Ugovor o prevozu stvari eljeznicom

Ugovor o prevozu stvari eljeznicomUGOVOR O PREVOZU STVARI ELJEZNICOMI - POJAM UGOVORA I PRAVNI IZVORI1. Pojam ugovoraOvaj ugovor uobiajeno se naziva ugovorom o prevozu stvari (robe). To je takav ugovor kojim se eljeznica, kao transporter, obavezuje da stvar preveze do uputne stanice i preda je primaocu, a poiljalac se obavezuje da eljeznici isplati ugovorenu prevozninu (vozarinu). Stvar ili stvari se prevoze od otpravne do uputne stanice koje se nalaze u jednoj zemlji (unutranji eljezniki saobraaj) ili u razliitim zemljama (meunarodni eljezniki saobraaj).eljeznica ima veliki znaaj za privredni razvoj zemlje kako sa unutranjeg tako i sa meunarodnog stanovita. Ne ulazei u razmatranje pitanja ekonomske politike o ogromnoj vanosti saobraaja uopte, posebno eljeznikog, pomenuemo samo injenicu da eljeznica obavlja saobraaj javnog karaktera. Velika zainteresovanost svake drave za eljezniki saobraaj, kao jedan od osnovnih oblika prevoza stvari, uslovljava takvu organizaciju, funkcionisanje i pravna pravila da se na prvom mjestu vodi rauna o njenoj javnoj funkciji, o potrebama privrede uopte, proizvodnje i trita. Uvijek se polazi od mogunosti eljeznice i njenoj tehnikoj organizaciji i opremljenosti. Iz konkurentskih razloga redovno se uz prevoz eljeznicom koriste i druge vrste prevoza kako bi se transport stvari obavio od vrata do vrata odnosno od skladita do skladita.2. Pravni izvoriZnaaj eljeznikog saobraaja uticao je da se u ovoj oblasti unificiraju pravila na meunarodnom planu. Ve je 1890. godine donesena Meunarodna konvencija o prevozu robe na eljeznicama (CIM ili Bernska konvencija) koja je imala osam revizija. Na osmoj reviziji 1980. godine u Bernu donesen je novi tekst Konvencije pod nazivom - Konvencija o meunarodnim eljeznikim prevozima (COTIF), koja ima nekoliko dodataka. Jedan dodatak se odnosi na prevoz stvari - Jadnoobrazna pravila o ugovoru o meunarodnom prevozu robe eljeznicama (JP-CIM). Tu su, takoe, ukljuena i sljedea pravila: pravila o prevozu opasne robe (RID), prevozu kola korisnika prevoza (RIP), prevozu kontejnera (RICo) te prevozu ekspresnih poiljki (RIEx). Tokom 1994. godine donesena je uredba o pristupanju BiH ovoj konvenciji. U enevi je usvojena Konvencija UN o meunarodnom multimodalnom (kombinovanom) prevozu robe (1980).U svakoj zemlji eljezniki saobraaj je regulisan nizom zakonskih i drugih propisa. Dobar dio materije je administrativne prirode (bezbjednosti na putevima, saobraajna sredstva, regulisanje saobraaja i dr.). Sa stanovita imovinskih odnosa u ovoj materiji primarni izvori su Zakon o ugovorima o prevozu u eljeznikom saobraaju (skraeno ZUPS) i Zakon o obligacionim odnosima (skraeno ZOO). ZOO sadri opta i jedinstvena pravila za sve vrste prevoza (ZOO, lan 648 - 680) i ima znaaj supsidijarnog izvora. U autonomne izvore spadaju tarife koje imaju karakter optih uslova poslovanja (prevoza) i zato moraju biti javno objavljene na propisan ili uobiajen nain.II - ZAKLJUIVANJE UGOVORA1. Ugovor je neformalan i realanU pravnoj teoriji ne postoji jedinstven stav o prirodi ovog ugovora sa stanovita forme. Spor se sastoji u tome: da li je ugovor formalan ili je neformalan, kakav je pravni znaaj tovarnog lista kod zakljuivanja ugovora, te kada se ima smatrati da je ugovor zakljuen? Inae, jedinstven je stav teorije da je ugovor realan.Prema zakonskim rjeenjima, ugovor o prevozu stvari eljeznicom je zakljuen kada eljeznica primi stvari na prevoz sa tovarnim listom. Prijem se potvruje stavljanjem datuma i iga otpravne stanice (moe i otisak raunara) na tovarni list. igosani tovarni list vrijedi kao dokaz o zakljuenju i sadrini ugovora o prevozu (ZUPS, lan 29, JP-CIM, lan 11). Ovjereni tovarni list je, dakle, dokazno sredstvo o zakljuenom ugovoru, a po meunarodnim pravilima i o sadraju ugovora te se izdaje u momentu predaje stvari na prevoz. Nedostatak ili neispravnost tovarnog lista (nije stavljen ig) ne znai da ugovor nije zakljuen.Ugovorom o prevozu, prema zakonu, odreuje se: broj tovarnih listova koji se izdaju, vrste tovarnih listova, rok utovara, rok isporuke, rok odnoenja stvari, nain slanja izvjetaja o prispijeu poiljke i dr. (ZUPS, lan 35, 37, 55, 56, 63). Prema tome, tovarni list, kao pismena isprava, ne predstavlja pisanu formu ugovora i on moe biti zakljuen u bilo kojoj formi. Izdavanje tovarnog lista zamagljuje postojanje ugovora upravo zato to je ugovor neformalan.Ugovor o prevozu stvari eljeznicom je realan, jer je za njegov nastanak potrebna predaja stvari na prevoz. Sam sporazum, tj. saglasnost volja, nije samo po sebi dovoljno. Za razliku od opteg tipa realnih ugovora, za nastanak ovog ugovora (zakljuenje), pored predaje stvari potrebna je jo jedna injenica - izdavanje ovjerenog tovarnog lista.2. Tovarni list i prenosivi tovarni listTovarni list je javna isprava iji je minimalni sadraj odreen zakonom, odnosno meunarodnim pravilima, a koji se izdaje prilikom prijema stvari na prevoz. U poslovnom prometu njegov je formular (obrazac) tipiziran, standardizovan, tako da se u svakom pojedinanom sluaju predaje robe na prevoz upisuju u odgovarajue rubrike (stavke) referentni podaci.Obligatorni sastojci tovarnog lista su: mjesto i datum sastavljanja; naziv uputne stanice (prema imeniku eljeznikih stanica); ime i prezime primaoca ili naziv primaoca i njegova adresa; vrsta i masa (teina) stvari; broj kola; ime i prezime ili naziv poiljaoca; ig otpravne stanice; prevozni i drugi trokovi kao i spisak isprava koje se prilau uz tovarni list. Tovarni list moe sadravati i ostale, fakultativne, elemente kao to su rok isporuke i drugo (ZUPS, lan 34.). Tovarni list se ne moe zamijeniti (supstituirati) drugim ispravama niti se druge isprave mogu saobraziti tovarnom listu.Odreeno je koje podatke unosi (popunjava) poiljalac, a koje eljeznica. Za tanost podataka koje unosi poiljalac ili od njega ovlateno lice, odgovara sam poiljalac i snosi pravne posljedice u sluaju neispravnosti, netanosti ili nepotpunosti tih podataka i izjava. ak i kada te podatke, po zahtjevu stranke, upie lice zaposleno na eljeznici (slubenik eljeznice) odgovornost snosi poiljalac. Ova injenica ukazuje na specifinost ugovora kao i na to da tovarni list nije ugovor.Donosilac tovarnog lista smatra se punomonikom poiljaoca i ovlaten je da u njegovo ime preduzima potrebne radnje, te da dopunjuje i mijenja izjave upisane u tovarnom listu. Ako je donosilac tovarnog lista adresat (primalac prevezene stvari) onda prijemom tovarnog lista on ulazi u ugovorni odnos i postaje stranka u ugovoru. U tome sluaju radnje preuzima u svoje ime, a ne kao punomonik poiljaoca.Tovarni list se uvijek popunjava u vie primjeraka. eljeznica stavlja ig i na duplikat predajui ga poiljaocu, dok tovarni list prati poiljku. Prema domaim i meunarodnim pravilima duplikat nema vanost tovarnog lista pa se na osnovu njega ne bi mogao vriti prijem stvari. Duplikat moe posluiti kao legitimacioni papir za postavljanje zahtjeva za izmjene ugovora ili dokaz da su plaeni prevozni trokovi (vozarina) ili kod izvoznih poslova kao dokument za plaanja preko banke (dokument uz akreditiv).Pravilo je da se za svaku poiljku, a kada se radi o vagonskoj poiljci (robi) za svaki kolski tovar, izuzev za predmete za ije je prevoenje zbog dimenzija potrebno vie kola, mora ispuniti i predati poseban tovarni list. Inae, u transportu je izraz poiljka struni termin i oznaava jednu ili vie stvari koje se predaju na prevoz jednom prevoznom ispravom (tovarnim listom, prtljanicom).Tovarni list i njegov duplikat nisu hartije od vrijednosti, jedinstven je stav teorije, i ne mogu se prenositi na trea lica. U mnogim zemljama javljaju se zahtjevi poslovnog svijeta da duplikat dobije svojstvo hartije od vrijednosti, da se moe prenositi (negocijabilnost), to bi znailo da se njime moe trgovati za vrijeme dok je roba na putu.eljeznica i poiljalac se mogu sporazumjeti da prevozilac izda prenosivi tovarni list koji moe glasiti po naredbi ili na donosioca. U tom sluaju mora izriito biti navedeno da se