7/29/2019 116. - 4

1/311

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJUIZMEU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE KOJI SEODNOSI NA IPA PROGRAM PREKOGRANINE SURADNJE SLOVENIJA

HRVATSKA U OKVIRU INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOI, SKONANIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Zagreb, kolovoz 2013.

7/29/2019 116. - 4

2/311

PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJUIZMEU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE KOJI SEODNOSI NA IPA PROGRAM PREKOGRANINE SURADNJE SLOVENIJA

HRVATSKA U OKVIRU INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOI, S

KONANIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donoenje Zakona o potvrivanju Sporazuma o financiranjuizmeu Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije koji se odnosi na IPA Programprekogranine suradnje Slovenija Hrvatska u okviru Instrumenta pretpristupne pomoi, (udaljnjem tekstu Sporazum o financiranju) sadrana je u lanku 140. stavku 1. UstavaRepublike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 proieni tekst).

II. OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE ZAKONOM ELI POSTIIVlada Republike Hrvatske i Komisija Europskih zajednica su dana 27. kolovoza 2007.

godine sklopile Okvirni sporazum izmeu Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskihzajednica o pravilima za suradnju u vezi s pruanjem financijske pomoi Europske unijeRepublici Hrvatskoj u provedbi pomou u okviru Instrumenta pretpristupne pomoi (IPA)kojeg je Hrvatski sabor potvrdio dana 03. listopada 2007. (Narodne novine Meunarodniugovori, broj 10/2007) (u daljnjem tekstu: Okvirni sporazum). Okvirni sporazum odreujeopa pravila suradnje i provedbe pomoi Europske unije u okviru Instrumenta pretpristupnepomoi (IPA).

Dana 27. veljae 2008. godine Komisija Europskih zajednica je usvojila IPA

Program prekogranine suradnje Slovenija Hrvatska" za pomo Zajednice u okviruInstrumenta pretpristupne pomoi za komponentu Prekogranina suradnja usvojen OdlukomKomisije C(2008)0739, izmijenjen i dopunjen Odlukom Komisije C(2010)3779 (u daljnjemtekstu: Program) kojim se podupire prekogranina suradnja izmeu Republike Hrvatske iRepublike Slovenije te je u cilju provedbe tog programa neophodno da Vlada RepublikeHrvatske i Europska komisija sklope Sporazum o financiranju, kako bi se odredili uvjetipotrebni za isporuku pomoi Europske unije, pravila i postupci u vezi s isplatom vezanom uzovu pomo, kao i uvjeti pod kojima e se upravljati tom pomoi. Cilj Programa za razdobljeod 2007. do 2013. godine je stvaranje dinaminog prekograninog podruja s intenzivnominterakcijom izmeu razvojnih aktera i njihovih dionika na oba prekogranina podruja.

Dodatan cilj Programa je izgraditi kapacitet lokalnih, regionalnih i nacionalnihinstitucija za upravljanje EU programima te ih pripremiti za upravljanje buduimprekograninim programima u okviru cilja 3 kohezijske politike EU, Europska teritorijalnasuradnja.

Tehniki, pravni i administrativni okvir u kojem e se u Republici Hrvatskoj provoditimjere financirane iz Programa odreen je Okvirnim sporazumom. Sporazum o financiranjuureuje detaljne uvjete potrebne za isporuku pomoi Europske unije, pravila i postupke u vezis isplatom vezanom uz ovu pomo, kao i uvjete pod kojima e se upravljati tom pomoi.

Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici odranoj 26. lipnja 2013. godineOdluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma o financiranju aktom klase: 022-

03/13-11/98, urbroja: 50301-05/05-13-2.

7/29/2019 116. - 4

3/311

2

Sporazum o financiranju predstavlja sporazum standardnog sadraja i oblika natemelju kojeg se mogu primiti sredstva za projekte, kakav Europska komisija obino sklapa sdravama primateljicama pomoi Europske unije.

Sporazum o financiranju sadri Dodatak A IPA Program prekogranine suradnjeSlovenija Hrvatska za pomo Zajednice u okviru Instrumenta pretpristupne pomoi zakomponentu Prekogranina suradnja usvojen Odlukom Komisije C(2008)0739, izmijenjen idopunjen Odlukom Komisije C(2010)3779 i Dodatak B Okvirni sporazum izmeuKomisije Europskih zajednica i Vlade Republike Hrvatske od 27. kolovoza 2007. u kome jesadran Okvirni sporazum o pravilima za suradnju u vezi s pruanjem financijske pomoiEuropske unije Republici Hrvatskoj u provedbi pomoi u okviru Instrumenta pretpristupnepomoi (IPA) kojeg je Hrvatski sabor potvrdio dana 03. listopada 2007. (Narodne novine -Meunarodni ugovori, broj 10/2007).

Provedba Programa kroz komponentu Prekogranina suradnja programa IPA odvijate se prema tzv. podijeljenom upravljanju, to je sustav provedbe programa EU u kojemodgovornosti za upravljanje zadrava sredinjica Europske komisije (Bruxelles). Praenje i

vrednovanje Programa i projekata provode se u svrhu sustavnog nadzora nad provedbom iprocjene uinka dogovorenih aktivnosti i mjera te slue kao korektivni mehanizam u sluajuneispunjavanja predvienih rezultata ili nepotivanja dogovorenih rokova. Praenje projekatafinanciranih sredstvima Europske unije trenutno se u Hrvatskoj obavlja putem Zajednikognadzornog odbora.

Sporazum o financiranju je u ime Komisije 12. prosinca 2012. godine u Bruxellesupotpisao g. Walter Deffaa, glavni direktor, a u ime Vlade Republike Hrvatske 27. lipnja 2013.godine u Zagrebu g. Matija Derk, pomonik ministra regionalnoga razvoja i fondovaEuropske unije, u svojstvu Nacionalnog koordinatora programa IPA.

III. OSNOVNA PITANJA KOJA SE PREDLAU UREDITI ZAKONOMOvim Zakonom potvruje se Sporazum o financiranju kako bi njegove odredbe u

skladu s lankom 141. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 proieni tekst), postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Potvrivanjem Sporazuma o financiranju stvara se pravna osnova za bespovratnokoritenje financijskih sredstava za projekte pomoi Programa za 2012. i 2013. godinu.

Zakonom se utvruje nain osiguranja financijskih sredstava potrebnih radiizvravanja Sporazuma o financiranju odnosno provedbe Zakona i odreuje sredinje tijelodravne uprave nadleno za provedbu Zakona. Zakonom se takoer utvruje stupanje na

snagu Sporazuma o financiranju te dan stupanja na snagu Zakona.

7/29/2019 116. - 4

4/311

3

IV. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Provedba ovoga Zakona zahtijeva osiguranje dodatnih financijskih sredstava u

dravnom proraunu Republike Hrvatske. Za provedbu ovoga Zakona osiguran je financijskidoprinos Republike Hrvatske u svrhu sufinanciranja odreenih aktivnosti koji proizlaze izSporazuma o financiranju u proraunu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europskeunije.

Najvii iznos pomoi IPA u sklopu IPA Program prekogranine suradnje Slovenija Hrvatska za godine 2012. i 2013. izraunat s obzirom na prihvatljive javne izdatke utvruje seu visini od 42.703.502,00 eura.

Trokovi sufinanciranja koje osigurava Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondovaEuropske unije ulazit e u redovna proraunska sredstva Ministarstva u 2013., u iznosu od274.000,00 kuna.

V. PRIJEDLOG ZA DONOENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Temelj za donoenje ovoga Zakona po hitnom postupku nalazi se u lanku 204.Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/2013) i u skladu je s Odlukom iRjeenjem Ustavnog suda U-I-3845/2006 i U-I-5348/2012 (Narodne novine, broj 12/2013) ito u drugim, osobito opravdanim dravnim razlozima.

S obzirom da je Sporazum o financiranju stupio na snagu 27. lipnja 2013. godinekada ga je potpisala posljednja od dvije stranke, potrebno je da se po hitnom postupku doneseZakon, kako bi se omoguilo potvrivanje Sporazuma. Donoenje Zakona po hitnom

postupku potrebno je iz razloga kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnogporetka Republike Hrvatske. Donoenjem Zakona po hitnom postupku omoguiti e setakoer i provedba ugovorenih projekta.

S obzirom na prirodu postupka potvrivanja meunarodnih ugovora, kojim drava iformalno izraava spremnost da bude obvezana ve potpisanim meunarodnim ugovorom,kao i na injenicu da se u ovoj fazi postupka, u pravilu, ne mogu izvriti izmjene ili dopuneteksta meunarodnog ugovora, predlae se ovaj Zakon raspraviti i prihvatiti po hitnompostupku, objedinjavajui prvo i drugo itanje.

7/29/2019 116. - 4

5/311

4

KONANI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRIVANJU SPORAZUMA OFINANCIRANJU IZMEU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE

KOMISIJE KOJI SE ODNOSI NA IPA PROGRAM PREKOGRANINESURADNJE SLOVENIJA HRVATSKA U OKVIRU INSTRUMENTA

PRETPRISTUPNE POMOI

lanak 1.

Potvruje se Sporazum o financiranju izmeu Vlade Republike Hrvatske i Europskekomisije koji se odnosi na IPA Program prekogranine suradnje Slovenija Hrvatska uokviru Instrumenta pretpristupne pomoi, potpisan u Bruxellesu dana 12. prosinca 2012.godine i u Zagrebu dana 27. lipnja 2013. godine, u izvorniku na engleskom jeziku.

lanak 2.

Tekst Sporazuma o financiranju iz lanka 1. ovoga Zakona, u izvorniku na engleskomjeziku i u prijevodu na hrvatski jezik glasi:

7/29/2019 116. - 4

6/311

5

SPORAZUM O FINANCIRANJU

IZMEU

VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

I

EUROPSKE KOMISIJE

KOJI SE ODNOSI NA IPA PROGRAM PREKOGRANINESURADNJE SLOVENIJA - HRVATSKA

U OKVIRUINSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOI

Sklopljen

(podijeljeno upravljanje)

7/29/2019 116. - 4

7/311

6

SADRAJ

Preambula

1. Program

2. Provedba programa

3. Strukture i nadlena tijela

4. Financiranje

5. Automatski i konani povrat sredstava

6. Postupanje s primicima

7. Prihvatljivost izdataka

8. Javna nabava

9. uvanje dokumenata10. Tumaenje

11. Djelomina nitavost i nenamjerne praznine

12. Preispitivanje i izmjena i dopuna

13. Prestanak

14. Rjeavanje razlika

15. Obavijesti

16. Broj izvornika

17 Dodaci

18. Stupanje na snagu

Dodatak A IPA Prekogranini program Slovenija Hrvatska za pomoZajednice u okviru Instrumenta pretpristupne pomoi za komponentuPrekogranina suradnja usvojen Odlukom Komisije C(2008) 0739,izmijenjen i dopunjen Odlukom Komisije C(2012) 4980

Dodatak B Okvirni sporazum izmeu Komisije Europskih zajednica i VladeRepublike Hrvatske od 27. kolovoza 2007.

7/29/2019 116. - 4

8/311

7

SPORAZUM O FINANCIRANJU

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

i

EUROPSKA KOMISIJA

dalje u tekstu zajedniki kao stranke ili pojedinano kao drava korisnica, u sluaju Vlade

Republike Hrvatske, ili Komisija, u sluaju Europske komisije.

Budui da

(a) Dana 17. srpnja 2006. godine, Vijee Europske unije usvojilo je Uredbu (EZ-a) br.1085/2006 kojom se uspostavlja Instrument pretpristupne pomoi1 (dalje u tekstuIPA okvirna uredba). Na snazi od 1. sijenja 2007. godine, ova IPA okvirna uredba,zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom (EU) br. 153/2012, predstavlja jedinstvenupravnu osnovu za pruanje financijske pomoi dravama kandidatkinjama i dravama

potencijalnim kandidatkinjama u njihovim nastojanjima da unaprijede politike,gospodarske i institucionalne reforme na putu do njihovog eventualnog punopravnog

lanstva u Europskoj uniji.

