Broj 142 rujan 2020. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 10-11

IVANIĆ-GRAD

ENERGETSKI SE OBNAVLJA OŠ STJEPANA BASARIČEKA

Kroz europski projekt 'Race' nabavljena dva nova vozila za hitnu medicinsku pomoć

Predstavljen program razvoja ekološke poljoprivrede do 2030.

ZDRAVSTVO POLJOPRIVREDAStr. 8-9 Str. 4-6

#OSTANIMO ODGOVORNI

32 Ž KŽ K BROJ 142, RUJAN 2020.BROJ 142, RUJAN 2020. AKTUALNO AKTUALNO

JESTE LI ZNALI?Zrno eko imanje u

Habjanovcu, u općini Dubrava, najstarije je

ekološko imanje u Hrvatskoj, s tradicijom od

1988. godine

RIJEČ UREDNIKAPoštovani čitatelji,

nadam se da ste se svi odmorili i da ste u svojim svakodnevnim obvezama i poslovima, da imate posla s obzirom na situaciju oko koronavirusa, ali i svega ostaloga što je ove godine ostavilo traga na rast i razvoj poduzetništva, gospodarstva i poljoprivrede. Znam da vas je većina željna rada, rasta i razvoja te boljih vremena, ali sada moramo biti više ujedi-njeni i zajedno više surađivati. Samo zajedničkim snagama možemo i moramo riješiti nastalo stanje te planirati pametna rješenja za buduće razdoblje koje dolazi. S ciljem podizanja kvalitete života i ravnomjernog razvoja, Zagrebačka županija je gradovima i opći-nama dodijelila 13,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava za realizaciju projekata u prometnu i komunalnoj infrastrukturi te gradnju i opremanje poduzetničkih zona i inkubatora. Predstavljen je Program razvoja ekološke poljo-privrede u Zagrebačkoj županiji do 2030., čija je vizija da Županija postane vodeća 'zelena županija' u kojoj je 100% poljoprivrednih površina pod ekološkim uzgojem. U ovome broju Kronike čitajte i o energetskoj obnovi OŠ Stjepana Basaričeka u Ivanić-Gradu. U Gradecu je povodom Dana općine otvoren dječji vrtić, čija je gradnja sufinancirana kroz Program ruralnog razvoja RH. Svoj dan je proslavila i Općina Križ, kojom prigodom je najavljena investicija Lidla u tamošnjoj poduzetničkoj zoni u vrijednosti od 75 milijuna eura.U sklopu projekta "Utrka za život - RACE", koji se provodi u sklopu programa prekogranične suradnje Interreg IPA (RH-BiH-Crna Gora), Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije dobio je dva nova vozila za hitnu medicinsku pomoć s dva prijenosna i dva edukacijska defibrilatora. Održana je početna konferencija projekta "Okruženje za samoostva-renje", kroz koji će Udruga "Srce" iz Svetoga Ivana Zeline graditi zgradu za stanovanje i radno-oku-pacijsku terapiju osoba s invaliditetom. Održana je i početna konferencija projekta "Naš plavi svijet", Udruge za autizam Zagreb, koja je za projekt prena-mjene stare škole u Gornjem Vukšincu u prostor za stanovanje odraslih osoba s autizmom osigurala stopostotno financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Želim vam ugodno čitanje te vas pozivam da se držite preporučenih epidemioloških mjera za Zagrebačku županiju koje su na snazi do kraja listopada.

Srdačan pozdrav i budite odgovorni!Vaš urednik

Mario Majhen, MBA, dr.med.vet.

Od 27. veljače, kada je u županiji evidentiran prvi slučaj oboljenja od koronavirusa, pa do 1. listopada, ukupno je oboljelo 816 osoba koje imaju prebivalište u gradovima i općinama Zagrebačke županije

Situacija nije alarmantna, nije ni zabri-njavajuća, ali je ozbiljna - ovim je ri-ječima trenutno stanje na području Zagrebačke županije izazvano korona-

virusom opisao ravnatelj županijskoga Zavo-da za javno zdravstvo Leo Šunjić, govoreći na zajedničkom sastanku županijskoga i lokalnih stožera civilne zaštite odr-žanom zadnjega dana rujna. Od 27. veljače, kada je u županiji evidentiran prvi slučaj obolje-nja od koronavirusa, pa do 1. listopada, ukupno je oboljelo 816 osoba koje imaju prebiva-lište u gradovima i općinama Zagrebačke županije.

- I dalje se moramo odgovorno ponašati, moramo naučiti živjeti s vi-rusom. Rekao bih, brojke nisu strašne, ali su poruka. Poruka svima da se, u svom okruže-nju, moramo savjesno ponašati i držati svih preporuka - dodao je Šunjić.

Od početka epidemije do 1. listopada ove godine od bolesti COVID-19 umrlo je 17 osoba s prebivalištem u Zagrebačkoj županiji.

I Kruno Sokol, voditelj Službe za epide-miologiju ZJZ Zagrebačke županije, apeli-rao je na važnost odgovornog ponašanja

- Život mora ići dalje, no najproblema-tičnija su velika okupljanja. Imali smo 'korona svadbe' u Dugom Selu i Velikoj Gorici, a imamo i veći porast samoizola-cija otkako je počela škola. Samo jedna oboljela osoba može 'iz stroja izbaciti'

svoje školske kolege i nekoliko razreda kojima predaje, stoga

smo dali preporuku da osobe koje rade u odgojno-obrazovnim ustano-

vama, zdravstvenim ustanovama i domovi-ma za starije izbjegavaju veća okupljanja - re-kao je Sokol. Rekao je i da je epidemiolozima bitna činjenica mogu li se slučajevi zaraze povezati.

- Nije problem kada znamo gdje se osoba zarazila, no problem je kada anketiranjem takve podatke ne možemo dobiti - rekao je. Davorin Gajnik, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije, ukazao je na činjenicu 'raslojavanja' pacijenata na one koji 'vjeruju' u koronu i one koji neće nositi za-štitne maske.

- I nama se događa da pacijenti prilikom prijevoza ne žele staviti masku, a što ugroža-va naše djelatnike - rekao je Gajnik. Na po-dručju Zagrebačke županije, rečeno je, došlo je i do proboja virusa u ustanove u kojima borave posebno ugrožene kategorije građa-na (u Dubravi i Rugvici), no ni tu stanje nije alarmantno.

Govoreći o posebnim epidemiološkim mje-rama koje je na prijedlog županijskoga sto-žera donio Stožer civilne zaštite RH, i koje su na snazi do kraja listopada, Nenad Babić, načelnik Stožera civilne zaštite Zagrebačke

► na svadbenim svečanostima, bez obzira na broj prisutnih osoba, obavezno se vodi evidencija prisutnih koja se čuva najmanje 14 dana, a u slučaju potrebe za epidemiološkom obradom predaje se Zavodu za javno zdravstvo Zagrebačke županije

► na privatnim svečanostima i proslavama (momačke i djevojačke večeri, rođendani, proslave prve pričesti i krizme...) te na karminama može biti prisutno najviše 20 osoba

► na svim društvenim i javnim okupljanjima (manifestacije, priredbe, izložbe, svete mise, sportska natjecanja ...) obavezno je pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera, a ako se okupljanja održavaju u zatvorenom prostoru obavezno je nošenje maski za lice ili medicinskih maski

► na pogrebima i posljednjim ispraćajima svi prisutni dužni su pridržavati se epidemiološke mjere održavanja propisane fizičke distance

► organizatori svih društvenih i javnih okupljanja i vlasnici ugostiteljskih objekata dužni su pojačano nadzirati pridržavanja epidemioloških mjera

► posjeti korisnicima domova za starije i nemoćne, kao i korisnicima drugih oblika pružanja socijalne skrbi smještaja, dopušteni su samo na otvorenom prostoru (okućnica, vrt, dvorište) pri čemu su i korisnici i posjetitelji obavezni koristiti masku za lice ili medicinsku masku te održavati fizičku distancu od najmanje 1,5 metara, a posjet može trajati najviše 30 minuta; iznimno, dopušteni su posjeti nepokretnim osobama i u zatvorenom prostoru, s time da u posjet može doći samo jedna osoba kojoj se na ulazu u prostor objekta mora izmjeriti temperatura, dužna je dezinficirati ruke te nositi masku za lice ili medicinsku masku, jednokratni ogrtač i jednokratne nazuvke (što sama osigurava), a posjet može trajati najviše 15 minuta

► preporuka pružateljima socijalnih usluga smještaja je da korisnicima omoguće duže i češće telefoniranje te da omoguće, ako imaju takve mogućnosti, i video pozive

► preporuka zaposlenicima zdravstvenih ustanova, vrtića i škola te zaposlenicima pružatelja socijalnih usluga je da ne sudjeluju na organiziranim okupljanjima većeg broja osoba

DO KRAJA LISTOPADA NA PODRUČJU ŽUPANIJE NA SNAZI SU POSEBNE EPIDEMIOLOŠKE MJERE

županije, rekao je da zasad svadbene sveča-nosti nisu limitirane, ali da se mora voditi evidencija tko je na njima prisutan, kako bi se lakše došlo do kontakata eventualno oboljele osobe.

- Zasad se pokazalo da su puno veći izvor zaraze bila privatna okupljanja - rekao je Ba-bić. Pozvao je građane da se pridržavaju svih donesenih mjera i uputa, a posebno da vode računa o socijalnoj distanci.

- Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana - poručio je Babić.

❛Najproblematičnija su velika okupljanja. Imali smo 'korona svad-be' u Dugom Selu i Velikoj Gorici, a imamo i veći porast samoizo-lacija otkako je počela škola - rekao je epidemiolog Kruno Sokol, voditelj Službe za epidemiologiju ZJZ Zagrebačke županije

❛ I dalje se moramo odgovorno ponašati, moramo naučiti živjeti s vi-rusom. Rekao bih, brojke nisu strašne, ali su poruka! Poruka svima da se moramo savjesno ponašati i držati svih preporuka - rekao je Leo Šunjić, ravnatelj Županijskoga zavoda za javno zdravstvo

OD POČETKA EPIDEMIJE DO 1.

LISTOPADA OVE GODINE OD BOLESTI COVID-19 UMRLO JE 17 OSOBA S PREBIVALIŠTEM

U ŽUPANIJI

ZAJEDNIČKI SASTANAK ČLANOVA STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I PREDSTAVNIKA LOKALNIH STOŽERA

'Svatko od nas mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana'

54 Ž K Ž K BROJ 142, RUJAN 2020.BROJ 142, RUJAN 2020. POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

Zagrebačka županija želi do 2030. postati vodeća 'ze-lena županija', koja svoj razvoj temelji na ekološ-

koj i inovativnoj poljoprivredi. Vizija je to Programa razvoja ekološke poljoprivrede u Zagre-bačkoj županiji do 2030. - akcijskoga plana, čiji su strateški ciljevi da 100% poljopri-vrednih površina bude pod eko-loškim uzgojem, da 100% hrane

PROGRAMOM RAZVOJA EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE ŽUPANIJA DAJE ZNAČAJAN DOPRINOS POSTIZANJU ZACRTANIH CILJEVA EUROPSKE UNIJE - SMANJENJU KORIŠTENJA PESTICIDA I POVEĆANJU POVRŠINA POD EKOLOŠKIM UZGOJEM

Vodeća 'zelena županija' koja svoj razvoj temelji na ekološkoj poljoprivredi i inovativnoj proizvodnji hrane

❱ U sklopu predstavljanja programa primjere dobre prakse iznijeli su David Pejić, direktor Zrno eko imanja iz Habjanovca, Tomislav Tomac, vinar iz Jastrebarskoga, i Gorana Derežić iz Šušnjara, vlasnica obrta za proizvodnju ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja

MARIJANA PETIR, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora

❛Ovaj Program je došao u pravo vri-jeme, inovativan je, doprinijet će održi-vom razvoju, a poljo-privrednim proizvo-dima dati dodanu vrijednost

župan mr. sc. STJEPAN KOŽIĆ

❛ Kroz ovaj Program že-limo omogućiti poljo-privrednim proizvo-đačima orijentaciju na ekološku poljopri-vredu, a našim žitelji-ma osigurati zdravu i kvalitetnu hranu

Strateški ciljevi Programa su da 100% poljoprivrednih površina bude pod ekološkim uzgojem, da 100% hrane u javnim ustanovama bude iz ekološkog uzgoja, te da svi restorani i objekti seoskoga turizma imaju eko jelovnik

u javnim ustanovama bude iz ekološkog uzgoja, te da svi re-storani i objekti seoskoga tu-rizma imaju eko jelovnik. Kako bi se to ostvarilo, prioritetima razvoja ekološke poljoprivrede u narednih deset godina nave-

deni su razvoj sektora za ekološki uzgoj hrane,

unapređenje so-cio-ekonomskih uvjeta sela i po-ljoprivrednika, kao i unapređe-nje stanja okoliša

i drugim županijama kako u RH pristupiti razvoju ekološke po-ljoprivrede - za predstavljanja Programa, početkom listopada, pojasnio je župan Stjepan Ko-žić. Pročelnik za poljoprivredu Josip Kraljičković je rekao da je ovo dosad 'najhrabriji program'

i zdravlja stanovništva. - Smatram da imamo sve uv-

jete da Zagrebačka županija po-stane vodeća 'zelena županija'. Ovaj program daje mjere kako do toga doći. Želimo biti župa-nija koja će svoj razvoj teme-ljiti na ekološkoj i inovativnoj proizvodnji hrane, ali i razvoju pametnih sela. Proizvođačima želimo omogućiti orijentaciju na ekološku proizvodnju, a na-šim žiteljima osigurati zdravu i kvalitetnu hranu. Siguran sam da ovaj plan može biti primjer

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA JE PRVA

HRVATSKA REGIJA KOJA JE REKLA 'ŽELIMO BITI 100%

EKOLOŠKI'

mr. sc. JOSIP KRALJIČKOVIĆ, pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije

❛Uz Program razvoja pametnih sela, koje-ga ćemo predstaviti krajem listopada, ovaj Program je temeljni dokument razvoja poljoprivre-de u Zagrebačkoj županiji

Zagrebačke županije u poljo-privredi.

