146238659-tehnicko-crtanje

F A K U L T E T I N F O R M A C I O N I H T E H N O L O G I J A

Tehniko crtanje i Auto CAD

TEHNIKO CRTANJE



UVODOsnovni pojmovi:SLIKA vrijedi 1000 rijei.(ne u muzici)TEHNIKI CRTE JE SREDSTVO S KOJIM SE POSTIE BRZA, TANA, PREGLEDNA I POTPUNA INFORMACIJAU INDUSTRIJSKOJ PROIZVODNJI, POSEBNO U MAINSTVU, gdje se predmeti najece proizvode serijskiPOTREBAN JE CRTE PREMA KOJEM SE IZRADUJU POJEDINI PREDMETI. JEZIK CRTEA JE MEUNARODNI, TAKO DA POSTOJE MEUNARODNI PROPISI U SKLADU S KOJIMA SE IZRAUJU CRTEI KOJI SE MOGU ITATI I SHVATITI U SVIM DIJELOVIMA SVIJETA.REDOSLIJED IZRADE PREDMETA: zamisao skica crte izrada predmeta



TEHNIKI CRTEIKoriste se u rudarstvu, mainstvu, elektrotehnici, graevinarstvu, arhitekturi...VRSTE CRTEA prema namjeni:projektnimontaniradionikireklamniostali (crte temelja, situacioni plan, plan kolosijeka, plan instalacija, crte isporuke, ugradbeni, patentni, skica, ema, ...)VRSTE CRTEA prema nainu prikazivanja:prostorni prikazematski prikazortogonalni prikaz (projekcije)



VRSTE CRTEA prema tehnici rada:tuem (originali za kopiranje i mikrofilmovanje)olovkom (strelice, tekst, kote, krugovi i lukovi se obino rade tuem radi jasnijih kopija)prostoruni (inenjeri, podloga za razradu)pomou CAD paketa (2D-za crtanje, 3D-za modeliranje proizvoda)

TEHNIKO PISMO Za ispisivanje natpisa, oznaka i brojeva u tehnikim crteima standardom ISO 3098/1 propisana je primjena tehnikog pisma. Znakovi tehnikog pisma mogu se ispisivati pod uglom od 750 ili uspravno. Standardom se propisuje: nazivna visina H pisma, debljina linije, irina znakova.



Nazivna visina H je visina velikih slova i brojeva. Veliinom H odreene su i sve druge dimenzije slova i brojeva. Visina malih slova iznosi 7/10 H. irina velikih slova iznosi 7/10 H, a irina malih slova i brojeva 6/10 H. U primjeni su dva reda nazivnih visina izraenih u mm: Red 1: 2; 2,5; 3; 4; 5; 6; 8; 10; 12; 16; 20 red 2: 1,8; 2,5; 3,5; 5; 7; 10; 14; 20Tehniko pismo moe biti usko, normalno ili iroko. irina linije za normalno pismo iznosi 1/10 H, a za usko pismo 1/14 H. Nazivna visina i irina pisma bira se u ovisnosti o raspoloivog prostora i znaenja teksta. Razmaci izmeu pojedinih znakova nisu strogo propisani, ali najpregledniji izgled se postie ako su iste povrine izmeu pojedinih znakova. Znakovi tehnikog pisma prema standardu ISO 3098/1 prikazani su na slici.



TEHNIKO PISMO NA MREICI



A Puna debela Vidljive konture i ivice

B Puna tanka rafura, kotne linije, pomone kotne linije, pokazne linije, konture zaokrenutih presjeka

CD

Puna tanka, slobodnoruno izvuena Granine linije djeliminih i skraenih presjeka

EF

Isprekidana debelaIsprekidana tanka Nevidljive ivice

G Crta-taka-crta, tanka Osne linije, simetrale, trajektorije

H Crta-taka-crta, tanka zadebljana na krajevima i na mjestima promjene pravca

Ravni presjeci

J Crta-taka-crta, debela Prikazuje povrine na kojima se postavlja specijalni zahtjevi

K Crta-2 take-crta, tanka Konture susjednih djelova, teine linije itd

Linije, vrste i dimenzije



STEPEN DEBLJINE

DEBLJINA LINIJE

1 1 0.7 0.5 0.35

2 0.5 0.35 0.25 0.18



Primjeri primjene vrsta linija:



PRIMJERI CRTEASlikovit crte razvodnog ventila

Ortogonalni crte razvodnog ventila



ematski crte cjevovoda

Sklopni crte draa ureznika



Sklopni crte iljka za centriranje

Sklopni crte glave builice



Prostorni prikaz predmeta



Prikaz predmeta u projekcijama



Zadatak: Zadane su ortogonalne projekcije komada (nacrt, tlocrt i bokocrt). Nacrtati komad u izometriji.