(b) Dana 12. lipnja 2007., Komisija je usvojila Uredbu (EZ-a) br. 718/2007, zadnjeizmijenjena i dopunjena uredbom br. 813/2012, kojom se provodi IPA Okvirnauredba2, koja sadri detaljne vaee odredbe o upravljanju i kontroli (dalje u tekstuIPA Provedbena uredba).

(c) Pomo Europske unije u okviru Instrumenta pretpristupne pomoi treba nastavitipodupirati drave korisnice u njihovom nastojanju da ojaaju demokratske institucije ivladavinu prava, reformu javne uprave, provedbu gospodarskih reformi, potivanjeljudskih i manjinskih prava, promicanje ravnopravnosti spolova, potporu razvojucivilnog drutva i unaprijede regionalnu suradnju kao i pomirbu i obnovu te dapridonose odrivom razvoju i smanjenju siromatva.

Pomo Europske unije za drave kandidatkinje treba se dodatno usredotoiti nausvajanje i provedbu pune pravne steevine Europske unije, a posebice njihovojpripremi za provedbu poljoprivredne i kohezijske politike Unije.

1 SL L 210, 31. 7. 2006., str. 82.2 SL L 170 29.6.2007. str. 1.

7/29/2019 116. - 4

9/311

8

(d) Dana 27. kolovoza 2007. godine stranke su sklopile Okvirni sporazum u kojem seodreuju opa pravila za suradnju i provedbu pomoi Unije u okviru Instrumenta zapretpristupnu pomo (dalje u tekstu: Okvirni sporazum).

(e) Dana 27. veljae, Komisija je usvojila IPA Prekogranini program Slovenija -

Hrvatska (dalje u tekstu: Program) Odlukom Komisije C(2008)0739 uz izmjene idopune Odluke Komisije C(2012) 4980, kojom se podupire prekogranina suradnjaizmeu Republike Slovenije i Republike Hrvatske (dalje u tekstu: drave sudionice).Program e se provoditi podijeljenim upravljanjem, u skladu s odredbama iz lanka53. toke b i Glave II. dijela drugog Uredbe Vijea (EZ-a, Euratom) br. 1605/2002 od25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi vaeoj za opi proraun Europskih zajednica3

(dalje u tekstu: Financijska uredba).

(f) Nuno je za provedbu ovog programa da stranke sklope Sporazum o financiranju(dalje u tekstu: ovaj Sporazum) kako bi se odredile:

(i) odredbe kojima drava korisnica prihvaa pomo Europske unije i ugovarapravila i postupke koji se odnose na isplatu povezanu s takvom pomoi; i

(ii) uvjeti prema kojima se upravlja pomoi, ukljuujui relevantne metode inadlenosti za provedbu Programa.

SPORAZUMJELE SU SE O SLJEDEEM:

1. PROGRAM

Komisija e sudjelovati, bespovratnim sredstvima, u financiranju Programa, koji

je naveden u Dodatku A ovom Sporazumu:

Broj programa: CCI 2007CB16IPO002

Naziv: IPA prekogranini program Slovenija Hrvatska

2. PROVEDBA PROGRAMA

(1) Program se provodi podijeljenim upravljanjem, u smislu lanka 53. toke bFinancijske uredbe.

(2) Program se provodi u skladu s odredbama iz odjeljka 2. poglavlja III. glave II., drugogdijela IPA Provedbene uredbe (lanci 101. do 138.), odredbama Okvirnog sporazuma,koji je naveden u Dodatku B ovom Sporazumu i odredbama Odluke KomisijeC(2008)0739 od 27. veljae 2008., kojom se odobrava IPA prekogranini programSlovenija Hrvatska, uz izmjene i dopune Odluke Komisije C(2012) 4980.

(3) Drave sudionice nastoje osigurati da sve aktivnosti i ciljevi koji se nastoje ostvaritiprovedbom Programa budu usklaeni sa zakonodavstvom Unije i politikama koje suna snazi te da budu primjenjive na relevantni sektor i doprinose postupnomusklaivanju spravnom steevinom Europske unije.

3 SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

7/29/2019 116. - 4

10/311

9

(4) Drave sudionice osiguravaju odgovarajuu koordinaciju, usklaenost ikomplementarnost pomoi koja se prua u okviru Programa s drugim oblicima pomoiZajednice, ukljuujui, ali ne ograniujui se na ostale komponente IPA-e definiraneIPA okvirnom uredbom, kao i financijsku pomo Europske investicijske banke, drugihmeunarodnih financijskih institucija i bilateralnih donatora.

3. STRUKTURE I NADLENA TIJELA

(1) Nacionalni IPA koordinator, kako je navedeno u lanku 22. IPA provedbene uredbe tekako je imenovan u skladu s Okvirnim sporazumom nadlean je za koordinacijusudjelovanja drava korisnica u relevantnim prekograninim programima kao i utransnacionalnim, meuregionalnim ili programima morskih slivova u okviru drugihinstrumenata Unije.

(2) Drave korisnice uspostavljaju sustav kontrole kako je opisano, prema lanku 108.IPA Provedbene uredbe, u poglavlju 11. Programa.

(3) Drave sudionice uspostavljaju zajedniki nadzorni odbor za Program, prema lanku110. IPA Provedbene uredbe.

(4) Drave sudionice odgovorne su za upravljanje i kontrolu Programa posebice krozmjere iz lanka 114. IPA Provedbene uredbe, ukljuujui i povrat nepropisnoisplaenih iznosa.

(5) Drave sudionice sklapaju pisani sporazum koji definira njihove meusobne odnosekako bi se programskim tijelima omoguilo izvravanje njihovih dunosti kojeproizlaze iz IPA provedbene uredbe, prema lanku 118. te Uredbe i koje se nalaze udodatku opisa sustava upravljanja i kontrole iz lanka 115. te Uredbe. U skladu salankom 121. stavkom 2. te Uredbe, takav pisani sporazum pokriva i odredbe pod

tokom 8. ovoga Sporazuma.

4. FINANCIRANJE

Ukupno financiranje za provedbu Programa definirano ovim Sporazumom je sljedee:

(a) doprinos Europske unije utvren je na najvie 42.703,502 , kako je detaljno opisanou poglavlju 9. Programa. No plaanje doprinosa Europske unije od strane Komisijeizvrava se unutar granica dostupnih sredstava.

(b) troak struktura i tijela uspostavljenih od strane drave korisnika za provedbu

Programa snosi korisnik uz izuzetak trokova iz lanka 94. stavka 1. toke (f) IPAProvedbene uredbe, kako je opisano u Programu.

7/29/2019 116. - 4

11/311

10

5. AUTOMATSKI I KONANI POVRAT SREDSTAVA

Prema lanku 137. IPA Provedbene uredbe i lanku 166. stavak 3. Financijske uredbe,

(a) svaki dio proraunskog izdvajanja za Program automatski se vraa u sluaju da, do 31.

prosinca tree godine koja slijedi nakon godine n u kojoj je izvreno izdvajanje izprorauna:

(i) nije iskoriten u svrhu pred-financiranja; ili

(ii) nije iskoriten za meu-plaanja; ili

(iii) nije dostavljena izjava o izdacima u vezi s njim;

(b) onaj dio proraunskih izdvajanja koji je jo otvoren 31. prosinca 2017. za koji nijedana izjava o izdacima do 31. prosinca 2018. automatski se vraa.

6. POSTUPANJE S PRIMICIMA

(1) Sukladno lanku 35. IPA Provedbene uredbe, primici u svrhe IPA-e ukljuuju prihodostvaren nekom aktivnosti, tijekom razdoblja njenog sufinanciranja, od prodaje,najmova, upisa/naknada za usluge ili drugih jednakovrijednih primitaka osim:

(a) primitaka ostvarenih tijekom ekonomskog vijeka sufinanciranih investicija usluaju investicija u tvrtke;

(b) primitaka ostvarenih unutar okvira mjere financijskog inenjeringa, ukljuujuipoduzetniki kapital i kreditne fondove, garancijske fondove, leasing;

(c) gdje je primjenjivo, sudjelovanje privatnog sektora u sufinanciranju aktivnosti,to se u financijskim tablicama programa iskazuje zajedno s javnimsudjelovanjem.

(2) Primici kako su odreeni u prethodnom stavku 1. predstavljaju dohodak koji seoduzima od iznosa prihvatljivih izdataka za odnosnu aktivnost. Najkasnije dozatvaranja Programa, takvi primici se oduzimaju od prihvatljivih izdataka relevantneaktivnosti u cijelosti ili pro rata, ovisno o tome jesu li ostvareni u cijelosti ili samodjelomino sufinanciranjem aktivnosti.

7. PRIHVATLJIVOST IZDATAKA

(1) Izdaci u okviru Programa prihvatljivi su za sudjelovanje Europske unije ukoliko sustvarno nastali nakon potpisivanja ovog Sporazuma.

(2) Sukladno lanku 34. stavku 3. i lanku 89. lanku 2. IPA Provedbene uredbe, sljedeiizdaci nisu prihvatljivi za sufinanciranje Europske unije u okviru Programa:

(a) porezi, ukljuujui poreze na dodanu vrijednost;

7/29/2019 116. - 4

12/311

11

(b) carinske i uvozne pristojbe, ili drugi trokovi;

(c) kupnja, najam ili zakup zemljita i postojeih zgrada;

(d) novane kazne, financijske kazne i trokovi sporova;

(e) operativni trokovi;

(f) rabljena oprema;

(g) bankovni trokovi, trokovi garancija i slini trokovi;

(h) trokovi konverzije, trokovi teajnih naknada i razlika povezani s bilokojim od sastavnih pojedinanih euro rauna, kao i drugi isto financijskiizdaci;

(i) nefinancijski izdaci;

(j) kamata na dug.

(3) Iznimno od odredbe prethodnog stavka 2. i u skladu sa lankom 89. stavkom 3. IPAProvedbene uredbe, Komisija e odluiti ovisno o sluaju jesu li sljedei izdaciprihvatljivi:

(a) porezi na dodanu vrijednost, ako su ispunjeni sljedei uvjeti:

(i) ne mogu biti vraeni ni na koji nain,

(ii) utvreno je da ih snosi krajnji korisnik, i

(iii) jasno su utvreni u projektnom prijedlogu.

(b) trokovi za transnacionalne financijske transakcije;

(c) u sluaju da provedba neke aktivnosti zahtijeva otvaranje zasebnog rauna ilivie njih, bankovni trokovi za otvaranje i voenje tih rauna;

(d) naknade za pravne savjete, javnobiljenike naknade, trokovi tehnikih ilifinancijskih strunjaka i raunovodstveni ili revizijski trokovi, ako su izravnopovezani sa sufinanciranom aktivnosti i potrebni za njenu pripremu ili provedbu;

(e) troak garancija koje daje banka ili druge financijske institucije, do one mjere dokoje garancije zahtijeva nacionalno zakonodavstvo ili zakonodavstvo EU;

(f) trokovi reija, pod uvjetom da su utemeljeni na stvarnim trokovima koji semogu pripisati provedbi odnosne aktivnosti. Jedinstvene stope na osnoviprosjenih trokova ne smiju prijei 25% onih izravnih trokova neke aktivnostikoji mogu utjecati na razinu trokova reija. Obraun se uredno dokumentira iperiodiki pregledava;

(g) kupnja zemljita za iznos vei od 10% prihvatljivih izdataka odnosne aktivnosti.

7/29/2019 116. - 4

13/311

12

(4) Osim tehnike pomoi za program iz lanka 94. i u skladu sa lankom 89. stavkom 4.IPA Provedbene uredbe, prihvatljivi su sljedei izdaci koje plaaju javna tijela upripremi ili provedbi neke aktivnosti:

(a) trokovi strunih usluga koje prua javno tijelo, koje nije krajnji korisnik, u

pripremi ili provedbi neke aktivnosti;(b) trokovi pruanja usluga povezanih s pripremom i provedbom neke aktivnosti

koje prua javno tijelo koje je ujedno i krajnji korisnik i koje izvodi nekuaktivnost za svoj vlastiti raun bez ukljuivanja drugih vanjskih pruatelja uslugaako su to dodatni trokovi i ako se odnose bilo na stvarno i izravno plaeneizdatke za sufinanciranu aktivnost.