Program su predstavili nje-govi autori: Sonja Karoglan To-dorović i Darko Znaor iz tvrtke Agro Eko.

- Ljudi imaju percepciju da je ekološka poljopri-

vreda vraćanje 'na staro', da je to poljoprivreda naših djedova i baka. No, treba ih razuvjeriti. Ekološka poljoprivreda je mo-derna poljoprivreda, u kojoj se ne kopa motikom, nego se kori-sti napredna, inovativna tehno-

prof. dr. sc. KRUNOSLAV KARALIĆ, pomoćnik ministrice poljoprivrede

❛Ekološka proizvod-nja je jedan od sek-tora poljoprivrede u kojemu se kontinui-rano bilježe pozitiv-ni trendovi, ona čini 7,2% naše poljopri-vredne proizvodnje

TOMISLAV TOMAC ʠ Prije tridesetak-četrdesetak godina vinare je netko uspio uvjeriti

da je nemoguće raditi vinograd bez upotrebe insekticida, botriticida, pesticida, bez herbicida i mineralnih gnojiva, da je nemoguće proizvesti kvalitetno vino bez selekcioniranih kvasaca. Mi smo primjer da se to, ipak, može! I moji djedovi i pradjedovi bili su ekološki vinari. I mi smo prije 2,5 godine krenuli s biodinamičkom pričom. Postoje znanstvene studije, a i struka je prepoznala biodinamiku kao disciplinu koja poboljšava kvalitetu tla i daje bolji proizvod.

GORANA DEREŽIĆ ʠ Ekološka poljoprivreda nije samo posao, to je i život! Pet godina smo u ekološkoj poljoprivredi, na

dvadesetak hektara proizvodimo kamilicu, mentu, matičnjak, šipak, divlji komorač, pasji trn, sikavicu, industrijsku konoplju, zeleni pelin... Ljekovito bilje je traženi proizvod. Cijena, u našem slučaju, uglavnom pokriva troškove proizvodnje, no 'tlače' nas krediti za investicije. Problem su i pesticidi sa susjednih parcela. Iako su one udaljene kilometar-dva, kada netko, primjerice, prska kukuruz pesticidi zrakom dođu i do naše parcele. Dovoljno i u tragovima, jer tada naš proizvod više nije ekološki. A onda i cijena padne za 30-40 posto.

nastavak na str. 6

76 Ž K Ž K BROJ 142, RUJAN 2020.BROJ 142, RUJAN 2020. POLJOPRIVREDA

logija. Ekološka poljoprivreda je danas među najinovativnijim vidovima poljoprivrede - re-kla je S. Karoglan Todorović, dodavši da je ekološka poljo-privreda u snažnom zamahu. Program razvoja ekološke po-ljoprivrede u Zagrebačkoj žu-paniji, nastavila je, u skladu je s EU politikama da 25% povr-šina bude pod ekološkim uzgo-jem.

- Ovaj akcijski plan je hrabar. Za odlikaše! Da bi Hrvatska u dogledno vrijeme imala 25% ekološke poljoprivrede net-

ko mora potegnuti više. I upravo je Zagrebačka žu-panija ovim Programom ponovno pokazala da ima viziju. Zagrebačka župani-ja je prva hrvatska regija koja je rekla "želimo biti 100% ekološki" - dodala je S. Karo-glan Todorović.

U ime Ministarstva poljopri-vrede predstavljanju Progra-ma prisustvovao je pomoćnik ministrice Krunoslav Karalić. Rekao je da je ekološka proi-zvodnja jedan od sektora poljo-

Program "došao u pravo vrijeme", da je inovativan, da će doprinijeti održivu razvoju i dati dodatnu vri-jednost poljoprivrednim proizvodima.

- Zagrebačka županija je uvijek bila vodeća po inovativnim rješenjima u poljoprivredi, a sada i kroz ovaj strateški do-kument 'udara temelje' i daje smjerokaz u kojem pravcu treba ići - rekla je zastupnica Petir.

U sklopu predstavlja-nja programa primjere dobre prakse i izazove s kojima se susreću u eko-loškoj proizvodnji iznije-li su David Pejić, direktor

Zrno eko imanja iz Habjanovca (općina Dubrava), najstarijega ekološkog imanja u Hrvatskoj, Tomislav Tomac, vinar iz Ja-strebarskoga, i Gorana Dere-žić iz Šušnjara (općina Križ), vlasnica obrta za proizvodnju ljekovitog, aromatičnog i začin-skog bilja.

SONJA KAROGLAN TODOROVIĆ, 'Agro Eko'

❛ Ekološka po-ljoprivreda je u snažnom zama-hu, a Zagrebačka županija prva županija u RH s hrabrom vizijom njezina razvoja

❱ Ekološka poljoprivreda je moderna poljoprivre-da, u kojoj se ne kopa motikom, nego se koristi napredna i inovativna tehnologija

privrede u kojemu se kontinui-rano bilježe pozitivni trendovi.

- Ekološka proizvodnja čini 7,2% naše poljoprivredne proizvodnje i njome se bavi

5500 gospodarstava - rekao je pomoćnik ministrice. U ime saborskog Odbora za poljo-privredu, saborska zastupnica Marijana Petir rekla je da je

DAVID PEJIĆ ʠ Važno je da imamo ambicioznu nacionalnu politiku razvoja ekološke poljoprivrede i stoga raduje da

napokon vidimo, istina samo na razini županije, ozbiljan akcijski plan. Bez takvih planova nećemo sustići ono što se događa oko nas! Bio-Zrno ima 100 certificiranih ekoloških proizvoda i prema tom kriteriju smo najveći ekološki proizvođači u Hrvatskoj. Imamo niz ciklusa 'zatvorene' proizvodnje, poput uzgoja soje koju prerađujemo u tofu, tzv. sir od soje koji ide u sendviče koje prodajemo u našem Zrno bio bistrou, jedinom certificiranom ekološkom restoranu u Hrvatskoj. Naš inovativni projekt je i bio intenzivni vrt, kao novi vid primarne proizvodnje na malim površinama, proizvodnje koja ne ovisi o visokim investicijama u poljoprivrednu mehanizaciju.

ŠKOLSTVO

Bude li manje politikanstva sve ćemo brže riješiti! Ja-ski je potrebna nova škola i ona će se sigurno graditi!

No, ono što se sada događa poli-tičke je naravi, jer SDP politizira ovu temu. Blate Županiju i mene osobno - za boravka u Jastrebar-skom, kojom prigodom je obišao gradilište parkirališta uz OŠ "Lju-bo Babić", rekao je župan Stjepan Kožić. Dodao je da određene PR službe prikazuju situ-aciju onakvom kakva ona nije.

- Pozivam na dija-log utemeljen na ar-gumentima - rekao je župan, dodavši da je Grad Jastrebarsko za novu školu izradio idejni projekt i ishodio lokacijsku dozvolu, nakon čega su napravlje-ni i glavni i izvedbeni projekti, ali na način da to bude škola za dvo-smjensku nastavu.

- Sada radimo na tome da taj projekt prenamijenimo i sagra-dimo školu u kojoj će se odvijati jednosmjenska nastava. Također, vjerujem da će nam kroz novu fi-nancijsku omotnicu EU biti omo-gućeno da za gradnju škola veći dio sredstava dobijemo iz europ-skih fondova - rekao je župan. Re-kao je i da neki gradovi, zajedno sa Županijom, sudjeluju u gradnji školskih objekata.

- Grad Ivanić-Grad sufinancira gradnju školskih-sportskih dvo-

ŽUPAN U JASTREBARSKOM GOVORIO O GRADNJI NOVE OSMOGODIŠNJE ŠKOLE

'Dosta je politikanstva, pozivam na dijalog utemeljen na argumentima'

Uz Osnovnu školu 'Ljubo Babić' gradi se parkiralište za šezdesetak osobnih automobila i pet autobusa

što se u Jaski ne gradi škola, a s druge strane kada se krene gradi-ti školska-sportska dvorana u susjednoj općini Klinča Sela, onda ga proziva da je novac 'spiskao' na gradnju dvora-na i škola, a nije učenicima kupio radne bilježnice.

- Dosta je politikanstva! - po-ručio je župan, dodavši da je u njegovu mandatu u škole na po-dručju Jastrebarskoga uloženo preko 40 milijuna kuna. Trenutno Županija ulaže nešto više od 2,1 milijun kuna u gradnju parkirali-šta uz OŠ "Ljubo Babić". Na njemu će biti šezdesetak parkirnih mje-sta za osobne automobile i pet parkirnih mjesta za autobuse, a bit će sagrađena i 18 metara duga nadstrešnica.

- Ovo je još jedan veliki pro-jekt za našu školu koji financira Županija. Parkiralište će donijeti sigurnost, prije svega učenicima, a smanjit će i učestale gužve na školskome dvorištu, i oko škole,

u vrijeme početka i završetka na-stave - rekla je ravnateljica škole Sanja Sertić. Rekla je i da je zgra-da osmogodišnje škole u Jaski stara gotovo 50 godina.

- No, kada uđete u njezine pro-store to se ne osjeti, jer po svojoj uređenosti i informatičkoj opre-mljenosti škola smo za 21. stolje-će. Zahvaljujući Županiji! - rekla je S. Sertić. Uz župana, u obilasku gradilišta bio je i predsjednik Žu-panijske skupštine Mato Čičak.

rana na svome području s 50%, a Grad Sveta Nedelja će gradnju nove osmogodišnje škole sufi-nancirati s preko 50% - rekao je župan, dodavši da bi prema trenutnim potrebama trebalo za gradnju škola i dvorana na po-dručju županije osigurati oko 470 milijuna kuna, dok istovremeno godišnji proračun Županije izno-si 380 milijuna kuna. Rekao je i da ga SDP s jedne strane proziva

PROTEKLIH GODINA

ŽUPANIJA JE U ŠKOLE NA PODRUČJU JASKE

ULOŽILA PREKO 40 MILIJUNA KUNA

❛ Jaski je potrebna nova škola i ona će se sigurno graditi! - poručio je župan Stjepan Kožić

98 Ž K Ž K BROJ 142, RUJAN 2020.BROJ 142, RUJAN 2020. ZDRAVSTVO

Uz već ranije nabavljeni mamomat i ortopan, radiologija ispostave Doma zdravlja Zagre-

bačke županije u Vrbovcu od-nedavno je opremljena i novim RTG uređajem, vrijednim goto-vo 600.000 kuna.

- Nakon što smo lani zgradu Doma zdravlja energetski ob-novili, i time značajno smanjili potrošnju energenata i količi-nu stakleničkih plinova, sada smo uredili i radiologiju. Kažu da je time RTG dijagnostika na izuzetno visokom nivou i da u dogledno vrijeme u taj segment zdravstvene zaštite u Vrbovcu nećemo morati ulagati - za obi-laska novouređenog prostora

RTG dijagnostike rekao je župan Stjepan Kožić. Dodao je da će Županija i nadalje sredstvima proračuna pomagati zdravstve-ni sustav te rekao da se u ispo-stavu Doma zdravlja u Vrbovcu ove godine ukupno planira ulo-žiti 1,6 milijuna kuna. Još jed-nom je zahvalio zdravstvenim djelatnicima na angažmanu ko-jega pružaju u vrijeme korona krize.

Većeslav Bergman, ravnatelj Doma zdravlja, rekao je da ispo-stava u Vrbovcu sada ima opre-mu na kojoj bi mogle pozavidjeti i neke veće sredine.

- Nama u Hrvatskoj problem neće biti infrastruktura, naći ćemo sredstva za kupnju opre-

U sklopu projekta "Utrka za život - RACE", Zavod za hitnu medicinu Zagre-bačke županije dobio je

dva nova vozila za hitnu pomoć, zajedno s dva prijenosna defibrila-tora. Dobio je i dva edukacijska de-fibrilatora. Tim povodom sjedište Zavoda u Velikoj Gorici obišao je krajem rujna župan Stjepan Kožić.

- Sretan sam kada se okupljamo oko provedbe EU projekata. Sma-tram da je ovaj projekt izuzetno bitan, jer osim nabave vozila obu-hvaća i edukaciju kako zajednički djelovati kod velikih nesreća - re-kao je župan.

Uz Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije partneri u projektu su Dom zdravlja Mostar i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Projekt se provodi u sklopu programa prekogranične suradnje Interreg IPA CBC Hrvat-ska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora, a sufinancira sredstvima Europskog fonda za regionalni ra-zvoj i Instrumenta pretpristupne pomoći IPA. Ukupna vrijednost projekta je 799.376 eura, od čega bespovratna europska sredstva iznose 85%.

