1MEUSVEUILINI STUDIJ

MEDITERANSKA POLJOPRIVREDA

P E D O L O G I J A

Doc.dr.sc. Aleksandra BENSA i Dr.sc. Boko MILO

Aut i i n p nt cij

Tema: Klasifikacija tla

Split, 2011/12.

Autorizirana prezentacija

M&M

Klasifikacija je in, proces ili rezultat nekog razvrstavanja.

to je klasifikacija?

Klasifikacija je razvrstavanje stvari i organizama u organizirane

grupe na osnovi njihove slinosti.

M&M

2Izvorno, pojam klasifikacija se odnosio samo na razvrstavanje

organizama.

Najee se koristi u svom irem znaenju i odnosi se na

klasifikaciju organizama, stvari ili koncepata, kao i principa

na kojima je temeljena.

Klasifikacija odraava postojee znanje i potrebe.

M&M

Svrha i namjena klasifikacija

Svrha bilo koje klasifikacije je da organizira znanje tako da se

svojstva predmeta klasifikacije mogu lako pamtiti i da njihove

meusobne relacije budu razumljive za neki specifini ciljmeusobne relacije budu razumljive za neki specifini cilj.

Klasifikacije:- pomau korisnicima da razumiju vezu jedne kategorije sa ostalim

kategorijama i

- osiguravaju precizne i uniformne nazive onoga to je predmet

klasifikacije.

M&M

3Pedologija poput ostalih znanstvenih disciplina (biologija,

geologija i dr.) ima svoj klasifikacijski sustav.

Tl kl ifi i di i j i f ij jih

Klasifikacija tla

- identificira i grupira tla prema slinim znaajkama

(pedogenetskim, ininjerskim i sl.) i

Tla su klasificirana radi osiguranja informacija o njihovom

nastanku, izgledu, funkcijama ili nekim drugim znaajkama.

- osigurava jedinstveni jezik za opis tla.

M&M

Kako klasificiramo tla?

Tla klasificiramo temeljem izabranih kriterija iji izbor ovisi o cilju i svrsi klasifikacije, a ponekad ih nazivamo nekim grupnim imenima ili im dajemo oznake, poput:

Tlo vinograda

Vrtno tlo

Tlo riita

Tlo na vapnencu

Aluvijalno tlo

Pogodnost za razliito koritenje

Metode obrazovanja tla

Tresetno tlo

M&M

41. Za razliku od biljaka i ivotinja tlo nije diskretno ve

kontinuirano 3- dimenzionalno prirodno tijelo.

Po emu su specifina tla?

3. Postoje postepeni prijelazi svojstava tla izmeu dva individuuma.

2. Ne postoji otra granica izmeu zemljinih individuuma.

M&M

Kako klasificirati tla kada u realnosti ne postoji zemljini

individuum kao diskretni objekt?

Razliiti klasifikacijski sustavi nudili su razliita rjeenja za

definiranje osnovne klasifikacijske jedinice, i to:

1. Pedoloki profil, definiran kao 3-dimenzionalno tijelo bez

znaajnog lateralnog variranja i

2 Pedon ili polipedon2. Pedon ili polipedon

M&M

5Pedon - Polipedon Pedoloka jedinica

Pedoloka jedinica u krajobrazu se sastoji od grupe jako slinih polipedona

Polipedon je prostorno povezani kompleks slinih ili gotovo uniformnih tala (pedona)

Pedon (1 do 10 m2) - najmanja uzorkovana jedinica - prikazuje potpun raspon svojstava tla koja karakteriziraju neko tlo

M&M

Glavni koncepti klasifikacije tla

Primitivni sustavi se koriste tisuljeima, a razvili su ih korisnici

zemljita.