Odnosno javno tijelo ili fakturira trokove iz toke (a) ovog stavka krajnjem korisnikuili potvruje te trokove na osnovi dokumenata jednake dokazne vrijednosti kojidoputaju utvrivanje stvarnih trokova koje je to tijelo platilo za tu aktivnost.

Trokovi iz toke (b) ovog stavka moraju se potvrditi pomou dokumenata kojidoputaju utvrivanje stvarnih trokova koje je odnosno javno tijelo platilo za tuaktivnost.

(5) Ne dovodei u pitanje odredbe stavaka 1. do 4., dodatna pravila o prihvatljivostiizdataka drave sudionice mogu odrediti u Programu.

8. PRAVILA JAVNE NABAVE

Sukladno lanku 121. stavku 1. IPA Provedbene uredbe, postupci nabave na cijelompodruju prekograninog programa, kako na slovenskom, tako i na hrvatskomdravnom podruju, slijede odredbe poglavlja 3. dijela 2., glave IV. Financijske

uredbe i poglavlja 3. dijela 2., glave III. Uredbe Komisije (EZ-a, Euratom) br.2342/20024, kao i Odluke Komisije C(2007) 2034 o Pravilima i postupcima sklapanjaugovora za nabavu usluga, robe i radova koji se financiraju iz opeg proraunaEuropskih zajednica u sklopu suradnje s treim zemljama, uz izuzimanje odjeljkaII.8.2. Ove odredbe primijenit e se na cijelom prekograninom podruju, kako napodruju drava lanica tako i na podruju drava korisnica.

9. UVANJE DOKUMENATA

(1) U skladu sa lankom 134. IPA Provedbene uredbe, svi dokumenti povezani sProgramom uvaju se u razdoblju od najmanje tri godine nakon zatvaranja Programa,

kako je odreeno u lanku 133. stavku 5. te Uredbe.

Ovo razdoblje se prekida bilo u sluaju pravnog postupka ili na opravdan zahtjevKomisije.

4 SL L 357, 31.12.2002., str.1.

7/29/2019 116. - 4

14/311

13

(2) Dokumenti i evidencija uva se u skladu s odredbama iz lanka 134. stavcima 2. do 7.IPA Provedbene uredbe.

10. TUMAENJE

(1) Ako nema izriite odredbe suprotne ovom Sporazumu, pojmovi koji se koriste u ovomSporazumu nose isto znaenje kao ono koje im je pripisano u IPA Okvirnoj uredbi i

IPA Provedbenoj uredbi.

(2) Ako u ovom Sporazumu nema izriite suprotne odredbe, pozivanje na ovaj Sporazumpredstavlja pozivanje na ovaj Sporazum kako je povremeno izmijenjen, dopunjen ilizamijenjen.

(3) Svako pozivanje na uredbe Vijea ili Komisije odnosi se na svaku izmijenjenu,dopunjenu ili zamijenjenu verziju istih uredbi.

(4) Naslovi u ovom Sporazumu nemaju pravno znaenje i ne utjeu na njegovotumaenje.

11. DJELOMINA NITAVOST I NENAMJERNE PRAZNINE

(1) Ukoliko neka odredba ovog Sporazuma je ili postane nitava ili ako ovaj Sporazumsadri nenamjerne praznine, to nee utjecati na valjanost ostalih odredbi ovogSporazuma. Stranke e zamijeniti nitavu odredbu valjanom odredbom koja e biti to

je mogue blia svrsi i namjeri nitave odredbe.

(2) Stranke e popuniti sve nenamjerne praznine odredbom koja najbolje odgovara svrsi inamjeri ovog Sporazuma u skladu s IPA Okvirnom uredbom i IPA Provedbenomuredbom.

12. PREISPITIVANJE I IZMJENA I DOPUNA

(1) Provedba ovog Sporazuma predmet je periodinih preispitivanja u vrijeme kojestranke meusobno dogovaraju.

(2) Svaka izmjena i dopuna dogovorena izmeu stranaka bit e u pisanom obliku i bit edio ovog Sporazuma. Takva izmjena i dopuna stupa na snagu na datum koji odredestranke.

13. PRESTANAK

(1) Ne dovodei u pitanje stavak 2., ovaj Sporazum prestaje tri godine nakon datumazatvaranja Programa kako je odreeno u lanku 133. stavku 5. IPA Provedbeneuredbe. Prestanak ovog Sporazuma ne iskljuuje mogunost za Komisiju da izvrifinancijske ispravke u skladu sa lancima 49. - 54. te Uredbe.

(2) Ovaj Sporazum moe okonati bilo koja stranka uz pisanu obavijest drugoj stranci.Takav prestanak stupa na snagu est kalendarskih mjeseci od datuma pisane obavijesti.

7/29/2019 116. - 4

15/311

14

14. RJEAVANJE RAZLIKA

(1) Razlike nastale uslijed tumaenja, upravljanja i provedbe ovog Sporazuma, na bilokojoj i svim razinama sudjelovanja, rjeavat e se mirnim putem konzultacijamaizmeu stranaka.

(2) U sluaju da se ne uspije rijeiti mirnim putem, svaka stranka moe pitanje podnijetina arbitrau u skladu s Fakultativnim pravilima Stalnog arbitranog suda za arbitrauizmeu meunarodnih organizacija i drava na snazi na datum potpisivanja ovogSporazuma.

(3) Jezik koji e se koristiti u arbitranom postupku je engleski jezik. Tijelo zaimenovanje bit e glavni tajnik Stalnog arbitranog suda na pisani zahtjev koji podnosineka od stranaka. Pravorijek arbitra je obvezujui za sve stranke i bez prava na albu.

15. OBAVIJESTI

(1) Svaka obavijest u vezi s ovim Sporazumom bit e u pisanom obliku i na engleskomjeziku. Svaka obavijest mora biti potpisana i dostavljena kao izvorni dokument iliputem faksa.

(2) Svaka obavijest u vezi s ovim Sporazumom mora se slati na sljedee adrese:

Za Komisiju:

Europska KomisijaOpa uprava za regionalnu politikuB-1049 BruxellesBelgijaFaks : +32 2 206 32 90

Za zemlju korisnika:

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unijeRadnika cesta 8010000 ZagrebHrvatskaFaks: +385 1/6303 216

16. BROJ IZVORNIKA

Ovaj Sporazum sastavljen je u dva izvornika na engleskom jeziku.

17. DODACI

Dodaci A i B sastavni su dio ovog Sporazuma.

7/29/2019 116. - 4

16/311

15

18. STUPANJE NA SNAGU

Ovaj Sporazum stupa na snagu na datum kada Primatelj obavijesti Komisiju da su sviunutarnji postupci u Republici Hrvatskoj potrebni za stupanje na snagu ovog Sporazumaispunjeni.

Ovaj Sporazum e se privremeno primjenjivati od datuma njegovog potpisivanja.

Ovaj Sporazum e zamijeniti Sporazum o financiranju izmeu Vlade Republike Hrvatske iEuropske komisije koji se odnosi na IPA program prekogranine suradnje Slovenija -Hrvatska u okviru Instrumenta pretpristupne pomoi, potpisan u Zagrebu 25. oujka 2011.godine.

Potpisano, za i u ime Komisije,

U Bruxellesu,

12. prosinca 2012. godine

g. Walter Deffaa, v.r., glavni direktorP.OJOSE PALMA-ANDRSglavni direktor

Potpisano, za i u ime Vlade Republike Hrvatske

U Zagrebu,

27. lipnja 2013. godine

g. Matija Derk, v.r., pomonik ministraNacionalni IPA koordinator

7/29/2019 116. - 4

17/311

16

DODATAK A IPA PROGRAM PREKOGRANINE SURADNJE SLOVENIJA HRVATSKA 2007. 2013. ZA POMO ZAJEDNICE U OKVIRUINSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOI ZA KOMPONENTUPREKOGRANINA SURADNJA USVOJEN ODLUKOM KOMISIJEC(2008)0739, TE ZADNJE IZMIJENJEN I DOPUNJEN ODLUKOM

KOMISIJE C (2012) 4980

7/29/2019 116. - 4

18/311

17

DODATAK B OKVIRNI SPORAZUM IZMEU KOMISIJE EUROPSKIHZAJEDNICA I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE OD 27.KOLOVOZA 2007.

7/29/2019 116. - 4

19/311

18

Instrument pretpristupne pomoiPrekogranina suradnja

SlovenijaHrvatskaOperativni program

2007.-2013.

Br.CCI : 2007 CB 16 I PO 002

4. listopada 2011.

7/29/2019 116. - 4

20/311

19

SADRAJ

SAETAK .............................................................................................................................22

1. UVOD ...............................................................................................................................24

1.1. Pozadina .......................................................................................................................24

1.2. Svrha .............................................................................................................................25

1.3. Znaajni strateki dokumenti i propisi ............................................................................25

1.4. Postupak izrade programa .............................................................................................27

2 DRUTVENOGOSPODARSKA ANALIZA PROGRAMSKOG PODRUJA ......................29

2.1. Utvrivanje podruja koja zadovoljavaju uvjete ..............................................................29

2.2. Geografski opis prihvatljivih podruja.............................................................................30

2.2.1. Mediteransko podruje ........................................................................................31

2.2.2. Dinarsko gorje .....................................................................................................32

2.2.3. Alpe i podalpska gorja .........................................................................................32

2.2.4. Panonski bazen ...................................................................................................33

2.3 Demografija ....................................................................................................................33

2.3.1 Nacionalne i etnike manjine ................................................................................35

2.4. Gospodarstvo ................................................................................................................37

2.4.1. Poljoprivreda i ruralni razvoj ................................................................................382.4.2. Industrija ..............................................................................................................38

2.4.3. Mala i srednja poduzea (MSP) ...........................................................................38

2.4.4. Usluge .................................................................................................................39

2.4.5. Turizam ...............................................................................................................39

2.5. Okoli i zatita prirode ...................................................................................................41

2.5.1. Zatita prirode .....................................................................................................41

2.5.2. Obrada vode (vodoopskrba + plan prerade otpadnih voda) .................................42

2.6. Energetika .....................................................................................................................43

2.7. Promet ...........................................................................................................................44

2.7.1. Ceste ...................................................................................................................44

2.7.2. eljeznice ............................................................................................................44

2.7.3. Pomorske luke .....................................................................................................45

2.7.4. Granini prijelazi ..................................................................................................45

2.8. Ljudski potencijali ..........................................................................................................45

2.8.1. Trite rada .........................................................................................................452.8.2. Obrazovanje ........................................................................................................47

7/29/2019 116. - 4

21/311

20

2.9. Istraivanje, razvoj i inovacije ........................................................................................48

2.10. Kultura .........................................................................................................................48

2.11. Lokalni i regionalni razvoj ............................................................................................49

2.12. Informacijska i komunikacijska tehnologija...................................................................49

3. ANALIZA SNAGA, SLABOSTI, MOGUNOSTI I PRIJETNJI (SWOT) .............................51

4. PROGRAMSKA STRATEGIJA .........................................................................................54

4.1. Strateke pretpostavke ..................................................................................................54

4.2. Osnovna naela ............................................................................................................54

4.3. Strateki cilj ...................................................................................................................55

5. OBRAZLOENJE ODABRANIH PRIORITETA .................................................................56

6. OPIS PRIORITETA I MJERA ...........................................................................................58

6.1. Gospodarski i drutveni razvoj .......................................................................................606.1.1. Turizam i ruralni razvoj ........................................................................................61

6.1.2. Razvoj poduzetnitva ..........................................................................................61

6.1.3. Drutvena integracija ...........................................................................................62