ŽUPAN U OBILASKU NOVOUREĐENOG PROSTORA RADIOLOGIJE U VRBOVCU

PROGRAM PREKOGRANIČNE SURADNJE 'INTERREG IPA CBC HRVATSKA-BOSNA I HERCEGOVINA-CRNA GORA'

Zavod za hitnu medicinu dobio nova vozila i medicinsku opremu Projektom 'Utrka za život' osigurat će se okvir za inovativne i učinkovitije akcije u slučaju masovnih nesreća

❱ Osim nabave opreme, u sklopu projekta educirat će se 970 osoba nemedicin-ske struke o reanimaciji osnovnih vitalnih funkcija i 250 zdravstvenih djelat-nika o predhospitalnom zbrinjavanju traumatiziranih pacijenata

❱ U ispostavu Doma zdravlja u Vrbovcu ove se godine planira ukupno uložiti 1,6 milijuna kuna

ZDRAVSTVO

U nabavu RTG uređaja uloženo 600.000 kuna Lani je zgrada Doma zdravlja u Vrbovcu energetski obnovljena čime je osjetno smanjena potrošnja energenata

ÎŽupan je podsjetio i na ulaganja Županije u zdravstvo. Rekao je da su u zadnjih 14 godina nabavljena 64 vozila za hitnu pomoć i sanitetski prijevoz, čime se osjet-no povećala kvaliteta usluge hitne medicine. - Dodatna sredstva izdvajamo i za financiranje T1 timova hitne pomoći u Samobo-ru, Zaprešiću, Svetom Ivanu Zelini i Ivanić-Gradu. Godišnje za ovu namjenu izdva-jamo 2,5 milijuna kuna, jer još uvijek nije riješen naš zahtjev za izmjenu Mreže hitne medicine - rekao je župan, dodavši da se ulaže i u zdravstvene ustanove, a najbolji pokazatelj za to je rebalans ovogodišnjega prora-čuna kojim su sredstva za zdravstvo povećana za 4,6 milijuna kuna.

Ulaganja Županije u zdravstvo

- U hitnoj medicini najvažniji su ljudi i oprema. U ovaj smo projekt krenuli ne samo zbog opreme već i zbog edukaci-je medicinskog i ne-medicinskog osoblja. Naime, uz educiranog liječnika život može spa-siti i osoba koja nije 'medicinar'. Stoga je projektom obuhvaćena edukcija 970 osoba nemedicinske struke o reanimaciji osnovnih vi-talnih funkcija i 250 zdravstvenih

djelatnika o predhos-pitalnom zbrinjava-

nju traumatiziranih pacijenata. Orga-nizirat ćemo i za-jedničku vježbu (u

Mostaru op.a.), bez obzira što teritori-

jalno nismo blizu, ali su nam problemi, manje-

više, isti. Educirat ćemo se kako, ako dođe do potresa, pomoći "su-sjedu u nevolji" - ispričao je Davo-rin Gajnik, ravnatelj Zavoda za hit-nu medicinu Zagrebačke županije.

me. Problem će biti kadro-vi. Dom zdrav-lja Zagrebačke županije već sada u dvije ispo-stave nema radiologa - rekao je Bergman zahvalivši Županiji što je, ne čekajući rješenja Mi-nistarstva zdravstva, osigurala u proračunu sredstva za speci-jalizacije - tri iz pedijatrije, tri iz ginekologije, dvije iz radiologije i jednu iz fizikalne medicine.

- Dom zdravlja će uputiti do-pis gradonačelnicima i načelni-cima da i oni pokušaju u okviru

svojih proračuna pronaći sred-stva za plaćanje specijalizacije za one zdravstvene struke koje su na njihovu području defici-tarne. Godišnje specijalizant ko-šta oko 170.000 kuna - rekao je Bergman.

U obilasku novouređene RTG dijagnostike bio je i zamjenik gradonačelnika Vrbovca Robert Đuranec. Zahvalio je Županiji što brine o građanima Vrbovca.

UZ ZAVOD ZA HITNU

MEDICINU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE PARTNERI U

PROJEKTU SU DOM ZDRAVLJA MOSTAR I ZAVOD ZA HITNU

MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE

1110 Ž K Ž K BROJ 142, RUJAN 2020.BROJ 142, RUJAN 2020. EUROPSKI FONDOVI

OSJETNE UŠTEDE U POTROŠNJI ENERGENATA U ZGRADAMA JAVNE NAMJENE, KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I SMANJENJE EMISIJE ŠTETNIH STAKLENIČKIH PLINOVA

Planiranom dinamikom energetski se obnavlja zgrada Osnovne škole Stjepana Basaričeka u Ivanić-Gradu

Energetski se ob-navlja zgrada OŠ Stjepana Basariče-ka u Ivanić-Gradu. Obnova obuhvaća

kombinaciju građevinskih, stro-jarskih i elektrotehničkih mjera koje će osigurati osjetne uštede u potrošnji energije za grijanje, hlađenje i rasvjetu i pridonijeti smanjenju emisije štetnih stakle-ničkih plinova. Radovi su počeli u svibnju ove, a trebali bi završiti sredinom veljače 2021. godine. Unatoč korona krizi zasad se odvijaju planiranom dinamikom. Kompletna provedba projekta energetske obnove, predviđeno je, treba završiti do kraja srpnja iduće godine. Nositelj projekta je Zagrebačka županija.- Ne treba posebno napominjati koliko će ovaj objekt nakon obno-ve biti kvalitetniji, koliko će djeca i nastavnici kvalitetnije i bolje funk-cionirati. Troškovi grijanja bit će smanjeni za 70%, a za preko 70% bit će smanjena i godišnja emisija štetnih stakleničkih plinova - za obilaska škole početkom rujna, kojom prigodom se upoznao s di-namikom izvođenja radova, rekao je župan Stjepan Kožić.

Energetska obnova škole sufi-nancira se sredstvima Europ-skog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Ukupna vrijednost radova je 15,2 milijuna kuna. Zagrebačka županija, osnivač škole, osigurala je 10,4 miliju-na, a iz EFRR-a je dobiveno 4,8 milijuna kuna. Škola će dobiti toplinsku fasadu

debljine 15 centimetara i novi pokrov. Toplinski će se izolirati pod tavana i zamijeniti vanjska stolarija. U prostorijama škole ugradit će se ventilacijski sustav i rekonstruirati sustav grijanja. Također, sagradit će se i novo spremište peleta povezano s postojećom kotlovnicom. Uvest će se i sustav daljinskoga oči-tanja potrošnje energije i vode, spojen s Nacionalnim informacij-skim sustavom za gospodarenje energijom.

- Ovo je za nas velika stvar! Službeno smo 33 godi-

ne stari i trudimo se održavati školu. Energetska obnova omo-gućit će bolji i komforniji boravak u učionicama. Bit će nam ugod-nije i zato što su nas već pomalo zvali "vila propuh", zbog dotra-jale stolarije - kaže ravnateljica škole Vlatka Koletić. Podsjeća da je prije četiri godine škola do-bila kotlovnicu na biomasu, što je također financirala Županija. Školu polazi 315 učenika, a za-jedno s polaznicima glazbenih odjela u njoj dnevno boravi pre-ko 400 đaka. Energetska obnova OŠ Stjepa-

na Basaričeka provodi se

Projekt energetske obnove provodi se u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., njegova specifična cilja Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora

RADOVI SU POČELI U SVIBNJU OVE, A TREBALI BI

ZAVRŠITI SREDINOM VELJAČE 2021.

GODINE

72,82%smanjenje godišnje emisije CO2

79,94%godišnja ušteda primarne energije

EUROPSKI FONDOVI

Sadržaj materijala isključiva je odgovornost

Zagrebačke županije

❱ Ukupna vrijednost radova je 15,2 milijuna kuna. Zagrebačka županija, osnivač škole, osigurala je 10,4 milijuna, dok je iz EFRR-a dobiveno 4,8 milijuna kuna U Županiji se trenutno energetski obnavljaju četiri škole.

Uz OŠ Stjepana Basaričeka, obnavlja se zgrada veliko-goričkih srednjih škola, zgrada SŠ Vrbovec i PŠ Rakov Potok.- Ukupna vrijednost svih radova je 62 milijuna kuna, od čega smo 27 milijuna kuna dobili iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 35 milijuna kuna su sredstva proračuna Zagrebačke županije - kaže župan Stjepan Kožić. Nagla-šava da osim u energetsku obnovu, Županija značajna sredstva ulaže i u kapitalnu gradnju.- Proračunom za 2020. i projekcijom proračuna za 2021. osigurali smo, što kreditom, što vlastitim sredstvima, 140 milijuna kuna za gradnju, rekonstrukciju, proširenje i ob-novu školskih objekata. Kada ovim sredstvima pribrojimo sredstva koja ulažemo u energetsku obnovu ne znam koja Županija u RH toliko izdvaja za školstvo - kaže župan. Do-daje da se tako radi već niz godina, a tako će se i nastaviti.- Ulaganje u mlade je ono što će nam se sutra višestruko vratiti - kaže župan, naglašavajući da se, unatoč korona krizi, nije odustalo ni od jednog kapitalnog projekta.

Gradnja, dogradnja i obnova školskih objekata

u sklopu Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.", njegova specifična cilja "Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora". Na-kon završetka obnove zgrada škole će iz energetskog razreda "D" prijeći u energetski razred "B". - Za naš grad ovo je izuzetno značajna investicija. No, nje ne bi bilo da nema politike Zagrebačke županije koja podržava školstvo. Nama u Ivaniću je drago što smo u takvoj županiji i što našoj djeci stvaramo uvjete školovanja kakve i zaslužuju - po obilasku gradilišta rekao je gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš.

70,06%godišnja ušteda energije za grijanje

1312 Ž K Ž K BROJ 142, RUJAN 2020.BROJ 142, RUJAN 2020. VIJESTI

Za gradnju i održavanje obje-kata i uređaja komunalne infrastrukture Županija je gradovima i općinama

dodijelila potpore u ukupnom iznosu od 10,6 milijuna kuna. Od ovoga iznosa 7,4 milijuna kuna utrošit će se u gradnju promet-ne infrastrukture, vodoopskrbne projekte Županija sufinancira s milijun kuna, koliko je dodijelje-no i projektima zbrinjavanja ot-padnih voda, dok će 1,2 milijuna kuna biti utrošeno u zbrinjavanje otpada.

- Odobrenim sredstvima reali-zirat će se četrdesetak projekata. Unatoč korona krizi, iznos bespo-vratnih potpora za ovu namjenu ostao je isti kao i prošle godine, jer ovo su investicije koje imaju više-struki učinak na gospodarstvo, a posebno na očuvanje radnih mje-sta - kaže župan Stjepan Kožić, dodajući da su sredstva dobili svi gradovi i općine koji su prijavili

❛Ovo je nastavak kva-litetne i dobre su-radnje s gradovima i općinama s ciljem podizanja kvalitete života i ravnomjer-nog razvoja županije - kaže župan mr. sc. Stjepan Kožić

EDUKACIJA DJELATNIKA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA

Organiziran stručni skup 'Nastava na daljinu - skupa znamo više'

Cilj je bio osnažiti odgojno-obrazovne djelatnike pred početak nove školske godine, kako bi spremno odgovorili na izazove u nastaviUoči početka nove škol-

ske godine, u suradnji s Udrugom za cjeloživot-no obrazovanje "Panta

Rei", Županija je za djelatnike osnovnih i srednjih škola orga-nizirala stručni skup "Nastava na daljinu - skupa znamo više". Zbog provedbe epidemioloških mjera i sprječavanja širenja ko-ronavirusa skup je održan na tri lokacije - u Srednjoj strukovnoj školi u Samoboru, Gimnaziji Velika Gorica i OŠ Ivana Benkovića u Dugom Selu. Sudjelovalo je tristotinjak na-stavnika. Cilj je bio osnažiti od-gojno-obrazovne djelatnike pred po-četak nove školske godine, kako bi spre-mno odgovorili na izazove u nastavi i podigli njezinu kvalitetu. Naime, organizacija nastave tije-

kom protekle školske godine predstavljala je

značajan izazov ne samo za nastavnike, stručne suradnike i pomoćnike u nastavi, već i za

učenike i njihove rodite-lje, jer svi oni morali su se prilagoditi novim uvjetima rada. Najveći izazov u tome bila je organizacija nastave na daljinu.

Program stručnoga skupa bio je usklađen sa smjernica-ma Europske komisije "Blen-ded learning in school edu-

cation - guidelines for the start of the academic year 2020./2021.". Broj nastavnika koji su na njemu sudjelovali pokazao je da oni ite-kako žele učiti i ići ukorak s vre-menom.

SKRB O RANJIVIM SKUPINAMA'ZELENI PRSTEN' GRADA ZAGREBA

'Svaki realizirani projekt korak je ka građenju boljega društva'

Eko udrugama 350.000 kuna

Udrugama koje se bave zdravstvenim, socijalnim i humanitarnim radom te braniteljskim udrugama dodijeljeno je za provedbu njihovih projekata 1,4

milijuna kuna. S ovim iznosom Županija je podržala 68 projekata koji se odnose na skrb o osobama s invalidite-tom, o žrtvama obiteljskoga nasilja, hrvatskim branite-ljima, umirovljenicima, djeci i mladima s poremećajem u ponašanju, kao i drugim ranjivim skupinama društva.

- Suradnjom Županije i udruga dosad su realizirani brojni projekti koji su za cilj imali poboljšati kvalitetu života članovima našega društva kojima je pomoć najpo-trebnija, posebno osobama s invaliditetom - kaže župan Stjepan Kožić, dodajući da je svaki realizirani projekt ko-rak ka zajedničkom građenju boljega društva.

Zagrebačka županija prepoznata je kao "zeleni prsten" grada Zagreba. Dopri-nos da se taj status održi daju i broj-

ne eko udruge. Županija njihove projekte i financijski pomaže. Za 19 projekata ove je godine odobrila 350.000 kuna. Radi se o čišćenju divljih odlagališta otpada, ure-đenju protupožarnih puteva, okoliša i pje-šačkih staza, radionicama o recikliranju, akcijama sadnje cvijeća i stabala...