Tlima daju opisna imena i prema njihovim upadljivim karakteristikama

kao to su:

- fiziki izgled (boja, tekstura, ili pozicija na reljefu),

- performance (produktivnost, plavljenje) ili

- povezanost sa vegetacijom

Z t i t i i j l ti k t k j t lj

M&M

Znanstveni sustavi imaju relativno kratak razvoj, a temelje se na:

1. procesima razvoja tla ili genezi ili

2. kvantitativnim pokazateljima

6Znanstveni sustavi klasifikacije tla

Prirodne klasifikacije tla

Grupiraju tla prema nekom bitnom svojstvu, koritenju ili genezi

tla, bez navoenja konkretne namjene.

Prirodne klasifikacije, koje grupiranje tla temelje na procesima

razvoja ili genezi tla, nazivaju se genetske klasifikacije.

Tehnike klasifikacije tla

Grupiranje tla se temelji na kvantitativnim pokazateljima Grupiranje tla se temelji na kvantitativnim pokazateljima

(svojstvima ili funkcija tla) koja su u izravnoj vezi s predloenom

namjenom. Stoga se jo nazivaju namjenske i primijenjene.

M&M

Namjenske klasifikacije se esto izvode iz prirodnih klasifikacija.

Ovisno klasifikacije kao klasifikacijski kriteriji koriste se

pojedinana svojstva tla (ili vie svojstava) ali i stanini imbenici:

kli lj f t ij i k it j i dklima, reljef, vegetacija, nain koritenja i dr.

M&M

7I. Sustavi temeljeni na procesima formiranja tla (genezi tla)

II. Sustavi temeljeni na svojstvima, posebno morfolokim koji se

Suvremeni sustavi klasifikacije tla

oznaavaju kao dijagnostiki horizonti.

Najvei broj klasifikacijskih sustava je temeljen na genetskoj osnovi

(Njemaka, Francuska, Kina, Rusija, Hrvatska i mnoge druge zemlje).

M&M

Ruski geolog (Dokuchaev, V.V.) je razvio koncept tla

kao prirodnog tijela koje se razvija kao rezultat

I. Sustav temeljen na procesima formiranja tla (genezi tla)

Hans Jenny, 1941 pie Faktori formiranja tla i formalizira

p g j j j

djelovanja pedogenetskih faktora i procesa.

Dokuchaev, V.V.

Hans Jenny, 1941 pie Faktori formiranja tla i formalizira

koncept tla kao samostalnog prirodnog tijela obrazovanog

djelovanjem pet faktora:S= f(cl,o,r,p,t)

(klima, organizmi, reljef, matina podloga i vrijeme)

M&M

8Faktori formiranja tla

Shematizirani prikaz

I. Sustav temeljen na genezi tla

Procesi formiranja tla

Svojstva tlaKlasifikacija

M&M

Shematizirani prikaz sustava temeljenih na kvantitativnim svojstvima tla

Svojstva tla su rezultat pedolokih procesa i ona se lake kvantificiraju nego procesi.

II. Sustav temeljen na kvantitativnim svojstvima tla

Faktori formiranja tla

Procesi formiranja tla

Dijagnostiki horizonti, svojstva tla

Klasifikacijski sustav tla

Ovaj pristup koriten je u:- USA Soil Taxonomy, 1975- FAO-UNESCO system (1974), (1988)- WRB, 1998, 2006M&M

9Hrvatski sustav klasifikacije tla(kori, A., Filipovski, G. iri, M., 1985.)

ODJEL

Hrvatski sustav klasifikacije tla je hijerarhijski sustav povezan u est

kategorija: odjel, klasa, tip, podtip, varijetet i forma.

T I P

KLASA

Podtip

Varijetet

Forma

Hrvatski klasifikacijski sustav tla ukupno ima: 4 Odjela, 17 klasa i 41 tip tla. Najzastupljenije klase su automorfna i hidromorfna tla sa po 21, odnosno 12 tipova tla.

M&M

1. Klasifikacija je genetika

2. Organizirana je kao hijerarhijski sustav sa est kategorija

PRINCIPI

Klasifikacija tala Hrvatske

2. Tip tla je centralna jedinica klasifikacijskog sustava.

3. Grupiranje tipova tla u vie kategorije vri se na genetsko-evolucijskoj osnovi.

4. Podjela tipova na nie kategorije ne vri se na osnovijedinstvenih kriterija. Svaka se jedinica (nia od tipa tla) dijeli

b i k it ijipo posebnim kriterijima.