6.2. Odrivo upravljanje prirodnim resursima ........................................................................62

6.2.1 Zatita okolia ......................................................................................................63

6.2.2. Zatita prirode i odrivi razvoj ..............................................................................64

6.3 Tehnika pomo .............................................................................................................64

7. HORIZONTALNE TEME ..................................................................................................668. KORISNICI .......................................................................................................................67

9. PLAN FINANCIRANJA .....................................................................................................68

10. PRIHVATLJIVI IZDACI ...................................................................................................69

11. STRUKTURA PROVEDBE .............................................................................................71

11.1. Razina upravljanja .......................................................................................................73

11.1.1. Zajedniki odbor za praenje (JMC) ..................................................................73

11.1.2. Upravljako tijelo (MA) .......................................................................................74

11.1.3. Nacionalno tijelo (NA) ........................................................................................75

11.1.4. Tijelo za ovjeravanje (CA) ..................................................................................75

11.1.5. Revizijsko tijelo (AA) ..........................................................................................76

11.2. Operativna razina ........................................................................................................77

11.2.1. Zajedniko tehniko tajnitvo (JTS) i Informacijska toka ..................................77

11.2.1.1. Zadaci Zajednikog tehnikog tajnitva .......................................................77

11.2.1.2. Zadaci Informacijske toke ..........................................................................78

12. PROVEDBENE ODREDBE ............................................................................................7912.1. Glavni korisnik (naelo vodeeg partnera) ...................................................................79

7/29/2019 116. - 4

22/311

21

12.2. Dodjela sredstava ........................................................................................................80

12.2.1. Informacije i savjetovanje ..................................................................................80

12.2.2. Dostava projekata ..............................................................................................80

12.2.3. Procjena projekata i odluka o financiranju ..........................................................80

12.2.4. Ugovaranje ........................................................................................................81

12.2.5. Provedba projekta .............................................................................................82

12.3. Financijska kontrola .....................................................................................................82

12.4. Plaanja ......................................................................................................................83

12.5. Nepravilnosti i financijski ispravci .................................................................................85

12.6. Praenje i procjena ......................................................................................................85

12.6.1. Praenje ............................................................................................................85

12.6.2. Procjena ............................................................................................................8612.6.2.1. Godinje izvjee o provedbi .......................................................................86

12.6.2.2. Zavrno izvjee o provedbi ........................................................................86

12.7. Informiranje i promidba ..............................................................................................86

13. SAETAK EXANTE EVALUACIJE ................................................................................89

13.1. Postupak i sadraj ex ante evaluacije ..........................................................................89

13.2. Saetak zakljuaka i daljnje preporuke za svaku kljunu sastavnicu ex anteevaluacije .............................................................................................................................90

13.2.1. Procjena drutvenogospodarske analize i vanost strategije za utvrenepotrebe ..........................................................................................................................90

13.2.2. Evaluacija osnova strategije i njezina usklaenost .............................................90

13.2.3. Procjene koherentnosti strategije s regionalnim i nacionalnim politikama istratekim smjernicama Zajednice.................................................................................91

13.2.4. Procjene oekivanih rezultata i vjerojatnih utjecaja ............................................91

13.2.5. Procjena predloenih sustava provedbe ............................................................92

POPIS KRATICA: .................................................................................................................95

7/29/2019 116. - 4

23/311

22

SAETAK

Operativni program prekogranine suradnje SlovenijaHrvatska 2007.2013. (OP)

program je razvoja kojega su zajedniki osmislile Slovenija i Hrvatska u cilju rjeavanjazajednikih problema i iskoritavanja dijeljenih potencijala u predstojeem sedmogodinjemrazdoblju. Program e sufinancirati Europska unija (EU) unutar Instrumenta pretpristupnepomoi (IPA).

IPA je novi pravni i financijski instrument EUa koji je primjenjiv na dravekandidatkinje i drave potencijalne kandidatkinje, kao i na drave lanice koje dijeleprekogranini program s navedenim dravama. Ovaj novi instrument omoguava dravamasudionicama na vanjskoj granici EUa uspostavljanje zajednikog programa koji e biti voensustavom zajednikih pravila, ime se stvaraju preduvjeti za razvoj realnih prekograninihprojekata.

Operativni program (OP) je dokument koji sadri programsku strategiju i implementacijskearanmane za prihvatljivo podruje koje obuhvaa NUTS 3 regije du SlovenskoHrvatske: granice Pomurska, Podravska, Savinjska, Spodnjeposavska, JugovzhodnaSlovenija, Notranjskokraka, Obalnokraka i Osrednjeslovenska regije u Sloveniji teMeimurska, Varadinska, Krapinskozagorska, Zagrebaka, Karlovaka,Primorskogoranska, Istarska upanija i Grad Zagreb u Hrvatskoj.

Dokument e koristiti osobe ukljuene u provedbu Programa i korisnici projekata kojisudjeluju u prekograninim inicijativama, a koje e doprinositi postizanju ciljeva postavljenihu okviru triju programskih prioriteta: 1) Gospodarski i drutveni razvoj, 2) Odrivoupravljanje prirodnim resursima i 3) Tehnika pomo. Vizija programa jest da prekogranino

podruje izme

u Hrvatske i Slovenije postane kompetitivnije uz stvaranje preduvjeta odrivihivotnih uvjeta i blagostanja za sve stanovnike, putem istraivanja razvojnih mogunosti koje

pruaju prekogranine aktivnosti.

U procesu implementacije OP e kombinirati financijska sredstva iz Europskoga Fonda zaRegionalni Razvoj (ERDF) koji je dostupan Sloveniji kao dravi lanici EU i IPA sredstva kojasu dostupna Hrvatskoj kao dravi kandidatkinji za lanstvo u EU, udruenih u jedinstvenojIPA alokaciji financijskih sredstava. Za prve tri godine predvien je iznos od 15,7 milijunaeura IPA sredstava za financiranje prekograninih projekata sa postotkom EU sufinanciranjaod 85%.

Programom e upravljati zajedniki Slovenija i Hrvatska na nain podijeljenoga sustava

upravljanja. Odgovorne institucije za implementaciju programa e visvis Europskekomisije biti Vladin ured za lokalnu upravu i samoupravu i regionalnu politiku kao Upravljakotijelo programa (UT). Upravljakom tijelu pomagat e Zajedniko tehniko tajnitvosmjeteno u Ljubljani (Slovenija) sa Info punktom smjetenim u Zagrebu (Hrvatska)odgovornim za pribavljanje informacija i pomoi prema projektnim prijaviteljima/korisnicima.Projekti e biti izabrani zajedniki od strane Zajednikog odbora za praenje.

Na projektnoj razini prekogranini program bit e temeljen na tzv. principu vodeegpartnera koji predvia da vodei korisnik (vodei partner) preuzme voenje izrade ipostavljanja zajednikoga projekta u partnerstvu, ukljuujui najmanje jednogprekograninog partnera s drugim konanim korisnicima projekta (partnerima). U novomeprogramu samo e zajedniki projekti biti selektirani i financirani putem jedinstvenoga poziva

za dostavu projektnih prijedloga te e biti potvreni od strane Zajednikog odbora zapraenje kao strateki projekti.

7/29/2019 116. - 4

24/311

23

Razvojne orijentacije i implementacijske strukture Operativnog programa su u skladu spravnom osnovom i smjernicama IPA, posebice s ciljevima Lisabonske i Gothenburgkestrategije.

7/29/2019 116. - 4

25/311

24

1. UVOD

1.1. PozadinaSlovenskohrvatska prekogranina suradnja traje ve nekoliko godina i ima potporu razliitiheuropskih i nacionalnih financijskih instrumenata, poevi u 2003. Programom PHARE uSloveniji i s programom CARDS 2003. Lokalni razvoj pograninih podruja u Hrvatskoj, kaopreteama novog pristupa programa za susjedstvo.

Slovenija, Hrvatska i Maarska su 2004. godine razvile trilateralni program prekograninesuradnje pod nazivom Program za susjedstvo SlovenijaMaarskaHrvatska za razdoblje2004.2006. (engl. Neighbourhood Programme NP) u cilju bolje pripreme za posljediceproirenja i jaanja dobrih odnosa izmeu te tri susjedne zemlje. Program za susjedstvo

prua temelj za razvoj i provedbu zajednikog projekta razvoja u dva prioritetna podruja:gospodarskoj i drutvenoj povezanosti i razvoju ljudskih potencijala te odrivom razvoju.

Program za susjedstvo uveo je zajedniki proces prijava i odabira na obje strane granice;meutim, ugovaranje i provedba jo su se uvijek vodili zasebno u skladu s razliitim pravnimosnovama ERDFa i pretpristupnih fondova. U razdoblju 2004.-2006. objavljena su samo dvapoziva za dostavljanje ponuda, zasebno u prosincu 2004. i u studenom 2005., za iznose od9,5 milijuna eura sredstava iz ERDFa za slovenske predlagatelje projekata i 8 milijuna euraiz programa CARDS/PHARE za hrvatske predlagatelje projekata. Ukupno je za oba pozivabilo 304 prijavljenih projekata u Sloveniji i 197 projekata hrvatskih predlagatelja. Na obje jestrane dolo do porasta broja prijavljenih projekata u drugom pozivu za dostavljanje ponudaza priblino 34%, to govori o golemom interesu za prekograninu suradnju u prihvatljivom

podruju koji e vjerojatno biti i vei u novom programskom razdoblju.

Program za susjedstvo postavio je temelje za novi program IPA, koji zahvaljujui novojpravnoj osnovi ima za cilj svladavanje administrativnih prepreka koje su bile smetnjadosadanjoj prekograninoj suradnji. IPA kao jedinstveni instrument:

1. tvori zajedniku pravnu osnovu primjenjivu i na drave lanice i dravekandidatkinje/potencijalne kandidatkinje;

2. predstavlja zajedniki financijski instrument zamjenjujui sve financijske instrumente zavanjska djelovanja u upotrebi u 2000.2006. (PHARE, ISPA, SAPARD, CARDS,Pretpristupni instrument za Tursku);

3. podrazumijeva zajednika predviena sredstva programa, spajajui Europski fond zaregionalni razvoj i sredstva IPA; sredstva IPA mogu se upotrijebiti na cijelom prihvatljivompodruju;

4. predvia stvaranje zajednikih organa upravljanja, to omoguava zajedniku provedbuna razini programa (Upravljako tijelo) i projekata (glavni korisnik);

5. uvodi zajedniki sustav pravila za provedbu programa i projekata.

U novoj financijskoj perspektivi 2007.2013. trilateralni Program za susjedstvo 2004.2006.preoblien je u tri bilateralna programa: OP SlovenijaHrvatska 2007.2013. i OP Maarska iHrvatska 2007.2013. koji su programi IPA na vanjskim granicama Europske unije te OP

SlovenijaMaarska. 2007.2013., koji je postao europski teritorijalni program suradnjepokrivajui unutarnju granicu EU. Osim toga, iskustva iz razdoblja 2004.2006. s vrlo niskim

7/29/2019 116. - 4

26/311

25

udjelom trilateralnih projekata i s obrascem projekata koji pokazuje da prekograninasuradnja ovisi uvelike o blizini pograninih podruja i o slinosti drutvenogospodarskogsadraja, kao i o postojanju snanih povijesnih, gospodarskih, kulturalnih i drutvenih veza(jezik), takoer su pokazala da je bilateralan program odgovarajui izbor.

1.2. Svrha

Slijedei strategiju i ciljeve iz Lisabona i Gothenburga, prekogranino podruje izmeuHrvatske i Slovenije uvia mogunost da uini ovo podruje konkurentnim, uz odrive ivotneuvjete i blagostanje njegovih stanovnika, uzimajui u obzir prilike za razvoj koje proizlaze izzajednikog prekograninog djelovanja. Iz tog su razloga Hrvatska i Slovenija razradilezajedniki IPA Operativni program prekogranine suradnje 2007.2013.