5 5

3 0

2 5 3 0

40

40

60

20

20

20

4 0

1 0

3 0

5 5

3 0



Zadatak: Zadane su ortogonalne projekcije komada (nacrt, tlocrt i bokocrt). Nacrtati komad u izometriji.

5 5

2 0

3 0

5050

10



Radioniki crte zupanika

3D prikaz zupanika u sprezi



STANDARDI1841. standardizacija Whitworthovog navoja1846. standardizacija irine elj. pruge1906. osnovana organizacija IEC za podruje elektrotehnike1947. ISO meunarodna organizacija za standardizaciju (do 1999. god izdato vie od 12000 ISO standarda)Elementi standardizacije: unifikacija tipizacija ifriranjeStandardi: meunarodni (ISO, IEC) regionalni (EN) nacionalni (dravni) (JUS, DIN, ANSI, BS, BAS, HRN); (JUS imao 1999. god 13249 vaeih standarda) granski (npr. za PTT) interni



RAZVOJ TEHNIKOG CRTANJA



Leonardo-ova dvocilindrina vodena pumpa, 1500.) Edison-ov gramofon

Nekad



Crtei u CATIA softveru

Danas



IZRADA CRTEAElementi ctrea:



OZNAKA FORMATA

VELIINA FORMATA (mm)

A0 841x1189 (=1m2)

A1 594x841

A2 420x594

A3 297x420

A4 210x297

FORMATI CRTEA (ISO 5457):

Iz veeg formata se prelazi u manji polovljenjem due stranice. Odnos povrina susjednih formata je 1:2



Razmjera (Mjerilo) ISO 5455: 1:1 u koloko je mogue

uveanje: umanjenje:2:1 1:25:1 1:510:1 1:1020:1 1:2050:1 1:50100:1 1:100



FORMAT OKVIR CRTEA (mm)

A0, A1 20 (10)

A2, A3, A4 10 (5 do 7)

OKVIR CRTEA-Okvir crtea ograniava prostor za crtanje i mora biti izvuen neprekinutom linijom najmanje debljine 0.5mm-Minimalna irina margine za uvezivanje moe biti 20mm, a minimalna visina 297mm



OKVIR CRTEA



SLAGANJE VEEG FORMATA CRTEA



PREVIJANJE CRTEA



Svaki tehnicki crte mora imati zaglavlje (ISO 7200 ili DIN 6771 T1) za upisivanje osnovnih podataka potrebnih za identifikaciju i upotrebljavanje crtea, sa osnovnim podacima: naziv crtea mjerilo broj crtea naziv firme imena i potpise osoba odgovornih

ZAGLAVLJE

A4



DIMENZIJE ZAGLAVLJA



Zaglavlje sa podatcima



SASTAVNICA



POLOAJ ZAGLAVLJA



PROSTORNO PRIKAZIVANJE (AKSONOMETRIJSKO PROJICIRANJE)

1 2 0 0 1 2 00

3 0 0

x

z

y

1:1

1 : 11 : 1

3 0 03 0 0

I R I N A 1 : 1 D U I N A

1 :1

VIS I

NA

1:1

7 04 2 0

x

z

y

1:1

1 : 1

1 : 2

4 2 0

7 0 I R I N A 1 : 1

D U I N

A 1 : 2

VISI

NA

1:1

IZOMETRIJA

DIMETRIJA



4 5 0

x

z

y

1:1

1 : 1

1 : 24 5 0

I R I N A 1 : 1

D U I N

A 1 : 2

VISI

NA 1

:1

x

z

y

R

r

Valjak u izometriji Konstrukcija elipse za prikaz krunice u izometriji

KOSA PROJEKCIJA



POGLEDIISO 128 Technical drawings. General principles of presentationJUS A.A0.110 Tehniki crtei. Opti principi prikazivanjaPogled je ortogonalna projekcija.Tri okomita pravca koja prostorno odreuju predmet nosioci su 6 osnovnih pogleda:

a pogled sprijeda (nacrt) T glavni pogled

b pogled odozgo (tlocrt) Nc pogled slijeva (bokocrt)Bd pogled sdesna B1e pogled odozdo T1f pogled straga N1



Zakretanje ravni pogleda u ravan glavnog pogleda



Prostorna predoba objekta i ravnina projiciranja sa zamiljenim zakretanjem u ravninu crtanja



Ortogonalne projiciranje predmeta na tehnikom crteu



Prostorna predoba poloaja predmeta i njegovih ortog. proj. u petom oktantu.



