149332999-planiranje-saobracaja

8/16/2019 149332999-Planiranje-saobracaja

1/18

Internacionalni univerzitet Brčko

Fakultet za saobraćajno inženjerstvo

Bosna i Hercegovina

BRČKO DISRIK

BOS!" I H"R#"$O%I!"

Internacionalniuniverzitet

Brčko

&'()* + ,-./-0'1+)*

&2345 67892749

&58:; 7,;27:;

7)?-.)*/+')*@)+A)+1-.+?-? &.C'

Osnovne akaEeske stuEije

G!IR!J" SOBRJ

LSeinarski raEM

GreEetN Glaniranje i saobracajno rojektovanje

Mentor:

Student:

GroPQ Dr iloraE Osenica Duranović JusuP

BrQ InEeksaN OS/49


2/18

SaEržaj

1. UVOD....................................................................................................................3

2. POJAM NAUKE....................................................................................................... 4

2.1. IZRADA TEMELJNOG NACRTA KVALITATIVNOG ISTRAŽIVANJA.............................5

3. FAZA REFLEKSIJE..................................................................................................5

3. FAZA PLANIRANJA................................................................................................. 6

3.1. FAZA «ULASKA»................................................................................................

3.2. FAZA «POVLA!ENJA».........................................................................................

3.3. FAZA PISANJA ISTRAŽIVA!KOG IZVJE"TAJA........................................................#4. CILJEVI I NIVOI PLANIRANJA SAO$RA%AJA...........................................................1&

4.1. CILJEVI PLANIRANJA SAO$RA%AJA....................................................................1&

4.2. NIVOI PLANIRANJA SAO$RA%AJA......................................................................11

5. PROCESS PLANIRANJA SAO$RA%AJA...................................................................15

Z'()*+,'(.................................................................................................................. 1

2


3/18

QT%OD

Planiranje saobraćaja je određivanje karakteristika putovanja ljudi i stvari na osnovu inžinjerskihanaliza saobraćajnih i demografskih karakteristika postojećeg stanja, budućih i potencijalnih

planova namjene prostora.

Definisanje ovih karakteristika pomaže u narednoj fazi planiranja saobraćaja koja se odnosi naformulaciju prijedloga budućeg saobraćajnog sistema i mreže puteva.

Inžinjeri, organizatori i planeri saobraćaja obavljaju posao analize, organizacije i planiranja takoto!

definiu problem

prikupljaju i analiziraju podatke i

vrednuju razli"ita alternativna rjeenja

#adatak inžinjera i planera saobraćaja je takođe istraživanje mogućnosti fizi"ke implementacije projekta koji će zadovoljiti postavljeni cilj uz najmanje trokove i koji će biti konzistentan saostalim unaprijed usvojenim kriterijima.

$ransport

$ransport ima svoju specifi"nu tehnologiju odvijanja pa u zavisnosti od onoga to se transportujei na koji na"in se transportuje, ovaj proces se realizuje kao prenos, prevoz, protok itd.

%vaj proces može biti i specifi"an dio procesa proizvodnje. & tom slu"aju radi se o '(transportnoj proizvodnji(( "iji rezultat nije novi proizvod, nego nova vrijednost koja se dobija na mjestuodredita.

3


4/18

UQ GOJ !TK") *auka je organizirano, metodoloki utemeljeno nastojanje da se iskustveno+racionalnim i

racionalno+iskustvenim na"inom dođe do valjanih, objektivnih, pouzdanih, preciznih isistemskih spoznaja o stvarnosti.

*a"ela nauke!

Iz ove definicije moguće je izvesti temeljna na"ela nauke koja se razlikuju od ostalih nenau"nih-vidova spoznaje!

) IP/01*%$,

) %2345$I1*%$,

) P%D0*%$,

) P/46I#*%$,) I$470$I8*%$

ISPRAVNOST

Ispravnost! %vo na"elo ti"e se predmeta nau"ne spoznaje odnosno onoga "ime se nauka bavi.9ledano općenito, predmet nau"ne spoznaje je sveukupna stvarnost, svi fenomeni koji sudostupni iskustvu.