Operativni program je dokument koji postavlja okvir za implementaciju programske strategijetemeljem analize socioekonomske situacije u Slovenskome i Hrvatskome prekograninompodruju u smislu analize snaga (prednosti) i slabosti.

Ovaj dokument e biti koristan osobama ukljuenim u implementaciju programa kao i svim

projektnim korisnicima. Dokument sadri informacije o prioritetima i specifinim ciljevima kojisu kvantificirani brojnim pokazateljima rezultata kako bi mjerili napredak programa u odnosuna osnovnu situaciju kao i efikasnost postizanja ciljeva programa.

Jednako vaan dio Operativnoga programa su implementacijske smjernice, koje opisujusustav praenja i evaluacije, zatim prua informacije o tijelu odgovornim za dospijee isplataod strane Europske komisije i tijela odgovornih za isplatu korisnicima projekata. Takoer,dokument sadri i definicije procedura vezanim uz financijske tijekove kako bi se osiguralatransparentnost spomenutih tijekova.

U provedbi ovoga OPa spajaju se sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, koji jeraspoloiv Sloveniji kao dravi lanici EU, sa sredstvima IPA raspoloivim Hrvatskoj kaodravi kandidatkinji EU, koja su zdruena u jedinstvena sredstva programa.

Zahvaljujui IPAi, novi e Operativni program izmeu dviju susjednih zemalja znaitiprekograninu suradnju na vioj razini i pridonijet e poticanju razvoja u regiji. Cilj je spojitirazliite sektore kroz zajedniko rjeavanje problema i traenje dobrih prekograninihprojekata, koji mogu donijeti vidljive i odrive rezultate kroz cijelu prekograninu regiju.

1.3. Znaajni strateki dokumenti i propisi

Instrument pretpristupne pomoi okvirna je uredba, u kojoj se utvruju ciljevi i osnovna

naela pomo

i u pretpristupnom razdoblju te izraava pet komponenti od kojih sesastoji Instrument pretpristupne pomoi Komponente IPA.

Komponenta prekogranine suradnje obuhvaa razliite mehanizme suradnje(prekogranina suradnja izmeu drava korisnica i drava lanica i prekogranina suradnjameu dravama korisnicama) te stoga zahtijeva odgovarajue propise za svaki od tihmehanizama.

Glavne regulative Europske unije: Uredba Vijea (EZ) br. 1085/2006 kojom se utemeljuje Instrument pretpristupne

pomoi Opa uredba IPA;

7/29/2019 116. - 4

27/311

26

Uredba Komisije (EZ) br. 718/2007 od 12. lipnja 2007. o provedbi Uredbe Vijea (EZ)br. 1085/2006 kojom se utemeljuje Instrument pretpristupne pomoi ProvedbenaUredba IPA;

lanci 98, 99, 100, 101 i 102. Uredbe Vijea (EZ) br. 1083/2006 o financijskimispravcima;

lanci 27. do 34. Uredbe Komisije (EZ) br. 1828/2006 kojima se utvruju propisi zaprovedbu Uredbe (EZ) br. 1083/2006 i Uredbe (EZ) br. 1080/2006 Europskogparlamenta i Vijea vezano uz nepravilnosti;

3. poglavlje 2. dijela, glava IV, Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 i 3. poglavlje 2.dijela, glava III, Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002, kao i Odluka Komisije C(2006) 117 datirana 24. Sijenja 2006. vezano uz nabavu.

Operativni program SlovenijaHrvatska 2007.2013. mora biti u skladu i s Viegodinjimindikativnim programskim dokumentom (VIPD) za 2007.2009. Republike Hrvatske zaprvo trogodinje financijsko razdoblje.

U Stratekim smjernicama Europske zajednice za kohezijsku politiku prepoznata su triprioriteta za europsku kohezijsku politiku u razdoblju 2007.2013., usmjerena na strategije izLisabona (konkurentnost) i Gothenburga (odrivost). ak i ako se ovaj program IPAe neuklapa u okvir Europske teritorijalne suradnje u pravnom smislu, orijentacije koje pruajuStrateke smjernice Europske zajednice uzete su u obzir u dizajniranju programskestrategije.

Nacionalni razvojni plan (NDP) ukljuuje sve razvojnoinvesticijske programe i projekte uSloveniji za razdoblje 2007.2013., koje e se financirati ili sufinancirati iz dravnih iliopinskih prorauna. Konkretni ciljevi NDPa su:

- Poveati kapital gospodarstva, drutva i okolia, i;

- Poveati uinkovitost u smislu gospodarske konkurentnosti, kakvoe ivljenja iodrivog koritenja prirodnih resursa.

Nacionalni strateki referentni okvir (NSRF) Slovenije dopunjuje Nacionalni razvojni plan.NSRO u Sloveniji ukljuuje programe i projekte iz NDPa, koje e se sufinancirani izProrauna EUe te koji e pridonijeti ciljevima nove europske kohezijske politike za razdoblje2007.2013. U slovenskom Nacionalnom stratekom referentnom okviru teritorijalna suradnjai programi IPAe nisu odreeni kao pojedinani prioriteti, ali su ukljueni kao jedan ododlomaka 5. Prioriteta NSRFa (Interakcija mjera za postizanje dugoronog odrivograzvoja).

S obzirom na Okvir stratekog razvoja za razdoblje 2006.2013. za Hrvatsku, regionalnirazvoj jedan je od njegovih glavnih dijelova. Stoga postoji poseban naglasak naprekograninu suradnju kao jednom od instrumenata regionalnog razvoja, koji ne samo dapodrazumijeva ulaganje u infrastrukturu ve i zahtijeva aktivnosti usmjerene na unaprjeenjeklime za ulaganja, razvoj poduzetnitva, obrazovanja, turizma i ouvanje prostora i okolia.Prekograninu suradnju takoer treba poticati u cilju smanjivanja utjecaja granica na razvoj iomoguavanja graanima i poslovnom sektoru koritenje i iskoritavanje mogunosti tritaEU.

Nacionalna strategija regionalnog razvoja Hrvatske navodi prekograninu suradnju kaopojedinaan prioritet u Poglavlju 4.3.7. Prekogranina suradnja, ukljuujui sljedeeprioritete:

- Razvoj urbanih, ruralnih i priobalnih prekograninih podruja;- Unaprjeenje poduzetnitva te malih i srednjih poduzea;

7/29/2019 116. - 4

28/311

27

- Turizam;- Lokalni razvoj i inicijativa pri zapoljavanju (LDEI);- Jednake mogunosti za ene i mukarce;- Zatita prirode, kulture i okolia;- Koritenje obnovljivih izvora energije;

- Unaprjeenje prijevozne i telekomunikacijske infrastrukture te opskrbe vodom ienergijom.

Regija prekogranine suradnje na slovenskoj se strani poklapa s ciljnim podrujem Programaruralnog razvoja za razdoblje 2007.2013. financiranog iz Europskog fonda za poljoprivredu iruralni razvoj, a na hrvatskoj strani s 4. Komponentom programa IPAe za 2007.2013. Todokazuje da je koordinacija neophodna. Openito, dvojno financiranje ak i onih projekatakod kojih su ciljevi razliitih programa relativno slini sprjeava injenica da su ista tijelaukljuena u postupke savjetovanja i odobravanja projekata koji su potencijalno prihvatljivi uokviru prekogranine suradnje i Programa ruralnog razvoja ili 4. Komponente programa IPA.U provedbi programa posebna panja e biti posveena aktivnostima sufinanciranim

programom prekogranine suradnje Slovenije i Hrvatske, a koje nisu podrane od bilo kojedruge IPA komponente.

1.4. Postupak izrade programa

Razvoj programa zapoeo je 2005., kada je uspostavljena bilateralna radna skupina koja sesastojala od slovenskog (Vladinog ureda za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku) te odhrvatskih predstavnika (Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, a od lipnja2006. i od predstavnika Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka te od sijenja 2008.Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva). itav je postupakobavljen u partnerskom pristupu pod koordinacijom Vladinog ureda za lokalnu samoupravu i

regionalnu politiku, koji je predloen za Upravljako tijelo.

Ovaj je program razvijen u skladu s Uredbom Vijea (EZ) br. 1085/2006 kojom seuspostavlja Instrument pretpristupne pomoi te Uredbom Komisije (EZ) br. 718/2007 od 12.lipnja 2007. za provedbu Uredbe Vijea (EZ) br. 1085/2006 kojom se uspostavlja Instrumentpretpristupne pomoi (IPA). Ovaj je program pripremljen i stupa na snagu u partnerstvuizmeu dravnih tijela Slovenije i Hrvatske.

Osim savjetovanja na dravnoj razini, odrani su i bilateralni sastanci radnih skupina.Uglavnom su bili usmjereni na strukture za provedbu programa, primjenu na razini projekta,financijsko izvrenje i kontrolu.

Tablica 1: Postupak izrade programaAktivnost Datum Mjesto RezultatBilateralna razina1. Sastanak BRS 20.07.2005. Rakian Razmjena podataka, rasprava o opem stratekom

pristupu, utvrivanje kljunih problema, radni akcijskiplan

2. Sastanak BRS 21.10.2005. Ljubljana Procjena prvog poziva, podruje koje zadovoljavauvjete, podjela zadataka za pripremu OPa

3. Sastanak BRS 26.01.2006. Ljubljana Rezultati stratekih radionica u Sloveniji i Hrvatskoj,unakrsna provjera tema, prioriteta, ciljeva, kljunih

sudionika utvr

enih s obje strane, postupci odabira

7/29/2019 116. - 4

29/311

28

4. Sastanak BRS 11.04.2006. Zagreb SWOT, vizija, prioriteti, posebni ciljevi suradnje,prepoznavanje tipologija projekata i postupci odabira,razgovor o strukturama provedbe

5. Sastanak BRS 06.06.2006. Ljubljana Analiza upitnika o idejama/inicijativama projekata

6. Sastanak BRS 20.11.2006. Zagreb SEA, pregled napomena ministarstava o OPu, pregledexante napomena, struktura provedbe

7. Sastanak BRS 26.04.2007. Ljubljana Rasprava o nacrtu OPa i postizanje zavrnih dogovorao poglavljima

8. Sastanak BRS 06.11.2007. Ljubljana Rasprava o komentarima Europske komisije napredloeni OP SIAT 2007.2013.

Dravna i regionalna razina1. Radionica sdravnimpredstavnicima zaSWOT ANALIZU iSTRATEKE TEME

14.11.2005. Ljubljana Sektorski podaci za pripremu stratekih tema

2. Radionica sregionalnim

predstavnicima zaSWOT ANALIZU iSTRATEKE TEME

21.11.2005. Ljubljana Regionalni podaci za pripremu stratekih tema

3. Radionica sdravnim i regionalnimpredstavnicima(Hrvatski dravniodbor za Interreg zaSWOT ANALIZU istrateke teme

03.04.2006. Zagreb Sektorski i regionalni podaci za pripremu stratekihtema

Osim programskih skupina, u objema je dravama u postupak izrade programa krozsavjetodavne postupke ukljuen i velik broj dionika iz regija, na dravnim i lokalnim razinama,kako je prikazano u tablici iznad. Na radionicama je postignut dogovor o stratekom cilju,stratekim temama i SWOT analizi.

Postupak savjetovanja s razliitim drutvenogospodarskim partnerima organiziran je na objestrane granice. Uvedene su sljedee aktivnosti:

Online forum Analiza ideja vezanih uz projekt (od potencijalnih kandidata) Web komentari na nacrt Operativnog programa Predstavljanje Operativnog programa razliitim dionicima Radionice (vidjeti tablicu iznad)

U proljee 2006. strunjaci iz Slovenije i Hrvatske pripremili su upitnik za projektne ideje, kojije zatim poslan potencijalnim ponuditeljima u objema drava. Primljena su 192 odgovora saslovenske i 117 odgovora s hrvatske strane, to govori o postojanju vrlo velikog interesa zaprojekte prekogranine suradnje. Analiza upitnika bila je temelj za pripremu stratekog dijelaOperativnog programa SlovenijaHrvatska za razdoblje 2007.2013. Rezultat analizepokazuje da se veina projektnih ideja odnosi na turizam, gospodarstvo, zatitu prirode iodrivi razvoj.