5. Uz uobiajene domae nazive koriste se i internacionalnikoji su koriteni u legendi Pedoloke karte svijeta(FAO/UNESCO, 1974).

M&M

10

I. ODJELI ILI RAZDJELI nain vlaenja i kvaliteta vode.

KRITERIJI PODJELE

jednotipska graa profila tla i analogni stadiji razvojaII. KLASE

jednotipska graa profila

jednotipski osnovni procesi transformacije i migracije tvari,

slina fizikalno-kemijska svojstva horizonata.

jednotipska graa profila tla i analogni stadiji razvoja

III. TIP TLA

j j

Podjela tipova na nie jedinice (podtip, vatijetet i forma) nije na temelju jedinstvenih kriterija

M&M

Kriteriji podjele:

- karakter vlaenja i

- sastav voda

I. ODJELI ILI RAZDJELI

1. AUTOMORFNA TLA

2. HIDROMORFNA TLA

3. HALOMORFNA TLA

4. SUBAKVALNA TLA (Subhidrina)( )

M&M

11

1. AUTOMORFNA TLA

Ova tla karakterizira vlaenje atmosferskim padavinama, nema

dopunskog vlaenja, perkolacija vode slobodna i nema dueg

zadravanja vode na nepropustnom horizontu.

2. HIDROMORFNA TLA

Ova tla karakterizira povremeno ili trajno prekomjerno vlaenje

i ki i/ili d i d d k ij ki i i k i

M&M

povrinskim i/ili podzemnim vodama, redukcijski procesi i znakovi

hidromorfizma u dijelu ili u cijelom profilu.

3. HALOMORFNA TLA

Ova tla karakterizira dopunsko vlaenje podzemnim

(i povrinskim) slanim ili alkaliziranim vodama.

4. SUBAKVALNA TLA

Ova ta nastaju u podvodnim uvjetima pliih stajaica.

M&M

12

ODJEL ILI RAZDJEL KLASA TIP TLA

1. NERAZVIJENA(A) C ili R

KamenjarSirozem na rastr. supstratuivi pijesakKoluvijalno tloKre-dolomitna crnica

Popis odjela, klasa i tipova tla klasifikacije tla (kori, A. i dr. 1985)

I.AUTOMORFNA

TLA

2. HUMUSNO-AKUMULATIVNAA C ili R

Kre-dolomitna crnicaRendzina Ranker ernozemSmonica

3. KAMBINAA (B) - C ili R

Eutrino smeeDistrino smeeSmee na vapnencu i dolomituCrvenica

4 ELUVIJALNO ILUVIJALNAIlimerizirano

4. ELUVIJALNO-ILUVIJALNAA E B C ili R Podzol

Smee podzolasto5. ANTROPOGENA

P C ili RRigolano tloVrtno tlo

6. TEHNOGENAI, II, III,

Tlo deponijaNanosi iz zrakaFlotacijski materijal

M&M

ODJEL KLASA TIP TLA

II.

1. PSEUDOGLEJNAA Eg Bg - C

Pseudoglej

2. NERAZVIJENA ALUVIJALNA (A) G ili (A) - C

Fluvijativno ili aluvijalno

3. SEMIGLEJNAA C - G

Fluvijativno livadsko

nastavak

HIDROMORFNA TLA

A C G

4. GLEJNA TLAA - G

Ritska crnicaMovarno glejnoPseudoglej-glejno

5. TRESETNAT - G

Nisko tresetite Izdignuto tresetite

6. ANTROPOGENA-HIDROMORFNAP G ili Ap - G

Hidromeliorano tlo

M&M

13

ODJEL KLASA TIP TLA

III.HALOMORFNA

TLA

1. AKUTNO ZASLANJENAAsa G ili Asa - CG

Solonak

2. SOLONCIA Bt,na - C

Solonec

1. NERAZVIJENA SUBAKVALNA (A) C ili (A) G Protopedon

nastavak

IV. SUBAKVALNA

TLA

(A) C ili (A) G Protopedon 2. RAZVIJENA SUBAKVALNA

A C ili A GGyttja

3. ANTROPOGENA SUBAKVALNA P G ili P - C

Hidromeliorirano tlo

M&M

SVJETSKA REFERENTNA OSNOVICA ZA TLOTHE WORLD REFERENCE BASE FOR SOIL RESOURCES (WRB)

