12 solarna energija-toplina1

7/28/2019 12 Solarna energija-toplina1

1/20

Solarna energija dobivanje topline

Ana Mosteak

R 3133


2/20

Solarna energija spada pod alternativne oblike energije,

ona je obnovljiv i neogranien izvor energije.

Predstavlja koliinu energije koja je prenesena sunevimelektromagnetskim zraenjem. Razlikujemo njegove dvije

komponente izravnu i difuzijsku koja nastaje

rasprivanjem izravne u atmosferi.

Sunevo zraenje moe se pretvoriti u druge oblike

energije: toplinsku, kemijsku, elektrinu, mehaniku, itd.

Toplinska energija tj. toplina, dobiva se pomou solarnihsustava. Razlikujemo aktivne u kojima se nalaze

posebno izraeni kolektori i pumpe koje omoguuju

cirkulaciju fluida koji se koristi za prenoenje topline te

pasivne koji posjeduju prirodnu cirkulaciju.


3/20

Solarne sustave koristimo za dobivanje topline za

grijanje prostorija, dobivanje tople vode ili u nekimindustrijskim procesima.

Osnovni dijelovi solarnog sustava:

- solarni kolektor- spremnik toplinske energije

- pumpa ili ventilator za pogon radnog fluida

- ureaj za automatsko ukljuivanje sustava


4/20

Aktivni solarni sustavi pomou kolektora sakupljajusunevu energiju te je pretvaraju u toplinu. Prisilnomcirkulacijom radnog fluida tako prikupljena toplina

pohranjuje se u spremnik, a iz spremnika se odvodi domjesta potronje.

Kod pasivnih sustava toplina se prenosi prirodnomcirkulacijom - konvekcijom, kondukcijom i zraenjem.


5/20

Kolektor

- osnovni dio svakog solarnog sustava

- u njemu dolazi do pretvorbe suneve u toplinsku

energiju

- dozraena suneva energija prolazi kroz prozirnu

povrinu koja proputa zraenje samo u jednom smjeru,

a zatim se pretvara u toplinu koja se predaje prijenosnikutopline, tj. radnom mediju.


6/20

Na temelju konstrukcije razlikujemo:

1) ravne kolektore

- postiu u temperaturu od 100 C do 150 C

- u izvedbi mogu biti ravni kolektori s tekuinom

(najee voda ili otopina antifriza) ili zrani kolektori- osim izravnog zraenja apsorbiraju i difuzno zraenje

- ravni kolektori s tekuinom prema izvedbi mogu biti:

a) ravni ili ploasti

b) cijevni, vakuumski ili s vakuumskim cijevima


7/20


8/20

2) koncentrirajui kolektori

- postiu temperaturu veu od 150 C.

- imaju u svom sklopu vie zrcala ili lea pomou kojih

usmjeravaju sunevo zraenje na to manju

apsorbirajuu povrinu ime se poveava njezino

ozraivanje te se dobivaju vee temperature

- koriste samo izravno sunevo zraenje te im je

potreban sustav za praenje sunca, a za vrijeme

naoblake su neupotrebljivi

- koriste se za pretvaranje topline u mehaniki rad


9/20

Parabolini koncentrirajuikolektor


10/20

Sunevo zraenje koje upada na kolektor nakonprolaska kroz jednu ili dvije ploe apsorbira se u

apsorberumetalna povrina obino izraena od bakraili aluminija premazana crnom tvari koja omoguujenajbolju apsorpciju jer crna boja proputa sve valneduljine spektra bijele svjetlosti. Tako apsorbiranaenergija se pretvara u unutranju energiju te se apsorberzagrijava. Sustav cijevi kroz koji protjee radni fluidpovezan je s apsorberom. Apsorbirana toplina se daklepredaje fluidu.

Zrani kolektor radi na istom principu samo to je radnimedij zrak koji ne struji kroz cijevi ve u to veojpovrini okruuje apsorbersku plou.