Usporedno s razradom operativnog Programa, izvrena je i exante evaluacija. Preporukeexante procjenitelja ukljuene su u operativni Program. Postupak procjene bio jeinteraktivan i u uskoj koordinaciji s programskim timom, kako u smislu vremena, tako i u

smislu sadraja.

7/29/2019 116. - 4

30/311

29

U skladu s Direktivom 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijea o procjeni uinakapojedinih planova i programa na okoli (Slubeni list L 197 od 21.07.2001.) izraena jeStrateka procjena utjecaja na okoli (SEA) i dodana kao Prilog 2 ovom dokumentu.

2 DRUTVENO

GOSPODARSKA ANALIZA PROGRAMSKOGPODRUJA

2.1. Utvrivanje podruja koja zadovoljavaju uvjete

Podruje obuhvaeno programom je podruje zajednike slovenskohrvatske granice.Predmetne upanije i regije su teritorijalne jedinice na razini NUTS 3.

Tablica 2: Podruja razine NUTS 3 koja zadovoljavaju uvjete Slovenije i Hrvatske

SLOVENIJA (Statistike regije) HRVATSKA (upanije)

Pomurska, Podravska, Savinjska, Spodnjeposavska,Jugovzhodna Slovenija, Notranjskokraka,Obalnokraka, Osrednjeslovenska (20%)

Meimurska, Varadinska, Krapinskozagorska,Zagrebaka,Karlovaka, Primorskogoranska, Istarska,Grad Zagreb (20%)

Karta 1: Podruja razine NUTS 3 koja zadovoljavaju uvjete Slovenije i Hrvatske:

U skladu sa zakonskom odredbom, lanak 88. i lanak 97. Uredbe Komisije (EZ) br.718/2007, programski su partneri dogovorili da su Grad Zagreb (hrvatska upanija razine

NUTS 3) i Osrednjeslovenska (slovenska statistika regija razine NUTS 3) susjedne regije uOperativnom programu SlovenijaHrvatska za razdoblje 2007.2013.

7/29/2019 116. - 4

31/311

30

Grad Zagreb se nalazi na podruju razine NUTS 3 i susjedna je regija Zagrebakoj iKrapinskozagorskoj upaniji, koje su prihvatljiva podruja Hrvatske za IPA programprekogranine suradnje SlovenijaHrvatska 2007.2013. Isto tako, podruje Grada Zagrebageografski, gospodarski i drutveno ini sastavni dio ire regije, naime, Grad Zagreb je samo25 km udaljen od slovenskohrvatske granice.

Nadalje, u pripremi Operativnog programa SlovenijaHrvatska 2007.2013., nakon rasprava opredloenim buduim prioritetima suradnje, vano je napomenuti da je Grad Zagreb srediteistraivanja i razvoja te pokreta razvoja poduzetnitva, stoga bi Grad Zagreb mogaopoduprijeti i potaknuti razvoj prekogranine istraivake obuke, poslovnih inicijativa,znanstvenih parkova te promicanje sveuilinoposlovnih veza i razvoj ljudskih potencijala,kao to je navedeno u okviru Prioriteta br. 1 vezanog uz program iz Lisabona, koji potiekonkurentnost gospodarstva.

Sudjelovanje Grada Zagreba u IPA programu prekogranine suradnje Slovenije i Hrvatske zarazdoblje 2007.2013. podrao je Nacionalni odbor za provedbu inicijative Interreg.

U skladu s Odlukom Vlade br. 914/20075 od 18. travnja 2007. prihvatljivo podruje ovogOperativnog programa na slovenskoj strani treba proiriti na Osrednjeslovensku regiju premapravilu fleksibilnosti od 20%. Naime, Osrednjeslovenska regija ne granii izravno, ali je uprihvatljivoj udaljenosti, pored 4 regije odabranog podruja. Neke kljune institucije(sveuilita, istraivaki zavodi, itd.), koji se u Sloveniji nalaze samo u toj regiji, a mogu umnogome doprinijeti postizanju ciljeva Prioriteta jedan. Institucije takoer mogu doprinijetistvaranju dodatne vrijednosti novog programa, posebice u podruju stvaranja mrea,prenoenja iskustva prekograninim dionicima i dijeljenja znanja meu njima. Proirenjemprihvatljivog podruja, dodana vrijednost i via razina prekogranine suradnje ostvarit e sekroz aktivnosti koje e imati iri utjecaj na razvoj cjelokupnog teritorija. Ciljevima vezanima uzLisabonsku strategiju temeljitije e se pristupati kroz ukljuenost vanijih institucija koje e

moi djelovati kao glavni partneri.

2.2. Geografski opis prihvatljivih podruja

Programsko podruje obuhvaa 31.453 km2. Duljina SlovenskoHrvatske granice iznosi667,8 km.

Tablica 3: Povrina upanija i regija ukljuenih u programsko podruje

SLOVENIJA1 HRVATSKA2

Regija Podruje (km ) upanija Podruje (km )

PomurskaPodravskaSavinjskaSpodnjeposavskaJugovzhodna SlovenijaNotranjsko-krakaObalno-krakaOsrednjeslovenska

1.3362.1702.3848852.6751.4561.0442.555

MeimurskaZagrebakaKrapinsko-zagorskaKarlovakaVaradinskaPrimorsko-goranskaIstarskaGrad Zagreb

7293.0601.2293.6261.2623.5882.813641

Ukupno 14.505 Ukupno 16.948

Izvori: 1 Za Sloveniju Statistiki ured RS (SlStat podaci 2005) 2 za Hrvatsku Dravni zavod za statistiku RH,statistiki podaci za 2006. podaci Dravne geodetske uprave Republike Hrvatske povrina (km2).

7/29/2019 116. - 4

32/311

31

U programskom podruju etiriju glavnih geografskih jedinica mogu se uoiti vrlo razliitetopografske i klimatske karakteristike, kao i struktura naselja i gospodarske prilike:mediteransko podruje, Dinarsko gorje, Alpe i podalpska gorja te Panonski bazen. Nekeadministrativne jedinice proteu se preko nekoliko geografskih jedinica.

2.2.1. Mediteransko podrujeObalnokraka regija u Sloveniji te Istarska upanija i dio Primorskogoranske upanije u

Hrvatskoj pripadaju mediteranskoj zemljopisnoj regiji. Glavne prirodne jedinice su Istarskipoluotok, primorje te kvarnerski otoci Krk, Cres, Loinj i Rab. Regiju openito obiljeavaizmjena kra (krki plato s brojnim povrinskim i podzemnim krkim reljefnim obiljejima) iflikog (brdovita podruja i rijene doline) terena. Podruje je pod utjecajem mediteranskeklime. Obala je preteito strma, osim u zapadnoj Istri i na rijenim uima. Rijeke suuglavnom kratke, a najvanije su Riana, Dragonja, Mirna, Raa i Reka. Prirodni uvjeti supovoljni za uzgoj ranog povra, vinograda, voa i maslinika te za solane. Nadalje, podrujekarakterizira stoarstvo (ovce, koze, konji u Lipici), bogata kulturna batina naselja i obradakamena. Na tom se podruju nalaze dvije najsjevernije luke u Jadranu (Koper, Rijeka), kojesu najblie mediteranske luke prema sredinjoj Europi. Najvea koncentracija stanovnitva je

na obali (Koper, Izola, Piran, Pula, Rijeka), dok je zalee slabije naseljeno. Prethodnospomenuti manji gradovi takoer su gospodarska sredita ove jedinice. Prirodna bogatstvasu Jadransko more i krki fenomeni.

Pritisak na obalno podruje je vrlo jak od strane kopnenoga podruja prema moru. Stogaobalno kopneno i morsko podruje trebaju biti upravljani zajedniki s ciljanim sinergijskimefektom. Mjere za zatitu mora trebaju imati utjecaj i na kopnene dijelove. Prepoznateprobleme obalnog podruja u programu ine:

- drutvenogospodarski problemi,- urbani razvoj (litoralizacija, urbano irenje, promet),- pritisak na vodno tijelo (komunalne otpadne vode, kruti otpad),

- turistiki razvoj,- degradacija ekosistema i stanita,

- degradacija obalnoga krajolika i kulturalne batine,- nautiki sportovi (marine),- promet u marinama.

Drave na Mediteranu pripremile su ili pripremaju tzv. Programe upravljanja obalnimpodrujem (CAMP) koji su izdvojeni iz Integriranog upravljanja obalnim podrujem iusmjereni na pitanja prostornog planiranja i razvoja (priprema za regionalnu koncepcijuprostornog razvoja regija, ukljuujui obalne pojaseve), strategije odrivoga razvoja turizma,regionalnog programa za zatitu voda i upravljanje zatienim prirodnim podrujima.

7/29/2019 116. - 4

33/311

32

U okviru CAMP programa, sistematska analiza odrivih podruja je zavrena. Pokazateljiodrivosti su definirani i usvojeni, proli razvojni trendovi i budui razvojni scenariji suprocijenjeni i definirani, dok su strateke aktivnosti predloene.

2.2.2. Dinarsko gorjeDinarsko gorje prodire u Notranjskokraku regiju i Jugovzhodnu Sloveniju te u dijelovePrimorskogoranske (Gorski kotar) i Karlovake (Gorski kotar, Kordun) upanije. Glavnageografska obiljeja regije su krki reljef i sustav podzemnih voda oblikovan u karbonatnim

geolokim strukturama i izraenom zemljopisnom smjeru SZSI. Meu malobrojnimpovrinskim rijekama najvanije su Kupa/Kolpa, abranka, Krka i Korana. Regija je tipinapo svojim brojnim visokim krkim platoima nad kojima se uzdiu planinski vrhovi, grebeni ihrptovi. Izmeu tih hrptova nalaze se suhe doline i krka polja. Ova je jedinicanajsjeverozapadniji dio velikog dinarskog planinskog spleta. Najistaknutiji vijenci su Snenik,Gorski kotar, Velika Kapela, Koevski Rog i umberaka gora/Gorjanci. Podruje obiljeavavlana subkontinentalna klima s uobiajenim niskim zimskim temperaturama. Prirodni uvjetiza poljoprivredu openito su nepovoljni. Regija obiluje vrlo kvalitetnim umama i divljai. Vrlorasprena naselja svojstvena su za ovu regiju; stanovnitvo je koncentrirano samo u veimurbanim centrima (Postojna, Cerknica, Koevje, Metlika, Slunj, Delnice), koji su ujedno isredita zapoljavanja. Visoki krki platoi predstavljaju prirodne prepreke, stoga se glavniprekogranini prijevozni pravci proteu uz doline izmeu planinskih hrptova. Prirodnabogatstva su ume, krki fenomeni i divlja; s druge strane, kulturna dobra ine bogatagraditeljska i povijesna batina, kao i istaknuta kulturoloka raznolikost podruja.Prevladavajue gospodarske grane su umarstvo, drvna industrija, prijevoz, turizam i lov.

2.2.3. Alpe i podalpska gorjaOva zemljopisna jedinica obuhvaa najvei dio Savinjske i Spodnjeposavske regije uSloveniji i dijelove Krapinskozagorske upanije u Hrvatskoj. U smislu terena, prevladajudoline i hrptovi. Sjeverni dio podruja pripada Alpama (KamnikoSavinjske Alpe, Pohorje), aostale dijelove ine podalpska gorja i planine (Posavje, Bo, Haloze, Macelj). Gustoa rijeka

na ovom je podruju vrlo velika; najvanije su Sava, Drava i Savinja. Podru

je obiljeavavlana subkontinentalna klima, a u visokim planinskim podrujima nie temperature i obilnije

godinje padaline. Zapadni dijelovi regije uglavnom su prikladni za stoarstvo, dok su u

7/29/2019 116. - 4

34/311

33

istonom dijelu razvijeni jo i voarstvo i vinogradarstvo. Istoni dio regije (Savinjska ravan,Krkobreika ravan) ima neke karakteristike panonskog podruja. Stanovnitvo u regiji jevrlo prorijeeno, uz izuzetak veih gradova u dolinama i bazenima (Celje, Rogaka Slatina,Velenje, Krko, Breice). Najvaniji prekogranini prijevozni pravac tee uz dolinu Save, dokpravac kroz Haloze takoer ima veliku vanost. ume, vode, termalni izvori i atraktivankrajolik (Alpe) najvanija su prirodna bogatstva podruja, a glavni kulturni potencijal je bogatakulturna batina manjih gradova i ruralnih prostora.