Inače, 12% površine Zagrebačke župani-je, odnosno oko 40.000 hektara zaštićena su prirodna područja. A koliko je priroda očuvana najbolje svjedoči činjenica da su upravo u našoj županiji brojne zaštićene ži-votinjske vrste našle svoja staništa.

PREDAVANJA SU ORGANIZIRANA

U SURADNJI S UDRUGOM ZA CJELOŽIVOTNO

OBRAZOVANJE 'PANTA REI'

INFRASTRUKTURA

POTPORA ŽUPANIJE RAZVOJU INFRASTRUKTURE U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE

Gradovima i općinama dodijeljeno bespovratnih 13,4 milijuna kuna

❱ Na području županije aktivno je dvadesetak poduzetničkih zona u čiju je gradnju i opre-manje Županija dosad uložila više od 50 milijuna kuna

Sredstva su odobrena za realizaciju projekata prometne i komunalne infrastrukture te za gradnju i opremanje poduzetničkih zona i inkubatora

SREDSTVA SU DOBILI SVI GRADOVI I

OPĆINE KOJI SU PRIJAVILI PROJEKTE I ISPUNILI KRITERIJE JAVNOGA

POZIVA

duzetničkih zona i inkubatora. - Želimo privući nove investito-

re, a dosadašnji trend je pokazao da investitori dolaze tamo gdje je dobra infrastruktura. Stoga smo rebalansom proračuna sredstva za infrastrukturu u poduzetnič-kim zonama i povećali - kaže žu-pan.

Na području županije aktivno je dvadesetak poduzetničkih zona u čiju je gradnju i opremanje Župa-nija dosad uložila više od 50 mili-juna kuna.

ÎGotovo 5 milijuna kuna Županija je do-dijelila gradovima i općinama za projekte gradnje, odnosno uređenja infrastrukture u ruralnom prostoru. Općini Žumberak sredstva su dodijeljena za sanaciju fasade društvenih/vatroga-snih domova u Oštrcu i Sošicama, Općini Rakovec za gradnju društvenoga doma u Dropčevcu, Općini Rugvica za obnovu društvenoga doma u Oborovu, Općini Preseka za uređenje sanitarnih čvorova u mjesnim domovima, a Općini Pokupsko za uređenje doma kulture u Pokupskom Gladovcu. Općina Brckovljani će dobivena sredstva utrošiti u održavanje poljskih puteva i pu-teva u vinogradarskom području, a Općina Krašić u sanaciju krovišta, kao i zgrade DVD-a Prekrižje. Općina Križ je dobila sredstva za ugradnju garažnih vrata na spremištu DVD-a Križ i uređenje spremišta DVD-a Obedišće, Opći-na Dubrava za obnovu društvenoga doma u Gornjem Marinkovcu, Općina Dubravica za adaptaciju pročelja zgrade DVD-a Prosinec, Općina Bedenica za moderni-zaciju nerazvrstanih cesta, Općina Marija Gorica za uređenje dječjeg igrališta u Kraju Donjem i asfaltiranje ulice Ante Kovačića, Općina Gradec za sanaciju društvenoga doma u Cukovcu, a Općina Pisarovina za zamjenu pokrova na vatrogasnom/druš-tvenom domu u Pisarovini i rekonstrukciju nerazvrstane ceste Veliki Žunci-Lovački dom. Općina Jakovlje će dobivena sredstva uloži-ti u rekonstrukciju mosta na potoku Sarni, kao i u sustav centralnoga grijanja u zgradi DVD-a Kraljev Vrh, Općina Kloštar Ivanić u uređenje parkirališta uz vatrogasni dom i zgradu Općine u Kloštru, Općina Kravarsko u nabavu i ugradnju opreme za dječja igra-lišta, Općina Orle u rekonstrukciju Špekine ulice u naselju Bukevje, a Općina Pušća u energetsku obnovu kulturnog i turističkog centra te sanaciju nerazvrstane ceste u Dubravi Pušćanskoj. Gradu Svetom Ivanu Zelini sredstva su odobrena za izradu toplinske izolacije na vatrogasnom domu u Zadrkovcu, adaptaciju i opremanje vatrogasnog doma Blaževdol, asfaltiranje nerazvrstanih cesta i gradnju zgrade pomoćne namjene uz društveni dom u Gornjoj Drenovi, Gradu Ivanić-Gradu za obnovu krovišta i pokrova na zgradi škole u Dubrovčaku Lijevom, Gradu Dugom Selu za projekt energetske obnove zgrade DVD-a Andrilovec i gradnju dječjeg igrališta u naselju Lukarišće, Gradu Vrbovcu za asfaltiranje nerazvrstanih cesta, a Gradu Zaprešiću za sanaciju PŠ Hruševec Kupljenski.

Gotovo 5 milijuna kuna za projekte u ruralnom prostoru

projekte i ispunili kriterije javnoga poziva.

- Ovo je nastavak kvalitetne i dobre suradnje s gradovima i op-ćinama s ciljem podizanja kvalitete života i ravnomjernog razvoja žu-panije - kaže župan.

Dodatnih 2,75 milijuna kuna Županija je gradovima i općinama dodijelila za poticanje razvoja po-

1514 Ž K Ž K BROJ 142, RUJAN 2020.BROJ 142, RUJAN 2020.

radova potpisali su potkraj ruj-na župan Stjepan Kožić i ravna-telj ŽUC-a Tomislav Landeka. Rečeno je tom prigodom da Žu-panija, u skladu s proračunskim mogućnostima, osim direktnog

ulaganja u prometnice ulaže i u pripadajuću prometnu signali-zaciju, koja je važna i s aspekta poštivanja prometnih propisa i s aspekta povećanja sigurnosti u prometu.

PROMET

Nakon postavljanja glav-ne kanalizacijske mreže u sklopu EU projekta "Sustav vodoopskrbe,

odvodnje i pročišćavanja otpad-nih voda Aglomeracije Jastrebar-sko", obnovljena je županijska cesta kroz naselje Volavje. Jedna strana kolnika sanirana je u sklo-pu projekta, a sanaciju druge fi-nancirala je Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije (ŽUC). U sanaciju kolničke kon-strukcije i asfaltiranje 1600 me-tara ceste ŽUC je uložio 850.000 kuna. Neposredno prije završet-ka radova u Volavju su boravili župan Stjepan Kožić i predsjed-nik Županijske skupštine Mato Čičak. Mještani su ih tom prigo-dom upoznali s njima najvećim problemom - prometovanjem teških kamiona, iz obližnjega kamenoloma i punionice izvor-ske vode, koji često ne poštuju

ULAGANJA ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE U SANACIJU PROMETNICA

Obnovljena županijska cesta kroz naselje Volavje U sanaciju jedne strane kolničke konstrukcije i asfaltiranje 1600 metara prometnice Županijska uprava za ceste je uložila 850.000 kuna

propisanu brzinu kretanja. Zbog suženosti kolnika na pojedinim mjestima kamioni nerijetko, upozoravaju mještani, voze i po nogostupu. Od čelnika Županije su stoga zatražili da se pronađe mogućnost gradnje dva kilome-tra duge obilaznice oko njihova naselja.

- Ne bježimo od problema! Želimo o njima otvoreno raz-govarati. Predlažem da pred-sjednik vašega mjesnog odbora, zajedno sa svojim suradnicima, dođe u Županiju, da čujemo sve probleme oko prometa. Sigurno je da ćemo napraviti sve što je u nadležnosti Županije i ŽUC-a. Ako treba i obilaznica, sigurno je da ćemo i o tome razgovara-ti. Ali, za to postoji procedura. Prvo Grad Jastrebarsko treba u

❱ Župan je pozvao predstavnike mjesnog odbora na sastanak u Županiju na kojemu bi se razgovaralo i o mogućnostima gradnje obilazne ceste

Na 14 pješačkih prijelaza u neposrednoj blizini škola, kao i na dionicama župa-

nijskih i lokalnih cesta kojima se svakodnevno, prilikom do-laska i odlaska iz škole, kreće veći broj djece Županijska uprava za ceste Zagre-bačke županije (ŽUC) postavit će svjetlosnu si-gnalizaciju. Ugra-dit će se stup s konzolom na koju je ovješen dvostrani prometni znak koji upo-zorava na obilježen pješački prijelaz, s dvije bljeskalice i

POŠTIVANJE PROMETNIH PROPISA I POVEĆANJE SIGURNOSTI U PROMETU

ŽUC postavlja svjetlosnu signalizaciju na obilježenim pješačkim prijelazima Signalizacija će se postaviti na 14 pješačkih prijelaza u neposrednoj blizini škola

svjetiljkom za ho-rizontalno osvjet-

ljenje. Vrijednost ovog projekta, čiji je osnovni

cilj postizanje najviše razine sigurnosti djece u prometu ko-

VRIJEDNOST PROJEKTA JE 1,25

MILIJUNA KUNA. ŽUC JE OSIGURAO 900.000 KUNA, A ŽUPANIJA GA

SUFINANCIRA S 350.000 KUNA

rištenjem novih tehnologija, iznosi 1,25 milijuna kuna. ŽUC je osigurao 900.000 kuna, dok Zagrebačka županija realizaci-ju projekta pomaže s 350.000 kuna. Ugovor o sufinanciranju

❱ Ugradit će se stup s konzolom na koju je ovješen dvostrani prometni znak, s dvije bljeskalice i svjetilj-kom za horizontalno osvjetljenje

DOGAĐAJI

svojoj prostornoj do-kumentaciji 'ucrtati' takvu cestu. Temeljem

toga se može razgovarati o dalj-njim, nužnim koracima - rekao je župan. Predsjednik Skupštine Mato Čičak je rekao da su pred-stavnici Županije došli u Volavje u dobroj vjeri i da o svim proble-mima treba razgovarati, ali da neke stvari nisu u nadležnosti Županije, nego lokalne samou-prave. Na zajednički sastanak predstavnike MO Volavje pozvao je i Tomislav Landeka, ravnatelj ŽUC-a Zagrebačke županije.

Osim u sanaciju i asfaltiranje djela kolnika kroz naselje Vola-

❱ Osim u sanaciju i asfaltiranje djela kolnika kroz naselje Volavje, ŽUC je tijekom ove godine u ovu županijsku cestu (čija je ukupna duljina dvadese-tak kilometara) već uložio 425.000 kuna, pa ukupna ulaganja u nju prelaze 1,2 milijuna kuna

vje, ŽUC je tijekom ove godine u ovu županijsku cestu (čija je ukupna duljina dvadesetak ki-lometara) već uložio 425.000 kuna, pa ukupna ulaganja u nju prelaze 1,2 milijuna kuna.

❱ Mještani su čelnike Županije upoznali s njima najvećim problemom: prometo-vanjem teških kamio-na, koji često ne poštuju propisanu brzinu kretanja

Korona kriza je poremetila koncepciju lovstva, a najvi-še su to osjetili oni koji se

bave lovnim turizmom - rekao je Marinko Šebečić, predsjednik Lovačkog saveza Zagrebačke žu-panije za redovite sjednice Skup-štine Saveza održane sredinom rujna u Rugvici. Rekao je i da su sve planirane aktivnosti u sklopu Dana lovstva Zagrebačke župani-je odgođene.

Za sjednice je, uz ostalo, pri-hvaćena promjena Statuta Sa-veza, čime se, rekao je njegov predsjednik, otvara mogućnost za registraciju vlastite škole za

U RUGVICI ODRŽANA REDOVITA SJEDNICA SKUPŠTINE LOVAČKOG SAVEZA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Lovački savez osniva školu za izobrazbu lovočuvara i ocjenjivača trofeja divljači Zbog korona krize odgođene su sve planirane aktivnosti u sklopu Dana lovstva Zagrebačke županije

izobrazbu kadrova u lovstvu. Naime, pro-mjena Statuta omo-gućuje Lovačkom savezu Zagrebačke županije organizaciju i provođenje lovačkih

SVE LOVAČKE UDRUGE DOBILE

SU U OVOJ GODINI LOVNOGOSPODARSKU

OSNOVU

ispita, ispita za lovo-čuvare i ocjenjivače trofeja divljači, kao i izobrazbu za dru-ga lovnostrukovna

zvanja. U ime župana sjed-

nici je prisustvovao pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke župa-nije Josip Kraljičković, a prisutan je bio i načelnik Rugvice, sabor-ski zastupnik i predsjednik Skup-štine Zagrebačke županije Mato Čičak. Kraljičković je pozvao lov-ce da nastave s aktivnostima ču-vanja i zaštite divljači i prostora. Pozvao ih je i da prate županijske natječaje na kojima mogu dobiti bespovratne potpore. Rekao je da su sve lovačke udruge dobile u ovoj godini lovnogospodarsku osnovu.