radi o prenosivom tovarnom listu kojega potpisuju obje strane. Na duplikatu se oznaava da je izdat prenosivi tovarni list, a isto vrijedi i za prepise, ako su sainjeni. Poto je prenosivi tovarni list vrijednosni papir, on ima i posebna pravna dejstva (naelo inkorporacije). Uslovi ugovora o prevozu i tarife obavezuju imaoca prenosivog tovarnog lista, koji nije poiljalac samo ako su ti uslovi sadrani u tovarnom listu ili se prenosivi tovarni list na njih izriito poziva. Moe se prenositi (transferisati) indosamentom ako glasi po naredbi, odnosno predajom iz ruke u ruku, ako glasi na donosioca. Za pravna dejstva indosamenta i njegov oblik vae propisi mjeninog prava (Zakon o mjenici), izuzev odredaba koje se odnose na regres (ZUPS, lan 38).3. Ogranienja slobode ugovaranjaKod prevoza stvari eljeznicom postoje izvjesna ogranienja slobode ugovaranja koja proizlaze iz propisa ili same tehnike zakljuivanja ugovora. Ogranienje slobode ugovaranja za poiljaoca ogleda se u tome to je duan za svaku poiljku, po pravilu, da preda posebno ispunjen tovarni list i to na obrascu (formularu), koji obavezno sastavlja eljeznica saglasno optim uslovima poslovanja i tarifi. Poiljalac popunjava odreene podatke unosei ih u tovarni list vodei pri tome rauna o uslovima iz eljeznike tarife. Ovakva tehnika zakljuivanja ugovora ograniava poiljaoca u konstituisanju prava i obaveza, u slobodi njihovog odreivanja, jer je u dobrom dijelu sve unaprijed odreeno.Za eljeznicu je ta sloboda ugovaranja jo ogranienija zbog javnopravnog karaktera njene djelatnosti. Najprije, ona se ogleda u obaveznom ugovaranju i ogranienjima u izboru saugovaraa. eljeznica ne moe odbiti nikoga ko eli sklopiti sa njom ugovor o prevozu, ako su ispunjeni propisani uslovi. Pri vrenju svojih usluga eljeznica, po svemu, funkcionie kao organizacija koja treba da sprovodi kogentne odredbe zakona i tarife, a manje kao stranka iz ugovora kojoj je ostavljeno da prilikom ugovaranja iznalazi najpovoljnija rjeenja za ostvarivanje svojih poslovnih interesa. eljeznica je duna primiti stvari na prevoz, ako su ispunjeni ovi uslovi:a) prevoz se moe izvriti bez odlaganja, po redovnom toku stvari;b) prevoz tih stvari nije zabranjen;c) stvari su podesne za prevoz, po obliku, obimu, masi;d) prevoz je mogu redovnim prevoznim sredstvima eljeznice ie) prevoz nije onemoguen okolnostima koje eljeznica ne bi mogla sprijeiti, otkloniti ili izbjei.eljeznica je duna obavljati prevoz stvari po redu vonje (voznom redu) kao i kod svakog linijskog saobraaja, a prevoz moe obustaviti samo pod uslovima koji su odreeni zakonom. Za prevoz nekih stvari mogu biti propisani posebni uslovi (opasne stvari) i njih e eljeznica primiti na prevoz samo ako su ispunjeni i ti posebni uslovi.Specifinost ovog ugovora ogleda se i u slobodi raspolaganja ugovorom. Ugovor se moe jednostrano izmijeniti nalozima koje daje poiljalac ili imalac prava iz prenosivog tovarnog lista. Radi se, zapravo, o posebnim sluajevima kada se na osnovu jednostrane izjave volje, uz ispunjenje odgovarajuih uslova, sam ugovor moe izmijeniti ili raskinuti. U sutini, specifinosti koje se manifestuju u ograniavanju slobode ugovaranja proizlaze iz samog karaktera djelatnosti koju obavlja eljeznica i statusa eljeznikih organizacija.III - ELEMENTI UGOVORA1. Bitni elementi ugovoraUobiajeno je da se u bitne elemente ovog ugovora ubraja vei broj sastojaka, nego to je to tipino kod ugovora poslovnog prava. Kako se ugovor zakljuuje predajom stvari na prevoz i predajom popunjenog tovarnog lista u koji se unose odreeni podaci, najee se sastojci samog tovarnog lista uzimaju kao bitni elementi ugovora o prevozu stvari eljeznicom. Ako se uz tovarni list alju odreeni dokumenti onda se mora priloiti i spisak tih dokumenata (isprava). Na osnovu svega toga mogu se odrediti tipini bitni elementi ovog ugovora.1.1. Ugovorne straneUgovorne strane su prevozilac (eljeznica) i poiljalac, mada se obino one nazivaju eljeznica i stranka. U ime eljeznice pojavljuje se eljeznika transportna organizacija koja redovno ima status javnog preduzea (javne korporacije). Stvari se predaju na prevoz u otpravnoj ili otpremnoj stanici eljeznice. Inae, opti pojam stanica oznaava: eljeznike stanice, luke plovidbenih linija i sve ostale poslovnice transportnih organizacija otvorene radi izvrenja nekog od ugovora o prevozu.Druga ugovorna strana je poiljalac, lice koje predaje stvar na prevoz, a koje ne mora biti i sopstvenik robe. Taj posao i zakljuenje ugovora o prevozu moe se povjeriti razliitim subjektima (zastupniku, pediteru) to se obino vri u meunarodnom prevozu. eljeznica se ne uputa u ispitivanje sa kime zakljuuje ugovor, te da li je to lice (pravno ili fiziko), koje predaje stvari na prevoz, istovremeno i njihov vlasnik. Od svakog ko preda stvari i podnese uredno ispunjen tovarni list otpravna stanica eljeznice primie stvari i ovjeriti igom tovarni list. Pri tome poiljalac mora u tovarni list upisati svoj taan naziv ili ime i prezime sa adresom i potpisati tovarni list, odnosno staviti faksimil potpisa ovlatenog lica.1.2. PrimalacPrimalac je lice ovlateno da u uputnoj (istovarnoj) stanici iskupi tovarni list i preuzme stvar ili stvari. Faktiki je to lice na koje je poiljka adresirana. Za primaoca se moe oznaiti samo jedno fiziko lice ili jedan pravni subjekt, ne moe ih biti vie. Tovarne listove sa neodreenim adresiranjem primaoca eljeznica nee primiti, a ako se to desi traie od poiljaoca odgovarajue upute.Poiljalac stvari moe uputiti na svoje ime to znai da isto lice moe biti i poiljalac i primalac. Neke eljeznice dozvoljavaju da se kao primalac naznai uputna stanica ili slubenik te stanice.Ako je izdat prenosivi tovarni list po naredbi, primalac je posljednje lice na koje je indosamentom prenesen tovarni list (indosatar). Ali, kod prenosivog tovarnog lista na donosioca, svojstvo primaoca ima svako lice koje prezentira eljeznici takav tovarni list.1.3. Uputna stanicaUputna stanica (mjesto opredjeljenja, istovarna stanica) je ona eljeznika stanica do koje stvar treba da se preveze, u koju se roba upuuje. Stanica mora biti navedena prema slubenom imeniku eljeznikih stanica. Kao mjesto istovara moe biti oznaen i industrijski kolosijek u nekom mjestu ili poslovnoj organizaciji. Za netano, nejasno ili neprecizno upisivanje uputne stanice odgovara poiljalac, ukoliko bi se desilo da eljeznica primi tovarni list sa tako naznaenom uputnom stanicom. Posljedice pogaaju poiljaoca (docnja sa isporukom prema saugovarau, kvar ili oteenje stvari, plaanje dangubnine eljeznici).1.4. Predmet prevoza (stvari)U saobraajnom pravu svaka stvar koja se prima na prevoz ima karakter robe. Vrsta, koliina i masa (teina) stvari upisuju se u tovarni list. Oznaavaju se komercijalnim nazivima ili nazivom koji je upotrijebljen u tarifi. Neke stvari su iskljuene iz prevoza eljeznicom dok je za druge prevoz ogranien. Od prevoza eljeznicom takoe su iskljuene stvari (predmeti) koje ima pravo da prevozi samo pota. Neke stvari se mogu primiti na prevoz uslovno (IP-CIM, lanovi 4 i 5).eljeznica moe provjeravati podatke o sadrini, broju i masi poiljke. Kod denanih (komadnih) poiljki, kao i kod kolskih, ako se sastoje od vie komada navodi se broj komada, ambalaa i masa (teina). Kad se radi o stvarima koje trebaju biti upakovane, takve stvari se mogu predati na prevoz eljeznici samo ako su upakovane na odgovarajui nain i mogu izdrati prevoz, kako bi se sauvale od propasti ili oteenja. Uslijed nedostatka ili manjkavosti u pakovanju eljeznica moe odbiti prijem stvari na prevoz ili iste primiti uz zahtjev da poiljalac u tovarnom listu potvrdi nedostatke u pakovanju. U tom sluaju poiljalac preuzima na sebe odgovornost za tetu.ive ivotinje se mogu prevoziti eljeznicom ukoliko se to ne protivi veterinarsko-sanitarnim propisima i ako je po ocjeni otpravne stanice iskljuena svaka opasnost po ljude i ivotinje, kao i svaka mogunost oteenja stvari. Obezbjeuju se i naroiti uslovi prevoza (hranjenje i pojenje).1.5. Mjesto i datumKao mjesto i datum zakljuenja ugovora, po