne korene i razvijaju se u početku paralelno da bi kasnije došlo do interakcije (Vigotski)