1716 Ž K Ž K BROJ 142, RUJAN 2020.BROJ 142, RUJAN 2020. ŠKOLSTVO

U gradnju, dogradnju i sanaciju školskih objekata Županija kroz dvije godine ulaže 140 milijuna kuna

rekonstrukcija i dogradnja gradi se novih šest učionica proširuje se jednodjelna školska-sportska dvorana u novoj zgradi škole odvijat će se jednosmjenska nastava

gradnja školske-sportske dvorane sagradit će se dvorana neto površine 1.763,65 četvornih metara

Vrijednost radova

13,82 milijuna kuna

Vrijednost radova

21,21 milijun kuna

ŠKOLSTVO

Kroz dvije godine, ovu i 2021., Županija će u ka-pitalne investicije u školstvu, njih ukupno 13, uloži-ti 140 milijuna kuna. Od ovoga iznosa 80 milijuna kuna otpada na sredstva kredita, a ostatak su vlasti-ta sredstva Županije. Trenutno je u provedbi neko-liko projekata, među njima su gradnja nove škole u Luki, dogradnja OŠ Pušća te gradnja školskih-sport-skih dvorana u Klinča Selima i Bedenici.

gradnja nove škole u novoj zgradi škole, projektiranoj za 240 učenika, odvijat će se jednosmjenska nastava

gradnja školske-sportske dvorane sagradit će se dvorana neto površine 1.510,45 četvornih metara

Vrijednost radova

17,71 milijun kuna

Vrijednost radova

18,71 milijun kuna

1918 Ž K Ž K BROJ 142, RUJAN 2020.BROJ 142, RUJAN 2020. EUROPSKI FONDOVI

USLUGE RAZVOJNE AGENCIJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE U PRIPREMI I PROVEDBI EUROPSKIH PROJEKATA

Stvaranje preduvjeta za reciklažu, uporabu i ponovno korištenje otpada

Zakon o održivom gospoda-renju otpadom propisao je da svaka jedinica lokalne samouprave na čijem pro-

storu živi od 1500 do 25.000 sta-novnika mora osigurati barem jedno reciklažno dvorište. Jedno takvo, u lipnju ove godine, otvo-reno je u Vrbovcu.

Kroz Operativni program "Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.", gradnja dvorišta sufinancirana je sredstvima

štenje otpada - kaže Jelić. Pripremu i provedbu projek-

ta gradnje reciklažnog dvori-šta za Grad Vrbovec je potpuno besplatno odradila Razvojna agencija Zagrebačke županije (RAZŽ).

- Agencija služi kao servis jedi-nicama lokalne samouprave i za njih obavlja posao bez na-knade. Besplatno za gradove i općine provodimo EU pro-jekte - kaže Stipo Velić, ravna-telj RAZŽ-a.

Tijekom provedbe projekta organizirane su bile informa-tivno-obrazovne aktivnosti te aktivnosti promidžbe i vidlji-vosti vezane uz korištenje re-ciklažnog dvorišta i pravilno odvajanje otpada.

Kroz Operativni program 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.', gradnja reciklažnog dvorišta sufinancirana je sredstvima Kohezijskog fonda Europske unije

DVORIŠTE JE SAGRAĐENO U

SKLOPU ODLAGALIŠTA KOMUNALNOGA

OTPADA 'BELJAVINE'

❛Agencija služi kao servis jedinicama lokalne samouprave i za njih obavlja posao bez na-knade. Besplatno za gradove i općine provo-dimo EU projekte - kaže Stipo Velić, ravnatelj Razvojne agencije Zagrebačke županije

❱ Tijekom provedbe projekta organizirane su bile informativno-obrazovne aktivnosti te aktivnosti promidž-be i vidljivosti vezane uz korištenje reciklaž-nog dvorišta i pravilno odvajanje otpada

je da se izgradnjom reciklaž-nog dvorišta podiže i svijest građana o potrebi odvojenog sa-kupljanja otpada.

- Time se, s jedne strane, sma-njuje količina miješanoga komu-nalnog otpada i njegov negati-van utjecaj na okoliš, a s druge strane stvaraju preduvjeti za re-ciklažu, uporabu i ponovno kori-

Kohezijskog fonda EU. Ukupna vrijednost projekta, koji je uz gradnju obuhvaćao i oprema-nje dvorišta, bila je 962.353 kune, od čega je iz Kohezij-skog fonda EU dobiveno 85% sredstava, odnosno 817.999 kuna. Ostatak novca je osigu-rao Grad Vrbovec. Dvorište je sagrađeno u sklopu odlagali-šta komunalnoga otpada

"Beljavine". - Građani na dvorište

mogu dovesti razne vr-ste otpada, poput papira, plastike, tekstila, stakla, otpadnih akumulatora... Otpad ovdje mogu razdvo-jiti i besplatno ga odložiti - kaže Mato Jelić, direk-tor Komunalca Vrbovec, komunalne tvrtke koja upravlja dvorištem. Doda-

ŠKOLSTVO

❱ Osim srednje škole, koja je njezin službe-ni vlasnik, dvoranu koriste i đaci OŠ Đure Deželića, a u kasnijim večernjim satima i sportske udruge

ÎHvala na razumijevanju i županu i Županiji što su prepoznali potrebe ne samo naše škole već i OŠ Đure Deželića, ali i sportske zajednice. Dvorana će u potpunosti biti obnov-ljena. Završetak radova očekuje se krajem ove godine - rekla je Ksenija Pavlović, ravnateljica škole.

Završetak radova krajem godine

Nakon što su lani uređene svlačionice i sanirani sani-tarni čvorovi, a već ranije zamijenjena i fasadna

stolarija, u tijeku je unutarnje uređenje školske-sportske dvo-rane Srednje škole Ivana Šveara u Ivanić-Gradu. Uređuju se tribine, dvorana će dobiti novi sportski pod, uvest će se podno grijanje, dodatno će se izolirati sjeverni zid objekta... Radove vrijedne 2,7 milijuna kuna financira Žu-panija, a s onime što je dosad izvedeno sredinom rujna se, za

obilaska školskih objekata u Iva-nić-Gradu, upoznao župan Stje-pan Kožić.

- Nakon što se obnovi, do-bit ćemo krasnu dvoranu koja neće služiti samo đacima, nego i sportskim udrugama. Svima će boravak u dvorani biti kvalitetni-ji i bolji - rekao je župan, podsje-

U TIJEKU UNUTARNJE UREĐENJE ŠKOLSKE-SPORTSKE DVORANE SREDNJE ŠKOLE IVANA ŠVEARA U IVANIĆ-GRADU

Mijenja se sportski pod i uređuju tribine Dvorana SŠ Ivana Šveara najstarija je sportska dvorana na području Ivanić-Grada, građena sedamdesetih godina prošloga stoljeća

tivši i na ostala ulaganja Županije u školske objekte.

- Trenutno su otvorene četiri velike investicije, ukupne vrijed-nosti 75 milijuna kuna - gradnja nove škole u Luki, značajna do-gradnja OŠ Pušća, kao i gradnja školskih-sportskih dvorana u Klinča Selima i Bedenici. Gradi-

mo s ciljem da djeci osiguramo kvali-tetne uvjete za ško-lovanje i bavljenje sportom - rekao je župan.

Dvorana SŠ Iva-na Šveara najstari-ja je sportska dvo-rana na području Ivanić-Grada, gra-đena sedamdese-tih godina prošlo-

RADOVE VRIJEDNE

2,7 MILIJUNA KUNA FINANCIRA

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Županija prepoznala potrebu da se ona uredi - rekao je gradona-čelnik Javor Bojan Leš. Rekao je i da Grad čeka suglasnost Vlade kako bi se mogao kreditno zadu-žiti za gradnju još jedne sportske dvorane - u Graberju Ivanićkom. Gradnju ove dvorane u jednakim omjerima financirat će Grad i Žu-panija.

- Škola u Graberju sada nema dvorane, pa se nasta-

va tjelesne kulture održava po hod-

nicima i u maloj učionici. Isho-dili smo građe-vinsku dozvolu i očekujemo da

radovi počnu po-četkom iduće godi-

ne - rekao je Leš.

GRADNJU SPORTSKIH

DVORANA NA SVOME PODRUČJU GRAD IVANIĆ-

GRAD FINANCIRA S 50% POTREBNOGA

IZNOSA

ga stoljeća. - Osim srednje škole,

koja je njezin službeni vlasnik, u nju na na-stavu tjelesne kulture dolaze i đaci OŠ Đure Deželića, a u kasnijim ve-černjim satima koriste je sportske udruge. Veseli što je

2120 Ž K Ž K BROJ 142, RUJAN 2020.BROJ 142, RUJAN 2020. 20 Ž KDOGAĐAJI

U prigodi Dana općine Rugvica, općinski na-čelnik Mato Čičak,

ujedno i saborski zastu-pnik, uručio je donedav-nom župniku župe Uznese-nja Blažene Djevice Marije u Savskom Nartu vlč. Dragutinu Smrkulju priznanje Općine za životno djelo. Priznanja su uručena i najboljim učenicima i studentima s područja ove op-ćine. Primili su ih

Matija Munić, Michaela Lon-čar, Ružica Duvnjak, Petra Bi-

Oblast Ruse nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Bugarske, uz desnu obalu Dunava

U posjetu Županiji boravi-lo je izaslanstvo bugarske oblasti Ruse, predvođeno županom Galinom Todo-

rovim Grigorovim. Razgovaralo se o mogućnostima uspostave su-radnje. Goste iz Bugarske primio je župan Stjepan Kožić. Upoznao ih je s prirodnim i gospodarskim potencijalima Županije, te rekao da se nada da će uspostavom su-radnje doći do realizacije niza projekata, posebno između gos-podarstvenika dviju županija.

- Jasno je da na prvom susretu ne možemo odrediti sva područ-ja suradnje, stoga smo dogovorili formiranje tima koji će pripremiti prijedlog u kojemu bi se smjeru ona odvijala - po završetku raz-govora rekao je župan Kožić, a

župan Todorov Grigorov dodao da će u zajedničkom timu, uz ostale, biti eksperti regionalnog razvoja i trgovinsko-gospodarskih komora.

- Naša je želja unaprijediti od-nose u razmjeni roba i dobara, kao i u gospodarstvu - rekao je. U bugarskome izaslanstvu bili su gospodarstvenici koji već surađu-ju s hrvatskim tvrtkama. Posjet je iniciralo bugarsko veleposlanstvo u Zagrebu.

- Htjeli smo našim gospodar-stvenicima pokazati potencijal za biznis u Zagrebačkoj županiji. Po-četni razgovori odnosili su se na infrastrukturu i trgovinu, a razmi-jenili smo i iskustva na projektima koji se provode za dobrobit naših građana, poput vodoopskrbe i od-vodnje - izjavila je Genka Vasileva Georgieva, izvanredna i opuno-moćena veleposlanica Republike Bugarske u RH.

Oblast Ruse nalazi se u sjevero-istočnom dijelu Bugarske, uz de-snu obalu Dunava.

Priznanja su uručena i najboljim učenicima i studentima s područja Rugvice

❛Drago mi je što smo nastavili tradiciju nagrađivanja najbo-ljih i što financijski pomažemo naše učenike i studente - rekao je načelnik Mato Čičak

HRVATSKO NACIONALNO VIJEĆE U SRBIJI

Pomoć Hrvatima izvan Hrvatske

Zagrebačka županija fi-nancijski pomaže pro-vedbu projekata i

aktivnosti Hrvatskoga nacio-nalnog vijeća u Srbiji (HNV). Kako zbog pandemije koro-navirusa dio tih aktivnosti ove godine neće biti reali-ziran, Hrvatsko nacionalno vijeće i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini zamoli-li su Županiju da se odobrena sredstva za izvannastavne ak-tivnosti djece koja pohađaju nastavu na hrvatskome jeziku, kao i za planirane kulturne ma-nifestacije u Tavankutu, u uku-pnom iznosu od 150.000 kuna, prenamijene za adaptaciju i prilagodbu prostora u kojemu se u Subotici, kao sastavni dio Dječjeg vrtića "Marija Petković-Biser", otvara jaslička skupina na hrvatskome jeziku. Prostor je osigurala subotička rimoka-tolička župa Marija Majka Cr-kve i u njemu će biti mjesta za

16 mališana, uzrasta od jed-ne do tri godine.

O mogućnosti prenamjene odobrenih sredstava s pro-čelnikom Upravnog odjela za gospodarstvo i fondove EU Za-grebačke županije Damirom Fašaićem razgovarali su Jasna Vojnić, predsjednica HNV-a i Tomislav Žigmanov, predsjed-nik Demokratskog saveza Hr-vata u Vojvodini.

- Jaslička skupina na hrvat-skome jeziku od izuzetnog je značaja za hrvatsku zajednicu u Vojvodini, jer se time zaokru-žuje proces cjelovitoga obrazo-vanja na hrvatskome jeziku - od jaslica do lektorata hrvatskoga jezika i književnosti - rekla je J. Vojnić, a Žigmanov dodao da su "i male geste od krucijalne važ-nosti za Hrvate u Vojvodini".

Na kraju sastanka dogovo-reno je da se Županiji uputi službeni zahtjev za prenamje-nu sredstava, kako bi se, u pro-ceduri koja će uslijediti moglo udovoljiti zamolbi HNV-a.

❛ Jaslička skupina na hrvatskome jeziku od izuzetnog je značaja za hrvatsku zajednicu u Vojvodini - rekla je Jasna Vojnić, predsjednica HNV-a

Županija je zamoljena da odobrena sredstva prenamijeni za adaptaciju prostora u kojemu će u Subotici, kao sastavni dio Dječjeg vrtića 'Marija Petković-Biser', biti smještena jaslička skupina na hrvatskome jeziku

21Ž K DOGAĐAJI

ZBOG KORONA KRIZE ODGOĐENE MANIFESTACIJE UZ DAN OPĆINE RUGVICA

BUGARSKO IZASLANSTVO U POSJETU ŽUPANIJI

Nagrada za životno djelo uručena vlč. Dragutinu Smrkulju

Dogovara se suradnja Zagrebačke županije i bugarske oblasti Ruse

❛Prije svega želja je unaprijediti odnose u gospodarstvu - rekao je Galin Todorov Grigorov, župan oblasti Ruse

čak, Monika Sever, Kristijan Mi-jić, Iva Vukadin i Klara Kuzmec. Priznanje za izniman sportski uspjeh u 2019. uručeno je Fili-pu Cimašu.

- Pandemija koronavirusa zaustavila je sve naše manife-stacije, kao i događanja koja su se trebala održati uz Dan opći-ne. Organizirali smo stoga tek skromnu dodjelu priznanja i nagrada najboljim učenicima i našem, sad već bivšem župniku iz Savskoga Narta. Drago mi je što smo nastavili tradiciju na-građivanja najboljih i što finan-cijski pomažemo naše učenike i studente - rekao je Čičak.