pravilu, vae mjesto i datum navedeni na igu otpravne stanice koji ona stavlja na tovarni list poto primi stvari na prevoz. Za lako kvarljive stvari i ive ivotinje navodi se i as prijema u duplikatu tovarnog lista.1.6. Prevozni i drugi trokoviCijena usluga eljeznice odreena je tarifom. Prevoznina (vozarina) i trokovi prevoza unose se u tovarni list. Ako se oni unesu pogreno ili se uopte ne unesu, ugovor vai i to sa cijenom koju predvia tarifa. Naplata cijene po tarifi nije samo pravo eljeznice nego i njena obaveza. Inae, tarifa obavezuje obje ugovorne strane. Zato se cijena i svi prevozni trokovi (dodatak na vozarinu, naknade za sporedne usluge i dr.) mogu utvrditi i naknadno, a obje strane imaju pravo na njihovu ispravku prema tarifi. Ukoliko postoje izuzeci oni su izriito navedeni propisima.Tarifom je odreena vozarina za pojedine vrste stvari, nain prevoza, vrsta vozova na pojedinim relacijama, kao i drugi elementi za izraunavanje trokova, sporednih naknada i taksa. Zato se u tovarni list moraju unijeti sve vrste stvari koje se alju tim jednim dokumentom. Ne uini li tako poiljalac, eljeznica naplauje vozarinu za sve stvari date na prevoz po najviem tarifnom stavu koji vrijedi za jednu vrstu stvari iz poiljke. Prevozni trokovi u meunarodnom saobraaju odreeni su domaom tarifom, ako o tome nema posebne meunarodne tarife (JP-CIM, lan 6).1.7. Obavljanje odreenih radnji i spisak ispravaAko je predvieno da prilikom prevoza stvari treba obaviti neke radnje (carinjenje, veterinarski ili fitopatoloki pregled i dr.), pa je ta obaveza povjerena eljeznici, poiljalac je obavezan priloiti odgovarajue isprave. Prevozilac nije duan ispitivati da li su priloene isprave dovoljne ili tane (ZUPS, lan 47). Obavljanje ovih radnji eljeznica moe povjeriti strunim organizacijama i licima.2. Nebitni elementi ugovoraKod ovog ugovora postoje i nebitni elementi koji se mogu ugovarati. U tovarni list se mogu unositi samo one klauzule koje su predviene zakonom ili tarifom ili su uobiajene u meunarodnom saobraaju. Sve ostale izjave nisu doputene i ne obavezuju eljeznicu. Za klauzule koje se unesu u tovarni list plaa se posebna naknada utvrena tarifom.Prema okolnostima sluaja u tovarni list se mogu unositi sljedee notifikacije i izjave.2.1. Prevozni putPoiljalac moe odrediti pravac prevoza (prevozni put) samo za brzovoz, za sluajeve koji su tarifom predvieni, kao i za prevoz stoke. Po pravilu, eljeznica je slobodna u izboru puta kojim e stvari prevesti, ali vozarinu moe zaraunati samo za put koji je najpovoljniji za korisnika prevoza.2.2. Franko carinaUpisivanjem klauzule franko carina poiljalac obavezuje eljeznicu da obavi carinske i druge formalnosti, ako su potrebne prilikom prevoza. Poiljalac moe odrediti stanicu na kojoj e eljeznica obaviti te radnje. Moe zahtijevati da ga eljeznica o tome obavijesti kako bi on ili njegov zastupnik prisustvovao carinjenju.2.3. PouzeeU tovarnom listu poiljalac moe oznaiti da stvar alje pouzeem i naznaiti iznos pouzea (iznos kojim se stvari optereuju). Pouzee je nalog eljeznici da stvari izda primaocu samo pod uslovom da primalac plati naznaeni iznos na ime pouzea. Poiljka se moe opteretiti pouzeem najvie do vrijednosti stvari koje se prevoze. Tarifom se moe odrediti najnia granica pouzea.2.4. Mjeoviti (kombinovani) prevozIzjavom u tovarnom listu poiljalac moe zahtijevati da eljeznica stvari preda drugom prevozniku na dalji prevoz do mjesta u koje se one upuuju (drugoj eljeznici, drumskom prevozniku, brodaru). eljeznica je obavezna po tome postupiti. Ako nije odreeno prevozno sredstvo eljeznica e ga sama izabrati u kome sluaju odgovara za izbor prevozioca. eljeznica moe i sama izvriti nalog o daljem prevozu vlastitim prevoznim sredstvima.2.5. Provjera poiljkePoiljalac moe zahtijevati od eljeznice da utvrdi masu i broj komada stvari koje su predate na prevoz. Utvrenu masu, koliinu i broj komada eljeznica je duna upisati u tovarni list i ovjeriti. ak ako masu ne bi mogla utvrditi na otpravnoj stanici, duna je to uiniti na usputnoj stanici gdje je mogue.2.6. Vrijeme isporukeU tovarni list se moe unijeti odredba o vremenu za koje je prevozilac duan prevesti stvari (rok isporuke). Ako rok isporuke nije utvren, izmeu stranaka vae dispozitivna pravila zakona (ZUPS, lan 56).2.7. Klauzula ostaje na staniciU tovarni list se moe unijeti, kao posebna, klauzula ostaje na stanici. To znai da eljeznica nije duna nikoga izvjetavati o prispijeu poiljke na uputnu stanicu. Pretpostavka je da e poiljalac ili primalac doi po poiljku.2.8. SmetnjePoiljalac moe posebno upisati instrukcije ta treba eljeznica da radi, ako bi pri prevozu ili izdavanju stvari dolo do odreenih smetnji. Tako moe odrediti da se u sluaju smetnji poiljka vrati u otpravnu stanicu. Smetnje nastaju uslijed udesa ili nezgode. Udes je vanredni dogaaj koji je prouzrokovao znatnu materijalnu tetu ili vei prekid (sudar, nalet ili iskliznue voza). Nezgoda, kao vanredan dogaaj, dovodi do manje materijalne tete, manjeg prekida ili ugroavanja prometa.2.9. Obezbjeenje uredne isporukeU posebnu rubriku u tovarnom listu obezbjeenje uredne isporuke poiljalac moe upisati odreeni novani iznos. U tom sluaju eljeznica namiruje poiljaocu, pored tete za gubitak, oteenje ili zadocnjenje, i drugu dokazanu tetu do visine naznaenog obezbjeenja. Naknada za obezbjeenje uredne isporuke rauna se za cijeli prevozni put (ZUPS, lan 75; JP-CIM, lan 16).2.10. Rok utovaraStranke se mogu posebno sporazumjeti o roku utovara, tj. vremenu u kome je poiljalac duan utovariti stvari u vagon. Protekom toga roka nastaju nepovoljne pravne posljedice za poiljaoca (plaanje posebne naknade i dr.).2.11. Obavjetavanje o prispijeu poiljkeTo je element kojim se utvruje kada i na koji nain e eljeznica obavijestiti primaoca o prispijeu poiljke na uputnoj stanici. Ako nije odreeno primjenjuju se dispozitivna pravila zakona (ZUPS, lan 57).IV - OBAVEZE I PRAVA STRANAKA1. Obaveze eljezniceDjelatnost eljeznice, kao to je ve reeno, ima elemenata javnog karaktera u ijoj regulaciji znatno participira drava, jer joj je to vano polje korisne intervencije. Uee drave ogleda se u odreivanju statusa eljeznikih organizacija kao javnih preduzea, a u ugovornom pravu kroz detaljnije regulisanje prava i obaveza strana zakonom i drugim propisima. Zainteresovanost drava u ovoj materiji ispoljena je i kroz unifikaciju pravila eljeznikog prevoza na meunarodnom planu (COTIF). Prema domaem pravu postoje ove obaveze eljeznice koje su skoro iste i po meunarodnim pravilima.1.1. Prijem i provjeravanje stvari (poiljke)Ve je istaknuto da je eljeznica duna primiti na prevoz teret pod ugovorenim uslovima, osim stvari koje se ne mogu primiti na prevoz ili se mogu primiti samo ako su ispunjeni posebni uslovi (ZUPS, lan 30, 31). Zakon obavezuje prevozioca koji obavlja linijski prevoz, a takav je i eljezniki, da primi svaku stvar kada su ispunjeni uslovi utvreni u objavljenim optim uslovima poslovanja, odnosno tarifama.eljeznica, na osnovu uredno ispunjenog tovarnog lista prima stvari na prevoz. Za neke stvari moe se ugovorom ili tarifom predvidjeti prezentacija i drugih dokumenata (isprava) od strane poiljaoca. U tom sluaju eljeznica nije duna primiti stvari na prevoz bez tih dokumenata.Na zahtjev poiljaoca, eljeznica je duna utvrditi masu i broj komada stvari na otpravnoj stanici ukoliko postoje odgovarajui uslovi (mjerne sprave ili ne remeti redovan tok saobraaja). Ukoliko provjeru nije mogue izvriti u otpravnoj stanici to se ini u prvoj podesnoj usputnoj stanici. Kada se vri provjeravanje poiljke, prema meunarodnim pravilima, eljeznica je duna pozvati poiljaoca ili primaoca da prisustvuje provjeravanju. Ako zainteresovani ne doe ili kada se provjeravanje vri u toku prevoza toj radnji treba da prisustvuju dva svjedoka koji nisu slubena lica eljeznice ili kako je predvieno propisima odreene drave (JP-CIM, lan 21). Inae, provjeravanje podataka u tovarnom listu i poiljke utvreno je i kao pravo eljeznice. Rezultat provjeravanja upisuje se u tovarni list i u duplikat