OBJEKTIVNOST

%vo na"elo u biti se odnosi na zahtjev da se proces spoznaje mora osloboditi utjecajasubjektivnog stava istraživa"a. Drugim rije"ima rezultati spoznaje ovisni su jedino od predmetaspoznaje, a ne od subjekta koji vri spoznaju. & tom cilju razvijeno je niz procedura, pravila, postupaka i instrumenata na temelju kojih se provode istraživanja, a koji se mogu ponavljati ikoji imaju zadaću osigurati objektivnost spoznaje.

POUZDANOST

*a"elo se odnosi na zahtjev da se svi rezultati spoznaje mogu ponoviti i da u istim uslovima provođenjem istih metodolokim procedurama moraju dobiti isti rezultati.

PRECIZNOST

*a"elo koje nalaže da se u istraživanju nastoje obuhvatiti najmanje pojedinosti konstitutivnielementi fenomena- koje se mogu opažati i analizirati, a koje su spoznajno relevantne.

SISTEMATIČNOST

4


5/18

*a"elo nalaže da se svaka spoznajna cjelina mora dovoditi u relaciju s postojećim spoznajama usistem zakonitosti i teorijskih cjelina koje ne ostaju samo na pojedina"nim "injenicama većnastoje pružiti objanjenja to većih dijelova stvarnosti.

UQQ IVRD ""J!O$ !#R K%II%!O$ISRWI%!J

Izvođenje nacrta kvalitativnog istraživanja slijedi nekoliko faza koje su svojstvene procesukvalitativnog istraživanja.

:. ;0#0 /4;


6/18

istraživa"ka pitanja u svjetlu o"ekivanih rezultata, koji su u neposrednoj vezi s potencijalnimauditorijem i ciljevima istraživanja jasno postavljena svrha-

XQ FV G!IR!J

%va faza uklju"uje!

a- %dabir mjesta ili ?polja@ istraživanja.

b- %dabir strategije

c- 7etodoloka triangulacija

d- Priprema istraživa"a

e- 5reiranje i rafiniranje istraživa"kih pitanja

f- Pisanje prijedloga istraživanja

0- %D02I/ 734$0 I


7/18


8/18

vaka nejasnoća i konfuzija u podacima onemogućava daljnji rad istraživa"a. *e obeshrabrujega spor napredak, a u svom intelektualnom radu on pronalazi smisao, te nastavlja s radom svedok studija ne bude objavljena.

4- 5/4I/0*34 I /0;I*I/0*34 I$/0CI1085IG PI$0*30.

;ormulacija istraživa"kih pitanja određuje fokus i opseg studije. Istraživa" treba postaviti irokuskalu istraživa"kih pitanja kako ne bi prerano ograni"io studiju. Pitanje treba postaviti tako da gase u kasnijim fazama rada može lako rafinirati, a to istraživa" može u"initi tek onda kada shvatidogađanja na mjestu istraživanja. 0ko pitanje ne odgovara sredini u kojoj se provodi istraživanje,tema istraživanja se treba odbaciti ili potpuno modificirati, te je istraživa" dužan o tomeobavijestiti sve sudionike istraživanja.

;- PI0*34 P/I34D


9/18

"lanovima skupine. & tom je trenutku izgubljen njegov neutralni stav istraživa"a, te se onmora povući s ?polja@ istraživanja.

XQXQ FV GIS!J ISRWI%ČKO$ IV%J"[J

Istraživa"ki izvjetaj će sumarno prezentirati glavne nalaze koji podržavaju zaklju"ak.

CIKLUS PLANIRANJA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA I SAOBRAĆAJA

Između saobraćajnog sistema i njegove okoline postoje uzro"no posljedi"ne veze koje se mogu predstaviti sljedećom emom.

lika :. 6iklus planiranja koritenja zemljita isaobraćaja

5oritenje zemljita namjena povrina- predstavlja aktivnost koja se obvlja na određenom prostoru koji je obuhvaćen podru"jem za koji se radi plan. Izražava se numeri"kim veli"inamakao to su! broj stanovnika, broj domaćinstava, broj radnih mjesta, broj zaposlenih...