❛Početni razgovori odnosili su se na infrastrukturu i trgovinu, a razmije-nili smo i iskustva na projektima koji se provode za dobrobit naših građana, poput vodoopskrbe i odvod-nje - izjavila je Genka Vasileva Georgieva, izvanredna i opu-nomoćena velepo-slanica Republike Bugarske u RH

2322 Ž K Ž K BROJ 142, RUJAN 2020.BROJ 142, RUJAN 2020. FINANCIJE

POREZNI SAVJETNIK

Uredbom Vijeća (EU) 2018/1912 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 u pogledu određenih izuzeća za transakcije unutar Zajednice, koja se od 1. siječnja 2020. izravno primjenjuje u svim državama članicama, propisani su dokazi potrebni kako bi porezni obveznik mogao primijeniti oslobođenje od PDV-a za isporuku dobara unutar Europske unije. Za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke dobara unutar EU, osim uvjeta Uredbe 282/2011, trebaju biti ispunjeni i uvjeti propisani člankom 41. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

1. Koje dokumente mora imati isporučitelj da bi mo-gao primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a za

isporuke unutar EU?Člankom 45.a stavkom 1. Provedbene uredbe Vijeća (EU) 282/2011 propisano je da za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke dobara u druge države članice EU isporučitelj mora posjedovati sljedeće dokumente:

Dokumenti koji se odnose na otpremu ili prijevoz dobara

Ostali dokumenti

1. Potpisani CMR teretni list

1. Polica osiguranja u vezi s ot-premom ili prijevozom dobara

2. Teretnica 2. Bankovni dokument kojim se potvrđuje plaćanje otpreme ili prijevoza dobara

3. Račun prijevoznika dobara

3. Službeni dokument koji je izdalo tijelo javne vlasti, javni bilježnik, kojim se potvrđuje dolazak dobara u državu člani-cu odredišta

4. Račun za zračni prijevoz

4. Potvrda koju je u državi čla-nici odredišta izdao posjednik skladišta kojom se potvrđuje skladištenje dobara u toj državi članici

2. Mora li isporučitelj posjedovati sve navedene do-kumente?

Ne, koji dokumenti su potrebni ovisi o tome tko obavlja otpremu ili prijevoz.

3. Koji dokumenti su potrebni ako dobra otpremi ili preveze iz RH u drugu državu članicu porezni obve-

znik isporučitelj ili druga osoba za njegov račun?Isporučitelj kao dokaz da je obavljena otprema ili prijevoz mora posjedovati dva dokumenta iz prvog stupca tablice (dva neproturječna dokaza koji se odnose na otpremu ili prijevoz dobara) ili jedan dokument iz prvog stupca i jedan dokument iz drugog stupca tablice.

4. Koje dokumente treba posjedovati isporučitelj, ako sam stjecatelj (ili netko za njegov račun) prevo-

zi dobra iz RH u drugu državu članicu? Dva dokaza iz prvog stupca tablice (dva neproturječna do-kaza koji se odnose na otpremu ili prijevoz dobara) ili jedan dokaz iz prvog stupca i jedan dokaz iz drugog stupca tablice

te pisanu izjavu stjecatelja/kupca dobara.

5. Što treba sadržavati pisana izjava stjecatelja/kupca dobara?

Pisana izjava treba sadržavati: datum izdavanja; ime i adresu stjecatelja/kupca dobara; količinu i prirodu dobara; datum i mjesto dolaska dobara; u slučaju isporuke prijevoznih sred-stava, identifikacijski broj prijevoznog sredstva; identifikaciju pojedinca koji preuzima dobra za račun stjecatelja/kupca (bilo koja osoba koja preuzima dobra za račun stjecatelja/kupca).

6. U kojem roku stjecatelj/kupac treba dostaviti pisa-nu izjavu isporučitelju?

Pisanu izjavu stjecatelj/kupac mora dostaviti isporučitelju do desetog dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka. Primjerice ako je isporuka obavljena u rujnu 2020. stjecatelj treba isporučitelju dostaviti izjavu do 10. listopada 2020.

7. Je li propisan izgled pisane izjave i oblik u kojem se ona treba dostaviti?

Ne, svaki dokument koji sadrži sve elemente navedene u odgovoru na pitanje br. 4. treba se smatrati pisanim izjavom, pri čemu nije bitno je li izjava dostavljena u papirnatom ili elektroničkom obliku.

8. Što se događa ako stjecatelj ne dostavi pisanu izja-vu u propisanom roku?

Ako stjecatelj pisanu izjavu ne dostavi isporučitelju do desetog dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka, isporučitelj može primijeniti pretpo-stavku da su dobra otpremljena ili prevezena u drugu državu članicu, samo ako su ispunjeni ostali uvjeti, odnosno da posjeduje dokaze koji su navedeni u tablici u pitanju br.1.

9. Koje dokumente treba imati isporučitelj u slučaju da on sam ili stjecatelj vlastitim prijevoznim sred-

stvom prevozi dobra u drugu državu članicu?Ako isporučitelj ili stjecatelj dobra otpreme ili prevezu vlasti-tim prijevoznim sredstvom pretpostavku da je prijevoz obav-ljen nije moguće dokazati neproturječnim dokazima na način kako je propisano člankom 45.a Uredbe 282/2011. Naime, kada isporučitelj otpremu ili prijevoz u drugu državu obavi vlastitim prijevoznim sredstvom, kao dokaz treba posjedovati račun i druge raspoložive dokumente kao što su primjerice dokaz o plaćanju, narudžbenica, otpremnica, dokumenti iz članka 45.a Uredbe 282/2011. Ako stjecatelj otpremu ili prije-voz dobara u drugu državu članicu obavi vlastitim prijevoznim sredstvom, isporučitelj kao dokaz treba posjedovati račun, i druge raspoložive dokumente kao što su primjerice dokaz o plaćanju, narudžbenica, otpremnica, dokumenti iz članka 45.a Uredbe 282/2011 te pisanu izjavu stjecatelja.

10. Što se događa u slučaju ako Porezna uprava do-kaže da jedan od dokumenta kojim se dokazuje

prijevoz nije vjerodostojan?Ako Porezna uprava utvrdi da jedan od dokaza nije vjero-dostojan, isporučitelj može nekim drugim dokumentom iz članka 45.a Uredbe 282/2011 dokazati pretpostavku da su dobra otpremljena ili prevezena u drugu državu članicu te da su ispunjeni uvjeti za oslobođenje iz članka 41. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Oslobođenje od PDV-a za isporuke unutar EU

Europskim sredstvima, osigu-ranima kroz Program ru-ralnog razvoja RH, te sred-stvima proračuna Općine

Gradec, kao i sufinanciranjem Zagrebačke županije, sagrađen je dječji vrtić "Din-Don" u Gra-decu, kapaciteta stotinjak djece. U prigodi Dana ove općine, sim-bolično su ga otvorili saborski zastupnik i predsjednik Skupšti-ne Zagrebačke županije, ujedno i izaslanik župana, Mato Čičak i načelnica Gradeca, ujedno i pot-predsjednica Županijske skupšti-ne, Ljubica Ambrušec. Vrijednost

Vrtić će s radom početi nakon što se osnuje predškolska ustanova, a zgrada dobije uporabnu dozvolu

❛Samo s puno rada, no prije svega zajed-ništvom, možemo napraviti sve! - po-ručila je općinska načelnica Ljubica Ambrušec

GRADOVI I OPĆINE

SVEČANOM SJEDNICOM OPĆINSKOGA VIJEĆA GRADEC PROSLAVIO SVOJ DAN I DAN ŽUPE RANJENOGA ISUSA

Novosagrađeni dječji vrtić uskoro će otvoriti vrata za stotinjak mališana

- poručio je Čičak. Za svečane sjed-

nice Općinskoga vijeća, općinska načelnica Ljubica Ambrušec rekla je da je i sretna i za-

dovoljna jer su re-alizirani svi projekti

"zadani kroz strategiju

razvoja općine". - Uz veliki trud i napor, uz an-

gažman čelnih ljudi Općine i po-dršku naših mještana, učinjeno je i više od plana, ali još uvijek nedovoljno. Na sve načine skr-bimo za našu općinu kako bi ona bila što razvijenija, a sve s ciljem da stanovnicima osiguramo kva-litetniji život. Uz naše projekte, tome će svakako pridonijeti i no-vosagrađena pruga Gradec-Žab-no, drugi trak pruge Dugo Selo-Križevci i gradnja vodovoda u

sklopu projekta RVS "Zagreb-istok". Samo s puno rada, no prije svega zajedništvom, možemo napraviti sve! - po-ručila je načelnica, dodavši da su ljudi koji vode ovu op-ćinu na vlast došli 2013., kao nezavisni.

- Ponosna sam što u našoj općini nema stranačkoga vla-danja i što činimo dobra djela za naše žitelje - ustvrdila je Lj. Ambrušec.

Za svečane sjednice, Stjepan Ptiček, predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije, proglašen je počasnim građani-nom Općine Gradec.

- Biti počasni građanin veliko je priznanje, osobno za mene i moj rad u vatrogastvu - rekao je Ptiček.

❛Zahvaljujući Vladi RH, u Hrvatskoj se kroz Mjeru 7.4.1. Programa ruralnog razvoja gradi više od stotinu vrtića, njih osam na području Zagrebačke županije - istaknuo je predsjednik Županijske skupštine Mato Čičak

GRADNJA I OPREMANJE

VRTIĆA KOŠTALO JE 9,2 MILIJUNA KUNA, OD ČEGA NA EUROPSKA SREDSTVA

OTPADA 7,4 MILIJUNA

mu je 9,2 milijuna kuna, od čega na europska sredstva otpada 7,4 milijuna. S radom će početi na-kon što se osnuje predškolska ustanova, a zgrada vrtića dobije uporabnu dozvolu.

- Vrtić je prava stvar za svaki grad i općinu. On omogućuje lju-dima da ostanu živjeti u svojoj sredini, ali omogućuje i nova do-

seljavanja. Zahvaljujući Vladi RH u Hrvatskoj se, kroz Mje-ru 7.4.1. Programa ruralnog razvoja, gradi više od stotinu vrtića, njih osam na području Zagrebačke županije - rekao je Čičak. Govorio je i o surad-nji Županije s gradovima i općinama, rekavši da se kod 'slaganja' proračuna vodi-lo brige kako financijski pomoći jedinicama lo-kalne samouprave, posebno onima u rubnim, ruralnim krajevima. 'Po-dijelili' smo 27 milijuna kuna za projekte gradova i općina, to je put ko-jim ćemo ići i ubuduće

2524 Ž K Ž K BROJ 142, RUJAN 2020.BROJ 142, RUJAN 2020. GRADOVI I OPĆINE

DOBROVOLJNA VATROGASNA DRUŠTVA - NOSITELJI DRUŠTVENOGA ŽIVOTA U RURALNIM SREDINAMA

Počela dogradnja vatrogasnoga spremišta DVD-a Brckovljani Investicija je vrijedna 613.000 kuna, a obuhvaća gradnju još jedne garaže za vatrogasna vozila, kao i tornja za sušenje vatrogasnih cijevi

Početkom rujna potpisan je ugovor o dogradnji vatrogasnoga spremišta DVD-a Brckovljani. Pot-

pis na ugovor stavili su Andrea Jurić, tada povjerenica Vlade RH ovlaštena za obavljanje poslova iz nadležnosti općinskoga načel-nika Općine Brckovljani, i, u ime izvoditelja radova, Ivan Kajba, vlasnik obrta JIK Kajba. Investi-cija je vrijedna 613.000 kuna, a obuhvaća gradnju još jedne ga-raže za vatrogasna vozila, kao i tornja za sušenje vatrogasnih cijevi. Dio investicije financira se europskim sredstvima dobive-nima na natječaju LAG-a Prigor-je, radi se o iznosu od 297.000 kuna, dok je ostatak osigurala Općina Brckovljani. Potpisivanju ugovora prisustvovali su župan Stjepan Kožić i predsjednik Žu-panijske skupštine Mato Čičak.

s Općinom Brckovljani.- U puno projekata Op-

ćine sudjelovala je i Žu-panija. Vjerujem da su to žitelji Brckovljana osjetili. Siguran sam da će surad-nja biti dobra i u budućem vremenu - dodao je župan.

Predsjednik Županijske skupštine Mato Čičak rekao je da raduje kada se potpisuju ugovori koji donose dobrobit ruralnim

krajevima. Dobrovoljno vatro-

gasno društvo Brckovljani osnovano je prije 125 godina. Danas ima stotinjak članova, među kojima je dvadesetak ope-rativnih.

Župan je čestitao svima koji su pripremali projekt.

- Ne samo kada dođe do nezgode, već kada za svoju

❱ Dobrovoljno vatrogasno društvo Brckovljani osnovano je prije 125 godina. Danas ima stotinjak članova, među kojima je dvadesetak operativnih.

❱ Dio investicije financira se europskim sredstvima dobivenima na natječaju LAG-a Prigorje, radi se o iznosu od 297.000 kuna, dok je ostatak osigurala Općina Brckovljani

sredinu treba nešto i or-ganizirati vatrogasci su uvijek prvi. Uvijek su tu, prisutni. Stoga Županija značajno pripomaže njihov rad, posebno naba-vu opreme i vozila - rekao je župan, nagla-sivši da je u proteklih 15 godina za funkcioniranje vatro-gasaca Županija izdvojila preko 52 milijuna kuna. Rekao je i da je izuzetno zadovoljan suradnjom

U PROTEKLIH

15 GODINA ŽUPANIJA JE U VATROGASTVO ULOŽILA PREKO 52

MILIJUNA KUNA

GRADOVI I OPĆINE

U poduzetničkoj zoni u Križu realizirat će se investicija vrijedna 75 milijuna eura. Lidl će

graditi logističko-distributivni centar. S ponosom je to, na sve-čanoj sjednici Općinskoga vijeća, u prigodi Dana ove općine, rekao općinski načelnik Marko Magdić.