tovarnog lista, ako se provjera vri u otpravnoj stanici. Kada poiljka ne odgovara navodima u tovarnom listu ili nisu ispunjeni uslovi za prevoz stvari, tada trokovi provjeravanja terete robu datu na prevoz, ako nisu odmah plaeni. Rok isporuke ne tee za vrijeme provjeravanja poiljke, ako se utvrdi netanost navoda u tovarnom listu (ZUPS, lan 56).Kada eljeznica provjerava poiljku, navodi u tovarnom listu o masi i broju komada ne mogu da slue kao dokaz protiv prevozioca. Ako se ustanovi razlika u masi preko 2% ili netano imenovanje stvari koje utie na visinu prevoznine, eljeznica ima pravo da pored prevoznine naplati jo i dvostruki iznos razlike u vozarini (ZUPS, lan 44). Masu i broj komada eljeznica treba uvijek da utvruje, osim kada je tarifom odreeno plaanje vozarine po drugoj jedininoj mjeri (ne po masi).U sluaju da eljeznica ne vri provjeravanja mase i broja komada, mjerodavno je ono to je upisano u tovarni list, iako je upis izvrio poiljalac. eljeznica ne mora primiti stvari na prevoz, ako poiljalac nije naveo podatke o masi i broju komada u tovarni list.Poiljalac odreuje nain prevoza - ekspresni, brzovozni ili sporovozni. Na ekspresni i brzovozni prevoz eljeznica je obavezna primiti stvari samo ako su one po svome obliku, obimu i masi, te ostalim osobinama podesne za takav prevoz. Tako prema meunarodnim pravilima (RIEx) kao ekspresna poiljka mogu se slati stvari koje se mogu utovariti u prtljana kola putnikih vozova, odnosno stvari utvrene tarifom.Od poslovnih subjekata koji alju velike koliine stvari eljeznica moe zahtijevati da prethodno prijave svoje poiljke (koliinu, smjer, vrijeme namjeravanog prevoza) kako bi ona izradila plan prevoza. Isto vrijedi kada je potrebno u odreenom roku transportovati izuzetno velike koliine stvari. Ako korisnici prevoza ne izvre prijave, eljeznica nije duna primiti stvari na prevoz u sluaju da nema kola na raspolaganju.Svaka eljeznika transportna organizacija duna je primiti na direktan prevoz stvari od otpravne do uputne stanice, bez obzira koliko prevozilaca uestvovalo. Korisnika prevoza se ne tiu njihovi meusobni odnosi, podjela prevoznih trokova, organizacija prevoza, manipulacije stvarima i drugo.1.2. Utovar stvarieljeznica je obavezna izvriti utovar stvari, ako je tako predvieno ugovorom odnosno uslovima poslovanja. Ugovorom se moe predvidjeti da utovar stvari obavlja poiljalac.Kada utovar vri eljeznica, to se praktikuje iz konkurentskih razloga, poiljalac stvari predaje eljeznici u skladite. eljeznica je duna izvriti utovar stvari u roku koji je odreen ugovorom (rok utovara), ako je on upisan u tovarni list, ali u svakom sluaju u roku kako bi se izvrio uredan prevoz. Radi sigurnosti prevoza, mora se voditi rauna o osovinskom optereenju pruga (magistralnih 22,5 t po osovini i 8 t po dunom metru) kao i osovinskom optereenju vozila (vagona).1.3. Uredan prevoz stvariCilj ugovora jeste da se stvari prevezu uredno u emu i jeste privredna funkcija eljeznice. Ona je duna stvari prevesti u stanju u kojem ih je i primila, bez oteenja i gubitka, do mjesta naznaenog u tovarnom listu (uputne stanice).Poiljalac, po pravilu, nije zainteresovan kojim e se putem stvari prevesti. Stalo mu je da se prevezu po najnioj tarifi, sigurnim putem i u to kraem vremenu. Sloboda u izboru pravca potrebna je eljeznici kako bi radila to ekonominije i racionalnije, te organizovala iskoritavanje pruga i transportnih sredstava. U meunarodnom saobraaju poiljalac moe oznaiti prevozni put odreujui graninu ili pograninu taku, odnosno prelaznu stanicu izmeu eljeznica dviju zemalja koje su otvorene za saobraaj na odreenoj relaciji (JP-CIM, lan 14).Ako bi pri prevozu nastala ma kakva smetnja, bez obzira iz kojih je razloga nastala - dejstvo vie sile, mjere vlasti, krivica eljeznice ili poiljaoca, priroda same stvari - eljeznica je duna preduzeti odgovarajue mjere da bi se izbjegle rave posljedice po korisnika prevoza. Ukoliko poiljalac nije ve dao u tovarnom listu instrukcije ta e eljeznica raditi u sluaju smetnji onda e ona stvari uputiti pomonim (drugim) putem, ako se smetnja moe prevladati na taj nain (ZUPS, lan 58). Ako, pak, produenje prevoza nije mogue traie dispoziciju od poiljaoca i po njoj postupiti, osim u sluaju privremenih smetnji. Uputstva poiljalac daje otpravnoj stanici ili stanici u kojoj se nalaze stvari, pismenim putem. Ne dobije li uputstvo u razumnom roku, niti se poiljalac koristi pravom raskida ugovora, eljeznica ima pravo: da na troak i rizik poiljaoca stvari stavi na privremeni smjetaj ili da ih preda pediteru ili u javno skladite. Kada se to ne moe uiniti, jer su stvari podlone brzom kvaru ili su u pitanju ive ivotinje tada e eljeznica izvriti njihovu prodaju. O svim preduzetim radnjama eljeznica e izvijestiti poiljaoca (ZUPS, lan 64).Vozarinu za izvreni prevoz i ostale trokove po tarifi duan je snositi poiljalac, osim ako je do smetnji dolo krivicom eljeznice. Ako nema njene krivice ona ima pravo i naplatiti kolsku dangubninu. eljeznica nema pravo na naplatu vee vozarine, ako je stvari uputila pomonim putem da bi izbjegla smetnje. Rok isporuke rauna se prema stvarno upotrijebljenom putu (ZUPS, lan 58). eljeznica e obaviti carinske i druge radnje odreene propisima zemlje. U tome poslu ona nastupa kao komisionar i ima pravo na naplatu stvarnih trokova i naknada po tarifi. eljeznica ne ispituje tanost priloenih isprava, ali odgovara ako ih izgubi ili upotrijebi nepravilno (ZUPS, lan 46, 48). Inae, izvrenje ovih radnji moe se povjeriti i drugom licu.1.4. Rok isporukeeljeznica je duna stvari prevesti u ugovorenom roku (rok isporuke). Vrijeme trajanja prevoza stranke, ipak, rijetko ugovaraju, jer se primjenjuju tarife u kojima je odreeno vrijeme prevoza. Ako vrijeme isporuke nije odreeno ugovorom, eljeznica je duna stvari prevesti za vrijeme koje je uobiajeno za prevoz takvih stvari s obzirom na duinu puta i vrstu prevoza (prema tarifi).Ukoliko ugovorom nije drugaije predvieno, rok isporuke se rauna od ponoi poslije prijema stvari pa do predaje izvjetaja o prispijeu stvari adresatu, odnosno za stvari o ijem se prispijeu ne izvjetava primalac do asa kada je poiljka pripremljena za izdavanje (predaju). Za brzo pokvarljive stvari i ive ivotinje rok se rauna od podne i od ponoi, zavisno od toga da li su stvari predate prije podne ili poslije podne (ZUPS, lan 56).Rok isporuke sastoji se iz otpravnog i prevoznog roka. Otpravni i prevozni rok su odreeni zavisno od vrste prevoza i razdaljine izmeu otpravne i uputne stanice. Otpravni rok se rauna samo jedanput, a prevozni za cijelo odstojanje od otpravne do uputne stanice, bez obzira koliko je prevozilaca uestvovalo u prevozu. Sva rastojanja raunaju se prema tarifnim kilometrima.Prema meunarodnim pravilima rokovi su ovi: za kolsku brzovoznu poiljku - otpravni rok je 12 asova, a prevozni za svakih otpoetih 400 km 24 asa; za kolsku sporovoznu poiljku - otpravni rok je 24 asa, a prevozni za svakih otpoetih 300 km 24 asa. Posebni rokovi vae za denane poiljke - brzovozne i sporovozne (JP-CIM, lan 27).U sluajevima koji su odreeni propisom ili tarifom rokovi ne teku i za to vrijeme rok isporuke se produava (zadravanje poiljke). Zadravanje poiljke postoji onda kada je neophodno da se obave odreene radnje kao to su: carinjenje, veterinarski pregledi, provjeravanje sadrine i teine (mase) poiljke, hranjenje i pojenje ivih ivotinja, dodavanje leda i drugo. eljeznica se moe uspjeno pozivati na produenje roka isporuke, ako su uzrok i trajanje zadravanja upisani u tovarni list, ali je doputeno dokazivanje i na drugi nain (drugim sredstvima dokazivanja).Postoje i dopunski rokovi za isporuku stvari koji su takoe odreeni propisom i tarifom. Dopunski rokovi vae za sluaj: prevoza stvari prugama razliitih irina kolosijeka, sporednim prugama, prugama koje nisu osposobljene za brzovozni prevoz, kod kombinovanog prevoza i u vanrednim prilikama. Ova pravila posebno vae u meunarodnom prevozu, ako posebnim propisima ili ugovorima nije to drugo predvieno (JP-CIM, lan 27). Rok isporuke je odran od strane