#


10/18

vaka ta namjena zemljita srazmjerno njenoj vrsti generie ili privla"i određeni broj kretanjaljudi ili robe usljed "ega se javljaju potrebe za prevozom. Da bi se te potrebe zadovoljile mora da postoji odgovarajući saobraćajni sistem.

razmjerno karakteristikama saobraćajnog sistema koji ga opslužuje, određeni prostor ima vii ili

niži nivo pristupa"nosti a u zavisnosti od toga zemljitu će rasti ili opadati atraktivnost za razvojnovih ili proirenje postojećih sadržaja.

*astale promjene u koritenju zemljita će izazvati i promjene u intenzitetu i strukturi kretanja pase ciklus ponavlja.

\Q #IJ"%I I !I%OI G!IR!J SOBRJ

\QQ #IJ"%I G!IR!J SOBRJ

6ilj! *eto prema "emu treba usmjeriti rad, strateka pozicija koju treba dostići, svrha koju trebaostvariti, rezultat koji treba postići, proizvod koji treba proizvesti ili usluga koju treba pružiti.

P7I rje"nik+ udruga za projektni menadžment + Grvatska

6ilj :!

• &naprijediti ekonomsku konkurentnost datog podru"ja koja će biti zasnovana naodrživom razvoju i prilazu koji integrie ekonomske drutvene i ekoloke perspektive.

6ilj =!

• &naprijediti prirodnu okolinu i ekologiju podru"ja tako to će se kvalitet vazduha, vode izemljita poboljati, to će se identifikovati i zatititi postojeći kriti"ni izvori i prirodnezalihe i sa stanovita ekologije osjetlje povrine.

6ilj >!

• #atititi i unaprijediti efikasnost i sigurnost saobraćajnog sistema, dajući prioritetelementima koji se definiu kao zna"ajni.

6ilj A!

• &spostaviti balansirani saobraćajni sistem koji će unaprijediti mogućnost izbora granesaobraćaja od strane korisnika tako sto će se prioritet dati sagledavanju kompletnogsaobraćajnog sistema, a ne samo jedne grane saobraćaja.

6ilj B!

1&


11/18

• Poboljsati saobraćajnu mobilnost osoba koja su orijentisana na masovni prevoz putnika,osoba sa niskim primanjima i hendikepiranih osoba.

6ilj H!

•

%bezbijediti dodatne kapacitete u saobraćajnom sistemu tako da se transport ljudi i stvarimože efikasno izvriti u slu"aju elementarnih prirodnih ili vjesta"kih nepogoda ikatastrofa minimizirajući efekat na postojeće zajednice unutar podru"ja planiranja.

6ilj !

• Podstrekavati reinvestiranje u postojeće urbane cjeline unutar podru"ja planiranja i rad namenadžmentu investicija u saobraćaju kako bi se implementirali postavljeni ciljevi.

6ilj J!

• Podstrekavati unapređenje odnosa između javnog i privatnog sektora i ja"anje regionalnihzajednica.

6ilj K!

• &smjeravati planske i investicione aktivnosti prema efikasnom i kompaktnom razvojunamjene prostora, povećanju pristupa"nosti, utedi na trokovima infrastrukture, zatiti iunapređenju poljoprivrednog zemljita.

6ilj :L!

• Podstrekavati poboljanje kvaliteta života stanovnika na podru"ju planiranja kroz posvećivanje odgovarajuće pažnje estetskom planiranju saobraćajnog sistema.

6iljevi planiranja saobraćaja se trebaju povremeno preispitivati kako bi se prilagodili budućim promjenama u saobraćajnom sistemu zavisno od ukupnog razvoja i promjena koje se događajuna podru"ju za koje se planiranje vri.

\QUQ !I%OI G!IR!J SOBRJ

Planiranje saobraćaja može biti klasificirano u zavisnosti od objekta, obuhvatnosti, složenosti i podru"ja planiranja u "etiri nivoa, po"evi od individualnog elementa saobraćajnog sistema dosveukupnog gradskog, regionalnog ili državnog nivoa.

Nivo IV:

11


12/18

Individualni saobraćajni objekti kao to su ulice, bulevari, raskrsnice, pjea"ke i biciklisti"ke povrine ili autobuske linije.