Prostorna predoba svih est zamiljenih rav. crtanja i na njima svih est projekcija.



Znak za evropski raspored projekcija



Evropski nain prikazivanja projekcija



Ameriki nain prikazivanja projekcija



Evropski nain

Ameriki nain

REZIME METODA PRIKAZIVANJA

Metode projiciranja 1. i 3. kvadrantaCrtei namijenjeni inostranstvu moraju imati znak da li se radi o EVROPSKOM ili AMERIKOM nainu projiciranja



Moderna sala za obuku iz CAD softvera

Formati crtea (fajlova):AutoCADcrtez.DWGCATIA crtez.CATPart, crtez.CATProduct, crtez.CatDrawing, SolidWorks crtez.SLDPRT, crtez.SLDASM, crtez.SLDDRW, Pro/ENGINEER crtez.DRW, crtez.PRT, crtez.ASM



PRESJECI



Tolerancije i nalijeganja mainskih sklopova

Nesavrenost svih subjekata koji uestvuju pri proizvodnji mainskih djelova dovode do odstupanja ostvarenih dimenzija tih dijelova. Osim toga i pri kontroli dimenzija i oblika javljaju se greke to jest greke mjerne opreme koja utie na tanost mjerenja.Apsolutna tanost dimenzija i oblika nije mogua a nije ni potrebna za njihovu primjenu.Odstupanja mogfu biti i u pozitivnom i u negativnom smjeru.Konstruktor mora uskladiti dimenzije na elementu tako da on pouzdano funkcionie.Da bi se omoguilo pravilno i pouzdano funkcionisanje mainskih djelova potrebno je u fazi projektovanja propisati doputena odstupanja dimenzija i oblika.

Propisana i dozvoljena odstupanja mainskih elemenata od apsolutne tanosti nazivaju se TOLERANCIJE.Razlikuju se sljedee tolerancije:-tolerancije duinskih mjera mainskih djelova-tolerancije oblika i poloaja pojedinih povrina mainskih djelova-tolerancije kvaliteta hrapavosti povrina mainskih djelova



Tolerancije duinskih mjeraSistematizirane podatke o veliini doputenih odstupanja duinskih mjera sadrani su u standardizovanom sistemu tolerancija ISO 286



Nazivna mjera (Di, di) je zahtjevana mjera (duina, dimenzija)- Gornja granina mjera (Dmax= Dg, dmax=dg) je najvea doputena granica mjere

Donja granina mjera (Dmin=Dd, dmin=dd) je najmanja doputena granica mjereStvarna mjera (Di, di) nalazi se izmeu gornje i donje granine mjere

Razlika izmeu gornje i donje granine mjere naziva se tolerancija i oznaava se sa T za unutarnje mjere i t za vanjske mjere.

Gornje odstupanje je algebarska razlika izmeu gornje granine mjere i nazivne mjere. Za unutarnje mjere (provrt-rupa) oznaava se sa ES (Ag), a za vanjske mjere (osovine) sa es (ag).

Donje odstupanje je algebarska razlika izmeu gornje granine mjere i nazivne mjere. Za unutarnje mjere (provrt-rupa) oznaava se sa EI (Ad), a za vanjske mjere (osovine) sa ei (ad).Dmax=Dg=Di+ES Dmin=Dd=Di+EIT=Dmax-Dmin=Dg-Dd=ES - EI

dmax=dg=di+es dmin=dd=di+eit=dmax- dmin=dg-dd=es-ei



Tolerancijsko polje

Tolerancijsko polje - polje koje se nalazi izmeu gornje granine i donje granine mjereVeliina tolerancijskog polja ovisi o izabranoj kvaliteti za tanost mjere i oznaava se sa IT i pripadajuem brojem.