eljeznice ako je prije isteka roka obavijestila primaoca o prispijeu stvari i iste pripremila za odnoenje, odnosno ako je stvar pripremljena za odnoenje kada se primalac ne obavjetava (ZUPS, lan 56).1.5. Postupanje po nalozimaSpecifinost ugovora o prevozu stvari eljeznicom jeste u tome to se on moe jednostrano izmijeniti davanjem naloga (uputstava) od strane poiljaoca ili primaoca ili ovlatenog imaoca prenosivog tovarnog lista, ali samo pod uslovima i na nain kako je utvreno zakonom (ZUPS, lan 49 - 53). U tom smislu idu i meunarodna pravila (JP-CIM, lan 30 - 32). Poiljalac moe traiti da se: stvar vrati i njemu preda u otpravnoj stanici; zaustavi poiljka u nekoj usputnoj stanici; stvari ne izdaju odnosno da se izdavanje odloi; stvari izdaju drugom primaocu; stvari izdaju u nekoj drugoj stanici, dakle, promijeni uputna stanica (reekspedicija). Moe se promijeniti nalog o pouzeu (povisi, smanji, brie ili poiljka optereti pouzeem) odnosno o isplati nekog novanog iznosa (dio vozarine ili drugi trokovi).I primalac ima pravo davati iste naloge eljeznici pod uslovom da je ovlaten na to u tovarnom listu ili da mu poiljalac preda duplikat tovarnog lista. U protivnom, nema pravo davati naloge, odnosno izmijeniti ugovor.Imalac prenosivog tovarnog lista, kao hartije od vrijednosti, ima takoe pravo davati odreene naloge eljeznici. Njegovi nalozi mogu biti sljedei: da se prevoz stvari obustavi; stvar izda u nekoj drugoj uputnoj stanici ili stvar vrati u otpravnu stanicu.Nalozi, odnosno zahtjev za izmjenu ugovora podnosi se u pisanoj formi preko otpravne stanice ili stanice u kojoj se stvari nalaze. Poiljalac ima pravo traiti izmjenu ugovora do momenta predaje tovarnog lista primaocu, a ako primalac odbije prijem stvari, to se pravo ponovo vraa poiljaocu. Davalac naloga snosi trokove koje je eljeznica imala izvrenjem tih naloga s tim to se naplata moe osigurati jemstvom.eljeznica moe odbiti izvrenje naloga, jednostranu izmjenu ugovora, samo iz razloga odreenih zakonom, u protivnom, odgovara za tetu koja nastane neizvrenjem naloga. teta se tada obraunava po pravilima koja vrijede za gubitak (propast) stvari. eljeznica moe odbiti izvrenje naloga u sljedeim sluajevima: ako nalog nije mogue izvriti; ako bi izvrenje naloga prouzrokovalo poremeaje u saobraaju; kada je nalog protivan carinskim i drugim imperativnim propisima; kada su trokovi vei od vrijednosti stvari, a nije dato jemstvo (nemogunost ekonomske realizacije zakonskog prava zaloge na stvarima).1.6. Obavjetavanje korisnika prevozaKorisnik prevoza je svako lice koje na osnovu ugovora o prevozu stie odreena prava i preuzima odreene obaveze (poiljalac, primalac, imalac prenosivog tovarnog lista). Ve je reeno, da je eljeznica duna u odreenim situacijama da obavijesti poiljaoca ili primaoca ili imaoca prenosivog tovarnog lista kada je na njih prelo pravo raspolaganja poiljkom. Generalno, ona je duna obavijestiti ta lica u svakom sluaju kada prevoz odstupa od redovnog toka stvari. Tako je eljeznica duna obavijestiti: poiljaoca kada je u tovarnom listu upisano da poiljalac ili njegov punomonik prisustvuje carinjenju ili obavljanju drugih radnji, a stvar je prispjela na to mjesto; poiljaoca, ako se carinjenje ili druge radnje iz tovarnog lista ne mogu obaviti u mjestu (stanici); poiljaoca ili imaoca prenosivog tovarnog lista kada nastupe odreene smetnje u prevozu (udes, nezgoda); poiljaoca kada stvari prispiju na uputnu stanicu, a to je pravo upisano u tovarni list; poiljaoca ili imaoca prava iz prenosivog tovarnog lista kada se posumnja da je nastupilo oteenje ili djelimian gubitak stvari kako bi oni mogli prisustvovati pregledu stvari na uputnoj stanici; poiljaoca kada je stvari potrebno staviti u javno skladite (na leanje) ili predati pediteru ili ih prodati; poiljaoca, primaoca ili imaoca prava iz prenosivog tovarnog lista u sluaju kada doe do oteenja ili gubitka poiljke, odnosno kada se zagubljena poiljka kasnije pronae. Ukoliko eljeznica ne izvri obavjetavanje povrijedila je ugovor i ima se smatrati da se nije pridravala principa savjesnosti i potenja i zatite interesa korisnika prevoza (ZOO, lan 12).1.7. Izvjetavanje o prispijeu stvariKada poiljka prispije na uputnu stanicu eljeznica je duna, bez odlaganja, da je pripremi za izdavanje (odnoenje) i obavijesti adresata da istu preuzme i iskupi tovarni list. Obavjetavanje se vri na razliite naine: preporuenim pismom, telegramom, telefaksom, telefonom ili neposredno preko kurira. Zakonska je pretpostavka da je obavjetavanje izvreno nakon proteka odreenog vremena (24 odnosno 12 asova po predaji preporuke, telegrama, a telefonom kada je razgovor zavren). Primalac se ne obavjetava ako je ugovoreno da nema obavjetavanja ili je primalac ovlastio vozara, peditera da u njegovo ime prima izvjetaj o prispijeu poiljke.U izvjetaju se daje rok za otkup tovarnog lista i preuzimanje stvari sa naznakom gdje se one nalaze (kolosijek, broj kola, skladite). eljeznica ima pravo na trokove za obavjetavanje.Kada je izdat prenosivi tovarni list na donosioca, eljeznica nikoga ne obavjetava o prispijeu stvari na uputnu stanicu jer ne zna ko je stvarno primalac, odnosno u ijim se rukama nalazi tovarni list. Ako prenosivi tovarni list glasi po naredbi, pa je imalac takvog tovarnog lista izvijestio eljeznicu da je on prenesen na njega (indosamentom) odnosno da glasi na njega, eljeznica to lice obavjetava o prispijeu poiljke.Pravno dejstvo predaje tovarnog lista primaocu ogleda se u tome to od toga asa primalac stupa u pravni odnos sa eljeznicom. Od tada, kao to je reeno, moe primati naloge od primaoca, a nikako od poiljaoca. U sluaju da primalac odbije prijem stvari tada oivljavaju prava poiljaoca iz ugovora.1.8. Predaja stvari primaocu (izdavanje stvari)Donosiocu izvjetaja o prispijeu stvari, kada ga je primalac kao adresat potvrdio, eljeznica je duna u uputnoj stanici izdati tovarni list i predati stvari. Ukoliko po tovarnom listu primalac ima neto da plati (pouzee ili dio trokova to je naznaeno u tovarnom listu) stvari e se predati nakon uplate tog iznosa, iskupa tovarnog lista. Samo primanje tovarnog lista znai da je primalac pristao, obavezao se na isplatu iznosa iz tovarnog lista. Primalac i sam, bez obzira da li ga je uputna stanica obavijestila o prispijeu stvari ili to nije uinila, ima pravo nakon prispijea stvari zahtijevati da mu se preda tovarni list i izdaju stvari. eljeznica moe odbiti predaju stvari ako joj se ne preda duplikat tovarnog lista.Predaja denane poiljke vri se faktikom predajom. Kada se radi o kolskim (vagonskim) poiljkama predaja stvari vri se primopredajom kola to se konstatuje pismeno. Pri tome se konstatuje stanje plombi i drugih zatvaraa na vagonu kao i spoljni izgled. Ne vri se, dakle, faktika predaja stvari nego simbolina tradicija (u prisustvu primaoca vri se skidanje plombi sa vagona).Ukoliko korisnik prevoza posumnja da je stvar oteena ili da postoji djelimian gubitak stvari (nema plombe ili je ista oteena) moe zahtijevati utvrivanje stanja poiljke i eljeznica je duna to izvriti. Isto pravo ima poiljalac upisom odgovarajue klauzule u tovarni list. Dok se ne izvri pregled stvari primalac ne mora primiti stvari. Za to vrijeme stvari lee na rizik i troak eljeznice. Ako se prilikom pregleda ne utvrdi nikakva teta (oteenje ili gubitak stvari) ili se utvrdi teta koju je eljeznica prije pregleda priznala, tada e lice koje je zahtijevalo pregled (poiljalac, primalac, imalac prenosivog tovarnog lista) snositi trokove pregleda. I sama eljeznica kada posumnja u oteenje ili djelimini gubitak stvari ili kada oni stvarno postoje obavezna je pristupiti utvrivanju stanja poiljke.Utvrivanje stanja poiljke vri se na objektivan nain u prisustvu korisnika prevoza, ako je to mogue, a svjedoka i vjetaka kada je potrebno. Pregled e se izvriti i bez prisustva imaoca prava kada se ne odazove ili je stanje poiljke takvo da je potrebno odmah pristupiti njenom utvrivanju. Prilikom pregleda stvari sastavlja se zapisnik koji se predaje imaocu prava na stvarima. U