%vaj nivo planiranja se u većini slu"ajeva obavlja zadovoljavajuće.

Projektovanje i operativno upravljanje individualnim objektom je relativno jednostavno,finansira se iz jednog izvora i izvodi ga jedna organizacija ili agencija.

Nivo III:

Podrazumijeva planiranje individualne saobraćajne mreže ili sistema u jednoj grani ilividu saobraćaja i zahtijeva znatno veću koordinaciju nego nivo I1.

7eđutim, saobraćajna mreža ili sistem su pod istom upravnom administracijom to pojednostavljuje organizaciju planiranja.

Nivo II:

7ultimodalni koordinirani sistem zahtijeva veći nivo organizacije i u većini slu"ajeva uklju"ujeregionalnu ili državnu upravu. *eophodnost planiranja saobraćaja na ovom nivou je uo"ena idola je do naru"itog izražaja u posljednjih nekoliko decenija.

7eđutim, u praksi ostali su jo uvijek mnogi problemi koje treba rijeiti kako bi se ostvarilaneophodna kooperacija. %zbiljna prepreka na ovom nivou planiranja je uskosektorskaorjentiranost osoblja i donosioca odluka u razli"itim granama i vidovima saobraćaja. Pojedineosobe koje rade za odredene organizacije i agencije iz domena puteva, autobuskog javnog prevoza ili željeznice imaju ograni"eno znanje i razumijevanje drugih vidova saobraćaja ili "ak

animozitet prema njima. &mjesto kooperacije između organizacija iz razli"itih vidova saobraćaja"esto je prisutna kontraproduktivna međumodalna konkurecija.

Nivo I:

%vaj nivo planiranja je najkompleksniji kako teoretski tako i prakti"no i zahtijeva najveći stepenkoordinacije između razli"itih organizacija. Istovremeno, ovaj nivo je najvažniji za urbane povrine. 2ez uspjenog planiranja na ovom nivou gradovi rijetko mogu ostvaritizadovoljavajuću efikasnost u funkcionisanju i ostvarivanju pogodnosti za život. & mnogimgradovima nije problem samo nedovoljno ili neadekvatno planiranje na ovom nivou, nego i

nemogućnost implementacije rezultata planiranja.


13/18

Da postoji zavisnost između saobraćaja i namjene prostora poznato je već vijekovima. %dluke udomenu namjene prostora zna"ajno uti"u na saobraćaj i obrnuto. ;ormulacija plana saobraćajanije nimalo jednostavna iz razloga to problem saobraćaja nije izolovan i nezavisan.

*a primjer, urbana saobraćajna rjeenja su agregacija brojnih manjih saobraćajno+inženjerskih

rjeenja, a istovremeno, urbani saobraćajni sistem je manji dio regionalne i nacionalneinfrastrukture. 0dekvatno planiranje saobraćaja zahtijeva ispitivanje problema na razli"itimnivoima jer odluke na jednom nivou mogu imati velike efekte na predložene planove.

7eđutim, razmatranje plana saobraćaja na vie razli"itih nivoa nije glavni problem sa kojim sesusrećemo prilikom planiranja saobraćaja.

%snovna težina leži u "injenici da plan saobraćaja kada se implementira, za razliku od drugihinženjerskih odluka, ima uticaj na sopstvenu okolinu.

%va promjena sopstvene okoline saobraćaja će modifikovati zahtjeve u sistemu to može

pokazati da ulazni podaci i kriteriji prihvaćeni tokom inicijalne formulacije plana nisuvalidni.

Namj!a "#o$%o#a je osnovni determinator aktivnosti koju nazivamo &!#i$a!j "'%ova!ja.

Nivo &!#i$a!ja "'%ova!ja i njihova orijentacija u prostoru će odrediti potrebe zasaobraćajnim objektima. 5ada se ovi objekti izgrade i stave u funkciju oni ce povećati pristupa"nost okolnog prostora to će uticati na vrijednost tog prostora.

1rijednost prostora je osnovni determinator njegove namjene tako da će promjena namjene prostora uzrokovati nova generisanja putovanja, pa se navedeni ciklus ponavlja.