2.2.4. Panonski bazenPanonski bazen obuhvaa vei dio Pomurja i Podravja, Varadinsku i Meimursku upanijute dijelove Savinjske i Spodnjeposavske regije, Krapinskozagorske, Zagrebake iKarlovake upanije. Ovo zemljopisno podruje obiljeava panonska klima i iroke ravniceisprekidane niskim breuljcima (Goriko, Slovenske Gorice, Zagorske Gorice) i izoliranimmasivima (Medvednica). Najvanije rijeke u regiji su Mura, Drava, Sava, Kolpa/Kupa iSavinja. Ovo podruje ima najpovoljnije prirodne uvjete za poljoprivredu. Gusto jenastanjeno, a prevladavajui tip naselja su velika sela uz ceste. Najvanija urbana i poslovnasredita su Maribor, Murska Sobota, Karlovac, Varadin, akovec i Krapina. Ne postoje

nikakve reljefne prepreke za prekogranine prijevozne pravce. Drava i Mura su graninerijeke izmeu Slovenije i Hrvatske. Prirodna bogatstva regije su poljoprivredno tlo, povrinskei podzemne vode, termalni izvori i ume. Bazen ima vrlo bogatu kulturnu batinu.

2.3 Demografija

Openito, smanjenje broja stanovnika i starenje populacije glavna su demografska obiljejaitavog programskog podruja. Demografska su kretanja povoljnija u urbanim centrima ukojima se broj stanovnika poveava, no ipak prvenstveno zbog migracija iz perifernihpodruja, a ne zbog prirodnog rasta. Statistiki podaci nalaze se u Tablicama 4, 5 i 6.

Statistiki podaci ukazuju na smanjenje broja stanovnitva u veini upravnih jedinica (narazini NUTS 3), jedine iznimke su Zagrebaka i Istarska upanija u Hrvatskoj, u kojima brojstanovnika raste. Odreena podruja smjetena neposredno uz granicu demografski suugroena zbog starenja stanovnitva, migracije velikog broja mladih u druga podruja zbogposla, te nedovoljna unutarnja migracija u podruju koja bi nadoknadila odlazak mladih.Pomurje u Sloveniji i Karlovaka upanija u Hrvatskoj pokazuju najvei pad brojastanovnitva u graninim podrujima. Ova negativna demografska kretanja postupnooslabljuju lokalne razvojne potencijale.

Raspodjela stanovnitva unutar regija i upanija vrlo je raznolika i neujednaena.Stanovnitvo je koncentrirano u urbanim i obalnim podrujima, koja su ujedno sredita

zapoljavanja. U prosjeku, najgue naseljene regije i upanije su: u Sloveniji Podravje,Savinjska i Obalnokraka regija, a u Hrvatskoj Meimurska, Varadinska, Zagrebaka iKrapinskozagorska upanija. Najslabije naseljena podruja su: u SlovenijiNotranjskokraka i Jugovzhodna Slovenija (jugoistona Slovenija), a u HrvatskojKarlovaka upanija.

Podaci o prirodnim kretanjima stanovnitva pokazuju da je stopa smrtnosti vea od stoperaanja na gotovo cijelom podruju, osim u Jugovzhodnoj Sloveniji i Meimurskoj upaniji,iako je ak i tamo prirodni prirast vrlo nizak. Zahvaljujui migracijama preteito mlaegstanovnitva iz problematinih podruja (ruralnih i pograninih podruja) u gradove,odreena su podruja dosegnula kritinu toku demografske iscrpljenosti, pa su ta podrujanaseljena uglavnom starijim naratajem, te je prirodna reprodukcija stanovnitva gotovo

nemogua. Raspodjela stanovnitva po dobi i indeksu starenja (udio osoba starijih od 65godina u odnosu na osobe mlae od 15 godina; u sluaju Hrvatske, prema novom popisu

7/29/2019 116. - 4

35/311

34

stanovnitva indeks starenja je udio osoba starijih od 65 godina u odnosu na osobe mlae od19) jasno ukazuje na nepovoljne indekse starenja stanovnitva. Jedine slovenske regije ukojima je indeks starenja ispod dravnog i europskog prosjeka su Savinjska i JugovzhodnaSlovenija. U Hrvatskoj su populacijski indeksi u Meimurskoj, Zagrebakoj i Varadinskojupaniji povoljniji nego u itavoj dravi.

Podaci pokazuju da prosjena starost populacije u povoljnoj slovenskoj regiji iznosi 40godina, a u hrvatskoj 39 godina. Za stanovnitvo u toj dobi, koje je ve definiralo svojprofesionalni put, teko je zapoeti s neim potpuno novim.

Tablica 4: Promjena broja stanovnika i gustoa naseljenosti (broj stanovnika na km2)SLOVENIJA 1991. 2005. Gustoa naseljenosti (2005.)PomurjePodravjeSavinjskaSpodnjeposavskaJugovzhodna SlovenijaNotranjsko-krakaObalno-kraka

Osrednjeslovenska

124.761319.694256.83469.831137.95450.517103.702

483.083

122.483319.282257.52569.940139.43451.132105.313

500.021

91,8147,1107,879,251,935,0100,6

195,7HRVATSKA 1991. 2001. Gustoa naseljenosti (2001.)MeimurskaZagrebakaKrapinsko-zagorskaKarlovakaVaradinskaPrimorsko-goranskaIstarskaGrad Zagreb

119.866282.989148.779184.577187.853323.130204.346777826

118,426309,696142,432141,787184,769305,505206,344779145

164,2101,2115,939,1146,585,273,41215,5

Izvor: 1 Podaci Ureda za statistiku RS (SIo Stat. podaci 2005.), 2 Podaci Dravnog zavoda za statistiku RH(2001).

Tablica 5: Prirodno kretanje stanovnitva i raspodjela stanovnitva po starosti (%) u programskom podrujuSLOVENIJA(2005./2006.)

ivoroeni2006.

Umrli2006.

Prirodniprirataj2006.

Dob0-142005.

Dob15-642005.

Dob>652005.

Indeksstarenjastanovnitva2005.

PomurjePodravjeSavinjskaSpodnjeposavskaJugovzhodnaSlovenijaNotranjsko-krakaObalno-krakaOsrednjeslovenskaSlovenija

1.0312.5602.3346051.295

4558354.93918.157

1.3823.1682.4637621.271

4939774.12618.825

-351-608-129-15724

-38-142813-668

13,813,514,814,415,8

14,112,214,514,1

70,871,070,969,569,4

69,571,170,070,2

15,415,514,316,114,8

16,416,715,515,6

111,9115,296,4111,793,3

116,1136,6,1106,7106,9

HRVATSKA(2001./2006.)

ivoroeni2006.

Umrli2006.

Prirodniprirataj2006.

Dob0-142001.

Dob15-642001.

Dob>602001.

Indeksstarenjastanovnitva2001.

MeimurskaZagrebakaKrapinsko-zagorskaKarlovakaVaradinskaPrimorsko-goranskaIstarskaGrad ZagrebHrvatska

1.1783.0561.2241.0231.7252.3551.6927.16040.307

1.2103.4661.9732.0872.2453.2412.1127.89049.758

-32-410-749-1.064-520-886-420-730-9449

18,5517,3717,0614,4717,2214,0215,1115,7816,4

67,668,166,2464,9467,1769,2468,8868,9267,1

18,6819,3622,3726,6621,0322,4421,7215,3021,7

72,079,894,7128,887,0109,499,793,790,7

Prosjek EU 25 16,4 67,1 12,5 132,3

7/29/2019 116. - 4

36/311

35

Izvor: 1 Podaci Ureda za statistiku RS (SIo. Stat. podaci 2005.; Podaci za slovenske regije 2006.); 2 PodaciDravnog zavoda za statistiku RH iz 2001. i 2006., 3 Eurostatova baza podataka New Cronos.

2.3.1 Nacionalne i etnike manjineProgram je vrlo vaan za podruje suradnje zbog tradicionalnih povijesnih i etnikih odnosa

ljudi koji ive s obje strane granice. U etnikom smislu, pogranino podruje vrlo je raznoliko.

I Slovenija i Hrvatska ratificirale su Okvirnu konvenciju o zatiti nacionalnih manjina iEuropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima Vijea Europe, kao i druge znaajnezakonodavne i regulatorne okvire o nacionalnim manjinama i etnikim skupinama.SLOVENIJA:

U Republici Sloveniji ive dvije tradicionalne nacionalne manjine talijanska i maarska teposebna etnika zajednica Roma. Sve tri manjine su zatiene Ustavom (lanak 64. i 65.Ustava Republike Slovenije).Obalno podruje nastanjuje talijanska nacionalna zajednica, u kojoj je talijanski jezik, uzslovenski, slubeni jezik. Etniki mjeovita podruja nalaze se unutar sljedeih opina:

Opina Koper/Capodistria; Opina Izola/Isola; Opina Piran/Pirano.

lanovi talijanske nacionalne zajednice u Sloveniji uivaju jednaka prava kako svi ostaligraani Republike Slovenije. Posebna prava dodijeljena njezinim lanovima potjeu izustavne zatite, meudravnih ugovora i meunarodnih dokumenata.Vijee Europe uredilo je zatitu ove manjine u Sloveniji na doista uzorit nain te se, u odnosuna Europsku uniju, pobrinulo za viu razinu standarda u podruju prava manjina kao jednogaod najvanijih segmenata ljudskih prava.

lanovi maarske nacionalne zajednice uglavnom ive u regiji Pomurje, u kojoj jemaarski jezik, uz slovenski, slubeni jezik. Opine s etniki mijeanim stanovnitvom nalazese u:

Opini Hodo/Hodos; Opini Moravske Toplice; Opini alovci; Opini Lendava; Opini Dobrovnik.

Ured za nacionalne pripadnosti procjenjuje da je poloaj maarske nacionalne zajednice uSloveniji vrlo dobar. Pravna zatita koja se prua lanovima maarske nacionalne zajednicete iskoritavanje njihovih prava iznad su europskih normi.

Slovenski Ured za nacionalne manjine procjenjuje da u Republici Sloveniji ivi izmeu 7.000i 10.000 Roma, a najvei broj ivi u sljedeim regijama:

Prekmurje; Dolenjska; Posavje; Bela krajina.

Predstavnici romske zajednice koji ive u Sloveniji jo su uvijek izloeni diskriminaciji; Romiine socijalno ugroenu skupinu koja je slabo obrazovana ili potpuno neobrazovana, zbogega nee moi poboljati vlastiti status bez posebnih mjera koje trebaju usvojiti svi dravni

organi.

7/29/2019 116. - 4

37/311

36

HRVATSKA

Prema Ustavnome zakonu o nacionalnim manjinama, u Hrvatskoj ive 22 nacionalnemanjine meu kojima su u programskom podruju najzastupljenije talijanska, slovenska,srpska i romska manjina. Sve nacionalne manjine u Hrvatskoj imaju potpuno zatien status ijednaka prava kao Hrvati. U nekim sluajevima postoje posebne odredbe za zatitu iutvrivanje prava razliitih manjinskih skupina, posebno u podrujima u kojima je zajednicazastupljenija ili za posebne skupine kojima su potrebni dodatni koraci i potpora za socijalnoukljuenje, poput Roma.

Sve manjine, a posebno najzastupljenije, talijanska i srpska, imaju organizirane politikestranke, a Republika Hrvatska takoer financijski podrava inicijative civilnog drutva.