WRB je standard i referentna osnovica za internacionalnu

klasifikaciju, korelaciju i komunikaciju.

Od 2006 WRB je najvaniji pedoloki klasifikacijski sustavOd 2006, WRB je najvaniji pedoloki klasifikacijski sustav.

1974. Izraena je FAO/UNESCO legenda Pedoloke karte tla svijeta (nije bila u potpunosti prihvaena u svijetu pa se zapoelo s inicijativom na izradi internacionalnog sustava klasifikacije tla).

1980. Meunarodno pedoloko drutvo (ISSS), je pokrenulo razvoj Internacionalne osnove za klasifikaciju tla (International Reference Base

Razvoj

M&M

Internacionalne osnove za klasifikaciju tla (International Reference Base for Soil Classification -IRB)

1992. IRB je preimenovan u Svjetsku referentnu osnovicu za tlo (WRB). 1998.WRB se prihvaa kao zajedniki sistem za usporedbu tla Meunarodna pedoloka unija (International Union of Soil Sciences -IUSS)

2006. Zavrena je zadnja verzija WRB.

14

olakati usporedivost izmeu brojnih nacionalnih klasifikacijskih

sustava tla.

sustav za korisnike koje zanima klasifikacija tala na visokoj razini

Ciljevi WRB

generalizacije.

Zbog toga za detaljno kartiranje i karakterizaciju tla je potrebno

koristiti lokalno definirane pedoloke jedinice i stoga, WRB ne moe

zamijeniti nacionalne klasifikacijske sustave.

M&M

1. Klasifikacija je temeljena na znaajkama tla koja su definirana

dijagnostikim horizontima, svojstvima i materijalima tj.

morfologiji tla koja odraava utjecaj pedogeneze

NAELA WRB SUSTAVA

morfologiji tla koja odraava utjecaj pedogeneze.

2. Izbor dijagnostikih znaajki uzima u obzir njihove veze sa

imbenicima i procesima formiranja tla.

3. Dijagnostika svojstva bi trebala biti lako uoljiva i lako mjerljiva

na terenu.

M&M

15

Naela - nastavak

4. Na viim razinama uopavanja bi trebalo koristiti dijagnostike

oznake prema njihovu znaaju za gospodarenje tlom.

5. Klimatski pokazatelji nisu koriteni u klasifikaciji, ali se mogu

koristiti u dinamikoj kombinaciji sa svojstvima tla prilikom izrade koristiti u dinamikoj kombinaciji sa svojstvima tla prilikom izrade

namjenskih klasifikacija .

6. WRB je usvojio moderne koncepte klasifikacije tla, ukljuujui

USDA Taksonomiju tla.

7. WRB je izraena na osnovama FAO/Unesco legende Pedoloke karte tla svijeta.

Glavna razlika sa USDA klasifikacijom tla je da klima nije dio sustava, osim ukoliko klima utjea ne svojstva pedolokog profila.

M&M

Struktura WRB klasifikacije tla

WRB je dvostepeni klasifikacijski sustav koga ine:

32 referentne grupe tala - RGT (Reference Soil Groups)

(Primjeri: Histols Fluvisols Luvisols itd)(Primjeri: Histols, Fluvisols, Luvisols, itd)

nie jedinice RGT, koje se izdvajaju koritenjem neke od definiranih

kombinacija 121 svojstava (predznaajki i doznaajki) koje detaljnije

ukazuju na svojstva i obiljeja referentnih grupa tala.