- Bili smo u konkurenciji s ne-koliko velikih gradova u Hrvat-skoj i Sloveniji i nakon godinu dana pregovora, s olakšicama i benefitima koje smo ponudili, uspjeli smo ovu investiciju do-vesti u našu poduzetničku zonu. Ispregovarani komunalni dopri-nos iznosi 18,5 milijuna kuna, a nakon isteka pogodnosti od tri godine u općinski bi se proračun od komunalne naknade trebalo slijevati oko milijun kuna. Pono-san sam na ovu investiciju, ona nam je dobra ulaznica za nove investitore - rekao je Magdić. Rekao je i da se proteklih godinu dana, unatoč korona krizi, u opći-ni radilo punim kapacitetom.

- Ulagali smo u komunalnu infrastrukturu, u uređenje druš-tvenih i vatrogasnih domova, u asfaltiranje cesta - sažeo je na-čelnik, dodavši da Općina 'lovi i

SVEČANOM SJEDNICOM OPĆINSKOGA VIJEĆA OPĆINA KRIŽ PROSLAVILA SVOJ DAN

Lidl će u Križu graditi 75 milijuna eura vrijedan logističko-distributivni centar

Trenutno najveća investicija u općini je gradnja dječjeg vrtića, vrijedna oko 12 milijuna kuna. Radovi bi trebali završiti u prvoj polovici 2021. godine.

korak s vremenom', pa su tako na više lo-kacija postavljene Wi-Fi pristupne točke. Trenutno najveća in-vesticija u ovoj općini je gradnja dječjeg vr-tića, vrijedna oko 12 milijuna kuna. Rado-vi bi trebali završiti u prvoj polovici 2021. godine. Magdić je u svome govo-ru zahvalio Stožeru civilne zašti-te i dobrovoljnim vatrogasnim društvima koji su u okolnostima pandemije COVID-19, naglasio je, odgovorili izazovima koji su pred njih stavljeni.

- I Općina je poduzela mjere kako bi oslobodila poduzetnike određenih obveza i time olakšala njihovo poslovanje - rekao je na-čelnik. U ime predsjednika Vlade RH prisutnima se obratio držav-ni tajnik Ministarstva poljopri-vrede Tugomir Majdak, a u ime Zagrebačke županije i predsjed-nika Hrvatskoga sabora, njegov izaslanik i predsjednik Županij-ske skupštine, Mato Čičak.

- Proračun Županije 'slagali' smo tako da vodimo računa o svim našim krajevima. Za općine i gradove smo osigurali 27 mili-juna kuna kako bi zajednički mo-gli realizirati razvojne projekte. To ćemo nastaviti raditi i idućih godina - rekao je Čičak, dodavši da posebno veseli što Križ ulaže u mlade.

Za sjednice su, tradicionalno, uručena općinska priznanja. Pri-znanje "14. rujan" dodijeljeno je Obiteljskom radiju Ivanić, dok su zahvalnice općinskoga načel-nika uručene Mariju Mataniću, Blaženki Hodak, Miri Žuteković i Stožeru civilne zaštite Općine Križ.

❱ Priznanje '14. rujan' dodijeljeno je Obitelj-skom radiju Ivanić, dok su zahvalnice općinskoga načelnika uručene Mariju Mataniću, Blaženki Hodak, Miri Žuteko-vić i Stožeru civilne zaštite Općine Križ

GRADEC

27Ž K BROJ 142, RUJAN 2020.26 Ž KBROJ 142, RUJAN 2020.

Udruga "Srce" iz Svetoga Ivana Zeline (okuplja djecu s teš-koćama u razvoju i osobe s

invaliditetom) dobila je, kroz svoj šesti europski projekt, nešto više od 14 milijuna kuna za gradnju zgrade za stanovanje osoba s in-validitetom.

- Sklona sam reći da je ovo nagrada za naš petnaestogodiš-nji entuzijazam. Svakodnevno se proteže pitanje što će biti s našom djecom kada nas više ne bude. Ovaj projekt daje snagu i nadu da će njihov život biti kva-litetan, da će imati mogućnost i slobodu izbora - za početne kon-ferencije projekta "Okruženje za samoostvarenje" rekla je Đurđa Penava, predsjednica Udruge i majka odrasle osobe s invalidi-tetom. Sredstva za realizaciju projekta, u stopostotnom iznosu, dobivena su iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

- Uvidjeli smo priliku nakon objave poziva za unapređenje socijalnih usluga, aplicirali smo i dobili bespovratna sredstva. Aplicirali smo s idejnim projek-tom kojim je predviđena gradnja 27 'infrastrukturnih jedinica' za organizirano stanovanje i rad-no-okupacijsku terapiju osoba s

invaliditetom. Dodatna vrijednost projekta je širenje koncepta druš-tveno-korisnog uče-

nja. Naime, učenici koji se u Sred-njoj školi Dragutina Stražimira

školuju za stolara u ovaj će objekt dolaziti na prak-

tičnu nastavu. Time ćemo odrasle osobe s invaliditetom poveza-ti s našim mlađim su-građanima - ispričala

je Marija Dugac, vodi-teljica projekta. Partneri

projekta su Grad Sveti Ivan Ze-lina koji je osigurao zemljište za gradnju (u neposrednoj blizini Kuće podrške "Srečko") i Zagre-bačka županija. Zgrada bi trebala biti sagrađena do svibnja 2023. godine.

- Ovo je hvalevrijedan projekt, 'kruna' dosadašnjega rada Udru-ge "Srce". Županija vodi računa i o socijalnoj komponenti života. Pomagali smo rad ove Udruge te smo joj i dalje na dispoziciji - re-kao je Damir Fašaić, ovlašten za obavljanje poslova pročelnika za gospodarstvo i fondove EU, koji je početnoj konferenciji projekta prisustvovao u ime Županije.

Udruga za autizam Zagreb dobila je iz Europskog fonda za regionalni ra-zvoj 8,2 milijuna kuna

(100% potrebnih sredstava) za projekt "Naš plavi svijet" - re-konstrukciju, dogradnju i pre-namjenu stare škole u Gornjem Vukšincu (općina Dubrava) u ži-votnu zajednicu za odrasle osobe iz spektra autizma. Nakon Mo-stara (također općina Dubrava) i zagrebačkoga naselja Sopnica-Jelkovec bit će ovo treća životna

SOCIJALNA SKRB

ZA PROJEKT 'NAŠ PLAVI SVIJET' UDRUGA ZA AUTIZAM ZAGREB DOBILA IZ EFRR-a 8,2 MILIJUNA KUNA

JEDNOKRATNA NOVČANA POMOĆ RODITELJIMA NOVOROĐENČADI

Zgrada stare škole postaje životna zajednica za osam osoba s autizmom

Brže do tisuću kuna naknade za svako novorođeno dijete

Nakon Mostara i zagrebačkoga naselja Sopnica-Jelkovec, u Gornjem Vukšincu će bit treća životna zajednica Udruge za autizam Zagreb

Prilikom prijave djeteta u matičnom uredu, matičar će upoznati roditelje s pravom na ostvarivanje jednokratne novčane pomoći te, ukoliko ispunjavaju uvjete, putem aplikacije e-Novorođenče proslijediti zahtjev Županiji

životnu zajednicu u Mostarima, u kojoj svaki korisnik ima svoju sobu. U zgradi je i dnevni bora-vak, kuhinja, radne prostorije... i u njoj korisnici, zajedno s asi-stentima, žive svoj modificirani obiteljski život. Inzistiramo da asistenti budu ljudi iz lokalne zajednice, koji će onda i sami ši-

riti svijest o potrebi prihvaćanja drugih i drugačijih - za početne konferencije projekta "Naš plavi svijet", održane početkom rujna u Zagrebu, rekao je Igor Ružić, predsjednik Udruge za autizam Zagreb.

Osim rekonstrukcije, dograd-nje i prenamjene zgrade negdaš-

Pravo na tisuću kuna jednokrat-ne novčane pomoći koju Za-grebačka županija dodjeljuje

za svako novorođeno dijete rodite-lji od sada mogu ostvariti prilikom prijave djeteta u matičnom uredu

ukoliko ispunjavaju uvjete, putem aplikacije e-Novorođenče proslije-diti zahtjev Županiji. Drugi način ostvarivanja prava moguć je pu-tem sustava e-Građani kroz uslugu e-Novorođenče. Uvođenjem elek-troničkog zaprimanja zahtjeva za novčanu naknadu roditelji više ne trebaju osobno dolaziti u Županiju ili poštom dostavljati zahtjev i svu potrebnu dokumentaciju.

Pravo na jednokratnu novča-

ili prijavom u sustav e-Građani kroz uslugu e-Novorođenče.

Prilikom prijave djeteta u ma-tičnom uredu, matičar će upoznati roditelje s pravom na ostvarivanje jednokratne novčane pomoći te,

❛ Inzistiramo da asistenti budu ljudi iz lokalne zajednice, koji će onda i sami širiti svijest o po-trebi prihvaćanja drugih i drugačijih - za početne konferencije projekta rekao je Igor Ružić, pred-sjednik Udruge za autizam Zagreb

zajednica Udruge za autizam Zagreb. U njoj će biti smješteno osam odraslih osoba s autizmom.

- Sustav nema pravo rješenje za odrasle osobe iz spektra au-tizma. Nakon školske dobi, koja se 'provuće' do 21-ne godine starosti, o osobama s autizmom nema kontinuirane skrbi. Posto-je stacionarni centri, ali prema svjetskim iskustvima i stručnim znanjima o autizmu to nije ade-kvatan način skrbi. Prije deset godina otvorili smo našu prvu

SOCIJALNA SKRB

UNAPREĐENJE SOCIJALNIH USLUGA U LOKALNOJ ZAJEDNICI

Udruga 'Srce' gradit će zgradu za stanovanje osoba s invaliditetom

❛Sklona sam reći da je ovo nagrada za naš petnaestogodišnji entuzijazam - poručila je Đurđa Penava, predsjednica Udruge

Idejnim projektom predviđena je gradnja 27 'infrastrukturnih jedinica' za organizirano stanovanje i radno-okupacijsku terapiju

ÎU ime partnera projekta, Općine Dubrava, konferenciji je prisustvovao zamjenik općinskoga načelnika Ante Grizelj. Zahvalio je Zagrebačkoj župa-niji, osnivaču OŠ Dubrava, što je dala suglasnost da se zgrada negdašnje područne škole u Gornjem Vukšincu prenamijeni u životnu zajednicu osoba s autizmom. - U današnje vrijeme školske zgrade u ruralnim sredinama često budu zapuštene i nagrđuju vizuru okoliša. Stoga veseli što će se zgrada škole u Vukšincu adaptirati - rekao je Grizelj, naglasivši važnost europskih fondova kojima se mogu financirati ovakvi ali i drugi razvojni projekti u lokalnim zajednicama. U ime Županije početnoj konferenciji projekta prisustvovao je Ivan Filipović iz Upravnog odjela za zdravstvo, soci-jalnu skrb i hrvatske branitelje.

'Europski' projekti u lokalnim zajednicama

nje područne škole u Gornjem Vukšincu, projekt "Naš plavi svijet" obuhvaća i uređenje sen-zoričkoga parka za djecu vrtićke dobi i osobe s invaliditetom u centru naselja Dubrava. Proved-ba projekta počela je u srpnju ove, a završit će krajem 2022. godine.

nu pomoć za novorođeno dijete može ostvariti jedan od roditelja ili samohrani roditelj ili roditelj iz jednoroditeljske obitelji, koji živi u zajedničkom kućanstvu s novo-rođenim djetetom, državljanin je RH s prijavljenim prebivalištem na području Zagrebačke županije najmanje godinu dana i u trenutku podnošenja zahtjeva ima prijavlje-no prebivalište na području Zagre-bačke županije.

ÎUdruga "Srce" osnovana je prije 15 godine. S početnih 14, proteklih je godina narasla na više od 200 članova. Ima 120 aktivnih korisnika socijalnih usluga, u dobi od dvije do preko 60 godina. - Svi oni kod nas su pronašli oazu mira - kaže Đurđa Penava, predsjednica Udruge.

Oaza mira

ZGRADA BI TREBALA BITI

SAGRAĐENA DO SVIBNJA 2023.