IT01, IT0, IT1, ...IT18 za dimenzije do 500 mmIT6, IT7, IT8, ...IT16 za dimenzije od 500 mm do 3150 mm



Opte preporuke za izbor kvaliteta tolerancija



Poloaj tolerancijskih polja u odnosu na nultu liniju za provrte i osovine

A

Aosnovna odstupanja mjera

ei ESes EI

ES EI es

ei

a

B

b

C

c

CD

cd

D

de ef f

fg g h jjs

k m n p rs t

u vx

y

z

za

zb

zc

E EF FG G H J JS

K M N P R S TU V

XY

Z

ZA

ZB

ZC

F



Vrste nalijeganjaVrsta nalijeganja je odnos dva mainska elemenata (rupa-osovina, utor-

klin itd.) koji imaju jednake nazivne mjere Di=diPrema vrsti nalijeganja postoje: a) labavo nalijeganje b) neizvjesano nalijeganje c) vrsto nalijeganje



Labavo nalijeganjaKod ove vrste nalijeganja uvijek postoji zazor izmeu sastavljenih elemenata

Gornja granina mjera osovine uvijek je manja od donje granine mjere rupe-provrta

Obavezno se rauna maksimalni i minimalni zazor ove vrste nalijeganja

Maksimalni zazor Zmax = Dmax dmin = ES-ei > 0

Minimalni zazor Zmin = Dmin dmax = EI-es > 0

Stvarni zazor Z = Di di > 0



Neizvjesno nalijeganja

Kod ove vrste nalijeganja moe da postoji zazor ili preklop izmeu sastavljenih elemenata

Obavezno se rauna maksimalni zazor i maksimalni preklop ove vrste nalijeganja

Maksimalni zazor Zmax = Dmax dmin = ES-ei > 0

Minimalni preklop Pmax = Dmin dmax = EI-es < 0



vrsto nalijeganja

Kod ove vrste nalijeganja uvijek postoji preklop izmeu sastavljenih elemenata

Donja granina mjera osovine uvijek je vea od gornje granine mjere rupe-provrta

Obavezno se rauna maksimalni i minimalni preklop ove vrste nalijeganja

Maksimalni preklop Pmax = Dmin dmax = EI-es < 0

Minimalni preklop Pmin = Dmax dmin = ES-ei < 0

Stvarni zazor Z = Di di > 0Pri izboru sklopa u pravilu je da je tolerancija osovine uvijek za jednu kvalitetu bolja od kvaliteta provrta rupe.



Iz ekonomskih razloga je preporuljivo, da se postizanje razliitih sklopova ne izabiru proizvoljno nego se primjenjuje sistemi nalijeganja i to:- sistem zajednike rupe-provrta,- sistem zajednike osovine.

Sistem zajednike rupe-provrta

Kod ovog sistema nalijeganja sve dimenzije rupe imaju jednak poloaj tolerancijskog polja ,,H, bez obzira na vrstu nalijeganja. Tolerancijsko polje ,,H nalazi se iznad nulte linije. Pa je najmanja mjera rupe uvijek jednaka nazivnoj mjeri Dmin=Di. Donje ostupanje je uvijek jednako nuli (EI=Ad=0), a gornje odstupanje jednako toleranciji ES=T. Tolerancijsko polje osovine bira se s obzirom na eljenu vrstu nalijeganja.



Sistem zajednike osovine

Kod ovog sistema nalijeganja sve dimenzije rupe imaju jednak poloaj tolerancijskog polja ,,h, bez obzira na vrstu nalijeganja. Tolerancijsko polje ,,h nalazi se izspod nulte linije. Pa je najvei mjera rosovine uvijek jednaka nazivnoj mjeri dmax=di. Gornje ostupanje je uvijek jednako nuli (es=ag=0), a donje odstupanje jednako toleranciji ei=t. Tolerancijsko polje osovine bira se s obzirom na eljenu vrstu nalijeganja.



Tolerancija oblika i poloajaPored odstupanja duinskih mjera mainskih djelova dolazi i do odstupanja njihovih konturnih linija i povrina od idealnih geometrijskih oblika. Zbog toga nije mogue ostvariti tano nalijeganje povrina i podudaranja osi. Uzroci toga su isti kao i kod odstupanja duinskih mjera.