(Primjeri: Leptic Cambisols Chromi-Vertic Luvisols) (Primjeri: Leptic Cambisols, Chromi-Vertic Luvisols).

M&M

16

Prva razina klasifikacije

Referentne grupe tla se izdvajaju prema glavnom (dominantnom)

pedogenetskom procesu, osim kada matini supstrat ima presudan

j

Struktura WRB klasifikacije

znaaj.

Druga razina klasifikacije

Nie jedinice tla se izdvajaju prema nekom sekundarnom

pedogenetskom procesu, koji je imao znaajan utjecaj na njihova

temeljna obiljeja temeljna obiljeja.

Ponekad se kao kriterij koriste i svojstva koja i maju znaajan

utjecaj na koritenje tla.

M&M

KLJU ZA REFERENTNE GRUPE TALA

Sve referentne grupe tla (RGT) su u pojednostavljenom WRB kljuu

sabrane u 10 grupa na osnovi dominantnih obiljeja (faktori tvorbe

tla ili pedogenetski procesi) koji najjasnije ukazuju na uvjete tvorbe

tl

(Prva razina klasifikacije)

tla.

U prvoj kombinaciji obiljeja nalaze se izdvojena organska tla od mineralnih.

U drugoj kombinaciji nalaze tla kod kojih je aktivnost ovjeka najvaniji pedogenetski imbenik.

M&M

U treu kombinaciju svrstana su tla kod kojih postoje ogranienja koja spreavaju zakorijenjivanje biljaka.

U etvrtu kombinaciju svrstana su tla koja su bila ili su jo uvijek pod jakim utjecajem vode.

17

Prva razina klasifikacije nastavak

U petoj kombinaciji nalaze se tla u kojima kemijska svojstva, npr. kemizam eljeza (Fe) i/ili aluminija (Al), imaju glavnu ulogu pri njihovom postanku.

U estoj kombinaciji su tla kod koji se javlja stagniranje oborinskevode.

U sedmoj kombinaciji su tla preteno stepskih podruja tla bogato opskrbljena humusom u povrinskom dijelu pedolokog profila te visoke zasienosti bazama.

U osmoj kombinaciji nalaze se tla sunih podruja kod kojih je prisutna akumulacija gipsa, kvarca ili kalcijevog karbonata.

U devetoj kombinaciji nalaze se tla koja karakterizira prisutnost podpovrinskog horizonta bogatog glinom.

U desetoj kombinaciji, nalaze se relativno mlada tla i vrlo homogeni pijesci, s vrlo slabim ili inicijalnim razvojem pedolokog profila.

M&M

Brojkomb. Dominantna obiljeja RGT

1. Tla s monim organskim slojevima Histosols

2. Tla s jakim utjecajem ovjeka

Tla s dugotrajnim intenzivnim koritenjem u poljoprivredi Tl k j s dr br jn rt f kt

AnthrosolsTechnosols

Referentne grupe tla (RGT)

Tla koja sadre brojne artefakte Technosols

3. Tla s ogranienim zakorijenjivanjem zbog plitkoe, smrznutosti ili kamenitosti

Tla pod utjecajem leda Plitka ili ekstremno skeletna tla

CryosolsLeptosol

4.

Tla pod utjecajem vode Izmjena vlanih i suhih uvjeta, vei sadraj bubree gline Poplavno podruje, plimne bare i movareAlkalna tla

VertisolsFluvisolsSolonetz

Akumulacija soli evaporacijom l d d d

SolonchaksTla pod utjecajem podzemne vode Gleysols

5.

Tla uvjetovana Fe/Al kemijom Alofani ili kompleksi Al i humusa Eluvijacija i iluvijacija helata

Akumulacija Fe u hidromorfnim uvjetima Nisko aktivne gline, fiksacija P, jako strukturirana tlaDominacija kaolinita i seskvioksida

AndosolsPodzolsPlinthosolsNitisolsFerralsols

M&M

18

Brojkomb. Dominantna obiljeja RGT

6. Tla sa stagnirajuom vodom

Izraziti teksturni diskontinuitet PlanosolsStrukturni ili umjereni teksturni diskontinuitet Stagnosols

7. Akumulacija organske tvari, visoka zasienost bazama

Tipino molini Prijelaz prema suoj klimi

ChernozemsKastanozemsPrijelaz prema suoj klimi

Prijelaz prema vlanijoj klimi K mPhaeozems

8.