zapisniku se utvruje: stanje stvari, podaci o masi ili broju komada, uzroku nastanka tete, kada je mogue, te visini tete.injenica predaje stvari primaocu je od pravnog znaaja za eljeznicu jer se toga asa smatra da je ona izvrila obavezu iz ugovora. Ukoliko je uredan prevoz (bez zadocnjenja, oteenja ili gubitka) prestaju sva potraivanja imaoca prava prema eljeznici.I prilikom izdavanja stvari mogu nastupiti smetnje: primalac se ne moe pronai; primalac je odbio prijem stvari; tovarni list nije iskupljen u roku ili je izdavanje (predaja) stvari zabranjena odlukom nadlenog organa. eljeznica e u razumnom roku o tome obavijestiti poiljaoca i traiti uputstva. Ne dobije li uputstva ili se dobijena uputstva ne mogu provesti tada e eljeznica stvari staviti na privremeni smjetaj, na rizik i troak poiljaoca, a ona odgovara kao uvar. Osim toga, ona moe stvari predati pediteru ili u javno skladite na troak poiljaoca i njegov rizik, a sama odgovara za izbor (culpa in eligendo). O svim tim radnjama obavijestie poiljaoca blagovremeno. Stvari koje nisu odnesene eljeznica moe prodati odmah, ako su podlone brzom kvaru ili su nepodesne za dranje. Takoe, ostale stvari koje je drala (uvala) 30 dana po isteku roka za njihovo odnoenje ona moe prodati. Zapisnik o prodaji dostavlja poiljaocu. Iz postignute cijene naplatie svoje trokove, ako nisu plaeni, a ostatak stavlja na raspolaganje poiljaocu (ZUPS, lan 59 - 64). Moe se desiti da je primalac iskupio tovarni list, ali nije odnio stvar. Primaoca eljeznica obavjetava i poziva da odnese stvari koje lee na njegov rizik i troak. Ako i nakon poziva stvar ne bude odnesena, eljeznica istu moe predati u javno skladite ili prodati.1.9. uvanje stvariPoto ovaj ugovor ima elemenata ugovora o ostavi, eljeznica je duna stvar uvati i sa njom postupati kao savjestan i uredan privrednik za sve vrijeme dok se ona nalazi u njenim rukama (dravini). Ta obaveza postoji za vrijeme cijelog roka isporuke (otpravnog i prevoznog roka) kao i za vrijeme dok se stvar ne odnese. Ako stvar ostavlja na privremeni smjetaj, duna je da postupa sa istom kao uvar. Kada se prevozi iva stoka, a poiljalac nije odredio pratioca, obavezna je da je tokom prevoza i po prispijeu u uputnu stanicu poji i hrani, zapravo, za sve vrijeme dok je ne preda primaocu, odnosno ne postupi sa njom prema ovlatenjima iz zakona i ugovora. Kod prevoza odreenih stvari koje imaju naroite osobine i svojstva, uz notifikacije u tovarnom listu, obavezna je postupati po naroitim pravilima o prevozu i uvanju stvari (kod prevoza opasnih materija vrijede posebna pravila RID).1.10. Objavljivanje tarifaeljeznica je obavezna objaviti tarife na propisan ili uobiajen nain. Objavljuju se na nain da tarife budu pristupane i saznatljive za korisnike prevoza. Usto, duna je da na zahtjev korisnika prevoza stavi na uvid tarife u otpravnoj ili uputnoj stanici. Uobiajeno je da se tarife ili izvodi iz tarifa oglaavaju na vidnim mjestima u stanicama. Tarife moraju sadravati sve posebne uslove prevoza, a naroito elemente za izraunavanje visine prevoznine, sporednih usluga, a u meunarodnom prevozu i uslove za preraunavanje valuta. Tarife se primjenjuju prema svim korisnicima pod istim uslovima koji su vaili na dan zakljuivanja ugovora.2. Obaveze poiljaoca2.1. Obavjetavanje o namjeravanom prevozuOpta je obaveza poiljaoca da obavijesti eljeznicu o namjeravanom prevozu u kome smislu daje podatke, naroito, o vrsti, sadrini, koliini i masi poiljke, uputnoj stanici i primaocu, kao i drugim relevantnim elementima (ZOO, lan 654). To posebno vai kada se transportuju masovni tereti, opasne stvari ili one koje zahtijevaju posebne uslove prevoza. Sutina obaveze poiljaoca jeste u tome da eljeznica na vrijeme pripremi kola, preduzme sve nune radnje i mjere za nesmetan i bezbijedan prevoz. Poiljalac odgovara za tetu koja bi nastala zbog nedavanja podataka ili davanja pogrenih podataka.2.2. Predaja stvari i tovarnog listaIz prirode nastanka ovog ugovora proizlazi da je poiljalac obavezan predati stvari na prevoz i predati uredno popunjen tovarni list. Obaveza utovara je dispozitivne prirode jer se ugovorom moe predvidjeti da tu radnju obavi eljeznica.Stvari se predaju blagovremeno, upakovane na propisan ili uobiajen nain kako bi, s obzirom na njihovu vrstu, nain prevoza i prevozni put, bile prevezene bez oteenja ili ugroavanja lica i dobara. eljeznica e upozoriti poiljaoca na nedostatke pakovanja. Ona moe odbiti prijem poiljke kada su nedostaci pakovanja takve prirode da se moe ugroziti sigurnost lica, kola i dobara. Poiljalac, ako vri utovar, duan je pridravati se ugovorenog roka utovara i uputstava eljeznice u pogledu smjetaja stvari na kola, te koliine i mase koju kola mogu da prime (osovinsko optereenje). Kada se zavri utovar na vagon se stavlja plomba i drugi zatvarai, a u tovarni list poiljalac unosi broj i oznaku plombe.Ako poiljalac ne odri rok utovara, prekorai ugovoreno vrijeme, eljeznica moe traiti posebnu naknadu (kolsku dangubninu). Kada je rok utovara prekoraen za vie od 24 asa, eljeznica je ovlatena da, na troak i rizik poiljaoca istovari stvari (oslobodi kola) i iste preda na privremeni smjetaj ili pediteru ili u javno skladite (ZUPS, lan 55).U sluaju preoptereenja kola (preteg) ili neispravno, netano ili nepotpuno upisanih podataka u tovarni list o stvarima koje su iskljuene iz transporta i stvarima koje se prevoze pod posebnim uslovima, zakonska je obaveza eljeznice da na prvoj stanici gdje je to mogue istovari cijelu poiljku ili preteg. Stvari stavlja na raspolaganje poiljaocu na njegov troak i rizik. Pri tome eljeznica moe traiti trostruki iznos prevoznine za izvreni prevoz kao i naknadu tete ako je nastala (ZUPS, lan 45).2.3. Plaanje prevoznih trokovaEkonomski interes eljeznice jeste da naplati prevozne trokove za svoju uslugu. Ti prevozni trokovi sastoje se od: vozarine (prevoznine), dodataka na vozarinu, naknada za sporedne usluge te drugih naknada saglasno ugovoru i tarifi. Opte je pravilo da eljeznica ima pravo na vozarinu za najkrai prevozni put kojim bi se stvari mogle prevesti, bez obzira na stvarni put prevoza. Odstupanja mogu biti u sluaju da poiljalac odredi prevozni put.Obaveza plaanja prevoznih trokova moe biti razliito odreena. Poiljalac plaa prevozne trokove po tarifi koja se primjenjuje na dan zakljuenja ugovora kada je tako ugovoreno i upisano u tovarni list. Inae, ta obaveza je na primaocu ako iskupi tovarni list u kome nije naznaeno da poiljalac plaa prevozne trokove (ZUPS, lan 39). Tarifa moe odrediti da neke trokove prevoza obavezno plaa poiljalac. Kada se radi o lako kvarljivim stvarima ili stvarima male vrijednosti (vrijednost stvari ne moe pokriti trokove prevoza) otpravna stanica uvijek moe zahtijevati da poiljalac unaprijed plati trokove prevoza. Isto vrijedi i za ekspresne poiljke. Tada se u tovarni list i njegov duplikat unosi iznos unaprijed plaenih trokova od strane poiljaoca.Pravna je pretpostavka, oborive prirode, da poiljalac ne plaa prevozne trokove ili dio trokova, ako o tome nema njegove izjave u tovarnom listu. Smatra se da je htio te trokove da snosi primalac. Meutim, on e platiti prevozne trokove ukoliko primalac ne iskupi tovarni list ili ne bude davao naloge za izmjene ugovora tokom prevoza stvari.Izjavu o vozarini i drugim trokovima poiljalac upisuje u tovarni list standardnim izrazima (klauzule) koje se primjenjuju i u meunarodnom transportu. Evo nekih: franko vozarina - poiljalac preuzima na sebe samo plaanje vozarine; franko vozarina ukljuivo ... - pored vozarine, poiljalac preuzima pojedinano naznaene trokove; franko svi trokovi - poiljalac preuzima na sebe vozarinu i plaanje svih trokova; franko iznos... - poiljalac plaa naznaeni iznos.eljeznica i poiljalac imaju pravo odnosno obavezu na ispravak naplaenih iznosa u sluaju nepravilne primjene tarifa ili greke prilikom izraunavanja ili naplate trokova. Reklamacija se podnosi u pisanoj formi uz obrazloenje i prezentaciju odgovarajuih dokumenata. Manje plaene iznose treba da plati poiljalac ako tovarni