11/20

Spremnik toplinske energije je ureaj u kojem se

akumulira toplina prikupljena za vrijeme sunanih

razdoblja. Postoji vie metoda za skladitenje topline, a

najvaniji imbenik je vremenski interval skladitenja.

Bitno je da spremnik bude dobro izoliran.


12/20

Prednost koritenja solarne energije je velika. Osim toje kao izvor energije neiscrpna takoer ne oneiujeokoli. Iako se zbog energetske krize sve vie naputajuokviri konvencionalnih izvora energije te su informacijevezane uz obnovljive izvore energije i njihovo koritenjesve dostupnije, alternativni izvori su u praksi jo uvijekrelativno slabo zastupljeni. Cijena tehnologije nije nunoglavni razlog jer postoje i ne tako skupe metodeprimjene, konkretno, solarne energije. Ovisnost oklimatskom podneblju je zasad jedini vei nedostatakiako ni to nije sprijeilo sada ve nekoliko tvrtki i grupaentuzijasta u Hrvatskoj da se upuste u projekte

vezane uz primjenu solarne energije i irenje znanja uobliku raznih radionica i broura. Bitno je razbitipredrasudu da pojmovi alternativno, zeleno, eko i sl. uzsebe veu i ogromne trokove te da su dostupni samomalom broju ljudi.


13/20

Suneva energija nala je svoju primjenu ubrojnim aspektima ljudskih potreba, od pripremehrane do gradnje.

Tako u za kraj navesti dva praktina primjera.


14/20

Pasivna solarna arhitektura

Termin se odnosi na graevine koje su graene na nainda su ujedno kolektor i spremnik topline. Graevinagraena na ovom principu nije nuno skuplja odklasine, a jedini nedostatak je to ukoliko graevina nije

graena na ovim principa teko e to postati. Zanimljivaje injenica da istom koliinom energije moemo zagrijatijednu klasinu kuu, tri niskoenergetske i sedampasivnih solarnih kua.


15/20


16/20


17/20

Solarna penica

Predstavlja princip za pripremanje hrane. Penica sesastoji od izolirane komore koja ima jednu staklenustijenku, a ija da je unutranjost crna. Staklena stranase okrene prema suncu ime se postie efekt staklenika.Zrake svjetlosti prolaze kroz staklo padaju na stijenkekomore te se pretvaraju u toplinsku energiju koja ostaje

zarobljena ispod stakla. Za poveanje efikasnosti i brzinezagrijavanja oko staklene povrine se dodaju zrcalakojima se pridobiva vea koliina zraenja. Solarnepenice mogu lagano razviti temperature iznad 200Cto znai da za vrijeme jednog sunanog dana solarna

penica moe ispei 3-4 kg kruha u satu.


18/20


19/20

Literatura:

www.gradimo.hr

www.mojaenergija.hr

hr.wikipedia.org

www.zelena-akcija.hr

www.zmag.hr

bilten solarnog info centra - Burin

broura Zelena energija izdanje Zmag-a

www.builditsolar.com


20/20

Popis slika:

Slajd 4: www.gradimo.hr

Slajd 5 i 7: www.solarnogrijanje.com

Slajd 9: www.energetika.etfos.hr

Slajd 15: www.ekologija.ba

Slajd 16: obje slike www.h-alter.org

Slajd 18: www.kaweenawnow.com
http://www.gradimo.hr/http://www.solarnogrijanje.com/http://www.energetika.etfos.hr/http://www.ekologija.ba/http://www.h-alter.org/http://www.kaweenawnow.com/http://www.kaweenawnow.com/http://www.h-alter.org/http://www.h-alter.org/http://www.h-alter.org/http://www.ekologija.ba/http://www.energetika.etfos.hr/http://www.solarnogrijanje.com/http://www.gradimo.hr/

12 solarna energija-toplina1

Documents