Akumulacija manje topivih soli ili tvari koje nisu soli Gips Kvarc

Gypsisols Durisols

Kalcijev karbonat Calcisols

9.

Tla s podpovrinskim slojem koji je obogaen glinom Izblijedjeli vertikalni jeziciNiska zasienost bazama, visoki kapacitet adsorpcije gline Niska zasienost bazama, niski kapacitet adsorpcije gline Visoka zasienost bazama, visoki kapacitet adsorpcije gline

AlbeluvisolsAlisols

AcrisolsLuvisolsV so a zas nost azama, so apac t t a sorpc j g n

Visoka zasienost bazama, niski kapacitet adsorpcije gline Lixisols

10.

Relativno mlada tla ili tla sa slabim ili nikakvim razvojem profila

S kiselim i tamnim povrinskim slojem Pjeskovita tla Umjereno razvijena tla

Tla bez znaajnog razvoja profila

Umbrisols Arenosols Cambisols Regosols

M&M

RED KLASA TIP TLA WRB NAZIV

NERAZVIJENA

Kamenjar Lithic and Haplic Leptosols

Sirozem na rastr. supst. Haplic Regosols ivi pijesak Arenosols Koluvijalno tlo Regosols (not Lithic) Kre-dolomitna-crnica Humic Leptosols

REDOVI, KLASE I GLAVNI TIPOVI TLA HRVATSKE KLASIFIKACIJE TLA I ODGOVARAJUI WRB NAZIVI

AUTOMORFNA TLA

HUMUSNO-AKUMULATIVNA

Kre dolomitna crnica Humic Leptosols

Rendzina Rendzic Leptosols Ranker Humic Leptosols ernozem Kastenozems Smolnica Vertisols

KAMBINA

Eutrino smee Eutric Cambisols Distrino smee Dystric CambisolsSmee na krenjaku i dolomitu

Calcic Cambisols

Crvenica Rhodic Cambisols

ELUVIJALNO Ilimerizirano Luvisols ELUVIJALNO-ILUVIJALNA Podzol Haplic Podzols Smee podzolasto Umbric Podzols

ANTROPOGENARigolano tlo Regi-hortic Anthrosols Vrtno tlo Hortic Anthrosols (not

Regic)

TEHNOGENATlo deponija Spolic Regosols Nanosi iz zraka Haplic Regosols Flotacijski materijal Spolic Regosols; Fluvisols

M&M

19

RED KLASA TIP TLA WRB NAZIV

HIDROMORFNATLA

PSEUDOGLEJ Pseudoglej Stagnic Gleysols NERAZVIJENA ALUVIJALNA

Fluvijativno ili aluvijalno Calcaric Fluvisols

SEMIGLEJ Fluvijativno livadsko Gleyic Fluvisols

GLEJNA TLARitska crnica Humic GleysolsMovarno glejno Haplic Gleysols

nastavak

Movarno glejno Haplic GleysolsPseudoglej-glejno Gleysols

TRESETNA Nisko tresetite Sapric HistosolsIzdignuto tresetite Fibric Histosols

ANTROPOGENA HIDROMORFNA Hidromeliorano tlo Gleysols (drained)

HALOMORFNA TLA

AKUTNO ZASLANJENA

Solonak Solonchaks

SOLONCI Solonec SolontezNERAZVIJENA SUBAKVALNA Protopedon Gleysols

SUBAKVALNA TLA

SUBAKVALNA p y

RAZVIJENA SUBAKVALNA

Gyttja Histic Fluvisols

ANTROPOGENA SUBAKVALNA

Hidromeliorirano tlo Gleysols (drained)

M&M