Prema tome, planer je u ovom slu"aju suocen sa "injenicom da promjena u jednom od elemenataciklusa uzrokuje promjene u svim ostalim elementima kao i u samom torn elementu u kojem je promjena zapo"eta.

5ada se govori o namjeni prostora "esto se upotrebljavaju izrazi projektovanje lokalnezajednice, urbana forma, prostorno planiranje i urbana geografija. 7eđutim, svi ovi izrazi odnosese na faktore namjene prostora i koji mogu uticati na putovanja.

tudije međuzavisnosti prostora i saobraćaja treba da istraže i daju odgovore na pitanja kako

navedeni faktori uti"u na putovanja, uklju"ujuci stepen motorizacije, raspodjelu putovanja povidovima saobraćaja, koritenje nemotorizovanih kretanja i pristupa"nost prostora osobama kojesu fizi"ki ili ekonomski u nepovoljnom položaju. Prema tome, ovim studijama treba da sedefinisu strategije namjene prostora koje će omogućiti ostvarenje ciljeva planiranja saobraćaja.

(. POSTUPAK DE)INISANJA I PODJELE PODRUČJAISTRA*IVANJA

13


14/18

Potrebno je u okviru saobraćajne studije uraditi postupak definisanja i podjele podru"jaistraživanja za koje se radi plan korićenja zemljita i saobraćaja. Podru"je istraživanja može da bude grad, optina, region ili bilo koja druga administrativna ili funkcionalna prostorna cjelina.

*ajsloženiji problemi planiranja saobraćaja i korićenja zemljita javljaju se na gradskim

podru"jima. Podru"je istraživanja i njegovo okruženje dijele se na manje prostorne cjeline F saobraćajne zone. aobraćajne zone se naj"eće grupiu u dva osnovna skupa! unutranje ivanjske saobraćajne zone. &nutranje saobraćajne zone predstavljaju skup prostornih jedinicakoji se nalazi unutar granica istraživanja. 1anjske saobraćajne zone su one koje pokrivaju prostor koji je od interesa za istraživanje uticaja na posmatrano podru"je. Postoje dva na"ina zaformiranje granica saobraćajnih zona.

Prvi je da se koriste već postojeće administrativne ili statisti"ke podjele, a drugi je zasnovan na podjeli podru"ja na kvadrate veli"ine =BL M =BL m ili :=BM:=B m koji su vezani za nacionalnugodetsku mrežu.

& prvom slu"aju granice lokalnih zona se formiraju na osnovnu tzv. propisnih i F ili statisti"kihkrugova. aobraćajna zona u principu sadrži jedan ili vie statisti"kih krugova.

#a formiranje lokalnih saob. zona postoje određena pravila od kojih su najvažnija!

+ saob. zona treba da sadrži skup cijelih statisti"kih propisnih- krugova

+ granice saob. zona se poklapaju sa osovinama primarne uli"ne mreže

+ granice ne treba da sijeku prirodne i vjeta"ke prepreke

+ sadržaj zona bi trebalo da bude to je moguće homogeniji

+ zone treba da imaju približno istu veli"inu u pogledu broja stanovnika

& pogledu sadržaja zona naj"eće se dijele na!

+ "isto stambene zone,

+ mjeovite zone,

+ "isto radne zone

5ao posebne zone izdvajaju se!

+ sportski rekreativni centri

+ bolni"ki kompleksi

+ univerzitetski kampusi

14


15/18

+ sajmita

2roj i veli"ina zone zavise od veli"ine podru"ja i ciljeva istraživanja. 5od podjela vanjskih zonaosnovna prostorna jedinica koja predstavlja saobraćajnu zonu je naselje.

]Q GRO#"SS G!IR!J SOBRJ

Proces planiranja saobraćaja sastoji se od nekoliko faza, koje su, svaka sa svog aspekta, vrlozna"ajne za kvalitetno planiranje.

& po"etnoj fazi, odnosno prije nego to planiranje po"ne, izuzetno je vazno jasno definisati problem koji se želi rijeiti i shodno tome odrediti tok procesa planiranja i ko sve treba da bude

uklju"en u taj proces.

& sklopu definisanja problema "ije će se rjeenje istražiti tokom planiranja treba identifikovati

• nosioce i

• korisnike planiranja.