Kod tolerancija oblika toleriu se sledee osobine:

pravocrtnost (pravost) ravnost krunost cilindrinost oblik linije oblik povrine

Kod tolerancija poloaja razlikuje se: odstupanje po pravcu:odstupanje paralelnostiodstupanje okomotostiodstupanje ugla nagibaodstupanje po mjestu:odstupanje od lokacijeodstupanje od koaksialnosti (koncentrinosti)odstupanje simetrinostiodstupanje rotacionih povrina:radijalno bacanje pri obrtanjuaksialno kruno kretanje pri rotaciji



Tolerancija hrapavosti tehnikih povrina

Hrapavosti povrine je optem smislu mikrogeometrijska nepravilnost povrine koja nastaje tokom obrade ili drugih utjecaja. Ona bitno utie na radne osobine mainskih djelova. Djelovi sa manjom hrapavosti imaju veu dinamiku vrstou, veu otpornost na koroziju, bolje nalijeu i bolje prenose toplotu. meutim, ona utie na cijenu gotovog proizvoda.Veliina hrapvosti obino se mjeri na srednju referentnu liniju profila neravnina m, koja djeli profil tako da je unutar mjerne duljine l veliina svih kvadrata odstupanja profila od te linije najmanja.Mjerna duljina l zavisi o vrsti i kavlitetu obrade te metodu mjerenja. Parametri hrapavosti su odreenje standardom DIN 4762.

Srednje artimetiko odstupanje profila



Nain odreivanja srednje visine neravnina Rz



Srednja visina neravnina Rz



Stepeni i razredi hrapavosti povrina pri raznim obradama



Tragovi alata



Orjentacija znaka na crteu: Ako ne postoji mogunost zabune moe se znak hrapavosti postaviti uz kotu



Tolerancijeoblika

PravostRavnostKrunostCilindrinostOblik linije

Oblik povrine

Tolerancijepravca

ParalelnostOkomitostKut (nagib)

Tolerancijesmjetaja (mjesta)

Polozaj (pozicija)

Koncentrinost i koaksijalnost

Simetricnost

Tolerancijeobrtanja

Krunost obrtanja-bacanje

Ravnost i krunost obrtanja

TOLERANCIJE OBLIKA I POLOAJAISO 1101 Tolerancije oblika, orjentacije, smjetaja i obrtanjaJUS M.A1.243-247



T o l e r i s a n i e l e m e n t

T e o r e t s k i t a c n a m j e r a

U s l o v m a k s i m u m m a t e r i j a l a

O k v i r t o l e r a n c i j e

P r o j e k t o v a n o p o d r u c j e t o l e r a n c i j e

R e f e r e n t n i e l e m e n t

M j e s t o r e f e r e n t n o g e l e m e n t a

Dopunski simboli



Primjeri oznaavanja tolerancija oblika i poloaja



Slide 1Slide 2Slide 3Slide 4Slide 5Slide 6Slide 7Slide 8Slide 9Slide 10Slide 11Slide 12Slide 13Slide 14Slide 15Slide 16Slide 17Slide 18Slide 19Slide 20Slide 21Slide 22Slide 23Slide 24Slide 25Slide 26Slide 27Slide 28Slide 29Slide 30Slide 31Slide 32Slide 33Slide 34Slide 35Slide 36Slide 37Slide 38Slide 39Slide 40Slide 41Slide 42Slide 43Slide 44Slide 45Slide 46Slide 47Slide 48Slide 49Slide 50Slide 51Slide 52Slide 53Slide 54Slide 55Slide 56Slide 57Slide 58Slide 59Slide 60Slide 61Slide 62Slide 63Slide 64Slide 65Slide 66Slide 67Slide 68Slide 69Slide 70Slide 71Slide 72Slide 73Slide 74Slide 75Slide 76Slide 77Slide 78Slide 79Slide 80Slide 81Slide 82Slide 83Slide 84Slide 85Slide 86Slide 87Slide 88Slide 89Slide 90Slide 91Slide 92Slide 93Slide 94Slide 95Slide 96Slide 97Slide 98Slide 99Slide 100Slide 101Slide 102Slide 103Slide 104Slide 105Slide 106Slide 107Slide 108Slide 109Slide 110Slide 111Slide 112Slide 113Slide 114Slide 115Slide 116Slide 117Slide 118Slide 119Slide 120Slide 121Slide 122Slide 123Slide 124Slide 125Slide 126Slide 127Slide 128Slide 129Slide 130Slide 131Slide 132Slide 133

146238659-tehnicko-crtanje

Documents