list nije iskupljen ili se potraivanje eljeznice odnosi na trokove koje je u tovarnom listu preuzeo poiljalac. Poiljalac je duan platiti kamatu od dana prijema reklamacije. Ako poiljalac u roku od 30 dana ne izvri plaanje, eljeznica moe pokrenuti spor. U meunarodnom saobraaju poiljalac nije duan platiti manje uplaeni iznos ako je razlika manja od 4 obraunske jedinice po tovarnom listu (JP-DIM, lan 29).Poiljalac, primalac i svako lice na koje je prelo potraivanje iz ugovora ima pravo reklamacije eljeznici u sluaju vie plaenog iznosa trokova prevoza (preplaen iznos). Ako reklamacija ostane bezuspjena, protekom 30 dana, ono moe pokrenuti spor podizanjem tube.3. Obaveze primaoca3.1. Plaanje prevoznih trokovaPrimalac ima obavezu plaanja prevoznih trokova, svih ili djelimino, kako je navedeno u tovarnom listu i ako on taj dokument preuzme. Samo preuzimanje tovarnog lista obavezuje primaoca na plaanje trokova. Inae, preuzimanje tovarnog lista je pravo primaoca i na to ga ne moe niko natjerati.Kada, dakle, primalac preuzme tovarni list zasniva se obaveza primaoca na plaanje trokova prevoza u obimu kako je odreeno tovarnim listom. Primalac je u obavezi da plati i sve trokove nastale po njegovim nalozima jer i on moe davati uputstva eljeznici kada na njega prijeu ovlatenja iz ugovora. Osim toga, primalac je u obavezi da plati i one trokove koji su nastali njegovim radnjama za eljeznicu ili neinjenjem, nepreduzimanjem radnji, nakon prihvatanja tovarnog lista (dangubnina, learina i dr.).3.2. Odnoenje stvariPrimalac, ako iskupi tovarni list, duan je stvar odnijeti u ugovorenom roku (rok odnoenja), u toku redovnog radnog vremena koje vai u uputnoj stanici. Ako stvari na vrijeme ne odnese, eljeznica naplauje dangubninu (learinu) prema tarifi. Ukoliko se taj rok prekorai za vie od 14 asova eljeznica ima pravo staviti stvari na privremeni smjetaj, na troak i rizik primaoca, ili ih predati pediteru ili u javno skladite, kao i drugom prevozniku radi predaje primaocu. Stvari moe odmah i prodati ako su ispunjeni odreeni uslovi (lako kvarljive stvari, ive ivotinje, stvar se ne moe predati pediteru ili u skladite prema mjesnim obiajima). U svim sluajevima prekoraenja roka za odnoenje stvari primalac je obavezan platiti posebnu naknadu odreenu tarifom.Primalac moe zahtijevati da se provjeri stanje poiljke i utvrdi oteenje i moe odbiti prijem sve dok se to ne uini. Dovoljno je da postoji sumnja u oteenje ili gubitak pa da se prie provjeri. Prilikom provjere sastavlja se zapisnik o izviaju iji se prepis predaje primaocu. Ako primalac ne prizna injenice utvrene zapisnikom, moe zahtijevati sudskim putem utvrivanje stanja poiljke (koliina, uzroci tete, visina, okolnosti pod kojim je teta nastala). Ustanovi li se istovjetnost poiljke, trokove utvrivanja snosi primalac (ZOO, lan 689).V - ODGOVORNOST STRANAKA1. Odgovornost eljeznicePrema meunarodnim pravilima i domaem pravu eljeznica odgovara za tetu nastalu u toku prevoza zbog djeliminog ili potpunog oteenja ili gubitka stvari, kao i za tetu nastalu zbog prekoraenja roka isporuke (zadocnjenja), za sve vrijeme do predaje stvari primaocu (JP-CIM, lan 36; ZUPS, lan 65). Dakle, ona odgovara za sluaj oteenja, za sluaj gubitka i za sluaj zadocnjenja i to od asa kada je primila stvar na prevoz pa dok je ne preda primaocu. eljeznica odgovara za lica koja je angaovala, odnosno koja su radila po njenim nalozima.eljeznica odgovara za povredu integriteta poiljke, gubitak ili oteenje. Gubitak postoji onda kada eljeznica nije u mogunosti da u odredinom mjestu izda stvar primaocu (izgubljena, ukradena, izgorjela, izdata treem neovlatenom licu, prodata i dr.). Pretpostavka je da postoji gubitak ukoliko eljeznica ne izda stvari primaocu u roku od 30 dana po isteku vremena za isporuku.Djelimini gubitak postoji kada eljeznica ne moe da izda primaocu dio poiljke, postoji koliinsko umanjenje poiljke. Oteenje, djelimino ili potpuno, jeste kvalitativno umanjenje poiljke. Dolo je do umanjenja vrijednosti stvari jer je pogorano njeno stanje (lom, deformisanje, truljenje, cijepanje, vlanost i dr.). eljeznica je prekoraila rok isporuke (zadocnila, zakasnila) kada nije na vrijeme preuzela poiljku ili je nije na vrijeme predala primaocu.Ne postoji jedinstveno stanovite o pravnoj prirodi odgovornosti eljeznice. Spor se sastoji u tome: da li se radi o njenoj ugovornoj odgovornosti zasnovanoj na sistemu subjektivne odgovornosti (princip kulpe) sa pretpostavljenom krivicom eljeznice ili o sistemu objektivne odgovornosti, samom faktu prouzrokovanja tete. Prevladava drugo stanovite. Razlozi su mnogobrojni, ali se, ukratko, mogu svesti na sljedee: djelatnost eljeznice povezana je sa pojaanim rizikom; tete se deavaju usljed dejstava nepoznatih uzroka; krivicu je teko dokazati jer poiljalac nema uvid u kontrolu nad radom eljeznice. Stoga se njena objektivna odgovornost bazira na teoriji interesa (ija korist onoga i rizik) jer iz vrenja svoje djelatnosti eljeznica ostvaruje korist pa treba i da snosi nastale tetne posljedice. Pravni osnovi (razlozi) koji ublaavaju (omekavaju) dejstva stroge objektivne odgovornosti eljeznice dijele se u teoriji na opte i posebne.Opti (neprivilegovani) razlozi oslobaaju eljeznicu od naknade tete za sluaj gubitka, oteenja ili zadocnjenja. eljeznica nee odgovarati ako je teta nastala: krivicom korisnika prevoza; nalogom poiljaoca; uslijed mana na samoj stvari (svojstava stvari) i dejstava vie sile - spoljnih uzroka koji se nisu mogli predvidjeti, izbjei niti otkloniti (JP-CIM, lan 36; ZUPS, lan 66). Da bi se oslobodila odgovornosti, eljeznica mora dokazati uzronu vezu izmeu nekog od naprijed navedenih uzroka i same tete.U cilju daljeg ublaavanja odgovornosti eljeznice uvedeni su i posebni (privilegovani) osnovi ekskulpacije koje meunarodna i domaa pravila izriito navode. Oni vae samo za sluaj povrede integriteta poiljke (gubitka ili oteenja), ali ne i za sluaj zadocnjenja. Prema tim pravilima, ne pretpostavlja se odgovornost eljeznice za tetu nastalu gubitkom ili oteenjem poiljke, ako se utvrdi da je do te tete dolo zbog jednog ili vie privilegovanih osnova, a to su:a) Prevoz je izvren otvorenim kolima po vaeim propisima ili ugovoru stranaka to je upisano u tovarni list. Postoji izuzetak, eljeznica odgovara kada je dolo do oiglednog manjka ili gubitka cijelih komada stvari;b) Stvar nije upakovana ili je nedovoljno upakovana (prevoz bez odgovarajue ambalae) zbog ega je, s obzirom na prirodu stvari, dolo do gubitka ili oteenja;c) Kada je teta nastala utovarom ili istovarom koji vri poiljalac ili primalac na osnovu propisa ili ugovora;d) Ako se prevozi stvar koja je po svojoj prirodi (svojstvima) naroito izloena potpunom ili djeliminom gubitku ili oteenju (lomljenju, ranju, truljenju i sl.);e) Stvar je predata na prevoz pod neispravnom, netanom ili nepotpunom deklaracijom ili se radi o stvari koja se prima na prevoz pod posebnim predostronostima i uslovima;f) Ako je dolo do tete u prevozu ivih ivotinja dejstvom posebnih okolnosti kojima su izloene ivotinje ili kada je na osnovu tarife, ugovora i uz naznaku u tovarnom listu trebao biti pratilac pa je to izostalo (JP-CIM, lan 36; ZUPS, lan 68).U svim navedenim sluajevima pretpostavka o neodgovornosti eljeznice nije apsolutne prirode jer imalac prava moe dokazivati suprotno, tj. da teta nije nastala ili nije iskljuivo nastala uslijed tih posebnih okolnosti (razloga). Za eljeznicu je dovoljno da uini vjerovatnim postojanje neke od posebnih okolnosti (oslobaajuih razloga), a sve ostalo (pozitivni dokazi) su na imaocu prava.Pored optih i posebnih, postoje i specijalni razlozi za oslobaanje eljeznice od odgovornosti, a tiu se normalnog kala. Ona ne odgovara za normalni kalo, gubitak u masi (teini) koji zbog prirodnih svojstava stvari redovno nastaje u prevozu. Odgovarae za dio gubitka u masi koji prelazi propisane (standardne) norme kala. Odreen je procenat dozvoljenog kala za pojedine vrste stvari - dva posto (na tenost, krzno, masti, svjee voe i povre, so, sapun, ugalj, stvari predate