Obalno podruje nastanjuje talijanska nacionalna zajednica, u kojoj je talijanski jezik, uzhrvatski, slubeni jezik u cijeloj Istarskoj upaniji.Srpska nacionalna manjina uglavnom je zastupljena u:

Karlovakoj upaniji

Primorskogoranskoj upaniji Istarskoj upaniji

Romska manjina najzastupljenija je u Meimurskoj upaniji.

Slino kao i u Sloveniji, predstavnici romske manjine u Hrvatskoj jo su uvijek izloenidiskriminaciji, bez obzira na snaan pravni okvir i usvojene strategije i propise te timepredstavljaju drutveno iskljuenu skupinu koja se, u usporedbi s drugim graanimaHrvatske, svakodnevno suoava s razlikama i jazovima.

Tablica 6: Nacionalna struktura stanovnika (%) prema odabranim nacionalnostimaSLOVENIJA (2002.) Slovenci Hrvati Druge autohtone manjine

PomurjePodravjeSavinjskaSpodnjeposavskaJugovzhodna SlovenijaNotranjsko-krakaObalno-krakaOsrednjeslovenska

86,786,184,486,783,683,371,989,5

11,32,01,92,61,84,22,3

0,8 (Roma)0,2 (Roma)//0,8 (Roma)/1,8 (Talijana)/

HRVATSKA (2001) Slovenci Hrvati Druge autohtone manjineMeimurskaZagrebakaKrapinsko-zagorskaKarlovakaVaradinska

Primorsko-goranskaIstarskaGrad Zagreb

0,140,190,310,240,3

0,940,980,41

95,296,1898,4484,2797,68

84,5971,8891,94

2,44 (Roma)0,88 (Srba)0,16 (Srba)11,04 (Srba)0,41 (Srba)

4,91 (Srba) 1,16 (Talijana)6,92 (Talijana) 3,2 (Srba)2,41 (Srba), 0,04 (Talijana)

Izvor: 1 Podaci Ureda za statistiku Republike Slovenije (popis stanovnitva 2002.), 2 Podaci Dravnog zavoda zastatistiku RH (popis stanovnitva 2001.).

Sve manjine predstavljaju bogatstvo jezine raznolikosti u pograninome podruju.

Romi su etnika zajednica u Sloveniji i nacionalna manjina u Hrvatskoj. Njihov je nain ivotajo uvijek vrlo tradicionalan, iako u obje drave postupno poinju igrati aktivniju ulogu ulokalnoj zajednici. Romi su esto na rubu drutva, iako su pravni graani i ustavni im zakonjami jednaka prava kao i drugim graanima. Govore romski jezik, koji je iroko

rasprostranjen u cijeloj Europi budui da u njoj ivi 12 milijuna Roma.

7/29/2019 116. - 4

38/311

37

Nuno je prepoznati jedinstvenost razliitih nacionalnih i etnikih manjina u podrujusuradnje.

2.4. Gospodarstvo

Programsko podruje suoava se s brojnim razliitostima u gospodarskom razvoju imogunostima zapoljavanja. S jedne strane, postoje podruja (gradovi) s visokorazvijenimuslunim djelatnostima, a esto i snanim industrijskim sektorom. S druge strane, ruralna supodruja nedovoljno razvijena. Ova podruja osobito prevladaju u blizini granica.

U nekim dijelovima spomenutih regija ne postoji dovoljan broj poduzetnika s poslovnimduhom, moderna tehnologija, usmjerenost prema izvozu, inovativnost i partnerstvo srazvojnoistraivakim organizacijama. Zbog toga je stopa nezaposlenosti u ruralnimpodrujima visoka i izraena meu odreenim skupinama (mlaa i starija radna snaga).Nedostatak mogunosti zapoljavanja porastao je iseljenjem ruralnog stanovnitva iodlaskom strunjaka u glavne gradove i iz regije.

Prednosti programskoga podruja za poboljavanje gospodarskoga razvoja su zemljopisnipoloaj, dugotrajna gospodarska suradnja i upoznatost sa susjednim jezikom, kulturom imentalitetom. Ovo podruje ima potencijal za zajedniko privlaenje stranih ulagaa irazmjenu podataka i iskustava poduzetnika o potencijalnim tritima EU jaanjem poslovneprekogranine suradnje i razvojem novih proizvoda.

Nadalje, ono posjeduje bogatu kulturnu batinu, raznolik krajolik i dobre prirodne uvjete zaraznovrsnu poljoprivrednu proizvodnju. Razvoj integrirane kulture, turizma i poljoprivrednihproizvoda i njihovo zajedniko promicanje i oglaavanje nude dobre mogunosti za razvojturizma i poljoprivrede u ovome podruju u budunosti.

U usporedbi sa slovenskim nacionalnim prosjekom, gospodarske su djelatnosti razvijenije

samo u Obalnokrakoj regiji, dok se sve druge regije nalaze ispod prosjeka; najslabije jerazvijena regija Pomurje.

Unutar programskog podruja u Hrvatskoj postoje upanije koje se smatraju najrazvijenijimau Hrvatskoj (npr. Primorskogoranska, Istarska), kao i upanije koje su pretrpjele teke ratneposljedice i ozbiljne gospodarske i novane neprilike (poput Karlovake upanije).Gospodarski trendovi u tim upanijama mijenjaju se na bolje.

Tablica 7: Bruto domai proizvod

SLOVENIJA 1(2003.)Regionalni BDPpo stanovniku(EUR)

Regionalni indeksBDP-aDrava=100

% domaeg BDP-aDrava=100 %

Regionalni indeksBDP-aEU (15)=100

Pomurje

PodravjeSavinjskaSpodnjeposavskaJugovzhodnaSlovenijaNotranjsko-krakaObalno-krakaOsrednjeslovenska

9.072 11.108

11.72610.46211.954

10.11713.57318.786

69,0

84,589,279,690,9

77,0103,2142,9

4,2

13,311,42,86,3

1,95,435,5

33,1

40,343,038,943,9

37,150,473,1

HRVATSKA 2 (2003.)Podaci za Hrvatsku uovome stupcu iz 2001.

MeimurskaZagrebakaKrapinsko-zagorskaKarlovakaVaradinskaPrimorsko-goranskaIstarska

7,6997,1726,9767,5969,03711,28512,863

80,274,272,677,794,2118,1137,5

2,15,32,32,43,98,16,5

18,714,617,618,320,826,826,6

7/29/2019 116. - 4

39/311

38

Grad Zagreb 17301 178,7 31,8 x

Izvor: 1 Podaci Ureda za statistiku Republike Slovenije (SlovenijaStatistiki podaci 2005.), 2 Dravni zavod zastatistiku RH (2003.).

2.4.1. Poljoprivreda i ruralni razvojIntenzivna poljoprivreda svojstvena je podrujima s najpovoljnijim prirodnim uvjetima. Ona jetakoer vana unutar BDPa. Inae, rairena naturalna poljoprivreda prevladava u cijelomeprogramskom podruju. Glavne probleme vezane uz poljoprivrednu proizvodnju predstavljajumala poljoprivredna gospodarstva i prosjena veliina estica (u Sloveniji i Hrvatskoj),starenje vlasnika farmi, niska razina obrazovanja poljoprivrednoga stanovnitva, niskaproizvodnost i dodana vrijednost, visok udio povremenih poljoprivrednika, neorganiziranoplasiranje poljoprivrednih proizvoda na trite i niska razina upraviteljskoga znanja meupoljoprivrednicima.

2.4.2. IndustrijaIndustrijske djelatnosti nalaze se u nekim urbanim centrima, koji takoer predstavljaju vanecentre zaposlenja. U mnogim regijama i upanijama u ovom sektoru zaposlena je veinaaktivnog stanovnitva te on predstavlja najvaniju gospodarsku djelatnost. Razne djelatnostis razliitim karakteristikama i problemima razvile su se u programskom podruju. Openitose problemi mogu saeti kao sljedei: niska razina poduzetnitva, niska produktivnost rada,reorganizacija tradicionalnih gospodarskih grana, nedostatak ulagakoga kapitala, niskarazina usmjerenosti prema izvozu i uz nekoliko iznimaka nedostatak konkurencije, niskarazina inovacije i suradnje s institucijama za istraivanje i razvoj, nedostatak komunikacijemeu gospodarskim granama, koncentriranost industrijskoga potencijala u urbanimpodrujima, dok periferna podruja propadaju te niska razina poslovnog i upraviteljskogznanja i iskustva.

Vei industrijski centri na programskome podru

ju su: u Sloveniji, gradovi na obali sprehrambenopreraivakom i metalopreraivakom industrijom i industrijom transportnih

vozila; Postojna i Koevje s drvopreraivakom industrijom; Novo Mesto s farmaceutskomindustrijom, proizvodnjom transportnih vozila, drvopreraivakom i tekstilnom industrijom;Celje s tekstilnom, drvopreraivakom, prehrambenopreraivakom, kemijskom imetalopreraivakom industrijom; Maribor s metalopreraivakom, tekstilnom,elektrotehnikom i prehrambenopreraivakom industrijom; Kidrievo smetalopreraivakom industrijom; Murska Sobota s prehrambenopreraivakom,metalopreraivakom i tekstilnom industrijom; Lendava s industrijom goriva i kemijskomindustrijom te Rogaka Slatina sa staklenopreraivakom industrijom.

U Hrvatskoj se vei industrijski centri nalaze u Istarskoj upaniji: Pula i Pazin s razvijenom

duhanskom, prehrambenopreraivakom, metalnom i cementnom industrijom teproizvodnjom namjetaja i brodogradnjom; u Primorskogoranskoj upaniji: Rijeka i Delnice suljnom, drvnom, brodarskom, metalnom industrijom i elektroindustrijom, Karlovac stekstilnom, prehrambenom, mlijenom, metalnom i drvnom industrijom, Varadin stekstilnom, konom i mlijenom industrijom, akovec s prehrambenom, tekstilnom,kemijskom, metalnom, drvnom i graevinskom industrijom; u Zagrebakoj upaniji: Zagreb,Zaprei, Samobor s prehrambenom, drvnom, tekstilnom, kemijskom, keramikomindustrijom i elektroindustrijom.

2.4.3. Mala i srednja poduzea (MSP)Broj malih i srednjih poduzea vrlo je vaan pokazatelj prisutnosti inicijativa privatnogpoduzetnitva u ovoj regiji. U nekim graninim zajednicama, poduzetnitvo je jo uvijeknedovoljno razvijeno zbog administrativnih prepreka te nedostatka znanja i financijskih

7/29/2019 116. - 4

40/311

39

sredstava, zbog toga to su razliiti izvori financiranja za budue poduzetnike jo uvijekpreskupi ili teko dostupni. Poduzetnike takoer optereuju porezni zakoni, neusklaeniimovinsko-pravni odnosi i druge prepreke pri pokuaju prelaska s trgovake na poduzetnikurazinu.

U mnogim dijelovima regije sektor malih i srednjih poduzea nedovoljno je razvijen i zbogvelikih administrativnih uvjeta za pokretanje posla, nedostatka kapitala i nedostatkaposlovnog znanja i iskustva. U podrujima u kojima je tradicionalna industrija zapoljavalanajvie ljudi, poduzetnika kultura i duh nisu osobito razvijeni. MSP su kamen temeljacSlovenskog i Europskog gospodarstva. U Sloveniji je oko 97.000 malih i srednjih poduzea,to predstavlja ukupno 99,7% svih Slovenskih poduzea i 64,7% zaposlenog stanovnitva.Prema standardnoj klasifikaciji djelatnosti, postojalo je 98.440 poduzea u 2006. godini, odtoga 92,8% mikro, 5,7% malih i 1,3% srednje velikih poduzea i 0,3% velikih poduzea.Mala i srednja poduzea predstavljaju najfleksibilniju i brzorastuu gospodarsku granu svisokim potencijalom za stvaranje radnih mjesta. U Sloveniji je uspostavljen sustav v