*osioci planiranja su organizacije, agencije i pojedinci koji direktno u"estvuju u planiranju i kojisu odgovorni za izvrenje planiranja.

5orisnici planiranja su organizacije, agencije, i pojedinci stanovnici- koji koriste rezultate planiranja, odnosno koji će NosjetitiN efekte planiranja.

%bje grupe, nosioci i korisnici planiranja, treba da se uklju"e u proces od samog po"etka i daaktivno daju svoj doprinos tokom projektovanja procesa planiranja, njegovog izvrenja idonoenja kona"nih odluka.

*ajzna"ajniji korisnik planiranja saobraćaja je drutvena zajednica u irem smislu, jer ćestanovnici podru"ja za koje se vri planiranje svakodnevno koristiti saobraćajni sistem.

Istovremeno, svakodnevni korisnici saobraćajnog sistema stanovnici- znaju pozitivne i

negativne strane postojećeg saobraćajnog sistema. %ni će takođe u"estvovati i uticati direktno iliindirektno- na kona"no usvajanje plana saobraćaja.

Iz navedenih razloga izuzetno je važno u proces planiranja uklju"iti iru drutvenu zajednicutako da taj proces bude otvoren, pristupa"an i povratno informativan u odnosu na stanovnike.tanovnicima, korisnicima saobraćajnog sistema treba omogućiti da u"estvuju u procesu planiranja.

15


16/18

7eđutim, stanovnici mogu, ali ne moraju iskoristiti mogućnost u"eća u planiranju, ali je odklju"nog zna"aja da im se omogući da u"estvuju u tom procesu.

*eke od organizacija, agencija ili pojedinci mogu biti istovremeno i nosioci i korisnici planiranja.

lika =. prikazuje pojednostavljenu verziju procesa planiranja saobraćaja nakon sto je izvrenainventura postojećeg stanja izvrena mjerenja, brojanja anketiranja i druga istraživanja-.

%vaj proces se može sumirati u sljedećih sedam koraka!

5orak :! Prognoza stanovnitva i ekonomskog rasta za ciljnu godinu u podru"ju ili regionu zakoji se planiranje vri.

lika =. Proces planiranja saobraćaja

5orak =! 0lokacija namjene prostora i socio+ekonomskih projekcija na individualne zone uskladu sa raspoloživim prostorom, lokalnim zoniranjem i službenom politikom.

5orak >! peciflkacija alternative plana saobraćaja zasnovanih na rezultatima koraka : i =.

5orak A! Izra"unavanje kapitalnih trokova i trokova održavanja za svaku alternativu.

16


17/18

5orak B! Primjena kalibrisanog modela saobraćaja za prognozu ekvilibrija tokova u ciljnojgodini za svaku od alternativa prema prihvaćenim projekcijama namjene prostora isocioekonomskih parametara korak =- i karakteristika alternative saobraćaja korak >-.

5orak H! 5onverzija ekvilibrija tokova u direktne koristi korisnika saobraćaja, kao sto su utede

vremena i trokova putovanja koji su rezultat predloženog plana.

5orak ! 5omparativno vrednovanje i izbor najpovoljnije analizirane alternative zasnovano na procijenjenim trokovima korak >- i koristima korak H-.

Vaključak

1-


18/18

Pojmovi aobraćaj i $ransport se "esto koriste pod istim zna"enjem, i to naj"eće u praksi, pa"ak i u profesionalnim krugovima, ali, u sutini nemaju isto zna"enje.

Pod pojmom %#a!$"o#% podrazumjeva se uslužna djelatnost u okviru koje se određenomtransportnom tehnologijom prenosi roba, putnici, informacije ili energija između dvije ta"ke u

prostoru u određenom vremenskom intervalu.

Sao(#a+aj predstavlja kretanje vozila, ljudi ili informacija na određenoj lokaciji, irem prostoruili mediju, tako da, na primjer, govoriti o saobraćaju na raskrsnici, na dijelu puta, cijelom putu,na cijeloj saobraćajnoj mreži, na Oeb stranici interneta itd.

aobraćaj je, u sutini, neželjena posljedica transporta.

1

149332999-planiranje-saobracaja

Documents