u vlanom stanju i dr.), a jedan posto za ostale stvari (ZUPS lan 70; JP-CIM lan 41). Specijalni osnov za oslobaanje eljeznice od odgovornosti jesu nuklearni udesi, ako za prouzrokovanu tetu odgovara korisnik nuklearnog ureaja ili drugo odgovorno lice.U poslovnom/trgovakom pravu opte je pravilo da se kod prouzrokovanja tete naknauje stvarna, prosta teta (damnum emergens) i izgubljena dobit, korist (lucrum cessans). eljeznica naknauje samo prostu tetu, osim u sluajevima kvalifikovane krivnje (zle namjere ili krajnje nepanje). To je, po miljenju teorije, kompenzacija za strogi sistem objektivne odgovornosti.Za sluaj djeliminog ili potpunog gubitka (propasti) stvari, eljeznica naknauje tetu u visini vrijednosti izgubljene stvari obraunate po berzanskoj cijeni, a u nedostatku nje po trinoj cijeni. Ako stvar nema berzansku ili trinu cijenu visina tete se obraunava po uobiajenoj cijeni kao za stvari iste vrste i kvaliteta. Kad je unaprijed odreena cijena stvari koje se prevoze, visina tete se odmjerava prema toj unaprijed utvrenoj cijeni. U svim sluajevima vai cijena koja je postojala u vrijeme i u mjestu predaje stvari na prevoz. Sudska praksa je kolebljiva u tome da li je fakturna cijena stvari i njena trina cijena. eljeznica vraa naplaenu vozarinu, iznos carina i drugih trokova jer se smatra da nije izvrila prevoz. Razumije se, kod djeliminog gubitka eljeznica naknauje tetu u visini vrijednosti samo tog izgubljenog dijela stvari (tereta) i vraa srazmjeran dio vozarine i drugih trokova.U sluaju oteenja (djeliminog ili potpunog) stvari eljeznica vri naknadu tete u visini vrijednosti stvarnog oteenja, to se utvruje pregledom ili strunim vjetaenjem. Plaa se, dakle, teta koja odgovara procentu umanjenja vrijednosti stvari (berzanska, trina ili uobiajena cijena minus postotak oteenja stvari). Ako je cijela ili dio poiljke, uslijed oteenja, izgubio vrijednost, visina tete ne moe prijei iznos koji bi eljeznica platila na ime izgubljene poiljke. Visina tete koja se plaa za gubitak uvijek je gornja granica i za njen obraun u sluaju oteenja stvari.Za sluaj zadocnjenja (prekoraenja roka isporuke) eljeznica naknauje samo tetu koja je uslijed toga prouzrokovana vezujui istu za visinu vozarine186: kod gubitka ili oteenja stvari plaa iznos dokazane tete koja ne moe biti vea od trostrukog iznosa vozarine; kod potpunog gubitka samo tetu po tome osnovu bez obzira na zadocnjenje. Kumulacija zahtjeva prema eljeznici postoji kod djeliminog gubitka ili oteenja. eljeznica tada plaa tetu na ime izgubljenog ili oteenog dijela poiljke, a za neizgubljeni ili neoteeni dio plaa tetu po osnovu zadocnjenja. Ukupna teta, po svim osnovima, ne moe prijei iznos koji bi eljeznica, inae, platila za sluaj potpunog gubitka stvari.Kvalifikovana krivnja eljeznice (zla namjera, krajnja nepanja) utiu na visinu tete. Kada je gubitak, oteenje ili zadocnjenje prouzrokovano zlonamjerno ili iz krajnje nepanje, eljeznica mora imaocu prava naknaditi cjelokupni (puni) iznos dokazane tete koja obuhvata prostu tetu i izgubljenu dobit. Radi li se o krajnjoj nepanji iznos dokazane tete ne moe prijei dvostruku vrijednost koju, inae, eljeznica plaa za sluaj gubitka, oteenja ili zadocnjenja (JP-CIM, lan 44).Transportno pravo poznaje princip ogranienja (limitiranja) odgovornosti prevoznika to je sluaj i kod eljeznice. Za sluaj oteenja ili gubitka stvari odgovornost eljeznice se ograniava na odreeni iznos koji ona plaa po kilogramu bruto mase (teine) te izgubljene ili oteene stvari ili njenog dijela.Visina naknade tete koju eljeznica plaa moe se poveati kada je u tovarnom listu predvien institut plaanja tete u svrhu obezbjeenja uredne isporuke (ZUPS, lan 75). eljeznica tada plaa tetu saglasno optim pravilima za gubitak, oteenje ili zadocnjenje plus iznos dokazane tete, ali samo do visine ukupnog obezbjeenja. U tom sluaju moe biti obuhvaena i stvarna teta i izgubljeni dobitak. Neki smatraju da ova situacija ima slinosti sa transportnim osiguranjem.Ugovorom o prevozu ili tarifom ne moe se iskljuiti niti ograniiti, potpuno ili djelimino, odgovornost eljeznice. Istovremeno, ne moe se stipulisati prebacivanje tereta dokazivanja sa eljeznice na imaoca prava u sluajevima kada je predvieno da ona vri dokazivanje (ZUPS, lan 3). Odgovornost eljeznice regulisana je imperativnim normama pa ugovor ne moe zamijeniti ili iskljuiti zakon.2. Odgovornost poiljaocaVe je reeno da poiljalac odgovara za tanost unesenih podataka i izjava u tovarni list pa i kada ih na njegov zahtjev unosi eljeznica. Podaci koji se odnose na masu i broj komada mogu se upotrijebiti protiv eljeznice samo ako je ona te podatke provjerila (vagala, brojala) i potvrdila u tovarnom listu. Meutim i tada ima odstupanja. Kada je oigledno da nikakav stvarni manjak ne odgovara razlici u masi ili broju komada u odnosu na podatke iz tovarnog lista ti dokazi ne mogu sluiti protiv eljeznice, posebno, ako su primaocu predata kola (vagon) sa ispravnim plombama (ZUPS, lan 43).Poiljalac odgovara eljeznici i duan je naknaditi tetu koja nastane uslijed toga to nije priloio potrebne isprave uz tovarni list ili nije priloio sve ili su one neispravne. Odgovornost postoji i po osnovu tete nanesene utovarom, istovarom, zbog ravog pakovanja, nedeklarisanja ili netanog deklarisanja stvari. Kada su propisani odreeni rokovi, pa ih primalac ne odri, on odgovara eljeznici. Najee se to odnosi na plaanje dangubnine, learine ili trokova uskladitenja. Poiljalac odgovara za tetu prouzrokovanu drugim licima ili stvarima uslijed naroitih svojstava (opasne) stvari koja nisu bila poznata eljeznici.VI - PRESTANAK PRAVA IZ UGOVORA1. Prestanak ugovoraUgovor o prevozu stvari eljeznicom prestaje na isti nain kao i drugi ugovori, odnosno prema optim pravilima o prestanku obligacija. Nije bitno da li obaveze proistiu iz propisa, ugovora ili pravila autonomnog poslovnog prava.Pravo zahtijevanja prema eljeznici prestaje kada imalac prava iz ugovora primi poiljku. Imalac prava moe biti poiljalac, primalac, korisnik prevoza, odnosno imalac prenosivog tovarnog lista.Izuzetno, pravo potraivanja prema eljeznici ne prestaje, iako je ona predala poiljku, u sljedeim sluajevima: ako imalac prava dokae da je teta prouzrokovana namjerno ili krajnjom nepanjom eljeznice; u sluaju djeliminog gubitka ili oteenja to je utvreno prije prijema poiljke ili nije uopte utvreno prilikom prijema uslijed propusta eljeznice; ako oteenje ili djelimini gubitak stvari imalac prava nije mogao opaziti prilikom prijema poiljke, ali je zahtjev za utvrivanje oteenja stavio im je otkrio tetu (najkasnije sedam dana od prijema poiljke) uz obavezu dokazivanja da je do tete dolo u periodu od prijema do izdavanja (odnoenja) poiljke; kada se potraivanje odnosi na vraanje plaenih iznosa ili pouzea (ZUPS, lan 79). Svoja potraivanja iz ugovora imalac prava moe ostvariti prema eljeznici ako stavi reklamaciju u pismenoj formi i na nain odreen tarifom. Poiljalac moe koristiti pravo na reklamaciju sve dok ima pravo da raspolae poiljkom, a primalac od trenutka prijema tovarnog lista. Protekom roka od 30 dana po dostavi reklamacije imalac prava moe svoj zahtjev ostvariti podizanjem tube (glavni zahtjev plus kamata). Zahtjev za naknadu tete iz osnova zadocnjenja mora staviti u roku od 15 dana od dana izdavanja stvari, inae, pada u prekluziju.2. Zastara potraivanjaZa potraivanja iz ugovora o prevozu stvari eljeznicom odreeni su specijalni rokovi kao i rokovi za poetak toka zastarjelosti (ZUPS, lan 80, 81). Potraivanja zbog vie ili manje naplaene vozarine, dodatka na vozarinu, naknada za sporedne usluge ili drugih trokova zastarijevaju za est mjeseci. Ostala potraivanja iz ovog ugovora zastarijevaju za jednu godinu dana. Obustava zastare nastaje dostavljanjem pismene reklamacije, a nastavlja dalje uruenjem pismenog odgovora od strane eljeznice. Naknadne reklamacije o istoj stvari ne obustavljaju zastarijevanje.LiteraturaTrifkovi, Simi, Trivun: Poslovno pravo - ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2004.godine, str.184-208.