GODINE

2928 Ž K Ž K BROJ 142, RUJAN 2020.BROJ 142, RUJAN 2020. POLJOPRIVREDA

U SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

Uzročnik ove bolesti je mačji koronavirus, poznat od sredine prošloga stoljeća. Populari-zacija mačaka kao kućnih ljubimaca i uzgoja mačaka s pedigreom, kao i pojava utočišta, skloništa i hotela za mačke pridonijela je eksplozivnom širenju ove bolesti. Bolest je prisutna u cijelom svijetu, a najčešće obole mlađe mačke - od nekoliko mjeseci do dvije godine starosti. Poznata je i određena pasmin-ska predispozicija, kao na primjer bengalske, abesinske i himalajske mačke.Zarazni peritonitis mačaka (FIP) gotovo uvijek je fatalna bolest, a javlja se u dva oblika: "mokri" koji se očituje nakupljanjem tekućine u tjelesnim šupljinama i "suhi", tvorbom gra-nuloma. O tipu i soju virusa ovisi klinička slika bolesti, a izvor infekcije su zaražene i bolesne životinje, kliconoše i kontaminirani predmeti. Virus se izlučuje izmetom i slinom, a širi se preko kontaminiranih predmeta. Dokazano je da se može prenijeti i izravnim dodirom. 'Ulazna vrata' virusa su nos i usta. Inkubacija obično traje od dva tjedna do nekoliko mjeseci, pa i godine, što je najčešće kod suhog oblika bolesti. Takve mačke su bezvoljne, bez apetita, iscrpljene i mr-šave. Sluznice su im blijede ili žute. Ovisno o promjenama na organima, simptomi variraju od proljeva, povraćanja i začepljenja, a limfni čvorovi crijeva su neobično povećani. Mokri oblik bolesti uključuje nakupljanje tekućine u tjelesnim šupljinama, najčešće u abdomenu, prsnom košu i srcu. Biokemijski testovi krvi ukazivati će na hiperproteinemiju, a proteini se nalaze u velikom broju i u punktatu.Bolest se dijagnosticira nizom dijagnostičkih metoda pomoću kojih se dolazi do konačnog zaključka, no točna se dijagnoza može jedino potvrditi nakon smrti životinje. Kod zaraznog peritonitisa mačaka nema etiološkog liječenja, a kako je bolest rezultat neodgovarajućeg imunosnog odgovora u liječenju se primjenju-je imunosupresivna terapija. Ono što se preporučuje je držanje visokih standarda higijene u uzgoju mačaka, odnosno u skloništima ili hotelima za mačke. Važno je održavati čistoću svih predmeta - od češljeva, zdjelica za hranu i posuda za pijesak, penjalica i raznih igračaka koje koristi više mačaka. Potrebno je redovito mijenjati i dezinficirati posude za pijesak i prati zdjelice za hranu, a u uzgoj uvoditi samo serološki negativne mačke.

Zarazni peritonitis mačaka

Članovi Udruge 'Portugizac Plešivica' i ove će godine odvojiti dio grožđa s najboljih položaja i u podrumu PZ Plešivica proizvesti robnu marku vina Portugizac Plešivica Selection

U obiteljskome vinogra-du Josipa Braje, u Lokošin Dolu, u podnožju vino-

rodne Plešivice, simbo-lično je početkom rujna označen početak berbe grožđa u Zagrebačkoj županiji. Brao se portu-gizac.

- Grožđe je fantastič-no! - sažeo je kakvoću ovogodišnjega uroda do-maćin berbe. Rekao je da oče-kuje portugizac s 11,5 do 12 posto alkohola, s užitnim kiselinama, te se nada dobrome plasmanu. I Tomo Haramija, predsjednik Udruge "Portugizac Plešivica", vjeruje u odličnu kakvoću portugisca.

- Klimatološki, godina je grožđu dala po-

sebnu kvalitetu. Bilo je dovolj-no i oborina i vlage i sunca,

koje i sada obasjava ple-šivičke vinogradarske amfiteatre. Vjerujem da ćemo ove godine ima-ti portugizac koji će se dugo pamtiti! - rekao je Haramija.

Članovi Udruge "Por-tugizac Plešivica", ima

ih dvadesetak, i ove će godine odvojiti dio grožđa,

kažu s najboljih položaja, i u podrumu PZ Plešivica, proizvesti

robnu marku vina "Portugizac Plešivica Se-lection".

- Lani je ona bila dobro prihvaćena, vjeru-jem da će tako biti i ove godine, već krajem desetoga mjeseca na festivalu portugisca na

❛Klimatološki, godina je grožđu dala posebnu kvalitetu. Bilo je dovoljno i oborina i vlage i sunca. Vjerujem da ćemo dobiti portugi-zac koji će se dugo pamtiti - rekao je Tomo Haramija, predsjednik Udruge 'Portugizac Plešivica'

POLJOPRIVREDA

zagrebačkom Bundeku - rekao je Haramija. U ime Županije početku berbe grožđa

prisustvovao je pročelnik za poljoprivredu Josip Kraljičković.

- Ono što Zagrebačku županiju razlikuje od ostalih županija je kontinuirano ulaganja u poljoprivredu, već dvadesetak godina. Nema proizvodnje u koju ne uključujemo naše potpore i bespo-vratnim sredstvima po-dupiremo poljoprivredne proizvođače. Cilj nam je imati što više proizvoda, ne količinski, nego pro-

ČLANOVI UDRUGE PROIZVOĐAČA MARKE VINA 'PORTUGIZAC PLEŠIVICA' SLOŽNI: 'DOBAR UROD I ZDRAVO GROŽĐE POGODOVAT ĆE PROIZVODNJI UŽITNOGA VINA'

U vinogradu Josipa Braje, u podnožju vinorodne Plešivice, simbolično označen početak ovogodišnje berbe grožđa

❛Ono što Zagrebačku županiju razlikuje od ostalih županija je kontinuirano ulaganje u poljoprivredu. Nema proizvodnje u koju ne uključujemo naše potpore i bespovratnim sredstvi-ma podupiremo poljoprivredne proizvođače - kaže pročelnik za poljoprivredu mr. sc. Josip Kraljičković

izvoda visoke kakvoće - rekao je Kraljičko-vić.

Obitelj Josipa Braje obrađuje oko 15.000 trsova. Uz portugizac, u vinogradu su rajn-ski rizling, chardonnay, bijeli pinot i crveni veltlinac. Josip vinograd obrađuje zajedno s bratom Ivanom i sestrama Marijom, Ivom i Marinom.

OBITELJ JOSIPA BRAJE OBRAĐUJE

OKO 15.000 TRSOVA. UZ PORTUGIZAC, U VINOGRADU

SU RAJNSKI RIZLING, CHARDONNAY, BIJELI PINOT

I CRVENI VELTLINAC

IZVOR INFEKCIJE SU

ZARAŽENE I BOLESNE ŽIVOTINJE, KLICONOŠE

I KONTAMINIRANI PREDMETI

3130 Ž K Ž K BROJ 142, RUJAN 2020.BROJ 142, RUJAN 2020.

Flautistica Lucija Stilinović po-bjednica je 17. natjecanja mladih glazbenih umjetnika

"Ferdo Livadić", održana u sklo-pu 45. Samoborske glazbene je-seni. Nagradu Grada Samobora i Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu skladbe hrvat-skog autora (Dore Pejačević) pri-mila je pijanistica Mia Pečnik. Uz njih dvije sudjelovala su još četiri mlada glazbenika - Ivan Petrović-Poljak (klavir), Matej Mijalić (vi-olina), Veronika Ćiković (harfa) i Martina Jembrišak (harmonika).

Na ovogodišnjoj Samoborskoj

Flautistica Lucija Stilinović pobjednica glazbenog natjecanja 'Ferdo Livadić'

U CRKVI SVETE ANASTAZIJE I GALERIJI PRICA ODRŽANA 45. SAMOBORSKA GLAZBENA JESEN

Župan Stjepan Kožić primio je akademskog kipara Matu Turića, umjetničkog imena Mata CROata, koji

će sa skulpturom 'kameno jedro' sudjelovati sredinom listopada na Pariškom jesenskom salonu, manifestaciji koja se održava od 1903. i okuplja najbolje svjetske umjetnike. Primjerice, na njoj su izlagali Picasso, Renoir, Rodin, Matisse..., a od hrvatskih umjet-

ŽUPAN PRIMIO AKADEMSKOG KIPARA MATU TURIĆA

'Kameno jedro' Mate CROate na Pariškom jesenskom salonu Pariški jesenski salon održava se od 1903. i okuplja najbolje svjetske slikare i kipare. Na njemu su izlagali Picasso, Renoir, Rodin, Matisse..., a od hrvatskih umjetnika Ivan Meštrović.

Zbog epidemiološke situacije ove su godine sudjelovali samo domaći glazbenici

nika Ivan Meštrović. - Najveća je čast što su moji

radovi 'prošli' stručnu komisiju. To govori o ozbiljnosti i veličini onoga što stvaram. A cijeli život stvaram 'priču jedra'. Jedrenjaci su izmiješali kontinente, ljude,

KULTURA

kulturu..., oni su simbol slobode i zajedništva. I upravo je ta priča prepoznata u Parizu - rekao je Turić, tridesettrogodišnji umjet-nik koji živi i radi u Vrbovcu. Rekao je da puno ulaže u istraži-vanje i da je njegov rad pun ino-

vacija, a sve što u kamenu radi isključivo je ručni rad. Koristi tek čekić, kiparsku 'špicu' i brusilicu.

Župan je rekao da raduje što Zagrebačka županija, a onda i Hrvatska ima čovjeka koji sudje-luje na manifestaciji na koju do-lazi 'vrh' svjetskih umjetnika.

- Najjači resursi naše županije su ljudi. Njima se možemo dičiti - rekao je župan, dodavši da jedro govori o putovanju i da se nada da će Turićevo putovanje u Pariz biti "stanica za dalje".

Uz župana, na prijemu su bili predsjednik Skupštine Zagrebač-ke županije Mato Čičak i vijećnik u Županijskoj skupštini Damir Tomljenović.

ZANIMLJIVOSTI

ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Park šuma Stražnik, zajedno s park šumom Tepec-Stražnik, nadvisuje grad Samobor i predstavlja najljepšu prirodnu vizuru ovoga grada. Stražnik je mješovita šuma, koja se sastoji od hrasta kitnjaka, cera, gorskoga javora, smreke i ariša. Posebnost šume je crni bor, crnogorično stablo iz porodice borovki koje popravlja tlo, podnosi sušu, žegu i buru.

Park šuma Stražnik dom je i mnogih ptica. Posebno su značajne kukmaste sjenice, zlatoglavi kraljići te velike ušare, naše najveće sove. Kukmaste sjenice se gnijez-de u krošnjama crnog bora, a zlatoglavi kraljići, naše najmanje ptice, u smrekama i borovima. Najbrojnije gnjezdarice ovog područja su kos, crvendać i obična zeba, sveprisutne stanarice šumskih područja.

Park šuma Stražnik

U Strmcu Pribićkom (općina Krašić) sagrađen je na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće barokni dvorac grkokatoličkih biskupa. Obnovljen je u 18. stoljeću, a dograđen početkom 20. stoljeća. U dvorcu su, do preseljenja u Križevce, živjeli marčansko-križevački biskupi. Pored dvorca, na umjetnom otočiću usred ribnjaka, sagrađena je neobizantska crkva Blagovijesti.

Dvorac grkokatoličkih biskupa u Pribiću

DVORCI ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: XII / Broj: 142, rujan 2020.

IMPRESSUM info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr Za izdavača: Mario MajhenGlavni urednik: Mario Majhen

Uređivački kolegij: Mario Majhen, Vlado Horina, Dražen Kopač, Tomislav Masten, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000 fo

to: R

omeo

Ibri

ševi

ć

festivala je snažan poticaj mla-dim ljudima da glazba postane njihovo životno opredjeljenje - kaže Srećko Bradić, umjetnički ravnatelj festivala. Zbog epide-miološke situacije ove su go-dine sudjelovali samo domaći glazbenici. Koncerti su održani u župnoj crkvi sv. Anastazije i pro-storu Galerije Prica. Organizator Samoborske glazbene jeseni je Pučko otvoreno učilište Samo-bor. Ovogodišnji festival održan je pod pokroviteljstvom Mini-starstva kulture, Zagrebačke žu-panije, Grada Samobora i Hrvat-skog društva skladatelja.

glazbenoj jeseni, održanoj od 25. rujna do 4. listopada, sudjelovali su, uz ostale, Zagrebački solisti, Monika Leskovar (violončelo),

Lovro Pogorelić (klavir), Trio Eu-sebius, Komorni sastav Harlequ-in Art Collective, Trio Elogio...

- Najveća vrijednost ovoga

U Bistri je sredinom rujna održan 1. Festival indijanske banane, egzo-tičnoga voća podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Festival su organizirali Šulog d.o.o., tvrtka koja se već dvadesetak godina bavi uzgojem egzotičnoga voća i povrća, i Udruga za razvitak ekološke poljoprivrede "Z-Eko". Osim obilaska plantaže indijanske banane, održana su stručna predavanja o njezinu uzgoju, nutritivnim vrijednostima, ekonomskim parametrima uzgoja... Indijanska banana, rečeno je, preživjela je ledeno doba, evolucijski je starija od pčela i nutritivno je najjače voće na svijetu. Sadrži visoki postotak beta karotena, više vitamina C od naranče, bogata je flavonoidima i fenolnom kiselinom, ima značajno antioksidacijsko djelovanje... Ime je dobila po Indijancima koji su je uzgajali, a okusom podsjeća na kremu od banane. Danas je u Europi plantažno uzgaja samo Ivan Šulog (!), sve ostalo su hobistički nasadi. - Nisam vidio jednostavniju biljku. Kada je posadite oko nje više ništa ne trebate raditi, osim par puta godišnje pokositi travu. Nema prskanja, nema bolesti, nema insekata koji je napadaju... Naštetiti joj može tek ekstremna tuča ili mraz - kaže Šulog. U paleti njegove tvrtke je pedesetak egzotičnih vrsta voća i povrća, a gotovo sve što uzgoji izveze na europsko tržište. Indijansku bananu uzgaja na tri plantaže u Hrvatskoj, a u planu je podizanje nasada i u Maroku.U sklopu Festivala predstavljen je i Akcijski plan razvoja ekološke poljopri-vrede u Zagrebačkoj županiji do 2030. godine. Predstavili su ga pročelnik za poljoprivredu Josip Kraljičković i Sonja Karoglan Todorović iz tvrtke Agro Eko.

Festival indijanske banane