12-str za betone
TRANSCRIPT
1
PROIZVODNJA, TRANSPORT
I UGRADNJA BETONA
2
o Tehnološki proces
radova dijeli se na:
n proizvodnju
betona
n transport betona
do mjesta
ugradnje
n ugradnju i njegu
betona
3
o Sastav – prema tehni kim propisima.
o Proizvodnja:
n Na gradilištu – bez prethodnih laboratorijskih
ispitivanja – štu na
kome se pripremaju
n Na betonari – obavezna prethodna laboratorijska
ispitivanja (recepture za proizvodnju)
o Betoni proizvedeni na betonari – tvorni ki,
transportirani
n Automatsko doziranje
n Kontrola vrsto e
Proizvodnja betona
4
Proizvodnja betona na gradilištu
o U gradilišnim mješalicama
Gravitacijske s kosim bubnjem Gravitacijske s vodoravnim bubnjem
1 otvor za punjenje i pražnjenje
Otvor za punjenje
Otvor za pražnjenje
20 o /min
15 o/min
Kota za
prevrtanje
bubnja
5
o S horizontalnim bubnjem
n Miješanje okretanjem u jednom smjeru,
pražnjenje okretanjem u drugom smjeru,
pomo u preklopnog lijevka koji se ume e
u otvor za pražnjenje.
6
Proizvodnja betona u betonarama
o Cement se u betonare dovozi
posebnim vozilima – auto-cisternama
za cement.
o Utovar i istovar cementa vrši se
stla enim zrakom.
o U betonarama se cement skladišti u
silosima za cement, a agregat u
depnijama ili boksovima.
7
Vrste mješalica
o Podjele su izvršene prema raznim kriterijima:
1) Prema pokretljivosti:
n mobilne
n stabilne
2) Prema režimu djelovanja
n cikli ke
n kontinuirane
3) Prema na inu miješanja
n gravitacijske (sa slobodnim padom)
n prinudne
8
o U l ili m3
o Uobi ajeni obujam – 50 l do 2500 l (u
rastresitom stanju).
o Suha smjesa ima ve i volumen nego
betonska mješavina.
o Vb
= 70 – 80 % VS
o 70 % - za drobljeni agregat
o 75 % - za agregate od rije nog
materijala
o 80 % - za prirodne mješavine
Obujam bubnja mješalice
9
Gravitacijske cikli ke mješalice s
vodoravnim bubnjem
10
SREDNJE VELIKA MJEŠALICA S VODORAVNIM
BUBNJEM
11
GRAVITACIJSKA MJEŠALICA ZA BETON S
PREVRTNIM BUBNJEM
mješalica do cca 6000 l u gradilišnim
betonarama (krupnozrnati 250 mm –
brane)
12
Samohodna mješalica s prevrtnim bubnjem
13
Samohodna mješalica s utovarnom
lopatom
o prosjek miješanja 3 min
14
Prisilne betonske mješalice
15
TANJURASTE
S VERTIKALNOM OSOVINOM – za uobi ajene betone do 32 mm,
vrijeme miješanja 1-2 min, za sitnozrnate betone 2-4 min), 40
o/min
16
Osovina s lopaticama ve e prisilne
mješalice u betonarama (horizontalna
osovina, djelomi no rade gravitacijski)
17
PRISILNE VALNE MJEŠALICE - za
uobi ajene betone do 32 mm i za krupnozrnate
do 64 mm)
18
BETONARE
(prema prostornom rasporedu)
o Raš lanjene ili
prizemne sa zvijezda
skladištem agregata.
U prizemnim
tvornicama betona
unutarnji tok
transporta kamene
sitneži je vodoravan,
deponiran u pregrade
po kojima se povla i
skrejper bager do
dozatora iz kojih
izravno dospijeva u
mješalicu.
o Cement se iz silosa
otprema u mješalicu
pomo u Arhimedovog
puža, pomo u kojeg
se i dozira.
19
Betonare sa zvijezda skladištima za agregat
20
BETONARE – tehnološka šema
raš lanjene betonare s bunker
silosima
A – silosi za agregat po frakcijama
B - dozator
M – mješalica
S – silos za cement
L – utovarni lijevak
F – Arhimedov puž
T – transportna traka
G - aditivi
21
KOMPAKTNE (ZBIJENE) BETONARE (sa
zatvorenim cilindri nim ili bunker-silosima i
toranjske betonare)
22
Transport betona
o Vrijeme od miješ
u konstrukciju je ograni eno.
Nekadašnjim tehni kim propisima bilo
je ograni eno na 30’ ljeti i 60’ zimi.
Danas preporuka – ovisno o
temperaturi-do 200C 2h, 20-30
0C 1,5
h. Za dulje vrijeme treba uzimati
probne uzorke. Za temperature ispod
50C i iznad 30
0C treba dodati aditive i
uzimati probne uzorke.
23
AUTO-MJEŠALICA
Do 15 o/ min
Vodocementni faktor (v/c) ve i od 0,45
24
25
AUTO-PUMPE ZA BETON
26
27
Stabilna betonska pumpa-za ve e
radove
28
Konstrukcija stabilne betonske
pumpe
Lijevak za
prihvat betonapogon
Priklju ak za
transportni cjevovod
29
Pretovarni strojevi za
30
Pervibratori (vibratori-igle)
31
o Pervibratorska igla se okomito uranja u smjesu
betona, te energiju vibracija koja nastaje rotacijom
ekscentra u igli, prenosi na betonsku mješavinu.
o Glavni parametri koji utje u na u inak pervibratora
su njegova masa, frekvencija i amplituda.
o Uslijed vibracija savladava se sila trenja i kohezije
esticama koje se sliježu, istiskuju i šupljine
ispunjene zrakom i vodom.
o Pogon vibratora može biti elektri ni, pneumatski,
hidrauli ni, eksplozivnim motorom.
32
o Oplatni vibratori
n elektromotori 1-2
kW koji pokre u
ekscentar za
proizvodnju vibracija
n pri vrste se na
oplatu preko koje se
vibracije prenose na
svježi beton
33
o Vibro-letve (plo e)
n Služe za zbijanje
estriha i betonskih
podloga
n Sastoje se od
eli ne letve (plo e)
na kojoj se nalazi
elektromotor s
ekscentrom masa
koji proizvodi
vibracije.